Stanje i tendencije proizvodnje i potrošnje krumpira u Republici Hrvatskoj

Transcription

1 IZVORNI ZNANSTVENI RAD Stanje i tendencije proizvodnje i potrošnje krumpira u Republici Hrvatskoj Josip Gugić 1, Magdalena Zrakić 2, Marijo Tomić 3, Marko Šuste 1, Ivo Grgić 2, Dragan Franjkić 4 1 Veleučilište Marko Marulić, Petra Krešimira IV. 30, Knin, Hrvatska (jgugic@veleknin.hr) 2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska 3 Poljoprivredna savjetodavna služba, Trg Kralja Tomislava 4, Drniš, Hrvatska 4 Andrije Mohorovičića 5, Knin, Hrvatska Sažetak Cilj rada bio je utvrditi stupanj samodostatnosti krumpira u Republici Hrvatskoj u razdoblju od do godine i predvidjeti njegovu tendenciju za razdoblje od do godine. Stupanj samodostatnosti krumpira u razdoblju od do godine varirao je od 81,39% (2010.) do 90,33% (2009.), a prosječna pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom krumpira iznosila je 85%. Za razdoblje od do godine predviđa se kretanje stupnja samodostatnosti u rasponu od 83,98% (2013.) do 89,72% (2016.). U svim godinama analiziranog razdoblja domaća proizvodnja krumpira ne pokriva domaću potrošnju, s istom tendencijom i u budućem srednjoročnom razdoblju. Ključne riječi: krumpir, proizvodnja, potrošnja, samodostatnost, Republika Hrvatska Uvod Krumpir (Solanum tuberosum L.) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae), koja se koristi za ljudsku prehranu, industrijsku preradu i stočnu hranu (Lešić i sur., 2004). Prema podacima FAOSTAT-a (2013) u godini krumpir je u svijetu uzgajan na 19,3 milijuna ha, a uz prosječni prinos od 19,06 t/ha proizvedeno je 368,4 milijuna tona gomolja. Najveći svjetski proizvođač krumpira je Kina, a slijede je Indija, Rusija, Ukrajina i SAD. U svijetu je krumpir po ukupnoj proizvodnji četvrta kultura, nakon kukuruza, riže i pšenice. Godine krumpir je u Europskoj uniji uzgajan na 1,8 milijuna ha, a prosječni prinos bio je 30,07 t/ha te je proizvedeno 54,5 milijuna tona gomolja. U Republici Hrvatskoj (RH) u posljednje četiri godine kontinuirano se smanjuju proizvodne površine i proizvodnja krumpira. S prosječnim prinosom od 14,8 t/ha u godini, RH se nalazi ispod prosječne proizvodnje merkantilnog krumpira po jedinici površine u svijetu i Europskoj uniji. U Hrvatskoj se razlikuje obalno-otočni dio za proizvodnju vrlo ranih, ranih i manjim dijelom srednje kasnih kultivara, kontinentalni dio s proizvodnjom ranih i većim dijelom srednje kasnih kultivara te brdsko-planinsko područje Gorskog kotara, Like i Žumberka s proizvodnjom jestivog i sjemenskog krumpira. Pored proizvodnje ranog krumpira u priobalnom pojasu, sve važnija je i proizvodnja ranog krumpira pod folijom i agrilom u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Najznačajnija tržišno orijentirana proizvodnja srednje kasnih kultivara za zimu u kontinentalnom dijelu Hrvatske smještena je na području oko Čakovca i Varaždina (Lešić i sur., 2004). Također, krumpir za potrebe tvornice čipsa proizvodi se oko Hercegovca na bjelovarskom području. Cilj rada je utvrditi stupanj samodostatnosti krumpira u RH u razdoblju od do godine i predvidjeti njegovu tendenciju za razdoblje od do godine. 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 135

2 Agricultural Economics and Rural Sociology Materijal i metode U radu su korištene metode deskripcije, bilanciranja i trend modeli polinoma 2. i 3. stupnja. Deskriptivna metoda korištena je za opis i analizu proizvodnje i potrošnje krumpira u RH. Za izračun proizvodno-potrošne bilance i samodostatnosti domaće proizvodnje krumpira korištena je metoda bilanciranja koja je usklađena s metodologijom Eurostata, a najveće ograničenje u primjeni je bila (ne)dostupnost pojedinih podataka (Kovačić i sur., 2009). Trend modeli polinoma 2. (ukupni uvoz i izvoz) i 3. stupnja (površina, proizvodnja i konačne zalihe) korišteni su za predviđanje stupnja samodostatnosti krumpira u RH za razdoblje godine. Za ocjenu reprezentativnosti modela korišten je koeficijent determinacije. Značajnost odabranih modela testirana je F-testom. Postojanje autokorelacije reziduala testirano je Durbin-Watsonovim testom. Rezultati i rasprava Ukupna požnjevena površina krumpira u razdoblju godine bila je od ha (2012.) do ha (2005.) (Tablica 1). U posljednjem petogodišnjem razdoblju ukupna požnjevena površina krumpira u RH kontinuirano se smanjuje. Ukupna proizvodnja krumpira u razdoblju od do godine bila je od t (2012.) do t (2007.), što ukazuje na značajno kolebanje ukupnog obujma proizvodnje tijekom analiziranog razdoblja (Tablica 1). U posljednjem četverogodišnjem razdoblju ukupna proizvodnja krumpira u RH kontinuirano se smanjuje. Domaća proizvodnja merkantilnog krumpira gotovo isključivo je namijenjena za ljudsku prehranu. U RH krumpir se po ukupnoj proizvodnji među ratarskim i povrtnim kulturama u godini nalazi na četvrtom mjestu, nakon kukuruza, pšenice i šećerne repe. Također, u posljednjem četverogodišnjem razdoblju prinos krumpira po ha u RH kontinuirano se smanjuje. U recentnom razdoblju ostvareni prinosi krumpira po ha u RH značajno su niži u usporedbi s ostvarenim prinosima krumpira po ha u svijetu i Europskoj uniji (EU-27). Tablica 1. Požnjevena površina, ukupna proizvodnja i prinos po ha krumpira u RH u razdoblju Godina Požnjevena površina (ha) Ukupna proizvodnja (t) Prinos po ha (t) , , , , , , , , , ,8 Izvor: Državni zavod za statistiku RH, 2009., 2010., 2011., i Procjenjuje se da oko 15% domaćih proizvođača krumpira koristi suvremenu tehnologiju proizvodnje i ostvaruje prinose između 25 i 30 t/ha (Buturac i Bolf, 2000). U sortnim pokusima u Belici ostvareni su prinosi krumpira od 50 t/ha, a komercijalni proizvođači na području Čakovca ostvaruju prinose od 35 do 45 t/ha (Lešić i sur., 2004). U Hrvatskoj postoje dva proizvodna područja sjemenskog krumpira. U brdskom području se sjemenski krumpir proizvodi na Žumberku, u Gorskom Kotaru i Lici, dok se u ravničarskom području proizvodi oko Slatine i u Banovcima. Sjemenska proizvodnja krumpira u RH u th Croatian & 9 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

3 razdoblju od do godine odvijala se na ha godišnje, a proizvodilo se od do t certificiranog sjemena, što je činilo samo 20-25% hrvatskih potreba za sjemenskim krumpirom (Matjačić, 2009). Prema podacima Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (2013) u godini je evidentirana proizvodnja od 847,7 t sjemenskog krumpira na površini od 65,5 ha, a proizvodnju je obavljalo osam proizvođača. U Hrvatskoj je godišnji prosjek potrošnje krumpira po članu kućanstva u godini iznosio 39,2 kg, a u posljednjih pet godina potrošnja se kretala od 39,2 kg (2011.) do 42,8 kg (2010.). Prosječne proizvođačke cijene kasnog krumpira na domaćem tržištu u posljednjih pet godina kretale su se od 1,24 kn/kg (2009.) do 1,62 kn/kg (2011.), dok su se cijene sjemenskog krumpira kretale od 4,06 kn/kg (2010.) do 5,92 kn/kg (2008.) (Državni zavod za statistiku RH, 2010, 2011 i 2012). Vanjskotrgovinska bilanca RH za krumpir u razdoblju godine je u svim godinama negativna (Državni zavod za statistiku RH, 2013). Najveći količinski vanjskotrgovinski deficit zabilježen je u godini, dok je najveći vrijednosni vanjskotrgovinski deficit zabilježen u godini. U posljednje dvije godine zabilježeno je količinsko i vrijednosno povećanje izvoza u odnosu na prethodno razdoblje. Stupanj samodostatnosti krumpira u RH u razdoblju od do godine bio je od 61,92% (2003.) do 80,23% (2005.), a prosječna pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom krumpira u razdoblju od do godine iznosila je 74% (Kovačić i sur., 2009). Stupanj samodostatnosti krumpira u RH u razdoblju od do godine varirao je od 81,39% (2010.) do 90,33% (2009.) (Tablica 2). Tijekom ovoga razdoblja, od godine kontinuirano se smanjivala domaća proizvodnja i potrošnja krumpira. Tablica 2. Proizvodno-potrošna bilanca krumpira u razdoblju Godine Stavke bilance Površina, ha ,96 10,88 10,23 Prinos, 100 kg/ha Proizvodnja, 000 t 255,54 270,25 178,61 168,52 151,27 Raspoloživa količina, 000 t 292,25 299,16 219,46 198,66 184,07 Ukupan uvoz, 000 t 37,78 30,25 42,77 37,24 40,79 Ukupni resursi, 000 t 293,32 300,50 221,38 205,76 192,06 Ukupan izvoz, 000 t 1,07 1,34 1,92 7,10 7,99 Početne zalihe, 000 t 0,12 0,13 0,16 0,15 0,13 Konačne zalihe, 000 t 0,13 0,16 0,15 0,13 0,13 Promjene zaliha, 000 t -0,01-0,03 0,01 0,02 0,00 Domaća potrošnja, 000 t 292,26 299,19 219,45 198,64 184,07 Sjeme, 000 t 22, ,44 16,32 15,35 Gubici, 000 t 43,84 44,88 32,92 29,80 27,61 Stočna hrana, 000 t 58,45 59,84 43,89 39,73 36,81 Ljudska potrošnja, 000 t 167,47 173,47 126,20 112,80 104,30 Stupanj samodostatnosti, % 87,44 90,33 81,39 84,84 82,18 Izvor: vlastito istraživanje Prosječna pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom krumpira u razdoblju od do godine iznosila je 85%. Veća pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom krumpira u razdoblju od do godine u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje temelji se na smanjenju domaće potrošnje u ovom razdoblju. 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 137

4 Agricultural Economics and Rural Sociology Svi odabrani modeli imaju koeficijent determinacije (R 2 ) veći od 0,7 što ukazuje da su reprezentativni, te su statistički značajni pri razini signifikantnosti od 5%, odnosno 10%. Temeljem vrijednosti vremenskog niza proizvodno-potrošne bilance krumpira za razdoblje od do godine, u razdoblju od do godine predviđa se kretanje stupnja samodostatnosti u rasponu od 83,98% (2013.) do 89,72% (2016.) (Tablica 3). Tablica 3. Projekcija stupnja samodostatnosti krumpira u razdoblju Godine Stavke Površina, ha 10,40 11,40 13,56 17,08 Prinos, 100 kg/ha 127,56 119,30 119,23 125,73 Proizvodnja, 000 t 132,72 136,08 161,68 214,77 Raspoloživa količina, 000 t 158,20 160,15 185,52 239,55 Ukupan uvoz, 000 t 35,31 36,55 39,32 43,61 Ukupni resursi, 000 t 168,04 172,65 201,01 258,39 Ukupan izvoz, 000 t 9,84 12,49 15,49 18,83 Početne zalihe, 000 t 0,13 0,28 0,36 0,48 Konačne zalihe, 000 t 0,28 0,36 0,48 0,63 Promjene zaliha, 000 t 0,15 0,08 0,12 0,16 Domaća potrošnja, 000 t 158,05 160,07 185,40 239,40 Sjeme, 000 t 15,61 17,11 20,34 25,62 Gubici, 000 t 23,71 24,01 27,81 35,91 Stočna hrana, 000 t 31,61 32,01 37,08 47,88 Ljudska potrošnja, 000 t 87,12 86,93 100,17 129,98 Stupanj samodostatnosti, % 83,98 85,02 87,21 89,72 R 2 : površina = 0,923; proizvodnja = 0,914; ukupan uvoz = 0,815; ukupan izvoz = 0,776; konačne zalihe = 0,701 p< 0,05 površina, proizvodnja, ukupan uvoz i ukupan izvoz; p< 0,1 konačne zalihe Durbin-Watson (d): površina = 3,333; proizvodnja = 3,169; ukupan uvoz = 1,961; ukupan izvoz = 1,565; konačne zalihe = 2,404 Izvor: vlastito istraživanje Vrijednosti Durbin-Watsonovog testa pokazuju da ne postoji problem pozitivne autokorelacije reziduala, osim za ukupni izvoz gdje se ne može izvesti zaključak. Trend vrijednosti stupnja samodostatnosti pokazuju da se u budućem srednjoročnom razdoblju ne očekuje dostizanje samodostatnosti, tj. pokrivenosti potrošnje domaćom proizvodnjom krumpira. Zaključak Stupanj samodostatnosti krumpira u RH u razdoblju od do godine varirao je od 61,92% (2003.) do 80,23% (2005.), a u razdoblju od do godine od 81,39% (2010.) do 90,33% (2009.). Veća pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom krumpira u razdoblju od do godine u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje temelji se na smanjenju domaće potrošnje u ovom razdoblju. Za razdoblje od do godine predviđa se kretanje stupnja samodostatnosti u rasponu od 83,98% (2013.) do 89,72% (2016.). U svim godinama analiziranog razdoblja domaća proizvodnja krumpira ne pokriva domaću potrošnju, s istom tendencijom i u budućem srednjoročnom razdoblju. Razvoj proizvodnje i potrošnje krumpira u budućem srednjoročnom razdoblju ovisit će o primjeni suvremene tehnologije proizvodnje i prerade, proširenju proizvodnog asortimana, poslovnom povezivanju proizvođača posebice radi efikasnijeg tržišnog plasmana, ustrojavanju odgovarajuće tržišne infrastrukture i marketinškim aktivnostima th Croatian & 9 th International Symposium on Agriculture Dubrovnik Croatia

5 Literatura Buturac I., Bolf M. (2000). Proizvodnja krumpira. Zagreb, Hrvatska: Hrvatski zadružni savez. Cijene poljoprivrednih proizvoda i dobara utrošenih u poljoprivrednu proizvodnju od do (2010). Državni zavod za statistiku RH. Cijene u poljoprivredi u (2011). Državni zavod za statistiku RH. Cijene u poljoprivredi u (2012). Državni zavod za statistiku RH. FAOSTAT (2013). Raspoloživo: Izvješće o stručnom nadzoru sjemenskih usjeva godine (2013). Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo. Izvoz/uvoz po tarifnim brojevima Carinske tarife (CT 4) i zemljama namjene/podrijetla (2013). Državni zavod za statistiku RH. Izvoz/uvoz po proizvodima Carinske tarife (CT 8/10) i zemljama namjene/podrijetla (2013). Državni zavod za statistiku RH. Lešić R., Borošić J., Buturac I., Herak-Ćustić M., Poljak M., Romić D. (2004). Povrćarstvo. Čakovec, Hrvatska: Zrinski d.d. Kovačić D. [voditelj istraživanja] (2009). Proizvodno-potrošne bilance i ocjena samodostatnosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Zagreb, Hrvatska: Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet. Matjačić, M. (2009). Proizvodnja sjemenskog krumpira u Republici Hrvatskoj. Objavljeno u Hrvatsko oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo i europske integracije-zbornik sažetaka, Matotan Z. (ed.), Šibenik, Hrvatska: Hrvatsko agronomsko društvo. Poljoprivredna proizvodnja u (2013). Državni zavod za statistiku RH. Statistički ljetopis Republike Hrvatske (2009). Državni zavod za statistiku RH. Statistički ljetopis Republike Hrvatske (2010). Državni zavod za statistiku RH. Statistički ljetopis Republike Hrvatske (2011). Državni zavod za statistiku RH. Statistički ljetopis Republike Hrvatske (2012). Državni zavod za statistiku RH. State and tendencies of production and consumption of potatoes in Croatia Abstract The aim of the paper was to determine the degree of self-sufficiency for potatoes in the Republic of Croatia in the period from 2008 to 2012 and predict its tendency for the period from 2013 to Self-sufficiency for potatoes in the period from 2008 to 2012 varied from 81.39% (2010) to 90.33% (2009), and the average coverage of the domestic production in potato consumption was 85%. The degree of self-sufficiency is predicted for the period from 2013 to 2016 in the range of 82.14% (in 2016) to 87.05% (2014). In all the years of the analyzed period, domestic production of potatoes did not cover domestic consumption, with the same tendency in the medium term. Key words: potato, production, consumption, self-sufficiency, Republic of Croatia 49. hrvatski i 9. međunarodni simpozij agronoma Dubrovnik Hrvatska 139