Svinjogojstvo Pig Breeding

Transcription

1 Svinjogojstvo Pig Breeding

2 HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017 Križevci, 2018.

3 Croatian Agricultural Agency Uredbom Vlade Republike Hrvatske osnovan je Hrvatski stočarsko selekcijski centar (HSSC) kao specijalizirana ustanova za poslove selekcije u stočarstvu i poljoprivredi (Narodne novine broj 63 od 31. kolovoza godine). Uredbom Vlade Republike Hrvatske (N.N. broj 78 od 14. svibnja godine) naziv "Hrvatski stočarsko selekcijski centar" zamjenjuje se nazivom "Hrvatski stočarski centar". Uredbom Vlade Republike Hrvatske (N.N. broj 28/09 od 04. ožujka godine) naziv Hrvatski stočarski centar zamjenjuje se nazivom Hrvatska poljoprivredna agencija. Izdavač / Publisher Adresa / Address Web Croatian Livestock Selection Center (CLSC) was established by Government Regulation in 1994 as an institution for work in selection and animal breeding (Official journal no. 63 from 31. August 1994). By the Government Regulation (Official journal No. 78 from 14. May 2003) the name "Croatian Livestock Selection Center" is replaced by the name "Croatian Livestock Center". By the Government Regulation (Official journal No. 28 from 4. March 2009) the name "Croatian Livestock Center" is replaced by the name Croatian Agricultural Agency. Hrvatska poljoprivredna agencija Croatian Agricultural Agency Poljana Križevačka 185, Križevci Za izdavača / For the publisher doc. dr. sc. Zdravko Barać Urednici / Editors Mario Tretinjak, dipl. ing. dr. sc. Mato Čačić Željko Mahnet, dipl. ing. Izvješće pripremili / Report prepared Ured ravnatelja (Director's Office) Služba za razvoj svinjogojstva (Pig Breeding Development Department) Služba za genetsko vrjednovanje domaćih životinja i banku animalnih gena (Department for Genetic Evaluation and Animal Gene Bank) Služba za označavanje i registraciju domaćih životinja (Department for Identification and Registration of Domestic Animals) Služba za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja životinja (Department for Carcasses classification control) Služba za neobavezne sustave označavanja i promociju hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (Department for Voluntary Labeling Systems and Promotion of Croatian agricultural-food products) Služba za planiranje i koordinaciju rada područnih ureda (Department for Planning and Coordination activities of Regional offices) Oblikovanje / Design Tisak / Printed By Naklada / Edition 650 Molimo korisnike da prilikom korištenja podataka navedu izvor. Zebra, Vinkovci Zebra, Vinkovci ISSN Those using data from this issue are kindely requested to state the source. 2 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

4 Hrvatska poljoprivredna agencija PREDGOVOR / PREFACE Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) je institucija s dugogodišnjom tradicijom u poljoprivredi Republike Hrvatske koja i danas provodi čitav niz mjera i aktivnosti u okviru različitih zakonskih akata iz područja poljoprivredne proizvodnje, s posebnim naglaskom na stočarski sektor. Godišnjim izvješćem HPA za godinu nastojimo prikazati sveobuhvatnost naših aktivnosti tijekom prošle godine, ali i predstaviti čitav niz, vjerujemo interesantnih i korisnih podataka o sveukupnoj hrvatskoj stočarskoj proizvodnji. Cjelokupno izvješće je sastavljeno od četiri dijela s vrlo iscrpnim pokazateljima o ukupnom stanju te rezultatima provedbe uzgojnih programa u govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu, kozarstvu i uzgoju malih životinja te uzgoju kopitara konja i magaraca. Hrvatska poljoprivredna agencija je nastala iz sustava koji je godinama bio odgovoran za provedbu uzgojnih mjera i bez obzira na naziv koji je nosila kroz vrijeme koje je iza nas, uvijek je bila jedan od važnijih činitelja provedbe programa uzgoja za sve vrste i pasmine stoke u Republici Hrvatskoj. Tako je i danas, kada sve svoje aktivnosti u segmentu kontrole proizvodnosti stoke, kao i testiranja i procjene uzgojnih vrijednosti provodi prema međunarodno utvrđenim standardima Međunarodnog komiteta za kontrolu proizvodnosti stoke (ICAR). Prikupljeni, obrađeni i analizirani podatci dobiveni provedbom uzgojnih programa prikazani su u spomenutim pojedinačnim izvješćima za svaku od pojedinih stočarskih proizvodnji. Pored uzgojnih rezultata, u svakom od zasebnih izvješća predstavljamo i pokazatelje dobivene provedbom sustava označavanje i vođenja registara stoke, te pokazatelje dobivene u sektoru u kojem se kontrolira kvaliteta stočarskih proizvoda. U izvješću su predstavljene i aktivnosti HPA u promociji hrvatskih poljoprivrednih proizvoda, koje su naročito izražene bile tijekom godine. Godišnje izvješće o uzgoju svinja za 2017 godinu sadrži, uz sveobuhvatni prikaz aktivnosti Hrvatske poljoprivredne agencije u sektoru svinjogojstva ujedno i prikaz stanja Croatian Agricultural Agency is an institution with a long tradition and presence within Croatian agriculture, which conducts large spectrum of measures and activities defined by the legislation in agriculture, especially in animal production. In the Annual Report for 2017., CAA has prepared an overview of all activities during the year and also presentation of a interesting and useful data resulting from the livestock sector. The whole Annual Report is formed out of four parts that are representing in details breeding programs for: cattle, pig, sheep and goat breeding, small animals breeding (indigenous poultry and honeybees) and horse breeding. Croatian agricultural agency originated through the system which has been responsible for conducting breeding measures and programs, and no matter what the name of the institution was, the main objective was to implement breeding programs for all livestock species and breeds in Croatia. The same is today when all activities in livestock testing and estimation of breeding values are conducted by standards of The International Committee for Animal Recording (ICAR). Data, which are collected by rules of breeding programs are gathered, processed, analyzed and presented in this Report for all livestock species and breeds. Besides breeding values, the data derived from the sector of marking, identification and registration of livestock, as well as from the sector for control of the livestock products are given in each of the separate reports. The Report gives an overview of activities with important CAA participation in the promotion of Croatian livestock products, which were highly pronounced in The Annual Report for pig breeding in 2017 contains a comprehensive overview of the Croatian Agricultural Agency activities in the pig sector. In the Report is given an overview of the main indicators of pig breeding production in the Republic of Croatia. This report represents a work of several sectors within the Croatian Agricultural Agency, namely Department of pigs breeding, Department for Genetic Evaluation and Animal Gene Bank and Sector for Quality Control of Livestock Pro- GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 3

5 Croatian Agricultural Agency glavnih pokazatelja svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Ujedno, ovo izvješće je pokazatelj rada više službi unutar HPA, prije svega Službe za razvoj svinjogojstva, ali i Službe za genetsko vrjednovanje domaćih životinja i banku animalnih gena te Sektora za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda. U izvješću su navedeni i glavi pokazatelji vezani uz sustave označavanja svinja koji se prikupljaju i analiziraju u Sektoru za upravljanje registrima domaćih životinja i informatičku podršku. Također, većina pokazatelja u ovom Izvješću rezultat je rada cjelokupnog Sektora za koordinaciju i planiranje rada područnih ureda. Izvješće je i rezultat rada ovlaštenih uzgojnih organizacija, kao i samih vlasnika i uzgajivača svinja. Izvješće o stanju svinjogojstva za godinu pruža dobar uvid u stanje i trendove u sektoru svinjogojstva te može biti od koristi uzgajivačima, stručnjacima kao i ostalim zainteresiranima za ovaj sektor. Također, izvješće je dobra podloga za analizu i donošenje planova te mjera i programa za razvoj svinjogojske proizvodnje koje donosi Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. ducts. In The Annual Report are also presented the main indicators related to identification and registration of pigs collected and analysed in Sector for Animal Register management and IT support. Also, the most of data in this Report are provided by the Sector for Planning and Coordination activities of regional offices. The Annual report is a result of work of recognized breeding organizations, together with the owners and breeders of pig, which closely cooperate with Croatian Agricultural Agency. Annual report for pig breeding in 2017 provides an insight into the present situation and trends in pig breeding, and it could be useful for breeders and specialists and everyone who is interested in livestock breeding. The Annual Report is also a very good base for analyses, planning, and preparation of programs for development of pig production conducted by the Ministry of Agriculture of the Republic of Croatia. Ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Director of the Croatian Agricultural Agency doc. dr. sc. Zdravko Barać 4 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

6 Hrvatska poljoprivredna agencija SADRŽAJ / CONTENTS PREDGOVOR / PREFACE O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ AGENCIJI ABOUT CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA U PROŠLOSTI CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY IN THE PAST DJELATNOSTI I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE / ACTIVITIES AND ORGANIZATIONAL STRUCTURE OF THE CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY Razvoj stočarske proizvodnje / Livestock production developement Upravljanje registrima domaćih životinja Managing of the domestic animals registry Kontrola kvalitete stočarskih proizvoda / Quality control of livestock products Aktivnosti u sustavima plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju Activities in payment systems in agriculture and rural development Promocija hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Promotion of Croatian agricultural food products UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVU / PIG BREEDING BROJČANI POKAZATELJI / NUMERICAL INDICATORS PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMA PRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS PROIZVODNI POKAZATELJI NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA PRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMA FATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMA RESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS REZULTATI TESTIRANJA / TEST RESULTS REZULTATI FIELD TESTA NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA / FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJA TRADE OF THE HERDBOOK PIGS POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIH PASMINA SVINJA U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE STORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICAL MATERIAL IN THE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLIC OF CROATIA BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 5

7 Croatian Agricultural Agency LABORATORIJSKO TESTIRANJE RASPLODNIH SVINJA NA STRES OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) / LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia) OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF DOMESTIC ANIMALS REGISTAR FARMI / FARM REGISTER SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE SVINJA THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA (KOLK) CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH TRUPOVA U GODINI CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO - PREHRAMBENIH PROIZVODA / LABELING AND PROMOTION OF CROATIAN AGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS MLIJEKO HRVATSKIH FARMI / MILK FROM CROATIAN FARMS MESO HRVATSKIH FARMI / MEAT FROM CROATIAN FARMS JAJA HRVATSKIH FARMI / EGGS FROM CROATIAN FARMS MED HRVATSKIH PČELINJAKA / HONEY FROM CROATIAN APIARIES BRAŠNO I KRUH HRVATSKIH POLJA FLOUR AND BREAD FROM CROATIAN FIELDS PROMOCIJA PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM GODINE / PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTI EXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITES XIII. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA SVINJA U RH XIII PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA IZLOŽBE I SMOTRE U GODINI / EXHIBITION AND SHOWS IN EDUKACIJE DJELATNIKA I UZGAJIVAČA EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS REVITALIZACIJA UZGOJA BANIJSKE ŠARE SVINJE REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREEDING REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE REVITALIZATION OF MANGALICA BREEDING ZNANSTVENO STRUČNI RADOVI I DRUGE PUBLIKACIJE SCIENTIFIC PROFESSIONAL PUBLICATIONS AND OTHER PUBLICATIONS UZGOJNE ORGANIZACIJE / BREEDING ORGANIZATIONS ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

8 Hrvatska poljoprivredna agencija 1. O HRVATSKOJ POLJOPRIVREDNOJ AGENCIJI ABOUT CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) je institucija s dugogodišnjom tradicijom u poljoprivredi Republike Hrvatske. Osnovana je godine Odlukom Vlade Republike Hrvatske u svrhu provedbe djelatnosti na unaprjeđenju stočarskog sektora i provedbe mjera agrarne politike koje donosi Ministarstvo poljoprivrede HRVATSKA POLJOPRIVREDNA AGENCIJA U PROŠLOSTI CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY IN THE PAST Hrvatska poljoprivredna agencija kao ustanova s dugogodišnjim sudjelovanjem u sektoru poljoprivredne proizvodnje, svojom je ulogom u provedbi programa genetskog unaprjeđenja svih vrsta i pasmina stoke izravni baštinik tradicije ranije osnovanih pravnih subjekata koji su provodili uzgojno selekcijski rad, ponajprije Saveza marvogojskih udruga Hrvatske sa sjedištem u Svetom Ivanu Žabnom koji je s radom započeo godine. U dugoj tradiciji postojanja institucije ističemo najznačajnije godine: Početak rada Saveza marvogojskih udruga osnovanog radi funkcionalnog vođenja matičnih knjiga, što je početak uzgojno-selekcijskog rada u stočarstvu Republike Hrvatske Savez marvogojskih udruga Hrvatske, pripaja se Zadružnom stočarskom savezu Hrvatske te je na taj način stvorena jedinstvena organizacija koja objedinjuje rad na selekciji stoke Stručne poslove Zadružnog stočarskog saveza Hrvatske preuzima te godine osnovani Stočarski selekcijski centar Hrvatske Stočarski selekcijski centar Hrvatske od djeluje u sastavu Poljoprivrednog centra Hrvatske Uredbom Vlade RH osnovan je Hrvatski stočarsko selekcijski centar kao samostalna ustanova za obavljanje poslova selekcije u stočarstvu i poljoprivredi Uredbom Vlade RH o izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom stočarsko selekcijskom centru mijenja se naziv u Hrvatski stočarski centar Uredbom Vlade RH o izmjenama i dopunama Uredbe o Hrvatskom stočarskom centru mijenja se naziv u Hrvatska poljoprivredna agencija. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 7

9 Croatian Agricultural Agency 1.2. DJELATNOSTI I ORGANIZACIJSKA STRUKTURA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE ACTIVITIES AND ORGANIZATIONAL STRUCTURE OF THE CROATIAN AGRICULTURAL AGENCY Hrvatska poljoprivredna agencija kao korisnički usmjerena javna institucija i svakodnevni servis poljoprivrednim proizvođačima u organizaciji proizvodnje, odgovara na suvremene potrebe uzgajivača stoke s ciljem razvoja i unaprjeđenja stočarskog sektora u Republici Hrvatskoj. Mjerama koje provodi te razvojem i implementacijom najnovijih saznanja o stočarskoj proizvodnji, na farmama hrvatskih stočara nastoji podići konkurentnost i kvalitetu proizvodnje. Aktivnosti kojima je zadaća trajno unaprijediti hrvatsko stočarstvo podijeljene su u šest organizacijskih jedinica koje se u svom radu međusobno dopunjuju i isprepliću. Provedba svih aktivnosti Hrvatske poljoprivredne agencije, na terenu je organizirana u okviru 26 područnih ureda u svim županijama u Republici Hrvatskoj. Područni uredi na terenu provode programe označavanja i registracije domaćih životinja, provode testiranja, prikupljanja i obrade rezultata testiranja iz programa uzgojno selekcijskih mjera. Djelatnici područnih ureda sudjeluju u provedbi sustava kontrole kakvoće svježeg sirovog mlijeka te prikupljaju uzorke za analizu selekcijskih uzoraka mlijeka. Provode izmjere i ocjene vanjštine domaćih životinja i rade obrade podataka radi upisa u matični upisnik. U područnim uredima Agencije organizirano je pružanje pomoći poljoprivrednim proizvođačima pri podnošenju zahtjeva za novčanim potporama. Područni uredi sudjeluju u kontrolama prihvatljivosti zahtjeva za potporu za izravne mjere i IACS mjere ruralnog razvoja na terenu Razvoj stočarske proizvodnje Livestock production developement Djelatnosti koje Hrvatska poljoprivredna agencija provodi u cilju unaprjeđenja stočarskog sektora u Republici Hrvatskoj odnose se na sudjelovanje u provedbi uzgojnih programa za sve vrste i pasmine stoke, izradu razvojnih strategija i razvojnih programa stočarske proizvodnje te njihovo praćenje u provedbi i na informiranje i educiranje poljoprivrednih proizvođača. HPA kao institucija s dugogodišnjim iskustvom u provedbi uzgojnih programa, zajedno sa središnjim uzgajivačkim savezima igra jednu od glavnih uloga u provedbi uzgojnih programa za uzgoj svih pasmina goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, kunića, peradi, pčela i drugih vrsta životinja koje imaju uzgojnu i gospodarsku namjenu. Uz središnje saveze, kao mjesto dono- 8 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

10 Hrvatska poljoprivredna agencija šenja svih važnih mjera i odluka vezanih na izgled i provedbu uzgojnih programa, HPA je odgovorna za ispitivanja proizvodnih svojstava svih vrsta i pasmina domaćih životinja, obradi uzgojno selekcijskih podataka i izračunu uzgojnih vrijednosti za sva uzgojno valjana grla domaćih životinja. Radi kvalitetnog obavljanja svih aktivnosti vezanih uz sudjelovanje u provedbi uzgojnih programa HPA redovito usklađuje radne postupke s direktivama i procedurama koje propisuje Međunarodni komitet za kontrolu proizvodnosti domaćih životinja (ICAR - International Committee for Animal Recording). Redovito potvrđivanje sukladnosti vlastitih procedura s procedurama ICAR-a, put su ka stjecanju povjerenja korisnika tih usluga s jedne strane, a s druge strane potvrda kvalitete podataka prema međunarodnim standardima koji se koriste u genetskom vrednovanju životinja i pravilnom odabiru roditelja idućih generacija. Tijekom zadnjeg desetljeća došlo je do snažnog razvoja genomike koja je omogućila otkrivanje gena koji utječu na izražaj određenih gospodarsko značajnih svojstava ili određivanje njihove približne lokacije/regije u genomu koristeći genetske markere. Na taj način se pruža mogućnost uključenja dodatnog izvora informacija u selekciju tj. u sustav procjene uzgojne vrijednosti poznat pod nazivom genomska selekcija. Prednost genomske selekcije je mogućnost procjene uzgojnih vrijednosti za buduće rasplodne životinje već pri rođenju čime se značajno skraćuje generacijski interval, a posljedično povećava godišnji genetski napredak. HPA je u suradnji s drugim subjektima uključenim u provedbu uzgojnih programa stvorila sve pretpostavke za snažniju implementaciju genomske selekcije u nacionalne uzgojne programe, najprije u govedarstvu, a onda i u ostalim stočarskim uzgojnim programima. HPA za sve populacije stoke za koje ne postoji organizirano uzgojno udruženje, osigurava kvalitetno i cjelovito provođenje uzgojnih mjera. Dio aktivnosti u okviru razvoja stočarske proizvodnje odnosi se na podršku u radu uzgojnim udruženjima. Poseban naglasak stavljen je na razvoj središnjih uzgajivačkih saveza, te na popularizaciju udruživanja uzgajivača na lokalnoj razini pri čemu se ističe značaj i potreba okupljanja i organiziranja uzgajivača, te njihovog djelovanja kroz udruge i proizvođačke organizacije. U suradnji s uzgajivačkim savezima, Agencija organizira niz događanja kojima se promovira stočarska proizvodnja te koja su mjesto edukacije i razmjene iskustava među uzgajivačima domaćih životinja i drugim subjektima uključenim u stočarsku proizvodnju u Republici Hrvatskoj. Od spomenutih događanja najznačajnija su savjetovanja za uzgajivače te izložbe stoke od kojih je središnji događaj međunarodni stočni sajam u Gudovcu. HPA sudjeluje u izradi i provedbi programa zaštite i očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja. Svakako značajan korak u ovom segmentu predstavlja i daljnje organizacijsko jačanje Banke animalnih gena koja je ustrojena pri HPA. Hrvatske izvorne pasmine domaćih životinja predstavljaju nacionalno genetsko bogatstvo u čijem se očuvanju poduzimaju mjere koje obuhvaćaju utemeljenje pasminskih registara svih izvornih pasmina domaćih životinja te konzervaciju genetskog materijala u Banci gena. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 9

11 Croatian Agricultural Agency Upravljanje registrima domaćih životinja Managing of the domestic animals registry Temelj za provedbu svih aktivnosti je Jedinstveni registar domaćih životinja koji predstavlja bazu podataka o životinjama i lokacijama na kojima se domaće životinje drže te njihovim posjednicima. U okviru Sektora za upravljanje registrima domaćih životinja i informatičku podršku provode se aktivnosti organiziranja i praćenja provedbe sustava označavanja i registracije domaćih životinja te aktivnosti vođenja i upravljanja registrima stoke. Jedinstveni sustavi označavanja i registracije domaćih životinja koji obuhvaćaju goveda, svinje, ovce, koze i kopitare temelje se na propisima i procedurama koje su u potpunosti usklađene s pravnom stečevinom Europske unije. Cilj jedinstvenih sustava označavanja i registracije domaćih životinja je praćenje životinja od njihova rođenja ili ulaska u Republiku Hrvatsku do kraja njihova života ili napuštanja hrvatskih granica. Sustavi označavanja i registracije domaćih životinja uspostavljeni su zbog kvalitetnije provedbe mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, kontrole prometa domaćih životinja, provedbe uzgojno-selekcijskih mjera, ostvarivanja prava na potpore u poljoprivredi, kontrole kakvoće stočarskih proizvoda i zaštite potrošača. Baze i aplikacije unutar Jedinstvenog registra domaćih životinja u cijelosti su izgradili informatičari Hrvatske poljoprivredne agencije unutar Službe za informatičku podršku koja i dalje skrbi o izgrađenim sustavima te ih dograđuje i unapređuje. U Službi su objedinjene aktivnosti iz područja informacijsko komunikacijskih i računalnih tehnologija, Služba pruža potporu radu HPA pri čemu se prilagođava standardima iz područja informatike za provedbu svih poslovnih procesa iz djelokruga poslovanja Agencije kao i dijela poslovnih procesa Ministarstva poljoprivrede. Jedinstveni registar domaćih životinja razmjenjuje podatke s drugim sustavima u poljoprivredi od kojih je među značajnijima dnevna razmjena podataka s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju koja obuhvaća podatke o svim posjednicima i domaćim životinjama upisanim u registre. Podatke iz Registra koriste brojni sustavi Ministarstva poljoprivrede i institucije koje su na bilo koji način vezane uz poljoprivrednu proizvodnju. U cilju podizanja kvalitete i jačanja standarda stočarske proizvodnje, Hrvatska poljoprivredna agencija organizirala je provedbu farmskih sustava osiguravanja kvalitete u stočarskoj proizvodnji. Još od godine u provedbi je Farmski sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine u kojem se prate uvjeti i način na koji se domaće životinje namijenjene proizvodnji mesa uzgajaju i drže. Cilj sustava je osigurati stočarski proizvod dokazanog podrijetla proizveden u kontroliranim uvjetima visokih standarda uzgoja i držanja. Na ovaj je način stočarskim proizvodima dodana nova vrijednost, a potrošačima pružena informacija o načinu proizvodnje kao i garancija da se na gospodarstvu s kojeg proizvod dolazi provodi najbolja farmska praksa Kontrola kvalitete stočarskih proizvoda Quality control of livestock products U organizacijskoj strukturi Hrvatske poljoprivredne agencije djeluju laboratoriji za kontrolu kvalitete stočarskih proizvoda; mlijeka i meda te stočne hrane a Agencija je i glavno nadzorno tijelo u provedbi sustava označivanja trupova na liniji klanja. Rad laboratorija koji djeluju u okviru Agencije usklađen je s normom HRN EN ISO/IEC i prolazi redovite akreditacije sustava i analitičkih metoda prema spomenutoj normi od strane Hrvatske akreditacijske agencije. U cilju osiguranja kvalitete rezultata ispitivanja, laboratoriji sudjeluju u brojnim međulaboratorijskim testiranjima i provodi interne kontrole mjeriteljskih uvjeta. 10 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

12 Hrvatska poljoprivredna agencija U razvoju sektora proizvodnje mlijeka, Agencija igra značajnu ulogu zahvaljujući Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka u kojem se utvrđuje kvaliteta sirovog mlijeka koja je temelj za određivanje kvalitativne klase mlijeka i njegove cijene. Kontrola kvalitete mlijeka obuhvaća analize kemijskog sastava mlijeka, higijenske kvalitete odnosno broja somatskih stanica i broja mikroorganizama u mlijeku te moguće prisustvo različitih rezidua u mlijeku. U radu laboratorija posebna pozornost se poklanja unaprjeđenju usluga kroz razvoj novih analitičkih metoda kojima se osigurava daljnje povećanje usluga s ciljem ostvarivanja bolje kvalitete mlijeka domaćih proizvođača. Od početka rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka do danas zabilježen je pozitivan trend u higijenskoj kvaliteti mlijeka koja se računa na bazi broja somatskih stanica i ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku. Uz kontrolu kvalitete mlijeka koje proizvođači isporučuju u mljekare, u laboratoriju se provode i analize selekcijskih uzoraka mlijeka u svrhu bilježenja proizvodnih rezultata u sustavima selekcije domaćih životinja i izračuna njihovih uzgojnih vrijednosti. U laboratoriju za kontrolu kvalitete meda provodi se analitika meda koja obuhvaća utvrđivanje količine šećera i to fruktoze i glukoze te saharoze, količine vode i tvari netopljivih u vodi, utvrđivanje električne provodnosti meda, količine slobodnih kiselina te aktivnosti dijastaze i količine hidroksimetilfurfurala. Laboratorij obavlja i senzorsku i peludnu analizu meda. U dijelu kontrole kvalitete stočne hrane posebna pozornost je usmjerena na maksimalno iskorištenje kapaciteta laboratorija s ciljem poboljšanja hranidbenog menadžmenta na stočarskim farmama. Aktivnosti laboratorija odnose se na analizu sadržaja hranjivih tvari i mikotoksina u hrani za životinje i aflatoksina u mlijeku. Ispitivanja uzoraka provode se prema zahtjevima korisnika pri čemu Agencija pruža i usluge uzorkovanja hrane za životinje i dostavu uzoraka do laboratorija. U provedbi analitike laboratorij primjenjuje akreditirane referentne i brze analitičke metode. Osim navedenog, GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 11

13 Croatian Agricultural Agency provodi se i ispitivanje mlijeka s ciljem potvrđivanja steonosti krava. Organizacija i nadzor sustava kontrole ocjenjivanja goveđih, svinjskih i ovčjih trupova i polovica na liniji klanja u nadležnosti je Hrvatske poljoprivredne agencije koja je akreditirano inspekcijsko tijelo u skladu s normom HRN EN ISO/IEC Sustavi su tijekom vremena prilagođeni aktualnim propisima koji su u potpunosti usklađeni s pravnom stečevinom Europske unije. Kontinuirani razvoj i dogradnja korisničkih programa dokazanih u primjeni od strane korisnika; klaonica i klasifikatora, podrška su postojećim sustavima kontrole kako u segmentu klasiranja tako i u dijelu službenih kontrola u klaonicama. Funkcionalne baze i obrađeni podaci o razvrstavanju, osnova su administrativnog izvješćivanja, prije svega prema nacionalnom statističkom tijelu, ali i drugim institucijama u svrhu praćenja statistike poljoprivredne proizvodnje. edukacije kontrolora HPA, te su ovlašteni kontrolori HPA od srpnja do kraja prosinca godine ukupno obavili klasičnih kontrola poljoprivrednih površina i stada domaćih životinja te kontrole površina sustavom daljinskog istraživanja za 599 poljoprivrednih gospodarstava Promocija hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Promotion of croatian agricultural food products U cilju promicanja domaće poljoprivredne proizvodnje i informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda, Hrvatska poljoprivredna agencija provodi sustave dobrovoljnog označavanja poljoprivrednih proizvoda zaštićenim oznakama Aktivnosti u sustavima plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju Activities in payment systems in agriculture and rural development Od godine HPA temeljem sporazuma s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obavlja određene djelatnosti u okviru sustava plaćanja potpora u poljoprivredi: a) kontrolu prihvatljivosti za izravne mjere i IACS mjere ruralnog razvoja na terenu; b) pomoć poljoprivrednim proizvođačima pri podnošenju zahtjeva za novčanim potporama; c) informatičku potporu AGRONET-u putem Registara stoke (JRDŽ) kroz pripremu stavki iz stočarskog sektora za koja se provode plaćanja. U razdoblju od 6. ožujka do 29. svibnja godine djelatnici HPA su pružili pomoć pri popunjavanju jedinstvenog zahtjeva za ostvarivanje prava na izravne potpore za poljoprivrednih gospodarstava. Služba za planiranje i koordinaciju rada područnih ureda je tijekom godine koordinirala svim aktivnostima i radom djelatnika područnih ureda HPA u sustavu klasičnih kontrola na terenu, kontrolama višestruke sukladnosti te kontrolama površina koje su se provodile daljinskim istraživanjem. Tijekom svibnja i lipnja održane su Sustav se temelji na provjeri podrijetla i praćenju sljedivosti poljoprivrednih proizvoda. Kontrola sustava bazirana je na uvidu u baze podataka koje vodi Hrvatska poljoprivredna agencija, a koje su izgrađene u skladu s propisima Europske unije te na sustavima kontrole kvalitete stočarskih proizvoda; mlijeka, meda i ocjene trupova na liniji klanja. U neobavezan sustav označavanja i promocije hrvatskih poljoprivrednih proizvoda trenutno je uključeno 468 proizvođača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji dobrovoljne znakove koriste na poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, mljekomatima ili pročeljima svojih farmi. Kako bi znakovi i označeni proizvodi bili što bolje prepoznati na tržištu i kako bi se hrvatski potrošači upoznali s vrijednošću označenih 12 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

14 Hrvatska poljoprivredna agencija proizvoda, Agencija je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, tijekom godine organizirala niz promocija proizvoda s hrvatskih farmi i polja, kroz organizaciju niza manifestacija Doručak s hrvatskih farmi. Na svakoj od njih poslužene su tradicionalne namirnice karakteristične za područje na kojem je doručak organiziran i to isključivo od proizvođača čiji proizvodi nose jednu od oznaka iz dobrovoljnog sustava označavanja poljoprivrednih proizvoda. Doručak s hrvatskih farmi predstavljen je i u sklopu trodnevne manifestacije Hrvatska tržnica koja je s ciljem promocije hrvatskih proizvoda i Hrvatske kao turističke destinacije održana u svibnju godine u Budimpešti. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 13

15 Croatian Agricultural Agency 2. UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U SVINJOGOJSTVU PIG BREEDING 2.1. BROJČANI POKAZATELJI NUMERICAL INDICATORS Ukupan broj svinja u RH je u zadnjih nekoliko godina u stagnaciji s laganim varijacijama brojnog stanja, nakon velikog pada broja krmača (grafikon 1) godine uzrokovan zatvaranjem velikih svinjogojskih farmi. Uzgojno selekcijski rad se danas provodi na pasminama koje zastupaju hrvatski uzgojni program (veliki jorkšir, landras, pietren, durok te križanci velikog jorkšira i landrasa) te na hibridnim uzgojima koji su većinom zastupljeni na velikim svinjogojskim farmama. Uz komercijalne pasmine svinja u RH imamo i izvorne pasmine turopoljska svinja i crna slavonska svinja, a u fazi revitalizacije je banijska šara svinja i mangulica. Brojno stanje uzgojno valjanih svinja pokazuje porast u odnosu na godinu (tablica 1). Najveći broj zastupljenih uzgojno valjanih hibridnih svinja je u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zagrebačkoj županiji i Gradu Zagrebu te Varaždinskoj županiji što čini skoro 90 % ukupne uzgojne populacije uzgojno valjanih krmača. Ostale županije su orjentirane na obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja drže svinje iz hrvatskog uzgojnog programa te izvorne i zaštićene pasmine svinja. (grafikon 3). Najveći udio uzgojno valjnih nerastova oko 30% pripada crno slavonskoj svinji (grafikon 4) zbog pozitivnog trenda porasta broja krmača i uzgajivača, a prate ga nerastovi križanaca i hibrida zastupljenih kroz različite programe uzgoja zbog najvećeg udjela u ukupnom broju uzgojno valjnih krmača. Slijede nerastovi pasmina hrvatskog uzgojnog programa sa zastupljenošću od 44,15%, a najmanje zastupljeni su nerastovi izvornih i zaštićenih (osim crne slavonske koja je izdvojena) 4,14%. Vidljiva je nepovoljna strukutra držanja broja krmača po uzgajivaču (tablica 6). U odnosu na prethodnu godinu još uvijek prevladavaju gospodarstva na kojima se drži do 5 odnosno do 10 krmača s tendencijom smanjenja njihovog udjela. A udio gospodarstava sa 10 i više krmača je u laganom porastu. Grafikon 1. Broj krmača od do / The number of sows from year 2008 to 2017 Broj krmača /No. of sows U grafikonu 1. su prikazani podatci DZS-u o kretanju ukupnog broja krmača kroz desetogodišnje razdoblje. Svi podatci su konačni podatci koje objavljuje DZS-u u publikaciji poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo/stočarstvo/broj stoke i peradi. Ukupan broj krmača = broj krmača pod kontrolom proizvodnosti / uzgojno selekcijskim obuhvatom / + broj krmača izvan kontrole proizvodnosti 14 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

16 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 1. Broj krmača u i / The number of sows in year and Godina Year Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti No. of sows in recording Obiteljska Velike farme Ukupno gospodarstva Farms Total Family farms Ostale krmače Other Sveukupno Total * * Izvor / Source: Državni zavod za statistiku / Croatian Bureau of Statistic *2016.-* konačni podatci Grafikon 2. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti od do godine The number of sows underproduction control from 2008 to 2017 Broj krmača /No.of sows Tablica 2. Broj rasplodnih svinja pod kontrolom proizvodnosti po županijama na dan The number of breeding pigs under production control per county on December Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows ZAGREBAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir - 78 Landras 6 38 Durok 1 - Pietren 3 5 Topigs PIC Turopoljska C. slavonska Mangulica 2 8 Križanci 1 26 UKUPNO/Total KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA V.jorkšir 2 38 Landras 6 9 Pietren 7 - C. slavonska - 1 Križanci - 51 UKUPNO/Total SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir 2 21 Landras 5 25 Durok 5 8 Pietren 1 5 Turopoljska 4 18 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 15

17 Croatian Agricultural Agency Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows Banijska šara C. slavonska Mangulica 1 2 Križanci UKUPNO/Total KARLOVAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir 2 - Landras 2 - C. slavonska 5 42 UKUPNO/Total 9 42 VARAŽDINSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 3 66 Landras Pietren 23 1 Topigs C. slavonska 1 2 Turopoljska 1 8 Segers 3 - Križanci - 29 UKUPNO/Total KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA V. jorkšir Landras Durok 2 8 Pietren 9 1 C. slavonska 2 9 Križanci 1 57 UKUPNO/Total BJELOVARSKO - BILOGORSKA ŽUPANIJA V. jorkšir - 6 Landras Durok 2 3 Pietren 3 11 C. slavonska Mangulica 4 42 Križanci - 39 UKUPNO/Total VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA Landras 4 13 Durok 1 5 C. slavonska Mangulica 1 6 UKUPNO/Total POŽEŠKO - SLAVONSKA ŽUPANIJA Landras Pietren 1 C. slavonska Mangulica 2 11 UKUPNO/Total BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 12 Landras 3 6 C. slavonska Mangulica 5 21 Križanci - 30 UKUPNO/Total ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

18 Hrvatska poljoprivredna agencija Županije / County Pasmina / Breed Nerastovi / Boars Krmače / Sows OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 18 Landras 2 58 Durok 15 - Pietren 4 10 C. slavonska Mangulica 4 65 Topigs PIC Križanci - 74 UKUPNO/Total VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA V. jorkšir Landras 2 29 Durok 3 14 Pietren 4 2 C.slavonska PIC Križanci - 52 UKUPNO/Total MEĐIMURSKA ŽUPANIJA V. jorkšir 3 57 Landras Durok 6 1 Pietren 7 10 Križanci UKUPNO/Total LIČKO-SENJSKA C. slavonska 2 1 UKUPNO/Total 2 1 ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA C. slavonska 1 - UKUPNO/Total 1 - SPLITSKO-DALMATINSKA C. slavonska 2 8 UKUPNO/Total 2 8 UKUPNO SVE ŽUPANIJE V. jorkšir Landras Durok Pietren C. slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica PIC Topigis Segers 3 0 Križanci UKUPNO/Total GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 17

19 Croatian Agricultural Agency Grafikon 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po županijama The number of sows under production control per county Ličko-senjska Splitsko-dalmatinska Karlovačka Krapinsko-zagorska Virovitičko-podravska Brodsko-posavska Koprivničko-križevačka Požeško-slavonska Bjelovarsko-bilogorska Sisačko-moslavačka Međimurska Varaždinska Zagrebačka i grad Zagreb Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska Tablica 3. Broj krmača pod kontrolom proizvodnosti po pasminama u godini The number of sows under production control per breed in year 2017 Pasmina Breed Velike farme Farms Obiteljska gospodarstva Family farms Ukupno Total V.jorkšir Landras Durok Pietren Crna slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica Topigs Pic Križanci UKUPNO /Total ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

20 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 4. Broj krmača po pasminama od do godine The number of sows per breed from year 2008 to 2017 Pasmina / Breed Godina / Year V. jorkšir Landras Pietren Durok Crna slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica Križanci i hibridi UKUPNO /Total Tablica 5. Broj uzgojno valjanih nerastova po pasminama u godini Number of herdbook boars per breed in year 2017 Pasmina Broj nerastova / Number of boars Breed Velike farme Farms Obiteljska gospodarstva Family farms Centri za UO AI centers Ukupno Total V. jorkšir Landras Pietren Durok Crna slavonska Turopoljska Banijska šara Mangulica Križanci i hibridi UKUPNO/Total Grafikon 4. Udjel uzgojno valjanih nerastova po pasminama u godini Share of herdbook boars per breed in year 2017 Banijska šara 1,24 Turopoljska 1,93 Križanci i hibridi 22,21 Mangulica 0,97 V. jorkšir 5,52 Landras 21,66 Pietren 11,31 Crna slavonska 29,52 Durok 5,66 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 19

21 Croatian Agricultural Agency Tablica 6. Broj uzgajivača i prosječan broj krmača po uzgajivaču na obiteljskim gospodarstvima The number of breeders and average number of herdbook sows per breeder at family farms Županija Broj krmača / The number of sows Ukupno County do i više Total Grad Zagreb Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Međimurska Osječko-baranjska Vukovarsko-srijemska Zagrebačka Splitsko-dalmatinska Bjelovarsko-bilogorska Ukupno /Total % 52,61 21,24 12,42 13,73 100,00 20 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

22 Hrvatska poljoprivredna agencija 3. PROIZVODNOST KRMAČA NA VELIKIM FARMAMA PRODUCTION OF SOWS AT ENTERPRISE FARMS Proizvodnost krmača na velikim svinjogojskim farmama ogleda se u njihovim proizvodnim podatcima, koje farme šalju na zahtjev HPA (tablica 7), a farme djeluju samostalno ili kao dio jednog sustava. Proizvodni pokazatelji pokazuju da se u zadnjih deset godina vrlo intenzivno radilo na povećanju ukupno oprasene prasadi (tablica 8) kroz uzgojno selekcijski rad, ali s time je došlo do povećanja gubitaka prasadi do odbića (tablica 10). Određene svinjogojske farme (Krmiva d.o.o. i Stočar d.o.o. farma Zbelava) koje ne pripadaju hrvatskom uzgojnom programu temeljem mjesečnih dojava proizvodnih pokazatelja dostavljaju HPA u elektronskom obliku proizvodne pokazatelje prema dogovorenoj proceduri te se isti importiraju u središnju bazu uzgojno valjanih svinja (tablica 11, 12, 13, 14, 15, 16 i 17) GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 21

23 Croatian Agricultural Agency Tablica 7. Kontrola proizvodnosti krmača na velikim farmama / Production control of sows at enterprise farms Organizacija / Organization Prosječan broj krmača average no.of sows Ukupan broj legala total no. of litters Prosječan broj legala average no. of litters Opraseno prasadi born Ukupno/ total Živo opraseno prasadi born alive Odbijeno prasadi weaned Broj prasadi / Number of piglets Opraseno prasadi born Prosječno po krmači average per sow Živo opraseno prasadi born alive Odbijeno prasadi weaned Prosječno po leglu / average per litter Opraseno prasadi born Belje d.d. PJ Podlugovi , ,98 34,17 28,96 16,29 14,66 12,42 Belje d.d. PJ Gradec , ,20 35,09 31,35 16,17 14,48 12,94 Belje d.d. PJ Gaj , ,60 34,36 29,19 16,04 14,66 12,46 Belje d.d. PJ Malo Kneževo , ,88 34,03 29,02 15,84 14,23 12,13 Belje d.d. PJ Brod Pustara , ,18 31,75 28,84 15,10 13,63 12,38 Belje d.d. PJ Haljevo , ,90 35,37 30,22 16,32 14,84 12,68 Pik Vinkovci d.d. PJ Andrijaševci , ,94 33,34 29,46 15,23 13,75 12,15 Pik Vinkovci d.d. PJ Andrijaševci , ,58 33,05 29,03 15,77 13,87 12,18 Pik Vinkovci d.d. Čeretinci , ,02 31,92 28,42 15,18 13,45 11,98 Vupik d.d. farma Ovčara , ,39 34,36 27,83 16,37 14,66 11,87 Žito - V. Branjevina , ,01 34,51 33,01 14,80 13,80 13,20 Žito - Forkuševci , ,89 29,95 27,58 13,41 13,00 11,97 Žito - Magadenovac , ,22 30,36 27,87 13,75 12,96 11,90 Lipovača Prkos d.o.o , ,09 32,42 30,80 14,58 13,47 12,80 Kaznionica i zatvor u Požegi , ,35 19,77 15,96 10,78 9,99 8,06 Stočar - Zbelava , ,73 25,91 24,09 13,06 11,78 10,95 Repro centar - Kaštelanec , ,25 23,97 21,86 13,30 11,69 10,67 TSH d.d. Farma Belica , ,12 38,53 27,60 18,34 16,78 12,02 Krmiva d.o.o , ,78 32,51 29,41 14,69 13,35 12,07 Glendor d.o.o , ,61 29,25 25,10 12,44 11,51 9,88 UKUPNO / Total: , ,76 32,59 28,59 15,19 13,84 12,14 Za točnost navedenih podataka u tablici 7. odgovorne su osobe s pojedinih farmi koje su podatke obradile i dostavile. Živo opraseno prasadi born alive Odbijeno prasadi weaned 22 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

24 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 8. Prosječan broj prasadi opraseno po krmači i leglu od do Average number of piglets per sows and litter from year 2008 to 2017 Godina Year Prosječan broj legala po krmači Averagely litters per sow Prosječno po krmači / Average per sows Prosječno po leglu / Average per litter Ukupno opraseno Totaly born Živo Alive born Odbijeno Weaned Ukupno opraseno Totaly born Živo opraseno Alive born Odbijeno Weaned ,20 25,75 23,18 21,19 11,69 10,53 9, ,24 26,53 23,90 21,86 11,83 10,66 9, ,14 26,13 23,60 21,56 11,83 10,66 9, ,24 28,60 25,79 24,17 12,80 11,54 10, ,31 30,53 27,35 25,58 13,19 11,82 11, ,32 31,50 28,27 27,19 13,60 12,20 11, ,33 32,63 29,27 28,13 13,99 12,55 12, ,31 33,00 29,66 28,05 14,28 12,83 12, ,35 35,08 31,76 30,03 14,92 13,51 12, ,35 35,76 32,59 28,59 15,19 13,84 12,14 Tablica 9. Gubici prasadi u % u odnosu na broj farmi / Losses in % compared to number of farms Gubici u % / Losses % do 10 % 10,01-12,00 % 12,01-15,00% > 15% Broj farmi / No. of. farm Tablica 10. Gubici prasadi u odnosu na broj krmača / Losses in % compared to number of sows Prosječan broj krmača / Average no. of sows do Broj farmi / No. of farm Gubici u % / Losses % 11,76 12,98 11,00 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 23

25 Croatian Agricultural Agency Tablica 11. Proizvodnja prasadi matičnih krmača po pasminama i hibridima na velikim farmama Piglet production of herdbook sows per breeds and hybrids at enterprise farms Pasmina / Breed Križanac / Crossbreed Hibrid / Hybrid Broj krmača No. of sows Broj legala No. of litters Prosječan broj legala Average litters Opraseno born Ukupno Total Živo opraseno born alive Odbijeno weaned Broj prasadi / Number of piglets Opraseno born Prosječno po krmači Average per sow Živo opraseno born alive Odbijeno weaned Opraseno alive Prosječno po leglu Average per litter Sva legla / All litters Veliki Jorkšir , ,99 22,17 15,79 15,90 14,11 10,05 Landras , ,78 18,18 14,49 11,99 11,02 8,78 V.jorkšir x Landras , ,98 35,70 24,83 18,95 17,36 12,07 Landras x V.jorkšir , ,15 22,43 19,31 12,40 11,51 9,91 Topigs pradjedovi , ,48 27,21 21,35 14,24 13,60 10,67 Topigs djedovi , ,79 23,01 20,11 13,08 11,67 10,19 Topigs roditelji , ,48 25,74 22,09 13,79 12,92 11,09 Živo opraseno born alive Odbijeno weaned 24 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

26 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 12. Proizvodnja prasadi prvih legala po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Production of piglets from the first litters per breed, combination and hybrid at enterprise farms Pasmina / Breed Križanac / Crossbreed Hibrid / Hybrid Broj legala Number of litters Opraseno born Ukupno prasadi Total of piglets Živo opraseno born alive Odbijeno weaned Opraseno born Prasadi po leglu No. of piglets per litter Živo opraseno born alive Odbijeno weaned V. Jorkšir ,70 13,60 10,97 Landras ,69 11,69 10,27 V. jorkšir x Landras ,75 16,13 13,25 Landras x V. jorkšir ,70 10,80 8,96 Topigs GP ,88 10,81 10,06 Topigs P ,62 11,53 10,51 Tablica 13. Mrtvorođena i mumificirana prasad po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Dead born and mummified piglets per breed, combination and hybrid at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Ukupna proizvodnja Total production Broj mrtvorođene i mumificirane prasadi po leglu The number of deadborn and mumified piglets % od ukupnog Prva legla broja The first litter % from total no. % od prvih legala % from the first litters V. Jorkšir 1,79 11,26 2,10 13,38 Landras 0,97 8,09 1,00 7,88 V. Jorkšir x Landras 1,59 8,41 0,63 3,73 Landras x V.jorkšir 0,89 7,16 0,90 7,72 Topigs GGP 0,64 4,47 Topigs GP 1,41 10,78 0,06 0,57 Topigs P 0,87 6,31 1,08 8,60 Tablica 14. Gubici do odbića po pasminama, kombinacijama, hibridima i leglima na velikim farmama Losses per breed, combination, hybrid and litter until weaning at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Gubici u broju prasadi / losses in no. piglets Ukupna proizvodnja Total production Prva legla The first litter Gubici (%) / losses Ukupna proizvodnja Total production Prva legla The first litter V. Jorkšir 4,06 2,63 28,80 19,36 Landras 2,23 1,42 20,28 12,17 V. jorkšir x Landras 5,28 2,88 30,45 17,83 Landras x V.jorkšir 1,60 1,84 13,91 17,05 Topigs GGP 2,93 21,53 Topigs GP 1,47 0,75 12,62 6,94 Topigs P 1,83 1,02 14,17 8,82 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 25

27 Croatian Agricultural Agency Tablica 15. Starost krmača kod prvog prasenja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama / Age of sows at the first farrow at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Broj krmača No of sows do 330 dana / < 330 days dana / days dana / days dana / days 379 i > dana 379 and over days kom % Prosječno average kom kom kom kom dana % % % % no. no. no. no. no. days Veliki jorkšir ,00 2 6, , , ,33 391,30 Landras , , , , ,22 394,84 V. jorkšir x Landras , ,50 0 0, , ,50 346,38 Landras x V.jorkšir , , , , ,65 383,03 Topigs djedovi ,50 0 0,00 0 0,00 0 0, ,50 383,13 Topigs roditelji ,82 4 2, , , ,49 396,56 Tablica 16. Trajanje servisnog razdoblja po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Servis period of sows at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Broj krmača No. of sows do 21 dan / 21 days dana / days dan / days dana / days dana / days 104 i više dana / 104 and over days kom % Prosječno average kom kom kom kom kom dana % % % % % no. no. no. no. no. no. days Veliki jorkšir , , ,47 3 7,89 3 7,89 0 0,00 36,83 Landras , , , , ,11 6 6,67 46,31 V. jorkšir x Landras , , , , ,95 8 1,24 38,32 Landras x V. jorkšir , , , , , ,79 41,52 Topigs pradjedovi , , ,00 1 1,09 0 0,00 0 0,00 29,77 Topigs djedovi , , , ,07 5 8,62 0 0,00 36,12 Topigs roditelji , , , , , ,99 40,62 Tablica 17. Međuprasidbeno razdoblje po pasminama, kombinacijama i hibridima na velikim farmama Period between two farrows at enterprise farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Hibrid / Hybrid Broj legala No. of litters Broj dana No.of days Prosječno dana Average days Veliki jorkšir ,89 Landras ,24 V. jorkšir x Landras ,22 Landras x V. jorkšir ,78 Topigs pradjedovi ,19 Topigs djedovi ,44 Topigs roditelji ,88 26 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

28 Hrvatska poljoprivredna agencija 4. PROIZVODNI POKAZATELJI NA OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA PRODUCTION INDICATORS ON FAMILY FARMS Proizvodni pokazatelji na obiteljskim gospodarstvima skromniji su nego na velikim farmama (hibridni uzgoji) što se može pridodati malom broju krmača na gospodarstvu (oko 75% uzgajivača drži do 10 krmača), dobnoj strukturi nositelja gospodarstva i tehnološkim postupcima u proizvodnji. Uspoređujući proizvodne pokazatelje pasmina iz hrvatskog uzgojnog programa na OPG-a i velikim farmama možemo uvidjeti (tablica 11 i 18) da su naša obiteljska gospodarstva uspješnija po broju odbite prasadi svih legala u godini u pasmini landras i križancu landras x veliki jorkšir. Starost kod prvog prasenja (tablica 19), servis period (tablica 20) i međuprasidbeno razdoblje (tablica 21) je znatno veće na OPG-ima u usporedbi s velikim farmama. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 27

29 Croatian Agricultural Agency Tablica 18. Proizvodnja prasadi matičnih krmača po pasminama pasmina / Piglet production of herdbook sows per breeds Prasenja Farrow Broj krmača No. of sows Broj legala No. of litters Prosječan broj legala Average litters Opraseno born Ukupno Total Živo opraseno Born alive Odbijeno Weaned Opraseno born Prosječno po krmači Average per sows Živo opraseno Born alive Odbijeno Weaned Opraseno born Prosječno po leglu Average per litter Veliki jorkšir Sva legla / All litters , ,77 17,51 15,97 11,61 10,83 9,88 Prva legla / First litters , ,17 10,50 9,39 11,17 10,50 9,39 Landras Sva legla / All litters , ,51 16,89 15,17 11,15 10,76 9,66 Prva legla / First litters , ,31 9,91 9,12 10,31 9,91 9,12 Pietren Sva legla / All litters , ,30 15,86 14,86 10,70 10,42 9,76 Prva legla / First litters , ,47 10,42 9,74 10,47 10,42 9,74 Durok Sva legla / All litters , ,95 15,92 14,79 10,84 10,18 9,46 Prva legla / First litters , ,81 11,31 10,38 11,81 11,31 10,38 Veliki jorkšir x landras Sva legla / All litters , ,36 19,77 18,20 11,67 11,33 10,43 Prva legla / First litters , ,30 11,18 10,20 11,30 11,18 10,20 Landras x veliki jorkšir Sva legla / All litters , ,96 18,62 17,60 10,74 10,54 9,96 Prva legla / First litters 6 6 1, ,67 8,33 8,33 8,67 8,33 8,33 Živo opraseno Born alive Odbijeno Weaned 28 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

30 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 19. Starost krmača kod prvog prasenja na obiteljskim gospodarstvima Age of sows at first farrow at family farms Broj do 330 dana / i > dana / Prosječno Pasmina / Breed krmača days dana / days dana / days dana / days days dana Kombinacija / No. of kom kom kom kom kom Average Combination % % % % % sows no. no. no. no. no. days Veliki jorkšir , , , , ,29 453,49 Landras , , , , ,50 428,44 Durok , ,75 1 6, , ,75 413,13 Pietren ,53 1 5,26 1 5, , ,37 439,58 V. jorkšir x Landras , ,64 4 9, , ,36 372,59 Landras x V. jorkšir ,00 1 6,67 0 0, , ,67 493,00 Tablica 20. Trajanje servisnog razdoblja kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i kombinacijama / Servis period of sows at family farms Pasmina / Breed Kombinacija / Combination Broj krmača No. of sows do 21 dan / 21 days dana/ days dan / days dana / days dana /days 104 i > dana / 104 days kom. % Prosječno dana Average days kom. kom. kom. kom. kom. % % % % % no. no. no. no. no. no. Veliki jorkšir , , , , , ,65 48,64 Landras , , , , , ,52 71,30 Pietren ,55 0 0, , , ,27 2 9,09 59,98 Durok ,00 2 8,33 2 8, , , ,50 71,59 V. jorkšir x landras , , , ,00 9 7,20 3 2,40 43,62 Landras x v. jorkšir , , , ,50 2 3,57 2 3,57 38,84 Tablica 21. Međuprasidbeno razdoblje kod krmača na obiteljskim gospodarstvima po pasminama i kombinacijama / Period between two farrows per breed and combination at family farms Pasmina / Breed Broj legala Broj dana Prosječno dana No. of litters No. of days Average days Veliki jorkšir Landras Durok Pietren V. jorkšir x Landras Landras x V.jorkšir GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 29

31 Croatian Agricultural Agency 5. REZULTATI TOVA NA VELIKIM FARMAMA FATTENING RESULTS AT ENTERPRISE FARMS Velike fame su u godini povećale broj stavljenih grla u tov za 9,5% kao i broj isporučenih grla na klanje za 8,5% (tablica 22) u usporedbi sa podacima iz godine. Prema prikazanim podacima (grafikon 5) s linije klanja za T1 kategoriju s velikih farmi vidimo da je kroz zadnjih deset godina došlo do pove- ćanja težine grla koja se isporučuju na klanje, a samim time i većih težina polovica. Prosječan postotak mesa kao i prosječna vrijednost kilograma mesa u polovicama u laganom je porastu s obzirom na povećanje težine grla koja idu na klanje. Tablica 22. Rezultati tova na velikim farmama / Fattening results at enterprise farms Broj grla stavljenih u tov No. of animals of fattening Broj grla isporučenih na klanje No. of animals slaughter Prosj. težina kod stavljanja u tov Average weight at start of fattening Prosj. težina kod isporuke na klanje Average weight at the end of fattening Trajanje tova (dana) Duration of fattening (days) Dnevni prirast (grama) Daily gain (g) ,43 115, ,29 112, ,60 111, ,86 114, ,53 114, ,96 112, ,74 112, ,75 112, ,85 108, ,03 142, ,80 140, ,80 140, ,44 143, ,00 137, ,49 115, ,90 116, ,29 107, ,90 116, ,06 116, ,51 120, ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

32 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 23. Rezultati na liniji klanja tovljenika proizvedenih na velikim farmama Results of fattened animals at slaughter from enterprise farms Broj grla isporučenih na klanje No. of animals Ukupna težina isporučenih grla Total weight Prosječna težina isporučenih grla Average weight of animals Prosječna težina polovica Average weight of carcass Prosječni % mesa Average of meat (%) Prosječno kg mesa u polovicama Average of meat in carcass (kg) ,81 90,76 58,54 53, ,74 87,59 57,67 50, ,93 87,02 56,71 50, ,48 88,47 58,27 51, ,38 89,69 58,22 52, ,16 85,97 59,48 51, ,53 87,14 58,57 51, ,40 88,15 58,39 51, ,80 85,21 57,87 49, ,21 113,55 57,91 79, ,10 112,10 57,95 79, ,80 112,90 57,77 79, ,00 109,13 58,55 79, ,03 110,50 56,83 77, ,70 93,13 59,57 55, ,06 92,50 58,80 54, ,75 92,68 59,06 54, ,06 92,50 58,80 54, ,03 95,20 58,15 55,35 Rezultati se odnose samo na klaoničke pokazatelje za T 1 kategoriju Grafikon 5. Pregled rezultata na liniji klanja za razdoblje od do godine Results at slaughter in period from year 2008 to ,59 105,81 108,85 108,05 109,38 113,16 112,17 115,44 119,34 121,03 83,35 82,76 86,29 87,34 85,15 88,06 88,42 84,39 93,63 95,20 57,67 58,06 58,22 58,39 58,72 58,90 58,20 58,44 58,86 58,15 48,07 48,06 50,24 51,00 50,00 51,84 51,44 49,29 55,13 55, Težina grla isporučenih na klanje/ Weight of animals Težina polovica/ Weight of carcass Prosječni % mesa/ Average of meat (%) Prosječno kg mesa u polovicama/ Average of meat in carcass (kg) GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 31

33 Croatian Agricultural Agency 6. REZULTATI PROIZVODNJE PRASADI NA VELIKIM FARMAMA RESULTS OF PIGLET PRODUCTION AT ENTERPRISE FARMS Reprodukcijski pokazatelji nam govore da je kroz zadnje desetljeće došlo do povećanja postotaka remonta krmača zbog intenzivnije proizvodnje i veće opterećenosti samih životinja u proizvodnji. Postotak oprasivosti nazimica i krmača je u stalnome porastu zbog boljih tehnoloških uvjeta, modernizacije farmi, te većeg iskorištavanja reprodukcijskog i genetskog potencijala (grafikon 6). Tablica 24. Rezultati proizvodnje prasadi na velikim farmama / Results od piglet production at enterprise farms Farma / broj Farm / number Remont krmača % / Substitution of sows % oprasivosti godišnje (krmače) Farrowing rate (%) of sows % oprasivosti godišnje (nazimice) Farrowing rate (%) of gilts 1 43,74 93,27 91, ,30 92,56 89, ,55 92,51 91, ,22 92,76 89, ,82 89,35 83, ,91 90,35 83, ,24 92,37 90, ,03 91,89 90, ,29 93,12 88, ,29 92,98 88, ,54 75,60 74, ,00 88,00 92, ,00 90,00 94, ,00 89,00 89, ,00 87,00 88, ,00 89,80 88, ,00 78,00 80, ,40 86,60 89, ,20 71,30 71, ,00 80,00 82,00 Prosječno/Average 41,28 87,82 86,70 Grafikon 6. Rezultati remonta i oprasivosti od do godine Results of substitution and farrowing in period from year 2008 to ,44 77,29 79,67 85,89 87,02 86,74 85,14 87,27 73,98 86,70 80,04 81,74 82,27 74,23 85,94 88,59 86,72 86,45 89,01 87,82 32,54 36,04 42,16 33,32 40,44 40,46 44,15 44,7 44,91 41, Oprasivost nazimica % Farrowing of gilts (%) Oprasivost krmača %/ Farrowing of sows (%) Remont krmača % Substitution of sows (%) 32 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

34 Hrvatska poljoprivredna agencija 7. REZULTATI TESTIRANJA / TEST RESULTS 7.1. REZULTATI FIELD TESTA NERASTIĆA I NAZIMICA NA VELIKIM FARMAMA I OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA FIELD TEST RESULTS OF YOUNG BOARS AND GILTS ON ENTERPRISE FARMS AND FAMILY FARMS Izračun uzgojne vrijednosti Blup metodom vrši se za svako pojedino odabrano muško i žensko uzgojno valjano grlo (nerastića i nazimicu) u Službi za razvoj svinjogojstva. Odabir grla za test te mjerenje postignutih rezultata na kraju testa (težina, debljina slanine i ocjena vanjštine) vrše djelatnici PU HPA na obiteljskim gospodarstvima, odnosno djelatnici HPA u suradnji sa djelatnikom na farmi koja provodi testiranje uzgojno valjanih svinja. Za terminalne pasmine (pietren i durok) radi se izračun uzgojne vrijednosti za dnevni prirast i mesnatost, a za majčinske pasmine uz navedeno i za plodnost. Bilježi se povećanje broja testiranih uzgojno valjanih mladih nerasta za 18 % u odnosu na prethodnu godinu (grafikon 7). Jedan od glavnih razloga ovog pozitivnog trenda je upis novih uzgajivača i njihov interes za hrvatski uzgojni program što je rezultat informiranja i edukacije djelatnika područnih ureda HPA. Bilježi se i porast broja testiranih nazimica za skoro 30 % u odnosu na godinu u kojoj je testirano 389 grla (tablica 26). U Centrima za umjetno osjemenjivanje držano je u godini 268 nerastova različitih pamina što je povećanje za 7%, dok je najveći porast vidljiv kod pasmine durok 4,5%, a zabilježen pad kod hibridnih nerastova skoro 7% (tablica 27). NERASTIĆI / YOUNG BOARS Tablica 25. Rezultati field testa nerastića / Field test results of young boars Organizacija Organization Rezultati po pasminama Pasmina Breed Ukupno testirano (kom) Total tested Broj nerastića No.of young boars Životni dnevni prirast (gr) Life gain (gr) Pros.debljina slanine (mm) Average backfat (mm) Težina na kraju testa (kg) Weight at the end of test (kg) Starost na kraju testa (dana) Age at the end of test (days) Veliki jorkšir , Landras , Pietren , Durok , GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 33

35 Croatian Agricultural Agency Grafikon 7. Broj testiranih nerastića od do godine Number of young boars tested from year 2008 to Veliki jorkšir Landras Pietren Durok Ukupno NAZIMICE / GILTS Tablica 26. Field test nazimica / Field test of gilts Organizacija Organization Rezultati po pasminama Pasmina Breed Broj nazimica (kom.) No. tested gilts Životni dnevni prirast (g) Life gain (g) Pros.debljina slanine (mm) Average backfat (mm) Težina na kraju testa (kg) Weight at the end of test (kg) Starost na kraju testa (dana) Age of the end of test (days) Veliki jorkšir , Landras , Pietren , Durok , Landras x Veliki jorkšir , Ukupno testirano (kom.) / Total tested 558 Tablica 27. Broj nerasta u centrima za umjetno osjemenjivanje i broj prodanih doza Breeding boars in Centres for artificial insemination and the number of doses Pasmina / Breed Broj nerasta Isporučeno doza Udio u (%) No. of boars No. of doses Share % Veliki jorkšir ,96 Landras ,52 Pietren ,55 Durok ,21 Hibridi ,76 UKUPNO / Total ,00 34 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

36 Hrvatska poljoprivredna agencija 8. PROMET / PRODAJA UZGOJNO VALJANIH SVINJA TRADE OF THE HERDBOOK PIGS Prema prikazanim podacima u godini došlo je do povećanja prodaje uzgojno valjanih svinja iz hrvatskog uzgojnog programa, dok je promet kod hibridnog uzgoja PIC smanjen za 40% prodanih nazimica (tablica 28). Tablica 28. Promet (prodaja) uzgojno valjanih svinja u godini / Trade of the herdbook pigs in year 2017 Pasmina/ Breed Nerasti/ Boars Nazimice/ Gilts Ukupno/ Total Veliki jorkšir Landras Pietren Durok Turopoljka Banijska šara Crna slavonska Mangulica Topigs* PIC** Križanci UKUPNO/Total * Žito d.o.o., postalo uzgojno društvo za Topigs uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od godine ** Belje d.d., postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MPRRR RH od godine ** PIK Vinkovci d.d. PC Ratarstvo i stočarstvo, postalo uzgojno društvo za PIC uzgojni program Rješenjem MP od godine *** UCSS Fajferica, ovlaštena za provedbu uzgojnog programa za crno slavonsku svinju na području RH temeljem Rješenja MP od **** od godine Središnji savez udruga uzgjivača svinja Hrvatske izdaje rodovnike i potvrde za uzgojno valjanih grla iz hrvatskog uzgojnom programa. Ista su upisana u središnju bazu podataka pri HPA/Službi za razvoj svinjogojstva. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 35

37 Croatian Agricultural Agency 9. IZVORNE PASMINE U REPUBLICI HRVATSKOJ AUTOCHTHONOUS PIG BREEDS IN CROATIA Izvorne i zaštićene pasmine svinja su genetsko nasljeđe koje je stvarano stotinama godina/stoljećima, te je njihovo očuvanje značajno s povijesnog, gospodarskog, kulturnog i znanstvenog stajališta. Crna slavonska i turopoljska svinja su izvorne pasmine dok su u fazi revitalizacije basnijska šara svinja (izvorna) i mangulica (zaštićena), te su kao takve obuhvaćene Nacionalnim programom očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u Republici Hrvatskoj. HPA u suradnji s uzgajivačkim organizacijama koordinira provedbu uzgojnih programa s ciljem njihove održivosti i očuvanja. Ove pasmine su dio kulturne tradicije određenog podneblja, dugovječne i kasnozrele, nemaju velikih hranidbenih zahtjeva, otporne i izdržljive na bolesti te vrlo prilagodljive različitim životnim uvjetima. Gledajući brojčane pokazatelje zabilježen je porast populacije izvornih pasmina svinja u godini, a osobito kod crno slavonske svinje 20 % (grafikon 10), dok je populacija turopoljske svinje u stagnaciji (grafikon 9). Grafikon 8. Broj svinja pasmine banijska šara i mangulica na dan godine The number of Banija Spotted breed pigs and Mangulica on December the Banijska šara svinja Nerasti/ Boars 155 Mangulica Krmače/ Sows Grafikon 9. Broj svinja turopoljske pasmine od do godine The number of Turopolje breed pigs from year 2001 to 2017 Krmače Nerastovi ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

38 Hrvatska poljoprivredna agencija Grafikon 10. Broj svinja crne slavonske pasmine od do godine The number of Black Slavonian breed pigs from year 2001 to 2017 Nerastovi Krmače U cilju očuvanja i povećanja genetske varijabilnosti vođenjem vjerodostojnih matičnih evidencija, omogućava se plansko vođenje uzgoja (planski pripust) s tendencijom izbjegavanja uzgoja u srodstvu (inbreeding). Korištenjem Grafikon 11. Broj i udio nerastova turopoljske svinje prema linijama Number and proportion boars of Turopolje pigs by lines slabije zastupljenih linija nerastova i rodova krmača ostvaruje se veća genetska raznolikost. Utvrđena linijska pripadnost aktivnih linija nerastova analizom postojećeg stanja (grafikon 11, 12,13 i 14). Grafikon 12. Broj i udio nerastova crne slavonske svinje prema linijama Number and proportion boars of Black Slavonian pigs by lines L5 3; 19% L42 17; 9% L41 2; 1% L27 30; 16% L11 5; 3% L2 13; 81% L12 135; 71% GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 37

39 Croatian Agricultural Agency Grafikon 13. Broj i udio nerastova banijske šare svinje prema linijama Number and proportion boars of Banija Spotted pigs by lines Grafikon 15. Broj i udio nerastova lasastog soja mangulice prema linijama Number and proportion boars of hairy breed Mangulica pigs by lines L9 2; 8% L1 3; 11% L1 L5 1; 12% 2; 25% L8 12; 46% L5 9; 35% L4 3; 38% L2 2; 25% Grafikon 14. Broj i udio nerastova bijelog soja mangulice prema linijama Number and proportion boars of white breed Mangulica pigs by lines Grafikon 16. Broj i udio nerastova crvenog soja mangulice prema linijama Number and proportion boars of red breed Mangulica pigs by lines L8 1; 9% L1 1; 9% L2 1; 9% L7 4; 37% L5 L3 1; 9% L1 1; 100% L6 2; 18% 1; 9% 38 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

40 Hrvatska poljoprivredna agencija Grafikon 17. Broj uzgajivača po pasminama na dan The number of breeders of pig breed on December Crna slavonska svinja Banijska šara svinja Turopoljska svinja Mangulica Uzgajivači GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 39

41 Croatian Agricultural Agency Tablica 29. Proizvodnja prasadi matičnih krmača po pasminama u / Piglet production of heardbook sows per breeds in year 2017 Prasenja/ Farrow Broj krmača No. of sows Broj legala No. of litters Prosječan broj legala Average no. of litters Opraseno Born Ukupno Total Živo opraseno Born alive Odbijeno Weaned Broj prasadi / Number piglets Opraseno Born Prosječno po krmači Average per sows Živo opraseno Born alive Odbijeno Weaned Opraseno Born Prosječno po leglu Average per litters Živo opraseno Born alive Banijska šara svinja Sva legla /All litters , ,70 10,09 6,25 8,16 7,04 4,36 Prva legla / First litters , ,07 5,79 3,52 7,07 5,79 3,52 Turopoljska svinja Sva legla /All litters , ,07 5,30 4,64 5,24 4,57 4,00 Prva legla / First litters , ,75 5,31 4,38 5,75 5,31 4,38 Crna slavonska Sva legla / All litters , ,93 7,03 6,02 6,11 5,42 4,64 Prva legla / First litters , ,47 4,86 4,22 5,47 4,86 4,22 Mangulica Sva legla / All litters , ,98 6,26 5,96 6,98 6,26 5,96 Prva legla / First litters , ,29 4,79 4,79 5,29 4,79 4,79 Odbijeno Weaned 40 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

42 Hrvatska poljoprivredna agencija Kao mjera kontrole uzgoja, a sukladno Uzgojnom programu u uzgoju svinja pasmine crna slavonska svinja provodi se obvezna ocjena nerastića prije uvođenja u rasplod. Ocjenu ne- rastića u starosti od 8 mjeseci vrši komisija. Ocjena se vrši temeljem fenotipskih obilježja životinje (oblik, okvir i pasminska obilježja) te temeljem podrijetla. Grafikon 18. Broj ocjenjenih nerastića crne slavonske pasmine svinja u godine The number of evaluated young boars Black Slavonian pig breed in GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 41

43 Croatian Agricultural Agency 10. POHRANA BIOLOŠKOG MATERIJALA IZVORNIH PASMINA SVINJA U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE STORAGE OF THE NATIVE PIG BREEDS BIOLOGICAL MATERIAL IN THE ANIMAL GENE BANK OF THE REPUBLIC OF CROATIA Uspostava Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Banka gena) temelji se na odredbama Nacionalnog programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja Republike Hrvatske, te Operativnog programa uspostave banke gena domaćih životinja u Republici Hrvatskoj usvojenog godine od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske (MPRR RH, 2012). Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA) je sukladno Nacionalnom programu definirana kao Nacionalna kontaktna točka (NKT) i Koordinacijsko-informacijski centar (KIC) zadužen za vođenje Banke gena. Ciljevi rada Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske su: - potpora in vivo programima očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja kao rezervna kopija zaštićene populacije koja može biti učinkovito iskorištena u slučaju genetskih problema u in situ programima, te radi povećanja efektivne veličine malih populacija i smanjenja genetskog gubitka, - mogućnost rekonstrukcije pasmine u slučaju izumiranja ili gubitka broja jedinki, - kreiranje novih linija/rodova u slučaju njihova biološkog nestanka, - rezervna kopija populacije koja može biti iskorištena za modificiranje i/ili preusmjeravanje populacije, utjecanje na evolucijske ili selekcijske procese, - osnivanje i upravljanje kolekcijama smještenima u banku gena, - savjetodavna uloga u programima očuvanja životinjskih populacija i genetskom upravljanju u malim populacijama, - suradnja s uzgojnim udruženjima, - upravljanje dokumentacijom i nadzor sustava zaštite animalnih genetskih resursa, - provedba znanstvenih istraživanja (genetika, kriobiologija, genomika). U Banku gena pohranjuje se genetski materijal pasmina od lokalnog, regionalnog i globalnog značenja, sukladno strategiji odabira i pohrane, a prikupljeni materijal pohranjen u Banku gena predstavlja javno dobro te sukladno tome odgovorne službe brinu o njenom funkcioniranju BROJ BIOLOŠKIH UZORAKA IZVORNIH PASMINA SVINJA POHRANJENIH U BANKU GENA DOMAĆIH ŽIVOTINJA REPUBLIKE HRVATSKE NUMBER OF BIOLOGICAL SAMPLES OF AUTOCHTHONOUS PIG BREED STORED IN ANIMAL GENE BANK OF REPUBLIC OF CROATIA Banka animalnih gena provodi postupke organizacije, prikupljanja, obrade, pohrane, čuvanja i distribucije genetskog materijala sukladno 42 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

44 Hrvatska poljoprivredna agencija propisanim postupcima, te pohranjuje informacije o sakupljenom genetskom materijalu koji se sprema u Zbirku Banke gena i dokumentira u dokumentacijsko-informacijskom sustavu Banke gena. Podaci se unose na osnovi temeljnih informacija (identifikacijskog broja jedinke, informacija o pedigreu, vrsti pohranjenog genetskog materijala, broju doza i mjestu skladištenja). Osim temeljnih informacija o životinjama, interni informacijski sustav banke gena mora sadržavati i dodatne podatke, koji su relevantni za određenu životinju (rezultate pre- gleda kvalitete genetskog materijala, oznake ugovora između Banke gena i vlasnika životinje, promjene statusa genetskog materijala i drugo). U Odjelu se provode molekularne i druge laboratorijske analize te tehnike kriokonzervacije. Prikupljanje uzoraka izvornih pasmina svinja u Banku gena provodi se od godine sukladno Proceduri za prikupljanje bioloških uzoraka tkiva kivetom za potrebe Banke gena domaćih životinja Republike Hrvatske. Tablica 30. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do godine po pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2017 per breed Pasmina Godina / Year Ukupno Breed Total Banijska šara Crna slavonska Mangulica Turopoljska svinja Ukupno / Total Tablica 31. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do godine prema tipu tkiva / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2017 per type of tissue Tip tkiva Godina / Year Ukupno The type of tissue Total Dlaka / Hair Krv / Blood Tkivo / Tissue Ukupno / Total Tablica 32. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja u razdoblju od 2013 do godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in period from 2013 to 2017 per type of tissue and breed Pasmina Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Breed Dlaka / Hair Krv / Blood Tkivo / Tissue Total Banijska šara Crna slavonska Mangulica Turopoljska svinja Ukupno / Total GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 43

45 Croatian Agricultural Agency Tablica 33. Broj prikupljenih i pohranjenih bioloških uzoraka izvornih pasmina svinja tijekom godine prema tipu tkiva i pasmini / The number of collected and stored biological samples of native pig breeds in 2017 per type of tissue and breed Pasmina Tip tkiva / The type of tissue Ukupno Breed Dlaka / Hair Tkivo / Tissue Total Banijska šara Crna slavonska Mangulica Turopoljska svinja Ukupno / Total Količina i vrsta pohranjenog tkiva ovise o mogućnostima i kapacitetima prikupljanja, tehnikama pohrane i uporabe genetskog materijala, statusu ugroženosti pasmine te okruženju. Pored nadležnih institucija, za rad Banke gena značajna je interakcija HPA s uzgajivačima kroz suradnju i aktivno uključivanje ovlaštenih krovnih nacionalnih uzgojnih udruženja LABORATORIJSKO TESTIRANJE RASPLODNIH SVINJA NA STRES OSJETLJIVOST (malignu hipertermiju) LABORATORY TESTING OF BREEDING PIGS ON STRESS SENSITIVITY (malignant hyperthermia) Laboratorij Službe za genetsko vrjednovanje i banku animalnih gena provodi veći broj molekularnih analiza na razini DNA, uključujući testiranje rasplodnih svinja na stres osjetljivost ili malignu hipertermiju u sklopu uzgojnog programa u svinjogojstu, a u suradnji s Odjelom za svinjogojstvo. Maligna hipertermija (stres sindrom ili stresna osjetljivost) je nasljedna neuromuskularna bolest koja se može dijagnosticirati pomoću genetske analize. Bolest se najčešće očituje jakom kontrakcijom mišića, povišenjem tjelesne temperature i acidozom. Za pojavu maligne hipertermije u svinja dominantno je odgovoran gen RYR1 (rijanodinski receptor) smješten na šestom kromosomu. Ta mutacija kod svinja uzrokuje blijedo, meko i vodnjikavo meso, odnosno meso manje tehnološke vrijednosti. Kod svinja koje su dominantni homozigoti (NN), bolest maligne hipertermije se ne javlja te se analizom dobije negativan rezultat. Kod svinja koji su heterozigotni (Nn) nositelji mutacije, odnosno imaju jedan normalan i jedan mutirani gen, bolest se ne javlja, ali na svoje potomstvo mogu prenijeti mutirani gen. U recesivnih homozigota (nn) oba gena su mutirana i životinje su podložne bolesti. U godini sveukupno su uzeti uzorci 203 grla odabranih rasplodnih nerastova. Recesivni homozigoti (nn) nisu utvrđeni niti u jednoj pasmini testiranih nerasta. Svi testirani nerasti pasmine durok i veliki jorkšir te križanci pietren X durok su bili dominantno homozigotni (NN), dok je utvrđeno 13 heterozigotnih nerasta (Nn) pasmine pietren i 1 pasmine landras. Tablica 34. Broj rasplodnih svinja testiranih na stres osjetljivost u godini prema rezultatima analize The number of breeding pigs tested on stress sensitivity in the year 2017 according to analysis results Genotip / Genotype Pasmina NN Nn nn Ukupno Breed Broj / No % Broj / No % Broj / No Total Durok ,00 0, Landras 94 98,95 1 1, Pietren 40 75, , Pietren X Durok 2 100,00 0, Veliki jorkšir ,00 0, Ukupno / Total , , ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

46 Hrvatska poljoprivredna agencija 11. OZNAČAVANJE I REGISTRACIJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF DOMESTIC ANIMALS Radi kvalitetnije provedbe mjera zaštite zdravlja ljudi i životinja od zaraznih i nametničkih bolesti, radi kontrole prometa domaćih životinja, provedbe uzgojno-selekcijskih mjera, ostvarivanja prava na potpore u poljoprivredi te kontrole kakvoće stočarskih proizvoda i radi zaštite potrošača, u Republici Hrvatskoj je uspostavljen jedinstveni sustav označavanja i registracije domaćih životinja. Cilj uspostave sustava je praćenje domaćih životinja od njihova rođenja do kraja života. Jedinstveni sustav označavanja i registracije obuhvaća goveda, kopitare, ovce i koze te svinje a organiziran je u skladu s propisima i pravilima Europske unije. Provedba sustava temelji se na nacionalnim propisima čiji je pravni temelj u Zakonu o veterinarstvu (NN 82/2013; 148/2013). Osnovu sustava čini jedinstvena baza podataka o domaćim životinjama, lokacijama na kojima se životinje drže te o njihovim posjednicima Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ). Jedinstveni registar domaćih životinja u nadležnosti je Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. Poslove vođenja JRDŽ-a Uprava je povjerila Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji kojoj je upravljanje registrima stoke jedna od osnovnih djelatnosti. JRDŽ sadrži podatke o označavanju goveda, kopitara, svinja, ovaca i koza te podatke o njihovu premještaju pri čemu omogućuje praćenje životinja od njihova rođenja do kraja života. Registar je sastavljen od međusobno povezanih baza podataka po pojedinim vrstama životinja i baze podataka o posjednicima domaćih životinja i lokacijama na kojima se životinje drže, odnosno JRDŽ sadrži Registar farmi, Jedinstveni registar goveda, Središnji registar kopitara, Jedinstveni registar ovaca i koza te Jedinstveni registar svinja. JRDŽ predstavlja temeljnu bazu podataka za brojne sustave u poljoprivredi: JRDŽ je sastavni dio IACS-a, podaci iz JRDŽ-a su osnova za podnošenje i administriranje Zahtjeva za novčanim potporama; JRDŽ je temelj za uspostavu SVIS-a (Središnji veterinarski informacijski sustav) u okviru kojeg se podaci iz JRDŽ-a nadopunjuju podacima o zdravstvenom statusu te drugim relevantnim informacijama iz područja zdravlja životinja; na JRDŽ se veže baza podataka uzgoja i selekcije domaćih životinja; pri klasifikaciji trupova na liniji klanja koriste se temeljni podaci o životinjama iz JRDŽ-a koji se nadopunjuju podacima potrebnim za sustav ocjene trupova na liniji klanja; JRDŽ je temeljna baza za uspostavu sustava sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla. Funkcionalnost sustava označavanja i registracije domaćih životinja kao i usklađenost sustava i uspostavljene jedinstvene baze podataka kontrolirani su i potvrđeni su od strane europske komisije REGISTAR FARMI / FARM REGISTER Provedba sustava registracije farmi odnosno svih gospodarstava na kojima se drže domaće životinje, organizirana je u skladu s Pravilnikom o sadržaju, obliku i načinu registracije farmi (NN 96/2015) kojim su jasno definirane obveze posjednika domaćih životinja i način vođenja jedinstvene baze podataka. Registar farmi kao elektronička baza podataka sadrži sve lokacije na kojima se nalaze domaće životinje u Republici Hrvatskoj i podatke o posjednicima životinja na svakom pojedinom gospodarstvu. Posjednik, kao osoba odgovorna za zdravlje i dobrobit životinja na gospodarstvu odgovoran je za prijavu i registraciju gospodarstva u Registar farmi. U Registar moraju biti upisane sve farme goveda, ovaca, koza i kopitara bez obzira na broj životinja, farme svinja s najmanje dvije svinje, farme peradi uključujući valionice, farme kunića, farme za uzgoj divljači, uzgajališta riba, rakova i mekušaca, pčelinjaci i pčeli- GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 45

47 Croatian Agricultural Agency nje paše, objekti za poslovanje s reprodukcijskim materijalom domaćih životinja, stočni sajmovi i sabirni centri, lokacije na kojima se održavaju dražbe, izložbe, sportska natjecanja i javne smotre na koje se u tu svrhu dopremaju životinje, te ostale farme koje stavljaju životinje ili njihove proizvode u promet. Osim podataka o posjedniku životinja i adresi lokacije na kojoj se one drže, u Registar se bilježe i zemljopisne koordinate lokacije. U Registru je na taj način moguće praćenje životinja radi suzbijanja bolesti i provedbe naređenih veterinarskih mjera. Svaka lokacija u Registru je zabilježena pod Jedinstvenim identifikacijskim brojem gospodarstva, a registrirano gospodarstvo dobiva Identifikacijsku karticu gospodarstva koja je temeljni dokument i preduvjet za sustave obveznog označavanja životinja i praćenje njihova premještanja. Registar farmi uspostavljen je godine, a podaci navedeni u nastavku predstavljaju pregled aktivnosti u Registru farmi tijekom kao i pregled upisanih podataka od početka uspostave sustava do kraja godine. Od rujna godine intenziviran je upis pčelara u Registar farmi, što je rezultat velikog broja registriranih gospodarstava i posjednika što je vidljivo iz grafikona (grafikon 19). Grafikon 19. Broj registriranih gospodarstava i posjednika u godini po mjesecima The number of registered holdings and keepers in 2017 per month Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Broj farmi / Number of holdings Broj posjednika / Number of keepers U godini u Registar stočarskih farmi kao temeljnu bazu podataka o svim lokacijama na kojima se drže domaće životinje u Republici Hrvatskoj, upisano je novih gospodarstava s ukupno posjednika (tablica 35). 46 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

48 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 35. Broj registriranih gospodarstava i posjednika po županijama The number of registered holdings and keepers per county Županija County Broj registriranih gospodarstava Number of registered holdings Broj registriranih posjednika Number of registered keepers Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Ukupno Od ukupnog broja gospodarstava registriranih u godini, na gospodarstava drži se više od jedne vrste domaćih životinja, a 642 gospodarstva drži isključivo jednu vrstu životinja (grafikon 20). Grafikon 20. Odnos broja gospodarstava s jednom i s više vrsta domaćih životinja Relation between holdings with one and with more than one species of domestic animals 642 Broj gospodarstava s jednom vrstom domaćih životinja / The number of holdings with one species of domestic animals Broj gospodarstava s više vrsta domaćih životinja / The number of holdings with more than one species of domestic animals GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 47

49 Croatian Agricultural Agency U Osječko-baranjskoj županiji evidentiran je najveći broj registriranih i deaktiviranih gospodarstava. Gospodarstvo se u Registru farmi deaktivira na zahtjev posjednika i to samo ako se na gospodarstvu više ne drže niti se namjeravaju držati domaće životinje (tablica 36). Tablica 36. Ukupan broj registriranih i broj deaktiviranih gospodarstava u razdoblju od do godine / The number of registered and deactivated holdings in period from 2007 to 2017 Županija Broj registriranih gospodarstava Broj deaktiviranih gospodarstava County Number of registrered holdings Number of deactivated holdings Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Ukupno Ukupan broj registriranih posjednika u razdoblju od Do godine je , od čega je registrirano fizičkih osoba, pravnih osoba i obrta (tablica 37). Tablica 37. Ukupan broj registriranih posjednika u razdoblju od do godine The number of registered keepers in period from 2007 to 2017 Županija Broj posjednika Fizička osoba Pravna osoba Obrt County Number keepers Physical person Legale person Trades Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

50 Hrvatska poljoprivredna agencija Županija Broj posjednika Fizička osoba Pravna osoba Obrt County Number keepers Physical person Legale person Trades Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Ukupno Registracija gospodarstava osnovni je preduvjet za uspostavu sustava obveznog označavanja i registracije domaćih životinja te predstavlja temelj za praćenje prometa domaćih životinja, zdravstvenog stanja domaćih životinja i sljedivosti proizvoda životinjskog podrijetla SUSTAV OBVEZNOG OZNAČAVANJA I REGISTRACIJE SVINJA THE SYSTEM OF UNIQUE IDENTIFICATION AND REGISTRATION OF PORCINE ANIMALS Sustav obveznog označavanja i registracije svinja uspostavljen je na temelju Europskog propisa koji je u potpunosti prenesen u hrvatsko zakonodavstvo. Pravilnik o obveznom označavanju i registraciji svinja (NN 51/2007) donosi pravila jedinstvenog označavanja svinja u Republici Hrvatskoj, postupke registracije označenih svinja i registracije premještanja svinja te uspostavu jedinstvene baze podataka. Jedinstveni registar svinja je temeljna baza podataka o svim označenim svinjama u Republici Hrvatskoj, iz koje su vidljivi podaci o provedenom označavanju, uvozu, premještanju, uginuću, klanju i izvozu svinja. Jedinstveni sustav označavanja podrazumijeva označavanje svake svinje ušnim markicama i/ili tetovirnim brojem. Ušna markica stavlja se na desno uho i na njoj se nalazi Jedinstveni identifikacijski broj gospodarstva (JIBG) na kojem su svinje rođene. Sve svinje rođene na jednom gospodarstvu označene su istim brojem. Svinje se označavaju najkasnije prije odlaska s gospodarstva na kojem su rođene. Markice moraju biti čitljive tijekom cijelog života svinje, a u slučaju gubitka ušne markice, aplicira se ušna markica s brojem gospodarstva na kojem se svinja nalazi. Svinje se mogu označavati i tetoviranjem. Tetovirni broj tetovira se u desno uho, najkasnije petnaest dana po prašenju, a sastoji se od dvoslovne oznake HR i maksimalno peteroznamenkaste brojčane oznake. Označavanje svinja provode posjednici kojima je ovaj postupak odobren od strane Ministarstva poljoprivrede, Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, zatim ovlaštene veterinarske organizacije i veterinarske službe te terenski djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije. Za pravilno i pravovremeno označavanje svinja odgovoran je njihov posjednik koji između ostalog ima i obvezu vođenja Registra svinja na gospodarstvu u koji upisuje podatke o svim svinjama na njegovu gospodarstvu te o svim promjenama vezanim uz premještanje svinja. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 49

51 Croatian Agricultural Agency Registar sadrži i podatke o svakom premještanju svinja bilo da se radi o premještanju na novo gospodarstvo, uginuću, odlasku na klanje ili izvozu. Prilikom spomenutih premještanja svinje mora pratiti Putni list kojeg ispunjava posjednik s čijeg se gospodarstva svinje premještaju. Točna i pravovremena prijava svakog premještanja svinja temelj je za točnu i ažurnu bazu podataka o svinjama. Posjednici svinja na svom gospodarstvu vode Registar svinja na gospodarstvu u koji upisuju podatke o svim označenim svinjama kao i podatke o njihovim premještanjima i izlučenjima. Jednom godišnje, svaki posjednik dostavlja u Jedinstveni registar svinja podatke o godišnjoj dojavi brojnog stanja na svom gospodarstvu. U nastavku su predstavljeni podaci upisani u Jedinstveni registar svinja tijekom godine, a koji su rezultat aktivnosti svih sudionika jedinstvenog sustava označavanja i registracije svinja. Gospodarstva koja drže samo jednu svinju za vlastite potrebe ne upisuju se u Registar Farmi, ali su dužna prijaviti kupovinu svinje za vlastite potrebe nadležnoj veterinarskoj organizaciji. Tijekom godine u Jedinstvenom registru svinja registrirano je prometa svinja za vlastite potrebe (grafikon 21). Grafikon 21. Promet svinja za vlastite potrebe (1 svinja po gospodarstvu) The number of registered one pig movements per holding Bjelovarsko bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko -senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko - kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Gospodarstva koja drže do 5 svinja za klanje nemaju obvezu upisa u Registar farmi. U godini gospodarstavo prijavilo je dolazak svinja namijenjenih klanju za vlastite potrebe (grafikon 22). 50 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

52 Hrvatska poljoprivredna agencija Grafikon 22. Promet svinja za vlastite potrebe (5 svinja po gospodarstvu) The number of registered five pigs movements per holding Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko-senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Tijekom godine registrirano je ukupno promet svinja između gospodarstava, pri čemu je prometovalo grla (grafikon 23). Grafikon 23. Promet svinja s gospodarstva na gospodarstvo The number of registered pig movements between holdings Bjelovarsko bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko -senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko - kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 51

53 Croatian Agricultural Agency U godini evidentirano je klanje svinja (grafikon 24). Grafikon 24. Promet svinja u klaonice / The number of registered pig movements to slaughterhouse Bjelovarsko bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko -senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko - kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka Tijekom godine registriran je uvoz svinja u Republiku Hrvatsku, a najviše uvezeno je iz Danske ( ) i Njemačke (51.632) (grafikon 25). Najveći broj uvoza svinja registriran je na području Međimurske i Osječko-baranjske županije. Grafikon 25. Uvoz svinja po županijama / The number of imported pigs per county Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Međimurska Ličko -senjska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Varaždinska Zagrebačka 52 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

54 Hrvatska poljoprivredna agencija Izvoz svinja The number of exported pigs U godini izvezeno je svinja. Najviše svinja izvezeno je u Italiju ( grla). Najveći broj prometa svinja u godini registriran je u Zagrebačkoj županiji što je posljedica postojanja velike mesne industrije i velikog broja potrošača (grafikon 26). Grafikon 26. Promet svinja u godini po županijama / Movement of pigs in 2017 per county Bjelovarsko bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Ličko -senjska Međimurska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko - kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka U godini sveukupno je registrirano svinje u prometu, a najveći broj prometa svinja registriran je u travnju, svibnju i prosincu (grafikon 27). Grafikon 27. Promet svinja u godini po mjesecima / Movement of porcine animals in 2017 by months siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 53

55 Croatian Agricultural Agency Obveza svakog posjednika svinja je jednom godišnje dojaviti brojno stanje svinja na gospodarstvu. Tijekom godine pristiglo je i evi- dentirano godišnje dojave brojnog stanja svinja, putem kojih je prijavljeno svinja (grafikon 28) Grafikon 28. Godišnja dojava brojnog stanja svinja / Annual report of the total number of pigs on the holding Bjelovarsko-bilogorska Brodsko-posavska Dubrovačko-neretvanska Grad Zagreb Istarska Karlovačka Koprivničko-križevačka Krapinsko-zagorska Međimurska Ličko -senjska Osječko-baranjska Požeško-slavonska Primorsko-goranska Sisačko-moslavačka Splitsko-dalmatinska Šibensko-kninska Varaždinska Virovitičko-podravska Vukovarsko-srijemska Zadarska Zagrebačka U tablici 38 dan je pregled brojnog stanja svinja po kategorijama temeljem zaprimljenih godišnjih dojava svinja od strane posjednika u RH. Tablica 38. Broj svinja temeljem godišnje dojave brojnog stanja svinja po kategorijama The number of pigs based on annual report from the holdings by category Kategorija Broj komada svinja Odojci do 20 kg Svinje kg Svinje za tov kg Svinje za tov kg Svinje za tov preko 110 kg Nazimice Suprasne nazimice Krmače Suprasne krmače Nerastovi Ukupan broj svinja svih kategorija ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

56 Hrvatska poljoprivredna agencija 12. KONTROLA OCJENJIVANJA NA LINIJI KLANJA ŽIVOTINJA (KOLK) CARCASSES CLASSIFICATION CONTROL RAZVRSTAVANJE SVINJSKIH TRUPOVA U GODINI CLASSIFICATION OF PIG CARCASSES IN YEAR 2017 Prema obrađenim podacima sustava razvrstavanja, zamjetan je pad ukupnog broja razvrstanih svinjskih trupova u godini u odnosu na prethodnu godinu (grafikon 29). Zabilježeno je smanjenje broja razvrstanih svinjskih trupova gotovo svih kategorija, a osobito kategorije T1 - Utovljene svinje koja najviše pridonosi količini proizvedenog svinjskog mesa u ukupnoj bilanci proizvodnje (tablica 39). U pogledu kvalitete svinjskih trupova definirane postotnim udjelom mišićnog tkiva u trupovima, podaci o kategoriji utovljenih svinja (T1) govore nam da prosječan postotni udio mišićnog tkiva u svinjskim polovicama spomenute kategorije iznosi 58,64%. (tablica 41). U usporedbi sa prethodnim godinama ovaj podatak odnosno obilježje kvalitete predstavljaju određenu konstantu i značajan su pokazatelj trenutnog stanja svinjogojske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Ostali podaci o razvrstavanju svinjskih trupova za godinu prikazani su u slijedećim grafovima i tablicama. Grafikon 29. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova za period godine The total number of classified pig carcasses for period RH UVOZ UKUPNO GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 55

57 Croatian Agricultural Agency Grafikon 30. Ukupna masa (t) klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova za period godine / The total weight (t) processed and classified pig carcasses for period RH UVOZ UKUPNO Tablica 39. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po mjesecima za period godine The total number of classified pig carcasses per month for period Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Tablica 40. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova RH UVOZ - po mjesecima za period godine / The total number classified pig carcasses originating from Croatia and from import per month for period Porijeklo Hrvatska / Croatia Uvoz / Import Godina Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac Tablica 41. Ukupan broj klasiranih svinjskih trupova po kategorijama za period godine The total number of classified pig carcasses by category for period Kategorija Oznaka Odojci O Prasad PR Utovljene svinje T Utovljene svinje većih zavr. težina T Krmače K Mladi nerastovi N Stariji nerastovi i kastrati NK ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

58 Hrvatska poljoprivredna agencija Tablica 42. Broj klaonički obrađenih i klasiranih svinjskih trupova kategorije utovljenih svinja (T1) po klasama i prosječnom postotku mesnatosti za period godine / The total number of processed and classified T1 category pigs by class and average lean meat for period KLASA S E U R O P NU OG n % 62,22 57,64 53,26 48,19 43,19 35, n % 62,05 57,6 53,22 48,11 42,89 35, n % 62,04 57,6 53,22 48,16 42,64 35, n % 61,94 57,59 53,27 48,16 42,86 35, n % 61,97 57,69 53,39 48,20 42,60 36, * NU - neupotrebljivi svinjski trupovi nakon veterinarsko zdravstvenog pregleda ** OG - oguljeni svinjski trupovi *NU- unusable pig carcasses after veterinary examination **OG- peeled pig carcasses Prosječna mesnatost 58,66 58,12 58,22 58,09 58,64 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 57

59 Croatian Agricultural Agency 13. OZNAČAVANJE I PROMOCIJA HRVATSKIH POLJOPRIVREDNO - PREHRAMBENIH PROIZVODA LABELING AND PROMOTION OF CROATIAN AGRICULTURAL-FOOD PRODUCTS U cilju promicanja domaće poljoprivredne proizvodnje i informiranja potrošača o podrijetlu proizvoda, Hrvatska poljoprivredna agencija provodi sustave neobveznog označavanja poljoprivrednih proizvoda zaštićenim oznakama. Sustav se temelji na provjeri podrijetla i praćenju sljedivosti poljoprivrednih proizvoda. Kontrola sustava bazirana je na uvidu u baze podataka koje vodi Hrvatska poljoprivredna agencija, a koje su izgrađene u skladu s propisima Europske unije te na sustavima kontrole kvalitete stočarskih proizvoda: mlijeka, meda i ocjene trupova na liniji klanja. Sljedivost proizvoda dokazuje se putem Državnog registra stoke, Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka, Laboratorija za kontrolu kvalitete meda, Nadzornog tijela koje djeluje u sustavu Kontrole ocjene na liniji klanja životinja koji djeluju u sustavu HPA te uz zakonsku regulativu i mjesečnu dokumentaciju. Neobvezni sustavi označavanja donose niz prednosti svim sudionicima uključenima u sustave: poljoprivredni proizvođači dobivaju mogućnost povećanja proizvodnje, sigurnijeg plasmana i dodane vrijednosti proizvoda, prehrambena industrija dobiva paletu prepoznatljivih proizvoda, a potrošači dobivaju siguran, prepoznatljiv domaći proizvod, proizveden na hrvatskim farmama i poljima. Kupujući označene proizvode, potrošači pomažu očuvanju i razvoju poljoprivredne proizvodnje, ali i očuvanju nacionalnog identiteta. U neobvezan sustav označavanja i promocije hrvatskih poljoprivrednih proizvoda trenutno je uključeno 468 proizvođača poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji dobrovoljne znakove koriste na poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, mljekomatima ili pročeljima svojih farmi MLIJEKO HRVATSKIH FARMI MILK FROM CROATIAN FARMS Znak Mlijeko hrvatskih farmi se koristi na ambalaži za mlijeko i mliječne proizvode od mlijeka s hrvatskih farmi te na mljekomatima i mliječnim farmama. Pravo na korištenje Znaka ostvaruje se za mlijeko i mliječne proizvode proizvedene u Republici Hrvatskoj, a čiji su proizvođači u sustavu kontrole HPA - Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka. Broj korisnika u sustavu označavanja mlijeka i korištenja Znaka od godine povećava se iz godine u godinu. Tijekom godine zabilježen je znatan porast broja korisnika Znaka, posebice obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva registriranih pod posebnim uvjetima. Zaključno sa godinom u sustavu označavanja nalazi se 44 korisnika Znaka koji koriste Znak na mliječnim proizvodima, 15 vlasnika mljekomata/siromata koji Znak koriste na svojih 24 mljekomata i 2 siromata te 43 vlasnika mliječnih farmi koji Znak koriste na sveukupno 48 pročelja mliječnih farmi u promotivne svrhe (grafikon 31). 58 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

60 Hrvatska poljoprivredna agencija Grafikon 31. Broj korisnika Znaka Mlijeko hrvatskih farmi u razdoblju od do godine Number of users Label Mlijeko hrvatskih farmi in period from 2010 to Na proizvodima na mljekomatima na pročeljima farmi Količina proizvoda označenih Znakom Mlijeko hrvatskih farmi rasla je od početka provedbe sustava označavanja, pa sve do godine kada je zabilježen pad godišnje isporučene količine mlijeka u Republici Hrvatskoj te je i količina proizvoda označenih Znakom te godine bila manja. U godini sveukupna količina isporučenog mlijeka u RH iznosila je tona mlijeka. Usporedi li se navedeni iznos s količinom mlijeka označenom Znakom može se zaključiti da je u godini na tržištu % mliječnih proizvoda bilo označeno znakom Mlijeko hrvatskih farmi (tablica 43). Označavanje mljekomata Znakom Mlijeko hrvatskih farmi započelo je godine. S rastom broja korisnika Znaka, došlo je do porasta označenih mljekomata stoga je u godini 24 mljekomata od petnaest vlasnika bilo označena znakom Mlijeko hrvatskih farmi putem kojih se prodalo 521 tona svježeg mlijeka (tablica 44). Tablica 43. Označeni proizvodi Znakom Mlijeko hrvatskih farmi u razdoblju od do godine Labeled products with Label Mlijeko hrvatskih farmi in period from 2010 to 2017 Godina Year Otkupljena/proizvedena količina mlijeka korisnika znaka Mlijeko hrvatskih farmi (t) Purchased / produced quantity of milk of the users Label Mlijeko hrvatskih farmi (t) Količina proizvoda označena znakom Mlijeko hrvatskih farmi (t) Quantity of products marked with a Label Mlijeko hrvatskih farmi (t) Broj proizvoda označenih znakom Mlijeko hrvatskih farmi Number of products with a Label Mlijeko hrvatskih farmi Broj korisnika u sustavu označavanja mlijeka The number of users in the milk labeling system GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 59

61 Croatian Agricultural Agency Tablica 44. Mljekomati/siromati označeni Znakom Mlijeko hrvatskih farmi u razdoblju od do godine / Raw milk vending machines/cheese labeled with Label Mlijeko hrvatskih farmi in period from 2010 to 2017 Godina Year Količina mlijeka (t) prodana putem označenih mljekomata The amount of milk (t) sold by labeled raw milk vending machines Broj označenih mljekomata Number of labeled raw milk vending machines Količina sira (kg) prodana putem označenih mljekomata The amount of cheese (kg) sold through labeled raw milk vending machines Broj označenih siromata Number of labeled cheese Broj korisnika (vlasnika mljekomata/siromata) u sustavu označavanja mlijeka The number of users (raw milk vending machines/cheese) in the milk labeling system / / / / / / MESO HRVATSKIH FARMI MEAT FROM CROATIAN FARMS Znakom Meso hrvatskih farmi označava se svježe svinjsko i juneće meso te meso peradi koje je dobiveno od životinja koje su rođene/iz- valjene, tovljene i zaklane u Republici Hrvatskoj. Znak se u promotivne svrhe može koristiti i isticati na pročelju svinjogojskih farmi, farmi junadi i farmi peradi koje su registrirane u Registru farmi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji. Porast broja korisnika Znaka za sve kategorije mesa vidljiv je kroz sve godine. Provedba sustava označavanja svježeg svinjskog mesa započela je godine, junećeg mesa 2012., a mesa peradi godine. Najveći porast broja korisnika Znaka zabilježen je u godini za sve kategorije mesa (grafikon 32). Grafikon 32. Korisnici Znaka Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u razdoblju od do godine / Users of Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to svježe svinjsko meso svježe juneće meso meso peradi 60 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

62 Hrvatska poljoprivredna agencija Količina označenog mesa Znakom za sve tri kategorije je u porastu tokom godina. Tijekom godine Znakom je označeno 3.703,3 tone svježeg svinjskog mesa, 1.869,9 tona junećeg mesa te ,5 tona mesa peradi (grafikon 33). Grafikon 33. Količina mesa (t) označena Znakom Meso hrvatskih farmi prema kategorijama mesa u razdoblju od do godine / Amount of meat (t) labeled with Label Meso hrvatskih farmi by category of meat in the period from 2011 to ,6 3248,9 743,9 2836,2 3696, ,6 2285,9 2616,4 3030,6 2957,2 3521,2 3703,3 1869, , , , svježe svinjsko meso svježe juneće meso meso peradi JAJA HRVATSKIH FARMI EGGS FROM CROATIAN FARMS Znak se koristi za označavanje svježih konzumnih jaja snesenih od kokoši nesilica u Republici Hrvatskoj. Svi Subjekti u poslovanju s hranom, koji stavljaju svježa konzumna jaja na tržište namijenjeno krajnjem potrošaču, obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja prodaju vlastite proizvode na malo krajnjem potrošaču te objekti za proizvodnju jaja koji su registrirani sukladno Pravilniku o registraciji subjekata te registraciji i odobravanju objekata u poslovanju s hranom mogu biti korisnici Znaka. Kod korištenja Znaka Jaja hrvatskih farmi vidljiv je pozitivan trend korištenja Znaka. Iz godine u godinu od pokretanja sustava označavanja jaja raste ne samo količina proizvedenih jaja, već i broj označenih jaja kao i broj korisnika u sustavu (tablica 45). Aplikacija za potrošače Zbog važnosti dokazivanja sljedivosti te sukladno standardima EU, sva konzumna jaja koja se nalaze na tržištu moraju biti propisno označena, odnosno na ljusci jajeta mora se nalaziti oznaka načina uzgoja kokoši nesilice, oznaka zemlje podrijetla te identifikacijski broj gospodarstva (slika 1.). GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 61

63 Croatian Agricultural Agency Tablica 45. Korištenje Znaka Jaja hrvatskih farmi / Using the Label Jaja hrvatskih farmi Godina Year Količina jaja označena znakom Jaja hrvatskih farmi (t) Amound of eggs labeled with Label Jaja hrvatskih farmi (t) Broj kutija označenih znakom Jaja hrvatskih farmi Number of egg boxes labeled with Label Jaja hrvatskih farmi Broj korisnika u sustavu označavanja jaja Number of users in the egg labeling system Jaje s oznakom načina uzgoja kokoši nesilice Eggs with the designation of chicken breeding methods Korisnici Znaka su hrvatski pčelari te objekti za primarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda upisanih u Evidenciju pčelara. Tijekom godine na zahtjev pčelara promijenjen je naziv Znaka. Broj izdanih naljepnica u godini bio je u porastu, u godini došlo je do pada te do ponovnog rasta u godini kao rezultat uvođenja promjena u sustav (Grafikon 34). A način uzgoja (podni uzgoj) B zemlja podrijetla C broj proizvođača Nakon kupovine proizvoda označenog znakom Jaja hrvatskih farmi, potrošač radi provjere podrijetla proizvoda, može koristiti aplikaciju naziva Jaja hrvatskih farmi, dostupnu na Nakon što se u aplikaciju unese identifikacijski broj odnosno oznaka koja se nalazi na svakom pojedinom jajetu pojavljuje se točan naziv farme na kojoj su jaja proizvedena, način držanja nesilica te podaci o samom proizvođaču MED HRVATSKIH PČELINJAKA HONEY FROM CROATIAN APIARIES Pravo na korištenje Znaka ostvaruje se za označavanje meda koji je proizveden u Republici Hrvatskoj sukladno Pravilniku o medu i Pravilniku o kakvoći uniflornog meda. Grafikon 34. Izdane naljepnice Med iz Lijepe naše/med hrvatskih pčelinjaka u razdoblju od do godine Labels Med hrvatskih pčelinjaka in use in period from 2014 to Aplikacija za potrošače Staklenka meda označava se Naljepnicom. Sastavni dio Naljepnice predstavlja Znak te trakasti produžetak crvene boje koji sadrži serijski broj Naljepnice. Svaki zainteresirani potrošač koji kupi staklenku meda označenu Znakom, može putem internetske aplikacije pod nazivom Med hrvatskih pčelinjaka dostupne na upisujući serijski broj s Naljepnice kojom je označena staklenka meda provjeriti radi li se o istom proizvođaču te ostale podatke kao što su datum vrcanja, lokacija paše i proizvođački naziv meda. 62 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

64 Hrvatska poljoprivredna agencija Aplikacija za potrošače Med hrvatskih pčelinjaka također pruža mogućnost povezivanja potrošača s pčelarima, pretraživanjem pčelara po županijama, proizvođačkom nazivu meda ili imenu i prezimenu pčelara BRAŠNO I KRUH HRVATSKIH POLJA FLOUR AND BREAD FROM CROATIAN FIELDS Količina označenih proizvoda Znakovima Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja najviše je porasla u godini (grafikon 36 i 37). Grafikon 36. Količina proizvoda (t) označena Znakom Brašno hrvatskih polja u razdoblju od do godine Amount of labeled meal (t) Brašno hrvatskih polja from period to year Pravo na korištenje znakova Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja ostvaruje se za brašno, kruh i peciva dobivena od žitarica zasijanih u Republici Hrvatskoj. Korisnici Znaka mogu biti mlinovi te registrirani i odobreni objekti u poslovanju s hranom. Broj korisnika znaka Brašno hrvatskih polja porastao je godini u odnosu na godinu. Broj korisnika znaka Kruh hrvatskih polja najviše je porastao u (grafikon 35) Grafikon 37. Količina proizvoda (t) označena Znakom Kruh hrvatskih polja u razdoblju do do godine Amount of labeled bread (t) Kruh hrvatskih polja from period to year Grafikon 35. Broj korisnika Znaka Brašno hrvatskih polja i Kruh hrvatskih polja u periodu od do godine Users of label Brašno hrvatskih polja and Kruh hrvatskih polja in period from 2015 to broj korisnika znaka Brašno hrvatskih polja broj korisnika znaka Kruh hrvatskih polja GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 63

65 Croatian Agricultural Agency PROMOCIJA PROIZVODA S HRVATSKIH FARMI I POLJA TIJEKOM GODINE PROMOTION OF PRODUCTS FROM CROATIAN FARMS AND FIELDS DURING Kako bi znakovi i označeni proizvodi bili što bolje prepoznati na tržištu i kako bi se hrvatski potrošači upoznali s vrijednošću označenih proizvoda, Agencija je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, tijekom godine organizirala niz promocija proizvoda s hrvatskih farmi i polja. Jedna od promotivnih aktivnosti bila je manifestacija Doručak s hrvatskih farmi koja se održala: u Sisku u hotelu Panonija u sklopu 12. Savjetovanja za uzgajivače goveda u Dubrovniku u hotelu Valamar Lacroma u sklopu 52. hrvatskog i 12. međunarodnog simpozija agronoma u Splitu u hotelu Park u Čakovcu u hotelu Park u Osijeku u studentskom restoranu Campus u sklopu 2. Nacionalne poljoprivredne konferencije Slavonika na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u Opatiji u Grand Hotelu 4 opatijska cvijeta u Vukovaru u hotelu Lav u Karlovcu u hotelu Korana Srakovčić u Bjelovaru u hotelu Central u sklopu 4. Savjetovanja uzgajivača konja u Republici Hrvatskoj u Zadru u hotelu Adriana u sklopu konferencije Višegodišnji plan upravljanja za malu plavu ribu na Jadranu u Zadru u Rovinju u hotelu Lone u Varaždinu u hotelu Turist u Križevcima u hotelu Vojarna u Bedekovčini u Sportskoj dvorani Srednje škole Bedekovčina u Sikirevcima u sali Vuković centra u Virovitici na Gradskoj tržnici u Gospiću u hotelu Ana u Požegi na imanju Zlatni Lug u Kninu na Kninskoj tvrđavi u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića Doručak s hrvatskih farmi predstavljen je i u sklopu trodnevne manifestacije Hrvatska tržnica koja je s ciljem promocije hrvatskih proizvoda i Hrvatske kao turističke destinacije održana u svibnju godine u Budimpešti na tržnici Nagy Vásásrcsarnok. Uz mlijeko i mliječne proizvode, meso, jaja, med i kruh sa zaštićenim Znakovima Hrvatske poljoprivredne agencije koji su posluživani na doručcima održanim u svakoj županiji Republike Hrvatske, predstavljeno je i preko ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

66 Hrvatska poljoprivredna agencija lokalnih primarnih proizvođača koji su registrirani pod posebnim uvjetima i specifični za svaku pojedinu županiju. Kako bi med označen Znakom Med hrvatskih pčelinjaka bio što bolje prepoznat na tržištu te kako bi se potrošači upoznali s vrijednošću označenog meda i važnošću konzumacije istog, Agencija je u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede organizirala manifestaciju Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka: u Zagrebu u sklopu 3. sajma pčelarstva Apitera na Zagrebačkom velesajmu te u Splitu u sklopu VIII. međunarodnog pčelarskog sajma Dalmatina 2017 u hotelu Zagreb. Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka posebno je usmjeren na djecu školske dobi jer se na ovaj način željela potaknuti svijest o važnosti konzumacije domaćih proizvoda te je potrebno od malih nogu educirati se o podrijetlu namirnica koje se konzumiraju. U svrhu što bolje promocije Znaka Med hrvatskih pčelinjaka, Agencija je sudjelovala i na 13. međunarodnom pčelarskom sajmu u Bjelovaru, 3. vrbovečkim danima meda, 14. đurđevačkim medvenim danima te 3. sajmu pčelarstva Apitera gdje se putem promotivnih letaka i materijala posjetiteljima ukazalo na važnost konzumacije Meda s hrvatskih pčelinjaka. Tijekom godine promocija Znaka Meso hrvatskih farmi održala se u sklopu XII. međunarodnog znanstveno-stručnog simpozija Peradarski dani u Šibeniku gdje je održana prezentacija na temu označavanja mesa peradi znakom Meso hrvatskih farmi. U sklopu 13. Savjetovanja uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj u Svetom Martinu na Muri održana je prezentacija na temu označavanja svježeg svinjskog mesa znakom Meso hrvatskih farmi kao i u sklopu Okruglog stola na temu svinjogojstva u sklopu delegacije Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Promocija Znaka Mlijeko hrvatskih farmi održala se u sklopu 19. savjetovanja uzgajivača ovaca i koza i 18. izložbe hrvatskih ovčjih i kozjih sireva u Vinkovcima te sudjelovanjem na 3. hrvatskom festivalu tradicijskih sireva Sircrofest. Na 25. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajamu u Gudovcu te na 3. sajamu zimnice i autohtonih proizvoda u Zagrebu posjetiteljima su se putem promotivnih materijala i letaka predstavili neobvezni sustavi označavanja domaćih proizvoda zaštićenim Znakovima HPA. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 65

67 Croatian Agricultural Agency 14. STRUČNI SKUPOVI I OSTALE AKTIVNOSTI EXPERT WORKSHOPS AND OTHER ACTIVITES XIII. SAVJETOVANJE UZGAJIVAČA SVINJA U RH XIII PIG BREEDERS SYMPOSIUM OF CROATIA 13. savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj održano je 24. i 25. svibnja godine u hotelu Life Class Terme u Svetom Martinu na Muri. Suorganizatori Savjetovanja bili su Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske i Hrvatska poljoprivredna agencija. Savjetovanje je održano pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i supokroviteljstvom Međimurske županije. Savjetovanju je prisustvovalo preko 250 uzgajivača svinja, djelatnika sa svinjogojskih farmi, predstavnika tvrtki koje su uključene u pojedine faze svinjogojske proizvodnje te stručnjaka kojima je svinjogojska proizvodnja u fokusu interesa. Na otvaranju Savjetovanja ispred organizatora prisutnima su se obratili Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja i Robert Bakota, zamjenik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije. Ispred Međimurske županije koja je bila supokrovitelj ovog događanja prisutne je pozdravio Darko Radanović, pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Međimurske županije. Mirna Dadić Ćućić, voditeljica Odjela za zootehniku u Ministarstvu poljoprivrede, prisutnima je prenijela pozdrave ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića, predstavila je neke od mjera koje Ministarstvo poljoprivrede provodi i priprema za sektor svinjogojstava te je službeno otvorila 13. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj. Predavanja na ovogodišnjem Savjetovanju održali su uvaženi stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede, Agronomskog fakulteta iz Zagreba, Veterinarskog fakulteta, Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, gost predavač iz austrijske proizvođačke organizacije Styriabrid, djelatnici Hrvatske poljoprivredne agencije i predstavnici uzgajivača svinja. Teme predavanja bile su vezane uz mjere iz programa ruralnog razvoja, uz nacionalne i lokalne marketinške projekte koje za cilj imaju promoviranje potrošnje domaćeg svinjskog mesa. Predstavljena su izlaganja o organizaciji svinjogojske proizvodnje u Austriji te o putu priznavanja i ciljevima prve svinjogojske proizvođačke organizacije u Hrvatskoj. Na Savjetovanju su bila predstavljena izlaganja iz zdravstvene zaštite svinja, hranidbe te izlaganja iz pojedinih segmenata upravljanja proizvodnjom na svinjogojskim farmama. Slušali smo izlaganja o nekonvencionalnom, ali ipak dohodovnom, pristupu svinjogojstvu, izlaganje o inicijativi uzgajivača za revitalizaciju hrvatskog uzgoja mangulice, te izlaganja o promjenama u kvaliteti svinjskog mesa i o legislativi o preradi mesa na gospodarstvima. Predavanja na 13. savjetovanju uzgajivača svinja u RH: - Prikaz rada Odjela za svinjogojstvo HPA Željko Mahnet, dipl. ing. - Provedba mjera iz programa ruralnog razvoja MP Goran Lipavić, dipl. ing. - Meso hrvatskih farmi HPA Josipa Pavičić, dipl. ing. 66 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

68 Hrvatska poljoprivredna agencija - Uspostava sustava sljedivosti svinjogojske proizvodnje na OPG-ima u Međimurju Sonja Fažon, struč. spec. ing. agr. - Razvoj proizvođačke organizacije Styriabrid Hans Peter Bäck - Osnivanje proizvođačke organizacije u sketoru svinjogojstva Dario Periškić - Procjena kondicije krmača i utjecaj na proizvodna svojstva AF doc. dr. sc. Dubravko Škorput - Zdravstveni status stada Goran Jančo, dr. med. vet. - Standardizacija legla: nužna mjera ili stalna potreba? VF doc. dr. sc. Sven Menčik - Revitalizacija hrvatskog uzgoja mangulice HPA dr. sc. Mato Čačić - Hrvatska teška svinja PFOS doc. dr. sc. Vladimir Margeta - Promjene u kvaliteti svinjskog mesa AF izv. prof. dr. sc. Danijel Karolyi - Prerada mesa na gospodarstvu podrijetla uvjeti prema propisima o sigurnosti hrane MP Marijan Glavina, dr. med. vet. - Hranidba prasadi AF doc. dr. sc. Goran Kiš - Antinutritivne tvari u hrani za svinje: nutiritivni i zdravstveni aspekti AF izv. prof. dr. sc. Krešimir Salajpal IZLOŽBE I SMOTRE U GODINI EXHIBITION AND SHOWS IN U godini održano je 5 izložbi na kojima je bilo izloženo 65 svinja svih kategorija. Svinje su izlagane u sklopu smotre turopoljske svinje na manifestaciji Jurjevo 2017., 10. Županijske izložbe stoke u Popovači, 2. Stočarske izložbe u Sunji, 2. smotre banijske šare svinje u Petrinji te na državnoj stočarskoj izložbi održanoj u sklopu 25. Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma u Gudovcu. Na našoj najznačajnijoj državnoj stočarskoj izložbi u Gudovcu kod Bjelovara, ukupno je izloženo 45 grla, a ocjenjeno 35 grla u 5 kolekcija i to; 4 nerasta terminalnih pasmina od toga 2 nerasta pasmine durok, 1 nerast pasmine pietren i nerast pasmine pietren x durok, 7 nerasta pasmine landras i 16 nazimica pasmine landras. Od izvornih pasmina ocijenjeno je 4 nerasta pasmine crna slavonska, te 4 krmače pasmine crne slavonska. U revijalnom djelu izložbe izložena su 2 nerasta pasmine veliki jorkšir, 1 krmača turopoljske pasmine, 2 krmače pasmine banijska šara pasmina u postupku priznavanja i 3 krmače pasmine mangulica. Kod ocjene izloženih svinja komisija je uzela u obzir sljedeća svojstva; vanjštinu, vrijednost procijenjenog agregatnog genotipa, podatke o vlastitim proizvodnim osobinama i podatke o proizvodnim osobinama roditelja. Nakon zbrajanja svih ocjena životinje su rangirane prema osvojenim bodovima. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 67

69 Croatian Agricultural Agency Redoslijed grla navodimo po kolekcijama: Šampionsko grlo je nerast pasmine LANDRAS PB 841/14; Uzgajivač: BRANKO DULIKRAVIĆ, VELIKE SESVETE, Koprivničko-križevačka županija Nagrađena grla, nerasti terminalnih pasmina: 1. mjesto DUROK PB 32/77; Uzgajivač: MLADEN ČIŽMEŠINKIN, NOVO VIRJE, Koprivničko-križevačka županija 2. mjesto PIETREN PB 425/3; Uzgajivač: SLOBODAN LONČAR, PODGORCI, Bjelovarsko-bilogorska županija 3. mjesto DUROK PB 1/10; Uzgajivač: MILORAD REBIĆ, BJELOVAR, Bjelovarsko bilogorska županija Nagrađena grla, nerasti pasmine landras: 1. mjesto LANDRAS PB 648/45; Uzgajivač: VALENTIN RUMEK, HLEBINE, Koprivničko-križevačka županija 2. mjesto LANDRAS PB 2971/62 ; Uzgajivač: MILKA ČUIĆ, PRGOMELJE, Bjelovarsko-bilogorska županija 3. mjesto LANDRAS PB 3078/3; Uzgajivač: JANDRO PAVLOVIĆ, NOVA RAČA, Bjelovarsko-bilogorska županija Nagrađena grla, kolekcija nazimica pasmine landras: 1. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: IVICA KOS, FINČEVEC, Koprivničko-križevačka županija 2. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: BRANKO DULIKRAVIĆ, VELIKE SESVETE, Koprivničkokriževačka županija 3. mjesto kolekcija nazimica landras; Uzgajivač: ANKA VALENT, BJELOVAR, Bjelovarsko-bilogorska županija Nagrađena grla, nerasti pasmine crna slavonska: 1. mjesto nerast MB 8 ; Uzgajivač: RADOVAN TRGOVČEVIĆ, ULJANIK, Bjelovarsko-bilogorska županija Vlasnik: RADOVAN TRGOVČEVIĆ, ULJANIK, Bjelovarsko-bilogorska županija 2. mjesto nerast MB 701 ; Uzgajivač: ADAM BOSI, JOSIPOVAC PUNITOVAČKI, Osječko-baranjska županija Vlasnik: ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko-srijemska županija 3. mjesto nerast MB 710 ; Uzgajivač: SLAVICA DŽINIĆ, STARI MIKANOVCI, Vukovarsko-srijemska županija Vlasnik: NEDJELJKO ŽIGIĆ, TOMAŠANCI, Osječko-baranjska županija Nagrađena grla, rasplodne krmače pasmina crna slavonska: 1. mjesto krmača MB 11 ; Uzgajivač: BILOGORA OBRT, VELIKE SESVETE, Koprivničko-križevača županija Vlasnik: BILOGORA OBRT, VELIKE SESVETE, Koprivničko-križevačka županija 68 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

70 Hrvatska poljoprivredna agencija 2. mjesto krmača MB 2217 ; Uzgajivač: ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko-srijemska županija Vlasnik: ANTUN GOLUBOVIĆ, ĐURIĆI, Vukovarsko-srijemska županija 3. mjesto krmača MB 864 ; Uzgajivač: SLAVICA DŽINIĆ, STARI MIKANOVCI, Vukovarsko-srijemska županija Vlasnik: PAVAO VUKOVIĆ, BIZOVAC, Osječko-baranjska županija EDUKACIJE DJELATNIKA I UZGAJIVAČA EDUCATION OF EMPLOYEES AND BREEDERS U sklopu sajma u Gudovcu održani su dva okrugla stola na temu Valorizacija tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje u organizaciji PP Lonjsko polje, Plemenite opčine turopoljske, Agronomskog fakulteta i Hrvatske poljoprivredene agencije i Uloga proizvođačke organizacije u organiziranoj svinjogojskoj proizvodnji u organizaciji Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne agencije i PO Slavonski svinjogojac. U godini u koordinaciji Službe za razvoj svinjogojstva, održana je edukacija djelatnika područnih ureda Donji Miholjac, Darda, Vinkovci, Virovitica, Koprivnica, Đurđevac, Vrbovec i Požega. Razlog edukacije je prebacivanje dijela poslova ocjenjivanja uzgojno valjanih rasplodnih grla na područne urede, koji su tehnički i stručno osposobljeni odrađivati taj dio posla, sukladno novoj reorganizaciji poslovanja HPA. Edukacije su imale za cilj imale ujednačavanje kriterija pri ocjenjivanju, korištenje uređaja za mjerenje debljine leđne slanine, baždarenje uređaja i druge operacije. Djelatnici područnih ureda su obnovili znanja uzgojno selekcijskih postupaka, koji su provedeni na gospodarstvima registriranih uzgajivača u Komletincima kod Vinkovaca, te u Rezovcu kod Virovitice. Djelatnici HPA su prošli obuku stavljanja grla u test, odabira prvih grla za budući uzgoj, završetak testiranja u feld test uvjetima, vaganja, mjerenja, ocjenjivanja nazimica i nerastova, kao i njihovo svrstavanje u uzgojne kategorije. Svim djelatnicima HPA koji su prošli edukaciju dodijeljeni su novi uređaju za mjerenje debljine leđne slanine. Ovim ciklusom završene su edukacije područnih ureda u cilju unaprjeđenja provođenja uzgojnog programa. U organizaciji Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, 20. lipnja godine u konferencijskoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta u Velikoj Gorici održana je radionica za uzgajivače turopoljske svinje. U sklopu projekta Vrednovanje tradicijskih proizvoda od turopoljske svinje čiji je nositelj Javna ustanova Park GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 69

71 Croatian Agricultural Agency prirode Lonjsko polje, a financiran je od strane Europske komisije, predstavljen je uzgojni program za uzgoj turopoljske svinje, dosadašnji rezultati projekta, prijedlog poslovnog sporazuma za uzgajivače te dogovorene daljnje aktivnosti u projektu. Prezentaciju o Uzgojnom programu održao je načelnik Odjela za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne agencije. Radionica je protekla u vrlo dobroj i konstruktivnoj atmosferi te su dogovorene aktivnosti u narednih nekoliko mjeseci, a prvenstveno se tu misli na probnu proizvodnju proizvoda od mesa turopoljske svinje, sudjelovanja na sajmovima i izračuna proizvodne vrijednosti tovljenika turopoljske svinje. Gudovcu, gdje su bile izložene dvije krmače. Tijekom 2017., nastavljena je suradnja sa Agronomskim fakultetom i prof. dr. sc. Krešimirom Salajpalom s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koji je ujedno i nositelj projekta Revitalizacija uzgoja banijske šare svinje odobrenog od VIP-a godine. U godini djelatnik Službe za razvoj svinjogojstva je izašao 8 puta na teren na kojem je odabran i označen veliki broj muške i ženske prasadi. Krajem godine u središnjoj bazi matičnih svinja evidentirano je 17 nerastova i 63 krmače. U suradnji s doc. dr. Svenom Menčikom sa Veterinarskog fakulteta u Zagrebu napravljene su ocjene vitalnosti i kondicije za legala koja su obuhvaćena ovim programom. Vedran Klišanić, djelatnik Službe za razvoj svinjogojstva sudjelovao je kao član komisije za ocjenjivanje kobasica na Turopoljskoj i Petrinjskoj kobasijadi. Razlog održavanja ovih manifestacija je prezentacija mesnih prerađevina od Turopoljske i Banijske šare svinje te promocija uzgoja ovih pasmina REVITALIZACIJA UZGOJA BANIJSKE ŠARE SVINJE REVITALIZATION OF BANIJA SPOTTED PIG BREEDING Služba za razvoj svinjogojstva u godini aktivno je sudjelovala u radu Udruge banijska šara. Puno napora usmjerilo se na obilaske gospodarstava koja su nabavila primjerke Banijske šare svinje, kao i u formiranje matičnih stada te još uvijek nepriznate autohtone pasmine. Djelatnici Službe su vršili označavanja i ocjene odraslih jedinki, muške i ženske prasadi, unos podataka u matičnu knjigu za ovu pasminu čime su postavljeni temelji za provedbu uzgojno selekcijskog rada potrebnog za priznavanje ove pasmine. U suradnji sa Agronomskim fakultetom iz Zagreba, koji je ujedno i nositelj projekta, izrađen je prijedlog uzgojnog programa za Banijsku šaru svinju. Banijska šara svinja po treći put je predstavljena na 25. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u 70 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017

72 Hrvatska poljoprivredna agencija REVITALIZACIJA UZGOJA MANGULICE REVITALIZATION OF MANGALICA BREEDING Služba za razvoj svinjogojstva u godini aktivno je sudjelovala u radu Udruge uzgajivača mangulice. Puno napora usmjerilo se na obilaske gospodarstava koja imaju primjerke Mangulice, stavljanje pod kontrolu, ocjenjivanje i označavanje zatečenih grla kao i na upis grla u registar i formiranje matične knjige. Obzirom da mangulica ima 3 soja: bijela (svijetla), lasasta i crvena svaki soj se vodi zasebno kao uzgoj u čistoj krvi, te unutar sojeva nisu dopuštena križanja. Formirane su linije unutar sojeva, daljnje vođenje pedigrea stvara preduvjete za kontrolirani uzgoj, izračun uzgoja u srodstvu kao i provedbu uzgojnog programa za mangulicu. Važno je naglasiti da je registar za mangulicu još uvijek otvoren, stoga je uz postojeća matična grla moguće povećanje populacije ukoliko se zateknu nova grla na terenu, a grla su u tipu jednoga od tri navedena soja ZNANSTVENO STRUČNA SURADNJA I PUBLIKACIJE SCIENTIFIC EXPERT COOPERATION AND PUBLICATIONS PROJEKTI 1. VIP projektu Revitalizacije uzgoja banijske šare svinje (nositelj Agronomski fakultet u Zagrebu, Zavod za opće stočarstvo) 2. PRIRUČNIKU Revitalizacija uzgoja banijske šare svinje, izdanje Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zagreb, Šalomon D 1., P. Margeta 2, V. Klišanić 3, S. Menčik 4, D. Karolyi 1, Ž. Mahnet 3, D. Škorput 1, K. Salajpal 1 (2017): Preliminarno istraživanje genetske raznolikosti populacije banijske šare svinje mikrosatelitskim biljezima. 1 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska, 2 Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, Vladimira Preloga 1, Osijek, Hrvatska, 3 Hrvatska poljoprivredna agencija, Poljana Križevačka 185, Križevci, Hrvatska, 4 Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Heinzelova 55, Zagreb, Hrvatska. RADOVI OBJAVLJENI U ZNANSTVENIM PUBLIKACIJAMA (ZNANSTVENI RAD) 1. Menčik S., M. Špehar, Ž. Mahnet, D. Knežević, M. Ostović, V. Beretti, S. Paola, A. Sabbioni (2017): Litter size traits in Black Slavonian and Nero di Parma pig breeds: effects of farrowing management and sow number per herd. Book of Abstracts of 22nd ASPA Congress: Italian journal of animal science p RADOVI U ZBORNICAMA SKUPOVA S MEĐUNARODNOM RECENZIJOM 1. Čačić M., V. Orehovački, M. Špehar, M. Dadić, Vlatka Čubrić Čurik, Ino Čurik (2017): Prepreke očuvanju izvornih pasmina i razvoju banke gena. 52. Hrvatski i 12. Međunarodni simpozij agronoma, , Dubrovnik. Zbornik radova, str: ISSN GODIŠNJE IZVJEŠĆE O UZGOJU SVINJA ZA GODINU 71

73 Croatian Agricultural Agency STRUČNO POPULARNI ČLANCI 1. Čačić M., Ž. Mahnet, V. Klišanić, V. Orehovački, Ž. Grigić, L. Ivanac (2017): Revitalizacija hrvatskog uzgoja mangulice. 13. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, , Zbornik predavanja: Menčik S., M. Modrić, Ž. Mahnet, M. Ostović, A. Ekert Kabalin (2017): Standardizacija legla: nužna mjera ili stalna potreba. 13. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, , Zbornik predavanja: Salajpal K., G. Kiš, Ž. Mahnet (2017): Antinutritivne tvari u hrani za svinje: Nutritivni i zdravstveni aspekti. 13. Savjetovanje uzgajivača svinja u Republici Hrvatskoj, Sveti Martin na Muri, , Zbornik predavanja: UZGOJNE ORGANIZACIJE / BREEDING ORGANIZATIONS Središnji savez udruga uzgajivača svinja Hrvatske Ilica 101, Zagreb Tel: +385 (0) sus@sus.hr Web: Fajferica Udruga uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema Vladimira Nazora 1, Đakovo Tel: +385 (0) fajferica@fajferica.hr Web: Plemenita Opčina turopoljska Zagrebačka 37, Velika Gorica Tel: +385 (0) plem-op-tuopoljska@zg.t-com.hr Web: Udruga uzgajivača svinja pasmine mangulica Vladimira Nazora 1, Đakovo Tel: +385 (0) canispastoraliscroaticus@gmail.com Udruga uzgajivača svinja Banijska šara Donja Baguča 108c, Petrinja Tel: +385 (0) banijska.sara@gmail.com 72 ANNUAL REPORT FOR PIG BREEDING 2017