Upravljanje farmom visokoplodnih krmača Dubravko Škorput, Zoran Luković

Size: px

Start display at page:

Download "Upravljanje farmom visokoplodnih krmača Dubravko Škorput, Zoran Luković"

Roberta Morrison
6 years ago
Views:

1 Upravljanje farmom visokoplodnih krmača Dubravko Škorput, Zoran Luković Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet UVOD Moderna svinjogojska proizvodnja podrazumijeva korištenje odabranih genotipova životinja s ciljem postizanja visokih proizvodnih rezultata u svojstvima od ekonomskog značaja. Pretpostavka je da se selekcija na proizvodna svojstva, kao što su mesnatost, brzina rasta ili konverzija hrane približava optimumu, te daljnji selekcijski napredak nije lako postići bez negativnog utjecaja na ostala svojstva. Zbog niske nasljednosti, kod svojstava plodnosti dugo nije bilo moguće postići značajniji genetski napredak. Međutim, uvođenjem preciznijih selekcijskih procedura, kao što je BLUP, a u novije vrijeme i genomske selekcije, postignut je značajniji genetski napredak i u svojstvima plodnosti. Posljedično, u proizvodnju su uvedene linije visokoplodnih krmača. Osim značajnog genetskog napretka, razvila se i svijest farmera o važnosti dobre prakse u postupanju s krmačama i prasadi, što je značajno utjecalo na povećanje broja živooprasene prasadi i odbijene prasadi po krmači godišnje. Tako je u Danskoj broj odbijene prasadi po krmači od do povećan za čak 7 prasadi, a u Francuskoj u istom razdoblju za 5 prasadi, dok je povećanje u Irskoj iznosilo čak 8 prasadi (Tablica 1). Država Godina Porast/god Danska 21, Nizozemska 19, Njemačka 17, Francuska 20, Irska 17, Ujed. Kraljevstvo 18, Tablica 1. Promjena broja odbijene prasadi po krmači godišnje na primjeru 6 zemalja EU od do IZAZOVI U upravljanju farmama s visokoplodnim krmačama javljaju se izazovi s kojima se uzgajivači moraju suočiti kako bi bio ostvaren puni genetski potencijal krmača. Jedan od najvećih problema s kojim se susreću farmeri koji drže visokoplodne krmače je razlika između broja oprasene prasadi i potencijala krmače da svu oprasenu prasad i othrani. Također, izazov s kojim farmeri moraju računati kod visokoplodnih krmača je manja porodna masa prasadi. Prema pojedinim istraživanjima, svako dodatno prase u leglu smanjuje prosječnu masu legla za 40 grama. Još jedan od problema s kojim se farmeri susreću je i veći postotak mrtvooprasene prasadi u leglu. Isto tako, u mnogih visokoplodnih linija krmača smanjen je proizvodnji vijek krmača, pa se one iz proizvodnje izlučuju nakon svega nekoliko prasenja. Zbog navedenih razloga, postupci s visokoplodnim krmačama zahtijevaju dodatnu pozornost u svim aspektima uzgoja. Samo pravilnim i pravovremenim postupanjem s krmačama i prasadi moguće je ispuniti puni proizvodni potencijal i na kraju ostvariti profitabilnu proizvodnju. POSTUPCI S VISOKOPLODNIM KRMAČAMA Priprema prasenja i prasilišta Dobra priprema prasilišta i boksova u prasilištu je od velike važnosti za uspješno prasenje i preživljavanje što većeg broja prasadi. Prije samog prasenja potrebno je osigurati uvjete u kojem će farmeri i zaposlenici koji nadziru prasenje biti u mogućnosti reagirati na svaku situaciju i biti u mogućnosti nadzirati sve krmače i njihova legla. Uoči premještanja krmača potrebno je napraviti temeljito i kvalitetno čišćenje boksova. Sama priprema boksa za pranje treba započeti uklanjanjem ostataka hrane, fecesa i ostalih tvari iz prethodnog turnusa. Preporuča se očistiti cijeli boks deterdžentom te isprati vrućom (ne mlakom ili toplom) vodom pod pritiskom. Nakon prvog pranja, postupak je potrebno ponoviti. Cilj je prvog pranja odstraniti zakorene ostatke organske tvari iz prethodnog turnusa, dok drugim pranjem odstranjujemo zaostale masne naslage koje mogu biti izvor onečišćenja i infekcija. Nakon drugog čišćenja prostor je potrebno temeljito pregledati, kako bi se uočila moguća zaostala onečišćenja. Nakon toga potrebno je dezinficirati prostoriju raspršivačem. Neki farmeri često rotiraju različita

2 dezinfekcijska sredstva kako bi se smanjila mogućnost razvijanja rezistentnosti mikroorganizama na dezinfekcijska sredstva, pri čemu je potrebno voditi računa da djelovanje svakog dezinfekcijskog sredstva bude efikasno. Na kraju, nastambu je potrebno dobro osušiti prije useljavanja krmača. Prasenje Pri naseljavanju objekta krmačama, potrebno je isplanirati kojim redom će se puniti nastamba te kako će se grupirati krmače. Starije krmače, iznad petog prasenja, krmače u nepovoljnoj kondiciji, kao i krmače za koje je poznato da su u prošlim prasenjima imale veći udio mrtvorođene prasadi preporučljivo je smjestiti u isti dio prasilišta, jer je zbog njihovog statusa opravdano očekivati probleme s prasenjem. Na taj način može se brže i lakše identificirati životinje s problemima te pružiti potrebnu pomoć. Poseban izazov predstavljaju prvopraskinje, čiji udio u ukupnom broju plotkinja iznosi oko 20%. Prvopraskinjama, zbog svog posebnog statusa i specifičnosti koje imaju u odnosu na druge plotkinje, treba obratiti posebnu pozornost. Pri punjenju objekta poželjno je primijeniti sustav sve unutra-sve van kako bi se smanjila mogućnost miješanja životinja iz različitih turnusa i vjerojatnost prenošenja bolesti smanjila na najmanju moguću mjeru. Zbog specifičnosti krmača visokoplodnih linija pri prasenju je potreban stalni nadzor kako bi se brigom za preživljavanje svakog praseta ispunio genetski potencijal krmače i ostvarili povoljni ekonomski rezultati. Tijekom prasenja potrebno je nadzirati svaku krmaču, kako bi se uočili eventualni problemi pri prasenju. Između prasenja prva 4 praseta pri normalnom prasenju trebalo bi proteći najviše 2 sata te najviše 1 sat između slijedeće prasadi. Oprasenoj sitnoj prasadi potrebno je pomoći da posisa kolostrum. Ukoliko je potrebno, sitnu prasad potrebno je zagrijati, jer se kod sitne prasadi brže gubi tjelesna toplina što utječe na sposobnost preživljavanja. Potrebno je provjeriti zdravstveno stanje svake krmače, te po potrebi poduzeti potrebne mjere. Kad prasad prestane izlaziti, potrebno je utvrditi ima li zaostalih fetusa ili je prasenje zaista završeno. Znakovi koji upućuju na završeno prasenje su izbacivanje posteljice, smirivanje krmače, uspostavljanje kontakta s prasadi, te ponovno uzimanje hrane. Ukoliko postoji sumnja u postojanje zaostale prasadi, krmačama se može aplicirati oksitocin kako bi se prasenje dovršilo. Ukoliko se nad krmačama koje se prase ne vrši adekvatan nadzor, moguće posljedice se očituju kroz povećan gubitak prasadi zbog nemogućnosti uzimanja kolostruma, pothlađenosti te nedostatka kisika. Standardizacija veličine legla Borba s jednim od najvećih izazova kod držanja visokoplodnih krmača othranjivanjem što većeg broja oprasene prasadi vrlo često podrazumijeva standardizaciju veličinu legla (eng. crossfostering): premještanje prekobrojne prasadi pod druge krmače s ciljem povećanja broja odbijene prasadi. Da bi premještanje prasadi dalo željene rezultate, potrebno ga je obaviti pravovremeno. S obzirom da kvaliteta kolostruma vrlo brzo opada, optimalno vrijeme za premještanje prasadi je unutar prva 24 sata nakon prasenja, nakon uzimanja prvog kolostruma. Preporučljivo je prvo premjestiti jaču i vitalniju prasad. Takav postupak opravdava se činjenicom da će se jača prasad bolje snaći u novom leglu i prilagoditi na novonastalu situaciju. Veću prasad treba rasporediti pod krmače s debljim sisama koje u ranijim prasenjima nisu imale problema sa dojenjem. Prije samog raspoređivanja prasadi, najsitniju prasad može se 15 minuta zagrijati ispod grijaće žarulje, kako bi se smanjio gubitak tjelesne temperature preko tijela, koji je u sitnije prasadi najveći. Legla se formiraju na osnovu broja aktivnih sisa krmača. Preporučeni maksimalni broj prasadi u leglima prvopraskinja ne bi trebao biti veći od 12. Budući da se prasad brzo navikava na majku i sisu koju je prisvojila, sortiranje i premještanje potrebno je obaviti u kratkom vremenu. Premještanje prasadi ne preporuča se na onim farmama koje imaju problema sa PRRS-om. Prasadi koja je premještana 48 sati nakon prasenja trebat će 2 do 4 sata nakon premještanja da se izbore za sisu, što je nepovoljno zbog smanjene konzumacije mlijeka. Pri premještanju treba biti siguran da krmača koja prima prasad ima dovoljan broj funkcionalnih sisa kako bi mogla othraniti svu primljenu prasad. Potrebno je iskoristiti sve funkcionalne sise kako bi se što bolje iskoristio smještajni prostor. Međutim, potrebno je održavati veličinu legla ujednačenom, kako bi svako prase dobilo šansu natjecati se sa svojim vršnjacima. Pri premještanju ne treba premještati stariju prasad u mlađe leglo, s obzirom da se imunološki sustav mlađe prasadi još nije razvio. Prasad koja nije osvojila sisu poželjno je grupirati zajedno, kako bi dobila šansu natjecati sa sebi sličnom prasadi. Ukoliko se dogodi situacija da u prasilištu imamo više legala sa 15 ili više prasadi, može se dogoditi da neće biti dovoljno krmača pod koje možemo rasporediti prasad. Pri tome možemo upotrijebiti tehniku tzv. kaskadnog premještanja i na taj način smanjiti šansu da prasad ostane bez kolostruma. Pri tome se prvo odbija prasad zdravih krmača dobii 15 i više dana i premješta u posebne boksove. Zatim pronalazimo leglo dobi najmanje 12 sati, pri čemu je potrebno izabrati leglo sa dobrim startom, jer krmače pod koje ih premještamo više ne proizvode kolostrum. Na taj smo način oslobodili dobru krmaču koja će još uvijek proizvoditi kolostrum za prasad koju joj dajemo. Kod izbora prasadi za premještanje moramo biti sigurni da biramo prasad koja ima dobar start, budući da se kolostrum krmače pod koju ih premještamo proizvodi već 12 sati. Pri izboru zamjenske krmače poželjno je da ima manje leglo (10 i manje prasadi), veću porodnu masu legla i da je dobre mliječnosti.

3 Laktacija Nakon prasenja potrebno je osigurati da svako prase dobije kolostrum unutar prva 24 sata nakon prasenja. Upravo je to razdoblje od izuzetne važnosti za preživljavanje prasadi i stjecanje otpornosti i vitalnosti. Svu prasad male porodne tjelesne mase, slabu prasad, te prasad oprasenu na kraju prasenja, poželjno je označiti i nadzirati unos kolostruma. Upravljanje velikim leglima zahtijeva davanje posebne pozornosti svakom prasetu od prvog dana ukoliko se želi postići značajno smanjenje smrtnosti prasadi prije odbića. Prasad s izrazito malom porodnom masom (ispod 700 g) ima jako nisku stopu preživljavanja te je vrijeme koje se posvećuje prasadi potrebno raspodijeliti tako da se pozornost usmjeri na prasad koja ima veće šanse preživjeti. Preživljavanje prasadi u velikim leglima također se može poboljšati i ravnomjernom distribucijom kolostruma. Količina kolostruma kojeg luči krmača neovisna je o veličini legla. Posljedično, povećanjem veličine legla, neće se povećati i količina kolostruma po prasetu, što pred farmere stavlja novi izazov. Na mliječnost krmača može se utjecati tehnološkim postupcima. Osnovna pretpostavka za ostvarivanje maksimalne mliječnosti krmače je da na raspolaganju ima dovoljne količine vode i hrane. Krmače tijekom laktacije mogu popiti l vode dnevno kada laktacija dosegne svoj maksimum. Nadalje, na mliječnost krmače utječe i konzumacija hrane te kvaliteta krmne smjese. Krmače dobrog zdravstvenog statusa imat će i dobru mliječnost. Mastitis i edem vimena mogu negativno djelovati na proizvodnju mlijeka. Optimalni mikroklimatski uvjeti, mirna atmosfera te prikladan dizajn boksa za prasenje također će imati pozitivan učinak na proizvodnju mlijeka. Kad je jednom uspostavljen redoslijed prasadi na sisama, potrebno ga je zadržati, jer promjena redoslijeda može uzrokovati smanjeno lučenje mlijeka. Odbiće Tijekom laktacije krmače se nalaze u anestričnom razdoblju te danom odbića za krmaču počinje novi ciklus. Krmače modernih visokoplodnih linija svinja tijekom laktacije zbog velikog broja prasadi koju moraju othraniti mogu izgubiti dio tjelesnih rezervi. Odbiće prasadi visokoplodnih krmača često se mora podrediti potrebi premještanja prasadi pod zamjenske krmače s ciljem othrane što većeg broja prasadi. Propisima Europske unije regulirano je minimalno trajanje laktacije svinja i ono iznosi najmanje 28 dana. Iznimno, prasad se može odbiti i sa 21 danom ukoliko se premješta u zasebnu, dezinficiranu prostoriju koja ispunjava sve higijenske i mikroklimatske uvjete. Prije odbića prasadi, potrebno je pregledati prasad koja se odbija i utvrditi mogu li se odbiti, bez obzira na predviđenu dob odbića. Odbiće je potrebno pripremiti barem dan ranije, na način da se označe krmače čija će prasad biti odbijena, kao i one koje će se i dalje koristiti za prekomjernu prasad iz ostalih legala. Odbiće je najbolje provesti na način da se krmača odvoji od prasadi, jer na taj način izbjegavamo utjecaj dvostrukog stresa na prasad zbog odvajanja od majke i promjene sredine u kojoj borave. Hranidba Gravidnost. Cilj hranidbe krmača u gravidnosti je smanjiti prevelike razlike između krmača u tjelesnoj masi, odnosno postići odgovarajuću kondiciju za svaku krmaču. Kod visokoplodnih linija krmača neodgovarajuća kondicija može imati veće posljedice na preživljavanje prasadi. Fetalni rast intenzivira se prema kraju gravidnosti i najintenzivniji je u posljednjih 10 dana prije prasenja. Posljedično, rastu i hranidbene potrebe krmače, što se posebno odnosi na potrebe na proteinima i aminokiselinama. Ukoliko opskrba krmača proteinima i aminokiselinama kroz hranu nije optimalna, organizam će početi razgrađivati tjelesne proteine kako bi se osigurao rast fetusa i razvoj svih tkiva koja rastu tijekom gravidnosti, kao što su maternica i posteljice. Hranidba vlaknima za vrijeme gravidnosti pomaže uklanjanju zatvora, a time i lakšem porodu te preživljavanju prasadi. Također, veći sadržaj vlakana u hranidbi pomaže boljem iskorištenju energije, jer se vlakna sporije razgrađuju i energija se ravnomjernije troši, što može biti važno u vrijeme prasenja, kada krmačama padne apetit. Hranidba krmača u zadnjem dijelu gravidnosti je posebno važna zbog sinteze kolostruma, pri čemu je posebno važna opskrba proteinima. Stoga se količina hrane u tom razdoblju gravidnosti povećava na 3 kg smjese dnevno u dva dnevna obroka. Dan prije samog prasenja količinu hrane potrebno je smanjiti na 1 kg, dok na dan poroda krmača dobiva samo vodu. Cilj ograničene hranidbe prije samog prasenja je spriječiti zatvore, olakšava se porod te sprječava hipoagalakcija. Razdoblje od nekoliko dana prije prasenja i prvih nekoliko dana laktacije predstavlja tzv. tranzicijsko razdoblje od 10 dana prije prasenja pa do 10 dana nakon prasenja. Za krmaču je ovo stresan period s obzirom na velike fiziološke promjene koje doživljava. Razdoblje tranzicije vrlo je važno, jer se u razdoblju do 3 dana nakon prasenja javljaju najveći gubici prasadi. S obzirom na različite hranidbene potrebe krmača u gravidnosti u odnosu na laktaciju, ovo prijelazno razdoblje je posebno osjetljivo. U većini sustava hranidba se od restriktivne u gravidnosti mijenja do hranidbe po volji u laktaciji. Tijekom laktacije među farmama su očite razlike u unosu hrane, posebno u prvom tjednu laktacije. Osnovni razlog je činjenica da mnoge

4 farme postepeno povećavaju količinu obroka tijekom prvih 5 do 10 dana laktacije. U mnogim će slučajevima to uzrokovati manju konzumaciju hrane nego što bi bila u slučaju hranidbe po volji. Laktacija. Prema najnovijim istraživanjima, treba izbjegavati restriktivnu hranidba krmača u bilo kojem dijelu laktacije. Preporuka je da krmače odmah nakon prasenja dobivaju najmanje istu količinu hrane kao u zadnjim danima gravidnosti. Nakon toga, cilj je povećati konzumaciju za 0,5-1 kg, što odgovara ciljanom unosu hrane od kg/dan za krmaču i dodanih 0,5 kg za svako prase. Da bi se postigla ciljana konzumacija od 7-8 kg smjese po krmači, potrebno je povećati učestalost hranjenja kroz dan, pri čemu nije nužno da količine hrane u svakom obroku budu jednake. Osnovna informacija koja nam je potrebna kako bi smo mogli formulirati kvalitetan obrok je konzumacija hrane. Prvopraskinje imaju veće hranidbene zahtjeve jer još rastu, pri čemu je za njih svojstveni niži unos hrane. Ukoliko je moguće, poželjno ih je hraniti odvojeno od starijih krmača obrokom s povećanim sadržajem proteina i energije. Nastojanja da povećamo unos hrane rezultirat će kraćim intervalom od odbića do koncepcije, kao i većim tjelesnim masama kod odbića prasadi. Manji, a češći obroci povećat će unos hrane. Poželjno je veću količinu hrane dati rano ujutro i kasno navečer, za vrijeme nižih temperatura, čime se sprječava zagrijavanje tijela kao posljedica probave i metabolizma, što je posebno važno u toplijem dijelu godine. U komercijalnim proizvodnim sustavima, krmače u laktaciji često ne konzumiraju dovoljno hrane, što rezultira negativnim energetskim balansom. Zbog toga se mobiliziraju tjelesne rezerve krmača, što u konačnici može rezultirati i reduciranim rastom prasadi. Da bismo izbjegli takvu situaciju, tipični obrok trebao bi biti bogat energijom, za što su najbolji izvor zrna žitarica, te istovremeno bogat uljima i mastima biljnog ili životinjskog porijekla. Da bi se postiglo potpuno zadovoljenje uzdržnih potreba krmače, kao i potreba za energijom za proizvodnjom mlijeka, potrebno je pozorno koristiti krmiva sa visokim sadržajem vlakana. Hranidba visokoplodnih krmača zahtjeva besprijekornu hranu koja će udovoljiti svim potrebama krmača u gravidnosti i laktaciji. Higijenska ispravnost hrane mora biti besprijekorna. Poseban problem posljednjih godina predstavlja pojava mikotoksina u stočnoj hrani, posebice kukuruzu, koji je osnova hranidbe svinja. Prisutnost mikotoksina u hrani za visokoplodne krmače može dovesti do smanjenih proizvodnih rezultata: smanjene oprasivosti, niže stope koncepcije, abortusa, povećanog broja mrtvorođene prasadi, problema sa vimenom i ostalih poremećaja plodnosti. Kod visokoplodnih krmača pri tome može biti problem i nedostatak mlijeka uzrokovan mikotoksinima, pri čemu se stvaraju dodatni problemi s mogućnošću othranjivanja sve oprasene prasadi. Mikotoksini također mogu uzrokovati i kasniju spolnu zrelost životinja, što ima negativan utjecaj na ekonomičnost proizvodnje i povećanje broja praznih dana na farmi. Nazimice, buduće visokoplodne krmače potrebno je dobro opskrbiti vitaminima A i E. kalcijem, fosforom, selenom, kromom i cinkom jer visokoplodne nazimice ulaze u pubertet s ograničenim rezervama proteina i masti u tijelu te za vrijeme prve gravidnosti još uvijek rastu. Istraživanja jasno pokazuju pozitivnu vezu između konzumirane hrane i mliječnosti u laktaciji. Krmače s niskom konzumacijom hrane tu tijeku laktacije, imat će negativan balans energije, što će se prvenstveno odraziti na reprodukcijska svojstva. Takav učinak može se odstraniti samo ako se životinja povrati iz negativnog energetskog balansa. Zbog lakog mjerenja kao kriterij za određivanje energetskog stanja uzimamo debljinu slanine, međutim, problem nastaje mobilizacijom mišićnog tkiva. Primjenom mokre hranidbe također je moguće povećati unos hrane, međutim kod mokre hranidbe treba dnevno voditi računa o higijeni hranilice, jer se takva hrana lakše kvari. Ustajala i pljesniva hrana odbit će krmaču od unosa. U mnogim sustavima krmače se hrane na temelju prosječnih hranidbenih potreba. Takva evidencija je svakako potrebna, jer olakšava individualnu hranidbu krmača. Međutim, dobar nadzor neće se temeljiti samo na prosječnim potrebama, nego i na promatranju pojedinih krmača, te ako se pokaže da neke krmače u laktaciji mogu pojesti više od naših predviđanja, to im treba omogućiti. Svaka krmača je zasebna jedinka i na taj joj način treba pristupiti. Jedan od znakova za povećanje hranidbe je i količina hrane u hranilicama za vrijeme hranjenja. Više od 20% praznih hranilica znak je da treba povećati doziranje hrane. Zdravstvena zaštita i dobrobit Za ostvarivanje zadovoljavajućih rezultata u krmača visokoplodnih linija, zdravstvena zaštita je od iznimne važnosti. Provođenje biosigurnosnih mjera s ciljem sprječavanja unosa patogena u prasilište spriječit će obolijevanje životinja i posljedično smanjivanje proizvodnih rezultata. Biosigurnosne mjere uključuju korištenje dezinfekcijskih barijera za svo osoblje prilikom ulaska u objekte. Sredstvo za dezinfekciju mora se redovno mijenjati. Pranje ruku redovito prije ulaza na farmu i između pojedinih zahvata i poslova na farmi obavezno je za sve djelatnike. Posjetitelji se moraju pridržavati biosigurnosnih mjera koje primjenjujemo na farmi (pranje i dezinfekcija ruku, )i koristiti zaštitnu opremu i odjeću gdje je to potrebno. Sustav za napajanje treba redovito čistiti i dezinficirati jer se vodom lako i brzo širi bolest u populaciji. Potrebna je redovna kontrola glodavaca i insekata, koji mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti. Potrebno je uklanjati rasutu hranu i redovito primjenjivati metode kontrole glodavaca. Pokretnu opremu bi trebalo seliti što je manje moguće a nakon svakog korištenja treba se očistiti i dezinficirati. Karantena je obavezna za sve novopridošle životinje. Reproduktivne

5 smetnje i bolesti koje su s njima povezane mogu se spriječiti i besprijekornom higijenskom ispravnošću hrane i vode. Osiguranje uvjeta koji su u skladu sa zahtjevima za dobrobit životinja također ima utjecaj na bolje preživljavanje prasadi u krmača visokoplodnih linija. Istraživanja pokazuju da će nervoznije krmače imati veći postotak mrtvorođene prasadi. Na ponašanje krmača može se utjecati prije svega osiguranjem optimalnih mikroklimatskih uvjeta te dovoljnih količina vode i hrane. PERSPEKTIVE Uvođenje krmača visokoplodnih linija u proizvodnju dovelo je do povećanja prosječne veličine legla, ali sa sobom donijelo i nove izazove s kojima se farmeri moraju suočiti. Perspektiva korištenja takvih krmača je pozitivna ukoliko se farmeri za njih dobro pripreme primjenjujući postupke kojima će poboljšati preživljavanje oprasene prasadi, pozitivno utjecati na zdravstveni status stada te osigurati preciznu i kvalitetnu hranidbu krmača. U budućnosti se može očekivati daljnji porast broja odbijene prasadi po krmači godišnje uz selekciju na svojstva koja će poboljšati preživljavanje prasadi, kao što je broj funkcionalnih sisa. LITERATURA Ball, O.R, Samuel, R.S., Mehn, S: Nutrient Rquirements of Prolific Sows, Advances in Pork Production, 19: Martineau, G., B Badouard, B(2009): Managing highly prolific sows, London Swine Conference Tools of the Trade 1-2 April P.K. Theil (2015): Transition feeding of sows. U: The gestating and lactating sow. Edited by: Chantal Farmer. Vidović, V., Šubara, V. (2011): Farmski menadžment: Ključ uspjeha, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakulet.

UPRAVLJANJE FARMOM KRMAČA VISOKE PLODNOSTI

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Branimir Garić UPRAVLJANJE FARMOM KRMAČA VISOKE PLODNOSTI ZAVRŠNI RAD Zagreb, 2015. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AGRONOMSKI FAKULTET Animalne znanosti Branimir Garić