EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA NA PRIMJERU ROCKWOOL Adriatic d.o.o.

Transcription

1 POLITEHNIKA PULA Visoka tehničko-poslovna škola s p. j. Specijalistički diplomski stručni studij KREATIVNI MENADŽMENT U PROCESIMA DANIELA CETINA EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA NA PRIMJERU ROCKWOOL Adriatic d.o.o. SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI RAD PULA, 2014.

2 POLITEHNIKA PULA Visoka tehničko-poslovna škola s p. j. Specijalistički diplomski stručni studij KREATIVNI MENADŽMENT U PROCESIMA EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA NA PRIMJERU ROCKWOOL Adriatic d.o.o. SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI RAD Mentor: Prof. dr. sc. KlaudioTominović Student: Daniela Cetina Mat. br.: 0090 Studij: Kreativni menadžment u procesima Pula, lipanj, 2014.

3 SADRŽAJ Str. SAŽETAK... 3 APSTRACT UVOD Opis i definicija problema Cilj i svrha specijalističkog diplomskog rada Hipoteza Znanstvene metode rada Struktura specijalističkog diplomskog rada TRENDOVI U SUVREMENOM PODUZETNIŠTVU Strukturalne promjene u suvremenom poduzetništvu Upravljanje promjenama u suvremenom poduzetništvu Uloga čovjeka u uvjetima znanstveno-tehnološkoj revoluciji Koncepcija menadžmenta humanog kapitala STVARANJE VRIJEDNOSTI TEMELJNI CILJ USPJEŠNOSTI POSLOVANJA Ekonomija znanja Intelektualni kapital Pojam i značenje intelektualnog kapitala Važnost intelektualnog kapitala Razvoj intelektualnog kapitala Struktura intelektualnog kapitala Humani kapital Strukturalni kapital Relacijski/potrošački kapital Značaj i utjecaj intelektualnog kapitala na poslovanje suvremenog poduzeća Značaj i uloga intelektualnog kapitala u stvaranju konkurentske prednosti Preobrazba u poduzeće temeljeno na intelektualnom kapitalu UPRAVLJANJE I MJERENJE INTELEKTUALNOG KAPITALA Upravljanje intelektualnim kapitalom

4 Znanje baza intelektualnog kapitala tvrtke Faze upravljanja intelektualnim kapitalom Upravljanje znanjem Mjerenje intelektualnog kapitala Skandia Navigator BSC metoda sustav uravnoteženih ciljeva VAIC TM metoda ili efikasnost stvaranja vrijednosti EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA ROCKWOOL Adriatic d.o.o Općenito o ROCKWOOL Adriatic d.o.o Izračun efikasnosti temeljnih resursa ROCKWOOL Adriatic d.o.o Općenito o Knauf Insulation d.o.o Izračun efikasnosti temeljnih resursa Knauf Novi Marof d.o.o Komparacija efikasnosti temeljnih resursa ROCKWOOL Adriatic d.o.o. i Knauf Novi Marof d.o.o ZAKLJUČAK PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE EFIKASNOSTI KORIŠTENJA TEMELJNIH RESURSA ROCKWOOL Adriatic d.o.o POPIS LITERATURE: POPIS SLIKA I TABLICA

5 SAŽETAK Ekonomija XXI. st. bazira se na znanju i stvaranju novih vrijednosti. Poslovno - proizvodni sustavi podizanjem opće sposobnosti stvaranja vrijednosti teže optimalnoj kombinaciji upotrebe humanog, strukturalnog i potrošačkog kapitala. Cilj je stvaranje konkurentske prednosti podizanjem efikasnosti i učinkovitosti procesa, te povećanje financijske i tržišne vrijednosti poslovno proizvodnog sustava. Mjerenje opće efikasnosti stvaranja vrijednosti (metoda VAIC TM ) omogućuje menadžmentu stvarni pregled gdje se u sustavu stvara, a gdje razara vrijednost. Tako se pravovremeno mogu donijeti ispravne odluke, koje rezultiraju bržom prilagodbom na novonastale uvjete u radu, poslovanju, okruženju i okolišu. Time mogu usmjeriti temeljne resurse ka podizanju efikasnosti intelektualnog i financijskog kapitala, a uz benchmarking analizu vidjeti stanje u odnosu na konkurene na tržištu. Ključne riječi: intelektualni kapital, temeljni resursi, mjerenje efikasnosti, metoda VAIC TM, ROCKWOOL Adriatic d.o.o. APSTRACT Economy of the XXI century is based on knowledge and creating new value. Business - manufacturing systems by raising the general ability to create value tend to use the optimal combination of human, structural and consumer capital. The aim is to create a competitive advantage by raising the efficiency and effectiveness of processes, and increasing financial and market value of the business - manufacturing system. Measuring the overall efficiency of creating new value (method VAIC TM ) enables management a real review where the system creates or destroys value. Management can make the right decisions, resulting in faster adaptation to the new conditions of work, business, and the environment. Further more, management can direct the fundamental resources to raise the efficiency of intellectual and financial capital, and with benchmarking analysis to see the situation in relation to competition on the market. Keywords: intellectual capital, basic resources, measure the effectiveness, method VAIC TM, ROCKWOOL Adriatic d.o.o. 3

6 1. UVOD U suvremenoj ekonomiji intelektualni kapital predstavlja ključni resurs u ekonomiji znanja, čije su karakteristike nesigurnost u poslovanju, snažne promjene u tehnologijama, institucijama i vrijednostima. Zbog brzih promjena na tržištu, stalno se traže novi načini nastupa na tržištu, te zbog toga znanje, inovacije i ostala neopipljiva imovina postaju presudni elementi za napredak i predstavljaju temeljne faktore za povećanje konkurentnosti poduzeća. U novim modernim poduzećima, u proizvodne procese se uključuju i znanstveni procesi, čime nastaje potreba za povećanjem kvalifikacija, odnosno znanja radnika, te u novoj ekonomiji dolazi se do novog tipa radnika radnika znanja (engl. knowledge worker), koji sada predstavljaju novi resurs, te primjenom novih znanja povećavaju svoju vrijednost i vrijednost poduzeća. Glavni atribut intelektualnog kapitala je njegova neopipljivost, pa zato postaje pravim izazovom kako njime upravljati. S obzirom na nove uvjete u modernoj ekonomiji, koje karakteriziraju nestabilnost, nesigurnost i kompleksnost, u suvremenim poduzećima potrebno je povećavati sposobnost proizvodnje, upravljanja i neprekidno pratiti i povećavati efikasnost intelektualnog kapitala. U današnje vrijeme, primjećuje se da je sve veća razlika između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti pojedinog poduzeća, što se pripisuje intelektualnom kapitalu pojedinog poduzeća. Fizičku imovinu poduzeća moguće je vidjeti u bilancama poduzeća, a ona najčešće ima manju vrijednost od tržišne vrijednosti. Upravo ta razlika uporište ima u komponentama intelektualnog kapitala (humanom, strukturalnom i potrošačkom), pa zato klasična financijska analiza poslovanja poduzeća nije dovoljna da bi se znala stvarna tržišna vrijednost. Zbog važne uloge efikasnosti korištenja temeljnih resursa u budućem razvitku poduzeća, specijalistički diplomski rad na temu ''Efikasnost temeljnih resursa na primjeru ROCKWOOL Adriatic d.o.o.'' se bavi važnosti intelektualnog kapitala, te njegovim utjecajem na ostvarivanje konkurentske prednosti poduzeća Opis i definicija problema Globalizacijom društva i napretkom tehnologije došlo je do niza promjena koje imaju veliki utjecaj na poduzeća, gospodarstvo, ali i na samo društvo u cjelini. U novije vrijeme snažan razvoj informatike i komunikacija omogućavaju brz prijenos podataka, informacija i znanja među poslovnim partnerima, što predstavlja temelj uspješne suradnje i konkurentnosti na tržištu. Pri tome se napušta klasična ekonomija koja se bazirala na materijalnom (fizički rad i fizički 4

7 kapital), a sve više pažnje se posvećuje nematerijalnom tj. intelektualnom kapitalu. Ovaj kapital udružen s pravim informacijama i u pravo vrijeme predstavlja jedan od najznačajnijih resursa modernog gospodarstva i važnog čimbenika stvaranja vrijednosti. Intelektualni kapital se ranije promatrao kao trošak za poduzeće, a ne kao investicija, međutim za stvaranje nove vrijednosti potrebno je koristiti sve oblike kapitala, dakle i intelektualni i materijalni. Problem kojim se bavi rad je izračunati efikasnost korištenja temeljnih resursa poduzeća ROCKWOOL Adriatic d.o.o., te usporediti rezultat sa efikasnosti korištenja temeljnih resursa konkurentskog poduzeća koje isto tako posluje na području Republike Hrvatske, te se bave proizvodnjom istog asortimana. Konkurentno poduzeće je Knauf Insulation d.o.o Cilj i svrha specijalističkog diplomskog rada Cilj specijalističkog diplomskog rada je unaprijediti efikasnost temeljnih resursa ROCKWOOL Adriatic d.o.o. tako što će se definirati trend efikasnosti upotrebe temeljnih resursa i komparirati sa konkurencijom, te usporedbom analizirati prednosti i nedostatke upravljanja intelektualnim kapitalom poduzeća ROCKWOOL Adriatic d.o.o. i definirati prijedloge za poboljšanje. Svrha specijalističkog diplomskog rada uspješno svladavanje sadržaja studija ''Kreativni menadžment u procesima'', te primjenom odgovarajućih metoda i tehnika izvršiti analizu efikasnosti korištenja temeljnih resursa za dva konkurentna poduzeća, te definirati poboljšanja Hipoteza Samo efikasnim korištenjem temeljnih resursa, kao što su humani, strukturalni i relacijski kapital, moguće je podići sposobnost stvaranja nove vrijednosti, te ostvariti dugoročnu poslovnu izvrsnost, veću dodanu vrijednost i razvoj poduzeća u budućnosti, koji za rezultat ima ostvarivanje konkurentske prednosti na tržištu Znanstvene metode rada U izradi ovog specijalističkog diplomskog rada korištene su sljedeće znanstvene metode rada: - deskriptivna metoda, - metoda analize, 5

8 - metoda sinteze, - metoda komparacija, - matematička metoda, - grafička metoda i - metoda kompilacije Struktura specijalističkog diplomskog rada U uvodu je opisan i definiran problem kojim se bavi specijalistički diplomski rad. Nadalje, definiran je cilj i svrha rada, kao i hipoteza. Nakon hipoteze, navedene su znanstvene metode koje se koriste u radu, te ukratko opisana struktura rada. U poglavlju dva obrađeni su trendovi u suvremenom poduzetništvu. Kroz strukturalne promjene u poduzetništvu, kao i izazovima upravljanja promjenama odgovara se na pitanje koja je uloga čovjeka u poslovanju u XXI. st., te razvoja nove koncepcije menadžmenta humanog kapitala. Poglavlje tri bavi se temeljnim ciljem uspješnosti poslovanja jednog poduzeća, a to je stvaranje nove vrijednosti. Objašnjava se Ekonomija znanja, kao ekonomija XXI. st., te je obrađen intelektualni kapital, od objašnjenja pojma, do obrade njegove strukture. Na kraju trećeg poglavlja, obrađena je važnost intelektualnog kapitala na poslovanje suvremenog poduzeća. Nadalje, obrađena je svrha i uloga intelektualnog kapitala u stvaranju konkurentske prednosti, te kako preobraziti postojeće poduzeće u poduzeće temeljeno na intelektualnom kapitalu. Upravljanje intelektualnim kapitalom, obrađeno je u poglavlju četiri.prije obrade metoda mjerenja intelektulalnog kapitala, obrađeno je upravljanje znanjem, kao najvrijednijim resursom današnjice. Mjerenje intelektualnog kapitala je moguće putem nekoliko metoda, međutim, u ovom radu obrađene su četiri metode mjerenje intelektualnog kapitala, i to metode po Luthyju i Williamsu, Skandia Navigator, sustav uravnoteženih ciljeva i VAIC TM metoda. U poglavlju pet izračunata je efikasnost temeljnih resursa korištenjem VAIC TM metode. Izračunata je efikasnost temeljnih resursa za tvrtku ROCKWOOL Adriatic d.o.o. Nadalje, izračunata je efikasnost temeljnih resursa i za konkurentu tvrtku koja posluje u Republici Hrvatskoj, i to Knauf Insulation d.o.o. Na kraju petog poglavlja, uspoređeni su dobiveni rezultati. U poglavlju šest iznijeti su zaključci do kojih se došlo obradom teme. Na temelju komparacija rezultata, u poglavlju sedam su definirani prijedlozi za poboljšanja u cilju podizanja efikasnosti korištenja temeljnih resursa tvrtke ROCKWOOL Adriatic d.o.o. Nadalje, slijedi popis korištene literature, kao i popis slika, tablica i grafova koji se pojavljuju u radu. 6

9 2. TRENDOVI U SUVREMENOM PODUZETNIŠTVU Današnje razdoblje je razdoblje novih tehnologija, novih saznanja, pa samim time neograničenih mogućnosti. Kroz povijest, promjene se nikad nisu dešavale tako brzo i integrirale u sve aspekte društva brzinom kao što se danas dešava. Opstanak danas podrazumijeva brzinu prilagodbe u novonastaloj situaciji, kako društva, tako i poslovnog subjekta. Održivost u globalnim odnosima zahtjeva efikasno upravljanje promjenama na svim područjima života i rada. Jedan od ključnih čimbenika je znanje koje postaje osnovni resurs, te predstavlja temeljnu odrednicu humanog kapitala nekog poduzeća. Radi promjena trendova u suvremenom poduzetništvu, ovaj dio rada obrađuje strukturalne promjene u suvremenom poduzetništvu, kako efikasno upravljati promjenama, te uloga samog čovjeka u uvjetima današnje znanstveno - tehnološke revolucije. Nadalje, obrađen je menadžment humanog kapitala, kao upravljanje najvrjednijim resursom današnjice Strukturalne promjene u suvremenom poduzetništvu U XXI. st. čovjekovo znanje zauzima najvažniju ulogu u razvoju današnjeg poduzetništva kao nepresušni resurs kreativnog djelovanja svakog zaposlenika. Prije su fizički i financijski kapital bili glavni čimbenici proizvodnje, dok danas glavnu ulogu u stvaranju nove vrijednosti preuzima znanje. Proces prilagodbe na novonastale promjene može se pratiti sagledavanjem promjena koje se dešavaju, kao što prikazuje tablica 1. Tablica 1: Stari naspram novog smjera STARI SMJER Regionalno Privatno vlasništvo Proizvodnja sredstva za život Prisila Nejednakost Stihijsko Suprotnost Samoodlučivanje Rutina Hijerarhija Uniformiranost Ponavljanje NOVI SMJER Globalno Zajedničko vlasništvo Proizvodnja oblika komuniciranja Sloboda Jednakost Plansko Usklađivanje Participacija Kreativnost Izjednačenost Originalnost Neponovljivost Izvor: Vujić, V.: Menadžment promjena, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Rijeka, 2008., p

10 Kao što je prikazano u tablici 1, vidljivo je da je novi smjer usmjeren na globalno sagledavanje tržišta, na slobodi i jednakosti, kao i da potiče kreativnost, originalnost i neponovljivost. U skladu sa novim smjerom, organizacija poduzeća isto iziskuje promjene i prilagodne novonastalim uvjetima na globalnom tržištu. Hijerarhijske i birokratske organizacije rezultirale su sporom prilagodnom na promjene u okruženju. Suvremena poduzetnička organizacija koja se brzo prilagođava temelji se na LEAN 1 organizaciji koja se temelji na smanjenju hijerarhije a povećava samostalnost menadžera na nižim razinama. U LEAN organizaciji menadžeri na nižim razinama preuzimaju upravljačke funkcije, dok uprava zadržava integrativnu ulogu. Poznate organizacije u XXI. st. su: - funkcionalna najčešće primjenjiva kod malih i srednjih poduzeća, podrazumijeva pokrivanje svih zadataka poslovne funkcije u obliku određene službe ili odjela, - divizionalna formira se prema proizvodima i uslugama, zemljopisnim područjima ili kategorijama kupaca, sustav rukovođenja je decentraliziran, - projektna osniva se za određeni projekt i traje dok traje i projekt, - matrična kombinacija projektne i funkcionalne organizacije, odgovornost se ostvaruje po horizontali i vertikali. U suvremenom poslovanju uočeni su slijedeći trendovi: 2 Prvi trend materijalna proizvodnja sve je manje prisutna u strukturi gospodarskog rasta, u korist uslužnih djelatnosti, što znači da je prisutan trend sve većeg stvaranja nematerijalnih vrijednosti. Strategija suvremenih poduzeća svodi se na stvaranju vrijednosti, dok je ranije sva pažnja bila posvećena na kontroli troškova. Pojavom suvremenih tehnologija, kao automatizacije, robotizacije, kompjuterskog upravljanja, moguće je proizvoditi za poznatog kupca, pri čemu inputi temeljeni na znanju sudjeluju sa 60% u automobilskoj industriji, pa čak s 95% u proizvodnji mikročipova. Drugi trend da bi se iz industrijske proizvodnje moglo prijeći u eru znanja, potrebno je da se znanje postojećih radnika bitno promjeni, odnosno poveća. Ovo se naročito odnosi na intelektualne djelatnosti, ali ni proizvodnja ne ostaje klasična, s obzirom da se za suvremenu 1 LEAN znači stvaranje veće vrijednosti za kupca korištenjem manje resursa. LEAN organizacija zna koje vrijednosti njihovi kupci zahtijevaju, te fokusira svoje ključne procese da kontinuirano dodaju vrijednost za kupca. Eliminacija gubitaka u cijelom procesu umjesto samo u određenim dijelovima sustava stvara procese u kojima je potreban manji humani napor, manje prostora, manje kapitala i manje vremena kako bi se izradio proizvod ili izvršila usluga. Također, značajno smanjuje mogućnost grešaka i zastoja u proizvodnji ili poslovanju u odnosu na tradicionalne poslovne sustave. 2 Jelčić,K.: Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama, HGK, Zagreb, 2003., p

11 proizvodnju bitno mijenjaju inputi, koji se sve više baziraju na intelektualnim inputima. Dok se nekada proizvod kontrolirao na kraju proizvodnog ciklusa, te su se oni sa greškom tek tada vraćali na doradu, u suvremenoj se proizvodnji procesi vizualiziraju, te se eventualne greške otklanjaju prije same završne kontrole, čime se smanjuju troškovi i povećava produktivnost. Treći trend najviše dolazi do izražaja u poduzećima, čiji su proizvodi rezultat zahtjevnih tehnologija koje se temelje na znanju. Samo ako suvremeno poduzeće ima sposobnost da se prilagodi kako znanstvenim, tako i tehnološkom trendovima, ima šansu da opstane na zahtjevnom svjetskom tržištu. Mogućnost takvih prilagodbi u pravilu imaju mala i srednja poduzeća. Četvrti trend pretpostavlja da se industrijski radnici dodatno obrazuju, te da se dostigne smanjenje učešća neobrazovanih ili nisko obrazovanih radnika u ukupnom radnom stanovništvu. Cilj je da se otvaraju nova radna mjesta sa radnom snagom koja će biti kvalificirana za obavljanje dotičnih djelatnosti. U svijetu je prisutan trend smanjenja plaća djelatnika sa nižim obrazovanjem, dok su plaće obrazovanijih djelatnika u porastu. Peti trend predstavlja nagli razvoj informacijskih tehnologija, te informacijskog umrežavanja, te se kao posljedica javlja globalizacija tržišta, u smislu prodaje, ali i proizvodnje. Tom se trendu brže mogu prilagoditi mala i srednja poduzeća, koja se povezuju putem IT sustava. Zaključuje se, da ovi trendovi imaju za posljedicu napuštanje industrijskog društva, koje se pod utjecajem navedenih trendova transformira u novo informacijsko društvo, koje se temelji na znanju. umjesto kapitala za ekonomsko djelovanje sada je potrebno znanje, kreativnost itd. Umjesto milijuna koji su bili pretpostavka za početak posla sada je od materijalnih stvari nužno imati vrlo malo: stol, telefon i kompjutor. Ono što je presudno za uspjeh posla u glavi je: znanje, vizija, kreativnost. 3 Današnji zadatak svakog menadžmenta je da vodi poduzeće aktivno i da zauzima preaktivan odnos prema promjenama, koje su dio svakodnevice. Moderno poduzetništvo temelji se na zadovoljstvu uprave, menadžmenta, zaposlenika, kupaca i okruženja. Menadžment mora težiti stvaranju inovativnih poduzeća. Inovativna poduzeća nastaju na konceptu tehnološke inovacije, te se pretvaraju u pokretače novih procesa. Samim time, poduzeća se pretvaraju u učeću organizaciju. U ekonomiji temeljenoj na znanju, te upravljanju znanjem unutar organizacije intenzivnije se govori u posljednje vrijeme, iako se koncept učeće organizacije spominje već 3 Pulić, A.: Informacijsko društvo i ekonomija, Privredni vjesnik, Zagreb, 1990., p

12 1950-ih godina. Poseban utjecaj na razvoj ideje o učećim organizacijama imao je Revansov 4 (1978) koncept učenja kroz primjenu (engl. action learning) i sistemsko razmišljanje. Peter Sege 5 kaže da su učeće organizacije one u kojima ljudi kontinuirano izgrađuju svoj kapacitet za kreiranje rezultata koje istinski žele ostvariti, gdje se njeguju novi obrasci razmišljanja, a ljudi kontinuirano uče kako učiti zajedno. 6 Samo one organizacije koje se mogu brzo i efektivno prilagođavati na promjene i uvjete u okruženju, mogu opstati i biti uspješne. Za učeću organizaciju postoje dva uvjeta: 1. moći dizajnirati organizaciju da ispuni željeni rezultat, 2. moći prepoznati kada je usmjerenje organizacije drugačije od željenog rezultata i poduzeti korake da se to ispravi. Učeća organizacija predstavlja vrstu organizacijske kulture u kojoj se kroz ohrabrivanje zaposlenika za individualni razvoj i učenje pokušava angažirati i maksimizirani doprinos svakog zaposlenika u cilju ostvarivanja organizacijskih ciljeva. Učeća organizacija je idealan model kojem organizacije svojim djelovanjem trebaju težiti, za razliku od pojma organizacijskog učenja koji predstavlja put kojim treba ići. 7 Peter Senge u svojoj knjizi Peta disciplina: principi i praksa učeće organizacije 8 ističe važnost sistemskog pristupa, gdje se predmet ili pojavu promatra kao sistem, odnosno cjelinu koja se ne može rastaviti na svoje elemente, a da se pri tome ne izgube njena osnovna svojstva. Sistemsko razmišljanje identificira kao integrirajuću snagu za kreiranje učeće organizacije. Osim sistemskog pristupa, za nastajanje učeće organizacije ističe da je važno zajednička vizija, mentalni modeli, osobno usavršavanje i timsko učenje. Sistemsko razmišljanje utječe na transformaciju percepcije zaposlenika u organizaciji kao bespomoćnih objekata koji samo reagiraju u aktivne sudionike u oblikovanju svoje stvarnosti. Samim time, sistemsko razmišljanje postaje temelj učeće organizacije. Ono proučava kako se pojedinac odnosi prema ostalim dijelovima sustava. Umjesto da se fokusira na pojedinca, ono se fokusira na interakcije pojedinaca u organizaciji i dijelova organizacije međusobno. 4 Prof. Reginald Revans je začetnik akcijskog učenja, napravio je formulu L = P + Q, ili učenje je jednako programiranje i propitivanje. 5 američki znanstvenik i direktor Centra za organizacijsko učenje na MIT Sloan School of Management. Autor knjige Peta disciplina: Umjetnost i praksa organizacije koja uči od 1990 (novo izdanje 2006). 6 Senge, P. M.: Peta disciplina: Principi i praksa učeće organizacije, Mozaik knjiga, Zagreb, Alpeza, M.: Učeća organizacija, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek, Senge, P.M.: op.cit. 10

13 2.2. Upravljanje promjenama u suvremenom poduzetništvu U suvremenom društvu, gdje je sve više prisutna globalizacija, čija je posljedica povećana konkurencija, cilj je svakog poduzeća da poveća svoju učinkovitost, te da smanji troškove poslovanja. Da bi se navedeno uspješno realiziralo, dolazi do uvođenja procesnog pristupa, koji postaje ključni element u suvremenom poslovanju. Uvođenje, odnosno upravljanje poslovnim procesima, poduzeću pridonosi višestruku korist: postiže se viša razina kvalitete, skraćuje se vrijeme, niži su troškovi, smanjuje se rizik poslovanja i stvara se nova vrijednost. Jedan od najvažnijih menadžmenta koje utječu na pozitivno poslovanje poduzeća je menadžment promjena. U svojoj knjizi ''Menadžment promjena'' prof. dr. sc. V. Vujić 9 ističe da menadžment promjena upućuju zaposlenike da budu inovativni dok promjene traju, da koriste informacije, znanja i ideje drugih kako bi se brže donosile odluke a provođenje bilo efikasnije. Znanje upravljanju promjena postaju osnovni proizvodni i razvojni resurs i najvrjedniji oblik društvenog bogatstva. Poslovanje svakog poduzeća može se promatrati kao integrirani sustav svih procesa koji se u njemu odvijaju. Ne postoji jedna i jedinstvena definicija poslovnih procesa, pa se u nastavku rada navodi nekoliko definicija. Prof. dr. sc. K. Tominović definira proces kao rad s kojim se ulazi (inputi) uz pomoć resursa transformiraju u izlaze ili rezultate (outpute). Proces je niz logičkih, logički zavisnih aktivnosti kojima se ulazi (inputi) uz pomoć resursa transformiraju u izlaze ili rezultate (outpute). 10 Proces se vodi pomoću verificiranih i menadžerskih odluka. Na slici 1 je grafički prikazan elementarni proces. Slika 1: Elementarni proces Izvor: Tominović, K.: Projektni menadžment predavanja, POLITEHNIKA Pula, ak.g.2012./13 9 Vujić. V.: Menadžment promjena, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Rijeka, 2008., p Tominović, K.: Projektni menadžment predavanja, POLITEHNIKA Pula, ak.g.2012/13. 11

14 Slika 1 potvrđuje prije navedenu definiciju procesa, koja navodi da proces predstavlja rad - aktivnosti, kojim se input ulaz, uz pomoć resursa, transformiraju u output rezultat. Dobiveni rezultat je potrebno verificirati, te ako je on zadovoljavajući, proces se nastavlja, a ukoliko rezultat nije zadovoljavajući, proces se vraća na početak. Konceptualno rješenje procesa ima četiri temeljne faze, a to su planiranje, pripremanje, izvođenje i kontroliranje. Za uspješno izvođenje procesa, potrebno je da se svaka temeljna faza zasebno kontrolira, a na kraju procesa se kontrolira rezultat, koji, ako je zadovoljavajući, omogućuje nastavak procesa. Da bi se neki proces uspješno vodio, potrebno je da on bude vođen verifikacijskim odnosno stručnim odlukama, te menadžerskim, odnosno poslovnim odlukama, a one se donose na temelju međusobnih interakcija i kriterija. Procesni pristup u suvremenim poduzećima omogućava rješavanje problema funkcioniranja poduzeća, odnosno poslovno - proizvodnog sustava, a procesni model predstavlja oblik organizacijske strukture tog sustava. Poslovni procesi se dijele na 11 : - Glavne ili horizontalne procese obuhvaćaju osnovne programe aktivnosti koje se odnose na registriranu djelatnost poslovnog sustava, - Procese upravljanja odnose se na politike, planove i organizaciju rada pri obavljanju upravljačkih aktivnosti i - Procesi podrške ili vertikalne procese pomažu glavnim procesima u ostvarivanju njihovih ciljeva. Ne stvaraju izravnu vrijednost za poslovni sustav, ali su nužni za njegovo funkcioniranje (pr. proces nabave, prodaje ). Svaki poslovno - proizvodni sustav (PPS) ima : CILJ predstavlja rezultate koje želi postići, STRUKTURU sustava čine komponente i njihove međusobne veze, FUNKCIONIRANJE predstavlja odvijanje procesa i UPRAVLJANJE predstavlja usmjeravanje PPS-a prema unaprijed utvrđenom cilju. Procesom se uvijek upravlja u cjelini, te se on vodi odlukama. Proces može biti: racionalan iz kojeg su eliminirani svi nepotrebni troškovi, efikasan koji se odvija po planiranoj dinamici bez smetnji, efektivan koji postiže unaprijed utvrđeni poslovni cilj, optimalan koji je jednostavniji, vremenski kraći i ekonomičniji od postojećeg. 11 Vujić, V.: Menadžment promjena, op. cit. p

15 Procesna paradigma obuhvaća: procesnu orijentaciju težište je na procesima (a ne na funkcijama), procesnu organizaciju (zamjenjuje funkcijsku), procesni menadžment (zamjenjuje hijerarhijsko-funkcijski menadžment) i kontinuirano se poboljšavaju procesi. Procesna orijentacija znači da se razumije tok poslovanja, te ona predstavlja bazu za procesnu organizaciju. Procesno orijentirana organizacija usmjerena je na procese, čime se osigurava veća usmjerenost prema kupcima, bolja komunikacija, jer razmišljanja nisu ograničena samo na odjele, te se zna tko je odgovoran za proces, čime se izbjegava tradicionalna funkcijska rascjepkanost odgovornosti i nemogućnost sagledavanja cjeline procesa. Procesno orijentirana organizacija u mogućnosti je povećati inovativnost poduzeća, postaje fleksibilnija, te može brže reagirati na promjenjive tržišne uvjete. Menadžment poslovnih procesa (engl. Business Process Management BPM) je definiranje, unapređenje i upravljanje cjelovitim poslovnim procesima poduzeća kako bi se ostvarila tri ključna ishoda organizacije zasnovane na uspješnosti i kupcima: jasnoća strateškog usmjerenja (važna za provedbu postavljene strategije), usklađivanje resursa poduzeća (omogućava optimalno poslovanje), povećana disciplina u svakodnevnim operacijama (izbjegavanje nepotrebnih sukoba, zastoja i problema). 12 Poslovni procesi su stalno pod utjecajem događanja u poduzeću i izvan njega, pa je stoga logično da ne mogu funkcionirati savršeno. No kontinuiranim poboljšanjima stvara se pretpostavka za opstanak poduzeća, odnosno za stvaranje novih vrijednosti Uloga čovjeka u uvjetima znanstveno - tehnološkoj revoluciji Ekonomski razvoj društva oduvijek je bio bitno određen znanstveno - tehnološkim razvojem. Sve promjene koje su se kroz povijest dogodile, bitno su utjecale na sva područja rada i djelovanja društva. Promjene su se odrazile i na poziciju radnika u poslovno - proizvodnom procesu, i to na potrebna znanja, vještine i sposobnosti koje mora posjedovati, kako bi se mogao nositi sa izazovima poslovne svakodnevice. Ljudi s idejama ljudi koji posjeduju ideje postali su moćniji od ljudi koji rukuju strojevima i u mnogim slučajevima, od onih koji posjeduju strojeve Hernaus,T.: Menadžment poslovnih procesa predavanja na Ekonomskom fakultetu, Zagreb, ak.g.2013./14.< esa% pdf>( ) 13

16 Kroz povijest mijenjala se uloga znanosti i čovjeka u društvu kao pokretača promjena. Zabilježene su tri znanstveno - tehnološke revolucije, i to industrijska, mehanizacijska i znanstvena revolucija. Glavni pokretač prve industrijske revolucije (pojava parnog stroja) bio je radnik, ključni čimbenik razvoja bilo je iskustvo, a uloga znanosti bila je analitička. Znanost je u tom razdoblju analizirala što se događa i kako nešto radi. Za vrijeme druge mehanizacijske revolucije (pojava električne energije) ulogu nema radnik, već je preuzima stručnjak. Ključni čimbenik razvoja postaje znanje, a uloga znanosti je pokretačka. Danas, u periodu treće znanstvene revolucije (pojava kompjutera), ključnu ulogu preuzima znanstvenik, a ključni čimbenik razvoja postaje znanost. Znanost je predvodnička snaga koja postiže napredak na temelju rezultata znanstvenih istraživanja. Dostignuća treće tehnološke revolucije na području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te proizvodnih tehnologija i prirodnih znanosti omogućile su i ubrzale razvoj globalizacije i prijelaz iz tradicionalne ekonomije u novu ekonomiju koja se još naziva i ekonomija znanja. Financijski kapital je nekada bio presudan čimbenik proizvodnje. Danas na tržištu postoji ponuda financijskog kapitala, ali da bi se proizvedena roba prodala, potrebno je da dotična proizvodnja ima kreativne, inovativne i poduzetne radnike, koji će stvoriti proizvod koji će zadovoljiti potrebu kupca, čime će osigurati pozitivno poslovanje. Do sada se sa velikom vjerojatnošću mogla prognozirati proizvodnja u budućnosti, a danas nije moguće prognozirati proizvodnju ni za skoru budućnost, jer će možda već sutra biti isplativije proizvoditi neki drugi proizvod slične namjene. Zbog sporih promjena u proizvodnji i na tržištu moglo se dugoročno planirati, dok je u današnjim uvjetima važno pronaći dobru strategiju, kojom će se poduzeće prilagoditi potrebama tržišta i trenutnoj situaciji. Kako su nekada promjene u proizvodnji i na tržištu bile spore, omogućeno je da se predvidi porast proizvodnje i potrošnje, te se porastom kvantiteta proizvodnje, povećavala i uspješnost poduzeća. U suvremeno vrijeme više nije važna kvantiteta proizvodnje, već je bitna kvaliteta i inovacije, što omogućuje rast plasmana dotičnog proizvoda na tržištu. S obzirom na malu zahtjevnost kupaca, nekada je bilo moguće proizvesti određene proizvode u velikim serijama, dok se danas, kada tržištem vlada izbirljiv kupac, proizvode proizvodi u malim serijama, koji će biti prilagođeni određenom segmentu kupaca. Nadalje, nekada su proizvodnja i tržište bili podložni sporim promjenama, dok se danas, uz svakodnevne promjene, samo uz korištenje strategija, koje su rezultat korištenja intelektualnog kapitala, te uz korištenje znanja, može opstati na svjetskom tržištu. Nekada je u poslovanju zadovoljavala svakodnevna rutina, 13 Howkins, J.: Kreativna ekonomija, Binoza press, Zagreb, 2003., p

17 dok se danas poduzeće mora okrenuti i pratiti brze promjene, s ciljem prilagodbe suvremenom tržištu, odnosno kupcu. Radnik je u prošlosti upravljao materijalom i radom, dok se u suvremenom poduzeću mora upravljati procesima, informacijama i znanjem. Danas se pojavljuju pojmovi humani potencijal i humani kapital. Humani potencijal označava resurs kao utjelovljeno znanje u čovjeku, kao njegove sposobnosti, inventivnosti, kreativnost, te drugih humanih svojstva koje može upotrijebiti i pridonijeti u procesu proizvodnih i ostalih djelatnosti. Humani kapital je novi koncept pod kojim se podrazumijeva znanje i sposobnost kadrova za gospodarski razvoj poslovno - proizvodnog subjekta. Danas se humani kapital definira kao ulaganja u povećanje sposobnosti čovjeka da svojim obrazovanjem, talentom, vještinom i drugim znanjima pridonese budućem razvoju, kako društva tako i poduzeću. Za humani kapital koristi se i izraz humani kapital, kojem je znanje najznačajniji resurs i vodeći čimbenik u modernom poduzetništvu Koncepcija menadžmenta humanog kapitala Humani kapital postaje u XXI. st. ključni faktor uspješnosti poduzeća, a efikasno korištenje humanog kapitala rezultira poslovnom izvrsnošću. Menadžment humanog kapitala postaju koncept nove poslovne filozofije, jer humani kapital povećava vrijednost i materijalnu korist svakog poslovnog subjekta uz uvjet da se njime pažljivo upravlja. Dr. sc. prof. V. Vujić u svojoj knjizi ''Menadžment ljudskog kapitala'' navodi da je politika ljudskih potencijala sustav mjera, kriterija, načela, instrumenata i raznih aktivnosti na području humanog kapitala u kojem percipiraju svi koji promišljaju i sustavno djeluju na postizanje poslovne izvrsnosti. Menadžment humanog kapitala ima operativnu i stratešku ulogu. Operativna uloga odnosi se na administrativne postupke. Strateška uloga bavi se zaposlenicima kao najvrjednijim kapitalom poduzeća. Sukladno tome, planira razvoj zaposlenika, te efikasno njima upravlja u cilju jačanja konkurentske snage poduzeća. Promjenom uloge čovjeka u znanstveno-tehnološkoj revoluciji mijenjao se i kadrovski menadžment. U današnje vrijeme, kadrovska služba najčešće se naziva odjel ljudskih resursa ili potencijala. U XIX. st., kada su se počele oformljivati takvi odjeli, sve se radilo samo za cilj povećanja kapaciteta, dok današnje službe za cilj imaju brigu o zaposleniku, to jest njegov obrazovni razvoj u cilju podizanja performanse poduzeća. U narednoj tablici 2 slijedi prikaz promjene značenja kadrovskog menadžmenta. 15

18 Tablica 2: Promjene značenja kadrovskog menadžmenta Vremensko razdoblje Temeljna važnost za menadžment Menadžerska percepcija zaposlenika Aktivnost kadrovskog menadžmenta Prije 1900 Tehnologija proizvodnje Nebriga za zaposlenike Disciplina na radu Blagostanje zaposlenih Zaposleni traže sigurne uvjete i plaću Efikasni zadaci Zaposlenici trebaju visoke zarade Individualne razlike Uzeti u obzir razlike zaposlenih Sindikalno organiziranje Zaposlenici traže ekonomsku sigurnost Ekonomska sigurnost Zaposlenici traže uvid u ''nadzor'' poslovanja Međuhumani odnosi Zaposlenici su partneri menadžeru Sudjelovanje u Zaposlenici su uključeni u odlučivanju odlučivanje Izazovni poslovi i radni Zaposlenici ističu svoje zadaci mogućnosti Otpuštanje radnika Zaposlenici pružaju otpor tehnoloških promjenama 1990 i dalje Humani kapital Zaposlenici traže siguran i dobro plaćen posao Opismenjavanje i osposobljavanje radnika Kontrola postignuća i proizvodnost rada Psihološko testiranje i intervjuiranje zaposlenih Zaposleničke mirovine i zdravstveno osiguranje Poslovna komunikacija Organizacija izobrazbe Razvoj participativnog menadžmenta Promocija i razvoj kadrova Informatizacija i restrukturiranje Strateški planira razvoj, izobrazbu, zaradu itd. Izvor: Vujić, V.: Menadžment humanog kapitala, Opatija, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, M.E.P.Consult, Rijeka, p.53. Kao što je vidljivo iz tablice 2, promjena u pristupu mijenjala se kroz godine. Od samih početaka gdje se nije brinulo za potrebe zaposlenika, do XXI st. gdje temeljna važnost postaje humani kapital, a aktivnosti menadžmenta humanog kapitala usmjerene su na strateški razvoj i naobrazbu vlastitih zaposlenika. Menadžment humanog kapitala obuhvaća tri skupine aktivnosti, i to: 1. Aktivnosti usmjerene na postizanje unaprijed definiranih ciljeva, 2. Aktivnosti usmjeravanja ponašanja zaposlenika prema određenom zadatku, i 3. Aktivnosti kombinacije proizvodnih resursa i drugih čimbenika procesa djelovanja, u cilju postizanja poslovne izvrsnosti. Na temelju navedenog, zaključuje se da su osnovne funkcije menadžmenta humanog kapitala planiranje, organiziranje, upravljanje znanjem, poboljšanje procesa i kvalitete rada, te nadzor i vrednovanje postignuća Vujić, V.: Menadžment ljudskog kapitala, Opatija, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, M.E.P.Consult, Rijeka,

19 3. STVARANJE VRIJEDNOSTI TEMELJNI CILJ USPJEŠNOSTI POSLOVANJA Tradicionalna poduzeća su svoju uspješnost poslovanja mjerila povećanjem ukupnog prihoda, tržišnog udjela, novčanih tijekova i profita, a zapravo se iz tih izvještaja nije moglo saznati da li dotično poduzeće stvara vrijednost ili ne. Vrijednost se u nekom poduzeću stvara onda kada je stvoreno više vrijednosti nego što je uloženo u resurse. Stvaranje nove vrijednosti znači podizanje intelektualne sposobnosti složenog poslovno - proizvodnog sistema optimalnom kombinacijom efikasnosti temeljnih resursa. Temeljne resurse čine ljudi, infrastruktura, fizički i financijski kapital. 15 Poslovne funkcije koje izvode suvremena poduzeća provode se upotrebom skupa kompetencija ili različitih vrsta sposobnosti i podržavane su svim vrstama resursa ili imovine. Žele li opstati u suvremenom ekonomskom okruženju, poduzeća nužno moraju definirati područja u kojima mogu postići vrhunske svjetske rezultate i na njima bazirati svoje kompletno poslovanje, odnosno definirati ključne sposobnosti poduzeća. 16 U suvremenoj ekonomiji osnovna svrha poduzeća je rasti i dugoročno stvarati novu vrijednost. Pri tome cijena proizvoda ili usluge mora biti veća od troškova proizvodnje, a uz to proizvod ili usluga moraju biti takvi da ih potrošači žele, cijene i vrednuju. Cijena koju su potrošači spremni platiti za proizvod pokazuje njegovu vrijednost za potrošače, pa se može reći da se tvrtke bave stvaranjem vrijednosti. 17 Osnovni razlog zašto je neka organizacija zaposlila radnika je to što je vrijednost koju on proizvodi za organizaciju veća od troškova koje organizacija ima uslijed njegovog zapošljavanja, odnosno radnik organizaciji proizvodi korist. Stvaranje vrijednosti postaje sve važnije i organizacije koje imaju najbolje radnike odnosno stvaratelje vrijednosti su organizacije koje imaju najveće izglede za uspjeh u budućnosti. Organizacije koje stvaraju veće vrijednosti imaju bolje financijske rezultate od konkurencije i uspješnije su na tržištu. Isto tako i pojedinci koji stvaraju veće vrijednosti zavrjeđuju povjerenje i poštovanje svojih organizacija, pa se povećava njihova vrijednost u odnosu na ostale zaposlenike. Krajnji cilj poslovnog uspjeha je, kako za organizacije tako i za pojedince, da neprekidno stvaraju vrijednosti Tominović, K.: Društvo i ekonomija bazirana na znanju 16 Lazibat, T., Kolaković, M.: Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije, Sinergija nakladništvo d.o.o., Zagreb, 2004., p Op.cit., p. 43, Petar, S. :Stvaratelji vrijednosti predavanja ESV 12, POLITEHNIKA Pula,

20 O važnosti stvaranja vrijednosti govori i sljedeća izjava Jack Welcha, 19 Ako ne razmišljate cijelo vrijeme o tome kako učiniti svaku osobu vrednijom, nemate mogućnosti za uspjeh. Neprekidno stvaranje vrijednosti temelji se na: razumijevanju značenja vrijednosti, kako za pojedince tako i za organizacije, 2. razvijanju dubokog razumijevanja višestrukih i ponekad suprotstavljenih pogleda na stvaranje vrijednosti koji postoje u bilo kojoj organizaciji, 3. razumijevanje strategije uspjeha organizacije i razvijanje osobne strategije koja je podržava, 4. razvijanje prikladnih mjerila za uspjeh, i 5. ovladavanje brzinom. Poduzeće može kao cjelina stvarati vrijednost, međutim to ne znači da i sve aktivnosti unutar procesa u poduzeću stvaraju vrijednost. Stoga vrlo je važno poznavati što svaka aktivnost čini u smislu stvaranja vrijednosti kratkoročno i dugoročno. Potrebno je prepoznati i izdvojiti aktivnosti koje stvaraju vrijednost i koje razaraju vrijednost. Aktivnosti koje stvaraju vrijednost treba zadržati unutar poduzeća i raditi na njihovom poboljšanju i usavršavanju, a one koje razaraju vrijednost potrebno je outsoursirati 21. Pri odabiru vanjskih suradnika treba paziti da outsourcing tvrtka bude jedna od vodećih u branši. Outsourcingom oslobodit će se vrijeme za poboljšanje, usavršavanje i fokusiranje upravo na one aktivnosti koje stvaraju vrijednost što predstavlja dugoročnu korist organizaciji. 22 Važno je naglasiti da se za uspješno poslovanje moraju jednoznačno mjeriti svi procesi koji stvaraju ili razaraju vrijednost, te se u tom slučaju mogu prepoznati odgovorne osobe, a kao posljedica se obično dešava nova organizacijska podjela. Ako će poslovanje biti uspješno, svi procesi, počevši od planiranja, moraju biti usmjereni prema stvaranju nove vrijednosti, kao i svi nivoi odlučivanja. Proces stvaranja vrijednosti mora se neprekidno poboljšavati, te se za to mora koristiti sav raspoloživ intelektualni potencijal poduzeća. Nekad se vrijednost stvarala u proizvodnji, a danas je osnova stvaranja vrijednosti u kompleksnim odnosima između ponude i 19 Jack Welch rođ.1935., kem. inženjer, poznati menadžer i bivši predsjednik General Electrica 20 Ibidem. 21 Outsourcing predstavlja proces isključivanja (eksternalizacije) aktivnosti iz poduzeća koje nisu od strateškog značenja, te se one prepuštaju onima koji će ih obaviti brže, bolje i jeftinije, a raspoloživi resursi poduzeća usmjeravaju na djelatnosti koje stvaraju vrijednost. 22 Ibidem. 18

21 potražnje. Ponuda je u pravilu veća od potražnje, pa je zato veoma važno odnos s kupcem postaviti na višu razinu nego dosad. Takve će aktivnosti pridonijeti stvaranju nematerijalne vrijednosti (znanje, usluge, iskustva, brzina, kvaliteta, ugled), pri čemu će se povećati i materijalna vrijednost. Zato svakom suvremenom poduzeću, upravljanje stvaranjem vrijednosti, mora biti glavni cilj poslovanja. Dakle, cilj poslovanja mora biti usmjeren ka stvaranju vrijednosti Ekonomija znanja Sadašnji trendovi ukazuju na to da je ekonomija XXI. st. ekonomija znanja, pri čemu se intelektualni kapital koristi kao sinonim za onaj dio znanja koji se transformira u tržišnu vrijednost 23.Razvoj uloge znanja u najvažnijeg pokretača ekonomije u XXI. st. uspostavlja novu ekonomiju ekonomiju znanja. Znanje predstavlja informacije koje u interakciji sa humanim kapitalom imaju vrijednost. Ekonomija znanja u fokus stavlja znanje, intelektualni kapital, radnika znanja i njegovu kreativnost. 24 Ekonomija znanja nastala je kao posljedica znanstveno tehnološke revolucije. Umjesto temeljnih čimbenika stare ekonomije, kao što su zemlja, rad, kapital i organizacija, temelj ekonomije znanja postaje znanje. Ekonomija znanja stvara dodanu vrijednost, odnosno onu vrijednost koju stara ekonomija nije mjerila ili prikazivala u bilancama. Važnost znanja g. Peter Drucker ističe u svojoj analizi postindustrijske ere gdje navodi da će produktivnost znanja u sve većoj mjeri biti odlučujući čimbenik u natjecateljskoj poziciji neke zemlje, gospodarske grane ili poduzeća. Vrijednosti poduzeća određena je intelektualnim kapitalom, to jest kapitalom znanja, a sve manje njegovom fizičkom imovinom. Samim time, poslovni uspjesi postaju rezultatom upravljanju znanjem, te poduzeća postaju inteligentna poduzeća, koja karakterizira globalna perspektiva i strateško učenje. Razlike između karakteristika poslovno - proizvodnog sustava u industrijskoj eri i eri baziranoj na znanju prikazana su u tablici Tominović. K.: Efikasnost intelektualnog kapitala u tehničkim sustavima visoke kapitalne vrijednosti 24 Dragičević, M.: Znanje kao nepresušni resurs XXI. st., Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2002., p

22 Tablica 3: Karakteristike poslovno - proizvodnog sustava POSLOVNO PROIZVODNI SUSTAV INDUSTRIJSKA ERA ERA BAZIRANA NA ZNANJU Industrijska paradigma Procesna paradigma Radno intenzivni PPS Intelektualno intenzivni PPS Stvaranje količina Stvaranje vrijednosti Produktivnost proizvodnog radnika Efikasnost radnika znanja Količina stvorenog Odnos stvorenog i uloženog Humani resursi Humani kapital Insoursing Outsoursing Financijska organizacijska struktura Procesni modeli organiziranja Individualni rad Timski multidisciplinarni rad Materijalna imovina kao vrijednost Materijalna i nematerijalna imovina kao vrijednost Hijerarhijski menadžment Procesni menadžment Operativni menadžment kao grupovođe Operativni menadžeri kao poduzetnici Izvor: Tominović, K.: Poslovno - proizvodni procesi, POLITEHNIKA Pula, Kao što je vidljivo iz tablice 3, u ekonomiji znanja sve aktivnosti poslovno - proizvodnog sustava, temeljene na procesnoj paradigmi, sve aktivnosti usmjerene se na upravljanje znanjem i cilju stvaranja vrijednosti. Stvaranje vrijednosti postaje glavni cilj poslovanja, te svi procesi su usmjereni na unaprjeđenje i pretvorbu humanog, potrošačkog i strukturalnog kapitala, putem međusobne interakcija, u materijalnu i nematerijalnu imovinu poduzeća Intelektualni kapital Intelektualni kapital, pojam koji se u današnje vrijeme sve češće koristi, ali zapravo problematika vezana uz intelektualni kapital još uvijek nije potpuno poznata gospodarstvenicima i stvaraocima ekonomskog okruženja. ideje o ljudskom kapitalu i infrastrukturnom kapitalu u jedinstveni pojam intelektualni kapital spojio je 1990.g. Leif Edvinsson iz švedske financijske kompanije Scandia. 25 Stoga je ključni izazov ekonomije XXI. stoljeća definiranje, upravljanje, mjerenje, unapređivanje i vrednovanje znanja i njegova ekonomski relevantnog pojavnog oblika, intelektualnog kapitala. 26 Thomas Stewart, urednik poslovnog tjednika Fortune, intelektualni kapital opisao je kao: Nešto što se ne može opipati, ali te polako čini bogatim Howkins, J. op.cit., p Jelčić, K.: op. cit. p

23 Suvremenom menadžeru važna je konkurentska prednost njegovog poduzeća, a ona ovisi o tome što ono zna, kako upotrebljava to što zna, te brzina kojom može usvojiti nova znanja. Eksplicitno (iskustveno) znanje se u pravilu prenosi komunikacijom, pri čemu se veći dio tog znanja (implicitno - skriveno znanje) izgubi, pa je zadatak poduzeća da to znanje pretvori u intelektualni kapital. 28 Teorija intelektualnog kapitala, predstavlja novu ekonomsku kategoriju, pomoću koje se rezultati povećavaju u budućnosti, a temelji se na znanju, informacijama, intelektualnoj imovini i iskustvu, a sve to predstavlja bazu za stvaranje nove vrijednosti. Iako sve više konferencija ima za temu znanje i upravljanje znanjem kao ključnim faktorom budućeg rasta i dobrobiti tvrtke, u našoj se teoriji i praksi ta tema jedva dotiče. Razlog tome mogao bi biti nedostatak zajedničkog mjernog sustava koji bi taj nevidljivi faktor poslovanja, znanje i sposobnosti zaposlenih, učinio vidljivim tako da bi se njime moglo upravljati. 29 U današnje suvremeno vrijeme, iako se još uvijek prate ukupni prihodi i visina profita, kao pokazatelji uspješnosti poslovanja poduzeća, moderni, kreativni menadžeri su svjesni da to više nisu najvažniji elementi uspješnosti poslovanja, već je za uspješno poslovanje najvažnija mogućnost poduzeća da stvori što više nove dodane vrijednosti (value added). Može se zaključiti da za uspješno poslovanje suvremenog poduzeća nije važno uspješno upravljati samo materijalnom imovinom poduzeća, već je presudno i uspješno upravljanje nematerijalnom imovinom, jer se u ukupnoj vrijednosti suvremenog poduzeća bitno povećava udio nematerijalne imovine, a smanjuje udio materijalne imovine. Čimbenici koji su diktirali primjenu koncepta intelektualnog kapitala u poslovnoproizvodnom sistemu su: 30 - stanje na sve zahtijevnijem tržištu, - opstaju samo oni koji stvaraju novu vrijednost, - traženje tržišne niše sofisticiranijeg proizvoda, - potreba procjene intelektualne sposobnosti sistema; - procjena realne vrijednosti poslovno-proizvodnog sistema; - moguća promjena vlasničke strukture; - karakteristike složenog poslovno-proizvodnog sistema; - broj internih i eksternih interakcija u procesima sistema; - tendencije outsourcinga i stvaranje virtualnih modela organiziranja; - karakteristike proizvoda koji traži višu razinu znanja; - kreirana vizija i utvrđena misija poslovno-proizvodnog sistema. 27 Ibidem, p Spremić, M.: Znanje i intelektualni kapital-skrivena vrijednost kompanije?, Računovodstvo i financije, 8/ Pulić, A.i Sundać, D.:Intelektualni kapital, B.C.C., Rijeka,1998., p Tominović, K.: Društvo i ekonomija bazirana na znanju 21

24 Ovi čimbenici otvorili su pitanja poput kako mjeriti efikasnost temeljnih resursa, gdje se u procesima poslovno - proizvodnog sistema stvara, a gdje razara stvorena vrijednost, te kako izmjeriti efikasnost i efektivnost poslovno-proizvodnih procesa. Pitanje je kako što kvalitetnije i točnije kvantificirati i izraziti stvarnu vrijednost poslovno-proizvodnog sistema. Odgovori i riješenja pronalazi se u efikasnim korištenjem vlastite intelektualne sposobnosti, primjenom novih pokazatelja (indikatora) efikasnosti temeljnih resursa i izborom i implementacijom procesnog pristupa unutar organizacije Pojam i značenje intelektualnog kapitala Intelektualni kapital, kao pojam, počeo se češće susretati devedesetih godina XX. stoljeća. Razlog zbog kojeg su organizacije obratile pažnju na intelektualni kapital je stvaranje pozitivne razlike između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti kompanije koja se definira kao know how ili znanje suzdržano u organizaciji u vidu patenata, licenci, tajnih znanja, recepata i sl. 31 Postoji mnogo definicija intelektualnog kapitala, a temelje mu daje Thomas A. Stewart koji zapaža da intelektualni kapital je suma svega što svi u kompaniji znaju, a što joj daje konkurentsku prednost na tržištu. To je intelektualni kapital znanje, informacije, intelektualna imovina, iskustvo koje može biti iskorišteno za stvaranje bogatstva. 32 Prema prof.dr.sc. Klaudiu Tominoviću intelektualni kapital je upotrebljivo znanje koje stvara novu vrijednost i verificira se na tržištu. 33 Prema prof.dr.sc. V. Vujiću intelektualni kapital je inteligentna tvrtka koja proizvodi ideje, inovacije, programe, projekte, informacije, pothvate, strategije, znanje, spoznaje, teorije, razne zakone i zakonitosti. 34 Pokret intelektualnog kapitala, čiji su vodeći predstavnici Skandijin pod predsjednik za intelektualni kapital, Leif Edvinsson i suizdavač američkog gospodarskog časopisa Fortune 31 Petar,S., Ilijaš,J.,B.:Intelektualni kapital kao dio humanih potencijala u poduzeću, POLITEHNIKA Pula, p.2 32 Kolaković, M.: Virtualna ekonomija, Strategija d.o.o., Zagreb, prema: Stewart T. A.: Intellectual Capital: The new wealth of organizations, New York, NY; Doubleday/Currency, 1997., p Tominović, K.:Ekonomija znanja na tehničkom sustavu visoke kapitalne vrijednosti, < 34 Vujić, V.: Menadžment ljudskog kapitala, op. cit., p

25 Tom Stewart, promatra znanje pod optikom njegove vrijednosti, odnosno njegova potencijala za stvaranje vrijednosti. Intelektualni kapital je znanje koje se može pretvoriti u vrijednost. 35 Intelektualni kapital se bavi budućim potencijalima zarade pojedine organizacije 36 Intelektualni kapital zapravo predstavlja svojevrstan izazov u novoj ekonomiji, jer poznato je da je intelektualni kapital u nekom poduzeću, zapravo skriveni kapital, koji se ne može točno izraziti u egzaktnim brojevima. Za uspješno vođenje modernog poduzeća, više nije važno samo uspješno upravljanje materijalnom imovinom, već je veoma važno kako se upravlja nematerijalnom imovinom, s obzirom da je u novoj ekonomiji uloga nematerijalne imovine sve veća u stvaranju nove vrijednosti. Za intelektualni se kapital može reći da on predstavlja sve ono što ljudi zaposlenici nose u sebi ili pak ono što je proizašlo od njih. Tu spadaju: individualna znanja i vještine svih zaposlenika, njihova kultura i ponašanje, baze podataka, metodologije, standardi, procedure, licence, brendovi. Intelektualni kapital predstavlja najvažniji dio svakog poduzeća, jer je njegova uloga presudna u stvaranju vrijednosti, funkcioniranju, održavanju, ostvarivanju profitabilnosti, kao i pri rastu i razvoju. Bez korištenja intelektualnog kapitala, ni jedno poduzeće nije u mogućnosti da ostvari konkurentsku prednost. Zato je znanje vrjednije od svih ostalih resursa, a upravljanje znanjem je preduvjet da se ostvari održivi razvoj poduzeća na tržištu. Da bi se to zaista i moglo ostvariti, potrebno je imati relevantne informacije, kojima treba znati upravljati, odnosno koje treba iskoristiti. Na slijedećoj slici 2 prikazani su ključni čimbenici održivog razvoja suvremenog poduzeća. Slika 2: Ključni čimbenici održivog razvoja suvremenog poduzeća Izvor: Sundać,D.;Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p North, K.: Upravljanje znanjem, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2008., p Edvinsson,L.: Korporacijska longituda, Differo, Zagreb, 2003., p

26 Iz slike 2 proizlazi da je u suvremenom poduzeću i njegovim procesima važnije da se resursima upravlja, nego da ih se posjeduje Važnost intelektualnog kapitala U okviru nove ekonomske znanosti smatra se da INFORMACIJA, PROSTOR I VRIJEME postaju novi čimbenici ČIMBENICI EKONOMSKOG RAZVOJA. 37 Krajem XX. stoljeća, važnost nematerijalne imovine u suvremenim poduzećima sve je veća, jer upravo ona postaje presudna u stvaranju novostvorene vrijednosti. U današnje vrijeme, sve je veća razlika između knjigovodstvene vrijednosti poduzeća i njegove tržišne vrijednosti. Razvoj i značaj intelektualnog kapitala u posljednjih 20 g. kao i tržišna in knjigovodstvena vrijednost prema istraživanju u 500 poduzenika prikazana je na sljedećoj slici 3. Slika 3: Važnost intelektualnog kapitala Izvor: Tominović, K.:Menadžment procesima, Upravljanje procesima i stvaranje nove vrijednosti, predavanja, POLITEHNIKA Pula, Kao što je vidljivo na slici 3, udio vrijednosti intelektualnog kapitala raste u ukupnoj tržišnoj vrijednosti poduzeća kroz godine. U g. intelektualni kapital je sačinjavao samo 38% udjela u ukupnoj tržišnoj vrijednosti poduzeća, da bi do g. udio naraso na 85%. Na slici 4 prikazani su sastavni elementi tržišne vrijednosti suvremenog poduzeća, koja se sastoji od materijalne imovine, te od nematerijalne imovine. 37 Pulić, A., Sundać, D.,op. cit., p

27 Slika 4: Sastavni elementi tržišne vrijednosti suvremenog poduzeća Izvor: Sundać,D., Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p. 33. Zanimljivo je usporediti, kako se u poduzećima mijenjao omjer materijalne i nematerijalne imovine krajem XX.-tog i početkom XXI.-tog stoljeća. Na slijedećoj slici 5 prikazan je udio materijalne i nematerijalne imovine u ukupnoj tržišnoj vrijednosti vodećih svjetskih korporacija na američkom tržištu. Slika 5: Udio materijalne i nematerijalne imovine u ukupnoj tržišnoj vrijednosti poduzeća u vodećim korporacijama SAD-a Izvor: Ocean Tomo LLC: >( ) Iz slike 5 može se zaključiti da je, prema promatranim podacima, udio materijalne imovine, u ukupnoj tržišnoj vrijednosti poduzeća u vodećim korporacijama SAD-a, u periodu od 1975.g. do 2009.g. smanjen sa 83% na svega 19%. Poduzeća koja koriste visoku tehnologiju, te 25

28 ona koja se bave intelektualnim radom, imaju najveću razliku između knjigovodstvene i tržišne vrijednosti, naravno u korist tržišne vrijednosti. Na slijedećoj slici 6, prikazana je nematerijalna vrijednost poduzeća kao postotak tržišne vrijednosti u poduzećima izvan SAD. Slika 6: Nematerijalna vrijednost poduzeća izvan SAD-a Izvor: Ocean Tomo LLC: k>( ) Na slici 6 vidi se učešće nematerijalne imovine u imovini poduzeća, za Europu, Japan i Kinu. U Europi je, u promatranom razdoblju od 2003.g. do 2009.g. učešće nematerijalne gotovo identično, te se kreće oko 70%. U Japanu, u razdoblju od 2003.g. do 2007.g. vrijednost nematerijalne imovine raste, a u periodu od 2007.g. do 2009.g. pada. Kina u navedenom periodu bilježi najveće povećanje učešća nematerijalne imovine u imovini poduzeća i to sa 53,5% u 2003.g., raste na 73,5% u 2009.g. U poslovanju nematerijalna imovina poduzeća ima sve veće značenje, a ona predstavlja tvorevine humanog uma, znanja i ideja Razvoj intelektualnog kapitala Teorija intelektualnog kapitala je relativno nova, razvijena krajem XX.-tog stoljeća, a temelji se na uvjerenju da je za uspješno poslovanje poduzeća presudan humani, strukturalni i potrošački kapital. Od tada je izdano mnogo članaka i radova na tu temu, te se u posljednje vrijeme znanju i intelektualnom kapitalu posvećuje sve više pažnje, jer upravo intelektualni kapital obećava veću uspješnost poslovanja u budućnosti. Suvremenom poduzeću više nije važno što posjeduje, već je postalo važno koliko zna i što sve može učiniti. Prvi počeci znanstvenog 26

29 postavljanja znanja, iskustva i vještina zaposlenika mogu se pronaći godine u djelu Fredericka Taylora The Principles of Scientific Management. Elementi intelektualnog kapitala pronalaze se 1934.g. u djelu Josepha Schumpetera The Theory of Economic Development, a 1945.g. u djelu Herbera Simona Administrative Behavior. Značajniji doprinos proučavanju intelektualnog kapitala dao je 1967.g. Michael Polany u svom djelu The Tacit Dimension, u kojem uvodi pojam eksplicitnog 38 i implicitnog znanja 39, te pojašnjava da se njihovom interakcijom postiže uspješnost u poslovanju poduzeća. Do zaključka da je za gospodarski rast potrebna akumulacija znanja na svim razinama došao je Paul Romer 1986.g. u svom članku Increasing Returns and Long Run Growth. Romer dalje u svom članku Endogenous Technological Change objavljenom 1990.godine navodi da su za endogeni rast potrebna četiri osnovna inputa: kapital, rad, humani kapital i indeks razine tehnologije, čime je dokazao da osnovu rasta predstavlja konkurencija između poduzeća, te se zato Romera smatra osnivačem koncepcije intelektualnog kapitala. U osamdesetim godinama prošlog stoljeća teoriji intelektualnog kapitala doprinose daje i tzv. japanska škola, čiji je osnivač Hiroyuki Itamiem, a on je svoj doprinos dao proučavanjem učinka nevidljive imovine u japanskim poduzećima. U to isto vrijeme, znanstvenik Ikujiro Nonaka bavi se upravljanjem znanja, te konstatira da poduzeće ne može kreirati znanje, već zaposlenici koji u njemu rade i tim radom stječu nova znanja. U novije vrijeme značajan doprinos proučavanju intelektualnog kapitala daje švedski znanstvenik Karl-Erik Sveiby, koji preferira mjerenje i praćenje intelektualnog kapitala. On u svojoj knjizi The Invisible Balance Sheet predlaže mjerenje intelektualnog kapitala, te ga dijeli na: individualni, strukturalni i potrošački kapital. Leif Edvisson, godine karakterizira nematerijalnu imovinu poduzeća kao intelektualni kapital i u švedskoj osiguravajućoj kući Skandia AFS godine postaje prvim direktorom za intelektualni kapital, a godine razvija model upravljanja intelektualnim kapitalom u poduzeću. Thomas A. Stewart u svojoj knjizi Intellectual Capital: The New Welth of Organizations dokazuje da najveću imovinu poduzeća čine nedodirljivi resursi (patenti, znanje radnika, iskustva ), a ne materijalna i financijska imovina, kako se vjerovalo do tada. 38 Eksplicitno znanje znanje izraženo u riječima ili brojevima, prikazano u formi koja će biti drugima prepoznatljiva (nacrti, sheme ) 39 Implicitno znanje je nevidljivo znanje skriveno u glavama zaposlenika i njihovim međusobnim odnosima 27

30 Postoji još niz znanstvenika, koji su svojim radom pridonijeli proučavanju tematike intelektualnog kapitala, no sva dosadašnja istraživanja u principu su doprinijela da se stvori baza za daljnje proučavanje intelektualnog kapitala. Očekuje se da se u budućnosti dobiju odgovori na niz neriješenih pitanja vezanih za intelektualni kapital, kao što su npr: - Kako pouzdano izmjeriti intelektualni kapital nekog poduzeća?, - Kako uspostaviti najbolju vezu između učenja i poboljšanih performansi poduzeća?, - Koje tehnologije primijeniti, a da budu financijski najisplativije? 3.3. Struktura intelektualnog kapitala Suvremeno se poduzeće sastoji od dva ključna kapitala: materijalnog (vidljivog) kapitala, u koji spadaju fizička imovina i novac, te od nematerijalnog (nevidljivog) kapitala, odnosno od intelektualnog kapitala, koji predstavlja sposobnost zaposlenih da svoja znanja pretvore u tržišne vrijednosti. 40 Na slici 7 prikazani su elementi iz kojih se sastoji suvremeno poduzeće. Slika 7: Struktura suvremenog poduzeća Izvor: Ukratko o analizi efikasnosti stvaranja vrijednosti,< ( ) U literaturi se, u smislu strukture, može naići na više podjela intelektualnog kapitala, no najviše teoretičara prihvaća podjelu, da se intelektualni kapital sastoji od: humanog kapitala (Human Capital HC), 40 Petar,S.;Ilijaš,J.,B.: op.cit., p.2 28

31 strukturalnog (organizacijskog) kapitala ( Structural Capital SC) i potrošačkog (relacijskog) kapitala (Customer Capital - CC), čijom se interakcijom stvara vrijednost za poduzeće. Humani kapital predstavlja najveću vrijednost poduzeća, a sastoji se od znanja, vještina, sposobnosti i iskustva zaposlenika, koja oni koriste u poslovnom procesu. Strukturalni kapital predstavlja sposobnost poduzeća da se koristi humanim inovativnim i intelektualnim potencijalom zaposlenika. Strukturalni kapital obuhvaća razne neopipljive elemente kao npr.: organizacijsku strukturu, poslovne procese, baze podataka, rutine, običaje, kao i intelektualno vlasništvo ( patente i licence). Potrošački kapital predstavlja sinergiju poduzeća sa svojim okruženjem. Obuhvaća odnose sa svojim kupcima i dobavljačima, a uključuje i Brendove, zaštitne znakove, kao i identitet poduzeća na tržištu. Tržišnu vrijednost poduzeća obuhvaća njena opipljiva i neopipljiva imovina, kao što je prikazano na slici 8. Slika 8: Model intelektualnog kapitala Izvor:Kolaković, M.: Teorija intelektualnog kapitala, Ekonomski pregled,< ( ) Sva tri dijela intelektualnog kapitala mogu se izmjeriti i mogu poslužiti kao osnovica za daljnja investiranja. Ulozi intelektualnog kapitala najviše je pažnje posvetio Leif Edvinsson, koji je u osiguravajućoj kući Skandia, zajedno sa svojim suradnicima razvio model praćenja intelektualnog kapitala pod nazivom Skandia Navigator. Na slici 9, prikazana je shema tržišne vrijednosti kompanije Skandia, tzv. Skandia Navigator. 29

32 Slika 9: Tržišna vrijednost kompanije Skania tzv. Skania Navigator Izvor: Kolaković, M.: Teorija intelektualnog kapitala, Ekonomski pregled, < Kao što prikazuje slika 9, prema modelu Skandia Navigator, tržišnu vrijednost poduzeća čine financijski i intelektualni kapital, koji se dijeli na humani i strukturalni kapital. Strukturalni kapital se dalje dijeli na potrošački i organizacijski kapital, a on se dalje dijeli na inovacijski i procesni kapital. Inovacijski se kapital dalje dijeli na intelektualno vlasništvo i neopipljivu imovinu. Koliko će u pojedinom poduzeću biti zastupljena pojedina vrsta intelektualnog kapitala, zavisi prvenstveno od djelatnosti kojom se poduzeće bavi, no važno je da za stvaranje dodane vrijednosti mora postojati interakcija između svih vrsta kapitala. U suvremenom poslovanju, uz intelektualni kapital, važna je i uloga financijskog kapitala, samo što je njezino učešće u suvremenim poduzećima u tendenciji smanjivanja Humani kapital Pod pojmom humani kapital podrazumijevaju se znanja, vještine, kreativnost, sposobnosti i iskustva zaposlenika koja oni koriste u poslovnom procesu. U današnje vrijeme uz navedeno definiciji humanog kapitala dodaju se još individualne karakteristike, navedene na slici

33 Slika 10: Humani kapital Izvor: Sundać,D., Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p. 38. Na slici 10 vidi se da se uz znanja, vještine, kreativnost, sposobnosti i iskustva zaposlenika dodaju još i pojedina individualna obilježja, koja za uspješno poslovanje mora imati menadžment, ali i zaposlenici. Za uspješnost poduzeća važno je da svi ovi navedeni elementi budu u međusobnoj interakciji, te da odrede pravi ciljevi koje mogu realizirati u pravo vrijeme, uz stalno praćenje signala iz vanjskog okruženja. Humani kapital je jedini u stanju prihvaćati i primjenjivati nove spoznaje u svakodnevnoj praksi, te ih kroz proces kreativnosti pretvarati u nove koncepte: inovaciju, imitaciju, adaptaciju i materijalizaciju. 41 Kada se govori o inovacijama, misli se na rezultate kreativnih procesa, bilo da se radi o poboljšanju: organizacije, procesa, proizvoda, marketinga itd. Pod pojmom imitacija, podrazumijeva se stalno praćenje različitih vještina koje koriste drugi, te njihovo prihvaćanje i primjena, čime se mogu usvojiti različite vještine. Pod pojmom 41 Sundać,D., Švast,N.: op.cit. p

34 adaptacija, podrazumijeva se sposobnost prilagodbe u nekoj izmijenjenoj ili novoj situaciji. Da bi adaptacija bila uspješna potrebno je samostalno i originalno razmišljati, ali moraju postojati i društveni uvjeti koji će poticati inovativnost. Pod pojmom materijalizacija podrazumijeva se mogućnost da se ideje realiziraju, odnosno pretvore u neki proizvod, uslugu ili proces. Kao što je prikazano na slici 10, uspjeh nekog poduzeća temelji se ne samo na menadžmentu i njegovim karakteristikama, već i na karakteristikama svih zaposlenika, jer zajedno menadžment i ostali zaposlenici tvore tzv. umne radnike, koji posjeduju tacitno (skriveno) znanje. Na slici 11 prikazane su karakteristike umnih radnika. Slika 11: Karakteristike umnog radnika Izvor: Sundać,D., Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p.41. Važno je naglasiti da tacitno znanje koje posjeduju umni radnici predstavlja najveću konkurentsku prednost poduzeća, jer je to znanje gotovo nemoguće imitirati. Poduzeće bi trebalo obratiti pažnju na takva znanja, te bi ih trebalo pretvoriti u eksplicitna znanja, koja će postati vlasništvom poduzeća i koja će se pretvoriti u strukturalni kapital Strukturalni kapital Strukturalni kapital nastaje transformacijom humanog kapitala. Vrijednost se stvara kada zaposlenici (humani kapital) stvaraju nove poslovne procese (strukturalni kapital). Strukturalnim kapitalom se smatraju svi nematerijalni faktori koji bitno doprinose poslovanju, a ostaju u poduzeću i kad ga zaposlenici napuste. Na slici 12 prikazano je što sve sačinjava strukturalni kapital. 32

35 Slika 12: Strukturalni kapital Izvor: Sundać,D., Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p.43. Iz slike 12, vidi se da se strukturalni kapital, prema autorima Sundać i Švast, sastoji od intelektualnog vlasništva i organizacijskih procesa. Intelektualno vlasništvo poduzeća je cjelokupno materijalizirano, kodificirano znanje: patenti, licence, autorska prava, franšize, software programi i sav ostali materijalizirani vrijednosni humani kapital. 42 Organizacijski procesi, kao dio strukturalnog kapitala, predstavljaju organizaciju poslovanja, izradu planova, strategija, priručnika i poslovnika, pravila i organizacijskih koncepata kao sredstava kontroliranja, informacijskih i komunikacijskih sustava, poslovnih aplikacija, sustava za upravljanje (odnosima s kupcima, istraživanja i razvoja, financijskoračunovodstvenih sustava itd.), baze podataka, te ostalih dokumenata pomoću kojih se može identificirati organizacija poslovanja nekog poduzeća, organizacijska kultura, te koji će olakšati 42 Ibidem, p

36 sistematizaciju i standardizaciju procesa, te će podržati poslovne operacije i zaposlenike. 43 Da bi poduzeće podržalo dobru organizacijsku kulturu, potrebno je da ima definiranu viziju, misiju i ciljeve poslovanja poduzeća, mora imati menadžment koji će održavati dobre odnose sa zaposlenicima, sa ciljem da oni budu motivirani, te otvoreni prema novim idejama. Važno je da menadžment podržava suradnju, te da podržava osjećaj pripadnosti. Primjenom organizacijske kulture, ne traži se krivac, već se rješava problem, čime se postiže da se zaposlenik identificira s poduzećem,što ima za posljedicu da postane kreativan, inovativan i produktivan. Ukoliko poduzeće nema jasno definirane ciljeve, sav potencijal intelektualnog kapitala neće postići uspjeh, te će poduzeće doživjeti neuspjeh Relacijski/potrošački kapital Relacijski/potrošački kapital predstavlja komunikaciju između strateških poslovnih jedinica poduzeća, komunikaciju poduzeća s vanjskom okolinom, te komunikaciju s ostalim interesnim skupinama iz vanjskog okruženja. Ovaj kapital predstavlja vrijednost, koja je nastala na bazi odnosa sa potrošačima, a želi li se učinkovitije stvarati vrijednost i sigurnije opstati na tržištu, važno je posvetiti pažnju zahtjevima, željama i zadovoljstvu kupaca, pri čemu je veoma važno razmjenjivati informacije i znanja, a sve u cilju stvaranja vrijednosti. Relacijski/potrošački kapital usko je vezan uz humani kapital, te uz integracijsko povezivanje sa strukturalnim kapitalom, postoji šansa za održavanje konkurentske prednosti na tržištu. Za održavanje prednosti na tržištu važno je prepoznavanje brenda, lojalnost te zadovoljstvo kupaca, uz povećanje broja novostečenih potrošača. Kao što je prikazano na slici 13, relacijski kapital, prema Sundać-Švast, grupira se u tri kategorije: poslovne mreže, tržišnu marku (brend) i odnos poduzeća prema potrošačima. 43 Ibidem, p

37 Slika 13: Relacijski/potrošački kapital Izvor: Sundać,D., Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p.46. Da bi se održali dobri poslovni odnosi između strateških poslovnih jedinica važna je njihova međusobna komunikacija. Iz slike 13, zaključuje se da poslovne mreže čine sve prodajne, marketinške, elektroničke i distribucijske mreže, odnosi sa svim poslovnim partnerima, kao i sa poslovnim udruženjima. Brend predstavlja prepoznatljivi imidž određenog poduzeća, odnosno brend postaje sposobnost kojom se privlače kupci. 35

38 Slika 14: 10 Najuspješnijih brendova u g. Izvor: Best global Brands 2013,< Na slici 14 prikazano je deset najuspješnijih arendova u 2013.godini, te njihovo stanje u odnosu na 2012.godinu. Vidljivo je da od deset najuspješnijih brendova u godini čak osam dolazi iz SAD-a. Poznata Coca Cola, koja je u 2012.godini bila prvi Brend u svijetu, u godini pala je na treće mjesto. Pojedini brendovi su poboljšali u godini svoja mjesta, na uštrb drugih koji su izgubili svoje pozicije u odnosu na 2012.godinu. 36

39 Odnosi s potrošačima moraju se bazirati na stvaranju dobrih odnosa u cilju postizanja njihovog zadovoljstva, a time i lojalnosti. Brend vremenom stiče svoju osobnost, pa zato proizvod postaje prepoznatljiv na prenatrpanome tržištu. U Hrvatskoj se također izabiru najbolji brendovi i to na temelju: kvalitete, pouzdanosti, razlikovnosti i emocionalnog naboja, te ekološke odgovornosti. Za 2012.godinu Superbrands status dodijeljen je u tri kategorije i to: CONSUMER, GREEN i BUSINESS, a dobitnici po kategorijama su: 44 CONSUMER: Aci Marine, Apipharma, Arena Centar, B.net, Baumax, Bura brodovi, City Center One, Clean Express, Croatia Airlines, Čarli i Sanitar, Delicia, Di Caprio, Dingač, Experta, Fashion.hr, Fornetti, Fridrih, Froddo, Frontline, Ghetaldus, Gradnja, Hertz Consumer, Hita Vrijednosnice, HOK osiguranje, Iločki podrumi, Kisko,Komedija, Lekadol, Lidl, Links, Mandis Pharm, Marché, Mercedes Benz Leasing, Mlinar, Novalac, Opto centar, Ortoimplant, Persil, Perwool, Pevec, Poliklinika Imed, Se-mark, SimBex, Soundset, Štasni, Terme Tuhelj,Termocommerce, The Westin Zagreb, Traminac, Trenton, Uniqa osiguranje, Varteks, Vidi, Vincek, Žito, Zoo city. GREEN: Eko Taxi, Green Gold, Holcim, Plinacro, Solvis, Vipnet, Zagrebačka banka. BUSINESS: Poslovni dnevnik, Privredni Vijesnik, Adriatic Zagreb, DHL, Infokorp, IR- LUKS, Janaf, Kerschoffset, Lagermax, Lider, Lura, Metronet telekomunikacije, Outward, PharmaS, Ralu Logistika, Siemens, Verba Centar. Zadovoljan potrošač čini osnovicu uspjeha poduzeća, pa se zato njima pridaje velika pažnja. Implementacijom tzv. CRM poslovnog sustava sustava za upravljanje odnosa s kupcima, poduzeća upoznaju želje i potrebe svojih kupaca, pa tako mogu ojačati odnos sa postojećim kupcima i pridobiti njihovu lojalnost, čak u kriznim trenucima (npr. izlazak na tržište sličnog konkurentskog proizvoda), čime se dugoročno osiguravaju veći prihodi, odnosno profit. Glavni indikatori uspješnosti relacijskog kapitala jesu: - prepoznatljivost brenda na tržištu, - lojalnost i zadovoljstvo kupaca, - pozitivni imidž/identitet poduzeća, 44 Superbrands Croatia 2012 za najbolje brendove u 2012., ,< 37

40 - ponovno poslovanje, - broj novostečenih potrošača, - financijska dobrobit, i - cjenovna osjetljivost. 45 Može se zaključiti da relacijski/potrošački kapital predstavlja snagu odnosa sa kupcima, što za posljedicu ima njihovu odanost. Zato kao indikatori relacijskog/potrošačkog kapitala mogu se smatrati zadovoljstvo kupca, njihova ponovljena kupnja, ali i njihova osjetljivost na cijene. Vjernost potrošača nije moguće postići bez vjernosti zaposlenika, a oni predstavljaju humani kapital poduzeća, pa se može zaključiti da je upravo humani kapital najvažniji za dostizanje konkurentske prednosti, pa se zato on smatra pokretačem intelektualnog kapitala Značaj i utjecaj intelektualnog kapitala na poslovanje suvremenog poduzeća Suvremena poduzeća posluju u okruženju nove ekonomije koja ima drugačije zakonitosti i temelje od klasične ekonomije. Za razliku od temeljnih resursa klasične ekonomije koje su predstavljali zemlja, fizički kapital i rad, intelektualni kapital kao temeljni resurs nove ekonomije traži drugačiji pristup. Naime, tijek novije povijesti prouzročio je transformaciju poduzeća iz onog kapitalom intenzivnog u znanjem intenzivno poduzeće. Stvaranje vrijednosti u suvremenim poduzećima uvelike se temelji na inovacijama, što iziskuje veliko znanje i kompetencije zaposlenika. Upravo o znanju i sposobnostima zaposlenika, odnosno objedinjenom intelektualnom kapitalu ovisit će kvaliteta proizvoda odnosno usluga poduzeća. 46 Koncept intelektualnog kapitala potiče poduzetnike i menadžere u pronalaženju skrivenih i nedovoljno iskorištenih nematerijalnih potencijala svog poduzeća, te aktiviranje, angažiranje, koordiniranje otkrivenog na tržištu kojem djeluje, a samim time i stvaranje novih vrijednosti. Nova vrijednost stvorena na ovaj način može uvelike premašiti materijalnu vrijednost imovine. Suvremeni menadžeri i poduzetnici shvaćaju važnost implementacije intelektualnog kapitala u poslovanje svojeg poduzeća. 45 Sundać,D.;Švast,N.: op.cit. p Brunsko, Z.: Intelektualni kapital u funkciji razvoja suvremenog gospodarstva, u: Sundać, D.: Znanje - temeljni ekonomski resurs, Ekonomski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci, 2002., p

41 Intelektualni kapital je vrlo dinamična kategorija čija je osnovna karakteristika neopipljivost. Upravo zbog tog atributa i činjenice da intelektualni kapital predstavlja nematerijalnu imovinu poduzeća, nije jednostavno prikazati poslovanje, odnosno uspješnost poduzeća. Uobičajeni načini mjerenja i prikazivanja uspješnosti poduzeća poput ukupnog prihoda, tržišnog udjela, tehnološkog vodstva, tijeka novca i dobit ne mogu obuhvatiti vrijednost koja proizlazi iz intelektualnog kapitala. Upravljanje intelektualnim kapitalom ne treba biti samo sebi svrha, već treba biti usmjereno na stvaranje vrijednosti na dugi rok. U trenutku kada poduzeće stvara više nego što ulaže u svoje resurse, može se reći da ono stvara vrijednost. K. E. Sveiby uspješno je prikazao bilancu poduzeća temeljenog na intelektualnom kapitalu. Naime, on je diferencirao tržišnu vrijednost poduzeća na opipljivu i neopipljivu imovinu s time da je neopipljivu imovinu definirao kroz unutarnju strukturu, vanjsku strukturu i sposobnosti. Moguće je uočiti da je udio u tržišnoj vrijednosti poduzeća koji se odnosi na upravljanje intelektualnim kapitalom znatno veći od cjelokupne opipljive imovine. Tablica 4: Opipljiva i neopipljiva imovina u tržišnoj vrijednosti poduzeća Izradila autorica prema Sveiby, K. E.: The invisible balance sheet, < ( ) U današnje vrijeme javlja se trend da većina zaposlenika u poduzećima obavlja poslove koji podrazumijevaju intelektualni rad i ti zaposlenici proizvode nematerijalna dobra. 47 Također, dolazi do pojave da današnja poduzeća posjeduju mali udio materijalne imovine u odnosu na onu nematerijalnu. To osobito dolazi do izražaja u informatičkom sektoru ali i u drugim poduzećima gdje novostvorena vrijednost nastaje većinom na temelju intelektualnog kapitala, a tek manjim dijelom na temelju materijalnih resursa i radom u neposrednoj materijalnoj proizvodnji. Upravo je to i razlog što nematerijalna imovina postaje sve važnija u poslovanju poduzeća te rastućeg udjela kojeg ona zauzima u ukupnoj tržišnoj vrijednosti poduzeća. Taj trend rasta udjela nematerijalne imovine u ukupnoj vrijednosti poduzeća može se pratiti nekoliko desetljeća 47 Sundać, D. i Švast, N.: op. cit., p

42 unatrag, ali je važno istaknuti prekretnicu koja se desila u periodu između i godine kada je nematerijalna, odnosno neopipljiva imovina udvostručila svoj udio, te zauzela više od polovice tržišne vrijednosti poduzeća. Trend se i dalje nastavlja Značaj i uloga intelektualnog kapitala u stvaranju konkurentske prednosti U ovom dijelu rada obrađen je značaj i uloga intelektualnog kapitala u stvaranju konkurentne prednosti poduzeća na tržištu. Konkurentna prednost podrazumijeva da je poduzeće djelotvornije i uspješnije od svojih konkurenata. Poduzeća u prošlosti su kao sredstvo upravljanja koristila naredbe i kontrole, dok je u suvremenim poduzećima moguće ostvariti uspjeh, ako svi radnici djeluju u ostvarivanju zajedničke vizije i misije poduzeća. U prošlom, hijerarhijskom organiziranju, bilo je prisutno vertikalno i linearno mišljenje, dok je za uspjeh suvremenih poduzeća važna prisutnost kreativnog, sustavnog i umreženog razmišljanja. Poduzeća nisu u odabiru asortimana proizvodnje ostavljala mogućnost proizvodnje više vrsta artikala, dok u suvremenom poduzeću, koje je usmjereno isključivo na želje kupaca, postoji mogućnost proizvodnje proizvoda prema zahtjevima izbirljivog kupca. Tržišna konkurencija je obično dovodila do uništenja konkurenata, pa je zato u suvremeno poslovanje potrebno uvesti etičke i moralne kriterije, kao i društveno odgovorno ponašanje. U suvremenom društvu i dalje postoji trend ostvarenja prihoda i profita, samo se do tih rezultata nastoji doći korištenjem intelektualnog kapitala, odnosno stvaranjem dodane vrijednosti, korištenjem znanja svih zaposlenika, uz korištenje i zaštitu vlastitih tržišnih marki, patenata i ostalih oblika intelektualnog kapitala, kao i stvaranjem lojalnih kupaca uz održivu konkurentsku prednost na tržištu. Donedavno su poduzeća konkurentnu prednost stvarala bazirajući se na jeftinijim sirovinama i radnoj snazi, uvođenjem mehanizacije, a kasnije automatizacije, što su osnove konkurentske prednosti ''stare ekonomije''. Današnja poduzeća, koje se zasnivaju na ''novoj ekonomiji'' žele li ostvariti konkurentnu prednost nad svojim konkurentima moraju temeljiti svoje poslovanje na znanju i inovacijama, brendovima i reputaciji to jest imidžu, zaštićenim patentima i zaštitnim znakovima, te kvalitetnom interakcijom sa subjektima s kojima posluju. Na slijedećoj tablici 5 slijedi prikaz izvora konkurentske prednosti ''stare'' i ''nove'' ekonomije. 40

43 Tablica 5: Izvori konkurentne prednosti - ''stara'' vs. ''nova'' ekonomija IZVORI KONKURENTSKE PREDNOSTI ''Stara'' ekonomija ''Nova'' ekonomija - Cijena - Jednostavna diferencija - Niži troškovi proizvodnje - Tržišne marke (brendovi) - Imidž - Patenti - Zaštitni znaci - Standardi i dizajn (kao oblici IK) - Odnosi sa zaposlenicima, kupcima, dobavljačima i ostalim poslovnim parterima Izradila autorica prema: Sundać, D., Švast,N.: Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća,mgrip, Zagreb, 2009., p. 61. Konkurentskoj prednosti teže sva današnja, suvremena poduzeća, jer održiva konkurentna prednost osigurava dobit, te samoodrživost i stalni rast poduzeća. Konkurentna prednost je rezultat kontinuirane kvalitetne i uspješne upotrebe intelektualnog kapitala kojeg posjeduje poduzeće. Dr. sc. D. Sundać Švast N. u svojoj knjizi Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, navode da se održiva konkurentna prednost sastoji od dva dijela i to statičkog i dinamičkog. Statički dio odnosi se na one elemente intelektualnog kapitala koji se u sadašnjem trenutku koriste u operativnoj razini u cilju output-a poduzeća. Dinamički dio odnosi se na elemente intelektualnog kapitala koji pomažu poduzeću da postigne i održi konkurentnu prednost u nadolazećim promjenama. Odnosi se na stratešku razinu poduzeća, te na sposobnost svih zaposlenika da uspješno reagiraju na promjene. Kako bi poduzeća mogla dostići i održati konkurentnu prednost na tržištu, moraju na vrijeme zapažati i reagirati na dolazeće zahtjeve tržišta, prilagođavati viziju budućnosti poduzeća u skladu sa potrebama tržišta, razvijati potrebne kompetencije za ostvarenje ciljeva kao i ažuriranje svih postojeći procedura u cilju jačanja pozicije poduzeća na tržištu. Uz sve navedeno, temeljna aktivnost za postizanje konkurente prednosti je upravljanje znanjem pomoću kojeg se razvija i održava intelektualni kapital poduzeća. Međutim, kako bi intelektualni kapital mogao stvarati i pridonijeti konkurentnoj prednosti tada on mora biti u interaktivnom odnosu sa znanjem, kao što je prikazano na slici

44 Slika 15: Interakcija znanja, intelektualnog kapitala i konkurentnosti Izradila autorica prema: Sundać, D., Švast N.: Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p. 62. Svako poduzeće posjeduje nekoliko različitih znanja, i to znanstveno i tehnološko znanje, znanje o tržištima i potrošačima, znanje i sposobnost zaposlenika itd. Osim ovih oblika kodificiranog znanja, postoji i tacitno znanje koje se steče iskustvom. Ovo znanje se na eng. zove learning by doing, što u prijevodu znači učiti radeći. Ovo znanje je u glavama zaposlenika poduzeća, te je ovo znanje ključni izvor konkurentne prednosti poduzeća na tržištu. Znanje se smatra resursom bez ograničenja koje pruža beskrajne mogućnosti za razvoj, a njegovim ispravnim i uspješnim upravljanjem moguće je postići konkurentnu prednost i održati istu. Znanje predstavlja ekonomski resurs, jer se upotrebom ne troši, nego mu se vrijednost kroz vrijeme konstantno povećava, a prilikom upotrebe ne troši se velika količina energije niti ima negativne posljedice na okoliš. Kada se znanje uvodi u proizvod ili usluge koje se nude, tada se povećava njihova dodana vrijednost. Samim time, značaj i uloga intelektualnog kapitala moguće je prikazati ekonomskim pokazateljima kao što su prihodi i troškovi, ali i profit. Kako bi poduzeće konstantno raslo, te ostvarilo i održalo konkurentnu prednost, tada je vrlo bitno da ulaže u znanje vlastitih zaposlenika. Ova ulaganja su proces, jer ulaganje u zaposlenike rezultira konkurentnom prednošću, koja iziskuje daljnja ulaganja u intelektualni kapital kako bi se ona održala. Održiva konkurentna prednost u ulaganje slijedi na slici

45 Slika 16: Održiva konkurentna prednost Izradila autorica prema: Sundać, D., Švast N.: Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p.73. Iz slike 16 je vidljivo da postoji međuovisnost između ulaganja u intelektualni kapital i stvaranja i održavanja konkurentske prednosti poduzeća na tržištu. Svi sadašnji pokazatelji poslovanja poduzeća ukazuju na to da će na tržištu opstati samo ona poduzeća koja budu konstantno ulagala i podizala znanja svojih zaposlenika, i tako podizala vrijednosti intelektualnog kapitala koji posjeduju. Da bi suvremeno poduzeće bilo uspješno, odnosno da bi stvaralo novu vrijednost, sva tri sastavna dijela intelektualnog kapitala moraju biti u interaktivnoj vezi sa ciljem stvaranja sinergijskog efekta, kao što je prikazano na slici

46 Slika 17: Sinergijska veza sastavnih elemenata intelektualnog kapitala Izvor: Sundać,D., Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p.57. Iz slike 17 vidi se da se konkurentska sposobnost može postići samo ako se između svih triju sastavnih elemenata intelektualnog kapitala postigne sinergijski efekt, a to je moguće samo ako se u poduzeću upravlja znanjem i intelektualnim kapitalom. Najvažnije je pri tome da se humani kapital, s obzirom da je on najmobilniji, čim duže zadrži u poduzeću, odnosno da se integrira sa strukturalnim i potrošačkim kapitalom, kako se ne bi desilo da se zbog odlaska iz poduzeća nekolicine zaposlenika izgubi konkurentska prednost na tržištu. Na slici 18 prikazan je multiplikatorni efekt sinergije sastavnih dijelova intelektualnog kapitala. Slika 18: Multiplikatorni efekt Izvor: Sundać,D., Švast,N.:Intelektualni kapital temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p.57. Rezultat sinergijske veze između sastavnih dijelova intelektualnog kapitala je stvaranje dodane vrijednosti, što pridonosi konkurentnosti na tržištu. 44

47 3.6. Preobrazba u poduzeće temeljeno na intelektualnom kapitalu Znanje je jedini resurs kategoriji upotrebom raste. Upravljanje znanjem naziva se menadžment znanja. Dr. sc. Vujić kaže da menadžment znanja integrira eksplicitno zapisano znanje (informacijski menadžment), zatim implementirano znanje (procesni menadžment), a potom implicitno (kadrovski menadžment), te preoblikovano znanje (menadžment inovacija) i menadžment vlasništva ili dobara (intelektualni kapital). Kako bi se mogao postaviti menadžment vlasništva, poduzeća prvotno moraju afirmirati intelektualni kapital u poduzeću. Afirmacija je proces koji teče slijedećim tijekom: 48 - razvijanje svijesti o važnosti intelektualnog kapitala, - identifikacije i kategorizacije cjelokupne nematerijalne imovine poduzeća prema sastavnim elementima intelektualnog kapitala i - određivanje i vizualizacija načina upravljanja ključnim faktorima. Razvijanje svijesti o važnosti intelektualnog kapitala je moguće pristupom ''top-down'', to jest od top menadžmenta prema dolje. Svijest se podiže postepeno kroz cijelo poduzeće uz aktivnosti poput organiziranje edukacijskih i motivacijskih radionica na temu intelektualni kapital, ili pribavljanje literature zaposlenicima. Proces kategorizacije i identifikacije nematerijalne imovine u vlasništvu poduzeća prema sastavnim elementima intelektualnog kapitala moguće je okupljanjem tima vodećih menadžera iz svih poslovnih jedinica. Zadnji proces koji obuhvaća određivanje i vizualizaciju načina upravljanja ključnim faktorima stvara se individualno za svako poduzeće, uzima u obzir strategiju, kulturu, zaposlenike, tehnologiju i okruženje. Ovaj proces se vodi odozdo prema gore. Ovaj proces zahtjeva aktivnosti poput analize postojećeg stanja intelektualnog kapitala, definiranje cilja, stvaranje nove strategije, vizualizaciju puteva upravljanja znanjem i pretvorba intelektualnog kapitala u poduzeću, te na samom kraju, interni i eksterno izvještavanje provedbe. Na slijedećoj slici 19 slijedi prikaz upravljanja intelektualnim kapitalom u poduzeću. 48 Sundać, D., Švast N., op.cit., p

48 Slika 19: Prikaz upravljanja intelektualnim kapitalom u poduzeću Izvor: Sundać, D., Švast N.: Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p.78. Kao što je vidljivo iz slike 19, za afirmaciju upravljanja intelektualnim kapitalom primarno je postavljanje jasne vizije i misije, te definiranje ciljeva što poduzeće želi postići u budućem poslovanju. Kada poduzeće temelji strategiju na intelektualnom kapitalu, a cilj je ostvariti konkurentnu prednost, tada je strategija usmjerena na stvaranje efikasnog i inovativnog okruženja u poduzeću, stvaraju se preaktivne organizacijske strukture, intelektualno snažna radna snaga, te oformljuje se vizionarski menadžment. Želi li poduzeće afirmirati koncept intelektualnog kapitala, mora kao temelj postaviti viziju, misiju i cilj. Strategija poduzeća koje se temeljni na intelektualnom kapitalu, koji sve aktivnosti provodi u cilju ostvarivanja konkurentske prednosti, usmjerena je na stvaranje efikasne i inovativne poslovne prakse, preaktivne organizacijske strukture, inovativne i intelektualno snažne radne snage te vizionarskom menadžmenta. 49 Strategija temeljena na intelektualnom kapitalu je: - prilagođena misiji i viziji poduzeća, - usklađena s okruženjem, - usklađena sa unutarnjim snagama, politikom, ciljevima, i osobnim vrijednostima, - prihvaća određene poslovne rizike, - omogućuje komunikaciju s tržištem/kupcima, - u skladu je sa ostalim strategijama poduzeća, 49 Intelektualni kapital kao čimbenik konkurentske p

49 - testirana prikladnim analizama (.pr. SWOT analize, Porterov model 5 konkurentskih sila,...) - Tržišno usmjerena, - Usmjerena na korištenje intelektualnog kapitala i stvaranje dodane vrijednosti, - Potiče povećanje vrijednosti brenda, patenata, i ostalih oblika intelektualnog kapitala, - Omogućuje prikupljanje i upravljanje kolektivnim znanjem poduzeća, - Ističe vrijednosti mjerenja i upravljanja intelektualnim kapitalom. Postoje 4 obilježja strategije temeljene na intelektualnom kapitalu, a to su jedinstvenost, održivost, nemogućnost replikacije i visoki stupanj primjenjivosti. 50 Kako bi se mogla kreirati strategija temeljena na intelektualnom kapitalu, prvo se mora popisati i kategorizirati sva nematerijalna imovina prema elementima intelektualnog kapitala, kao i indikatore uspjeha. Primjeri nekih sastavnih elemenata i indikatora intelektualnog kapitala, dani su u slijedećoj slici 20. Slika 20: Neki elementi indikatori individualnog kapitala Izvor: Sundać, D., Švast N.: Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, MGRIP, Zagreb, 2009., p Ibidem, p

50 Prilikom procesa identifikacije intelektualnog kapitala menadžeri su u mogućnosti poboljšati sposobnost poduzeća da dostignu ciljeve, uspješnije isplanirati istraživanje i razvoj, usredotočiti se na edukaciju zaposlenika, uspješnije provoditi benchmarketing 51, te izbjeći ponavljanje već provedenih aktivnosti tako što se proširuje organizacijska memorija i znanje identificirajući ključne resurse. U knjizi Intelektualno kapital, temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, prof. dr. sc. Sundać navodi kratki upitnik kao pomoć poduzećima pri analiziranju postojećeg stanja unutar poduzeća u odnosu na intelektualni kapital. Ukoliko je većina odgovora pozitivna, poduzeće je svjesno vrijednosti intelektualnog kapitala. Ukoliko je većina odgovora negativno, tada je potrebno analizirati poduzeće, te definirati korake unaprjeđenja koncepta intelektualnog kapitala poduzeća, jer od intelektualnog kapitala ovisi budući uspjeh poduzeća. 51 Eng. Benchmarketing mjerenje, uspoređivanje je proces utemeljen na ideji sa se vlastito poslovanje dinamički komparira s najjačim konkurentima (ne nužno izravnim), te na temelju saznanja, unaprijedi poslovanje. 48

51 4. UPRAVLJANJE I MJERENJE INTELEKTUALNOG KAPITALA Voditi poduzeće u novonastalim uvjetima poslovanja XXI. st. je jako kompleksno i teško. Industrijsko društvo pomalo izmiče pred novim, digitalnim društvom, odnosno elektronskim poslovanjem i virtualnim zajednicama koje su usmjerene ka upravljanju znanjem. Poduzeća koja budu savladala menadžment promjena, koji nalaže korištenje informacija, znanja i ideja, moći će donositi brze i efikasne odluke. Uzima u obzir ljudsko znanje kao temeljnu odrednicu humanog kapitala tvrtke. 52 Sukladno navedenom, u ovom dijelu rada obrađeno je znanje kao baza intelektualnog kapitala poduzeća XXI. st., te faze upravljanja intelektualnog kapitala. Prof. Tominović u svojim djelima ističe da indikatori efikasnosti intelektualnog kapitala, kao pokazatelji uspješnosti korištenja temeljnih resursa, mogu se izračunati za svaku firmu, sustav ili gospodarstvo u cjelini na osnovu poslovne dokumentacije i poslovnih rezultata koji se u pravilu objavljuju po isteku poslovne godine Upravljanje intelektualnim kapitalom Upravljanje intelektualnim kapitalom podrazumijeva međusobno povezane aktivnosti menedžmenta organizacije usmjerene na povezivanje i integriranje različitih komponenti intelektualnog kapitala, odnosno humanog i strukturalnog kapitala, multipliciranje njihove interakcije i korištenja u stvaranju vrijednosti. Efikasnim upravljanjem intelektualnim kapitalom unaprjeđuje se sposobnost poduzeća za kreiranje i dobivanje vrijednosti. U ovom poglavlju, obrađeno je znanje kao temelj intelektualnog kapitala poduzeća, kao i faze upravljanje intelektualnim kapitalom Znanje baza intelektualnog kapitala tvrtke Poduzeća će opstati na tržištu ukoliko posjeduju sposobnost proizvodnje, upravljanja i kontinuiranog povećavanja vlastitog intelektualnog kapitala. Upravljanje intelektualnim kapitalom ključ je uspjeha svake organizacije, bilo poduzeća ili općine. Nadalje, primjenjivo je i na sve društvene zajednica, npr. kulturne ili obrazovne. Svako poduzeće koje uspješno i kvalitetno upravlja intelektualnim kapitalom ostvaruje više koristi, kao što prikazuje slika Vujić, V.: Menadžment promjena, op. cit. 49

52 Slika 21: Korist od upravljanja intelektualnim kapitalom Izvor: Jelčić, K.: HGK, Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama, Zagreb, studeni 2004., p. 9. Upravljanje intelektualnim kapitalom donosi puno koristi poduzeću, te doprinosi ostvarivanju konkurentne prednosti, podizanju produktivnosti i povećanju financijske, te tržišne vrijednosti. Upravljanje intelektualnim kapitalom predstavlja ključnu ulogu u poslovanju poduzeća. Prof. dr. sc. Petar navodi da glavni cilj upravljanja intelektualnim kapitalom je postići sinergijski učinak znanja i vještina pojedinih zaposlenika i ugraditi ih u sustav cjelokupnog organizacijskog znanja. Znanje koje posjeduju svi zaposlenici u poduzeću predstavlja bazu intelektualnog kapitala tvrtke. Kada se govori o znanju tvrtke, tada je riječ znanje u tom kontekstu sinonim za podatak, informaciju i znanje. Podatak objektivni prikaz o nekom zbivanju, ne predstavlja znanje, u ekonomskom smislu predstavlja strukturalni zapis neke transakcije, podatak je nužna sirovina za izvođenje informacija; Informacije preobraženi podatak dodavanjem vrijednosti koristeći ga za intelektualne operacije npr. kalkulacija, kategorizacija..., pri upravljanju informacijama razlikuje se 50

53 kvantitativni i kvalitativni aspekt informacije; kvantitet leži u sposobnosti povezivanja ( ...) informacija u cjelinu, a kvaliteta se odnosi na korisnost te informacije; Znanje znanje podrazumijeva šire područje od podatka i informacije, te obuhvaća oba pojma. Znanje je informacija sa interaktivnom vrijednošću s humanim kapitalom. Ikujiro Nonaka klasificira znanje kao eksplicitno (SC) i implicitno (HC) znanje. Eksplicitno znanje se odnosi na ono znanje koje je moguće ponoviti ili dati mu formalni oblik koje omogućuje njegovu prenosivost i opću razumljivosti. Implicitno znanje je tacitno znanje, te označava znanje iskustveno i praktično. Na slijedećoj slici 22 slijedi prikaz piramide elemenata znanja. Slika 22: Piramida znanja Izvor: FER, Uvod u upravljanje znanjem, < Kao što je vidljivo na slici 22, na dnu piramide se nalazi podatak kao najjednostavniji element znanja. Nakon toga, slijedi informacija kao viši stupanj, te na vrhu piramide se nalazi znanje. U današnje vrijeme, se povrh znanja stavlja mudrost. Postoji nekoliko definicija mudrosti, a jedna kaže da je mudrost primjena znanja predstavljenog u principima da bi se došlo do pametnih, mudrih odluka u konfliktnim situacijama. 53 Ovo je bitno, jer podaci, informacije i znanje se bave sa onim što je bilo prije ili je sada poznato. Mudrost se bavi budućnošću, jer spaja viziju i dizajn. S mudrošću se može stvarati budućnost umjesto da se samo pokušava dokučiti sadašnjost ili prošlost. No, dostizanje mudrosti nije jednostavno poduzeća moraju sukcesivno 53 FER, Uvod u upravljanje znanjem, < 51

54 prolaziti kroz sve kategorije. Tako Clark godine predstavlja model sa mudrošću koje dolazi nakon znanja, kao što prikazuje slika 23. Slika 23: Clarkova piramida znanja: Izvor: FER, Uvod u upravljanje znanjem, < Postoji međuodnos između podataka, informacija, znanja i intelektualnog kapitala, kao što prikazuje slika 24. Slika 24: Međuodnos podataka, informacija, znanja i intelektualnog kapitala:: Izvor: Petar, S.: Ekonomija stvaranja vrijednosti I. dio,politehnika Pula, Upravljanjem znanjem u poduzeću je proces, koji se odvija kroz nekoliko razina, kao što prikazuje slika

55 Slika 25: Upravljanje znanjem Izvor: Petar, S.: Ekonomika stvaranja vrijednosti I. dio, predavanja, POLITEHNIKA Pula, Iz slike 25 je vidljivo da se upravljanje znanjem u poduzeću sastoji od razine podataka, razine znanja i razine djelovanja. Kako bi upravljanje znanjem bilo efikasno i cjelovito, vrlo je bitno da su sve razine kvalitetno realizirane. Na razini podatak ključna aktivnost je uspostavljanje kvalitetne komunikacije putem informacijskih tehnologija. Na razini znanja samo uz primjenu odgovarajuće organizacije moguće je uspostaviti kvalitetne odnose. Razina djelovanja može samo uz implementaciju odgovarajućih procesa osigurati dostupnost stečenog znanja budućim korisnicima. Kako bi se moglo uspješno upravljati intelektualnim kapitalom u okruženju koje se brzo mijenja, te iziskuje isto tako brze prilagodbe, potrebno je primijeniti detaljno definirane strategije razvoja pomoću kojih se afirmira i upravlja intelektualnim kapitalom. U slijedećem podpoglavlju slijedi obrada faza upravljanja intelektualnim kapitalom Faze upravljanja intelektualnim kapitalom Da bi jedno poduzeće uspješno upravljalo svojim intelektualnim kapitalom mora proći kroz pojedine faze u kojima se razvija upravljanje. U nekim poduzećima je neophodno obuhvatiti sve faze i temeljno ih integrirati, dok u pojedinim poduzećima to ide puno brže i 53

56 jednostavnije zbog više čimbenika kao npr. mlada radna snaga, implementirana informacijsko - komunikacijska tehnologija, razvijen sistem usavršavanja, fleksibilna struktura koja omogućava brzo prilagođavanje i slično. Uspješno upravljanje intelektualnim kapitalom ima za organizacije brojne efekte: ubrzavanje krivulje učenja, skraćivanje vremena primjene ideja i proizvodnje, smanjivanje troškova i ulaganja boljim povezivanjem i korištenjem intelektualnog kapitala, povećanje dodatne vrijednosti i stvaranje novih vrijednosti posredstvom nove povezanosti i kombinacija komponenti intelektualnog kapitala. Upravljanja intelektualnim kapitalom definira se kroz 6 faza, a to su: 1. Razvijanje svijesti pristupa se od vrha menadžmenta prema zaposlenicima. Ova faza je poznata i kao top down faza. Putem literatura, predavanja ili radionica, menadžment podiže svijest svih zaposlenika o intelektualnom kapitalu, realizacija faze je moguća jedino ako svi shvate korist upotrebe intelektualnog kapitala; 2. Vizualizacija stvaranje menadžment tima koji za cilj ima kategorizirati nematerijalne faktore tvrtke prema elementima intelektualnog kapitala. Kako bi poduzeće moglo definirati strategiju temeljenu na intelektualnom kapitalu, prvo mora identificirati i kategorizirati svu nematerijalnu imovinu koju posjeduje prema sastavnim elementima intelektualnog kapitala, kao i indikatore uspjeha. Primjeri nekih sastavnih elemenata i indikatora intelektualnog kapitala, su za humani kapital broj zaposlenih, ili nivo edukacije. Elementi za stukturalni kapital su broj baza podataka, ili zarada od licenci. Za relacijski kapital su broj poslovnih partnera ili broj novih potrošača o tekućoj godini. Identifikacija intelektualnog kapitala stvara mogućnost menadžmentu da ostvari ciljeve poduzeća poboljšanjem sposobnosti, kvalitetno isplanira razvoj i istraživanje, definira plan edukacije zaposlenika, omogućuje provođenje benchmarking-a 54, te proširuje bazu znanja u cilju izbjegavanja ponavljanja aktivnosti. 3. Određivanje načina upravljanja ključnim faktorima svako poslovanje poduzeća je individualno, tako da ne postoji jedan, sveopći način upravljanja intelektualnim kapitalom, već menadžment mora voditi računao strategiji, kulturi, ljudima, tehnologiji i tržišnom okruženju. 4. Uspostava mjernog sustava mora se implementirati mjerni sustav za praćenje performansa neopipljivih faktora, kako bi se u slučaju potrebe mogla modificirati postojeća vizija, misija i strategija poduzeća. 5. Uvođenje sustava izvješćivanja potrebno je definirati interno i eksterno izvještavanje, kako bi se moglo pratiti što je učinjeno, što treba učiniti ili poboljšati, 54 Benchmarking (eng. mjerenje, uspoređivanje) je proces utemeljen na ideji da se vlastito poslovanje dinamički komparira s najjačim konkurentima (ne nužno izravnim) i na temelju dobivenih saznanja, unaprijedi 54

57 6. Motiviranje zaposlenih kako bi se lakše prebrodile posljedice uvođenja novog sustava, važno je uvesti sustav motivacije kako bi se zaposlenici mogli otvoreno suočavati sa strahovima. Upravljanjem intelektualnim kapitalom putem ovih 6 faza omogućuje menadžmentu kvalitetno uspostavljanje sustava pomoću kojeg poduzeće postiže konkurentnu prednosti podiže financijsku vrijednost Upravljanje znanjem ''Sposobnost kompanije da uči brže od svojih konkurenata, biti će jedina održiva konkurentska prednos'' A. De Geus Upravo u izreci A. De Geusa vidi se važnost da poduzeća moraju uspostaviti sustav upravljanja znanjem ukoliko žele stvarati dodanu vrijednosti i biti bolji od svoje konkurencije na tržištu. Efikasnim upravljanjem znanjem uspješnije se prilagođava i odgovara na promjene uvjeta rada i poslovanja. Svaka institucija, ili poslovno - proizvodni sustav dijeluju u nekom okruženju i okolišu. Kako bi mogli postići ugodno okruženje za rad važno je da uz znanja o proizvodnji i poslovanju, posjeduju i znanja koja će omogućiti pozitivnu interakciju s okolinom i okolišem u kojem dijeluju. Europska unija je prepoznala važnost znanja, te je Lisabonskom deklaracijom definira akcijski plan sa 10 najvažnijih ciljeva po nazivom Znanje za rast. Deklaracija ima dva glavna cilja veći i stabilniji gospodarski rast, a time i otvaranje većeg broja visokokvalitetnih radnih mjesta. Osnovna vizija Lisabonske deklaracije je stvaranje najkonkurentnijega i najdinamičnijega svjetskog gospodarstva utemeljenog na znanju do godine. Akcijski plan Deklaracije (radni dokument EC SEC 2005, 192) pokriva deset najvažnijih ciljeva među kojima su, pod zajedničkim nazivom Znanje za rast, navedeni: - povećanje i poboljšanje ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj - poticanje inovacija, širenje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te održive uporabe resursa - društvo temeljeno na znanju mora težiti ostvarenju zdravog gospodarstva. Lisabonska deklaracija obvezuje zemlje članice EU na primjenu metoda stvaranja vrijednosti, kako bi se do godine gospodarstvo transformiralo u ekonomiju znanja i time bilo sposobno za održivi rast s više radnih mjesta i većom socijalnom kohezijom. 55

58 U točci 24. se navodi Ljudi su glavna imovina Europe i trebaju biti točka fokusa EU politike - investicije u ljude i razvoj za život i rad u ekonomiji znanja. Stalna poboljšavanja, inovativnost i primjena novih ideja postaju osnovni uvjet za stvaranje nove vrijednosti, uspješno poslovanje, kvalitetnije proizvode i usluge. 55 Upravljanje znanjem definira se kao proces u kojem se prikupljaju, čuvaju, uporabljavaju i prenose znanja na što efikasniji način, podižući kompetencije poslovno - proizvodnog sustava. Vrijednost upravljanja znanjem očituje se u efikasnosti poduzeća koja s pomoću baze znanja rješavaju trenutačne situacije i uspješno predviđaju njihov razvoj u predstojećem periodu. Upravljanje znanjem veoma je značajno za bolje funkcioniranje neke organizacije. Uz pristup bazi znanja, pojedinac ili grupa može brže, lakše i efikasnije riješiti neku situaciju i tako ubrzati napredak i razvoj organizacije. Upravljanje znanjem (eng. knowledge management) je skup metoda koje teže istom cilju, odnosno imaju istu svrhu - maksimalno iskorištavanje svih izvora znanja i omogućavanje korištenja potrebnih znanja na bilo kojem mjestu i u bilo koje vrijeme. Zadatak tehnologije koja se primjenjuje kod upravljanja znanjem jest olakšavanje postizanja tih ciljeva. Ta tehnologija mora omogućiti brzu i točnu izmjenu podataka među članovima tima koji rješavaju razne probleme, između poduzeća koje se bavi nekom vrstom proizvodnje i njegovih dobavljača ili, primjerice, menadžmenta neke tvrtke i njenih vlasnika. 56 Menadžement upravlja eksplicitnim i tacidnim znanje, a slikoviti prikaz omjera eksplicidnog i tacidnog znanja jedne organizacije ja prilazan na slici 26. Slika 26: Eksplicitno i tacidno znanje Izradila autorica prema Tominović, K. 55 Tominović, K.: Efikasnost intelektualnog kapitala u tehničkim sustavima visoke kapitalne vrijednosti 56 Upravljanje znanjem, < %20Tim%2025&parent=NULL&page=new>( ) 56

59 Kao što se može vidijeti na slici 26., ekplicitna znanja su ona ''iznad vode'' i vidljiva svima. Međutim, većina znanja je sakrivena u radnicima, koje prikazuje santa ispod vode. Nonaka 57 i Takeuchi su G. definirali 4 procesa upravljanja znanjem, koji su prikazani na sljedećoj slici 27. Slika 27: 4 procesa upravljanja znanjem Izvor:''Upravljanje znanjem''< %20Tim%2025&parent=NULL&page=new>( ) Iz slike 27. mogu se vidijeti 4 procesa upravljanja znanjem, i to: 1. socijalizaciju - proces kojim se obavlja transfer tacidnog znanja jedne osobe u tacidno znanje druge osobe, 2. eksternalizacija - proces kojim se tacidno znanje preobražava u eksplicitno znanje među individuama unutar grupe, 3. kombinacija - proces kojim se obavlja transfer eksplicitnog znanja, i 4. internalizacija - proces razumevanja i asimilacije eksplicitnog znanja u tacidno znanje. U XX. st., koje je bilo obilježeno brzim razvojem tehnike, dominirala je produktivnosti industirjskog proizvodnog radnika. Sukladno promjenama u suvremenom poduzetništvu, sustavno ulaganje u zaposlenike dovelo je do podizanja prouktivnosti radnika na godišnjoj razini za 3 4 %. S druge strane, to je utjecalo na smanjenja broj radnih sati za 40-50%. 58 Temeljem 57 japansko organizacijski teoretičar i profesor emeritus na Graduate School of Međunarodne korporativne strategije Sveučilišta u Hitotsubashi, najpoznatiji po svojoj studiji o upravljanju znanjem. 58 Tominović, K.: Radnici znanja, predavanja, POLITEHNIAK Pula 57

60 promjena koje su se desile u okruženju, i obzirom da je XXI. st. stoljeće u kojem dominira znanje, u proizvodnim procesima dominirati će ranici znanja. P. Drucker navodi na novonastali oblici poslova zahtjevaju... visoki stupanj formalnog obrazovanja i sposobnost da se usvoji i primijeni teorijsko i analitičko znanje''. Nadalje, prof. dr. sc. Tominović u svojim predavanjima istiće da će radnici znanja i društvo znanja biti konkurentnije od bilo kod drugog društva. Radnici znanja su investicija koja rezultira stvaranjem nove vrijednosti. Nova vrijednost se stvara kreativnošću humanog kapitala i efikašnošću intelektualnog kapitala u procesima sustava. Radnika znanja karakterizira inteligencija, mašta i znanje, te on proizvodi novo znanje i nove ideje. Koristi upravljanja znanjem su: 59 - ekspertna znanja i potrebne informacije raspoloživi su svima - otkazi i rotacije radnih mjesta ne narušavaju poslovni proces - vrijeme obuke i školovanja postojećih i novih ljudi je kraće - viša razina senzibiliteta osoblja na povratne informacije od kupaca i druge tržišne signale - zahtjevi kupaca rješavaju se značajno brže i kvalitetnije - osoblje koje kvalitetno i dobro obavlja posao je motivirano Svaka organizacija, ili poslovno - proizvodni sustav, želi li ostvariti novu vrijednost, potrebna joj je ključna kompetencija, a to je inovacija. Inovacija je bitna da se realizira na području humanog i strukturalnog kapitala. Jedinino tako se podiže efikasnost intlektualnog kapitala, što za rezultat ima stvaranje nove vrijednosti Mjerenje intelektualnog kapitala Prof. K. Tominović navodi da samo ono što je mjerljivo, time se može upravljati. U svojim predavanjima ističe važnost mjerenja intelektualnog kapitala, ukoliko se želi s njim upravljati. 60. Navodi nekoliko misli velikih stručnjaka, poput izreke P. Druckera, koji kaže: Ono što nije mjerljivo, to kao da ne postojini ne postoji. Nadalje, navodi izreku R. S. Kaplana koji kaže: Ono što se ne može mjeriti, time ne možete ni upravljati. 59 Pulić, A.: skripta ESV 60 Tominovć, K.: Procesi upravljanja intelektualnim kapitalom, < 58

61 Kako bi poduzeća mogla djelovati na tržištu, bitno je da mjere ono što rade, kako bi se mogle orijentirati naspram konkurenata. Samo na temelju podataka iz prošlosti i sadašnjosti, moguće je definirati strategiju, viziju i misiju poduzeća za budućnost. U novo vrijeme više nije dovoljan samo financijski kapital koji se mjeri i izražava u bilancama, već se mora dodati i izmjerena vrijednost intelektualnog kapitala. Kao što je u staroj ekonomiji za poslovanje bila važna produktivnost, tako je u novoj ekonomiji važna efikasnost intelektualnog kapitala. Efikasnost intelektualnog kapitala pokazuje koliko se stvara dodane vrijednosti na jednu novčanu jedinicu uloženu u zaposlene. Da bi se mogla izračunati efikasnost intelektualnog kapitala, mora se najprije sagledati koliko su zaposlenici stvorili dodane vrijednosti, koristeći infrastrukturu koja im je bila na raspolaganju. Dodana vrijednost pokazuje sposobnost poduzeća da stvara novu vrijednost, iz koje će se podmiriti obveze prema zaposlenicima, prema vjerovnicima, porezi državi i dividende ulagačima. Na slici 28 prikazan je osnovni koncept dodane vrijednosti (VA). Slika: Osnovni koncept dodane vrijednosti (VA) Izvor: Tominović, K.:Menadžment procesima, Upravljanje procesima i stvaranje nove vrijednosti, predavanja, POLITEHNIKA Pula, Na slici 28 se vidi da dodanu vrijednost čini ukupni prihod umanjen za vrijednosti koju su stvorile druge tvrtke (kupljena dobra i usluge). Od ukupnih prihoda se oduzima i izdvajanja za zaposlene, amortizacija, kamate, porezi i profit. Postoje poduzeća koja ostvaruju visoki prihod, te prikazuju profit, ali ne stvaraju vrijednost. Na slici 29 prikazani su elementi stvaranja vrijednosti. 59

62 Slika 28: Elementi stvaranja vrijednosti Izvor: Tominović, K.:Ekonomija znanja na tehničkom sustavu visoke kapitalne vrijednosti, < Danas postoje monetarni i nemonetarni mjerni sustavi mjerenja, koji su primjenjivi na svim nivoima poslovanja, kako unutar poduzeća, tako i na makro razini. Postoji osnovna klasifikacija na 61 : - Direktne metode procjenjuje se novčana vrijednost nematerijalne imovine - Metode tržišne kapitalizacije vrijednost intelektualnog kapitala dana je kao razlika tržišne i knjigovodstvene vrijednosti - Povrat uloženog vrijednost intelektualnog kapitala izražena je kao količnik rezultata dijeljenja ostvarene prosječne dobiti i dodane vrijednosti i rezultata dijeljenja vrijednosti prosječne materijalne i nematerijalne imovine. - Sustavi uravnoteženih ciljeva (Balanced Score Card) identifikacija elemenata intelektualnog kapitala pomoću kojeg se stvaraju indikatori koji se iskazuju putem uravnoteženih kartica ili grafova. - VAIC TM (Value Added Intellectual Capital) najprihvaćenija metoda mjerenja intelektualnog kapitala, koju je izumio hrvatski ekonomist prof. dr. sc. A. Pulić. 61 HGK, op. cit.,p

63 Skandia Navigator Model za mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala pod nazivom Skandia Navigator razvijen je u švedskoj financijskoj uslužnoj kompaniji Skandia. Jedan od autora spomenutog modela Leif Edvinsson postao je širom svijeta poznat kao prvi ''direktor intelektualnog kapitala''. 62 Prema Edvinssonu, vrijednost nekog poduzeća određuje više faktora nego što to proizlazi iz tradicionalnih godišnjih financijskih izvještaja. Skrivena imovina koja se sastoji od zaposlenih, njihovih sposobnosti, kompjuterskih sustava, radnih procesa, baze podataka kupaca ima sve veću ulogu pri procjenjivanju vrijednosti poduzeća te ju posebno važno da se ta skrivena imovina istakne i uzme u obzir pri procjeni njegove ukupne vrijednosti. Skandia Navigator imao je za zadatak mjerenje znatnog nematerijalnog potencijala koji se ne vrednuje u tradicionalnim financijskim izvještajima. Uobičajeni financijski rezultati upotpunjeni su opisom intelektualnog kapitala i njegovim razvojem. Taj model polazi od postavke da intelektualni kapital u poduzeću predstavlja razliku između tržišne i knjigovodstvene vrijednosti poduzeća. Indikatori intelektualnog kapitala svrstani su u Skandia Navigatoru prema četiri područja na kojima je fokusirana pažnja: 1. fokus na klijentu, 2. fokus na procesu, 3. fokus na ljudima i 4. fokus na obnovi i razvoju. Slika 29: Model mjerenja uspješnosti intelektualnog kapitala, IC Navigator Izradila autorica prema Daum., J.: How accounting gets more radical in measuring what really matters to investors, < ( ) 62 Kolaković, M.: Teorija intelektualnog kapitala, op. cit. ( ) 61

64 Ovaj model izvještavanja napravljen je tako da omogući izbalansiranu sliku financijskog i intelektualnog kapitala. Za pristup boljem uvidu u činitelje svojeg uspjeha, kao i mogućnosti njihovog redovitog praćenja, mjerenja i unapređenja, razvijena je shema kritičkih faktora temeljem koje je Skandia mogla analizirati poziciju i ulogu svakog pojedinog elementa intelektualnog kapitala. Uspjeh poduzeća Skandia koji ostvaruju zaposlenici traži od njih adekvatno znanje, odanost poslu i moć brzog prilagođavanja promjenama koje su u današnje vrijeme učestale. Model Skandia Navigator ukazao je na činjenicu da se može i mora mjeriti ''neopipljiva imovina'' i najdublje je prikazao strukturu intelektualnog kapitala i upravo se on najčešće koristi kada se intelektualni kapital pokušava definirati i objašnjavati BSC metoda sustav uravnoteženih ciljeva Sustav uravnoteženih ciljeva (Balanced Score Card) je općeprihvaćena metoda za interno izvještavanje o poslovnoj uspješnosti u koju se ubraja i intelektualni kapital. Nastala je u Americi ih godina, te od tada ima važnu ulogu u svim uspješnim menadžmentima, a autori su Robert D. Kaplan i David P. Norton. BSC metoda proizašla je iz potrebe što samo financijski pokazatelji više nisu bili dovoljni za iskazivanje uspješnosti poslovanja poduzeća, jer je neopipljiva imovina počela poprimati sve veći značaj u prikazu uspješnosti poslovanja. Sastavlja uzročno-posljedične veze između mjera i pokretača uspješnosti s ciljem kontrole intelektualnog kapitala uz praćenja financijskog kapitala. Sastoji se od 4 perspektive u kojima se prati između 23 do 25 pokazatelja. Temeljna postavka BSC je neopipljiva imovina iz koje kreću svi ostali procesi. Na slijedećoj slici 31. slijedi prikaz modela BSC metode. Slika 30: Model BSC metode Izvor: Dundović, D.: Strateško menadžersko računovodstvo, RRIF, Zagreb, 2001.< ( ) 62

65 Iz slike 31 vidljivo je da sve počinje postavljanjem jasne vizije i strategije poduzeća. Ostali procesi se nadovezuju na viziju i strategiju, međutim, imaju i međusobnu poveznicu. BSC je organiziran kao matrica u kojoj su opisi i brojčane vrijednosti upisane u redove i kolone. Matrica je podijeljena u 4 reda perspektive, i 3 komponente, koje se dijele na dva dijela, kao što prikazuje slika 32. Slika 31: Sustavi uravnoteženih ciljeva Izvor: Dundović, D.: Strateško menadžersko računovodstvo, RRIF, Zagreb, 2001.< ( ) Perspektive su financije, kupac, unutarnji procesi i učenje i rast. Ukoliko navedene perspektive nisu dovoljne, moguće je prilagoditi perspektive zahtjevima poduzeća, kao što se može dodati istraživanje i razvoj ili briga za okoliš. 63

66 BSC pomaže u svladavanju 3 glavna problema: 1. mjerenje organizacijskog učinka, 2. povećanje nematerijalne imovine i 3. provedbe strategije 63. BSC metoda je instrument koji se koristi za prikazivanje organizacijskih strateških ciljeva kroz pokazatelje performansi. Uporabom BSC metode, poduzeća lakše postavljaju ciljeve, točnije definiraju prioritete, osiguravaju menadžerima modifikaciju strategije na temelju ostvarenja postavljenih ciljeva, te izvještavanje o napretku u ostvarenju istih VAIC TM metoda ili efikasnost stvaranja vrijednosti VAIC TM metoda, koju je razvio prof. dr. sc. Ante Pulić, primijenjena je kao informacijski sustav koji menadžmentu omogućava praćenje i upravljanje temeljnim resursima kao što su fizički i financijski kapital i intelektualni kapital, pri čemu se njezinom primjenom mogu utvrditi ona područja sustava/podsustava/procesa koja stvaraju, kao i ona područja koja razaraju vrijednost 64. Omogućuje mjerenje efikasnosti korištenja temeljnih resursa, kao što su: fizički i financijski kapital, te intelektualni kapital koji se sastoji od strukturnog i humanog kapitala u svrhu izračuna opće efikasnosti stvaranja vrijednosti. Metodom se mjeri odnos uloženih i dobivenih sredstava, te se kao rezultat dobivaju koeficijenti uspješnosti koji pokazuju gdje se vrijednost u sustavu stvara odnosno razara. Metoda je primjenjiva na svim razinama sustava, neovisno da li se radi o organizaciji, regiji ili čitavom gospodarstvu. 65 Ova metoda je nova mjerna metoda koja omogućuje mjerenje uspješnosti intelektualnog kapitala koju je razvio hrvatski ekonomist prof. dr. sc. Ante Pulić. Ovom metodom u prvi plan se stavljaju procesi, procesni pristup i timski rad. Metodom se izračunava opće efikasnost korištenja resursa, te se dobiva pregled stvaranja i razaranja vrijednosti u sustavu, a pomaže menadžerima u praćenju efikasnosti temeljnih resursa. Primjenjiva je na sve sektore gospodarstva, na svim organizacijskim razinama, i neovisna o veličina poduzeća. VAIC TM koncepcija ne specificira način upravljanja resursima, već se pomoću ove metode može definirati mjesto gdje je potrebno unaprijediti stvaranje vrijednosti. Uvođenjem 63 Dundović, D.: Strateško menadžersko računovodstvo, RRIF, Zagreb, < ( ) 64. Tominović. K.: Efikasnost intelektualnog kapitala u tehničkim sustavima visoke kapitalne vrijednosti 65 Marušnik, B.: Humani resursi u funkciji društveno ekonomskog razvoja, prosinac, 2012.< 64

67 VAIC TM sustava mjerenja menadžment kontrolira proces stvaranja vrijednosti, te sve snage usmjeruje na kontinuirano unaprjeđenje efikasnosti stvaranja vrijednosti. Koristi primjene VAIC TM analize se dijele na: 1. Opća korist 2. Korist na razni poduzeća 3. Korist za ostale dionike u stvaranju vrijednosti Opća korist: - stječe se perspektiva intelektualnog kapitala - kontrola stvaranja vrijednosti uz kontrolu troškova, - usmjeravanje k stvaranju dodatne vrijednosti - praćenje sudjelovanja zaposlenika s ciljem utvrđivanja investicija u humani kapital - kontinuirano praćenje efikasnosti temeljnih resursa temelj za pravovremenu reakciju menadžmenta, - povećanje vrijednosti poduzeća, - troškovi implementacije VAIC TM analize su mali u odnosu na učinke, - za izračunavanje VAIC TM indikatora dovoljni su računovodstveni podaci. Korist na razni poduzeća: - omogućava se realniji prikaz ostvarenih rezultata poslovanja, - analizom efikasnosti resursa omogućuje se praćenje dinamike stvaranja dodane vrijednosti, - omogućuje pravovremeno djelovanje menadžmenta da spriječi dugogodišnji pad efikasnosti temeljnih resursa, - omogućuje usporedbu s konkurencijom, - omogućuje definiranje stvaranja vrijednosti, te efikasnosti resursa po organizacijskim dijelovima (poslovnice, filijale, odjeli, projekti), te - omogućuje ciljano djelovanje menadžmenta i podizanje efikasnosti (podizanjem efikasnosti na nižim razinama utječe se na podizanje efikasnosti na razini tvrtke). 65

68 Korist za ostale dionike u stvaranju vrijednosti: - dioničari - ukoliko je efikasnost u porastu, pozitivan utjecaj na vrijednost dionica, - investitori usmjerenje tvrtke na stvaranje vrijednosti, stvara se sigurnost da će tvrtka biti spremna dugoročno poslovati uspješno, čime se osigurava povrat od investicija, - zaposlenici povećanja efikasnosti omogućuje povećanje plaća i naknada, - regija tvrtke sa visokom efikasnosti doprinose unapređenju efikasnosti cijele regije i - dobavljači i kupci omogućuje se razvoj povoljnih poslovnih odnosa i izbjegava neizvjesnost naplate. Nedostaci VAIC TM analize: - nova metoda koju treba znanstveno verificirati, - ne daje rješenja na probleme, već samo ukazuje na efikasnost, - prema podacima iz bilanca matematičkim izračunima utvrđuje vrijednost intelektualnog kapitala, te izračunati koeficijent opće efikasnosti, a sve u sklopu novih globalnih ekonomskih procesa; - bez rekonstrukcije računovodstvenog sustava nije moguće rezultate VAIC analize unijeti u bilancu tvrtke, nego ih treba uvrstiti u izvješća koja uprava podnosi nadzornom odboru i skupštini dioničara odnosno vlasnika, - plaće zaposlenika tretira kao investiciju, a ne kao trošak, što ne odgovara postojećim načinom računovodstvenog evidentiranja plaća zaposlenih u većini poduzeća, - ukoliko plaće zaposlenih nisu proizašle iz graničnog prinosa rada (plaća definirana zakonom, sindikalnim ugovorom, prikazan minimalac ) nije ispravno poistovjetiti humani kapital sa izdvajanjem za zaposlene. Nakon teorijske obrade VAIC TM metode, u nastavku slijede koraci izračuna VAIC TM koeficijenta opće efikasnosti stvaranja vrijednosti. Formule za izračun koeficijenta opće efikasnosti stvaranja vrijednosti preuzete iz ''Efikasnost intelektualnog kapitala u tehničkim sustavima visoke kapitalne vrijednosti'' autora dr. sc. K. Tominovića. 66

69 Korak 1 Izračun dodane vrijednosti - VA VA = OUT - IN gdje je: OUT ukupno ostvareni prihodi na tržištu IN sve što je s tržišta ušlo u poduzeće (bez izdataka za zaposlene, amortizacija, takse, dividende, dakle sve interne transakcije) ili [1] gdje je: P operativni profit C izdavanje za zaposlene A amortizacija VA = P + C + A [2] Izračun dodane vrijednosti VA je objektivni pokazatelj uspješnosti poslovanja poduzeća. Korak 2 izračun efikasnosti humanog (HCE), strukturalnog (SC) kapitalai efikasnosti strukturalnog kapitala (SCE) kao sastavnih dijelova intelektualnog kapitala HCE = VA / HC gdje je: HCE koeficijent efikasnosti humanog kapitala pokazuje koliko je 1 novčana jedinica uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti VA dodana vrijednost HC izdavanje za zaposlene gdje je: SC = VA - HC SC strukturalni kapital obrnuto proporcionalan humanom kapitalu (što više humani kapital ima udjela u dodanoj vrijednosti, to manje udjela ima strukturalni kapital i obratno). VA dodana vrijednost HC izdavanja za zaposlene 67

70 gdje je: SCE = SC / VA SCE efikasnost strukturalnog kapitala pokazuje udio strukturalnog kapitala u stvaranju vrijednosti SC strukturalni kapital VA dodana vrijednost Korak 3 izračun efikasnosti intelektualnog kapitala (ICE) ICE = HCE + SCE gdje je: ICE koeficijent efikasnost intelektualnog kapitala pokazuje koliko efikasno intelektualni kapital stvara vrijednost HCE koeficijent efikasnosti humanog kapitala SCE koeficijent efikasnosti strukturalnog kapitala Korak 4 - Izračun efikasnosti korištenog financijskog kapitala (CEE) CEE = VA / CE gdje je: CEE koeficijent efikasnosti korištenog financijskog kapitala pokazuje koliko je 1 novčana jedinica uložena u CE stvorila dodane vrijednosti VA dodana vrijednost CE korišteni fizički i financijski kapital Korak 5 -Izračun intelektualnog koeficijenta dodavanja vrijednosti (VAIC TM ) VAIC TM = ICE + CEE gdje je: VAIC TM koeficijent opće efikasnosti stvaranja vrijednosti kao agregirani indikator, je pokazatelj uspješnosti korištenja svih resursa i predstavlja intelektualnu sposobnost procesa, poslovno-proizvodnog sustava, složenog sustava ili gospodarstva u cjelini Tominović, K.: Efikasnost intelektualnog kapitala u tehničkim sustavima visoke kapitalne vrijednosti 68

71 Pokazuje ukupnu efikasnost poduzeća, i predstavlja njezinu intelektualnu sposobnost, odnosno iskazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku uloženu 1 novčanu jedinicu u resurse. Ovaj indikator jednostavno pokazuje koliko je nove vrijednosti stvoreno na svaku novčanu jedinicu uloženu u temeljne resurse. ICE = koeficijent efikasnosti intelektualnog kapitala CEE koeficijent efikasnosti financijskog/fizičkog kapitala Na slijedećoj slici 33 slijedi slikoviti prikaz strukture VAIC TM efikasnosti intelektualnog kapitala. metode mjerenja Slika 32: Slikoviti prikaz izračuna VAIC TM koeficijenta Izvor: < Da bi se dobila opća orijentacija u pogledu efikasnosti intelektualnog kapitala, postoje kriteriji koji vrijede na svim razinama poslovanja, od procesa, jedinica, tvrtke, kompanije, regije, ili nacije. Kriteriji su prikazani u slijedećoj tablici 6. 69

72 Tablica 6: Koeficijenti efikasnost vrijednosti sa opisom pojedine razine efikasnosti Efikasnost Opis razine efikasnosti 2,5 2 1,75 1,25 1 (ili više) znak je uspješnog poslovanja i ostvaruju ga, prije svega, kompanije iz konkurentnih sektora. To je donja granica efikasnosti za srednjoročnu sigurnost poslovanja i radnih mjesta te za intenzivno ulaganje u nove proizvode i usluge. to je minimum za uspješno poslovanje u većini sektora, stvara se dovoljno vrijednosti da se podmire zaposleni, amortizacija, kamate bankama, porezi državi, dividenda vlasnicima, a ostaje i za ulaganja u razvoj, poslovanje je u relativno dobrom stanju, ali ne garantira dugoročniju sigurnost, podmiruju se sve obveze, no nedostaje za ulaganja u poslovanje, neizvjesna budućnost, zabrinjavajuće, ugrožen opstanak, ne stvara se dovoljno vrijednosti pa neki inputi nisu podmireni kao niti sve obveze prema stakeholdersima, vrlo zabrinjavajuće, na rubu opstanka, nedostatno za podmirenje svih inputa koji su potrebni za operativno poslovanje s tom efikasnošću namirena su jedino izdvajanja za zaposlene. Izvor: Karlović, M.: Intelektualni kapital grada Buzeta, Diplomski rad, Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište J.J. Strossmayera, Osijek, Kao što je vidljivo u tablici 6, ukoliko je efikasnost manja od 1 tada nije stvoreno vrijednosti ni za podmirenje obveza prema zaposlenima. Minimum za uspješno poslovanje je 2. Donja granica efikasnosti za srednjoročnu sigurnost iznosi 2,5, te sva poduzeća žele li opstati u budućnosti moraju težiti efikasnosti većoj od 2,5. Primjenjujući VAIC TM metodu za izračun opće efikasnosti stvaranja vrijednosti, koji govori kolika je opća efikasnost stvaranja vrijednosti jednog poduzeća, omogućuje menadžmentu analizu putem koje je moguće detektirati slabe točke stvaranja vrijednosti na svim razinama poslovanja. Kontrola nad efikasnošću stvaranja vrijednosti omogućava menadžmentu da optimizira potencijal poduzeća, te maksimira njenu vrijednost. Međutim, treba imati na umu da VAIC TM metoda ne pruža precizna uputstva o tome koje promjene je potrebno realizirati. VAIC TM metoda treba biti korištena kao sredstvo za identifikaciju postojećeg stanja, te je preporučljivo da se za daljnje analize kombinira sa drugim menadžerskim alatima Ukratko o analizi efikasnosti stvaranja vrijednosti,< 70

73 5. EFIKASNOST TEMELJNIH RESURSA ROCKWOOL Adriatic d.o.o. Teorijskom obradom teme istakla se važnost efikasnog upravljanja intelektualnim kapitalom u suvremenom poduzetništvu. Strukturalne promjene koje su se dogodile u XXI. st., koje je prozvano stoljeće znanja, uvelike su promijenile ulogu čovjeka radnika u procesu proizvodnje, te sukladno promjenom, promijenio se i sam pristup upravljanju, te se stvorila nova koncepcija menadžmenta humanog kapitala. Poduzeća svoj uspjeh u novonastalom, globalnom tržištu ostvaruju jedino ako su sve aktivnosti procesa koje se odvijaju unutar poduzeća usmjerena na stvaranje vrijednosti, jer je stvaranje vrijednosti temelj uspješnosti poslovanja. Kako bi upravljanje intelektualnim kapitalom u jednom poduzeću bilo efikasno, ono se mora mjeriti kako bi se moglo njime upravljati. U nastavku rada, slijedi obrada efikasnosti temeljnih resursa za poduzeće ROCKWOOL Adriatic d.o.o. Nakon uvodnog dijela, slijedi izračun efikasnosti VAIC TM metodom. Nadalje, izračunata je efikasnosti temeljnih resursa i za konkurentsko poduzeće koje djeluje u Republici Hrvatskoj, što je Knauf Insulation d.o.o. U zadnjem dijelu ovog poglavlje, komparirana je efikasnost ROCKWOOLa i Knaufa s ciljem definiranja poboljšanja upravljanja intelektualnog kapitala ROCKWOOLa kako bi održao konkurentsku prednost. U nastavku, nakon općih informacija o poduzeću ROCKWOOL Adriatic d.o.o., i Knauf Insulation d.o.o., slijedi izračun opće efikasnosti stvaranja vrijednosti za, te usporedba poslovanja u 2010., i 2012.g. Podaci o poslovanju su objavljeni na web stranici Financijske agencije Republike Hrvatske < i korišteni za izradu rada. Svi podatci dostupne na aplikaciji RGFI-javna objava mogu se koristiti u svrhu izrade specijalističkoga rada 68. Izračun opće efikasnosti stvaranja vrijednosti po metodi VAIC TM metodi, izradio je autor. Svi iznosi su izraženi u tisućama kuna Općenito o ROCKWOOL Adriatic d.o.o. ROCKWOOL Grupa je među vodećim proizvođačima izolacijskih materijala na svijetu. Osnovana je godine u Danskoj kada započinje proizvodnju kamene vune. Trenutno posluje u više od 40 zemalja širom svijeta, sa više od zaposlenika. Sjedište Grupe, Centar za 68 Kalčićek, Ivana. Upotreba podataka, pr@fina.hr ( ) 71

74 istraživanje i razvoj te Odjel za zaštitu okoliša nalaze se u Hedehuseneu, u blizini Kopenhagena, u Danskoj. Slika 33: ROCKWOOL-ov Centar za istraživanje Izvor: ROCKWOOL Adriatic d.o.o., < ( ) Slika 32 prikazuje ROCKWOOL-ov Centar za istraživanje i razvoj, poznatiji je kao "energetski najefikasnija uredska zgrada na svijetu", te predstavlja odraz slane brige Grupe za istraživačke aktivnosti usmjerene ne samo na razvoj protupožarne zaštite, termalnih i akustičnih rješenja nego i na stvaranje rješenja za zaštitu okoliša, odnosno za očuvanje energije i smanjenje štetnih emisija. ROCKWOOL Grupa je i kolovozu godine započela gradnju tvornice u Potpićnu. Vrijednost ukupne investicije iznosi više od 100 milijuna EUR, te je bila najveće greenfield ulaganje ostvareno u Hrvatskoj. Zapošljava oko 140 radnika od čega trećina s fakultetskim obrazovanjem. Godišnji kapacitet tvornice iznosi tona proizvoda. Pokusni rad započinje 20. kolovoza godine, a dobiva uporabnu dozvolu Izračun efikasnosti temeljnih resursa ROCKWOOL Adriatic d.o.o. U nastavku slijedi izračun efikasnosti temeljnih resursa za ROCKWOOL Adriatic d.o.o. za 2010., i godinu. 72

75 Tablica 7: Financijski podaci od do za ROCKWOOL Adriatic d.o.o. u 000 kn ROCKWOOL Adriatic d.o.o Ukupni prihodi Ukupni rashodi Troškovi osoblja Amortizacija Dobit * Izradila: autorica prema podacima Fine *prilikom izračuna VA 2012 vrijednosti po dvije formule, rezultat nije bio isti, što ukazuje na grešku. Uočena je greška u izvješću za g. gdje je naveden gubitak od kn, a točan gubitak iznosi , što znači je radi tipografke greške za g. prikazan veći gubitak za kn. Za kalkulacije uzet je ispravni gubitak od kn. Sukladno navedenom, da se zaključiti da izračun VAIC TM može služiti i kao alat za kontrolu ispravnosti financijskog izvješća. Izračun VA dodana vrijednost od do godine Podizanje produktivnosti ekonomije bazirane na znanju je stvaranje nove vrijednosti. Prvi korak u izračunavanju efikasnosti temeljnih resursa je pratiti poslovni rezultat dodanu vrijednost (value added). Dodana vrijednost stvorena poslovanjem je razlika između ulaza i izlaza (output i unput). Korak 1 Izračun dodane vrijednosti VA VA = OUT IN [1] VA = P + C + A [2] gdje je: OUT ukupno ostvareni prihodi na tržištu IN sve što je s tržišta ušlo u poduzeće (bez izdataka za zaposlene, amortizacija, takse, dividende, dakle sve interne transakcije) P operativni profit C izdavanje za zaposlene A amortizacija VA 2010 = ( ) VA 2010 = x10 3 kn 73

76 VA 2010 = VA 2010 = x10 3 kn VA 2011 = ( ) VA 2011 = x10 3 kn VA 2011 = VA 2011 = x10 3 kn VA 2012 = ( ) VA 2012 = x10 3 kn VA 2012 = VA 2012 = x10 3 kn U sljedećoj tablici 8 je prikaz kretanje VA za ROCKWOOL Adriatic u tri godine, i to do godinu. Tablica 8: Rezultat VA ROCKWOOL Adriatic g. Izradila: autorica u 000 kn ROCKWOOL Adriatic d.o.o VA Kao što se može vidjeti iz tablice 8, dodana vrijednosti je svake godine u porastu naspram prethodne, i u godini dodana vrijednosti je porasta za 3%, u godini trend rasta se nastavlja, te je porast dodane vrijednosti 21% naspram godine. Slika 34: Kretanje VA ROCKWOOL Adriatic g u 000 kn Izradila: autorica 74

77 Tablica 9: Kretanje poslovnog prihoda ROCKWOOL Adriatic i VA od g. Izradila: autorica u 000 kn ROCKWOOL Adriatic d.o.o Ukupni prihodi VA Slika 35: Kretanje poslovnog prihoda ROCKWOOL Adriatic i VA od g. u 000 kn Izradila: autorica Stavljanjem u omjer dodanu vrijednost i ukupnih prihoda, može se vidjeti da porastom prihoda raste i dodana vrijednost. Međutim, u godini udio dodane vrijednosti raste za 2% naspram udjela iz i godine, gdje je on iznosio 17%. Korak 2: Izračun HCE efikasnost humanog kapitala gdje je: HCE= VA / HC HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja (sva ulaganja) za zaposlene (plaće, edukacija, dodatno školovanje, trening, ) HCE 2010 = / HCE 2010 = HCE 2011 = / HCE 2011 =

78 HCE 2012 =60.654/ HCE 2012 = Tablica 10: Rezultat HCE ROCKWOOL Adriatic g. Izradila: autorica ROCKWOOL Adriatic d.o.o HCE 3,106 2,819 3,310 Efikasnost humanog kapitala je indikator koji pokazuje koliko je 1 kuna ROCKWOOL grupe uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti. Prema navedenom, g. na 1 kn uloženu u zaposlenika stvoreno je kn dodane vrijednosti g. taj rezultat je lošiji, te je stvoreno manje dodane vrijednosti g. trend je povećana, te je stvoreno više vrijednosti nego g. i to kn. Slika 36: Kretanje HCE ROCKWOOL Adriatic g. koeficijent Izradila: autorica Iz slike 37. vidi se jaki pad efikasnosti humanog kapitala u g. naspram g, međutim, g. efikasnost naglo raste, te prelazi efikasnosti iz 2010.g. Korak 3: Izračun SC strukturalni kapital SC = VA - HC gdje je: SC = strukturalni kapital (organizacija sustava, licence, patenti, imidž, ISO, odnosi s kupcima VA = dodana vrijednost HC = izdvajanja (sva ulaganja) za zaposlene 76

79 SC 2010 = SC 2010 = x10 3 kn SC 2011 = SC 2011 = x10 3 kn SC = SC = x10 3 kn Tablica 11: Rezultat SC ROCKWOOL Adriatic d.o.o g. Izradila: autorica u 000 kn ROCKWOOL Adriatic d.o.o SC Strukturalni kapital je zavisna veličina jer ovisi o tome koliko je kreirano vrijednosti. Iz rezultata prikazanih u tablici 11, vidljivo je da je vrijednost strukturalnog kapitala stagnirala i g., dok je g. porasla za 27%. Slika 37: Kretanje SC ROCKWOOL Adriatic g. u 000 kn Izradila: autorica Slika 38 prikazuje kretanje strukturalnog kapitala, te je vidljivo je nakon dvije godine stagnacije, u g. raste. 77

80 Korak 4: Izračun SCE efikasnost strukturalnog kapitala gdje je: SCE = SC/ VA SCE = koeficijent efikasnosti strukturalnog kapitala SC = strukturalni kapital VA = dodana vrijednost SCE 2010 = / SCE 2010 = SCE 2011 = / SCE 2011 = SCE 2012 = / SCE 2012 = Tablica 12: Rezultat SC ROCKWOOL Adriatic d.o.o g. ROCKWOOL Adriatic d.o.o SCE 0,678 0,645 0,698 Izradila: autorica Efikasnost strukturalnog kapitala je indikator koji ukazuje udio strukturalnog kapitala u stvaranju vrijednosti. Prateći rezultate strukturalnog kapitala, vidljivi je pad efikasnosti u g. naspram U g. efikasnost je porasla i to 2,9% naspram i 7,6% naspram Slika 38: Kretanje SCE ROCKWOOL Adriatic g. koeficijent Izradila: autorica godine desio se pad u udio strukturalnog kapitala u stvaranju vrijednosti, međutim godine efikasnost se poboljšale, te je udio veći i od g. i to za 7,6%. 78

81 Korak 5: Izračun ICE efikasnost humanog kapitala gdje je: ICE = HCE + SCE ICE = koeficijent efikasnosti intelektualnog kapitala HCE = koeficijent efikasnosti humanog kapitala SCE = koeficijent efikasnosti strukturalnog kapitala ICE 2010 = 3, ,678 ICE 2010 = 3,784 ICE 2011 = 2, ,645 ICE 2011 = 3,464 ICE 2012 = 3, ,698 ICE 2012 = 4,008 Tablica 13: Rezultat ICE ROCKWOOL Adriatic d.o.o g. Izradila: autorica ROCKWOOL Adriatic d.o.o ICE 3,785 3,465 4,008 Efikasnost intelektualnog kapitala je indikator koji pokazuje koliko efikasno intelektualni kapital ROCKWOOL Adriatic stvara vrijednosti. Iz tablice 13 vidi se najniža efikasnost od sve tri godine. Najbolja efikasnost je godine, gdje povećanje iznosi 14% naspram g. Slika 39: Kretanje ICE ROCKWOOL Adriatic g. koeficijent Izradila: autorica U g. efikasnosti intelektualnog kapitala je bila na najnižoj razini, te je iznosila 3,465, dok u g. iznosi 4,

82 Korak 6: Izračun CEE efikasnost korištenja fizičkog i financijskog kapitala gdje je: CEE = VA/CE CEE = koeficijent efikasnosti korištenog financijskog/fizičkog kapitala VA = dodana vrijednost CE = korišteni financijski i fizički kapital CEE 2010 = / ( ) CEE 2010 = 0,164 CEE 2011 = / ( ) CEE 2011 = 0,158 CEE 2012 = / ( ) CEE 2012 = 0,187 Tablica 14: Rezultat CEE ROCKWOOL Adriatic d.o.o g. Izradila: autorica ROCKWOOL Adriatic d.o.o CEE 0,164 0,158 0,187 Efikasnosti korištenog fizičkog i financijskog kapitala je indikator koji pokazuje koliko je jedna kuna uložena u korišteni fizički i financijski kapital stvorila dodane vrijednosti. Iz tablice 14 proizlazi da je g. je uložena 1 kn u korišteni fizički i financijski kapital stvorila kn dodatne vrijednosti. Najmanje dodane vrijednosti stvorilo se u g. i to 0.158, a najviše u g. i to kn, što je povećanje od 16% naspram Slika 40: Kretanje CEE ROCKWOOL Adriatic g. koeficijent Izradila: autorica Iz slike 41 vidljiv je najniža efikasnosti korištenog fizičkog i financijskog kapitala u 2011.g. gdje iznosi 0,158, a najviša u g. i to od

83 Korak 7: Izračun VAIC TM = efikasnost korištenja temeljnih resursa gdje je: VAIC TM = ICE + CEE VAIC = indikator koji pokazuje uspješnost korištenja svih resursa i ujedno izražava intelektualnu sposobnost sustava ICE = koeficijent efikasnosti intelektualnog kapitala CEE = koeficijent efikasnosti financijskog/fizičkog kapitala VAIC TM 2010 = 3, ,164 VAIC TM 2010 = 3,948 VAIC TM 2011 = 3, ,158 VAIC TM 2011 = 3,622 VAIC TM 2012 = 4, ,187 VAIC TM 2012 = 4,196 Tablica 15: Rezultat VAIC TM ROCKWOOL Adriatic d.o.o g. Izradila: autorica VAIC TM ROCKWOOL Adriatic d.o.o VAIC TM 3,949 3,623 4,196 je indikator koji pokazuje uspješnost korištenja svih resursa te izražava intelektualnu sposobnost poduzeća. Rezultati pokazuju da je VAIC TM u sve tri promatrane godine veći od 2,5. Efikasnost je najniža bila 2011., a najviša je g. gdje iznosi 4,196, što je 40% više od minimalne održive efikasnosti, te predstavlja temelj uspješnog poslovanja, ukoliko se trende povećanja zadrži i u g. Slika 41: Kretanje VAIC TM ROCKWOOL Adriatic g. koeficijent Izradila: autorica Iz izračuna VAIC TM za 2010, i 2012.g. može se zaključiti da je menadžment, ispravnim i pravovremenim odlukama u g. kvalitetnije iskoristio postojeće potencijale. 81

84 5.3. Općenito o Knauf Insulation d.o.o. Knauf Insulation je jedan od rastućih proizvođača izolacije u svijetu koji u svojoj ponudi ima široku paletu izolacijskih materijala potrebnih za zadovoljenje sve većih zahtjeva za energetskom efikasnošću u novim i postojećim domovima, poslovnim zgradama i industriji. Posluje u više od 40 zemalja i s više od 30 proizvodnih pogona za proizvodnju staklene mineralne vune, kamene mineralne vune, drvene vune, ekstrudiranog polistirena, ekspandiranog polistirena i ekstrudiranog polietilena. Navedeni proizvodi svojim se karakteristikama ističu među izolacijama u graditeljstvu, tehničkim i industrijskim izolacijama, ventilacijskim, klimatizacijskim i OEM sustavima. Danas poduzeće ima zaposlenih u preko 150 tvornica u 40 zemalja širom svijeta i prometom većim od 6,1 milijarde u g. Slika 42: Knauf Novi Marof Izvor: < ( ) Knauf Novi Marof je hrvatski proizvođač kamene vune namijenjene za izolaciju od topline, zvuka i požara. U godini zapošljavali su 144 radnika, od čega više od 27% zaposlenika je imalo višu ili visoku neobrazbu. 82

85 5.4. Izračun efikasnosti temeljnih resursa Knauf Novi Marof d.o.o. Tablica 16: Financijski podaci od do za Knauf Novi Marof d.o.o. u 000 kn Knauf Novi Marof Ukupni prihodi Ukupni rashodi Troškovi osoblja Amortizacija Dobit Izradila: autorica prema podacima Fine Korak 1 Izračun dodane vrijednosti - VA VA 2010 = ( ) VA 2010 = x10 3 kn VA 2010 = VA 2010 = x10 3 kn VA 2011 = ( ) VA 2011 = x10 3 kn VA 2011 = VA 2011 = x10 3 kn VA 2012 = ( ) VA 2012 = x10 3 kn VA 2012 = VA 2012 = x10 3 kn U sljedećoj tablici je prikaz kretanje VA za Knauf Novi Marof d.o.o. u tri godine, i to do godinu. Tablica 17: Rezultat VA Knauf Novi Marof g. Izradila: autorica u 000 kn Knauf Novi Marof VA

86 Kao što se može vidjeti iz tablice 17, dodana vrijednosti je svake godine u porastu naspram prethodne, i u godini dodana vrijednosti je porasta za 10%, u godini trend rasta se nastavlja ali je manji, te je porast dodane vrijednosti 1, 1% naspram godine. Slika 43: Kretanje VA Knauf Novi Marof g u 000 kn Izradila: autorica Tablica 18: Kretanje poslovnog prihoda Knauf Novi Marof i VA od g. Izradila: autorica u 000 kn Knauf Novi Marof Ukupni prihodi VA Iz tablice 18 navedeni su ukupni prihodi, i izračun dodane vrijednosti po godinama. Rezultati su grafički prikazani na slici 48, na sljedećoj stranici. Slika 44: Kretanje poslovnog prihoda Knauf Novi Marof i VA od g u 000 kn Izradila: autorica 84

87 Stavljanjem u omjer dodanu vrijednost i ukupnih prihoda, može se vidjeti da porastom prihoda raste i dodana vrijednost. Međutim, u godini udio dodane vrijednosti ne raste razmjerno kao udio iz i godine, nego stagnira. Korak 2 Izračun efikasnosti humanog kapitala - HCE HCE 2010 = / HCE 2010 = 1,900 HCE 2011 = / HCE 2011 = 2,103 HCE 2012 = / HCE 2012 = 2,065 Tablica 19: Rezultat HCE Knauf Novi Marof g. Izradila: autorica Knauf Novi Marof HCE 1,900 2,103 2,065 Efikasnost humanog kapitala je indikator koji pokazuje koliko je 1 kuna Knauf Novi Marofa uložena u zaposlene stvorila dodane vrijednosti. Prema navedenom, g. na 1 kn uloženu u zaposlenika stvoreno je kn dodane vrijednosti g. taj rezultat je bolji, te je stvoreno više dodane vrijednosti g. trend se malo smanjuje, te je stvoreno manje vrijednosti nego g. i to 2,065 kn. Slika 45: Kretanje HCE Knauf Novi Marof od g koeficijent Izradila: autorica Iz slike 46 vidi se porast efikasnosti humanog kapitala u g. naspram g, međutim, g. efikasnost ponovo para, ali je iznad efikasnosti iz 2010.g. 85

88 Korak 3: Izračun SC strukturalni kapital SC 2010 = SC 2010 = x10 3 kn SC 2011 = SC 2011 = x10 3 kn SC 2012 = SC 2012 = x10 3 kn Tablica 20: Rezultat SC Knauf Novi Marof g. Izradila: autorica u 000 kn Knauf Novi Marof SC Iz rezultata prikazanih u tablici 20, vidljivo je da je vrijednost strukturalnog kapitala povećana u g. za 19%., dok je g. smanjena za 0,1%. Slika 46: Kretanje SC Knauf Novi Marof od g u 000 kn Izradila: autorica Slika 47 prikazuje kretanje strukturalnog kapitala, te je vidljivo je nakon uzleta iz u toj, u g. strukturalnog kapital je malo u opadanju. Korak 4: Izračun Efikasnost strukturalnog kapitala SCE SCE 2010 = / SCE 2010 = 0,474 86

89 SCE 2011 = / SCE 2011 = 0,524 SCE 2012 = / SCE 2012 = 0,516 Tablica 21: Rezultat SCE Knauf Novi Marof g. Izradila: autorica Knauf Novi Marof SCE 0,474 0,524 0,516 Efikasnost strukturalnog kapitala je indikator koji ukazuje udio strukturalnog kapitala u stvaranju vrijednosti. Prateći rezultate strukturalnog kapitala, vidljivi je porast efikasnosti u g. naspram U g. efikasnost je pala i to 1, 5% naspram Slika 47: Kretanje SCE Knauf Novi Marof od g koeficijent Izradila: autorica godine desio se rast u udio strukturalnog kapitala u stvaranju vrijednosti naspram 2010., međutim godine efikasnost je pala za 1, 5%. Korak 5: izračun efikasnosti humanog kapitala - ICE ICE 2010 = 1,9 + 0,474 ICE 2010 = 2,374 ICE 2011 = 2, ,524 ICE 2011 = 2,628 87

90 ICE 2012 = 2, ,516 ICE 2012 = 2,581 Tablica 22: Rezultat ICE Knauf Novi Marof g. Izradila: autorica Knauf Novi Marof ICE 2,374 2,627 2,581 Iz tablice 22 vidi se rezultat efikasnosti humanog kapitala za sve tri godine. Najbolja efikasnost je godine, a najlošija godine. Slika 48: Kretanje ICE Knauf Novi Marof od g koeficijent Izradila: autorica U g. efikasnosti intelektualnog kapitala je bila na najnižoj razini, te je iznosila 2,734, dok u g. bila najviša i iznosila je 2,627. Korak 6: izračun CEE CEE 2010 = / ( ) CEE 2010 = 0,248 CEE 2011 = / ( ) CEE 2011 = 0,240 CEE 2012 = / ( ) CEE 2012 = 0,209 88

91 Tablica 23: Rezultat CEE Knauf Novi Marof g. Izradila: autorica Knauf Novi Marof CEE 0,248 0,240 0,209 Iz tablice 23 proizlazi da je g. je uložena 1 kn u korišteni fizički i financijski kapital stvorila kn dodatne vrijednosti, to je i najviši rezultat u tri promatrane godine. Najmanje dodane vrijednosti stvorilo se u g. i to kn. Slika 49: Kretanje CEE Knauf Novi Marof od g koeficijent Izradila: autorica Iz slike 50 vidljiv je najviše efikasnosti korištenog fizičkog i financijskog kapitala u 2010.g., te ne nakon toga u naredne dvije godine u opadanju, te iznosi samo 0,209. Korak 7: izračun VAIC TM VAIC TM 2010 = 2, ,248 VAIC TM 2010 = 2,622 VAIC TM 2011 = 2, ,24 VAIC TM 2011 = 2,867 VAIC TM 2012 = 2, ,209 VAIC TM 2012 = 2,790 Tablica 24: Rezultat VAIC TM Knauf Novi Marof g. Izradila: autorica Knauf Novi Marof VAIC TM 2,622 2,867 2,790 89

92 Rezultati pokazuju da je VAIC TM u sve tri promatrane godine veći od 2,5. Efikasnost je najniža bila 2010., a najviša je g. gdje iznosi 2,867. Sva tri indikatora su izračunom veći od 2,5, ali je rezultat jako blizu donjoj granici uspješnog poslovanja, te srednjoročnu sigurnost. Slika 50: Kretanje VAIC TM Knauf Novi Marof od g koeficijent Izradila: autorica Iz izračuna VAIC TM za 2010, i g. može se zaključiti da VAIC TM indikator na donjoj granici uspješnog poslovanja. Menadžment je ispravnim i pravovremenim odlukama uspio podignuti vrijednost u 2011., međutim u je opet zabilježen pad. 90

93 5.5. Komparacija efikasnosti temeljnih resursa ROCKWOOL Adriatic d.o.o. i Knauf Novi Marof d.o.o. Svakom poduzeću je za cilj u svom radu i poslovanju efikasno koristiti temeljne resurse, što je preduvjet za podizanje sposobnosti poduzeća za stvaranje nove vrijednosti što dugoročno rezultira poslovnom izvrsnošću. Sve aktivnosti poduzeća moraju biti usmjerene na efikasno upravljanje resursima koje posjeduje, kako bi se moglo razvijati, te ostvarivati bolje poslovne rezultate i biti bolji na tržištu od svojih konkurenata. Nakon što se izračunala efikasnost korištenja resursa poduzeća tvornice ROCKWOOL Adriatic d.o.o, kako bi se moglo usporediti sa konkurencijom, izračunata je efikasnost korištenja resursa i za Knauf Novi Marof koji posluje isto tako u Hrvatskoj. U cilju analize i definiranja pozicije ROCKWOOL Adriatic d.o.o. u nastavku slijedi usporedba svih indikatora. Tablica 25: Usporedba VA u 000 kn Godina / VA poduzeće ROCKWOOL Knauf R/K % , , ,5 Izradila: autorica Iz tablice 25 može se vidjeti da ROCKWOOL Adriatic d.o.o. sve tri godine za redom ostvaruje veću dodanu vrijednosti od Knaufa. Iako je g. bio bolji samo za 4,5%, u g. ostvarena dodatne vrijednost je veća za 23,5 %, ili ,000 kn. Slika 51: Prikaz usporedbe VA u 000 kn Izradila: autorica Na temelju rezultata iz tablice 25, kao i prikaza na slici 52 da se zaključiti da je ROCKWOOL Adriatic d.o.o. u tri promatrane godine ostvario veću dodanu vrijednost. 91

94 Tablica 26: Usporedba HCE Izradila: autorica Godina / HCE poduzeće ROCKWOOL Knauf R/K % ,107 1,900 38, ,819 2,103 25, ,310 2,065 37,6 Pokazatelj efikasnosti humanog kapitala, vrijednosti iz tablice 26, pokazuju da zaposlenici ROCKWOOL Adriatic d.o.o. stvaraju veću dodanu vrijednosti od zaposlenika Knaufa. U prosjeku, zaposlenik ROCKWOOL-a je u tri godine na 1 kn uloženu u njega stvorio 1,055 kn više dodane vrijednosti od Knaufovog. Slika 52: Prikaz usporedbe HCE koeficijent Izradila: autorica Iz slike 53 vidi se da je ROCKWOOL Adriatic d.o.o. bolje upravlja humanim kapitalom, te postiže više dodane vrijednosti od Knaufa. Tablica 27: Usporedba SC u 000 kn Godina / SC poduzeće ROCKWOOL Knauf R/K % , , ,4 Izradila: autorica Strukturalni kapital je obrnuto proporcionalan humanom kapitalu, znači da što više humani kapital ima udio u dodanoj vrijednosti, to manje ima udjela strukturalni kapital. Na temelju pokazatelja iz tablice 27, zaključuje se da vrijednost strukturalnog kapitala u ROCKWOOL Adriatic veći od Knaufa. 92

95 Slika 53: Prikaz usporedbe SC u 000 kn Izradila: autorica Slika 54 pokazuje strukturalni kapital pojedinog poduzeća, te se vidi da je vrijednosti strukturalnog kapitala ROCKWOOL Adriatic veća od Knaufovog. Tablica 28: Usporedba SCE Godina / SCE poduzeće ROCKWOOL SCE Knauf R/K % ,678 0,474 30, ,645 0,524 18, ,698 0,516 26,1 Izradila: autorica Efikasnost strukturalnog kapitala pokazuje udio strukturalnog kapitala u stvaranju vrijednosti. Iz tablice 28 zaključuje se da u stvaranju vrijednosti ROCKWOOLov strukturalni kapital sudjeluje više nego kod Knaufa, i to u prosjeku 24%, kao što se vidi slici 55. Slika 54: Prikaz usporedbe SCE koeficijent Izradila: autorica 93

96 Tablica 29: Usporedba ICE Godina / ICE poduzeće ROCKWOOL Knaufa R/K % ,785 2,374 14, ,465 2,627 24, ,008 2,581 35,6 Izradila: autorica Efikasnost intelektualnog kapitala pokazuje koliko efikasno intelektualni kapital, koji posjeduje poduzeće, stvara vrijednost. Samim time, što je indikator veći, to je bolje. Iz tablice 29 vidi se da ROCKWOOLov indeks je veći, i to u prosjeku 24%. To znači da intelektualni kapital koji posjeduje ROCKWOOL više stvara vrijednost, to jest da efikasnije upravlja s njime. Slika 55: Prikaz usporedbe ICE koeficijent Izradila: autorica Iz slike 56 može se vidjeti, ne samo da ROCKWOOL efikasnije koristi intelektualni kapital, već da iz godine u godinu efikasnost uporabe raste naspram Knaufa, i to od 14,8% u Do 35,6% u godini. Tablica 30: Usporedba CEE Godina / CEE poduzeće ROCKWOOL Knauf R/K % ,164 0,248-33, ,158 0,240-34, ,187 0,209-10,5 Izradila: autorica Indeks efikasnosti financijskog materijala pokazuje koliko 1 novčana jedinica uložena u fizički i financijski kapital poduzeća stvara dodanu vrijednost. Sukladno tome, iz tablice 30 zaključuje se da ROCKWOOL Adriatic na svaku uloženu 1 kn stvori manje vrijednosti od Knaufa. Iako prosjek iznosi da ROCKWOOL 26% lošije koristi financijski kapital od Knaufa, u g. ROCKWOOL je podigao efikasnost, te smanjio razliku na 10,5%. 94

97 Slika 56: Prikaz usporedbe CEE koeficijent Izradila: autorica Prikaz na slici 57 pokazuje da ROCKWOOL Adriatic od svake uložene kune u fizički i financijski kapital stvara manje nove vrijednosti od Knaufa. Za razliku od Knaufa, gdje efikasnost iz godine u godinu pada, ROCKWOOL Adriatic iz godine u godinu podiže efikasnost. U na 1 kn uloženu stvorio je 0,164 kn dodane vrijednosti, dok je u to poraslo, te na 1 kn uloženu je stvorio 0,187 kn, što znači da ispravnim upravljanjem podiže efikasnost korištenja financijskog kapitala. Nakon izračuna svih indikatora, u tablici 31 dana je usporedba VAIC TM indikatora efikasnosti korištenja temeljnih resursa. Tablica 31: Usporedba VAIC TM Izradila: autorica Godina / VAIC TM poduzeće ROCKWOOL Knauf R/K % ,949 2,622 33, ,623 2,867 20, ,196 2,790 33,5 Iz tablice 31 zaključuje se da ROCKWOOL Adriatic efikasnije koristi resurse, i to u prosjeku 30%. VAIC TM indikatori su sve tri godine na donjoj granici uspješnog poslovanja. ROCKWOOL Adriatic-u VAIC TM je iznosio 4,196, te se može zaključiti da ROCKWOOL Adriatic uspješno posluje, to jest ostvaruje konkurentsku prednost nad Knauf Novi Marof. Rezultati su prikazanu na sljedećoj slici

98 Slika 57: Prikaz usporedbe VAIC TM koeficijent Izradila: autorica ROCKWOOL Adriatic efikasnije koristi temeljne resurse, te VAIC TM koeficijent efikasnosti je puno viši od 2,5 što predstavlja donju granicu uspješnog poslovanja. Sa slike 58 vidi se da ROCKWOOL Adriatic ostvaruje bolje rezultate od konkurencije, to jest Knauf poduzeća u Novom Marofu, osiguravajući si tako dugoročno, profitabilno poslovanje. Zaključeno je da ROCKWOOL Adriatic bolje i efikasnije upotrebljava svoje resurse, te time ostvaruje bolje uspješnije poslovanje i veću dobit. Nadalje, radi detaljnije analize, izračunao se udio efikasnosti intelektualnog kapitala, i efikasnosti financijskog kapitala u VAIC TM koeficijentu. Na sljedećoj tablici prikazu vidi se omjer ICE i CEE u VAIC TM koeficijentu za ROCKWOOL Adriatic i Knauf Novi Marof za 2010., i godinu. Tablica 32: Omjer ICE i CEE u VAIC TM ROCKWOOL Adriatic i Knauf Novi Marof ROCKWOOL Knauf ROCKWOOL Knauf ROCKWOOL ICE % CEE % Izradila: autorica Knauf Iz izračuna omjera indeksa efikasnosti intelektualnog kapitala i indeksa efikasnosti financijskog kapitala u VAIC TM koeficijentu pojedinog poduzeća, prikazani u tablici 32, vidi se da u stvaranju vrijednosti ROCKWOOL Adriatic temelji na efikasnoj upotrebni intelektualnog kapitala kojeg posjeduje. Uspješnost poslovanja ROCKWOOL Adriatic rezultat je efikasnog korištenja humanog i strukturalnog kapitala. Prikaz podataka iz tablice 32 na slici

99 Slika 58: Omjer ICE i CEE u VAIC TM ROCKWOOL Adriatic i Knauf Novi Marof Omjer % Izradila: autorica Sa slike 59 vidljivo je da ROCKWOOL Adriatic, iako je VAIC TM koeficijent visok, udio efikasnosti intelektualnog i financijskog kapitala u sve tri godine je isti, to jest stagnira. Za razliku od ROCKWOOLa, Knauf, iako ima niži VAIC TM koeficijent, svake naredne godine uspješnost poslovanje usmjerava na povećanje efikasnosti korištenja intelektualnog kapitala za 1% kako bi stvorili veću vrijednost. Unatoč gubicima, ROCKWOOL Adriatic drži stalan omjer efikasnosti intelektualnog i financijskog kapitala, dok Knauf pokušava dostići ROCKWOOLovu razinu efikasnosti intelektualnog kapitala. 97