REGIONALNA EKONOMIJA. Sadržaj. 1. UVODNA RAZMATRANJA O ekonomskom razvoju podsjetimo se... Dinamika nastavnog procesa. Bodovni kriterij

Transcription

1 Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Ekonomski fakultet u Osijeku Prof.dr.sc. Vladimir Cini Dr.sc. Nataša Drvenkar Akademska 2014./2015. godina REGIONALNA EKONOMIJA Sadržaj Teorijski dio 1. Uvodna razmatranja o ekonomskom razvoju 2. Teorijski okvir regionalnog razvoja Regionalna politika EU 3. Regionalna politika RH 4. Regionalni industrijski klasteri i regionalna dimenzija industrijske politike 5. Triple helix Praktični dio Literatura Izvor slike: Bodovni kriterij Dinamika nastavnog procesa Podjela rada 1. UVODNA RAZMATRANJA O ekonomskom razvoju podsjetimo se... Potrošnja Ekonomski razvoj Narodni dohodak Produktivnost Nakon II. Svjetskog rata: rast proizvodnje te: Model jednakosti te: Održivi rast 1

2 Ekonomija... Ekonomija predstavlja znanost efikasnog korištenja oskudnih resursa u proizvodnji dobara i usluga kako bi se ostvarilo maksimalno zadovoljenje potreba (u širem i užem smislu). Osnovna mjera ekonomske performanse jest godišnji rast ukupnog outputa dobara i usluga, nazvanoga agregatni output agregatni output predstavlja BDP (engl. GDP) BDP je ukupna tržišna vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u promatranoj godini (najčešće). Ekonomski rast Ekonomski rast je definiran kao: Rast realnog BDP-a u određenom promatranom razdoblju. Rast realnog BDP-a po stanovniku u određenom promatranom razdoblju. Rast je široko prihvaćeni, primarni cilj ekonomske politike rastom realnih plaća i primanja, osiguravaju se bogatije mogućnosti pojedinaca i obitelji (domaćinstava) bez žrtvovanja drugih mogućnosti i užitka Growing economy can consume more today while increasing its capacity to produce more in the future Ekonomski rast označava i rast produktivnosti (realni output po jedinici uloženog inputa). ok, ali što s Razvojem? Postoji značajna, izražajna razlika između rasta i razvoja!!! Ekonomski rast predstavljen je kao rast specifičnih mjera poput rast BDP-a, rast BNP-a, rast BDP-a po stanovniku Ekonomski razvoj predstavlja puno širi pojam odgovara poboljšanjima iskazanim kroz različite druge indikatore poput prosječne životne dobi stanovništva, prosječnog trajanja života, institucionalnog razvoja, ekonomskih i političkih sloboda, socijalne pravde, kvalitete života, stabilnog i kvalitetnog okruženja Politike vlade? Osiguranje visoke zaposlenosti, stabilnosti cijena, realnog tečaja, pozamašne porezne baze, održivog rasta Osiguranje infrastrukutre, usluga poput prometnica, škola, parkova, prevencije kriminala, obrazovanja Osiguranje programa koji olakšavaju povećanje zaposlenosti i stabilnost mirovinskog sustava kroz pojedine politike poticanja start-upova, stabilnog makroeekonomskog okruženja, povoljnog okruženja za transfer tehnologije, FDI Ciljevi ekonomske politike Ekonomski rast povećanje životnog standarda stanovništva; Puna zaposlenost da svi koji žele i mogu raditi, rade Ekonomska učinkovitost max.ispunjenje želja kroz adekvatno korištenje raspoloživih resursa; Stabilnost cijena izbjegavanje inflacije i deflacije; Ekonomska sloboda sloboda u poslovnim, radničkim i potrošačkim ekonomskim aktivnostima; Pravedna raspodjela dohotka i bogatstva; Ekonomska stabilnost i sigurnost ; Uravnoteženje platne bilance (kroz međunarodnu trgovinu i financijske transakcije); Regionalna ravnoteža osiguranje visoke kvalitete života u svim regijama; lokomotiva ekonomskog progresa (Samuelson i Nordhaus, 1994.) sastoji se od: Ljudskog proizvodnog faktora (ponuda radne snage, obrazovanje, disciplina, motivacija); Prirodnog proizvodnog faktora (zemljište, rudna i energetska bogatstva, klima); Akumulacije kapitala (strojevi, tvornice, infrastruktura); Tehnologije (znanost, R&D, inženjering, upravljanje, poduzetništvo). Bogatstvo fizičkih i ljudskih resursa, Prihod per capita i razina BDP-a u odnosu na ostatak svijeta (uz ostale mjere razvoja), Klima, Broj stanovnika, raspodjela i rast, Povijesna uloga međunarodnih migracija, Blagodati međunarodne trgovine, Mogućnosti fundamentalnog znanstvenog i tehnološkog istraživanja i razvoja, Stabilnost i fleksibilnost političkih i društvenih institucija, Efikasnost domaćih ekonomskih institucija (Todaro i Smith, 2006.). 2

3 Teorije ekonomskog razvoja Klasične teorije ekonomskog razvoja: Razvoj kao rast i teorije linearnih faza: Rostowljeve faze rasta Harrod-Domarov model rasta Modeli strukturalne promjene Lewisova teorija razvoja Model neokolonijalne zavisnosti Model lažne paradigme Teza o dualističkom razvoju Što znači rast ako se on ne održava naživotljudi? Razvojni program UN-a, Neoklasična kontrarevolucija: tržišni fundamentalizam Tradicionalna neoklasična teorija rasta Suvremeni modeli razvijenosti i nerazvijenosti: Nova teorijarasta: endogeni rast Kremerova teorija ekonomskog razvoja Neki tipovi ekonomskih politika... Ekonomska politika pune liberalizacije Ekonomska politika s ciljanom liberalizacijom Ekonomska politika u populističkoj varijanti Skandinavski/Nordijski model razvoja Varijanta moderne razvojne strategije Razvoj obrazovanja i znanosti Konkurentna mikroekonomija Ulaganje u ljude, znanost i vlastite konkurentne potencijale Dobici od razmjene Sposobnost privlačenja stranih ulagača Sposobnost sučeljavanja sa svjetskim standardima Globalna (međunarodna) povezanost I dolazimo do Stabilne cijene, povoljni i stimulativni tečaj Stabilna makroekonomija Dodatni kapital Nova ekonomija Koja su obilježja nove ekonomije? Ključno obilježje nove ekonomije je eksplozija poduzetničkih i inovativnih aktivnosti, ovisnost o novoj tehnologiji mikroelektronika, nanotehnologija, biotehnologija, novi materijali, mikročipovi Learning by doing Mobiteli, smarthphone, tablet, fibre-optički kablovi, wireless, IT, pametni automobili Rast produktivnosti i nova ekonomija Realni output, realni dohodak i realne plaće povezane su s produktivnošću radne snage rastom produktivnosti može se poboljšati životni standard budući da veći output po satu pretpostavlja više dobara i usluga za potrošnju; Rast produktivnosti omogućava poduzećima plaćanje (isplatu) većih plaća bez snižavanja poslovnog profita; proizvođačka ekonomija servisna ekonomija 3

4 Kako je moguće pomiriti ulogu države u gospodarstvu s ključnim temeljima konkurentnosti? Bogunović (2011.) ističe kako ekonomske teorije teško mogu biti osnova ekonomske politike malih i slabije razvijenih regionalnih tržišta u uvjetima novog ekonomskog zemljopisa i linearnih rješenja u polariziranom razvoju u svijetu. Rješenja treba tražiti između neoliberalizma i intervencionizma temeljenog na indikativnom ili mekom planiranju razvoja. Takav pristup uvažava tržište i konkurenciju, a intervencije amortiziraju tržišne slabosti kad je u pitanju regionalna oskudnost faktora rasta i peglanje regionalnih disproporcija u razvijenosti. Kako ističu Singh i Dhumale (1999.), u takvim bi zemljama gospodarski rast morao biti pod utjecajem koncepta optimalne konkurentnosti, prije nego maksimalne konkurentnosti koji će promicati dugoročan rast produktivnosti. potrebna je državna koordinacija investicijske politike koja će poticati održavanje privatnog sektora i motivirati na ulaganje, a da bi to bilo moguće, nužna je uska suradnja između vlade i industrijskih poduzeća. Nužno je prepoznati i adekvatno definirati tzv. inteligentnu ulogu države (Vedriš, 2005.) u vlastitom razvoju svake zemlje. Država obnavlja svoju izvornu funkciju, ali pod utjecajem liberalizacije, ona mora naći načina kako da svoju vidljivu ruku učini nevidljivom i prihvatljivom za neoliberalni model razvoja. U literaturi iz područja javnih politika i javnog menadžmenta sve se više upotrebljava izraz objedinjena vlada (joinedup government) ili ponekad cjelovita vlada (whole government), čime se zapravo ukazuje na važnost pitanja koordinacije za suvremeno oblikovanje javnih politika (Petak, 2009., u: Vedriš i Šimić, 2011.). A globalizacija? (Kao) kada stavite zeca i tigra u isti kavez Aktivist iz Šri Lanke, A. Smith vs. J.M. Keynes Globalizacija je kao prevladavajući fenomen povećala međuovisnosti nacionalnih i regionalnih ekonomija. Istovremeno, ona je uspostavila pravila koja sve više nadilaze mogućnosti djelovanja nacionalnih vlada (Buturac, Rajh, Teodorović, 2009.). 4

5 Umjesto potrebe za cijelim nizom vještina i znanja u proizvodnji proizvoda odjednom, javljaju se pojedinačne jeftine specijalizacije niza potrebnih vještina. Siromašne zemlje postaju bogate proizvodeći ono što proizvode bogate zemlje (Rodik, 2009., u: Domazet, 2010.). Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnoga tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnoga dohotka stanovništva (OECD, 2001.). Globalizacija proizvodnje Zašto je dobro biti konkurentan? Uspješnost jedne države na međunarodnom tržištu određena je konkurentskom sposobnošću svih njenih poslovnih subjekata uključenih u vanjskotrgovinsko poslovanje, odnosno u međunarodnu razmjenu konkurentska prednost veća profitabilnost (Grant, 2010.). Na globalnom svjetskom tržištu samo one nacionalne ekonomije,odnosno poslovni subjekti tih nacionalnih ekonomija, stvaruju konkurentsku prednost kada su sposobni kreirati veću ekonomsku vrijednost u odnosu na svoje konkurente (Barney, 2008.). Kako je krenulo... Teorija apsolutne prednosti Adama Smitha: ako jedna zemlja može proizvesti neke proizvode koristeći manje inputa u proizvodnji, onda će ta zemlja imati apsolutnu prednost i treba te proizvode izvoziti; Teorija komparativnih prednosti Davida Ricarda : zemlja specijalizirati u proizvodnji i izvozu onog proizvoda u kojem joj je relativna produktivnost rada veća; Sredinom ih godina pojavio se novi ekonomski model i okvir kojega karakterizira čista komparativna prednost zemalje kao posljedice procesa globalizacije. Prethodne dvije koncepcije ne obuhvaćaju novu dinamiku inovacija i sposobnost da ih se iskoristi na način koji će doprinijeti rastu. Nova konkurentska prednost naglašava regionalni razvoj, a oslanja se na izgrađenu prednost (Best, 2001). Ta koncepcija, zasnovana na znanju, zahtjeva povezivanja u raznim smjerovima (Cooke, Leydesdorff, 2005) ekonomija, vlada, znanstvena infrastruktura, društvo i kultura (kasnije razvijeno u triple helix model ). Konkurentska prednost rezultat je efektivne kombinacije uvjeta koji vladaju u zemlji i strategije koje provode industrijska poduzeća. Uvjeti koji vladaju u nacionalnim okvirima mogu stvoriti okruženje u kojem poduzeća mogu ostvariti međunarodnu konkurentsku prednost, ali je na strani poduzeća da te uvijete znaju prepoznati i iskoristiti. Porter temelji svoju teoriju na tzv. Porterovom dijamantu i tzv. Porterovim industrijskim klasterima. Konkurentska vs. Komparativna prednost Leontijevljev paradoks Neko će gospodarstvo izvoziti onu robu za čiju proizvodnju je potrebno više relativno jeftinijeg proizvodnog faktora, a uvozit će onu robu za čiju proizvodnju bi utrošila više relativno skupljeg proizvodnog faktora s većom akumulacijom kapitala, razvijena gospodarstva će izvoziti kapitalno-intenzivne proizvode, a manje razvijena gospodarstva radnointenzivne proizvode. 5

6 Vasilij Leontijef je testirao teoriju raspoloživosti faktora (Hekšer-Olinov model) na primeru izvoza i uvoza SAD krajem 1940-ih. SAD raspolaže relativno obilato faktorom kapitala, a relativno je rijedak rad (u odnosu na ostatak svijeta). SAD bi trebao izvoziti kapitalnointenzivne, a uvoziti radno-intenzivne proizvode. paradoksalni zaključak: SAD su izvozile radno-intenzivne, a uvozile kapitalno-intenzivne proizvode. 1. Bivše socijalističke zemlje Rad je bio relativno skuplji faktor, a kapital se loše angažirao; 2. Hong Kong, Tajvan, Singapur, Južna Koreja u 60-im godinama... + Tajland, Malezija i Kina u 80-ima i 90- ima... Uvozno supstitutivne industrije vs. Izvozno intenzivne industrije??? Globalizacija... Sofisticiranost vs. tehnologija ŠTO? Tehnološki kapaciteti? 1) uvoz tehnologije, 2) licenca i/ili 3) FDI? KAKO? ZA KOGA? Tehnologija hardware dijelove proizvodnih procesa, a sofisticiranost je ono što međusobno razlikuje proizvode i što im dodaje vrijednost. Sama kvaliteta organizacije, dizajn, logistika i marketing ističu neki proizvod i čini ga konkurentnim. Često je proizvod tehnološki jednostavan, ali organizacijski složen. Primjerice, kod proizvodnje namještaja i odjeće, dizajn je upravo taj sofisticirani faktor. Ne treba zanemariti niti tzv. ne-tehnološke organizacijske inovacije poput Just-in-Time production (JIT), Total-Quality- Management (TQM), Continuous Improvement Processes (CIP), reinventivnost, učenje na greškama, leapp frogging Temeljni impuls koji postavlja i održava kapitalistički motor u pokretu dolazi od novih potrošačkih dobara, novih metoda proizvodnje ili transporta, novih tržišta i nove snage industrijskih organizacija (Schumpeter, 1943.). FDI Ona predstavljaju prekogranična ulaganja jednog poduzeća u drugo s ciljem kontrole poduzeća i njegovih aktivnosti. Škudar (2004.) ističe kako su ona stabilan izvor kapitala za zemlju primateljicu, pomažu u financiranju deficita tekućeg računa platne bilance i sredstvo su širenja pozitivnih efekata na ostatak gospodarstva kroz efekt prelijevanja (eng. spillover efect). Studija Kleina, Aarona i Hadjimichaela (2001.) dokazuje kako FDI potiču ekonomski rast zemalja u razvoju, a ključ tog rasta proizlazi iz prijenosa nove tehnologije i znanja. FDI mogu doprinijeti pojavi tzv. tehnološkog skoka (eng. technology leapfrogging), koja nastaje u situaciji kada zemlje u razvoju ili male zemlje nisu u mogućnosti obavljati cijeli niz fundamentalnih istraživanja ili nemaju dostatna sredstva za uvoz tehnologija. Slabije razvijene zemlje ne investiraju u stare tehnologije, već ih preskaču pokušavajući sustići razvijene zemlje (engl. catching-up) (Hobday, 1995., u: Lovrinčević, 2009.). 6

7 Svojevrsnim skrivanjem pod okriljem granica, a pod utjecajem globalizacije gotovo je nemoguće opstati. Zemlje koje danas žele izgraditi tržišna gospodarstva mogle su učiti na tuđim iskustvima, istaknuo je Stiglitz (2004.). Pokušale su do kapitalizma stići prečacem i stvoriti tržišno gospodarstvo bez temeljne institucionalne infrastrukture i to ih je koštalo. Gospodarstvo je opterećeno negativnim stopama rasta rastućim inozemnim dugom, javnim dugom i deficitom proračuna nesposobnošću privlačenja izravnih stranih ulaganja lošom poduzetničkom klimom neefikasnošću birokracije nekonkurentnošću rastućom nezaposlenošću nepostojanošću industrijske politike... nepostojanošću kvalitetne strategije regionalnog razvoja... demografskim problemom - starenjem stanovništva i lošom obrazovnom strukturom godine Hrvatska je, uz Sloveniju, bila najbolje pripremljena za tranziciju prema tržišnom gospodarstvu od svih zemalja srednje i istočne Europe. Mi vas nikada i nismo ubrajali u real-socijalistički svijet. Ako u miru prebrodite svoje unutrašnje probleme ostat će te i dalje na čelu zemalja u tranziciji (George Shultz, proljeće 1991.godine) Hrvatska još nije članica Europske Unije što je uspjelo čak i Bugarskoj i Rumunjskoj za koje su naša postignuća desetljećima bila nedostižna. Zaključci iscrpljenost dosadašnjeg modela ekonomske politike dugogodišnje zanemarivanje proizvodnje i izvoza svojevrsno zanemarivanje inozemnih ulagača... Osvajanje tržišta u vrijeme recesije??? Efikasnim djelovanjem svih interesnih skupina, produktivnošću konkurentnošću??? Što hitnija, jasna i efikasna: Izvoz? demografska politika (u smislu riješavanja problema demografske nesposobnosti), izvozna politika (u smislu jačanja konkurentih industrija), politika privlačenja izravnih stranih ulaganja (u smislu riješavanja problema svih ulaznih barijera i neefikasnosti javne uprave). Industrijska politika Pametne specijalizacije Dodana vrijednost??? Znanje? 7

8 A Hrvatska???? Razdoblje Karakteristike dinamičkih gospodarstava Karakteristike hrvatske gospodarske politike Uvozno supstitutivne industrije; Povećanje carina; proktecionizam; Uvozno supstitutivne industrije; Izvozno propulzivne djelatnosti; Planska ekonomija, bez tržišta; Liberalizam, smanjenje carina; Postupno otvaranje domaćeg tržišta + protekcionizam; Liberalizam, smanjenje carina; Liberalizam, smanjenje carina; Izvor: Družić, I. (ur.), I dolazimo do... Lokalnog ekonomskog razvoja Cilj Promicati financijsku decentralizaciju i jačati lokalne i regionalne samouprave Kako ga postići Ključni pokazatelj Autonomija financijskih sredstava, pomoći od viših Udio vlastitih prihoda razina vlasti, načela financijske decentralizacije, u ukupnim prihodima izvori lokalnog financiranja, načini i uvjeti lokalne zaduživanja lokalnih jedinica jedinice Odnosi između različitih razina vlasti, postupak izbora gradonačelnika, pravni propisi koji uređuju Sudjelovanje građana napredovanje državnih službenika, uloga različitih u razvojnom planiranju dionika u planiranju, odlučivanju, primjeni, praćenju i vrednovanju instrumenata i mjera, dostupnost informacija, uloga javnih uvida, referenduma i sl. Osigurati transparentnu, Provođenje zakona i ostalih pravnih propisa, Transparentnost i odgovornu i učinkovitu jasnoća procedura i pravnih propisa, postojanje odgovornost u upravu odgovarajućih poticajnih kazni, postojanje donošenju, standarda uspješnosti, različitih kodeksa ponašanja usvajanju, primjeni za profesionalna udruženja, postojanje strateških i provedbi propisa i razvojnih planova i sl. dokumenata Promicati povezivanje Proračun koji se proračuna sa strateškim Priprema, usvajanje i provođenje strateškog temelji razvojnim planovima razvojnog plana koji je osnova za trogodišnje na programima i proračunsko planiranje mjerljivim rezultatima Promicati političku decentralizaciju Izvor: Alibegović, De Villa (2009) Pitanja za diskusiju... Jesu li slobodna tržišta i ekonomska privatizacija odgovor na razvojne probleme ili vlade nekih zemalja (npr.zemalja u razvoju, CEE) još uvijek igraju krupnu ulogu u ekonomiji zemlje? Kako su slabije razvijene zemlje zapale u tako ozbiljne probleme vanjskog duga i koje su implikacije toga duga na cijelu ekonomiju tih zemalja? Možete li dati hipotetske ili realne primjere situacija u kojoj se jedna zemlja može razvijati ekonomski, ali ipak ostati nerazvijena? Društvene i institucionalneinovacije su jednako važne za ekonomski razvoj kao i tehnički i znanstveni izumi i inovacije. Što podrazumijeva ovaj stav? Objasnite svoj odgovor. Zadatak kod kuće: Izaberite jedno od ovih pitanja i argumentirano odgovorite na njega (kratki esej do max. 300 riječi, prored 1.15, font prema izboru) i donesite na sljedeći sat nastave. 8