UPRAVLJANJE FARMOM KRMAČA VISOKE PLODNOSTI

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Branimir Garić UPRAVLJANJE FARMOM KRMAČA VISOKE PLODNOSTI ZAVRŠNI RAD Zagreb, 2015.

2 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Animalne znanosti Branimir Garić UPRAVLJANJE FARMOM KRMAČA VISOKE PLODNOSTI ZAVRŠNI RAD Mentor: Izv. prof. dr. sc. Zoran Luković Neposredni voditelj: Dr. sc. Dubravko Škorput Zagreb, 2015.

3 UNIVERSITY OF ZAGREB FACULTY OF AGRICULTURE Animal Sciences Branimir Garić FARM MANAGEMENT OF HIGH FERTILITY SOWS GRADUATE THESIS Supervisor: Zoran Luković, Ph.D.Sc. Zagreb, 2015

4 Ovaj završni rad je ocijenjen i obranjen dana s ocjenom pred Povjerenstvom u sastavu: 1.Izv. prof. dr. sc. Zoran Luković 2. Izv. prof. dr. sc. Danijel Karolyi 3. Doc. dr. sc. Zvonimir Prpić

5 SAŽETAK U svinjogojskoj proizvodnji veliku i važnu ulogu imaju krmače, jer su one rasplodna jedinica stada i nosioci genetskog potencijal. Danas su u razvijenim zemljama jako rasprostranjene velike suvremene farme na kojima ima i do nekoliko stotina visokoplodnih krmača. Te farme imaju razvijen svoj sustav upravljanja i veliki broj proizvedene prasadi, no tu je visok udio i stresa u tim oblicima proizvodnje. Svinje su općenito životinje osjetljive na stres, pa je potrebno dosta pažnje u radu s njima. Važnost ima i hranidba. Često se javljaju se problemi koji ostavljaju trag na proizvodnji prasadi, a odnose se i na čitava legla. Zbog povećanja broja prasadi u leglu do te mjere da ih ima više nego što krmača ima sisa javljaju se problemi. Zbog nemogućnosti hranjenja, ali i zbog manjka kolostruma, prasad ugiba nakon prasenja, slabije raste i mnoga su zakržljala, a i zbog velikog broja prasadi su u leglu manje porodne mase. To je problem koji uvelike muči velike svinjogojske farme pogotovo na Zapadu (Francuska, SAD). U Francuskoj je analizom utvrđeno da je leglo povećano s 11,9 u do 13,8 u godini, a ukupna smrtnost je povećana s 19 % na 21% pa čak i 25% što ukazuje na porast ovog problema i potrebu za njegovim rješavanjem. Produktivnost krmača je drastično porasla, a istraživanja su pokazala da veliku ulogu tome pridonosi i hranidba. Da bi se omogućilo poboljšanje situacije na farmama potrebno je pravilnu hranidbu voditi, obogaćivati kolostrum, ali i paziti pri prasenju da se pomogne krmači da oprasi što više vitalne prasadi. Ključne riječi: svinje, plodnost, upravljanje, kolostrum, hranidba SUMMARY In pig production, sows play a big and important role, because they are breeding herd units and carriers of genetic potential. Today, in the developed countries there are large modern farms with hundreds highprolific sows, and farms have developed their management and production of a large number of pigs. Consequently, there is a high proportion of the stress in these types of production systems. Pigs are generally known as stress-sensitive animals, so they require a lot of attention. Nutrition of the sows also plays an important role. Introducing high prolific sows arise several problems. The number of piglets in the litter to overrides the number of available tits. Due to inability to consume colostrum, piglets die, have weaker growth and many are stunted, 1

6 and have lower growth rate. This is a problem that greatly troubles large pig farms, especially in the developed countries (France, USA.). In France, the analysis showed that the litter increased from 11.9 in 1996 to 13.8 in 2006, and total mortality increased from 19% to 21% and even 25%, which indicates an increase of the problem and the need for its resolution. Productivity of sows is drastically increased, and studies have shown that the major role that contributes to feeding. To facilitate the improvement of the situation on farms is necessary to keep proper nutrition, enriched with colostrum, but also look out at farrowing to help sow that farrows as many liveborn piglets as possible. Keywords: pigs, prolificacy, management, colostrum, nutrition 2

7 Sadržaj 1. UVOD PLODNOST SVINJA FIZIOLOGIJA PLODNOSTI SVINJA PLODNOST PRASENJE Priprema prasenja i prasili Prasenje LAKTACIJA ODBIĆE NAJVAŽNIJI UTJECAJI NA VELIČINU LEGLA U SVINJA SEZONA PRIPUSTA FARMA GENOTIP KRMAČE STANDARDIZACIJA VELIČINE LEGLA HRANIDBA Kolostrum ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I DOBROBIT ZAKLJUČAK LITERATURA

8 1. UVOD Svinjogojska proizvodnja u svijetu kao i u Republici Hrvatskoj odvija se kroz dva temeljna organizacijska oblika. Prvi organizacijski oblik uključuje velike farme i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja proizvode svinje za tržište (intenzivna proizvodnja), dok drugi oblik uključuje mala obiteljska gospodarstva s često mješovitom proizvodnjom koja proizvode svinje kako za tržište, tako i za vlastite potrebe (ekstenzivna proizvodnja). Svinjogojska proizvodnja je zastupljena u gotovo svim dijelovima naše planete (osim zemalja s religijskim ograničenjima - islamske zemlje) te predstavlja jednu od najznačajnijih grana stočarske proizvodnje. Od svih poljoprivrednih grana svinjogojstvo je posljednjih godina bilo najviše pod utjecajem intenzivnog iskorištavanja i proučavanja. Veći broj živooprasene prasadi u leglu preduvjet je za postizanje velikog broja proizvedenih tovljenika po krmači godišnje. Veliki dio obiteljskih gospodarstva drži mali broj životinja često u neodgovarajućim uvjetima, što je jedan od osnovnih razloga niske proizvodnje tovljenika po krmači godišnje u Hrvatskoj. To je ujedno i osnovni razlog zašto su naši proizvodni rezultati u svinjogojstvu na nacionalnoj razini lošiji od rezultata koji se ostvaruju u zemljama razvijenog svinjogojstva. Takve zemlje su prvenstveno Danska, Nizozemska, Francuska, SAD i druge. Ipak, i u hrvatskom svinjogojstvu vidljiv je porast veličine legla u višegodišnjem razdoblju (Uremović i sur., 2008; Škorput i sur., 2009). Svinjogojstvo u Hrvatskoj ima svoju budućnost u ukupnoj stočarskoj proizvodnji. U posljednje vrijeme veliki značaj se stavlja na ekološki faktor, te zbog toga manje farme svinja imaju prednost zbog manjeg zagađivanja okoliša, a uz određena ulaganja u objekte, tehnologiju i edukaciju uzgajatelja moguće je postići ekonomičnu proizvodnju svinja. Modernizacija objekata je bitna kako bi u budućnosti mogli instalirati bioenergetska postrojenja te tako povećati ekonomičnost proizvodnje. Veliku važnost u svinjogojstvu ima veličina legla, koja je pod utjecajem brojnih genetskih i okolišnih utjecaja, kao i interakcije između ovih utjecaja. Prosječni broj živooprasene prasadi u leglu krmača različit je za pojedine pasmine svinja, također i unutar pasmine, ako su uvjeti proizvodnje različiti. Primitivne pasmine krmača imaju manje leglo nego plemenite pasmine. 4

9 Unutar plemenitih pasmina mesnate pasmine imaju manje leglo nego pasmine s nižom mesnatosti. Danas veliki izazov u svinjogojski razvijenim zemljama, ali i drugdje na intenzivnim farmama predstavlja sve veća veličina legla. To rezultira dobivanjem prasadi manje porodne mase. Zbog većeg legla postoji opasnost od slabijeg preživljavanja prasadi, pa je potrebno dohranjivanje odnosno pojačan unos hrane uz dojenje i nakon njega. Gledajući na izazove u proizvodnji svinja od početka životnog ciklusa, lako je uočiti koji se trenutno razvijaju velikom brzinom. Kao što je genetika postala globalna ekonomija i proizvodnja je u skladu s ciljevima, jedno svojstvo posebno se ističe, to je broj prasadi po krmači odbijenih godišnje. Taj razvoj je isti za većinu zemalja u svinjogojstvu. Na primjer, Danska je pokazala porast od 6 prasadi između i godine. Ovaj trend se ubrzano širi po cijelom svijetu. (Andersen i Pedersen, 2014.) Loša strana povećane plodnosti je velik postotak perinatalne smrtnosti. Iz tog razloga trebamo iskoristiti sve mogućnosti kako bi iskoristili visoku plodnost kao prednost, a ne kao rizik. Osiguravanjem zaliha kolostruma i oplemenjivanjem za poboljšanje majčinskih komponenti kod krmača bilo bi poboljšano preživljavanje prasadi, što bi dovelo i do ekonomskih dobitaka. Više prasadi rezultiralo bi s više tovljenika, a time i višim prihodima u svinjogojstvu. 5

10 2. PLODNOST SVINJA Pod izrazom plodnost (fertilitet) podrazumijeva se sposobnost ženskih životinja da pri svakom pravovremenom osjemenjivanju (prirodni pripust, umjetno osjemenjivanje) ostanu gravidne i rađaju vrstom određeni broj normalno razvijene i zdrave mladunčadi sve do duboke starosti (Rupić, 2005). Plodnost se može definirati kao kompleksno svojstvo odnosno skupina svojstava o kojima ovisi opstanak svih životinjskih vrsta pa tako i svinja. Kompleksnost se ogleda u velikom broju reproduktivnih i nereproduktivnih svojstava koja izravno ili neizravno utječu na plodnost. Rothschild i Bidanel (1998) navode podjelu reproduktivnih svojstava svinja prema funkciji: spolna zrelost (dob kod prvog pripusta), spolno ponašanje (spremnost za skok, vidljivi znakovi estrusa), proizvodnja gonada (količina i kvaliteta spermija, broj jajnih stanica), oplodnja (broj ovuliranih jajašaca), materinska svojstva (proizvodnja mlijeka, broj odbite prasadi), te veličina legla i drugi kvantitativni pokazatelji. Krmače (nazimice) su spolno zrele sa sedam mjeseci, spolni ciklus traje 21 dan. Graviditet traje 3 mjeseca, 3 tjedna i 3 dana, ili ukupno 114 do 115 dana. Slika 1. Krmača i prasad 6

11 2.1. FIZIOLOGIJA PLODNOSTI SVINJA Današnje su se pasmine svinja kroz evoluciju transformirale iz monoestričnih u poliestrične životinje. Sa spolnom zrelošću spolni organi, jajnici i maternica počinju normalno funkcionirati, a spolno zrele ženke mogu ostati gravidne (Rupić, 2005). Na jajniku se stvaraju Graafovi folikuli, koji pucaju, te se u jajovod (infundibulum) ubacuju jajašca odnosno ženske spolne stanice sposobne za oplodnju. Ovulacija je oslobađanje fertilnih jajašaca (primarne ili sekundarne oocite) iz jajnika (Liker, 2005). Isti autor piše da je to biološki proces koji započinje gonadotropnom hormonskom stimulacijom zrelih folikula i završava pucanjem folikula i oslobađanjem zrelih jajašaca u jajovod. Whittemore (1998) navodi da gornja granica za konačnu veličinu legla ovisi o ukupnom broju jajašaca sposobnih za oplodnju koja su oslobođena iz folikula na jajnicima i ubrzo pristigla u jajovod gdje se odvija oplodnja. Isti autor navodi da se kod negravidnih plotkinja ciklički u svakom jajniku proizvede 6-14 jajašaca u svakoj ovulaciji. Broj ovuliranih jajašaca ovisi o dobi plotkinja te se najveći broj ovuliranih jajašaca podudara najčešće s petim leglom. Dok nazimice obično proizvode oko 14 do 15, krmače proizvode 20 do 25 jajnih stanica. Uremović i Uremović (1997) napominju da nazimice veće tjelesne mase proizvode veći broj ovuliranih jajašaca i imaju veće leglo. Spolna zrelost u nazimica javlja se prosječno u dobi između pet i devet mjeseci ili kada nazimice dosegnu tjelesnu masu od 80 do 120 kg. Za pravovremeni ulazak u reprodukciju naročito je važno na vrijeme početi sa stimulacijom prvog estrusa. Kovač i Malovrh (2005) preporučuju da bi nazimice trebale doći u kontakt sa spolno zrelim nerastom u dobi od 160 dana zbog stimulacije pojave prvog estrusa sa 180 dana starosti, drugog 200 dana i trećeg 220 dana. Pri pripustu bi nazimice trebale biti teške oko 125 kg. Ulaskom nazimica u pubertet počinje se kontinuirano javljati spolni ciklus koji traje prosječno 21 dan, u rasponu od 18 do 24 dana (Rupić, 2005). Estrus kod krmača traje između jedan i pet dana (prosječno 44 sata) kod čistih pasmina svinja, a kod križanaca kraće, od jedan do tri dana. Ovulacija se javlja između 16 i 48 sati od početka bucanja, a traje oko 6 sati. Krmaču treba pripustiti ili umjetno osjemeniti drugi dan estrusa, što iznosi sata od prvih znakova estrusa. Radi povećanja postotka oprasivosti i većeg legla, optimalno je plotkinju osjemeniti dvaput. U tom slučaju prvo osjemenjivanje treba izvršiti 8 do 12 sati nakon prvih znakova 7

12 estrusa, a drugo 12 do 18 sati nakon prvog osjemenjivanja. Gravidnost u krmača prosječno traje 114 dana, a normalne granice gravidnosti u krmača su od 103 do 126 dana (Rupić, 2005) PLODNOST Veličina legla predstavlja konačan rezultat kojem doprinose sva reproduktivna svojstava (Rothschild i Bidanel 1998). Veličina legla je jedan od najvažnijih pokazatelja plodnosti i uvršten je u većinu selekcijskih programa u svinjogojstvu. Veličina legla je kompleksno svojstvo koje se ovisno o cilju istraživanja može definirati na različite načine. U prenatalnom stadiju veličina legla ovisi najviše o broju ovuliranih jajašaca, sposobnosti preživljavanja embrija i kapacitetu maternice. Postnatalno veličina legla najčešće se prikazuje kao broj ukupno oprasene prasadi, broj živooprasene prasadi, broj mrtvooprasene prasadi te broj odbite prasadi. Od navedenih svojstava, broj živooprasene prasadi je svojstvo koje je najčešće proučavano. Broj ukupno oprasene prasadi sadrži u sebi i broj mrtvooprasene prasadi, pa se selekcijom na ovo svojstvo povećava i broj mrtvooprasene prasadi. Broj odbite prasadi, iako s ekonomskog gledišta možda i najinteresantnije svojstvo veličine legla, nije moguće uključiti u selekcijske kriterije zbog određenih tehnoloških rješenja kao što je podmetanje prekobrojne prasadi pod krmače s manjim brojem prasadi, čime se gubi veza u podrijetlu. U Danskoj je istraživanjem dokazano da s veličinom legla, prosječna veličina rođene prasadi se smanjuje (Andersen i Pedersen, 2015). Autori su istraživanjem u Danskom istraživačkom centru svinja, nedavno dokazali da svako dodatno prase u leglu smanjuje prosječnu porođajnu masu po 40 g. To se ne čini puno, ali s prosječnom porođajnom težinom prasadi, težina će biti manja do 1,5 kg, a to je značajan iznos. Stopa preživljavanja može biti niža, ali genetika i vještine upravljanja su poboljšale stopu preživljavanja. Andersen i C. Pedersen (2014) pokazali su jasnu vezu između porodne mase i preživljavanja prasadi, tjelesne mase i konzumacije kolostruma, te porodne mase i rasta u kasnijim fazama. Na porodnu masu prasadi mogu umjereno utjecati hranidba, upravljanje, i genetika. Ranije odbijanje prasadi suočava nas izazovima poput manjih stopa preživljavanja, problema oko unosa 8

13 hrane, smanjeni dnevni prirast, povećanu potrošnju lijekova i dodatnog rada te na kraju potencijalno smanjenje produktivnosti. Međutim, povećanje veličine legla negativno je povezano s porodnom masom, pri čemu su moguiće značajne varijacije te posljedično preživljavanjem prasadi. To je pokazalo istraživanje provedeno u Irskoj, gdje je prasad težine manje od 800g na rođenju imalo 32% preživljavanja u usporedbi s 97% za prasad koja je teža od 2 kg. (Reid, 2015.) Tablica 1. Utjecaj veličine legla na svojstva prasadi nakon prasenja Veličina legla Do ili više Prosječna porodna masa (kg) 1,59 1,48 1,37 1,26 Unutar legla, rođenje, težina, varijacije (kg) 0,26 0,27 0,20 0,30 Postotak prasadi (do 1 kg) PRASENJE Priprema prasenja i prasilišta Dobra priprema prasilišta i boksova u prasilištu je od velike važnosti za uspješno prasenje i preživljavanje što većeg broja prasadi. Prije samog prasenja potrebno je osigurati uvjete u kojem će farmeri i zaposlenici koji nadziru prasenje biti u mogućnosti reagirati na svaku situaciju i biti u mogućnosti nadzirati sve krmače i njihova legla. Uoči premještanja krmača potrebno je napraviti temeljito i kvalitetno čišćenje boksova. Sama priprema boksa za pranje treba započeti uklanjanjem ostataka hrane, fecesa i ostalih tvari iz prethodnog turnusa. Preporuča se očistiti cijeli boks deterdžentom te isprati vrućom (ne mlakom ili toplom) vodom pod pritiskom. Nakon prvog pranja, postupak je potrebno ponoviti. Cilj je prvog pranja odstraniti zakorene ostatke organske tvari iz prethodnog turnusa, dok drugim pranjem odstranjujemo zaostale masne naslage koje mogu biti izvor onečišćenja i infekcija. Nakon drugog čišćenja prostor je potrebno temeljito 9

14 pregledati, kako bi se uočila moguća zaostala onečišćenja. Nakon toga potrebno je dezinficirati prostoriju raspršivačem. Neki farmeri često rotiraju različita dezinfekcijska sredstva kako bi se smanjila mogućnost razvijanja rezistentnosti mikroorganizama na dezinfekcijska sredstva, pri čemu je potrebno voditi računa da djelovanje svakog dezinfekcijskog sredstva bude efikasno. Na kraju, nastambu je potrebno dobro osušiti prije useljavanja krmača. (Škorput i Luković, 2015) Prasenje Pri naseljavanju objekta krmačama, potrebno je isplanirati kojim redom će se puniti nastamba te kako će se grupirati krmače. Starije krmače, iznad petog prasenja, krmače u nepovoljnoj kondiciji, kao i krmače za koje je poznato da su u prošlim prasenjima imale veći udio mrtvorođene prasadi preporučljivo je smjestiti u isti dio prasilišta, jer je zbog njihovog statusa opravdano očekivati probleme s prasenjem. Na taj način može se brže i lakše identificirati životinje s problemima te pružiti potrebnu pomoć. Poseban izazov predstavljaju prvopraskinje, čiji udio u ukupnom broju plotkinja iznosi oko 20%. Prvopraskinjama, zbog svog posebnog statusa i specifičnosti koje imaju u odnosu na druge plotkinje, treba obratiti posebnu pozornost. Pri punjenju objekta poželjno je primijeniti sustav sve unutra-sve van kako bi se smanjila mogućnost miješanja životinja iz različitih turnusa i vjerojatnost prenošenja bolesti smanjila na najmanju moguću mjeru. Zbog specifičnosti krmača visokoplodnih linija pri prasenju je potreban stalni nadzor kako bi se brigom za preživljavanje svakog praseta ispunio genetski potencijal krmače i ostvarili povoljni ekonomski rezultati. Tijekom prasenja potrebno je nadzirati svaku krmaču, kako bi se uočili eventualni problemi pri prasenju. Između prasenja prva 4 praseta pri normalnom prasenju trebalo bi proteći najviše 2 sata te najviše 1 sat između slijedeće prasadi. Oprasenoj sitnoj prasadi potrebno je pomoći da posisa kolostrum. Ukoliko je potrebno, sitnu prasad potrebno je zagrijati, jer se kod sitne prasadi brže gubi tjelesna toplina što utječe na sposobnost preživljavanja. Potrebno je provjeriti zdravstveno stanje svake krmače, te po potrebi poduzeti potrebne mjere. Kad prasad prestane izlaziti, potrebno je utvrditi ima li zaostalih fetusa ili je prasenje zaista završeno. Znakovi koji upućuju na završeno prasenje su izbacivanje posteljice, smirivanje krmače, uspostavljanje kontakta s prasadi, te ponovno uzimanje hrane. Ukoliko postoji sumnja u postojanje zaostale prasadi, 10

15 krmačama se može aplicirati oksitocin kako bi se prasenje dovršilo. Ukoliko se nad krmačama koje se prase ne vrši adekvatan nadzor, moguće posljedice se očituju kroz povećan gubitak prasadi zbog nemogućnosti uzimanja kolostruma, pothlađenosti te nedostatka kisika LAKTACIJA Nakon prasenja potrebno je osigurati da svako prase dobije kolostrum unutar prva 24 sata nakon prasenja. Upravo je to razdoblje od izuzetne važnosti za preživljavanje prasadi i stjecanje otpornosti i vitalnosti. Svu prasad male porodne tjelesne mase, slabu prasad, te prasad oprasenu na kraju prasenja, poželjno je označiti i nadzirati unos kolostruma. Upravljanje velikim leglima zahtijeva davanje posebne pozornosti svakom prasetu od prvog dana ukoliko se želi postići značajno smanjenje smrtnosti prasadi prije odbića. Prasad s izrazito malom porodnom masom (ispod 700 g) ima jako nisku stopu preživljavanja te je vrijeme koje se posvećuje prasadi potrebno raspodijeliti tako da se pozornost usmjeri na prasad koja ima veće šanse preživjeti. Preživljavanje prasadi u velikim leglima također se može poboljšati i ravnomjernom distribucijom kolostruma. Količina kolostruma kojeg luči krmača neovisna je o veličini legla. Posljedično, povećanjem veličine legla, neće se povećati i količina kolostruma po prasetu, što pred farmere stavlja novi izazov. (Škorput i Luković, 2015.) Na mliječnost krmača može se utjecati tehnološkim postupcima. Osnovna pretpostavka za ostvarivanje maksimalne mliječnosti krmače je da na raspolaganju ima dovoljne količine vode i hrane. Krmače tijekom laktacije mogu popiti l vode dnevno kada laktacija dosegne svoj maksimum. Nadalje, na mliječnost krmače utječe i konzumacija hrane te kvaliteta krmne smjese. Krmače dobrog zdravstvenog statusa imat će i dobru mliječnost. Mastitis i edem vimena mogu negativno djelovati na proizvodnju mlijeka. Optimalni mikroklimatski uvjeti, mirna atmosfera te prikladan dizajn boksa za prasenje također će imati pozitivan učinak na proizvodnju mlijeka. Kad je jednom uspostavljen redoslijed prasadi na sisama, potrebno ga je zadržati, jer promjena redoslijeda može uzrokovati smanjeno lučenje mlijeka. Također, duljina laktacija može utjecati na veličinu slijedećeg legla (Luković i sur., 2006). 11

16 2.5. ODBIĆE Tijekom laktacije krmače se nalaze u anestričnom razdoblju te danom odbića za krmaču počinje novi ciklus. Krmače modernih visokoplodnih linija svinja tijekom laktacije zbog velikog broja prasadi koju moraju othraniti mogu izgubiti dio tjelesnih rezervi. Odbiće prasadi visokoplodnih krmača često se mora podrediti potrebi premještanja prasadi pod zamjenske krmače s ciljem othrane što većeg broja prasadi. Propisima Europske unije regulirano je minimalno trajanje laktacije svinja i ono iznosi najmanje 28 dana. Iznimno, prasad se može odbiti i sa 21 danom ukoliko se premješta u zasebnu, dezinficiranu prostoriju koja ispunjava sve higijenske i mikroklimatske uvjete. Prije odbića prasadi, potrebno je pregledati prasad koja se odbija i utvrditi mogu li se odbiti, bez obzira na predviđenu dob odbića. Odbiće je potrebno pripremiti barem dan ranije, na način da se označe krmače čija će prasad biti odbijena, kao i one koje će se i dalje koristiti za prekomjernu prasad iz ostalih legala. Odbiće je najbolje provesti na način da se krmača odvoji od prasadi, jer na taj način izbjegavamo utjecaj dvostrukog stresa na prasad zbog odvajanja od majke i promjene sredine u kojoj borave. (Škorput i Luković, 2015.) 12

17 3. NAJVAŽNIJI UTJECAJI NA VELIČINU LEGLA U SVINJA 3.1. SEZONA PRIPUSTA Utjecaj sezone na veličinu legla obično objašnjava dva izvora varijabilnosti. Prvi izvor varijabilnosti su dugotrajne promjene koje mogu biti posljedica boljih okolišnih uvjeta, na gamenta i selekcije. Nadalje, veličina legla se mijenja u ovisnosti o kratkotrajnim promjenama obično povezanih s klimom, kao i promjenama u tehnologiji te drugim nepoznatim izvorima varijabilnosti. Utjecaj sezone u svezi s klimatskim promjenama može se objasniti preko duljine trajanja dnevnog svjetla (fotoperiod) i temperature (Clark i Leman, 1986a). Utjecaj fotoperioda na veličinu legla nije naročito proučavan te je često zamaskiran drugim utjecajima, dok je utjecaj temperature na veličinu legla puno više istraživan. U mnogim dijelovima svijeta uočene su sezonske promjene u nekim reproduktivnim svojstvima svinja. Najčešće se spominje smanjenje postotka koncepcije, produžavanje razdoblja od odbića do koncepcije i u nekim slučajevima smanjenje veličine legla u određenom dijelu godine (; Koketsu i Dial, 1997). Sezonski problemi u reprodukciji svinja na komercijalnim farmama koje se nalaze u toplijim klimatskim područjima (u južnoj Europi, SAD-u, jugoistočnoj Aziji i Australiji), pripisani su visokoj temperaturi i fotoperiodu (Hennessy i Williamson, 1984; Xue i sur., 1993). U uvjetima umjerene klime sjeverne Europe Tummaruk i sur. (2000) nisu ustanovili utjecaj sezone na veličinu legla. Većina spomenutih istraživanja uključivala su moderne genotipove svinja, kako čiste pasmine tako i križance. Utjecaj sezone pripusta na veličinu legla je nije u potpunosti razjašnjen. Tako Kemp i Soede (1997) navode da krmače koje koncipiraju ljeti imaju značajno kraći interval od početka estrusa do ovulacije, što može dovesti do veće vjerojatnosti da se promaši optimalno vrijeme osjemenjivanja. S druge strane, Love i sur. (1993) pojašnjavaju da negativni utjecaj toplinskog stresa u tijeku ljetnih mjeseci može biti pomiješan s pozitivnim učinkom kasnijeg ulaska u estrus. U njegovu istraživanju krmače koje su pripuštene 12 dana nakon odbića imale su prosječno za jedno prase u leglu više nego one koje su imale kraće razdoblje od odbića do koncepcije. 13

18 Previsoka temperatura također će smanjiti unos hrane krmača. Preniska temperatura nije toliko opasna za krmače koliko za prasad, zbog mogućnosti izazivanja hipotermije, posebice u uvjetima smanjenog unosa kolostruma. Kao posljedica javlja se glad, što uz pothlađenost može dovesti i do ugibanja prasadi. To je posebno izraženo u velikim leglima. Zato na farmama trebamo održavati mikroklimatske uvjete, za sto je bitna adekvatna ventilacija, ali i grijalice za prasad. Optimalna temperatura je oko C za sisajuću prasad, što se s porastom prasadi smanjuje. Slika 2. Sisanje prasadi 3.2. FARMA Utjecaj farme odnosno uzgajatelja na veličinu legla može se objasniti na više načina. Uzgajatelj se mora ponašati prema životinjama, pogotovo plotkinjama, u skladu s njihovom dobrobiti. Bilo kakvo agresivno ponašanje prema krmačama i nazimicama, nedovoljna briga o uvjetima smještaja, mikroklime, hranidbe i drugih okolišnih čimbenika može dovesti do stresa i smanjene reproduktivne učinkovitosti, pa prema tome i do manjeg legla. Čop i sur. (2003) pišu da uzgajatelji žele što veću iskoristivost svinja, a ona se mjeri brojem legala na godinu. Uzgajatelji također žele skratiti razdoblje između dva prasenja, ali da ne utječu na smanjenje plodnosti. Veličinu legla najlakše je korigirati s dužinom trajanja laktacije jer na tu mjeru proizvođači imaju najveći utjecaj. Tjedan dana kraća laktacija teoretski donosi 0.1 leglo po 14

19 krmači više u jednoj godini (Kovač i sur., 1983). Vincek i sur. (2002) su utvrdili da se nepravilnim pristupom i uzgojem nazimica pojavljuju problemi kod puberteta i plodnosti u prva tri legla. Autori pišu da na plodnost negativno utječe stres, kao na primjer skupni uzgoj (previše grla u boksu) i pomanjkanje prostora (1 m² po nazimici manja plodnost u pubertetu nego kod 2 3 m² po nazimici). S druge strane stres (transport, preseljenje, prisutnost drugih nazimica i miješanje) ima i pozitivne značajke te pogoduje pojavi spolne zrelosti. U uzgoju nazimica postižu se nedovoljni prirasti od rođenja pa do 100 kg tjelesne težine, a uzrok leži u nedostatnoj količini hrane, neizbalansiranom obroku, zaostatku u rastu nakon odbića. Slabo uzimanje hrane je povezano s visokom temperaturom u praslilištu. Umjesto da se grije prostor za prasad, grije se cijelo prasilište, a u tim uvjetima plotkinje manje jedu, imaju manje mlijeka, prasad slabo napreduje i dolazi do mršavljenja. Takve plotkinje su u lošoj kondiciji, a posljedica toga je kašnjenje estrusa GENOTIP KRMAČE Genotip krmače utječe na veličinu legla jer su manje-više sve tjelesne funkcije pod genetskom kontrolom. Neke pasmine imaju bolja reproduktivna svojstva od drugih (Rothschild i Bidanel, 1998; Tummaruk i sur., 2000), iako postoji razlika i unutar samih pasmina. Lokalne i terminalne pasmine imaju u pravilu manja legla, dok su najbrojnija legla zabilježena u kineskih pasmina. Križane krmače jorkšira i landrasa proizvode veće leglo nego kao čiste pasmine Tablica 2. Prosječan broj živoorođene prasadi po pasminama Pasmina Veličina legla Mangulica 6,8 Hemšir 9,5 Švedski landras 10,2 Veliki jorkšir 10,5 Švedski jorkšir 11,0 Kineske pasmine 18,0 Belgijski landras 9,0 15

20 Kod križanja aditivne učinke gena dopunjuju neaditivini, a u selekciji se to naziva heterozis. On predstavlja odstupanje potomaka od prosjeka roditelja uslijed djelovanja dominance i epistaze. Heterozis je najveći kod svojstava s niskim heritabilitetom (veličina legla) STANDARDIZACIJA VELIČINE LEGLA Borba s jednim od najvećih izazova kod držanja visokoplodnih krmača othranjivanjem što većeg broja oprasene prasadi vrlo često podrazumijeva standardizaciju veličinu legla (eng. crossfostering): premještanje prekobrojne prasadi pod druge krmače s ciljem povećanja broja odbijene prasadi. Da bi premještanje prasadi dalo željene rezultate, potrebno ga je obaviti pravovremeno. S obzirom da kvaliteta kolostruma vrlo brzo opada, optimalno vrijeme za premještanje prasadi je unutar prva 24 sata nakon prasenja, nakon uzimanja prvog kolostruma. Preporučljivo je prvo premjestiti jaču i vitalniju prasad. Takav postupak opravdava se činjenicom da će se jača prasad bolje snaći u novom leglu i prilagoditi na novonastalu situaciju. Veću prasad treba rasporediti pod krmače s debljim sisama koje u ranijim prasenjima nisu imale problema sa dojenjem. Prije samog raspoređivanja prasadi, najsitniju prasad može se 15 minuta zagrijati ispod grijaće žarulje, kako bi se smanjio gubitak tjelesne temperature preko tijela, koji je u sitnije prasadi najveći. Legla se formiraju na osnovu broja aktivnih sisa krmača. Preporučeni maksimalni broj prasadi u leglima prvopraskinja ne bi trebao biti veći od 12. Budući da se prasad brzo navikava na majku i sisu koju je prisvojila, sortiranje i premještanje potrebno je obaviti u kratkom vremenu. Premještanje prasadi ne preporuča se na onim farmama koje imaju problema sa PRRS-om. Prasadi koja je premještana 48 sati nakon prasenja trebat će 2 do 4 sata nakon premještanja da se izbore za sisu, što je nepovoljno zbog smanjene konzumacije mlijeka. Pri premještanju treba biti siguran da krmača koja prima prasad ima dovoljan broj funkcionalnih sisa kako bi mogla othraniti svu primljenu prasad. Potrebno je iskoristiti sve funkcionalne sise kako bi se što bolje iskoristio smještajni prostor. Međutim, potrebno je održavati veličinu legla ujednačenom, kako bi svako prase dobilo šansu natjecati se sa svojim vršnjacima. Pri premještanju ne treba premještati stariju prasad u mlađe leglo, s obzirom da se imunološki sustav mlađe prasadi još nije razvio. Prasad koja nije osvojila sisu poželjno je grupirati zajedno, kako bi dobila šansu natjecati sa sebi sličnom prasadi. 16

21 Ukoliko se dogodi situacija da u prasilištu imamo više legala sa 15 ili više prasadi, može se dogoditi da neće biti dovoljno krmača pod koje možemo rasporediti prasad. Pri tome možemo upotrijebiti tehniku tzv. kaskadnog premještanja i na taj način smanjiti šansu da prasad ostane bez kolostruma. Pri tome se prvo odbija prasad zdravih krmača dobi 15 i više dana i premješta u posebne boksove. Zatim pronalazimo leglo dobi najmanje 12 sati, pri čemu je potrebno izabrati leglo sa dobrim startom, jer krmače pod koje ih premještamo više ne proizvode kolostrum. Na taj smo način oslobodili dobru krmaču koja će još uvijek proizvoditi kolostrum za prasad koju joj dajemo. Kod izbora prasadi za premještanje moramo biti sigurni da biramo prasad koja ima dobar start, budući da se kolostrum krmače pod koju ih premještamo proizvodi već 12 sati. Pri izboru zamjenske krmače poželjno je da ima manje leglo (10 i manje prasadi), veću porodnu masu legla i da je dobre mliječnosti. 17

22 4. HRANIDBA Kao što znamo svinje su monogastrične životinje koje uspješno koriste hranu s visokom koncentracijom energije. Smatra se da imaju dobru konverziju hrane (3,0 kg). Sama hranidba je različita kod krmača različitih kategorija: suprasih krmača, dojnih krmača ili kod krmača nakon odbića. Istina je da danas genetski napredak odgovoran za velika povećanja legla odnosno veličine legla kod krmača. Nije neuobičajeno da više krmača na farmi oprasi preko 16 prasadi u leglu. U takvim situacijama važnu ulogu ima i hranidba, hranidba krmače pogotovo u vrijeme graviditeta i poslije prasenja jer se hranidbom održava njezino zdravlje i kondicija ali ako ima adekvatnu hranidbu ima i dovoljno kolostruma koji je prva hrana prasadi nakon poroda. Slika 3. Prasad Farme koje tjedno hrane krmače 10 % dok su s prasadi, završavaju s 30% odbića prasadi tjedan dana prije. No nije dobro odbijati prelaganu prasad jer ona dalje u tovu teško napreduju, zato trebamo ako su prelagani i premaleni ostaviti ih još s krmačom, a to je problem koji se javlja zbog neznanja farmera pogotovo kod velikih legala gdje ima više prasadi ali s manjom tjelesnom težinom i zbog nedostatka hrane oni su i nejednake veličine. Taj nedostatak hrane ima usku vezu i s hijerarhijom u leglu, naime dolazi do natjecanja za resurse poput kolostruma, hrane, vode. Prase koje je jače izgura slabiju prasad te na taj način dobije više kolosturma te bolje i više napreduje. Zbog toga je važan menadžment farmi i stalan nadzor nad životinjama da bi time pomogli i slabijoj prasadi da dođu do svog obroka. 18

23 Kod same prasadi, da bismo poboljšali unos hrane nakon odbića i da bi ih zainteresirali za hranu još za vrijeme laktacije, važno je odabrati sastojke koji su prihvatljivi prasadi. Slika 4.Prikazuje kako postupci s hranjenjem uključuju ranija odbića Hranidba gravidnih krmača je zadatak koji zahtjeva svakodnevnu pozornost da zadovolji sve veće potrebe za proizvodnjom mlijeka tijekom laktacije krmače. Krmače u vrućim klimatima slabije jedu, na što možemo utjecati češćim obrocima, kako bi zadovoljili potrebnu količinu od 7 do 8 kg hrane dnevno. Važne u sastavu obroka su i aminokiseline, pogotovo u proizvodnji mlijeka, ali bez sumnje visoka koncentracija lizina u krmača je jasan pokazatelj važnosti aminokiselina. Lizin je u odnosu s proizvodnjom mlijeka, moramo ga redovito dodavati zbog proizvodnje mlijeka. Što se tiče ostalih esencijalnih aminokiselina omjer je 55%, 66%, 18% i 82% za metionin, cistin, treonin i valin. Posebno je važan valin kod velikih legala jer njegov odnos s lizinom je ključan za proizvodnju mlijeka. Krmačama pred prasenje obrok treba smanjiti na 1 kg smjese, a na dan prasenja ne hraniti već samo napojiti. Pred prasenje mogu se koristiti laksativne smjese. Krmača dok doji ima veće potrebe za hranom radi mliječnosti. Zbog stresa apetit je slabiji odmah nakon prasenja pa je stoga potrebno potaknuti konzumaciju hrane. Što se tiče hranidbe nakon odbića, bitna je za pojavu 19

24 estrusa i zbog veličine legla, koje se javlja ako dođe do odgađanja estrusa. U hrani mora biti dovoljno energije, energetska smjesa, ako je hranidba dobra, pospješena energijom krmača u 80% slučajeva brže dolazi do estrusa. Nakon odbića uz hranidbu krmače moramo računa voditi i o hranidbi prasadi koja mora biti potpuna jer prasad prelazi na novi oblik hrane, što predstavlja stresan period za svaku životinju. Kod većih legala ona prasad koji preživi do odbića dalje opstaju jer najkritičniji period su prošli, a i sada će imati dosta hrane što nije bilo moguće s kolostrumom kojeg nije bilo dovoljno za neke. Hrana mora imati visoku probavljivost i ne negativno smije utjecati na probavni sustav. Komponenta u hrani koja dovodi do negativnih posljedica u crijevima igra veliku ulogu u dobrobiti prasadi i stoga i na unos hrane. Hranidbena potrebna za moderne krmače i mogućnost dijetetske hranjive tvari, su jako malo znane kao usporedba sa našim znanjima o uzgoju svinja. Broj objavljenih istraživanja u posljednjih 40 godina u uzgoju svinja se kreće u tisućama, samo je 800 objavljenih za prehranu krmača u Commonwelth poljoprivrednim bazama podataka manje od 1% od svih objava o svinjama. Ako još ne znamo sve što trebamo znati o uzgoju svinja zamislite što ne znamo o krmačama! Produktivnost krmača dramatično je narasla u posljednjih 20 godina. Krmače su od središnje važnosti u proizvodnji svinjetine jer su rasplodna jedinica stada i njihova produktivnost i genetski potencijal definira maksimalan potencijal produktivnosti cijelog sustava. Iako krmače predstavljaju brojčano manji dio cijelog stada svinja, krmače konzumiraju 20 % hrane za proizvodnju svinjetine i tako imaju jako veliki utjecaj na cjelokupnu cijenu svinjetine po kilogramu. Nepravilna hranidba ima mnogo negativnih utjecaja na učinak krmača, uključujući: smanjenu dugovječnost, manju otpornost na bolesti, loš uspjeh u uzgoju, rađa se manje svinja po leglu i odbijaju sisanje, manje prasadi je rođeno i manje težine, i veća varijacija u težini prasadi i manji potencijal rasta. Nepravilan balans između unosa energije i aminokiselina kod krmača će također rezultirati nepravilnim sastavom tijela, uključujući, ili premalo ili previše slanine, smanjena prehrana za vrijeme laktacije, i prevelik gubitak tjelesnih bjelančevina za vrijeme laktacije. Visoko plodne krmače su pokazale i mnoge probleme koje mi također pripisujemo slaboj ishrani, uključujući, smrtnost prasadi, povećane razlike u leglu, povećan gubitak težine u laktaciji (Boult i suradnici, 2008; Foxcroft, 2008). 20

25 Tijekom gestacije, približno 20 do 40% energije i aminokiselina koje krmače konzumiraju koriste se za rast prasadi čime računamo na povećanu proporciju energije i aminokiselina potrebne kada krmača pristupi porođaju. Preostalih 60 do 80% energije i aminokiselina koje su krmače konzumirale koriste se za održavanje normalnog metabolizma i aktivnosti tijela. Stoga, istraživanje na energiji i aminokiselinama potrebnim za krmače mora početi sa točnim procjenama zahtjeva za održavanje energije i aminokiselina. Uzdržne potrebe su osnovne vrijednosti po kojima dodajem energiju i aminokiseline potrebne za razvoj krmača, rast fetusa svinje i conceptusa, i laktaciju. Ako je osnovna vrijednost zahtjeva za održavanje netočna, onda će i slijedeće vrijednosti biti netočne. Iako laktacija obično traje oko 21 dan, uspoređujući sa dana gravidnosti, utjecaj laktacije na metabolizam krmača je mnogo veći nego u bilo kojem drugom zdravom fiziološkom stanju (Knox i sur., 2013). Zapravo, laktacija ima tako velike kataboličke učinke na tijelo da je laktacija često korištena kao model proučavanja metabolizma tijekom ozbiljnog gubitka težine slijedeći velike traume u terminalno oboljelih pacijenata od raka (Baracos, 2006). Hranidbene potrebe za krmače tijekom laktacije je jako teško proučavati jer se uvjeti mijenjanju svakodnevno zbog promjena u: proizvodnje i sastava mlijeka, dobrovoljnog unosa hrane, gubitka težine i sastava toga gubitka težine. Povećanjem produktivnosti krmača u posljednjih 10 godina, krmače imaju više prasadi po leglu, imaju više laktacija godišnje i brže ponovno ulaze u ciklus. Dokazano također da veliku ulogu imaju mikroklimatski uvjeti. Stoga, što točnije informacije nisu potrebne samo za planiranje hranidbe, nego i za planiranje sustava za održavanje mikroklimatskih uvjeta.. Slično kao s energijom, postoji i nekoliko procijenjenih normativa za potrebe na aminokiselinama za krmače modernih visokoplodnih linija svinja. Trenutno najviše programa za hranjenje krmača pretpostavlja da su potrebe za aminokiselinama i energijom konstantne tijekom gravidnosti i dojenja. Naše istraživanje jasno pokazuje da potrebe nisu konstantne tijekom gravidnosti ili dojenja. Tjelesne težine krmače i legla tijekom gravidnosti se povećava i održavanje pričuve aminokiselina dok gravidnost napreduje (McMillan i sur. 2003). Nedavno, Samuel i sur. (2007.a) su pronašli porast oksidacije aminokiselina (leucin) tijekom kasne gravidnosti. To znači da ili učinkovitost i iskoristivost aminokiselina pada tijekom kasne gravidnosti ili da su bitne aminokiseline oksidirale kako bi se nadoknadile nedovoljan energetski unos. Samuel 21

26 sur. (2008.) su pokazali da je oksidacija leucina značajno porasla u napretku dojenja, što znači da više proteina katabolizira kako bi osigurali dodatnu energiju. Stoga je unos aminokiselina u tih krmača u kasnoj laktaciji bio nedovoljan da zadovolji zahtjeve za sintezu proteina i korištenje energije. Te promjene pokazuju da potrebe energije i aminokiselina treba utvrditi za različita razdoblja gravidnosti i dojenja. Ovi podaci također pokazuju da se značajna procjena prehrane krmača može postići samo trenutnim utvrđivanjem uvjeta aminokiselina i potrošnje energije. Produktivnost i performanse krmača uvelike su se promijenile u posljednjih 20 godina, kao rezultat genetske selekcije i poboljšanog upravljanja. Hranidba temeljena na novim i točnijim zahtjevima za hranjivim tvarima plodnih krmača će omogućiti nastavak povećanja produktivnosti i smanjiti negativne popratne učinke kod visoke plodnosti Kolostrum Kolostrum je prvo mlijeko i osnovni izvor energije, odnosno prva hranjiva i energetska komponenta koja dolazi mladunčetu/prasetu u probavni sustav nakon poroda, a važnu ulogu ima i u izgradnji imuniteta. On je važan i presudan za razvoj prasadi i imunološkog sustava te sam životni vijek i zdravlje životinje.treba ga omogućiti životinji u prvih 16 sati života jer nakon toga crijeva prasadi vise nisu propusna za razna antitijela i imunoglobuline koji se nalaze u kolostrumu. Već nakon 20 sati nakon poroda krmača više neće proizvoditi kolostrum već mlijeko. Ako želimo smanjiti smrtnost prasadi potrebno im je pravovremeno osigurati kolostrum. Kolostrum je prasetu imunološka zaštita, te broj prasadi ne smije premašiti broj mliječnih žlijezda. Da bi ovakav problem riješili potrebno je ili višak prasadi odvojiti i hraniti na bočicu ili svoj prasadi dati određenu dozu kolostruma. zbog njegove važnosti. Kada prasad posisa kolostrum, uz pomoć radnika će se izboriti za svoje mjesto na sisi. Dokazano je da ona, prasad koja ne primi kolostrum ima manje izglede za preživljavanje. Ako smo već odvojili prasad od krmače trebamo im osigurati i izvor topline, pošto je prasad nakon poroda slabo otporna na niske temperature. 22

27 5. ZDRAVSTVENA ZAŠTITA I DOBROBIT Za ostvarivanje zadovoljavajućih rezultata u krmača visokoplodnih linija, zdravstvena zaštita je od iznimne važnosti. Provođenje biosigurnosnih mjera s ciljem sprječavanja unosa patogena u prasilište spriječit će obolijevanje životinja i posljedično smanjivanje proizvodnih rezultata. Biosigurnosne mjere uključuju korištenje dezinfekcijskih barijera za svoje osoblje prilikom ulaska u objekte. Sredstvo za dezinfekciju mora se redovno mijenjati. Pranje ruku redovito prije ulaza na farmu i između pojedinih zahvata i poslova na farmi obavezno je za sve djelatnike. Posjetitelji se moraju pridržavati biosigurnosnih mjera koje primjenjujemo na farmi (pranje i dezinfekcija ruku) i koristiti zaštitnu opremu i odjeću gdje je to potrebno. Sustav za napajanje treba redovito čistiti i dezinficirati jer se vodom lako i brzo širi bolest u populaciji. Potrebna je redovna kontrola glodavaca i insekata, koji mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti. Potrebno je uklanjati rasutu hranu i redovito primjenjivati metode kontrole glodavaca. Pokretnu opremu bi trebalo seliti što je manje moguće a nakon svakog korištenja treba se očistiti i dezinficirati. Karantena je obavezna za sve novopridošle životinje. Reproduktivne smetnje i bolesti koje su s njima povezane mogu se spriječiti i besprijekornom higijenskom ispravnošću hrane i vode. Osiguranje uvjeta koji su u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja također ima utjecaj na bolje preživljavanje prasadi u krmača visokoplodnih linija. Istraživanja pokazuju da će nervoznije krmače imati veći postotak mrtvorođene prasadi. Na ponašanje krmača može se utjecati prije svega osiguranjem optimalnih mikroklimatskih uvjeta te dovoljnih količina vode i hrane. 23

28 Slika 4. Dezinfekcija svinjskih staja. Za zaštitu i zdravlje životinja i adekvatno održavanje staja potrebno je vršiti DDD, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju. To su metode za suzbijanje različitih izvora bolesti i zaraza koje mogu prouzročiti velike štete na farmama. Dezinfekcija u širem smislu predstavlja skup postupaka kojima se uklanjaju, onesposobljuju ili uništavaju mikroorganizmi u toj mjeri da nisu sposobni izazvati infekciju. Dezinsekcija je skup mehaničkih, bioloških i kemijskih mjera i postupaka koji se poduzimaju s ciljem suzbijanja ili smanjenja štetnih insekata. Deratizacija je skup mjera i postupaka koji se poduzimaju s ciljem smanjenja populacije: štakora (Rattus rattus) miševa (Mus musculus) voluharica (Microtidae) 24

29 Slika 5. Higijenski ispravna pojilica. 25

30 6. ZAKLJUČAK Temeljem ovog rada možemo zaključiti : 1. Ključ uspješnog uzgoja velikog legla je davanje pozornosti detaljima, pružanje dodatne zaštite i smanjeno gubljenje vremena na dan prasenja, te adekvatna briga daju održiv razvoj prasadi. 2. Produktivnost i performanse krmača uvelike su se promijenile u posljednjih 20 godina, kao rezultat genetske selekcije i poboljšanog upravljanja. Međutim prehrambene potrebe krmača se mijenjaju i nisu stalne, to pokazuju i nedavna istraživanja da se preporuke energetskih potreba krmača znatno podcjenjuju kao i potrebe za aminokiselinama plodnih krmača. Točnije procijene hranidbenih zahtjeva za hranom će omogućiti i uspješniju produktivnost. 3. Dobar kolostrum omogućuje bolju izdržljivost i razvoj prasadi. te utječe na stvaranje imuniteta. 4. Smrtnost prasadi je znatno smanjena kod pravilne distribucije kolostruma, bez obzira na veličinu legla. 5. Na modernim farmama koje se koriste krmače visoke plodnosti s velikim leglima potrebno je kvalitetno organizirati upravljanje krmača farmom 6. Da bi se u budućnosti poboljšala preživljavanja velikih legala moramo poboljšati i majčinske komponetne ponašanja, prasenja i kvalitete kolostruma. To je oplemenjivački program za budućnost koji će rezultirati povoljnim promjenama i boljim iskorištavanjem hiperplodnih krmača 26

31 7. Odgovarajućom tehnologijom i pravilnim upravljanjem farmom dolazi do učinkovite proizvodnje svinjskog mesa, raspodjele posla na farmi malih gubitaka i sigurnog pozitivnog gospodarskog učinka. 27

32 7. LITERATURA 1. Andersen, L.A., Pedersen, V Larger litters, smaller piglets, more health problems. PigProgress News, knowledge & career. 2. Clark, L.M., Leman, A.D. 1986: Factors that influence litter size in pig: Part 1. Pig News Info 7: Čop D., Golubović J., Kovač M., Ule I Plodnost svinj na vzrejnih središčih in vzročnih kmetijah. Spremljanje proizvodnosti prašičev, I. del. (Kovač M, Malovrh Š.), Univerza v Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Oddelek za zootehniko, Katedra za etologijo, biometrijo in selekcijo ter prašičerejo, Domžale, 2, Hennessey, DP, Williamson, P.E Stress and summer infertility in pigs. Aust Vet J. Jul;61(7): Koketsu, Y., Dial, G.D Factors influencing the postweaning reproductive performance of sows on commercial farms. Therlogenology Kovač M., Šalehar A., Krašovic M Parametri reprodukcijskega ciklusa svinj na slovenskih farmah prašiˇcev. 3. Laktacija. In: Poroˇcilo RP: Sistemi kmetijske proizvodnje v Sloveniji, št Domžale, Biotehniška fakulteta, VTOZD za živinorejo, Knox RV, Rodriguez Zas SL, Sloter NL, McNamara KA, Gall TJ, Levis DG, et al. An analysis of survey data by size of the breeding herd for the reproductive management practices of North American sow farms. J Anim Sci. 2013;91: Liker B Ženski spolni sustav, interna skripta 9. Luković Z., Uremović M., Uremović Z., Konjačić M., Klišanić V Duljina laktacije i veličina legla u svinja, Stočarstvo 60: Reid, Katherin: Managing litter size. Avalaible at: Rothschild M.F., Bidanel J.P Biology and genetics of reproduction. U: Genetics of the pig. 28

33 Rothschild M.F., Ruvinsky A. (eds). Oxon, CAB International: Rupić, V Reprodukcija domaćih životinja, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb. 13. Škorput, D., Klišanić, V., Mahnet, Ž., Luković, Z Veličina legla u svinja na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj od do Proceedings 44th Croatian and 4th International Symposium on Agriculture, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Škorput, D., Luković, Z Upravljanje farmom visokoplodnih krmača. Zbornik X. savjetovanja uzgajivača svinja. Hrvatska poljoprivredna agencija, Tummaruk P. Lundeheim N., Einarsson S., Dalin A.-M Reproductive Perfoprmance of Puerbred Swedish Landrace and Swedish Yorkshire Sow: I. Seasonal Variation and Parity Influence, Acta Agric. Scand., Sect. A, Animal Sci. 50, Uremović M., Luković Z., Mahnet Ž., Klišanić V., Škorput D Vlastitom selekcijom moguće je ostvariti zadovoljavajuća proizvodna svojstva svinja. Zbornik radova sa IV Savjetovanje uzgajivača svinja u republici Hrvatskoj, Uremović M., Uremović Z Svinjogojstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 18. Whittemore C.T Reproduction. U: The science and practice of pig production, Blackwell Science, Oxford, Malden, 2. izdanje., 624 str. 19. Xue, J.L., Dial, G.D., Marsh W.E.,Davies, P Multiple manifestations of season on reproductive performance of commercial swine. Journal of American Veterinary Medical Association. 204: