HRVATSKO TRŽIŠTE MEDA U EUROPSKOM OKRUŽENJU. Dragana Dukić (1), Z. Puškadija (2), I. Štefanić (2), T. Florijančić (2), I.

Transcription

1 ISSN UDK = 339.1:638.16(497.5) HRVATSKO TRŽIŠTE MEDA U EUROPSKOM OKRUŽENJU Dragana Dukić (1), Z. Puškadija (2), I. Štefanić (2), T. Florijančić (2), I. Bošković (2) Original scientific paper Izvorni znanstveni članak SAŽETAK Istraživanje se temelji na komparaciji proizvodnje meda u zemljama Europske Unije, tranzicijskim zemljama i u Republici Hrvatskoj. Prikazana je situacija u RH, sa svim pokazateljima proizvodnje meda, te izvršena usporedba s već obrađenim europskim zemljama. S obzirom na broj registriranih pčelara i košnica, RH pripada među tranzicijske zemlje s najmanjim brojem pčelara i košnica. Međutim, proizvodni pokazatelji, kao što su broj košnica po pčelaru te prosječna proizvodnja meda po košnici, svrstavaju je ispred tranzicijskih zemalja. U RH postoji mali broj profesionalnih pčelara, što karakterizira i ostale tranzicijske zemlje, ali ne i zemlje Europske Unije, gdje je situacija malo povoljnija. Obujam proizvodnje meda u RH u kontinuiranom je porastu posljednjih sedam godina, a u posljednjih nekoliko je porasla za više od 50%. Izvoz meda RH u posljednje dvije godine je dostigao polovinu ukupne proizvodnje meda, čime su se ostvarili uvjeti za povećanje izvoza. Istovremeno se i uvoz meda u Republiku Hrvatsku znatno smanjio. Uvjeti za izvoz mogu se poboljšati i proizvodnjom eko-meda, za što Hrvatska posjeduje velike resurse. Time bi se znatno povisila cijena hrvatskog meda na inozemnom tržištu. Ključne riječi: tržište meda, Hrvatska, pčelarstvo UVOD U ukupnoj svjetskoj proizvodnji meda, Europa sudjeluje s 22,8%, što se povećalo u posljednjih desetak godina za 4,1%, što ukazuje na povećanje proizvodnje meda u svijetu, a rezultat je povećanje potražnje za tim proizvodom (Apiservices, 2002.). Europske zemlje se nalaze, zajedno s Kinom, Argentinom, Meksikom, Kanadom i Australijom, među najvećim svjetskim proizvođačima meda te zajedno proizvode 60 % ukupno proizvedenog meda u svijetu. Spomenute su, naime, i najveće izvoznice koje predstavljaju glavninu svjetskog tržišta meda. Njihov ukupan izvoz povećao se za 36,5% u posljednjih deset godina, budući da je izvoz tih zemalja godine iznosio 280 tisuća tona meda, a godine porastao je na 441 tisuću tona meda (Apiservices, 2002.). Međutim, zemlje Europe također se svrstavaju među najveće svjetske uvoznike meda. Ukoliko se pogleda godišnja potrošnja meda po stanovniku u zemljama Europske Unije, uočavaju se vrijednosti od 0,6 kg, što ih pokazuju Francuska i Italija, pa sve do 3,3 kg, kakva je potrošnja po stanovniku u Grčkoj. Ne može se zanemariti i godišnja potrošnja meda od 1,2 kg po stanovniku u Njemačkoj te Švicarskoj, s obzirom na njihove veličine. Tako je Njemačka najveća pojedinačna zemlja uvoznica (Apiservices, 2002.). Broj košnica po pčelaru u europskim okvirima kreće se od 9,7 za Njemačku do 54,2 za Grčku (Apiservices, 2002.), u prosjeku 19,4±15,5, što ukazuje na mali broj profesionalnih pčelara. Tome svemu pridonosi i niska prosječna proizvodnja meda po košnici (prosječno 24,3±10,2 kg), čime Europa ne može zadovoljiti svoje potrebe te mora uvoziti. Europa uvozi otprilike još 50% svoje proizvodnje i to od prekooceanskih dobavljača, kao što su Kina, s 36,4 % ukupnog uvoza, Argentina, s 19,7%, Meksiko s 12,3% i Australija, s 2,8%, a od europskih zemalja zanimljiv je podatak o uvozu iz Madžarske, koja je u ukupnom uvozu u zemlje Europske Unije sudjelovala s 4,1% te Rumunjska s 2,9%. (1) Dragana Dukić, dipl. inž., Medijski centar Glas Slavonije d.d.,, Ul. hrv. Republike 20; (2) mr. sc. Zlatko Puškadija, dr.sc. Ivan Štefanić, mr.sc. Tihomir Florijančić i Ivica Bošković, dipl.inž. Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Trg Svetog Trojstva 3, Osijek 1

2 Tranzicijske zemlje ne uspijevaju proizvesti dovoljno ni za svoje potrebe jer im je proizvodnja meda po košnici za 7,75 kg niža od zemalja Europske Unije. Također je u nekim zemljama vrlo mala godišnja potrošnja meda po stanovniku, kao što su Poljska, Albanija te Makedonija. Ipak, najveći broj tranzicijskih zemalja uspijeva zadovoljiti svojom proizvodnjom i svoje potrebe za medom, a uvoz i izvoz im je na simboličnoj razini. Kao takve spominju se Slovenija i Makedonija, a Madžarska je već spomenuta kao značajnija izvoznica. I ostale tranzicijske zemlje izvoze svoj med na tržište Europske Unije. MATERIJALI I METODE Osnova rada su statistički podaci prikupljeni pretraživanjem dostupne literature te srodnih web stranica. Za svaku pčelarsku skupinu (Europska Unija, tranzicijske zemlje te Republika Hrvatska) proučeni su tehnološki, socioekonomski i ekonomski parametri koji određuju tržište meda. Podaci su grupirani te prikazani tablično i/ili grafički, već prema tome koji je oblik svrsishodniji. Tako pripremljeni podaci analizirani su uobičajenim metodama deskriptivne statistike, primjenom računalnog programa Excel for Windows. REZULTATI I RASPRAVA Med je jedini proizvod koji pčelari plasiraju na tržište, dok glavninu ostalih proizvoda ulažu u proizvodnju (rojevi, matice, vosak). Prema podacima Hrvatskog pčelarskog saveza te podacima HSSC-a iz godine, hrvatsko pčelarstvo čini pčelara i košnice. Obradom podataka, utvrđen je broj košnica po pčelaru i iznosi 22,7 košnica, a broj košnica po kvadratnom kilometru iznosi 2,7 košnica. Također, prosječna godišnja proizvodnja meda po košnici kreće se oko 20 kg meda. Prema istraživanju Puškadije (2001.), prosječna je dob pčelara 52 godine, a 53% pčelara imaju srednju stručnu spremu. Također su njih 45% umirovljenici. Pčelarska gospodarstva su nepoljoprivredna, a većina ih ima stalne izvore prihoda izvan pčelarstva. Navedeno upućuje na premali broj profesionalnih pčelara u nacionalnim okvirima. Godišnja proizvodnja meda u posljednjih sedam godina rezultira kontinuiranim porastom (Tablica 1.). U odnosu na godinu, proizvodnja je porasla za više od 50 % i to najviše posljednjih nekoliko godina. Tablica 1. Godišnja proizvodnja meda u Republici Hrvatskoj (t/god) Table 1. Annual honey production in The Republic of Croatia (t/year) Godina Year Količina Quantity Godina Year Količina Quantity Izvor: Statistički ljetopis 2003., Državni zavod za statistiku RH, Source: Statistical Yearbook 2003, State Department of Statistics, 2003 Ukoliko se uzmu u odnos količina proizvedenoga meda (npr. za godinu: 2068 t), umanjena za izvoz iz zemlje te godine (974 t), i broj stanovnika Hrvatske ( ), dobije se uvid u potrošnju meda. Na osnovu tih pokazatelja, proizlazi kako je godišnja potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj 0,3 kg, što je najniže u Europi. Kada se govori o cijeni meda, potrebno je uzeti u obzir i otkupnu i maloprodajnu cijenu. Otkupna cijena meda u Hrvatskoj godine bila je vrlo niska i kretala se od 6 kn/kg (med od repice, suncokreta) do 11 kn (med od bagrema) ili 15 kn (medljika). Ukoliko se cijena meda usporedi s cijenom šećera (prema Jurkoviću, uzima se da je idealni odnos 1 kg meda u otkupu za 2 kg šećera), 2

3 uočava se sljedeći odnos cijena (1 kg meda u otkupu : 1 kg šećera) za med od repice i suncokreta 1:1, za bagremov med 1:1,8, za medljiku 1:2,5.Trenutno, godine, cijena je meda na domaćem tržištu vrlo visoka i možemo reći kako je dostigla svoj maksimum te je sada odnos cijena za med od repice i suncokreta 1:2,5, za bagremov med 1:3 te za medljiku 1:4. Velikim problemom pčelara, smatra se disparitet otkupne i maloprodajne cijene meda. Sve donedavno je otkupna cijena meda sudjelovala u maloprodajnoj cijeni meda s dvije trećine (Jurković, 2000.) godine je udio otkupne cijene u maloprodajnoj iznosio svega jednu trećinu, pa i manje (Tablica 2.), dok danas, godine, taj udio gotovo dostiže idealne dvije trećine. Vrlo je značajno napomenuti kako je godine znatno smanjen i raspon maloprodajnih cijena u odnosu na godinu. Tablica 2. Odnos prosječne otkupne i maloprodajne cijene meda Table 2. Relation between average price for beekeepers and price for consumers Godina Year Otkupna cijena (kn/kg) Price for beekeepers (kn/kg) Maloprodajna cijena (kn/kg) Price for consumers (kn/kg) Odnos Ratio :2, :1,6 Hrvatska godišnje prosječno izveze 134 t meda ( ), što predstavlja 10,94 % ukupne godišnje proizvodnje meda u Hrvatskoj (Tablica 3.). Tih je godina trend strukture izvoza meda bio vrlo zabrinjavajući. Naime, godine izvezeno je svega 6 t meda u pakiranjima do 25 kg, ali je ta količina godine porasla četiri puta, 24 t. Za isto to vrijeme prodaja meda u ostalim pakiranjima opada s 200 t godine, na svega 8 t godine. Razlog tomu je što se karakter izvoza meda promijenio, jer med izvozimo kao proizvod, a ne kao sirovinu. Međutim, ukupan izvoz pao je s 206 t na svega 32 t godišnje. Prosječna prodajna cijena meda za izvoz bila je 2,49 USD. Međutim, situacija izvoza znatno se poboljšava posljednje tri godine (Tablica 4.). Tako se ukupan izvoz od 974 tone godine ne može zanemariti, s obzirom na to da je to trideset puta više nego godine kada je izvoz pao na 32 tone. Tablica 3. Izvoz meda Republike Hrvatske u razdoblju od godine Table 3. Honey export of the Republic of Croatia in period Pakiranje do 25kg (t) Ukupno t ,42 2,23 2,27 3,33 3,67 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Source: Ministry of Agriculture and Forestry, 2001 Ako se pogleda uvoz meda u Republiku Hrvatsku, u razdoblju od do godine, on je prosječno iznosio 58,4 tone meda godišnje. Pri tome je najmanje uvezeno godine, 10 t, a najviše godine, 104 t (Tablica 5.). Godine mijenja se struktura izvezenog meda, tj. do te godine je izraženiji uvoz meda u ostalim pakiranjima, a od te godine se značajno povećava uvoz meda u pakiranjima do 25 kg. Dakle, i uvoz, kao i izvoz meda odnosi se na gotov proizvod, a ne na sirovinu Može se uočiti kako se ukupna količina uvezenog meda znatno smanjila u spomenutom razdoblju i pala je sa 103 t na 10 t godišnje. Cijena meda koji se u tom razdoblju uvozio u Hrvatsku kretala se od 4,16 USD/kg do 2,21 USD/kg. 3

4 Tablica 4. Izvoz meda Republike Hrvatske u razdoblju od godine Table 4. Honey export of The Republic of Croatia in period Pakiranje do 25kg (t) Ukupno t ,38 1,42 2,05 Izvor: Ministarsvo poljoprivrede i šumarstva, Source: Ministry of Agriculture and Forestry, 2003 Tablica 5. Uvoz meda u Republiku Hrvatsku u razdoblju od Table 5. Honey import of The Republic of Croatia in period Pakiranje do 25kg (t) Ukupno (t) ,16 3,11 2,23 2,12 3,95 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Source: Ministry of Agriculture and Forestry, 2001 Tablica 6. Uvoz meda u Republiku Hrvatsku u razdoblju od Table 6. Honey import in The Republic of Croatia in period Pakiranje do 25 kg (t) Ukupno (t) ,71 1,97 2,05 Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Source: Ministry of Agriculture and Forestry, 2003 Posljednje tri godine vrlo su raznolike s obzirom na uvoz, koji se godine smanjio na minimum, kao i izvoz. Situacija se u izvozu znatno promijenila pa tako i u uvozu. Ako uzmemo u obzir izvoz te godine, vrijednost uvoza je gotovo zanemariva. Naime, izvoz se povećao otprilike 20 puta te 30 puta godine u odnosu na godinu. Može se reći kako je dostigao "zlatnu" godinu kada je izvoz iznosio 206 tona, ali također ju je i premašio. Stoga je vrijednost uvoza gotovo zanemariva, jer, recimo, prošle godine, iznosila je samo 4 % izvoza. Najbolji prikaz odnosa izvoza i uvoza, kao i trenda koji pokazuje tržište meda RH pokazuju Grafikoni 1. i 2. 4

5 [t] Izvoz(Export) Uvoz (Import) Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Source: Ministry of Agriculture and Forestry, 2003 Grafikon 1. Izvoz i uvoz meda u Republici Hrvatskoj Figure 1. Honey export and import in The Republic of Croatia 900 [t] Neto bilanca - Neto balance Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Source: Ministry of Agriculture and Forestry, 2003 Grafikon 2. Neto bilanca izvoza i uvoza meda u Republici Hrvatskoj Figure 2. Neto balance of honey export and import in The Republic of Croatia S obzirom na godišnju proizvodnju meda u Hrvatskoj, može se reći kako ona pripada među tranzicijske zemlje koje proizvode dovoljno za svoje potrebe, a nešto se meda i izvozi. Izvoz meda je moguć samo zbog izrazito niske potrošnje meda po stanovniku. Prema podacima iz godine, Hrvatska je izvozila 11 % svoje ukupne proizvodnje i tada se svrstavala među osrednje tranzicijske zemlje (Tablica 7.). Međutim, godine izvoz RH iznosio je gotovo polovicu proizvodnje te i dalje pokazuje trend rasta. Izvozna cijena hrvatskog meda kreće se 2,2 do 3,6 USD i nalazi se unutar izvoznih cijena ostalih tranzicijskih zemalja. Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina dostigla proizvodnju koja je dostatna za nacionalne potrebe te, također, i povećala proizvodnju da bi dio viška plasirala na inozemno tržište. Ostvareni višak proizvodnje meda do sada se izvozio u Italiju i Njemačku, a u posljednjih godinu dana značajne količine izvezene su i u Švicarsku i arapske zemlje. Jedan od važnih problema za povećanje proizvodnje, kao i intenziviranost proizvodnje, je mali broj košnica po pčelaru, jer većini hrvatskih pčelara pčelarstvo nije osnovna djelatnost (Puškadija, 2001.). 5

6 Stoga, hrvatsko pčelarstvo treba ići ka smjeru povećanja košnica, što donosi i povećanje zaposlenosti u pčelarskoj proizvodnji, a navedeno bi rezultiralo većom intenziviranosti proizvodnje, kao i povećanjem broja profesionalnih pčelara. Hrvatsko tržište je malo, a potrošnja po stanovniku niska (0,3 kg). Stoga bi se hrvatsko pčelarstvo trebalo usmjeriti na izvoz. Glavni problem izvoza meda je izvoz meda u "bačvama", tj. u pakiranju iznad 25 kg, dok je glavnina uvezenog meda u pakiranjima do 25 kg. Takvo stanje bi se svakako trebalo promijeniti, tj. izvoziti med kao gotov proizvod. Promocijom meda kao ekološkog proizvoda, kontrolirane kvalitete i s oznakom geografskog podrijetla znatno bi se pridonijelo povećanju izvoza meda. Hrvatska za ekološku proizvodnju ima velikih mogućnosti jer je po prirodnim resursima, iako mala zemlja, ipak s velikim potencijalima. Naime, Hrvatska posjeduje mnoge površine netaknute prirode, gdje pčelari drže svoje košnice, a europsko tržište osobito cijeni biološki čisti med. Potrebno je pokrenuti organizaciju proizvodnje eko meda koja bi plasirala proizvode s ekološkom oznakom, jer time bi med na inozemnom tržištu dosegao visoku cijenu, a takav je proizvod i veoma cijenjen na tržištu zemalja EU. Tablica 7. Udio izvoza u ukupnoj godišnjoj proizvodnji meda s otkupnim cijenama za neke tranzicijske zemlje Table 7. Share of export in total annual honey production with prices for beekeepers for some countries in transition Zemlja Country % izvezenog meda od ukupne godišnje proizvodnje % of exported honey from total annual production Otkupne cijene (USD) Prices for beekeepers Bugarska 11,1 3,0-3,5 Češka 17,2 3,5 Hrvatska 10,9 2,2-3,6 Mađarska 52,5 1,5-2,3 Makedonija 3,0 2,5-3,9 Poljska 1,7 1,5-4,0 Slovenija 10,9 2,5-5,0 Izvor-Source: (online, 2001.) ZAKLJUČCI Republika Hrvatska sa registriranih pčelara i pripadajućih košnice pripada među tranzicijske zemlje s najmanjim brojem pčelara i košnica. Međutim, prema proizvodnim pokazateljima, kao što su broj košnica po pčelaru (22,7) te prosječna proizvodnja meda po košnici (20 kg), svrstavaju je ispred tranzicijskih zemalja. Prema socioekonomskim pokazateljima, u Hrvatskoj postoji premali broj profesionalnih pčelara, što karakterizira i ostale tranzicijske zemlje, ali ne i zemlje Europske Unije, gdje je situacija malo povoljnija. Obujam proizvodnje meda u Republici Hrvatskoj je u kontinuiranom porastu posljednjih sedam godina, a posljednjih bilježi rast za više od 50%. Izvoz meda RH u posljednje dvije godine dostigao je polovinu ukupne proizvodnje meda, što Hrvatsku svrstava među tranzicijske zemlje s najrazvijenijim pčelarstvom. Istodobno se i uvoz meda u RH znatno smanjio. Uvjeti za izvoz mogu se poboljšati i organiziranom proizvodnjom eko-meda, za što Hrvatska posjeduje velike resurse. Time bi se i znatno povisila cijena hrvatskog meda na inozemnom tržištu. LITERATURA 1. Grgić, Z., Knaus, Kristina, Puškadija, Z., Matokanović, M., Kezić, N. (1998.): Osnovni ekonomski pokazatelji u pčelarskoj proizvodnji, 34. hrvatski simpozij agronoma, Zbornik sažetaka, Jurković, J. (2000.): Proizvodnja i prodaja meda, Hrvatska pčela, br Karić, M., Štefanić, I. (1999.): Troškovi i kalkulacije u poljoprivrednoj proizvodnji, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J. J. Štrossmayera, Osijek 6

7 4. Puškadija, Z. (2001.): Tehnološka i socioekonomska analiza pčelarstva Republike Hrvatske, magistarski rad, Agronomski fakultet u Zagrebu 5. Puškadija, Štefanić, Kezić, Grgić (2001.): Analiza poticaja u hrvatskom pčelarstvu, Poljoprivreda, svezak 7, br. 2., 12/ Tucak, Z., Bačić, T., Horvat, S., Puškadija, Z.(1999.): Pčelarstvo, Sveučilišni udžbenik, Poljoprivredni fakultet u Osijeku 7. (online, 2002) 8. (online 2002) 9. (online, 2003), web stranica Državnog zavoda za statistiku (online, 2003), web stranica Ministarstva poljoprivrede i šumarstva (online, 2003), web stranica Hrvatske gospodarske komore te izvješća Grupacije pčelara (online, 2003), web stranica Hrvatskog stočarskog selekcijskog centra Zakon o izmjenama i dopunama zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu, N.N. 12/ Statistički ljetopis 2002., Državni zavod za statistiku, Zagreb, Statistički pokazatelji uvoza i izvoza meda za razdoblje , Odjel analitike Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Podaci o brojnom stanju pčelara, Hrvatski pčelarski savez, CROATIAN HONEY MARKET IN EUROPEAN ENVIRONMENT SUMMARY This examination is based on comparison of honey production, in countries of European Union, transition countries and The Republic of Croatia. The situation in Croatia is shown with all information about honey production. All data are compared with already managed European countries. In comparison with registrated number of beekeepers and hives, Croatia belongs to transition countries with the smallest number of beekepers and hives. On the other hand, values, such as, number of hives per beekeper and average honey production by hive, classify Croatia ahead of transition countries. There are very few professional beekepers in Croatia, as well as in other transition countries, but not countries of The European Union. Honey production in Croatia has been increasing last seven years and in the last few it increased more than 50%. Export of honey in the last 2 years is half of the complete honey production, which accomplish conditions for export enlargement. At the same time, import of honey is considerable reduced. Conditions for export can be better with production of biological clean honey (eco-honey), since Croatia has great resources for it. Also, cost of Croatian honey on the foreign market, will be considerable higher. Key- words: honey market, Croatia, beekeeping 7