Mase i preživljavanje sisajuće prasadi Turopoljske pasmine i križanaca TCSL prema distribuciji porodnih masa

Transcription

1 ORIGINAL SCIENTIFIC Marija PAPER ĐIKIĆ, Krešimir SALAJPAL, Domagoj ĐIKIĆ, Đurđica TKALČEVIĆ, Danijel KAROLYI Mase i preživljavanje sisajuće prasadi Turopoljske pasmine i križanaca TCSL prema distribuciji porodnih masa Marija ĐIKIĆ 1, Krešimir SALAJPAL 1, Domagoj ĐIKIĆ 2, Đurđica TKALČEVIĆ 1, Danijel KAROLYI 1 1 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska, ( mdikic@agr.hr) 2 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno matematički fakultet, Rooseveltov trg 6, Zagreb, Hrvatska Sažetak Turopoljska svinja - autohtona hrvatska pasmina je u statusu obnove i zaštite od 1996 godine. U 2006 godini veličina uzgojne populacije od 137 krmača i 13 nerastova ukazuje da je pasmina u statusu kritične ugroženosti (standardi FAO). Cilj rada bio je kod prasadi Turopoljske pasmine (T) i križanaca TCSL, istražiti mase i preživljavanje kroz sedmodnevna razdoblja od 1. do 42. dana života prema distribuciji porodnih masa. Prasad T i TCSL su potomci nerasta T MB3 te krmača pasmine T i križanki ( Cx SL), a proizvedeni su po tradicionalnoj hrvatskoj tehnologiji niskog inputa u otvorenom sustavu držanja (biocenoza: šuma hrasta lužnjaka i močvarnih livada). Mase prasadi utvrđene su pojedinačnim vaganjem 1. (porodna masa), 7., 14., 21., 28., 35. i 42. dan života. Razlike su analizirane između T i TCSL skupina unutar pojedinih razreda distribucije porodnih masa (t-test, program SAS). Distribucijom porodnih masa utvrđeno je u skupinama T i TCSL 29,4 i 61,5% s manjom, 35,3 i 15,4% u granicama te 35,3 i 23,1% prasadi s većom masom u odnosu na prosječnu masu od 1,25 kg koja je standard za ovo svojstvo kod T pasmine. Utvrđene mase prasadi TCSL u odnosu na T bile su značajno različite (P<0,05) u razredima distribucije porodnih masa 1,2 1,3 kg 14. i 21. dan života, a u razredu 1,3 1,4 kg 14., 21., 28., 35. i 42. dan života. Prosječne mase prasadi TCSL u odnosu na T bile su veće samo 21. dan života (P< 0,05). Preživljavanje prasadi T i TCSL od 1. do 42. dana života bilo je 73,5% i 84,6%. Ključne riječi: masa prasadi, preživljavanje, turopoljska svinja, križanci TCSL. Weights and Surviving of Suckling Piglets of Turopolje Breed and TCSL Crossbreds According to Birth Weight Distribution Abstract Turopolje pig breed (T), the autochthonous Croatian breed and one of oldest European pig breed has the renewing and conservation status since the In the year 2006 the size of breeding population was 137 sows and 13 boars still shows critical and endangered status of breed according to FAO standards. The aim of this research was to examine the weights and survival of piglets of Turopolje breed (n=34) and crossbred TCSL (n=26) pig during periods of 1 st to 42 nd day of age in relation to the birth weight distribution. Both, T and TCSL piglets were offspring of one boar and T and crossbred ( Cx SL) sows. The sows were kept in an outdoor production system according to traditional Croatian technology of low feed input in ecosystem (biocenosis of Quercus robur L. and Deschampsietum caespitosae). Piglets weights were Proceedings. 43 rd Croatian and 3 rd International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia ( ) XXX) 814

2 Weights and Surviving of Suckling Piglets of Turopolje Breed and TCSL Crossbreds According to Birth Weight Distribution determined 1 st (birth weight, within 24 h post partum), 7 th, 14 th, 28 th, 35 th and 42 nd day of age. Differences between T and TCSL piglet s weights were analyzed within the same birth weight class using t-test. On the basis of piglets weight distribution on the 1 day of age, in both groups 29.4 and 61.5% with less, 35.3 and 15.4% within limits, and 35.3 and 23.1% above standard weight for T breed (1,25 kg) were determined, respectively. The higher weights of piglets were observed in TCSL than in T, but statistical differences (P<0.05) was observed only in class of kg on 14 th and 21 th day of age and in class of kg on 14 th, 21 st, 28 th, 35 th and 42 ed day of age. The average weights of piglets TCSL were significantly higher than T at 21 st day of age. The survival of piglets was 73.5% and 84.6% in both T and TCSL pigs, respectively. Key words: weight of piglets, survival, Turopolje pig, crossbred TCSL pig Uvod U Hrvatskoj je godine organizirana multidisciplinarna konferencija o stanju izvornih pasmina domaćih životinja i sorti bilja kao i staništima obitavanja i rasta sa svrhom iznalaženja načina očuvanja biološke raznolikosti i kulturološke baštine naše zemlje pa i šire svjetske zajednice. Turopoljska svinja naša najstarija autohtona pasmina i jedna od starijih europskih pasmina u statusu je obnove i zaštite od 1996 godine. U 2006 godini brojnost uzgojne populacije od 137 krmača, 13 nerastova, 8 nazimica i 3 mlada nerasta (HSC, 2007) ukazuje da je ova pasmina još uvijek u statusu kritične ugroženosti (FAO standardi, Loftus i Scherf, 1993). Broj nazimica i mladih nerastova po matičnoj krmači ne ukazuje na velike mogućnosti promjene brojnosti uzgojne populacije. Posljednjih desetak godina provode se multidisciplinarna istraživanja bioloških svojstava ove pasmine (Đikić i sur., 2002, 2006, Harcet i sur., 2006, Margeta i sur., 2006) ali i menagementa, posebno niskog inputa za otvorene sustave držanja svinja (Jurić i sur., 1997, Uremović i sur., 2003, Senčić i sur., 2007) za koje je vezan postanak i opstanak (Ritzoffy, 1931, Belić i sur., 1961) Turopoljske svinje i pasmine. Također, analizirajući Zbornik radova 6. međunarodnog simpozija o mediteranskoj svinji (Book of abstract, 6 th International Symposium on Mediterranean pig, 2007), a kojem tipu prema Ogrizeku (1946) pripada i turopoljska svinja, vidljivo je iz tematike i rezultata radova razvrstanih po sekcijama (genetski resursi, zdravstvena zaštita, hranidba i odgajivanje, kakvoća mesa i mesni proizvodi) da mediteranske zemlje (Italija, Španjolska, Portugal i dr.) nastoje kroz multidisciplinarna istraživanja stvoriti osnovicu za očuvanje i ekonomsko iskorištavanje svojih autohtonih pasmina svinja (Nero Siciliano, Iberian, Alentejano i dr.). Cilj ovoga rada je istražiti mase i preživljavanje prasadi Turopoljske pasmine i križanaca TCSL kroz razdoblja od 1. do 42. dana života prema distribuciji masa 1. dana života. Dobiveni rezultati biti će prilog za promjenu statusa kritične ugroženosti ove pasmine. Materijal i metode Istraživanje je provedeno na prasadi Turopoljske pasmine (T, n=34) i križancima (TCSL, n=26), potomcima nerasta T MB3 i krmača pasmine T (n=6) te križanki CSL ( C linija Hypor x Švedski Landras SL, n=3) Sve krmače oprasene su u rano proljeće (unutar mjeseca ožujka). Prosječna veličina legla bila je za ukupno, živo i mrtvo oprasene prasadi kod T 6,33, 5,67, 0,67, a kod CSL 10,0, 8,7, i 1,33 prasadi. Krmače su držane po tradicionalnoj hrvatskoj tehnologiji niskog inputa u otvorenom sustavu biocenoze šume hrasta lužnjaka i močvarnih livada (Quercus robour i Deschampsietum caespitosae) u području Turopolja, dijelu parka prirode Lonjsko polje. Prasenje i dojno razdoblje do 42. dana bilo je u drvenom poljskom objektu tipa stanci. Krmače su do prasenja dobivale 0,2-0,3 kg zrna kukuruza/dnevno/grlu uz korištenje prirodnih resursa (žir, paša, tlo). U dojnom razdoblju uz dnevni izlazak na otvoreno, krmače su dobivale i 2 kg smjese/dnevno/grlu (sastav: 40% kukuruza, 30% ječma i 30% superkoncentrata). Prasad je prihranjivana smjesom grower nakon 21. dana života. Mase prasadi utvrđene su pojedinačnim vaganjem 1. (porodna masa, unutar 24 sata po rođenju), 7., 14., 21., 28., 35. i 42. dan života. Podaci o masama i preživljavanju prasadi kroz razdoblja obrađeni su i analizirani između skupina T i TCSL, unutar razreda (<1,0, 1,0-1,1, 1,1-1,2, 1,2-1,3, 1,3-1,4 i > 1,4 kg) distribucije porodnih masa. Podaci su obrađeni i analizirani metodama deskriptivne statistike i t-testa programom SAS (v. 8.1, 1999). Animal Husbandry 815

3 Marija ĐIKIĆ, Krešimir SALAJPAL, Domagoj ĐIKIĆ, Đurđica TKALČEVIĆ, Danijel KAROLYI Rezultati i rasprava U tablici 1. prikazan je broj i mase prasadi od 1. do 42. dana života. Porodne mase prasadi 1. dan života utvrđene kao prosjek i prema distribuciji u granicama su standarda koje za Turopoljsku pasminu navode Ogrizek (1941) i Belić i sur. (1961). Distribucija masa prasadi 1. dan života pokazuje da je u odnosu na standardnu vrijednost (1,25 kg) u skupinama T i TCSL bilo 29,4% i 61,5% s manjom, 35,3% i 15,4% u granicama, a iznad 35,3% i 23,1% prasadi. Dobiveni rezultati broja i porodnih masa prasadi po pojedinim razredima distribucije mogu se djelomično tumačiti genetskom osnovom Turopoljske pasmine i krmača križanki kao modernog genotipa, glede svojstva veličine legla, ali nameću i pitanje interakcije genotip okoliš (posebno kondicija krmača) jer se proizvodni proces (pripust, bređost i držanje krmača) odvijao po tehnologiji niskog inputa hrane u otvorenom sustavu držanja. Mase prasadi T i TCSL bile su statistički značajno različite (P<0,05) unutar distribucije u razredima 1,2-1,3 kg i to 14. i 21. dan života te u razredu 1,3-1,4 kg od 14. do 42. dana života. Premda je prasad TCSL nakon 21. dana starosti bila teža u odnosu na T, statistički značajne razlike između skupina za prosječni vrijednosti masa su utvrđene samo 21. dana života. Varijabilnost prosječnih masa TCSL prasadi je veća jer je veliki broj prasadi u razredima distribucije manjih porodnih masa, što nameće pitanje držanja krmača modernog genotipa tijekom bređosti u otvorenom sustavu i tehnologiji niskog inputa hrane. Ovo se može jednim dijelom postaviti kao pitanje, ali i odgovor zašto nisu utvrđene značajne razlike između prosječnih vrijednosti kroz ispitivana razdoblja jer je bilo za očekivati veći intenzitet rasta odnosno veće priraste križanaca kao efekt križanja za svojstvo prirasta, glede majčinske genetske osnove. Promjene mase prasadi unutar skupina s obzirom na porodne mase nisu posebno analizirane jer je prema brojnim autorima (Uremović i sur., 1997) poznat utjecaj porodne mase na kasniji rast i razvoj prasadi, a što i prosječne vrijednosti pokazuju. Rezultati ukupnog broja preživjele prasadi po razdobljima posebno do 21. dana kod prasadi T od 91,2%, pa čak i do 42. dana života od 73,5% i TCSL od 96,2 i 84,6% ukazuju na dobru vitalnost obje skupine prasadi, a posebno TCSL prasadi koje usprkos nižoj porodnoj masi pokazuju veću stopu preživljavanja, a što se može pripisati efektu (križanja) heterozisa. Dobiveni rezultati ukazuju na mogućnost uvećanja uzgojne populacije turopoljske pasmine kao i korištenje ove pasmine u križanju s modernim genotipovima svinja što bi dalo podlogu postavljanja ekonomskog programa korištenja turopoljske svinje, a time i obnove i zaštite pasmine kao i naše tradicionalne tehnologije niskog inputa kao kulturološke baštine. 816

4 Weights and Surviving of Suckling Piglets of Turopolje Breed and TCSL Crossbreds According to Birth Weight Distribution Tablica 1. Broj i mase prasadi od 1. do 42. dana života Dani Days Stat. znak Stat. Distribucija masa 1. dan života (kg) Weight distribution of 1 th day of age (kg) <1,0 1,0-1,1 1,1-1,2 1,2-1,3 1,3-1,4 >1,4 Item. T TCSL T TCSL T TCSL T TCSL T TCSL T TCSL T TCSL n x 0,9 0,94 1,0 1,04 1,18 1,16 1,24 1,24 1,32 1,32 1,46 1,43 1,25 1,15 SD 0,09 0,03 0,07 0,02 0,09 0,26 0,03 0,02 0,02 0,02 0,04-0,14 0,15 n x 1,18 1,77 1,62 1,85 1,95 2,0 2,03 2,1 2,34 2,37 2,57 2,44 2,12 2,03 SD - 0,16 0,17 0,15 0,34 0,16 0,14 0,07 0,23 0,08 0,31-0,39 0,26 n x - 2,17 1,87 2,25 2,54 2,41 2,63* 2,96* 2,68* 3,24* 3,30 3,1 2,68 2,62 SD - 0,13 0,07 0,55 0,19 0,47 0,26 0,21 0,53 0,25 0,23-0,45 0,55 n x - 2,76 2,34 2,79 2,76 3,05 3,18* 4,20* 2,92* 4,5* 3,74 4,4 3,08* 3,47* SD 0,17 0,17 0,86 0,22 0,75 0,32 0,36 0,63 0,45 0,15-0,51 0,92 n x - 3,15 2,81 2,56 3,18 3,22 3,70 4,15 3,58* 5,23* 4,19 4,33 3,59 3,75 SD 0,23 0,38 0,79 0,45 1,08 0,79 0,52 0,45 0,87 0,41-0,67 1,17 n x - 4,04 3,18 2,81 3,24 4,02 4,27 4,00 3,66* 5,45 4,47 4,12 3,92 4,20 SD - 1,1-0,78 0,65 1,09 0,80 0,91 0,66 1,15 0,69-0,79 1,12 n x - 4,72 3,56 3,37 3,67 4,71 4,67 4,10 4,06* 5,23* 4,97 4,37 4,35 4,52 SD - 1, ,88 1,26 0,71 1,19 0,49 1,53 0,52-0,96 1,33 * Razlike između prosječnih masa prasadi T i TCSL unutar istog težinskog razreda i iste dobi kod P<0,05 * Means within the same weight class and the same age are different at P<0.05. Ukupno Total Animal Husbandry 817

5 Marija ĐIKIĆ, Krešimir SALAJPAL, Domagoj ĐIKIĆ, Đurđica TKALČEVIĆ, Danijel KAROLYI Zaključci Mase prasadi 1. dan života (sadašnje populacije) Turopoljske pasmine i križanaca TCSL proizvedenih po tradicionalnoj tehnologiji niskog inputa u otvorenom sustavu držanja u granicama su standarda za ovu pasminu. Stopa preživljavanja prasadi turopoljske pasmine i križanaca u dojnom razdoblju omogućava uvećanje uzgojne populacije Turopoljske pasmine i korištenja u križanju s modernim genotipovima krmača ali nameću i potrebu istraživanja držanja krmača i othrane pomlatka po tradicionalnoj hrvatskoj tehnologiji niskog inputa u otvorenom sustavu držanja. Literatura Belić, J., Ognjanović, A., Šterk, V. (1961). Savremeno svinjarstvo. Ed.: Zadružna knjiga, Beograd, str Book of abstracts of the 6 th International symposium on the Mediterranean pig (2007). October 11-13, 2007, Capo d Orlando (Me), Italy. Đikić, M., Jurić, I., Kos, F. (2002). Turopoljska svinja autohtona hrvatska pasmina turopolka. Ed.: Plemenita Opčina Turopoljska. Velika Gorica, 181 pp. Đikić, M., Salajpal, K., Karolyi, D., Čubrić Čurik, V., Đikić, D., Mihelčić, M., Rupić, V., Jurić, I. (2006). Carcass and tissues composition at Turopolje pig breed autochthonous Croatian breed. Acta Agraria Kaposvariensis 10(2): Harcet, M., Đikić, M., Gamulin, V. (2006). Low genetic diversity of the Turopolje pig breed. Food Technology and Biotechnology 44(9/10): Hrvatski stočarski centar - godišnje izvješće 2006 (2007). Svinjogojstvo. Ed.: HSC, Zagreb, Jurić, I., Đikić, M., Robić, Z., Lučić, Z. (1997). Hranidba svinja u otvorenim sustavima držanja. Krmiva 39(6): Loftus, R., Scherf, B. (1993): World watch list for domestic animal diversity. Ed.: FAO, UNEP, Rome: 245 pp. Margeta, V., Frajman, G., Kralik, G., Dovč, P. (2006). Determination of PPRGCI Cys-430Ser polymorphism and MHS genotype autochthonous pig breed. Acta Agraria Kaposvariensis 10(2): Ogrizek, A. (1941). Prinos poznavanju razvoja turopoljske prasadi. Poljodjelska znanstvena smotra 4(1): Ogrizek, A. (1946). Stočarstvo. Poljoprivredni nakladni zavod, 573. Ritzoffy, N. (1931). Prinos k poznavanju Turopoljskog svinjčeta. Veterinarski arhiv 1(1/4): SAS. (1999). SAS/STAT. User s guide: ver. 8.1., SAS Inst. Cary, NC. Senčić, Đ., Antunović, Z., Butko, D. (2007). Kvaliteta trupa i mesa svinja iz zatvorenog i otvorenog sustava držanja. Zbornik radova: 42. Hrvatski i 2. Međunarodni simpozij agronoma, str , Opatija veljače, Uremović, M., Uremović Z. (1997). Svinjogojsto. Ed.: Agronomski Fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, str Uremović, M., Uremović, Z., Luković, Z., Konjačić, M. (2003). The influence of genotype and production conditions on the fertility of sows in the outdoor system. Agriculture Conspectus Scientificus 68(4): sa2008_