Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u godini

Transcription

1 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Godišnje izvješće o stanju poljoprivrede u godini ZELENO IZVJEŠĆE Zagreb, listopad 2013.

2 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 1 Izdavač: Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije Publisher: Ministry of agriculture, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb Directorate for agriculture and food industry Telefon / Phone: Telefaks / Fax: Elektronička pošta / office@mps.hr Internetske stranice / Web site: Za izdavača / For publisher: Tihomir Jakovina, ministar Glavna urednica / Editor-in-Chief: Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra Suradnici / Associates: Zdenka Berak Fakin, Krešimir Jakuš, Jasna Putar, Gezim Ramqaj, Miljenko Rakić, Tomislav Makar, Đuka Marić, Gordon Haluška, Sandra Dujmić, Dragomir Đević, Branka Palčić, Krešimir Kralj, Kristijan Jelaković, Biljana Požgaj Rubinić, Mihael Rebić, Ana Tičinović Masnica, Andrea Martonja Hitrec, Mirna Dadić, Juraj Orenda, Antonio Zorić, Sandra Andrlić, Željko Herner, Zdenka Mamić, Nikša Barišić, Ivan Danjek. Lektura / Language editor: CIKLOPEA Prilikom korištenja podataka iz ove publikacije molimo da navedete izvor. When using the data from this publication we kindly request to state the source. Zagreb, listopad godine Zagreb, October 2013

3 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 2 Sadržaj Sažetak... 3 A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU... 6 A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske... 6 A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi... 6 A. 3. Zaposlenost... 8 A. 4. Plaće... 9 A. 5. Indeksi potrošačkih cijena... 9 A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike B.1.1. Izravna plaćanja B.1.2. Mjere uređenja tržišta B.2. Mjere ruralnog razvoja B.2.1. Nacionalne mjere B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa B. 3. Mjere zemljišne politike B.4. Posebna potpora poljoprivredi C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva C.1.2. Poljoprivredno zemljište C.1.3. Ekološka poljoprivreda C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda C.2.1. Proizvodnja C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP) C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava FADN D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH D.1.2. Metodologija FADN istraživanja D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja D.1.4. Provedba FADN istraživanja E. INSPEKCIJA U POLJOPRIVREDI E.1. Godišnje izvješće o radu inspekcija u poljoprivredi u godini E.2. Godišnje izvješće o radu Sektora veterinarske inspekcije u godini E.3. Godišnje izvješće o radu Sektora fitosanitarne inspekcije u godini F. GOSPODARSKE INTEGRACIJE I MEĐUNARODNA SURADNJA F.1. EU F.2. WTO F.3. Ugovori o slobodnoj trgovini F.4. Bilateralna suradnja F.5. Suradnja s međunarodnim organizacijama F.6. Projekti financirani iz programa IPA I. komponenta F.7.Sudjelovanje na izložbama, sajmovima i ostalim poljoprivrednim događanjima G. PLAN MJERA POLJOPRIVREDNE POLITIKE ZA GODINU G.1. Mjere tržišno-cjenovne politike G.2. Mjere ruralnog razvoja... 59

4 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 3 Sažetak Ekonomski pokazatelji hrvatske poljoprivrede Negativni gospodarski trendovi koji su obilježili gospodarstvo Republike Hrvatske u godini ostavili su traga i u poljoprivrednoj proizvodnji. Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, poljoprivredna će djelatnost u godini ostvariti vrijednost proizvodnje od 20,6 milijardi kuna, što je 3,2 % manje nego u prethodnoj godini, a vrijednosti intermedijarne potrošnje bit će 2,8 % veća nego godine. Pad vrijednosti proizvodnje uz rast njezinih troškova uzrokovat će smanjenje bruto dodane vrijednosti hrvatske poljoprivrede. Procjenjuje se da će bruto dodana vrijednost poljoprivrede u godini iznositi 8,7 milijardi kuna te će u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti hrvatskoga gospodarstva sudjelovati s 3,1 %. U usporedbi s godinom, procjenjuje se da će bruto dodana vrijednost poljoprivrede biti manja za 992 milijuna kuna ili iskazano relativnim pokazateljima za 10,3 %. Pad gospodarskih aktivnosti uzrokovao je i gubitak radnih mjesta. U godini prosječna stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj iznosila je 18,9 %. U djelatnosti poljoprivrede u Republici Hrvatskoj u godini bila je zaposlena osoba, što je u ukupnom broju zaposlenih 3,5 %. U odnosu prema godini, u poljoprivredi je zaposlenost manja 3,1%. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Republike Hrvatske u godini ostvario je vrijednost od 1,6 milijardi američkih dolara i u odnosu na godinu povećan je za 1,9 %. U godini u Republiku Hrvatsku uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,6 milijardi američkih dolara, što je 2,1 % manje nego u godini. U razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najvažniji su hrvatski partneri zemlje članice EU-a i zemlje članice CEFTA-e. Poljoprivredna proizvodnja Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, fizički obujam poljoprivredne bruto proizvodnje u godini u odnosu prema smanjen je 9,9 %. U ukupnoj bruto proizvodnji u godini biljna proizvodnja sudjeluje s 55,3 %, a stočna proizvodnja s 44,7 %. Na bruto smanjenje ukupne proizvodnje utjecalo je smanjenje biljne proizvodnje koja je u odnosu na godinu manja 12,3 %, te smanjenje stočne proizvodnje od 6,8 %. Vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda u godini iznosila je 7,9 milijarda kuna, od čega je vrijednost prodaje iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata iznosila 4,3 milijarde kuna, a vrijednost otkupa od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iznosila 3,6 milijarda kuna. U godini, u usporedbi s godinom, vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda povećana je 3,3 %, pri čemu je vrijednost otkupa povećana 3,5 %, a vrijednost prodaje povećana 3,3 %. U strukturi vrijednosti otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, u žitarice su sudjelovale s 23,6 %, sirovo kravlje mlijeko sa 16,8 %, žive svinje s 14 %, živa goveda s 10 %, uljano sjemenje i plodovi s 8,8 %, živa perad sa 6,4 %, vino s 5,4 %, kokošja jaja s 3,4 %, ostalo povrće svježe ili rashlađeno s 2,5 %, šećerna repa i sjemenje šećerne repe s 2,3 %, ostalo voće, orasi i slično koštuničavo voće s 2,2 % te neprerađeni duhan s 1,3 %. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u godini porasle su cijene poljoprivrednih proizvoda te dobara i usluga korištenih u poljoprivrednoj proizvodnji. Cijene poljoprivrednih proizvoda u godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu te promatrano na razini prosječnih proizvođačkih cijena, bile su više 9,9 % a cijene dobara i usluga za tekuću uporabu (input I) u godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu bile su 5 % više. Na rast cijena poljoprivrednih proizvoda najviše su utjecale cijene biljnih proizvoda koje su porasle 14,6 % te cijene žive stoke i peradi koje su porasle 7,4 %. Biljna proizvodnja U godini korištena poljoprivredna površina iznosila je ha. Prema načinu korištenja poljoprivrednim zemljištem, najzastupljenije su oranice i vrtovi, koji čine 67,9 % korištenog poljoprivrednog zemljišta, trajni travnjaci (livade i pašnjaci) koji čine 26 %, dok voćnjaci čine 2,3 %, vinogradi 2,2 % i maslinici 1,4 % korištenog poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na godinu

5 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 4 površine korištenog poljoprivrednog zemljišta povećane su 0,4 %. Stočarstvo U odnosu na godinu, prirasti goveda i svinja u godini smanjeni su 13 %. Istodobno je prirast ovaca povećan 27 %, a prirast koza i peradi ostao na istoj razini u odnosu na prošlu godinu. Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećana je 1 %, proizvodnja kozjeg mlijeka povećana je 20 %, a proizvodnja ovčjeg mlijeka smanjena je 50 %. Proizvodnja meda porasla je 21,5 %, dok je proizvodnja jaja smanjena 15 %. godinu isplaćivao se u godini. Tijekom godine isplaćivani su poticaji za proizvodnu godinu, pri čemu su isplate izvršene tri mjeseca prije zakonskog roka kako bi se olakšala financijska situacija poljoprivrednih proizvođača te omogućila neometana proljetna sjetva u godini. Tijekom godine u području uređenja tržišta značajan dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim normativnim usklađenjem s propisima EU-a. Tijekom godine u sklopu mjera za uređenje tržišta primjenjivale su se interventne mjere u obliku sufinanciranja troškova otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja u iznosu od 91,1 milijun kuna. Struktura gospodarstava Ruralni razvoj U godini, prema podacima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstva, u Republici Hrvatskoj djelovalo je poljoprivrednih gospodarstava koja su prosječno koristila 5,6 ha poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu dok je u EU-u djelovalo 12,01 milijuna poljoprivrednih gospodarstva koja su u prosjeku koristila 14,3 ha poljoprivrednog zemljišta. Tržišno-cjenovna politika Mjerama tržišno-cjenovne politike koje su se provodile u proteklom razdoblju cilj je bio omogućiti stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede. Tržišno-cjenovna politika odvijala se putem mjera poljoprivredne politike u dva osnovna područja: izravnim plaćanjima mjerama uređenja tržišta. Jedan od osnovnih zadataka u godini bio je daljnja prilagodba sustava izravnih plaćanja onome u EU-u kroz usklađivanje zakonodavnog okvira s pravnom stečevinom EU-a i izgradnju administrativnih kapaciteta za njezino puno preuzimanje od godine. U godini primjenjivao se sustav izravnih plaćanja koji je u najvećoj mjeri bio usklađen s modelom jedinstvenih izravnih plaćanja za koji se u pregovaračkom procesu Republika Hrvatska opredijelila da će ga primjenjivati od prve godine članstva u EU-u. Za proizvodnu godinu gornja granica za stvaranje obveza za izravna plaćanja iznosila je kuna, od čega je odobreno za isplatu kuna. Najveći dio isplata za Politika ruralnog razvoja u RH posljednjih se godina odvijala u sklopu triju definiranih strateških ciljeva: poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednoga i šumarskoga sektora očuvanja, zaštite i održive uporabe okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog nasljeđa poboljšanja kvalitete života u ruralnim područjima i proširenja gospodarskog programa ruralnoga gospodarstva. Navedeni ciljevi nastojali su se ostvariti nizom mjera ruralnog razvoja. Postojale su nacionalne mjere ruralnog razvoja (model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, potpore ekološkoj proizvodnji, potpore integriranoj proizvodnji, potpore za teže uvjete gospodarenja, potpore osiguranju od šteta u poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava, program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potpora organizatorima manifestacija) koje su financirane iz proračuna RH i mjere ruralnog razvoja određene IPARD programom (do godine SAPARD program) koje su sufinancirane iz sredstava pretpristupne pomoći EU-a. U godini ukupno isplaćen iznos financijskih sredstava potpore na osnovi svih mjera ruralnog razvoja iznosio je ,87 kn. Od toga, ,73 kn odnosilo se na nacionalne mjere ruralnog razvoja za korisnika, a ,14 kn isplaćeno je korisnicima u sklopu mjera IPARD programa.

6 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 5 Sektor inspekcija u poljoprivredi Aktivnosti inspekcija u poljoprivredi tijekom godine bile su sustavne i sveobuhvatne. Obavljeno je inspekcijskih nadzora, pri čemu je bilo inspekcijskih pregleda i sastavljeno više od inspekcijskih zapisnika o očevidu. Kad bi ustanovili nepravilnosti, inspektori su donosili rješenja kojima su naređivali uklanjanje nedostataka, povrat potpora te poduzimali mjere odgovornosti. Doneseno je prvostupanjskih rješenja kojima je naređeno uklanjanje različitih nepravilnosti. Inspektori su podnijeli 977 optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim sudovima i donijeli 21 prekršajni nalog. Prekršajni su sudovi u godini riješili 794 zahtjeva i izrekli 678 kazni. Tijekom godine pripremljeno je i provedeno 17 ciljanih inspekcijskih nadzora. Sektor veterinarske inspekcije Služba veterinarske inspekcije u sklopu svojih nadležnosti tijekom godine provela je inspekcijskih nadzora na kojima je uočeno nepravilnosti te naložena mjera i kazne u iznosu od ,00 kuna. Sektor fitosanitarne inspekcije U sklopu svih svojih nadležnosti Sektor fitosanitarne inspekcije obavio je u godini ukupno nadzora, od čega inspekcijskih i ostalih nadzora. Riješeno je ukupno 229 upravnih predmeta.

7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 6 A. POLJOPRIVREDA U NACIONALNOM GOSPODARSTVU A.1. Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske i makroekonomska kretanja u gospodarstvu Republike Hrvatske Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu BDP) u godini, prema procjeni Državnog zavoda za statistiku (u daljnjem tekstu DZS) iznosio je 330,2 milijarde kuna i u odnosu na prethodnu godinu realno je bio manji 2 %. Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj kvartalno od do godine pad BDV-a u građevinarstvu iznosio je 11,4 %, a u protekle četiri godine BDV građevinarstva smanjen je 39,6 %. Bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u godini u iznosu od 14 milijardi kuna činila je 5 % bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. U odnosu na prethodnu godinu bruto dodana vrijednost poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u godini smanjena je 6,2 %. Europska unija, gledano sveukupno za 27 zemalja članica, u godini promatrano u odnosu na prethodnu godinu, bilježi pad BDP od 0,3 %. Najveći rast BDP-a bilježe baltičke zemlje Latvija (5,6 %), Litva (3,7 %) i Estonija (3,2 %) te Slovačka (2 %) i Poljska (1,9 %) dok najveći pad BDP-a bilježe Grčka (6,4 %), Portugal (3,2 %), Cipar (2,4 %), Italija (2,4 %) i Slovenija (2,3 %). Realne stope rasta BDP-a u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od do godine Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Smanjenje BDP-a uzrokovano je smanjenjem potrošnje kućanstava i države te padom bruto investicija u fiksni kapital. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu potrošnja kućanstava smanjena je 3 %, potrošnja države smanjena je 0,8 Izvor : DZS ;obrada MPRRR %, a bruto investicije u fiksni kapital smanjene su 4,6 %. Smanjena potražnja na domaćem tržištu rezultirala je i padom uvoza, koji je u odnosu na prethodnu godinu smanjen 2,1 %. Promatrano s proizvodne strane, bruto dodana vrijednost (u daljnjem tekstu BDV), prema procjeni DZS-a u godini iznosila je 280,4 milijarde kuna i bila je 2,6 % manja nego u godini. Promatrano po djelatnostima gotovo sve djelatnosti osim nekih uslužnih bilježe pad BDV-a. Rast BDV-a bilježimo kod stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti, djelatnosti javne uprave i obrane, obrazovanja te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i ostalih uslužnih djelatnosti. Najveći pad BDV-a ponovno bilježimo u građevinarstvu. U godini Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede A. 2. Ekonomski računi u poljoprivredi Ekonomski računi u poljoprivredi skup su Izvor : DZS ;obrada MPRRR makroekonomskih pokazatelja koji se koriste za analizu proizvodnog procesa i pokazatelj su stvaranja dohotka u poljoprivrednoj djelatnosti. U godini, prema podacima druge procjene DZS-a, dohodak poljoprivredne djelatnosti promatrano u odnosu na prethodnu godinu smanjen je 10,8 %. Na smanjenje dohotka poljoprivredne djelatnosti utjecalo je smanjenje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje te rast

8 Izvor : DZS ;obrada MPRRR GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 7 troškova proizvodnje i naknada za zaposlene. Prema podacima druge procjene DZS-a, vrijednost poljoprivredne proizvodnje u godini promatrano u odnosu na prethodnu godinu bila je manja 3,2 %, a troškovi poljoprivredne proizvodnje u istom su razdoblju bili veći 2,8 %. U godini procjenjuje se da će poljoprivredna djelatnost ostvariti 8,7 milijarde kuna bruto dodane vrijednosti (u daljnjem tekstu BDV) te time u ukupnom BDP-u RH čini nešto više od 2,6 %. U usporedbi s godinom procjenjuje se da će BDV poljoprivredne djelatnosti u godini biti smanjen 10,3 %. u odnosu na godinu pasti 2,6 %) te Malti i Portugalu (za koje se procjenjuje da će BDV poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti1,2 %). Usporedba BDV-a poljoprivrede Republike Hrvatske i Europske unije od do godine Bruto dodana vrijednost i međufazna potrošnja u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u godini 1 Izvor: DZS i Eurostat; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede U usporedbi s 27 zemalja članica EU BDV poljoprivrede RH, prosječno u razdoblju od do godine, činio je 0,94 % BDV-a poljoprivrede EU-a. Prema procjenama Eurostata u godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu, očekuje se rast BDV-a poljoprivrede EU za 4 %. Pad BDV-a poljoprivrede očekuje se u Rumunjskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti 22 %), Slovačkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti 13,8 %), Mađarskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti 11,3 %), Sloveniji (procjenjuje se da će BDV Izvor : DZS ;obrada MPRRR poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti 10,1 %), Austriji (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti 5,8 %), Grčkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti 4,4%), Češkoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u godini promatrano u odnosu na godinu pasti 4,3 %), Irskoj (procjenjuje se da će BDV poljoprivrede u godini promatrano Vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH u godini procjenjuje se na 20,6 milijarda kuna. Promatrano po proizvodnim sektorima, u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje najveći udio ima biljna proizvodnja. Procjenjuje se da će u godini u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje vrijednost biljne proizvodnje činiti 58,5 %, a vrijednost stočarske proizvodnje činit će 35,8 %. U usporedbi s prethodnim petogodišnjim razdobljem udjeli sektora u vrijednosti poljoprivredne proizvodnje nisu značajno promijenjeni. U razdoblju od do godine vrijednost biljne proizvodnje u prosjeku činila je 58 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a vrijednost stočarske Izvor : DZS ;obrada MPRRR proizvodnje u prosjeku je činila 36 %. Struktura vrijednosti poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske, prosjek od do godine Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

9 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 8 U usporedbi s 27 zemalja članica EU, vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH prosječno je u razdoblju od do godine činila 0,80 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a. Prema procjeni Eurostata, u godini vrijednosti poljoprivredne proizvodnje EU-a porast će 3,3 %. Rast cijena osnovnih inputa u poljoprivrednu proizvodnju uzrok je rastu međufazne potrošnje. Prema procjeni DZS-a, vrijednost međufazne potrošnje u godini iznosit će 11,9 milijardi kuna, što je 58 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. U odnosu na prethodnu godinu vrijednost međufazne potrošnje porast će 2,8 %. Eurostat procjenjuje da će u 27 zemalja članica EUa vrijednost međufazne potrošnje u godini, promatrano u odnosu na godinu biti veća 3,4 %. Promatrano kao prosjek razdoblja od do godine, međufazna potrošnja poljoprivredne proizvodnje RH činila je 52,7 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje RH. U istom razdoblju međufazna potrošnja poljoprivredne proizvodnje u 27 zemalja članica EU-a u prosjeku je činila 59,5 % vrijednosti poljoprivredne proizvodnje zemalja članica EU-a. poljoprivredu u RH činio je 1,85 % uloženog rada u poljoprivredu u zemljama članicama EU-a. A. 3. Zaposlenost Pad gospodarskih aktivnosti u godini utjecao je i na tržište rada Republike Hrvatske na kojem nezaposlenost raste četvrtu godinu zaredom. Prosječna stopa nezaposlenosti u iznosila je 18,9 % dok je anketna stopa nezaposlenosti iznosila 15,8 %. Anketna stopa nezaposlenosti na tržištu rada EU-a u godini iznosila je 10,5 %. Najveću nezaposlenost na tržištu rada EU-a imale su Španjolska (anketna stopa nezaposlenosti u godini iznosila je 25 %), Grčka (anketna stopa nezaposlenosti u godini iznosila je 24,3 %) i Portugal (anketna stopa nezaposlenosti u godini iznosila je 15,9 %). Stopa anketne nezaposlenosti, usporedba Republike Hrvatske i Europske unije od do godine 1 Struktura međufazne potrošnje, prosjek od do godine 1 Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Uloženi rad u poljoprivredi u RH u razdoblju od do godine bilježi stalni pad. Prema podacima druge procjene DZS-a, uloženi rad u Izvor : DZS ;obrada MPRRR poljoprivredi u godini iznosit će 198 tisuća jedinica godišnjega rada, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje za gotovo 2 %. Promatrano u odnosu na godinu, uloženi rad u poljoprivredu manji je 13,4 %. U usporedbi s 27 zemalja članica EU-a, prosječno u razdoblju od do godine uloženi rad u U godini u RH bilo je zaposleno osoba. U odnosu na prethodnu godinu, broj zaposlenih smanjen je 1,1 %. U godini u RH u poljoprivredi je bila zaposlena 49 Izvor 121 : DZS osoba, ;obrada što MPRRR u ukupnom broju zaposlenih čini 3,5 %. Broj zaposlenih u poljoprivredi već godinama opada. U posljednjih pet godina broj zaposlenih u poljoprivredi smanjen je 15,6 %. U godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu, djelatnost poljoprivrede bilježi pad zaposlenost od 3,1 %. U proizvodnji hrane, pića i duhanskih proizvoda u godini bilo je zaposleno osoba, što je 3,8 % u ukupnom broju zaposlenih. Zaposlenost u prehrambenoj industriji (industrija hrane i pića) u godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu, bilježi pad od 2,1 %.

10 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 9 Promatrano u odnosu na godinu, broj zaposlenih u prehrambenoj industriji smanjen je 8,2 %. U posljednjih pet godina i u duhanskoj industriji broj zaposlenih stalno opada. Broj zaposlenih u duhanskoj industriji u godini, promatrano u odnosu na godinu smanjen je 14,2 %, dok je promatrano u odnosu na prethodnu godinu povećan 1,5 %. A. 4. Plaće Prema podacima DZS-a, prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u godini iznosila je kn. U usporedbi s prosječnom neto isplaćenom plaćom po zaposlenome u godini, neto plaće u godini porasle su 0,7 %. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u poljoprivrednoj djelatnosti u godini bila je manja od prosječne neto plaće u RH. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u poljoprivrednoj djelatnosti u godini iznosila je kn, što je 79 % prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u RH. U odnosu na prethodnu godinu neto plaće u poljoprivrednoj djelatnosti porasle su 2,7 %. Prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u djelatnostima prerađivačke industrije, promatrano ukupno za sve djelatnosti prerađivačke industrije, također su manje od prosjeka RH. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji prehrambenih proizvoda u godini iznosila je kn (što je 86 % prosječne neto isplaćene plaće po zaposlenome u RH). U odnosu na prethodnu godinu neto plaće u proizvodnji prehrambenih proizvoda bile su veće 1,1 %. Prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u proizvodnji pića u godini iznosila je kn. U odnosu na prosječnu neto isplaćenu plaću po zaposlenome u RH, prosječna neto isplaćena plaća po zaposlenome u proizvodnji pića bila je veća 13 %. U odnosu na prethodnu godinu neto plaće u proizvodnji pića bile su veće 1,2 %. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda u godini iznosila je kn. U odnosu na prosječnu neto plaću u RH, prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda bila je veća 30 %. U odnosu na prethodnu godinu, neto isplaćene plaće po zaposlenome u proizvodnji duhanskih proizvoda smanjene su 2,8 %. A. 5. Indeksi potrošačkih cijena Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju na godišnjoj razini, mjerene indeksom potrošačkih cijena i u odnosu na prethodnu godinu, u godini porasle su 3,4 %. U godini inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je veća od inflacije u godini kada je iznosila 2,3 %. U zemljama članicama EU-a inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u godini iznosila je 2,6 %. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju porasle su u svim zemljama članicama EU-a. Najveći rast zabilježen je u Mađarskoj, 5,7 %, dok je najmanji rast zabilježen u Švedskoj, 0,9 %. U godini potrošačke cijene prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u RH, u odnosu na godinu, bile su veće 3,7 %, dok su cijene alkoholnih pića porasle 3,1 % i duhana 4,5 %. Kod prehrambenih proizvoda najviše su porasle cijene voća, 8,5 %, mesa 5,9 %, ostalih prehrambenih proizvoda 5,7 %, povrća 5,5 %, ribe 3,6 %, mlijeka, jaja i sira 3,4 %, kruha i žitarica 1,6 %, šećera, džema, meda, čokolade i konditorskih proizvoda 1,4 %, a cijene ulja i masti pale su 1,6 %. U zemljama članicama EU-a najviše su porasle cijene mesa, 3,9 %, šećera, džema, meda, čokolade i konditorskih proizvoda 3,7 %, ribe 3,2 %, voća 3,0 %, ostalih prehrambenih proizvoda 2,9 %, mlijeka, jaja i sira 2,7 %, kruha i žitarica 2,5 %, ulja i masti 1,7 % te povrća 1,6 %. Cijene duhana porasle su 6,2 %, a alkoholnih pića 2,5 %. Stope rasta potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od do godine 1 Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

11 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 10 A. 6. Vanjskotrgovinska bilanca razmjene Republike Hrvatske U godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu, ukupna vrijednost robne razmjene RH bilježi pad. Izvoz je bio manji 7,4 %, a uvoz 8,3 %. Iskazano apsolutnim pokazateljima u godini, vrijednost izvoza ukupne robne razmjene iznosi milijuna USD, a vrijednost uvoza ukupne robne razmjene iznosi ,3 milijuna USD. Veća vrijednost uvoza od izvoza rezultirala je deficitom od 8.465,3 milijuna USD. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu, deficit ukupne robne razmjene smanjen je za 885,4 milijuna USD odnosno 9,5 %. Pokrivenost uvoza izvozom ukupne robne razmjene u godini iznosila je 59,5 % i u odnosu na prethodnu godinu razina pokrivenosti veća je za 0,7 postotnih poena. Vrijednost vanjskotrgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u godini čini 12,6 % vrijednosti ukupne robne razmjene RH. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor : DZS ;obrada MPRRR

12 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 11 B. MJERE POLJOPRIVREDNE POLITIKE Mjere poljoprivredne politike jesu ekonomske mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike, a prema području djelovanja dijele se na: B.1. mjere tržišno-cjenovne politike B.2. mjere politike ruralnog razvoja B.3. mjere zemljišne politike. B.1. Mjere tržišno-cjenovne politike Mjerama tržišno-cjenovne politike cilj je omogućiti stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda te ojačati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, i to mjerama poljoprivredne politike u dvama osnovnim područjima: izravnim plaćanjima mjerama uređenja tržišta. B.1.1. Izravna plaćanja Sredinom godine usvojen je novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ( Narodne novine, broj 92/10, 127/10 i 124/11) koji je stupio na snagu 1. siječnja godine i u kojem je sadržana prilagodba domaćeg sustava potpore potporama u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a radi osiguranja stabilnosti dohotka od poljoprivrede, unapređenja fizičke i socijalne infrastrukture ruralnog prostora, očuvanja ruralnih zajednica i zaštite okoliša. Zakonom su propisane sljedeće vrste potpora: 1. izravna plaćanja 2. mjere ruralnog razvoja 3. posebna potpora poljoprivredi. Zakon propisuje izravna plaćanja za i godinu. U godini, u odnosu na prethodnu godinu, u toj su se vrsti potpora dogodile neke važne promjene. Započela je primjena modela Jedinstvenih izravnih plaćanja, koji podrazumijeva provedbu programa jedinstvenih plaćanja na regionalnoj razini u skladu sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom EU-a, a cijeli teritorij RH smatra se jednom regijom. Poljoprivredno gospodarstvo za ostvarenje proizvodno nevezanih plaćanja mora imati odgovarajući broj dodijeljenih prava na plaćanje. Definicija poljoprivredne aktivnosti je proširena pa podrazumijeva i održavanje zemljišta u stanju pogodnom za poljoprivrednu proizvodnju i očuvanje okoliša. Predviđena je i državna pomoć ('existing state aid') namijenjena za pomoć poljoprivrednicima u posebno osjetljivim sektorima za proizvodno vezana plaćanja za šećernu repu, ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače do godine. Definirana je Nacionalna omotnica koja predstavlja zbroj gornjih granica ukupne vrijednosti svih dodijeljenih prava na plaćanja i svih dodijeljenih prava na proizvodno vezana plaćanja. Nacionalna omotnica dijeli se na: 1. sredstva za Jedinstveno regionalno plaćanje po poljoprivrednoj površini, 2. nacionalnu rezervu, 3. proizvodno vezana plaćanja. Tri su kategorije prava na plaćanja: pravo na regionalno plaćanje dodjeljuje se za prihvatljive hektare na kojima se obavlja poljoprivredna aktivnost dodatna prava na plaćanja kojima se povećava vrijednost regionalnog prava na plaćanja korisnicima u osjetljivim sektorima posebno pravo na plaćanje za poljoprivredna gospodarstva bez zemljišta dodjeljuje se korisnicima koji obavljaju poljoprivrednu aktivnost u sektoru goveđeg mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda ili sektoru ovčjeg i kozjeg mesa, a koji ne posjeduju prihvatljive hektare u prvoj godini primjene Programa jedinstvenih plaćanja uz uvjet da zadrže najmanje 50 % obujma poljoprivredne aktivnosti izražene kao broj uvjetnih grla iz osnovnog stada u odnosu prema referentnoj godini. Regionalno plaćanje po osnovnoj poljoprivrednoj površini (za livade i pašnjake te za ostale vrste korištenja zemljišta) više nije uvjetovano poljoprivrednom proizvodnjom, ali je nužno ispunjavanje uvjeta višestruke sukladnosti (primjena načela dobre poljoprivredne prakse te uvjeta vezanih uza zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja). Osim toga, radi sprečavanja zlouporaba i olakšanja kontrola, ograničena su

13 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 12 sredstva za regionalno plaćanje za livade te ne mogu biti veća od jedne četvrtine sredstava za regionalno plaćanje za ostale vrste korištenja zemljišta. Za osjetljive sektore kao što su mlijeko, tov goveda, ovce i koze i duhan predviđena je dodjela prava na plaćanje iz sredstava Nacionalne rezerve, a referentno razdoblje za utvrđivanje visine prava na plaćanje korisnicima u osjetljivim sektorima je godina. Proizvodno vezana plaćanja zadržana su samo za premije za krave dojilje te za ovce i koze. Ukupan iznos pojedinačnih prava na premije ne može prijeći utvrđene nacionalne gornje granice sukladno iznosima navedenim u dokumentu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. B.1.2. Mjere uređenja tržišta INTERVENTNE MJERE Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda ( Narodne novine, broj 149/09, 22/11 i 120/12) bio je okvir za primjenu interventnih mjera na tržištu poljoprivrednih proizvoda. Ovim Zakonom obavljeno je normativno usklađenje s uredbama Europske unije u području uređenje tržišta. U godini izravne primjene intervencijskih mjera slijedom ovoga zakona nije bilo jer je izgrađivan sustav za primjenu mjera u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Tijekom godine u uređenju tržišta velik dio aktivnosti bio je povezan s potrebnim normativnim usklađenjem s propisima EU-a u ovom području, te su posebno uređivana područja proizvodnje mlijeka (primjene mliječnog paketa EUa, mliječne kvote), šećera, vina, voća i povrća te pčelarstva. U provedbi mjera EU-a tijekom godine prvi je put pokrenuta provedba Nacionalnog programa za pčelarstvo u koji je ugrađen model potpore kakav postoji u Europskoj uniji u ovom sektoru te je za mjere iz ovog programa utrošeno oko 18 milijuna kuna. U godini primjenjivale su se intervencijske mjere na tržištu u obliku sufinanciranja troškova otkupa jabuka, mandarina, grožđa i maslinovog ulja. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA JABUKA I. i II. KLASE I JABUKA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU, BERBA Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa jabuka I. i II. klase i jabuka za industrijsku preradu, berbe godine tako da se otkupljivačima za minimalno otkupljenih tona isplati: - za jabuke I. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 3,50 kn/kg (cijena bez PDV-a) - za jabuke II. klase 1,00 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 2,25 kn/kg (cijena bez PDV-a) - za jabuke za industrijsku preradu 0,55 kn/kg, uz uvjet minimalne otkupne cijene od 1,20 kn/kg (cijena bez PDV-a). Sveukupno je otkupljeno ,86 tona jabuka, od kojih je ,32 tona jabuka I. i II. klase te ,54 tona jabuka za industrijsku preradu ukupne vrijednosti ,62 kn. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA MANDARINA, BERBA Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa mandarina, berba godine, tako da se otkupljivačima isplati 0,80 kn/kg pod uvjetom da ponuđene količine mandarina otkupe po minimalnoj cijeni od 3,00 kn/kg. Sveukupno je otkupljeno ,64 tone mandarina u vrijednosti od ,38 kn. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA MASLINOVOG ULJA PROIZVEDENOG OD DOMAĆIH MASLINA RODA GODINE Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa maslinovog ulja otkupljivačima u iznosu od 3,00 kn/kg za djevičansko maslinovo ulje i 7,00 kn/kg za ekstra djevičansko maslinovo ulje, pod uvjetom da minimalna otkupna cijena djevičanskog maslinovog ulja iznosi 33,00 kn/kg, a ekstra djevičanskog maslinovog ulja 40,00 kn/kg. Sveukupna količina otkupljenog maslinovog ulja je ,62 kg ekstra djevičanskog maslinovog ulja te 417,00 kg djevičanskog maslinovog maslinova ulja u ukupnoj vrijednosti subvencije ,37 kuna. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OTKUPA GROŽĐA BERBE GODINE Ministarstvo poljoprivrede sufinanciralo je troškove otkupa grožđa otkupljivačima u iznosu od 1,00 kn/kg

14 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 13 pod uvjetom da minimalna otkupna cijena za grožđe sadržaja šećera 83 Oechsla vinskih sorti: Babić, Chardonnay, Cabernet sauvignon, Graševina, Kerner bijeli, Malvazija istarska, Merlot, Muškati, Maraština, Pinot bijeli, Pinot sivi, Pinot crni, Plavac, Pošip bijeli, Rajnski rizling, Traminac bijeli, Traminac crveni, Sauvignon, Syrah, Silvanac zeleni, Žlahtina i Grk iznosi 3,50 kn/kg, odnosno da za grožđe sadržaja šećera 83 Oechsla ostalih vinskih sorti iznosi 3,00 kn/kg. Sveukupno je otkupljeno ,41 kg grožđa u ukupnoj vrijednosti subvencije ,41 kuna. B.2. Mjere ruralnog razvoja B.2.1. Nacionalne mjere Strategija ruralnog razvoja , donesena u svibnju godine, odredila je strateške ciljeve ruralnog razvoja: - poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora - očuvanje, zaštitu i održivu uporabu okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog naslijeđa - poboljšanje kvalitete života u ruralnim područjima i proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva - poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja. Ciljevi politike ruralnog razvoja od do godine ostvarivani su na temelju Zakona o poljoprivredi ( Narodne novine, broj 66/01 i 83/02), SAPARD programom, kao i nacionalnim mjerama ruralnog razvoja koje su uključivale model kapitalnih ulaganja, model ruralnog razvitka, potpore ekološkoj proizvodnji, potpore osiguranju od šteta u poljoprivredi, potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina, program marketinške pripreme poljoprivredno-prehrambenih proizvoda te modele operativnih programa razvoja poljoprivredne proizvodnje. Radi izbjegavanja preklapanja s mjerama pretpristupnog programa za poljoprivredu i ruralni razvoj IPARD programa u godini promijenjena je legislativa koja se odnosi na potpore ruralnom razvoju. do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji mjere ruralnog razvoja obuhvaćale su: mjere u sklopu IPARD programa, potporu za osiguranje od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi, potporu za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporu za kapitalna ulaganja u poljoprivredi (ograničena primjena), potporu dohotku poljoprivrednih gospodarstava, potporu za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju, potporu za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi i potporu organizatorima manifestacija. Ovim Zakonom utvrđen je okvir za razdoblje nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji koji će omogućiti financiranje mjera ruralne politike sredstvima Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. a. Potpora dohotku Potpora dohotku potpora je nevezana uz proizvodnju, a namijenjena je malim, nekonkurentnim, poljoprivrednim gospodarstvima čiji su članovi starije životne dobi, ali još radno aktivni. Cilj je njihovo zbrinjavanje i osiguranje primjerenijeg životnog standarda, uza stvaranje pretpostavke za postupno smanjenje njihove aktivnosti u poljoprivredi. Korisnici mjere potpore dohotku razvrstani su u dvije skupine. Korisnici potpore dohotku I. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član, u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku, ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce. Korisnici potpore dohotku II. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva pripada jednoj od sljedećih kategorija: osoba je korisnik mirovine kao poljoprivrednik, osoba ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i manje od 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce, osoba ima najmanje 65 godina, a ne ostvaruje dohodak na osnovi samostalnog ili nesamostalnog rada ni mirovinu. Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ( Narodne novine, broj 92/10, 127/10 i 124/11) definira mjere ruralnog razvoja s obzirom na razdoblje primjene na koje se odnose. U razdoblju

15 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 14 Ukupan novčani iznos isplaćene dohodovne potpore od do godine 1 Na broj korisnika ove potpore utjecalo je to što je riječ o manjim, staračkim, gospodarstvima koja su ispod praga ekonomske održivosti i postaju socijalna kategorija. b. Potpora kapitalnim ulaganjima Potpora kapitalnim ulaganjima investicijska je potpora koja se od do godine ostvarivala na temelju Pravilnika o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu ( Narodne novine, broj 73/07 i 66/08). Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Udio isplaćenih dohodovnih potpora po županijama u godini 1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Korisnici potpore dohotku I. i II. skupine u obavljanju poljoprivredne proizvodnje koriste najviše 5 ha poljoprivrednog zemljišta upisanog u sustavu ARKOD, a ukupan je obujam njihove poljoprivredne proizvodnje najmanje tri proizvodne jedinice. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su se prijavila u model potpore dohotku mogla su primiti godišnji utvrđeni fiksni iznos dohodovne potpore dohotku za najviše dvije osobe na gospodarstvu (nositelj i/ili članovi), i to ,00 kuna za korisnike I. skupine i 5.000,00 kuna za korisnike II. skupine koji su u godini podnošenja zahtjeva zadovoljavali uvjete propisane Pravilnikom o provedbi mjere potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava ( Narodne novine, broj 33/12). Izvor : DZS ;obrada MPRRR Ovaj model podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava za sufinanciranje troškova izgradnje, rekonstrukcije i opremanja objekata, kupovine uzgojno valjanih grla stoke, novih strojeva i mehanizacije te podizanja nasada voćnjaka i maslinika koji su površinom veći od 0,5 ha te za podizanje vinograda koji su površinom veći od 0,25 ha. Sufinancirani su projekti najmanje od ,00 kuna i najviše ,00 kuna, a sredstva su isplaćivana iz državnog proračuna RH. Investicijska potpora odobravala se za investicije razvrstane u dvije skupine: za investicije I. skupine (jednostavne investicije) potpora je iznosila do 40 % od ukupne vrijednosti ulaganja, a za investicije II. skupine do 50 % od ukupne vrijednosti ulaganja. Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije I. skupine bio je do ,00 kuna, a najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini za investicije II. skupine bio je do ,00 kuna. Cilj ove mjere bio je povećanje i modernizacija proizvodnoga kapaciteta te unapređenje uvjeta proizvodnje poljoprivrednih gospodarstava, kao i fizičkih i pravnih osoba koje se bave ulovom i uzgojem ribe. Ukupan iznos isplaćene potpore kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu od do godine 1 Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

16 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 15 Primjena tog modela potpore kapitalnim ulaganjima prestala je potkraj godine. Novi Pravilnik o potpori za kapitalna ulaganja u poljoprivredi ( Narodne novine, broj 46/11 i 103/11), a kojim je izmijenjen i način provedbe ove mjere potpore, usklađen je s IPARD programom tako da ministar odlučuje o raspisivanju natječaja za one sektore i korisnike koji nisu obuhvaćeni IPARD programom, a ovisno o raspoloživim sredstvima državnog proračuna RH. Udio isplaćenih potpora kapitalnim ulaganjima u godini po županijama 1 Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Međutim, s obzirom na velik iznos obveza na temelju prethodnog modela, isplata ovih potpora obavljala se i u 2010., i godini. Za izvršenje svih preostalih obveza bit će nužna isplata i tijekom i godine u iznosu od oko ,00 kuna. Mjera 1. Izrada školskih, nastavnih, edukacijskih i razvojnih programa, planova i projekata iz poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka. Mjera 2. Školovanje (srednje škole, edukacijski kampovi, stručna obuka) seoskih stanovnika iz poljoprivrede, ribarstva, šumarstva, lovstva i ruralnog razvitka. Mjera 3. Osnivanje i razvoj poljoprivrednih zadruga. Mjera 4. Osnivanje i razvoj udruga poljoprivrednih proizvođača, uzgajivača riba i školjaka te strojnih prstenova. Mjera 5. Ulaganja u obiteljska poljoprivredna gospodarstva, uzgajališta riba i školjaka, privatne šume te uzgoj divljači (objekti i oprema za poljoprivrednu, akvakulturnu, šumarsku i lovačku proizvodnju). Mjera 6. Prerada, skladištenje i trženje poljoprivrednih, ribarskih i šumarskih proizvoda. Mjera 7. Pomoć seoskim ženama, mladim poljoprivrednicima te mladim uzgajivačima riba i školjaka u obliku pilot-projekata. Mjera 8. Obnova i razvitak sela i seoskog prostora (ruralna infrastruktura, zaštita okoliša, uređenje zemljišta, ribarstvo, šumarstvo, lovstvo, diversifikacija djelatnosti). Mjera 9. Razvoj seoskog, lovnog i ribolovnog turizma. Mjera 10. Očuvanje tradicijske etnobaštine i autohtonih proizvodnji. U sklopu potpore ruralnom razvoju sufinancirani su i Program marketinške pripreme poljoprivrednoprehrambenih proizvoda te projekt Vlade Republike Hrvatske Revitalizacija vinograda na položaju Bucavac - Primošten. Izvor : DZS ;obrada MPRRR c. Potpora ruralnom razvoju Cilj Programa razvitka seoskog prostora bio je održivi razvoj seoskih područja osiguranjem primjerenih radnih i životnih uvjeta te očuvanjem prirodnog i kulturnog naslijeđa. Program se temeljio na udruživanju novčanih sredstava iz državnog proračuna RH i županija, korisnika te drugih izvora financiranja. Pravilnikom o provedbi programa razvitka seoskog prostora ( Narodne novine, broj 71/05, 37/06, 109/06, 96/07 i 86/08) definirane su mjere, načini i uvjeti provedbe potpore za sljedeće mjere.

17 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 16 Udio isplaćene potpore za mjere ruralnog razvoja po županijama u godini 1 Uzgoj izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja poticaj je oživljavanju dijela ruralnih područja koji lokalnoj populaciji osigurava dodatan prihod. Pogodne su za korištenje i održavanje pašnjačkih površina, sprečavanje devastacije i sukcesije staništa (biotopa), uključivanje u program ekološke proizvodnje i razvijanje prepoznatljivih tradicionalnih robnih marki. Sastavni su dio ekosustava o kojem ovise brojne druge biljne i životinjske vrste. Popisom izvornih i zaštićenih pasmina i sojeva domaćih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 127/98, 73/03, 39/06, 126/07 i 70/09) utvrđene su izvorne i zaštićene pasmine goveda (istarsko, slavonskosrijemski podolac, buša), konja (hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanac, međimurski konj), magaraca (istarski magarac, primorsko-dinarski magarac, sjevernojadranski magarac), ovaca (cigaja, creska ovca, dalmatinska pramenka, dubrovačka ruda, istarska ovca, krčka ovca, lička pramenka, paška ovca, rapska ovca), koza (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza), svinja (crna slavonska, turopoljska), peradi (zagorski puran, kokoš hrvatica), pčela (siva pčela). Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Primjena ovoga modela potpore prestala je potkraj godine, kako bi se izbjeglo preklapanje s mjerama IPARD programa. Isplate u 2010., i godini rezultat su obveza stvorenih u prethodnom razdoblju. U godini za to je isplaćeno Izvor : DZS ,73 ;obrada MPRRR kune. d. Potpora očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina Zakon o stočarstvu Republike Hrvatske ( Narodne novine, broj 70/97, 36/98 151/03, i 132/06) definira izvorne pasmine kao pasmine domaćih životinja stvorene na području Republike Hrvatske. Njihovim nestajanjem smanjuje se biološka raznolikost u poljodjelstvu, odnosno ukupna biološka raznolikost ekološkog sustava. Pravo na potporu i visina potpore za izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja definirani su Zakonom o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ( Narodne novine, broj 92/10, 127/10 i 124/11), a ostvaruje ga poljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, i to po odraslom grlu/kljunu/komadu upisane uzgojno valjane rasplodne izvorne i zaštićene pasmine domaće životinje u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ) i središnji popis matičnih grla, odnosno Središnji registar kopitara, odnosno Središnji popis matičnih jata i matični popis ovlaštenih organizacija za uzgoj uzgojno valjanih grla. Uvjeti i način provedbe mjere propisani su Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za godinu ( Narodne novine, broj 25/12, 51/12 i 121/12) U sklopu ove mjere potpore, u godini isplaćeno je ,00 kuna. Potpore za izvorne i zaštićene pasmine od godine, uključujući i godinu, godišnje rastu. U i godini ukupan se iznos smanjio zbog prilagođavanja mogućnostima proračuna. Ukupno isplaćene potpore za izvorne i zaštićene pasmine od do godine 1 Izvor: DZS Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Mjerom potpore očuvanju izvornih i zaštićenih pasmina uspjelo se očuvati od gubitka zatečeni fond pasmina domaćih životinja, što je zaštita

18 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 17 nacionalnog, genetskog i kulturnog naslijeđa u Republici Hrvatskoj. Ipak, sukladno klasifikaciji Svjetske organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), šest je pasmina još kritično ugroženo: međimurski konj, istarski magarac, sjevernojadranski magarac, slavonsko-srijemsko podolsko govedo i turopoljska svinja. Broj korisnika potpore za izvorne i zaštićene pasmine od do godine 1 Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede povezivanju proizvođača i unapređenju poljoprivredne proizvodnje te povećanju konkurentnosti i tržnosti hrvatskih poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. Mjera potpore definirana je Pravilnikom o provedbi mjere potpore za organizaciju manifestacija ( Narodne novine, broj 18/12). Ovom potporom za organizaciju manifestacija u području poljoprivrede i ruralnog razvoja potiču se znanstveno-stručni skupovi, sajmovi i izložbe vezane uz poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj te lokalnotradicijske manifestacije vezane uz prezentaciju kulturne baštine, tradicijskih obrta i lokalnih proizvoda. Korisnici ove potpore pravne su osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su organizatori manifestacija iz djelokruga rada ministarstva nadležnog za poljoprivredu. Ministarstvo već godinama objavljuje javne natječaje, a od godine javni poziv za dodjelu financijske potpore organizatorima manifestacija koji je otvoren cijele godine. Udio isplaćene potpore za izvorne i zaštićene pasmine po županijama u godini Ukupan iznos isplaćenih potpora za manifestacije od do godine 1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede e. Potpora organizatorima manifestacija Cilj je ove potpore poticanje promicanja domaćih proizvoda, povezivanje proizvođača i unapređenje poljoprivredne proizvodnje i prodaje transferom znanja Izvor : DZS i ;obrada u skladu MPRRR sa svjetskim dostignućima. Dugoročan učinak ovakve mjere ogleda se u Izvor : DZS ;obrada MPRRR

19 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 18 Udio isplaćene potpore za manifestacije po županijama u godini 1 Ukupan iznos isplaćenih potpora osiguranju od šteta u proizvodnji od do godine 1 Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Broj korisnika potpora osiguranju od šteta u proizvodnji od do godine 1 Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede f. Potpora osiguranju od šteta u proizvodnji Od godine provodi se sustav potpore osiguranju poljoprivredne proizvodnje na temelju Pravilnika o ostvarivanju prava na potporu osiguranja od mogućih šteta proizvodnji u poljoprivredi ( Narodne novine, broj 33/12) na temelju kojeg je i ostvarivano pravo na potporu u godini. Poljoprivrednim proizvođačima se omogućuje da za osiguranje njihove proizvodnje ministarstvo nadležno za poljoprivredu sudjeluje u pokriću dijela troška premije osiguranja tako da osiguraniku po pojedinoj polici osiguranja plaća potporu od 25 % troška zaračunate ukupne premije osiguranja, odnosno premije Izvor : DZS po ;obrada skupnoj MPRRR polici osiguranja, bez obzira na osigurani rizik za koji je sklopljena polica osiguranja. Maksimalan iznos potpore za osiguranje proizvodnje u tijeku jedne godine po pojedinoj pravnoj ili fizičkoj osobi, kada je ona osiguranik ili ugovaratelj osiguranja po skupnoj polici, bio je ,00 kuna. Izvor : DZS ;obrada MPRRR Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede Udio isplaćenih potpora osiguranju od šteta u proizvodnji po županijama u godini 1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR Iako se tijekom godina povećao broj korisnika ove potpore, svijest naših proizvođača o potrebi osiguranja proizvodnje još nije dovoljno razvijena, ali i modeli osiguravajućih kuća nisu najbolje prilagođeni rizicima u poljoprivrednoj proizvodnji. Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

20 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 19 g. Područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi Prema Zakonu o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ( Narodne novine, broj 92/10, 127/10 i 124/11), područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi imaju pravo na viši iznos državne potpore u sklopu određenih poljoprivrednih programa pomoći. Cilj je uvođenja ove mjere potpore nadoknada proizvođačima za umanjeni prinos i povećane troškove proizvodnje uzrokovane prirodnim ograničenjima (tlo, reljef i klima). Pravilnikom o područjima s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi ( Narodne novine, broj 44/11) definirana su područja s težim uvjetima gospodarenja, a na temelju kriterija: Udio isplaćene potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u godini godini 1 1. brdsko-planinska područja prema sljedećim kriterijima: prosječna nadmorska visina od najmanje 600 m ili prosječni nagib terena od najmanje 20 % ili prosječna nadmorska visina od 500 do 600 m, uz prosječni nagib terena od najmanje 15 %. Vrijednosti za katastarske općine koje su dobile status područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi dobivene su temeljem digitalnog modela reljefa Državne geodetske uprave. Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Udio broja korisnika potpore za područja s otežanim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi po županijama u godini godini 1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR 2. Otoci i poluotok Pelješac (Zakon o otocima, Narodne novine, broj 34/99, 149/99, 32/06 i 33/06) pod posebnom su zaštitom države zbog specifična položaja i važnosti za nacionalni razvoj. 3. Područja od posebne državne skrbi I. i II. skupine primaju posebnu potporu prema Programu posebne državne skrbi, a definirana su Zakonom o područjima posebne državne skrbi ( Narodne novine, broj 86/08 i 57/11). Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Isplate na osnovi ove mjere potpore u godini obavljene su uskladu s Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za godinu ( Narodne novine, broj 25/12). h. Potpora ekološkoj proizvodnji Ekološka je proizvodnja sustav poljoprivredne proizvodnje definiran Zakonom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda ( Narodne Izvor : DZS novine, ;obrada MPRRR broj 139/10). Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ( Narodne novine, broj 92/10, 127/10 i 124/11) propisuje mjere državne potpore

21 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 20 poljoprivredi i ruralnom razvoju, a na temelju njega uvjete za ostvarivanje državne potpore i korisnike državne potpore u ekološkoj proizvodnji propisuje Pravilnik o provedbi izravnih plaćanja i pojedinih mjera ruralnog razvoja za godinu ( Narodne novine, broj 25/12). Korisnici ove mjere moraju biti upisani u Upisnik subjekata u ekološkoj poljoprivredi te posjedovati potvrdnicu o sukladnosti s temeljnim zahtjevima za ekološku proizvodnju do kraja tekuće godine. Navedenim Zakonom definirani su i iznosi potpore za pojedine načine korištenja poljoprivrednog zemljišta u ekološkoj proizvodnji, kao i sustav nadzora i kontrole. Od do godine zamjetan je značajan trend rasta broja korisnika potpore za ovu mjeru. U godini u ekološkoj proizvodnji bilo je proizvođača, a ukupna površina pod ekološkom proizvodnjom iznosila je ha (prema podacima iz Upisnika subjekata u ekološkoj proizvodnji). Nastavak rasta površina i korisnika potpore za ekološku poljoprivredu u Republici Hrvatskoj očekuje se i u idućim godinama. novine, broj 149/09) te je propisana Pravilnikom o integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda ( Narodne novine, broj 137/12). Integrirana je poljoprivreda sustav poljoprivredne proizvodnje koji predstavlja uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika pri čemu se kod jednakog ekonomskog učinka prednost daje ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama. Sastavni su dio Pravilnika Tehnološke upute koje se donose svake godine za četiri područja poljoprivredne proizvodnje: ratarstvo, povrćarstvo, voćarstvo i integriranu proizvodnju grožđa. U godini nije bilo isplata korisnicima ove mjere jer su prijave za nju prvi put podnesene tijekom godine. Prve potpore isplaćene su u godini, i to ,67 kuna. Udio isplaćene potpore za integriranu proizvodnju po županijama u godini Udio isplaćene potpore za ekološku proizvodnju po županijama u godini 1 Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede i. Potpora integriranoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u godini uvedena je nova mjera potpore integriranoj Izvor : DZS ;obrada MPRRR proizvodnji poljoprivrednih proizvoda. Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda temelji se na čl. 15. st. 4. Zakona o poljoprivredi ( Narodne Potpora za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja U sklopu mjera potpore ruralnom razvoju u godini uvedena je nova mjera potpore za očuvanje izvornih Izvor : DZS i zaštićenih ;obrada MPRRR vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja koja se temelji na čl. 34. st. 9. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju ( Narodne novine, broj 120/12 i 136/12) te je propisana Pravilnikom o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja ( Narodne novine, broj 145/12).

22 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 21 Potporom za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja nastoji se sačuvati domaće vrste i kultivare koji potječu iz domaćih biljnih genetskih izvora i koji nisu bile predmet sustavnog oplemenjivanja, a kulturno su i tradicijsko naslijeđe Republike Hrvatske. U godini nije bilo isplata korisnicima ove mjere jer su prijave prvi put podnesene tijekom godine. Prve potpore korisnicima trebale bi biti isplaćene u godini. B.2.2. Mjere u sklopu IPARD programa IPARD program službeno je odobrila Europska komisija 25. veljače godine Odlukom EK-a C (2008.) 690 (zadnja promjena Odluka EK-a C (2012.) 7820 od ). Programom su definirana tri strateška prioriteta djelovanja, a za svako su prioritetno područje određeni specifični ciljevi koji će se ostvariti odgovarajućim mjerama: Prioritet 1. Poboljšanje tržišne učinkovitosti i provedbe standarda Zajednice Mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva radi restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice Mjera 103. Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice Prioritet 2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolišnih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja Mjera 201. Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika Mjera 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja Prioritet 3. Razvoj ruralne ekonomije Mjera 301. Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture Mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti Na raspolaganju je i Mjera 501. Tehnička pomoć iz čijih se sredstava mogu financirati brojne aktivnosti vezane, u prvom redu, uz promidžbu programa, troškove organiziranja sjednica Odbora za praćenje i drugo. Radi provedbe IPARD programa prema Zakonu o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoći Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoći u sklopu komponente V. (IPARD) Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) ( Narodne novine, međunarodni ugovori, broj 10/08) uspostavljena je i operativna struktura koju čine Nacionalni fond, IPARD-ova Agencija i Upravna direkcija. Upravna direkcija IPARD programa za RH jest Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje ministarstva nadležnog za poljoprivredu. Operativnu provedbu IPARD programa u Republici Hrvatskoj, odnosno funkciju IPARD-ove Agencije, obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Sektor za poslove Nacionalnog fonda u Ministarstvu financija tijelo je odgovorno za upravljanje financijskim sredstvima namijenjenim provedbi IPARD programa. U skladu s obvezama Sektorskog sporazuma, 18. prosinca godine osnovan je Odbor za praćenje provedbe IPARD programa. Članovi Odbora (s njihovim zamjenama) predstavnici su državnih institucija, nevladinih organizacija, udruga proizvođača i ostalih relevantnih partnera. Od osnutka do 31. prosinca godine Odbor se sastao jedanaest puta. Uloga je Odbora praćenje učinkovitosti i kvalitete provođenja programa, kao i napredak korištenja alociranim sredstvima, a radi ostvarivanja specifičnih ciljeva IPARD programa. Radi dostizanja ciljeva ili poboljšanja u upravljanju sredstvima javne pomoći, Odbor može predlagati izmjene IPARD programa. Prije slanja Europskoj komisiji Odbor potvrđuje, usklađuje i prihvaća sve predložene izmjene IPARD programa. Odlukom EK-a (2009/871/EC) od 30. studenog godine dobiven je prijenos ovlasti za Mjeru 101 i Mjeru 103. Za Mjeru 301 i Mjeru 302 dobiven je prijenos ovlasti Odlukom EK-a (2011/C 85/04), 17. ožujka godine. Mjere 201, 202 i 501 nisu akreditirane u godini. Ukupna predviđena sredstva EU-a za IPARD od do godine iznose ,00 eura. S obzirom na predviđenu dinamiku povlačenja sredstava EU-a i obvezno sudjelovanje RH u ostvarivanju programa IPA komponenta V. Ruralni razvoj, što je definirano Sektorskim

23 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 22 sporazumom, RH treba osigurati 25 % ukupno odobrenih sredstava Programa. Do 31. prosinca godine APPRRR je ukupno proveo 15 natječaja, osam za Mjere 101 i 103, tri za Mjeru 301 i četiri natječaja za Mjeru 302. Isplaćena su javna sredstva od ,92 eura, od čega sredstva EU-a iznose ukupno ,41 eura, i to u sklopu isplate za ukupno 71 projekt, od čega 47 iz Mjere 101, 19 projekata iz Mjere 103 te 5 projekata iz Mjere 302. Ukupno je zaprimljeno 710 prijava na svih petnaest natječaja u tri godine provedbe. Po broju zaprimljenih prijava prednjači godina u kojoj je zaprimljeno 320 prijava. Sve zaprimljene prijave u godini, tj. 76 prijava, obrađene su, a iz godine, od ukupno 314 zaprimljenih prijava, još se devet prijava obrađuje. Od ukupno 320 zaprimljenih prijava u godini, njih 230 još se obrađuje. Tablica 1.: Isplaćena potpora kroz IPARD program do 31. prosinca Mrežu čine članovi, jedinica za potporu Mreži (Tajništvo mreže) i Upravljački odbor. Zadaci Mreže jesu: promicanje informacija o ruralnom razvoju, razmjena ideja i dobre prakse u provedbi programa ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji promidžba mjera programa ruralnog razvoja promicanje partnerstva i suradnje članova Mreže podizanje svijesti i kapaciteta svih članova Mreže. Jedinica za potporu Mreži (Tajništvo Mreže) djeluje u Ministarstvu pri Upravi za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju. Članovi Mreže mogu biti predstavnici tijela državne uprave, stručnih ustanova u poljoprivredi i ruralnom razvoju, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave, regionalne i lokalne razvojne agencije, poljoprivredna gospodarstva, obrazovne i znanstvene institucije iz poljoprivrede i ruralnog razvoja, udruge i komore vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj te ostale fizičke i pravne osobe čije su aktivnosti vezane uz poljoprivredu i ruralni razvoj. Temeljem Pravilnika ministar je Rješenjem (KLASA: /09-01/285, URBROJ: /11-78 od 15. studenog godine) imenovao Upravljački odbor Mreže koji je prvu sjednicu održao 6. prosinca godine. Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Mreža za ruralni razvoj Sukladno Uredbi Vijeća (EZ-a) 1698/2005: čl.66., st. 3.; čl. 67.; čl. 68. i Uredbi Komisije (EU) 1974/2006, a na temelju Strategije ruralnog razvoja RH (Vlada RH 21. svibnja 2008.): pogl. 8., potpogl. 8.4., st i Zakona o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju ( Narodne novine, broj 83/09, 153/09, 60/10 i 124/11): čl. 62., Republika Hrvatska dužna je uspostaviti Mrežu za ruralni razvoj. Mreža će biti uspostavljena radi pomoći ministarstvu nadležnom za poljoprivredu u provedbi politike ruralnog razvoja i djelovat će na cijelom ruralnom području Republike Hrvatske. U studenom godine osnovano je povjerenstvo koje je izradilo Pravilnik o Mreži za ruralni razvoj ( Narodne novine, broj 86/11, 114/11 i 96/12). Sukladno zahtjevu EK-a, Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je osobe (djelatnici Uprave za ruralni razvoj, EU i međunarodne suradnje) za kontakt i kao promatrače u ime RH u Europskoj mreži za ruralni razvoj. Tijekom godine osobe koje su imenovane za promatrače u Europskoj mreži za ruralni razvoj sudjelovale su u radnim tijelima Europske mreže za ruralni razvoj. Ministarstvo poljoprivrede u kolovozu godine objavilo je javni poziv za podnošenje prijava za članstvo u Mreži. Do listopada godine ukupno je pristiglo 196 prijava za članstvo. Kako bi se sredstva za rad i aktivnosti Mreže mogla iskoristiti, izrađen je Akcijski plan Mreže (rad i aktivnosti Mreže financiraju se iz Mjere 501). Tijekom godine Ministarstvo poljoprivrede nije dobilo prijenos ovlasti za Mjeru 501 od Europske komisije te se nisu mogla koristiti sredstva iz Mjere 501 za rad i aktivnosti Mreže.

24 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 23 B. 3. Mjere zemljišne politike Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem U godini poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske raspolagalo se u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ( Narodne novine, broj 152/08, 25/09, 153/09, 21/10, 39/11 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11). Zakonom o Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu ( Narodne novine, broj 63/11) stvorena je zakonska pretpostavka da se nadležnost Ministarstva poljoprivrede u postupcima raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem dugogodišnjeg zakupa prenese na Agenciju za poljoprivredno zemljište. Na temelju javnih natječaja za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, Agencija za poljoprivredno zemljište u godini sklopila je ugovore o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta na 2.874,11 ha i ugovore o dugogodišnjem zakupu ribnjaka na 2.705,23 ha. Agencija za poljoprivredno zemljište u godini raspisala je javne natječaje za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u ukupnoj površini od ha te javne natječaje za dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake u ukupnoj površini od 3.233,04 ha. Na temelju javnih natječaja za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su jedinice lokalne samouprave raspisale do 31. prosinca godine, Agencija za poljoprivredno zemljište dala je u godini suglasnost na odluke o izboru najpovoljnijih ponuda na javnim natječajima za zakup i prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske za ukupno ha poljoprivrednog zemljišta. Donošenje novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu Primjena važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu pokazala je da postoje brojne zapreke koje usporavaju raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, a putem prodaje, zakupa i dugogodišnjeg zakupa, pa je Ministarstvo poljoprivrede započelo s izradom novoga Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu trajalo je od 19. srpnja do 19. kolovoza i tijekom toga razdoblja svoja su očitovanja dostavile zainteresirane fizičke i pravne osobe, jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne samouprave, javne ustanove i organizacije civilnoga društva. Da bi se ubrzali postupci raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, Nacrtom prijedloga Zakona predloženo je ukidanje Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske koji su doneseni na temelju važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Umjesto jedinica lokalne samouprave koje su donosile programe raspolaganja na koje je suglasnost davalo Ministarstvo poljoprivrede i raspisivale javne natječaje za zakup i prodaju, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište. Tako raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske ne bi ovisilo o aktivnosti jedinica lokalne samouprave u primjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Predloženo je i ukidanje dosadašnjih oblika raspolaganja: prodaje, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake te raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina, privremeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, prodaja izravnom pogodbom i davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske na korištenje bez javnog poziva. Provedbom ovoga Zakona očekuje se uvođenje veće discipline u prenamjeni poljoprivrednoga zemljišta, osnivanje jezgre poljoprivrednih gospodarstava koja će imati dugoročnu perspektivu poljoprivrednih proizvođača s obzirom na zemljišne resurse. Uspostavom informacijskog sustava poboljšalo bi se upravljanje poljoprivrednim zemljištem. Ubrzavanje raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske prioritet je koji treba proisteći iz provedbe novoga Zakona o

25 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 24 poljoprivrednom zemljištu. Radom Agencije za poljoprivredno zemljište ubrzali bi se procesi okrupnjivanja i svi procesi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi donijeti okrupnjivanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te obradu do sada ne korištenoga poljoprivrednoga zemljišta. Potkraj godine Nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu upućen je u zakonsku proceduru donošenja. B.4. Posebna potpora poljoprivredi Plavi dizel ili plinsko ulje obojeno plavom bojom Znatne potpore u poljoprivredi poljoprivrednici svake godine ostvaruju i neizravnim mjerama potpore. Jedna je od njih porezna olakšica koju korisnici ostvaruju pri kupovini plinskog ulja obojenog plavom bojom koje služi za pogon poljoprivrednih strojeva i registriranih vozila za prijevoz pčela. Takvo namjensko gorivo oslobođeno je plaćanja trošarine. Do donošenja novog Zakona o trošarinama u godini sustav potrošnje eurodizel dizelskoga goriva obojenog plavom bojom nije imao ograničenu individualnu potrošnju niti su uvedene sankcije za prekoračenja potrošnje iznad preporučene količine za pojedine proizvodnje. Zbog toga su otvorene mogućnosti za zlouporabu potrošnje. Stoga su od godine isporučivane mnogo veće količine plavog dizela, pri čemu sve količine nisu bile registrirane kao legalna potrošnja onih kojima je gorivo bilo namijenjeno. Procijenjene zlouporabe potrošnje od do godine dosegle su zabrinjavajuće razmjere i prouzročile velike negativne učinke na proračunske prihode. Izračun iz tablice u prilogu pokazuje da je zbog tih zlouporaba uplaćeno više od 500 milijuna kuna manje u državni proračun za navedeno razdoblje na osnovi subvencija za plavi dizel u poljoprivredi i ribarstvu. ribarstvu (dotadašnji tzv. plavi dizel). Odredbe tog zakona stupile su na snagu 1. siječnja godine. Zakon o trošarinama predviđa kartični sustav za provedbu sustava potrošnje plavoga plinskog ulja koji je uveden sredinom godine. Novi sustav definira nove korisnike kojima se izračunavaju limiti potrošnje. Plavo plinsko ulje od godine upotrebljavaju poljoprivredna gospodarstva koja su korisnici izravnih plaćanja, a svoje pravo ostvaruju na temelju resursa za koje su u prethodnoj godini podnijeli zahtjev za izravna plaćanja. Osim određivanja individualnih prava na potrošnju plinskog ulja obojenog plavom bojom, novi sustav omogućuje praćenje korištenja dodijeljenih prava te utvrđivanje točnog iznosa državne potpore na osnovi poreznog oslobođenja za plinsko ulje koje je korisnik kupio. Porezno oslobođenje u godini iznosilo je 2,05 kn/l, uvećano za iznos PDV-a (25 %), odnosno 2,5625 kn/l. Tablica 2.: Izračun proračunskih subvencija (umanjenja poreznih prihoda) za potrošnju plavog dizela u poljoprivredi i ribarstvu 2012 isporučene količine (l) porezno oslobođenje (kn) poljoprivreda ribarstvo ukupno Izvor: FINA - podaci o stvarno utrošenim količinama goriva u poljoprivredi i ribarstvu Obrada: Ministarstvo poljoprivrede U godini pravni temelj za ovu vrstu potpore u poljoprivredi bili su Zakon o trošarinama ( Narodne novine, broj 83/09 i 111/12) te Pravilnik o primjeni Zakona o trošarinama koji se odnosi na plinsko ulje obojeno plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi ( Narodne novine, broj 1/10, 44/10, 65/10, 78/10, 131/10, 144/10, 4/11, 134/11 i 134/12). Zbog toga se tijekom godine pripremao prijedlog za promjenu sustava od godine. Sredinom godine umjesto dotadašnjeg Zakona o posebnom porezu na naftne derivate donesen je Zakon o trošarinama ( Narodne novine, broj 83/09 od 15. srpnja 2009.) kojim se uređuje korištenje plinskog ulja za namjene u poljoprivredi i

26 C. HRVATSKA POLJOPRIVREDA C.1. Struktura poljoprivrednih gospodarstava C.1.1. Poljoprivredna gospodarstva Prema podacima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava koje je u godini proveo DZS, poljoprivredna proizvodnja u RH odvijala se na ukupno poljoprivrednih gospodarstava koja su obrađivala tisuća ha poljoprivrednog zemljišta. Prema organizacijskom obliku, od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava 99 % ili gospodarstava djeluje kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, a samo 1 % ili gospodarstava djeluje kao pravna osoba. U godini jedno poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku je koristilo 5,6 ha poljoprivrednog zemljišta. U usporedbi s podacima o strukturi poljoprivrednih gospodarstava iz godine, u godini broj poljoprivrednih gospodarstava uvećan je 29 %, a prosječna je veličina poljoprivrednog gospodarstva veća 0,2 ha, što je iskazano relativnim pokazateljima povećanje od 4 %. Prema rezultatima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava u EU-u, u starim zemljama članicama (EU 15) prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava u godini bila je 23,6 ha, dok je u novim zemljama članicama (EU 12) bila 7,1 ha. Prema podacima ARKOD sustava u godini, evidentirano je poljoprivrednih gospodarstava koja su koristila tisuća ha poljoprivrednog zemljišta. Prosječna je veličina poljoprivrednih gospodarstva evidentiranih u ARKOD sustavu 5,3 ha. U odnosu na prethodnu godinu, broj gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu smanjen je 1,3 %, a korištene su površine povećane 1,1 %. Broj poljoprivrednih gospodarstava i korišteno zemljište (ARKOD sustav) i godine 1 U godini poljoprivredna aktivnost odvijala se i na malih poljoprivrednih gospodarstava koja su ukupno koristila ha poljoprivrednog zemljišta. Prema definiciji DZS-a, malo poljoprivredno gospodarstvo svako je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje koristi manje od 0,4 ha poljoprivrednog zemljišta, ima manje od 0,5 stočnih jedinica (uvjetnih grla stoke) i proizvodi uglavnom za vlastite potrebe. U usporedbi s rezultatima istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstva zemalja članica Europske unije iz godine, prosječna je veličina hrvatskoga poljoprivrednoga gospodarstva ispod prosjeka EU-a, što znači da jedno poljoprivredno gospodarstvo u RH koristi manje poljoprivrednog zemljišta od prosječnoga gospodarstva u EU-u. U godini poljoprivredna su gospodarstva u EU-u u prosjeku koristila 14,3 ha poljoprivrednog zemljišta, a prosječna je veličina hrvatskoga poljoprivrednoga gospodarstva 5,6 ha, što je samo 39,5 % prosječne veličine poljoprivrednoga gospodarstva u EU-u. Izvor: APPRRR; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Prema organizacijskom obliku poslovanja u godini, najviše gospodarstava iz ARKOD sustava djelovalo je kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Od ukupnog broja gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustav, 96,5 % djelovalo ih je kao OPG, 1,7 % gospodarstava djelovalo je kao obrt, 1,3 % gospodarstava djelovalo je kao trgovačko društvo i 0,3 % gospodarstava djelovalo je kao zadruga. Gledano po županijama, najviše je gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu u Zagrebačkoj županiji, njih , slijede Osječko-baranjska županija s gospodarstava, Splitskodalmatinska županija s gospodarstava, Izvor : DZS ;obrada MPRRR Bjelovarsko-bilogorska županija s gospodarstava, Koprivničko-križevačka županija s

27 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI gospodarstvom, Sisačko-moslavačka županija s gospodarstvom, Vukovarsko srijemska županija s gospodarstava i Varaždinska županija s gospodarstava. U navedenim županijama bilo je 54 % svih gospodarstava evidentiranih u ARKOD sustavu koja su koristila 65 % poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u ARKOD sustavu. produktivnost hrvatske poljoprivrede znatno je veća te čini 169,5 % produktivnosti poljoprivrede novih zemalja članica, EU 12. Produktivnost poljoprivrede u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od do godine 1 Registar stočarskih farmi temeljna je baza podataka o svim lokacijama na području RH na kojima se drže domaće životinje. U godini u Registar farmi upisano je gospodarstava. Najviše gospodarstava koja drže domaće životinje registrirano je u Osječko-baranjskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji. Jedan od pokazatelja optimalnog korištenja poljoprivrednog zemljišta jest i omjer broja uvjetnih grla stoke (u daljnjem tekstu UG) po jedinici korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Prema broju UG-a po jedinici korištenoga poljoprivrednog zemljišta, naša je poljoprivreda srednje intenzivnosti. U godini na 1 ha korištenoga poljoprivrednog zemljišta dolazi 0,62 UG. U odnosu na prethodnu godinu, intenzivnost je ostala nepromijenjena. Broj uvjetnih grla stoke i korišteno poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj od do godine 1 Izvor: DZS i Ministarstvo poljoprivrede; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Produktivnost hrvatske poljoprivrede mjerena omjerom bruto dodane vrijednosti i uloženog rada, kao Izvor prosjek : DZS ;obrada razdoblja MPRRR od do godine, samo je 50,5 % produktivnosti poljoprivrede EU-a. Promatrano u istom razdoblju, produktivnost hrvatske poljoprivrede je u usporedbi sa starim zemljama članicama, EU 15, još niža te čini 29,2 % produktivnosti poljoprivrede starih zemalja članica, a u usporedbi s novim zemljama članicama, Izvor: DZS Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede C.1.2. Poljoprivredno zemljište Izvor : DZS ;obrada MPRRR Prema podacima DZS-a, u godini u RH korišteno je ha poljoprivrednog zemljišta. U odnosu na prethodnu godinu, hrvatski su poljoprivrednici obrađivali ha više poljoprivrednog zemljišta, odnosno, iskazano relativnim pokazateljima, u godini hrvatski poljoprivrednici koriste 0,4 % više poljoprivrednog zemljišta. Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, najzastupljenije su oranice i vrtovi s 904 tisuće ha (oranice i vrtovi čine 67,9 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta), slijede livade i pašnjaci s 346 tisuća ha (livade i pašnjaci čine 26 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta), voćnjaci, vinogradi i maslinici sa 78 tisuća ha (voćnjaci, vinogradi i maslinici čine 5,8 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta). Struktura korištenoga poljoprivrednog zemljišta u godini 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

28 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 27 U odnosu na prethodnu godinu, u godini smanjene su površine vinograda, voćnjaka, povrtnjaka, trajnih travnjaka, rasadnika i košaračke vrbe. Korištene površine vinograda smanjene su za ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 10 %, korištene površine voćnjaka smanjene su za ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,3 %, korištene površine povrtnjaka smanjene su za ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 30,7 %, korištene površine trajnih travnjaka smanjene su za 842 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 0,2 %, korištene površine rasadnika smanjene su za 141 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 36,2 %, dok su korištene površine košaračke vrbe manje za 52 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 8,8 %. ekološkom proizvodnjom) i voćnjaci (s udjelom od 9 % u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom). Struktura korištenoga poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u godini 1 U istom razdoblju povećane su korištene površine oranica i vrtova, i to za ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 1,3 %, te maslinika za 900 ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 5,2 %. Izvor i obrada: Ministarstvo poljoprivrede C.1.3. Ekološka poljoprivreda I u zemljama članicama EU-a i u RH ekološka poljoprivredna proizvodnja sve je značajnija. Ekološka proizvodnja poseban je sustav održivoga gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu primarnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka prirodnim silama i zakonima, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno međunarodno usvojenim normama i načelima. U godini u RH bilo je registrirano poljoprivrednih gospodarstava koja su proizvodila ekološke poljoprivredne proizvode. Za ekološku proizvodnju u korišteno je ha poljoprivrednog zemljišta. Udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu u godini iznosio je 2,4%. Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, u ekološkoj su proizvodnji najzastupljenije oranice (s udjelom od 56 % u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom), slijede livade i pašnjaci (s udjelom od 24 % u ukupnim površinama pod U posljednjih su pet godina površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom utrostručene. U odnosu na godinu, površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom uvećane su za ha ili, iskazano relativnim pokazateljima, 219 % dok su površine poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u odnosu na prethodnu godinu smanjene za 132 ha, odnosno iskazano relativnim pokazateljima, 0,4 %. I u 27 zemalja članica EU-a bilježimo trend rasta površina poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom. Izvor : DZS ;obrada Prema MPRRR podacima Eurostata, u godini u EU-u je bilo 9,6 milijuna ha poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom, što je 4,7 posto više nego godine. U godini površine pod ekološkom proizvodnjom u EU-u činile su 5,4 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina. Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom, prema podacima za godinu, imale su Španjolska (1,80 milijuna ha), Italija (1,10 milijuna ha), Njemačka (1,02 milijuna ha), Francuska (0,98 milijuna ha) i Ujedinjena Kraljevina (0,64 milijuna ha). Promatrano u odnosu na ukupno korišteno poljoprivredno zemljište, najveći udio površina pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu imaju Austrija (18,9 %), Švedska (15,7 %), Estonija (14,1 %), Češka (13,1 %) i Latvija (10,1 %).

29 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 28 Korištene površine pod ekološkom proizvodnjom u starim zemljama članicama (EU 15) prosječno u razdoblju od do godine čine 5,3 % ukupno korištenoga poljoprivrednog zemljišta, a u novim zemljama članicama (EU 12) površine pod ekološkom proizvodnjom u posljednjih pet godina u prosjeku čine 3,3 % korištenoga poljoprivrednog zemljišta. Površine pod ekološkom proizvodnjom u RH promatrano u istom razdoblju, od do godine, prosječno čine samo 1,4 % korištenih poljoprivrednih površina. Udio poljoprivrednog zemljišta pod ekološkom proizvodnjom u ukupno korištenom poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji od do godine 1 Najveći udio u ukupnoj poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji ima proizvodnja žitarica. U ukupnoj strukturi ratarske proizvodnje u Hrvatskoj proizvodnja žitarica zauzima najznačajnije mjesto. Tijekom razdoblja od do godine pod žitaricama je bilo prosječno hektara, a proizvodilo se prosječno tona. U strukturi proizvodnje žitarica dominanto mjesto ima kukuruz sa 62,4 %, pšenica s 27,1 %, ječam sa 7,2 %, zob s 2,2 %, pšenoraž s 0,9 % te raž i ostale žitarice s 0,1 %. Proizvodnja žitarica od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: Eurostat i DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede U uzgoju stoke na ekološki način u RH u godini rast proizvodnje bilježi se u svinjogojstvu, pčelarstvu, kozarstvu i ovčarstvu. U odnosu na prethodnu godinu, broj svinja u ekološkom uzgoju veći je 204 %, broj pčelinjih košnica u ekološkom uzgoju 36 %, broj koza u ekološkom uzgoju veći je 22 %, a broj ovaca u ekološkom uzgoju veći je 19 %. Pad broja stoke u ekološkom uzgoju u godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu, bilježi se u uzgoju kopitara 45 %, u uzgoju goveda 26 % i u uzgoju peradi 8 %. Izvor : DZS ;obrada MPRRR C.2. Proizvodnja, tržište i potrošnja poljoprivrednih proizvoda C.2.1. Proizvodnja C Biljna proizvodnja Žitarice Proizvodnja pšenice U Hrvatskoj je u godini požnjeveno hektara na kojima je proizvedeno tona pšenice, a prirod po hektaru bio je 5,3 tone. Ostvarena proizvodnja pšenice u godini povećana je u odnosu na godinu za 28%. Godišnja potrošnja i potrebe za pšenicom u Republici Hrvatskoj kreću se od do tona, a procjenjuje se da se mjesečno potroši oko tona pšenice. Proizvodnja kukuruza U Hrvatskoj je u godini proizvedeno Izvor : DZS ;obrada MPRRR tona kukuruza. Ostvareni prirod kukuruza u godini smanjen je u odnosu na godinu za 25 %. U ukupnoj proizvodnji žitarica na kukuruz otpada najveći udio, s tim da je na godišnjoj razini u godini zabilježena najveća proizvodnja kukuruza od tona. Proizvodnja ječma U Hrvatskoj je u godini proizvedeno tona ječma, što je u odnosu na godinu povećanje proizvodnje za 22 %.

30 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 29 Proizvodnja raži Žetvena površina za raž u godini iznosila je 846 hektara. Prirod po hektaru bio je 2,9 tona, a ukupno je proizvedeno tona. Proizvodnja zobi Žetvena površina za zob u godini bila je hektara, prirod po hektaru 3,3 tone, dok je ukupno proizvedeno tona. Ukupna proizvodnja zobi u godini povećana je u odnosu na godinu za 22 %. Prinosi kod svih žitarica variraju iz godine u godinu i u pojedinim su godinama odraz nepovoljnih agroklimatskih prilika koje su bile prisutne posljednjih nekoliko godina. Hrvatska u cjelini ima vrlo dobre uvjete za proizvodnju žitarica. Uljarice U strukturi proizvodnje uljarica dominantno mjesto ima soja (46,8 %), a zatim slijede: suncokret (33,1 %), uljana repica (19 %) i ostale uljarice (1 %). U razdoblju od godine do godine uljarice su se u Hrvatskoj prosječno proizvodile na oko hektara s prosječnom proizvodnjom od t uljarica. U promatranom razdoblju u strukturi proizvodnje najzastupljenija je soja koja se u prosjeku proizvodila na ha dok se suncokret u prosjeku proizvodio na ha i uljana repica na ha. Sjetvene površine pod uljaricama variraju po godinama. U proteklom razdoblju promjene u proizvodnji uglavnom su odraz potreba tržišta za ovim proizvodima, a manjim dijelom klimatskih uvjeta u promatranom razdoblju te cijena samih uljarica. Proizvodnja uljarica od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Proizvodnja uljane repice Žetvena površina za uljanu repicu u godini bila je hektara, prirod po hektaru 2,7 tona, dok je ukupna proizvodnja iznosila tona. Prirod po hektaru uljane repice u godini smanjen je za 3,6 % u odnosu na godinu. U odnosu na godinu zabilježeno je smanjenje žetvenih površina za 43,7 %, a ukupna proizvodnja uljane repice smanjena je za 46,6 %.Osim značaja u ishrani stoke i proizvodnji ulja, uljana repica važna je i za proizvodnju biodizela. Proizvodnja suncokreta Žetvena površina za suncokret u godini bila je hektara, prirod po hektaru 2,7 tona dok je ukupna proizvodnja iznosila tona. Prirod po hektaru suncokreta u godini smanjen je za 3,6 % u odnosu na godinu. Žetvene površine povećane su za 11,6 % u odnosu na godinu, a ukupna proizvodnja suncokreta u godini povećana je za 6 %. Proizvodnja suncokreta, ovisno o klimatskim uvjetima prvenstveno zbog potreba za toplinom, u vegetaciji može jako oscilirati. Osim za proizvodnju jestivog ulja, nusproizvod prerade suncokreta (suncokretova pogača) koristi se kao kvalitetna stočna hrana za tov junadi. Proizvodnja soje Žetvena površina za soju u godini iznosila je hektara, prirod po hektaru iznosio je 1,8 tona, a ukupna je proizvodnja bila tona. Prirod po hektaru u godini smanjen je za 28 % u odnosu na godinu. Ukupna proizvodnja soje u godini smanjena je za 34,3 %. Značaj soje kao zrnate mahunarke prvenstveno je u proizvodnji sačme, a potom ulja. Proizvodnja uljarica mala je i nedostatna za vlastite potrebe prerađivačke industrije. Prosječni su prinosi upola manji od onih koji bi se suvremenom tehnologijom proizvodnje mogli ostvariti. Postoje značajne mogućnosti za povećanje sjetvenih površina pod uljaricama zbog ukupnih potreba za sirovim uljima, ali i u okviru proizvodnje biodizelskoga goriva. Proizvodnja ulja, uključujući i masti, kreće se na razini od oko tona. Povrće Proizvodnja povrća za tržište u petogodišnjem razdoblju pokazuje oscilacije u proizvodnji. Tako se godine povrće intenzivno uzgajalo na hektara, a ukupno je za tržište proizvedeno tona. Proizvodnja povrća s povrtnjaka iznosila je

31 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI tona pa je stoga ukupna proizvodnja povrća u godini bila tona. Ako se usporedi s godinom, površine intenzivnog uzgoja povrća u godini smanjene su za čak hektara. Ukupna proizvodnja povrća u godini iznosila je tone, od čega je za tržište proizvedeno tona, a s povrtnjaka tona. Najzastupljenije vrste povrća u domaćoj su proizvodnji luk i češnjak, rajčica, bijeli kupus, dinje i lubenice s ukupnom proizvodnjom u godini od tona, a paprike i mrkve proizvedeno je tona. Nabrojene vrste povrća čine gotovo 71 % ukupne proizvodnje povrća u godini. Povećan je prinos rajčice po jedinici površine, ali su smanjene proizvodne površine, a time i ukupna proizvodnja. Tako su u godini površine intenzivne proizvodnje rajčice iznosile 595 hektara, prosječni prinos bio je 39,6 t/ha, a ukupno je proizvedeno tona. U godini površine intenzivne proizvodnje rajčice iznosile su 448 hektara, prosječni prinos 41,2 t/ha, a ukupno je proizvedeno tona. Pozitivne su promjene zabilježene u intenzivnoj proizvodnji mrkve, pa su tako u godini prema godini povećane površine intenzivne proizvodnje za 105 hektara te se proizvodnja odvijala na 402 hektara. Povećani su i prinosi za 8,5 t/ha, što je iznosilo 33,7 t/ha te je povećana intenzivna proizvodnja za tona. Suprotno tome, u godini zabilježen je pad proizvodnje mrkve na povrtnjacima za tona pa je tako proizvodnja mrkve na povrtnjacima iznosila tona, a godine bila je tonu. Ukupna proizvodnja mrkve u godini iznosila je tone. Proizvodnja povrća od do godine Voće U promatranom petogodišnjem razdoblju voćarska proizvodnja oscilira. U godini zabilježen je značajan pad proizvodnje u odnosu na godinu što je posljedica elementarnih nepogoda (mraz i suša). Tako se ukupna proizvodnja voća smanjila za tone. U godini intenzivna proizvodnja voća odvijala se na hektara i ukupno je proizvedeno tona voća. U godini intenzivna proizvodnja voća odvijala se na hektara i ukupno je proizvedeno tona. Najzastupljenije voćne vrste koje su se proizvodile u Republici Hrvatskoj tijekom godine bile su jabuke, mandarine i šljive. Proizvodnja jabuka Tijekom godine intenzivna proizvodnja jabuka odvijala se na površini od hektara, što je 573 hektara manje nego u godini. Obzirom na velike razmjere elementarnih nepogoda od mraza i suše u godini, ukupna proizvodnja jabuka iznosila je svega tona i bitno je smanjena u odnosu na godinu kada je iznosila tonu. Proizvodnja mandarina Intenzivna proizvodnja mandarina u godini odvijala se na ukupno hektara, što je 507 hektara više nego u godini, a 40 hektara manje nego godine. Uspoređujući prinos u godini s onim u godini, vidljiv je rast od 5,7 t/ha. Ukupna proizvodnja u godini porasla je za tona u odnosu na godinu, u kojoj je proizvodnja iznosila tona. Ukupna proizvodnja u godini iznosila je tona. Proizvodnja voća od do godine 1 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

32 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 31 Proizvodnja maslina i maslinovog ulja Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod maslinama je u godini bilo ha. Prirod maslina u godini iznosio je 2,8 t po hektaru pa je ukupna proizvodnja ploda maslina bila znatno veća i iznosila je tona u odnosu na godinu kada je prirod maslina po hektaru iznosio 1,8 t uz ukupnu proizvodnja ploda maslina od tone. Proizvodnja maslinovog ulja u godini iznosila je hl. Prerada maslinovog ulja postupno se povećava, a hrvatsko maslinovo ulje sve više postaje gospodarski važan potencijal u poljoprivrednoj proizvodnji mediteranske Hrvatske, i to znatno poboljšane kakvoće. Jedan od bitnih nedostataka u poboljšanju maslinarske proizvodnje i općenito organiziranju sektora maslinarstva izostanak je poslovnog organiziranja poljoprivrednika i neuređenost sektora maslinarske proizvodnje, ali i prodaje i nastupa na tržištu. U tom smislu poželjno je poticati udruživanje maslinara, zajednički marketing i nastup na tržištu. Vinogradarstvo i vinarstvo Proizvodnja grožđa Agroekološki uvjeti u Hrvatskoj omogućuju uzgoj vinove loze i proizvodnju grožđa u različite svrhe, pa i za proizvodnju vina razne kakvoće, od stolnih do vrhunskih vina. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pod vinogradima je u godini bilo hektara, a broj rodnih trsova iznosio je 124 milijuna. Proizvodnja grožđa u godini iznosila je tona. Proizvodnja vina Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja vina u godini iznosila je hektolitara vina, što predstavlja pad za oko 8 % u odnosu na godinu. bio najniži promatrano u razdoblju od do godine. Proizvodnja duhana kao i proizvodne površine u porastu su u zadnje tri godine, pa je u proizvodnja u odnosu na veća za 39 %. Uz takav porast, proizvodnja još uvijek nije dosegla razinu iz kad se duhan proizvodio na hektara i imao najviši prinos od 2,2 t/ha. U proizvodnji, najzastupljenija sorta duhana je Virginia, a u manjim količinama Burley. Proizvodnja duhana od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Šećerna repa Proizvodnja šećerne repe odvija se uglavnom na području Slavonije gdje su smješteni i prerađivački kapaciteti. U godini proizvodnja šećerne repe odvijala se na hektara, što je 8 % više u odnosu na prethodnu godinu. Količinski je, međutim, proizvodnja u odnosu na pala za čak 21 % te godina sa proizvodnjom od tona spada među najniže godišnje proizvodnje u razdoblju od do godine. To je vidljivo i na prinosu od svega 39,1 t/ha koji je čak za 32 % niži od onog najvišeg, ostvarenog godine, odnosno 27 % niži od prinosa ostvarenog u Izvor : DZS ;obrada MPRRR godini kad se je iznosio 53,8 t/ha. Proizvodnja šećerne repe od do godine 1 Industrijsko bilje Duhan U godini proizvedeno je tona duhana na površini od hektara što čini prinos od 2 t/ha godišnje. U odnosu na prethodnu godinu proizvodnja kao i prinos narasli su za 11 %, ali treba naglasiti da je prinos u godini iznosio 1,8 t/ha i kao takav Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

33 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 32 SUHE MAHUNARKE U promatranom se razdoblju od do godine u proizvodnji suhih mahunarki bilježi veliki pad zasijanih površina. Tako su površine pod suhim mahunarkama od godine sa hektara u godini smanjene na hektara. Proizvodnja suhih mahunarki u istom razdoblju od do godine također bilježi veliki pad. Proizvodnja suhih mahunarki godine iznosila je tona, dok je u godini proizvedeno svega tona odnosno 60 % manje u odnosu na godinu. Najzastupljenije su mahunarke grah i stočni grašak. Bilježi se velik pad površina pod suhim grahom. Kod graška za suho zrno primjećuje se također pad površina u odnosu na prijašnje godine. Proizvodnja suhih mahunarki od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede površine pod graškom za suho zrno iznosile su 139 hektara, a proizvedeno je 404 tona graška za suho zrno, što je, u odnosu na godinu za 42 % manje. Prosječni prinos po hektaru u godini povećan je na rekordnih 2,9 tona u odnosu na sve druge godine u promatranom razdoblju od do godine. KORJENASTI I GOMOLJASTI USJEVI Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva (krumpir, stočna repa, stočni kelj i bundeva za krmu) u sedmogodišnjem razdoblju ima tendenciju pada zasijanih površina osim u godini kada se površine u odnosu na godinu povećavaju s hektara na hekatra. Također, u 2007.godini porast proizvodnje u odnosu na iznosi 9,2 %.Nadalje, i u razdoblju od do godine zabilježeno je smanjenje zasijanih površina, tako je godine zasijana površina iznosila hektara što je u odnosu na godinu smanjenje od 835 hektara. Ukupna proizvodnja u godini iznosila je tona, što je u odnosu na godinu kada je proizvodnja iznosila tona smanjenje proizvodnje za tone. Najzastupljeniji gomoljasti usjev je krumpir. Proizvodnja korjenastih i gomoljastih usjeva od do godine 1 Proizvodnja graha za suho zrno U promatranom razdoblju od do godine u proizvodnji graha za suho zrno bilježi se veliki pad zasijanih površina. Ukupna proizvodnja graha za suho zrno godine odvijala se na hektara, dok se godine odvijala na samo 788 hektara, odnosno bilježi se pad površina za 88 % u odnosu na godinu. Količina proizvedenog graha za suho zrno također je u velikom padu. U godini proizvedeno je tona suhog graha, dok je godine proizvedeno 472 tona. Ako se uspoređuju žetvene površine u godini i godini, u se godini bilježi pad od 36 % te je količina Izvor : DZS proizvedenoga ;obrada MPRRR graha za suho zrno u odnosu na godinu smanjena za 55 %. Proizvodnja graška za suho zrno U promatranom razdoblju od do godine u proizvodnji graška za suho zrno bilježi se pad zasijanih površina od 69 %. U godini žetvene Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Proizvodnja krumpira Ukupna proizvodnja krumpira u godini odvijala se na hektara s prosječnim prinosom od 14,8 t/ha i ukupnom proizvodnjom od tone. U odnosu na godinu, proizvodnja ranog krumpira u godini bilježi smanjenje proizvodne površine za 461 hektara i smanjenje prinosa za 3,1 t/ha. Proizvodnja kasnog i sjemenskog krumpira također bilježi smanjenje proizvodne površine za 188 hektara i smanjenje prinosa za 0,2 t/ha. Izvor : DZS ;obrada MPRRR

34 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 33 Dakle, u ukupnoj je proizvodnji krumpira (ranog, kasnog i sjemenskog) u godini, u odnosu na godinu, zabilježeno smanjenje proizvodne površine za 649 hektara i smanjenje prinosa za 0,6 t/ha. Krmno bilje Proizvodnja krmnog bilja (silažni kukuruz, ostala jednogodišnja zelena krma, djetelina, lucerna, trave i travno djetelinske smjese, trajni travnjaci, livade i pašnjaci) u godini iznosila je tone proizvedene na ukupno hektara s prosječnim prinosom od 3,9 t/ha. Promatrano u odnosu na prethodnu godinu u godini bilježimo pad prinosa krmnog bilja od 17,6 % i pad požnjevenih površina za 1 % što je uzrok smanjenja proizvodnje krmnog bilja u godini za 18,4%. Najveću proizvodnju krmnog bilja bilježimo u godini kada je prirod bio 5,8 t/ha, a ukupna proizvodnja krmnog bilja iznosila je tona. U usporedbi s godinom proizvodnja krmnog bilja u godini smanjena je za 32 %. U proizvodnji krmnog bilja najzastupljenije su trave s livada i pašnjaka i silažni kukuruz. U godini u ukupnoj proizvodnji krmnog bilja proizvodnja s livada i pašnjaka sudjeluje s 35,7 % dok silažni kukuruz sudjeluje s 40,9 %. Proizvodnja krmnog bilja od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Proizvodnja silažnog kukuruza Proizvodnja silažnog kukuruza u godini odvijala se na hektara te je ukupno proizvedeno tona. U odnosu na prethodnu godinu, razvidan je pad u proizvodnji od 23 %, odnosno smanjenje proizvodnih površina za 12 %. U posljednjih pet godina bilježimo trend opadanja priroda silažnog kukuruza. Prirod silažnog kukuruza u godini iznosio je 37,5 t/ha dok u godini bilježimo najniži prirod u posljednjih osam godina od svega 25,8 t/ha. U ukupnoj proizvodnji silažnog kukuruza u godini, silažni kukuruz kao glavni usjev sudjeluje sa čak 99 %. U pod silažnim kukuruzom kao glavnim usjevom požnjeveno je hektara, no uslijed vrlo niskog prinosa od svega 25,1 t/ha bilježimo pad proizvodnje koja je promatrano u odnosu na prethodnu godinu manja za 20,2 % te promatrano u odnosu na godinu manja za 30,9 %. Kod silažnog kukuruza kao naknadnog usjeva u godini bilježimo značajno smanjenje požnjevenih površina kao i same proizvodnje. Proizvodnja silažnog kukuruza kao naknadnog usjeva od t pala je ispod jedne desetine proizvodnje iz godine. Sjeme i sadni materijal Proizvodnja sjemena U promatranom petogodišnjem razdoblju zamjećujemo oscilacije u ukupnoj sjemenskoj proizvodnji najzastupljenijih sjemenskih usjeva: ozime pšenice, kukuruza, ozimog ječma i soje. Najveća proizvodnja sjemena pšenice zabilježena je u sezoni 2008./2009. godine kada je iznosila tone. Sezona 2010./2011. bilježi pad proizvodnje s ukupnom proizvodnjom od tona, a u sezoni 2012./2013. godine proizvodnja je ponovno porasla i iznosila je tone. Proizvodnja sjemena kukuruza u promatranom razdoblju svoj je maksimum postigla u sezoni 2011./2012. godine, kada je iznosila tona. U sezoni 2012./2013. proizvodnja sjemena kukuruza iznosila je tone, što predstavlja pad od tona u odnosu na sezonu 2011./2012. U promatranom petogodišnjem razdoblju proizvodnja sjemena ozimog ječma dosegla je svoj maksimum u sezoni 2008./2009. kada je iznosila tonu. U sezoni 2012./2013. proizvodnja sjemena ozimog ječma iznosila je tona, što je porast od tona u odnosu na sezonu 2011./2012. kada je iznosila tona. Promatrajući petogodišnje razdoblje, u proizvodnji sjemena soje također su vidljive oscilacije pa je tako najveća proizvodnja bila u sezoni 2011./2012. kada je iznosila tone. Uspoređujući sezonu 2012./2013. sa sezonom 2011./2012., vidljiv je pad proizvodnje soje za tona, što znači da je

35 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 34 proizvodnja u sezoni 2012./2013. iznosila tona. Proizvodnja sjemena od do godine 1 Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede C Stočarska proizvodnja Uzgoj stoke Vrijednosti stočarske proizvodnje mijenjaju se iz godine u godinu. U odnosu na godinu, prema prikupljenim i obrađenim rezultatima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske o brojnom stanju stoke i peradi u godini bilježi se povećanje goveda od 1 %, te smanjenje broja muznih krava za 2 %. Ukupan broj svinja manji je 4 %, a krmača 8 %. Prema godini, povećan je ukupan broj ovaca 6 %, koza 3 % te peradi 7 %. Prikaz brojnog stanja stočnog fonda po vrstama i kategorijama od do godine 1 Sadni materijal u voćarstvu i vinogradarstvu Proizvodnja voćnih sadnica u godini iznosila je komada, što je pad u usporedbi s godinom kada je proizvodnja iznosila komada voćnih sadnica. U godini proizvodnja loznih cijepova iznosila je komada, što predstavlja pad u proizvodnji u odnosu na godinu u kojoj je proizvedeno komada loznih cijepova. U sezoni 2012./2013. godina deklarirano je komada voćnih sadnica te komada loznih cijepova. Od voćnih sadnica najzastupljenije su sadnice jabuke s 37,09 % ili proizvedenih sadnica, sadnice masline s 10,35 % ili proizvedenih sadnica, Izvor : DZS sadnice ;obrada MPRRR kruške 8,39 % ili proizvedenih sadnica, šljive 6,87 % ili proizvedenih sadnica i trešnje 6,01 % ili proizvedenih sadnica. Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Govedarstvo Ukupno brojno stanje goveda u godini povećalo se 1 % prema godini te je u usporedbi s ukupnim brojem goveda u EU - 27 činilo 0,5 %. Broj se muznih krava u posljednjih sedam godina stalno smanjuje te je do godine iznosio 22,5 %, a prema godini smanjen je 2,3 %. U godini, promatrano prema godini, broj goveda starijih od dvije godine opao je 1,6 %, a 13 % porastao je broj goveda starosti od 1 do 2 godine. Pregled broja goveda od do godine 1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

36 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 35 Gledajući pasminsku strukturu, najzastupljenije su simentalska s oko 64 % i holstein s oko 25 %, a preostali dio čine križanci i ostale pasmine uključujući i izvorne te zaštićena goveda. Broj krava po gospodarstvu s prosječno 3 krave prema podacima iz porastao je na 6 krava u godini, a to je posljedica smanjenja broja gospodarstava. Broj registriranih posjednika goveda u Republici Hrvatskoj smanjen je s , koliko ih bilježimo u godini, na približno u godini, dok je broj isporučitelja mlijeka smanjen 14 % u godini (14 874) prema godini (17 366). Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi iznosi kg mlijeka s 4,00 % mliječne masti i 3,29 % proteina na standardnih laktacija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, povećala se isporuka mlijeka po isporučitelju 12 % u godini ( kg mlijeka) prema godini ( kg mlijeka). Povećanje prosječne proizvodnje mlijeka po kravi opravdava uložena sredstva u proizvodnju i bolju konkurentnost na tržištu. Svinjogojstvo Ukupno brojno stanje svinja u Republici Hrvatskoj u godini, promatrano prema godini, smanjeno je 4 %. Broj grla smanjen je u sljedećim kategorijama svinja: broj odojaka težine do 20 kg smanjen je 15 %, broj svinja za tov smanjen je 4,7 %, broj svinja za rasplod tj. krmača smanjen je 8,4 %, a povećan je broj grla nerasta 35,1 %, nazimica 27,9 % i u kategoriji svinja težine od 20 do 50 kg 11,8 %. Navedene promjene pod utjecajem su veće ili manje cikličnosti u svinjogojskoj proizvodnji. Prema pasminskoj strukturi ukupnog broja uzgojno valjanih krmača, prevladavaju krmače hibridnih pasmina sa zastupljenošću od 78,04 %. U ukupnom broju krmača hrvatski uzgojni program zastupljen je sa 17,94 %. Pregled broja svinja od do godine 1 Svinjogojska proizvodnja organizirana je dijelom na malim proizvodnim jedinicama u sklopu obiteljskih gospodarstava koja imaju do deset krmača (oko 94 %), a dijelom na velikim proizvodnim sustavima sa zaokruženim ciklusom proizvodnje s više od 100 krmača (0,36 %) te je vrlo važna u stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mesa. Svinjetina je u ukupnoj potrošnji mesa tradicionalno visoko zastupljena u prehrani stanovništva Republike Hrvatske te je najvažniji izvor animalnih bjelančevina. Ovčarstvo i kozarstvo Tijekom 2012., prema godini, broj ovaca povećan je 6,4 %. U godini opao je broj ovaca u kategoriji janjad i mlade ovce do godinu dana u kojih, promatrano prema godini bilježimo smanjene broja 10 % te u kategoriji ostale ovce u kojoj je smanjenje 2,9 %, a porastao je broj ovaca u kategoriji janjene i prvi put pripuštene ovce, i to 10,3 %. U godini zaustavljen je negativan trend smanjenja broja muznih ovaca. U toj se godini za proizvodnju mlijeka koristilo 179 tisuća muznih ovaca, koje u ukupnom broju ovaca sudjeluju s 26 %. Prema godini, broj muznih ovaca u godini povećan je 18,1 %. Tradicionalno je uzgoj ovaca najzastupljeniji u obalnom području. Tako je u pet priobalnih županija, Primorsko-goranskoj, Ličkosenjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitskodalmatinskoj evidentirano 50,8 % od ukupnog broja ovaca. Danas se najveći dio ovčarske proizvodnje u Hrvatskoj temelji na uzgoju hrvatskih izvornih pasmina ovaca (hrvatske izvorne pasmine ovaca u ukupnom broju ovaca sudjeluju sa 68,60 %), što omogućuje proizvodnju i plasman izvornih i tradicionalnih proizvoda s dodanom vrijednošću. U godini povećan je broj zaklanih grla ovaca 4,6 %. Pregled broja ovaca od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

37 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 36 Koza je tijekom bilo 3 % više nego godine. Gledajući po kategorijama, porastao je broj jaradi i mladih koza do prve godine starosti 3,8 % te koza (već jarenih) 7,2 %, a smanjio se broj prvi put pripuštenih koza 20,7 %. U godini proizvodnja kozjeg mlijeka porasla je 20 % u usporedbi s onom iz godine. U kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske dominantnu ulogu imaju mliječne pasmine koza (alpina u ukupnom broju koza čini 71,81 % i sanska 9,21 %), s tim da su Varaždinska i Međimurska županija glavna područja mliječnog kozarstva (u tim dvjema županijama evidentirano je 69 % od ukupnog broja koza), što je ponajprije uvjetovano otkupnim područjem, odnosno blizinom najvećeg otkupljivača kozjeg mlijeka. kavezima dok se na obiteljskim gospodarstvima perad drži uglavnom slobodno u ispustima. U Republici Hrvatskoj zaštićene su pasmine kokoš hrvatica koja bilježi porast 35 % u godini i zagorski puran s 14 % prema godini, a koriste se na obiteljskim gospodarstvima radi proizvodnje mesa i jaja. Pregled broja peradi od do godine 1 Pregled broja koza od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Peradarstvo Tijekom godine, peradi je bilo 7 % više nego godine, i to u kategoriji tovljenih pilića (brojleri) 12,6 %, kokoši 4,6 %, gusaka 17,4 % i pataka 21,9 %. Broj pura u godini smanjen je 22,7 % prema godini. Od ukupnog broja peradi u godini, 49 % čini kategorija pilića (brojleri), a 43 % kokoši. U godini zaklano je 2,5 % manje kljunova nego godine. Peradarska proizvodnja uključuje uzgoj i držanje rasplodnih kokoši nesilica hibrida lakih pasmina, uzgoj pilenki za proizvodnju konzumnih jaja, uzgoj i držanje kokoši nesilica hibrida teških pasmina, proizvodnju jednodnevnog podmlatka, tov pilića, Izvor : DZS ;obrada MPRRR purića, pačića i guščića i klaonice peradi. Najveći dio proizvodnje konzumnih jaja odvija se u neobogaćenim kavezima, a proizvodnja jaja u obogaćenim kavezima zastupljena je manje. U intenzivnom uzgoju za proizvodnju mesa služe teške hibridne linije kokoši koje se drže podno na stelji, a za uzgoj jaja lake linije koje se drže većinom u Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Konjogojstvo U godini nastavljeni su pozitivni trendovi u uzgoju kopitara. Zaključno s krajem godine, ukupno je registrirano kopitara, tj. 5,65 % više nego godinu prije. Prema godini, ukupan broj registriranih magaraca povećao se 999 grla, tj. 26,1 %, te je na kraju godine iznosio registriranih grla. Porastao je i broj registriranih konja, 294 grla, tj. 1,5 % prema godini, te je na kraju godine iznosio registriranih grla. Kao i prethodnih godina, vodeće županije po broju kopitara i dalje su Sisačko-moslavačka županija, sa svojim velikim prirodnim bogatstvima pogodnima za uzgoj hladnokrvnih konja te Zagrebačka županija s Gradom Izvor : DZS Zagrebom ;obrada MPRRR kao središtem uzgoja sportskih konja. Unatoč malom broju konja u Republici Hrvatskoj, statistički pokazatelji svjedoče o stalnom napretku i povećanju zanimanja za uzgoj i bavljenje konjima. Pregled broja kopitara od do godine 1 Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

38 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 37 Pčelarstvo Prema podacima iz Nacionalnog pčelarskog programa, u godini porastao je broj pčelinjih zajednica 21,5 %. Najzastupljeniji je broj pčelinjih zajednica do 50 pčelinjaka koji čini 65,27 % u ukupnom broju pčelinjih zajednica u Republici Hrvatskoj u godini. Tijekom godine evidentiran je 31 ekopčelar i eko pčelinjih zajednica, što je 36 % više nego godine. Procijenjena proizvodnja meda u godini bila je 21 % veća nego godine. Stalan porast broja pčelinjih zajednica može se pripisati državnim potporama ovom sektoru, dobroj organiziranosti pčelara, potrebama tržišta i velikim prirodnim bogatstvima kojima Republika Hrvatska raspolaže, a koja se iskazuju u velikim mogućnostima paše. Osim proizvodnje meda važna je i proizvodnja voska, peluda, propolisa, matične mliječi i pčelinjeg otrova koji se upotrebljavaju kao hrana i dodatak prehrani zbog svojih funkcionalnih svojstava pri uklanjanju zdravstvenih problema. Upravo su zato pčelinji proizvodi važni za proizvodnju i prehrambenih i drugih proizvoda. Ukupna vrijednost svih pčelinjih proizvoda mnogo je manja od značaja i koristi u oprašivanju bilja. održavanjem rentabilnosti proizvodnje smanjilo je broj goveda u mnogim zemljama. Zamjetan je pad broja mliječnih krava 2,3 % tijekom prema godini. Mliječno govedarstvo u posljednjih nekoliko godina prolazi kroz razdoblje intenzivna restrukturiranja sektora pokretanog nizom čimbenika kao što su nezadovoljavajuća struktura gospodarstava na kojima se odvija ova proizvodnja, sveukupno stanje u poljoprivredi i govedarstvu Republike Hrvatske te stanje u mliječnom sektoru zemalja u okruženju. Ovaj proces ogleda se u kretanju nekoliko važnih pokazatelja: značajnom smanjenju broja proizvođača mlijeka, povećanju broja grla na farmi, podizanju proizvodnje i po grlu i po proizvođaču, podizanju kvalitete proizvedenog mlijeka, ali i podizanju znanja i educiranosti proizvođača, što je vidljivo iz podataka o uzgojnoselekcijskom radu i sve široj primjeni suvremenih znanja i tehnologija. Proizvodnja kravljeg mlijeka u odnosu prema ukupnoj proizvodnji mlijeka od do godine 1 Proizvodi stočarstva Mlijeko Tijekom godine ukupno je proizvedeno 804 milijuna litara kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka. Od ukupne proizvodnje mlijeka, kravlje mlijeko čini 97,8 %, ovčje mlijeko zastupljeno je s 0,7 %, a kozje s 1,5 %. Prema potrebama Republike Hrvatske, ne proizvode se dovoljne količine mlijeka za zadovoljenje vlastitih potreba. Udio pojedinih vrsta mlijeka u ukupnoj proizvodnji u godini 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede U godini otkupljeno je kg mlijeka, što je 3,8 % manje nego u godini. Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka u godini povećala se 0,7 % prema proizvedenim količinama mlijeka u godini. Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka i otkupa prema broju muznih krava od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor : DZS ;obrada MPRRR Povećanje proizvodnje po grlu (prije svega mlijeka) zbog selekcijskog napretka i potrebe za Izvor: DZS i HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede

39 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 38 Broj isporučitelja mlijeka u godini smanjen je 14 % prema godini, a količina mlijeka isporučena po pojedinom isporučitelju bila je viša 12,27 % i iznosila je kg mlijeka. Udio mlijeka I. razreda (mlijeko EU kvalitete) vrhunske kvalitete, u skladu s europskim standardima, porastao je s 22,7 % iz godine na 93,4 % u godini. Broj isporučitelja i isporučenih količina po isporučitelju u odnosu prema kvaliteti isporučenog mlijeka od do godine 1 umu to da tržište iskazuje potrebu za povećavanjem proizvodnje i ovčjeg i kozjeg mlijeka. Da se proizvodne mogućnosti ni približno ne iskorištavaju dovoljno pokazuje i iznimno dobra potražnja za tvrdim autohtonim sirevima. Meso Promatrajući domaću proizvodnju mesa, ne zadovoljavaju se potrebe stanovništva za svježim mesom kao ni potrebe prerađivačke industrije za kvalitetnom sirovinom. U govedarstvu se to može dijelom pripisati činjenici da se zbog pada broja krava smanjuje broj teladi za tov, a dodatno velik broj teladi umjesto u daljnji tov šalje se na klanje te se tako osjetno smanjuje broj grla u proizvodnji govedine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za godinu, domaća proizvodnja govedine bila je 14 % manja nego godine, a prirast goveda za spomenuto razdoblje manji je 13 %. Tijekom godine u klaonicama je zaklano 15 % manje grla goveda nego godine. Izvor: HPA; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Ovčje i kozje mlijeko najvećim dijelom prerađuje se u sir, a otežavajući je čimbenik sezonsko obilježje proizvodnje, što utječe na tržište ovih proizvoda. Proizvodnja kozjeg mlijeka uglavnom je u sjeverozapadnom i sjevernom dijelu Republike Hrvatske, i to na području Međimurske, Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije u kojima je velik broj gospodarstava specijaliziran za to. Na ovom je području dobro organiziran i otkup, a u ostalim je dijelovima zemlje, u kojima ne postoji interes mljekara za otkup kozjeg mlijeka, proizvodnja vezana za proizvodnju sireva na obiteljskim gospodarstvima. Na tržištu je znatan interes Izvor : DZS ;obrada MPRRR potrošača za kozje mlijeko i proizvode od njega pa je proizvodnja mlijeka u godini bila 20 % veća nego godine. Najviše proizvođača ovčjeg mlijeka bavi se ovom proizvodnjom na otocima i imaju hrvatske izvorne pasmine, a u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, prije svega u Bjelovarsko-bilogorskoj, Virovitičkopodravskoj i Požeško-slavonskoj županiji drže strane pasmine ovaca. Uz organiziran otkup mlijeka, gdje dominantnu ulogu imaju registrirane sirane, velike količine ovčjeg mlijeka prerađuju se i u siranama na obiteljskim gospodarstvima. Iz podataka DZS-a o ukupnoj godišnjoj proizvodnji ovčjeg mlijeka razvidno je veliko smanjenje njegove proizvodnje od 50 % u godini, prema godini. Treba imati na Visok udio prasadi iz uvoza u tovu svinja rezultat je nezadovoljavajuće strukture proizvodnih sustava, odnosno činjenice da se ovaj dio svinjogojske proizvodnje odvija na obiteljskim gospodarstvima s malim proizvodnim kapacitetima bez primjene suvremenih tehničkih, tehnoloških rješenja i organiziranog pristupa tržištu. U godini domaća proizvodnja svinjetine bila je 11,6 % manja nego godine, a prirast svinja manji je 13 %. Tijekom godine u klaonicama je zaklano 3,6 % manje svinja nego godine, a prema podacima Odjela za kontrolu ocjenjivanja na liniji klanja (KOLK) prosječna mesnatost tovljenika T1 kategorije u godini iznosila je 58,72 %. Najvažniji je cilj u ovčarstvu i u kozarstvu proizvodnja mesa, ponajviše janjetine i jaretine. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za godinu, domaća proizvodnja mesa ovaca i koza iznosi tona, što je 7,7 % više nego godine. Prirast ovaca u godini povećan je 27 %, a prirast koza ostao je kao i godine, kada je iznosio dvije tisuće tona. U godini smanjen je broj zaklanih ovaca u klaonicama 16,6 % prema godini. Podaci o uvozu janjetine i jaretine idu u prilog tomu da se u Hrvatskoj ne proizvode dovoljne količine mesa ovaca i koza iako postoje značajne pretpostavke za proizvodnju dovoljnih količina za potrebe domaćeg stanovništva, kao i za potrebe turističke ponude. Procjenjuje se kako se 93 % rasplodnih ovaca uzgaja isključivo radi proizvodnje

40 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 39 mesa, a preostalih 7 % uzgaja se za proizvodnju mlijeka. Proizvodnja mesa peradi u Republici Hrvatskoj temelji se uglavnom na proizvodnji mesa pilića i purana. Domaća proizvodnja mesa peradi u godini iznosila je tona, što je 2,6 % manje nego godine. Prirast peradi isti je kao i godine kada je iznosio 105 tisuća tona. Tijekom godine u klaonicama je zaklano 0,7 % više peradi nego godine. Jaja Nakon godine u proizvodnji jaja osjetan je pad proizvodnje te on do godine iznosi 27,35 %. Prema godini, proizvodnja jaja smanjila se 15,44 % u godini. Tijekom godine proizvodnja rasplodnih jaja u Republici Hrvatskoj smanjila se 3,51 %. U proizvodnji nedostaje oko jaja teških linija koja služe za proizvodnju brojlera, odnosno pilećeg mesa. Proizvodnja kokošjih jaja od do godine 1 Proizvodnja vune od do godine 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede C.2.2. Cijene poljoprivrednih proizvoda (TISUP) Žive životinje Cijene stoke na hrvatskom tržištu u godini bile su među najvišima unatrag nekoliko godina. U odnosu na godinu ranije, znatniji porast cijena bio je u odojaka (do 50 posto), malo manji u svinja i junadi (do 20 %), a neznatan u teladi. Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Med Proizvodnja meda u godini, prema godini, porasla je 21,5 %, što se može povezati s povoljnim pašnim uvjetima u Republici Hrvatskoj. Zbog različitih klimatskih zona (mediteranska, kontinentalna, gorska) postoje različiti uvjeti za razvoj pčelarstva, a različitost i bogatstvo biljnih vrsta omogućuju proizvodnju mnogih vrsta meda (kestenov, bagremov, kaduljin, lipov, vrijesov, suncokretov, med od amorfe, cvjetni, livadni med te crnogorični i bjelogorični medljikovci). Vuna U godini proizvodnja vune bila je 7 % veća nego Izvor : DZS ;obrada godine. MPRRR TELAD Trend cijena teladi u godini nije odstupao od onog Izvor : proteklih DZS ;obrada MPRRR godina. Kontinuiran rast cijena i potražnje za teladi bio je sve do rujna, s najvišom prosječnom cijenom od 26,21 kn/kg u 38. tjednu. Od listopada do kraja godine cijene su pale do uobičajenih vrijednosti od oko 24 kn/ kg. Prosječna otkupna cijena teladi simentalske pasmine (80 do 160 kg) u godini iznosila je 25,03 kn/kg i u odnosu na prosječnu cijenu u godini bila je viša 1,17 posto. ODOJCI Uobičajen trend cijena odojaka koji pratimo unatrag nekoliko godina svojstven je i za godinu. Porast potražnje i cijena odojaka bilježimo u proljeće s najvišom prosječnom cijenom u svibnju od 22,24 kn/kg. Prosječne mjesečne cijene u prvih pet mjeseci godine bile su više i do 50 posto nego u istom razdoblju prethodne godine. U drugoj polovici godine prosječne cijene odojaka znatno su pale, do uobičajene gornje cjenovne razine. Otkupne cijene odojaka u godini bile su među najvišima u posljednjih deset godina. Prosječna cijena odojaka iznosila je 16,63 kn/kg i viša je 26,7 posto u odnosu na godinu.

41 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 40 SVINJE Otkupne cijene živih svinja na stočnim sajmovima i u otkupu u godini bile su među najvišima u posljednjih deset godina. Prosječna cijena svinja iznosila je 11,85 kn/kg i u odnosu na godinu viša je 16,9 posto. Nakon uobičajena pada na početku godine, cijene živih svinja od ožujka do prosinca su rasle. Prosječne mjesečne cijene bile su od 10,43 do 13,83 kn/kg. Veleprodajne cijene svinjskog mesa pratile su otkupne cijene živih svinja rastući tijekom godine. U odnosu na cijene u godini cijene svinjskih polovica i milanskog reza u godini bile su više od 4,5 do 17 posto. JUNAD Iako visoke cijene junadi nisu neuobičajene na domaćem tržištu unatrag deset godina, u godini zabilježene su najviše vrijednosti do sada. Prosječna cijena živih bikova simentalske pasmine (> 450 kg) u godini iznosila je 14,83 kn/kg i viša je 7,5 posto u odnosu na godinu. Trend cijena, iako suprotan godini prije, nije odstupao od trenda većine proteklih godina. Porastom u prvoj polovici godine cijene u svibnju dosežu prosječnu vrijednost od 15,56 kn/kg i sve do rujna zadržavaju najvišu razinu. Veleprodajne cijene junećeg mesa pratile su otkupne cijene junadi rastući tijekom godine. U odnosu na cijene u godini, prosječne mjesečne cijene junećih polovica i junećeg milanskog reza u 2012.godini bile su više od 4 do 13 posto. Žitarice Cijene pšenice u prvih sedam mjeseci godine stagniraju na srednjim razinama (niže su od istog razdoblja i godine, a više od istog razdoblja i godine). U drugom dijelu godine cijene pšenice porasle su na najvišu razinu u posljednjih pet godina. Trend porasta cijena u drugoj polovici godine osim godine zabilježen je i godine. U prvoj polovici godine cijena pšenice odraz je relativno dobrih početnih predviđanja proizvodnje. U srpnju je došlo do blagog pada cijena zbog povećane ponude u sezoni. Nadalje do kraja godine cijene pšenice znatno rastu zbog njezina nedostatka na svjetskom tržištu (proizvodnja znatno manja nego što se predviđalo na početku godine). Maksimalna cijena pšenice u godini zabilježena je u prosincu, kada je iznosila 1,84 kn/kg. Godišnji prosjek cijena pšenice u godini iznosio je 1,51 kn/kg. Cijene kukuruza u prvih sedam mjeseci stabilne su, na srednjim razinama. U kolovozu i rujnu dostižu visoke razine iz i godine. Zadnje tromjesečje godine donijelo je maksimalne cijene kukuruza u petogodišnjem razdoblju. Godišnji prosjek cijena kukuruza za godinu bio je 1,48 kn/kg, što je maksimalni godišnji prosjek od godine. Početkom nove tržišne godine 2012./13. (od 1. srpnja godine) počinju i problemi na svjetskom i europskom tržištu. Uzrok problema bila je loša žetva i smanjeni prinosi, što je u kombinaciji sa smanjenim zalihama na svjetskom tržištu rezultiralo visokim cijenama. Loši prinosi u Europi i svijetu posljedica su golomrazica u Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj, suše u Španjolskoj te ekstremno loše žetve u Rusiji i Ukrajini. Povrh svega val vrućine uzrokovao je znatno smanjenje prinosa kukuruza na Balkanu i u SAD-u. Cijene kukuruza ipak su bile konkurentnije (manji porast) u usporedbi sa pšenicom jer su smanjeni prinosi kukuruza u SAD-u i na Balkanu bili ublaženi rekordnim prinosima u Brazilu i Ukrajini. Cijene brašna (tip 550 glatko) prate trend cijena pšenice te su u prvih sedam mjeseci godine stabilne na srednjim razinama. U kolovozu počinju rasti te u rujnu i listopadu dostižu visoke razine iz i godine. Studeni i prosinac donose maksimalne cijene brašna (tip 550 glatko) u petogodišnjem razdoblju. Godišnji prosjek cijena glatkog brašna u godini bio je niži od petogodišnjeg prosjeka (od do godine). Iznosio je 2,33 kn/kg. Voće i povrće Na domaćem tržištu voća tijekom nije bilo većih promjena cijena u odnosu na godinu prije. Do manjeg pomaka došlo je kod jabuka koje su u pretrpjele velike štete od kasnog mraza u vrijeme cvatnje pa je urod bio znatno smanjen. Iako su sve praćene sorte jabuka tijekom godine pratile svoj uobičajen trend, uočljiv je porast cijena dolaskom novog roda u rujnu kada su cijene bile na višim cjenovnim razinama u odnosu na prethodne godine, ali ipak manje nego Od listopada do kraja godine cijene su im porasle i bile na najvišim cjenovnim razinama uz izuzetak sorte Granny Smith koja je kao kasna sorta vjerojatno izbjegla utjecaj kasnog mraza te su joj cijene u istom razdoblju bile na srednjim i višim cjenovnim razinama.

42 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 41 Kasni mraz i niske temperature negativno su se odrazili i na urod breskvi, nektarina, marelica, šljiva i trešanja, pa su im cijene od početka sezone bile na višim i najvišim cjenovnim razinama no ipak uglavnom nižim nego godine. Zbog velikih količina snijega te niskih temperatura i mraza u područjima koja su najveći proizvođači jagoda u RH, cijene jagoda su u travnju bile na najvišim razinama u odnosu na prethodne četiri godine kao i u vrijeme sezone. Mandarine su tijekom pratile svoj uobičajen cjenovni trend. Dolaskom roda u rujnu cijene su im bile na srednjim cjenovnim razinama, da bi u mjesecima do kraja godine bile na najvišim cjenovnim razinama u odnosu na prethodne četiri godine. Vremenske prilike su kod povrća, kao i kod voća, uvelike utjecale na proizvodnju i smanjen urod. Nakon mraza, snijega i hladnoće zbog kojih su stradale rane povrtlarske kulture, u kontinentalnom su, a osobito istočnom dijelu Hrvatske, dugotrajne suše i velike vrućine prouzročile štetu na mnogim povrtlarskim kulturama. Zbog toga su npr. rajčice, iako su donekle pratile svoj uobičajen cjenovni trend, imale cijene na višim, a u nekim mjesecima i najvišim cijenovnim razinama u odnosu na prethodne četiri godine. Zbog istih su razloga i kod zelene salate zabilježene cijene na višim, a od kolovoza do listopada i najvišim cjenovnim razinama. Od srpnja do rujna cijene cvjetače bile su više nego prethodnih godina, a kod kupusa i kelja taj je trend počeo u kolovozu i nastavio se do kraja godine. Veliko povećanje cijene u bilježimo i kod graha koji je od ožujka do kraja godine bio na najvišim cjenovnim razinama dok kod mrkve najviše cjenovne razine bilježimo od srpnja do kraja godine. Agrarni inputi Cijene poljoprivrednih inputa u godini u prosjeku su bile više 5 % u odnosu na godinu. Najveće poskupljenje u 2012., u odnosu prema prethodnoj godini, primjetno je kod sjemena i sadnog materijala (15,7 %), energija i maziva (12,7 %) i gnojiva (8,7 %). Cijene sredstava za zaštitu bilja i veterinarskih usluga neznatno su bile više u nego u prethodnoj godini (0,4 %, odnosno 0,5 % više). Stočna hrana u godini bila je skuplja 3,5 % nego godine. Cijene održavanja opreme bile su više 2,2 %, a cijene održavanja zgrada 3,6 % u godini nego u godini. Jedino su cijene ostalih usluga u godini bile niže 2 % nego godinu prije. Analiza po pojedinim tromjesečjima pokazuje porast cijena za gotovo sve kategorije inputa u odnosu prema istom razdoblju godine. Neznatan pad cijena veterinarskih usluga bio je jedino u trećem i četvrtom tromjesečju i to 0,2 % u trećem i 0,7 % u četvrtom tromjesečju. Također su cijene ostalih usluga bile niže u prva tri tromjesečja godine prema od 1 do 4,5 %. U četvrtom su tromjesečju bile nešto više (0,2 %) prema istom razdoblju prethodne godine. Najviše su porasle cijene energija i maziva (22,4 %) u prvom tromjesečju godine u odnosu prema istom razdoblju prošle godine. Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku, bazni su indeksi za godinu izračunati na temelju godine. U odnosu prema godini (baznoj), cijene poljoprivrednih inputa bile su u prosjeku u više 44 %. Cijene gnojiva bile su više 99,8 %, stočne hrane 54,1 %, a energije i maziva 49,8 % prema godini. Sredstva za zaštitu bilja godine bila su 48,7 % skuplja, a sjeme i sadni materijal 30,5 % nego godine. Cijene održavanja opreme bile su više 26,2 %, a zgrada 25,5 %. Veterinarske su usluge bile skuplje 15,6 % u odnosu prema baznoj godini, a ostale usluge 6,6 %. Promatrajući razdoblje od do godine, uočljiv je blag porast cijena ukupnih inputa iz godine u godinu. Također je uočljiv porast cijena svih pojedinih skupina inputa uz izuzetak sjemena i sadnog materijala koji su godine bile jeftiniji 4,7 % nego godine. Također su ostale usluge bile jeftinije 0,6 % godine, a 2 % godine u odnosu na prethodnu godinu. C.2.3. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda U godini uvezeno je poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2.567,3 milijuna američkih dolara, a izvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 1.621,5 milijuna američkih dolara, čime je ostvaren deficit od 945,8 milijuna američkih dolara. U ukupnoj bilanci robne razmjene RH, bilanca vanjskotrgovinske razmjene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u godini činila je 11,2 %. Premda nije riječ o visokom udjelu poljoprivrede u ukupnoj vrijednosti robnog deficita, uočava se da

43 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 42 je u godini nastavljen trend rasta udjela deficita razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u deficitu ukupne robne razmjene iz prethodne godine te je zabilježen najveći godišnji udio od godine. Povećanje udjela deficita razmjene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u ukupnom deficitu uzrokovano je smanjenjem uvoza industrijskih proizvoda zbog gospodarske krize. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u godini iznosila je 63,2 % i veća je od pokrivenosti uvoza izvozom za ostale proizvode vanjskotrgovinske razmjene. Vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednoprehrambenih proizvoda Republike Hrvatske od do godine 1 Hercegovinu tijekom godini iznosila je 464 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 28,6 %), Italiju (vrijednost izvoza RH u Italiju u godini iznosila je 163 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 10,1 %), Sloveniju (vrijednost izvoza RH u Sloveniju u godini iznosila je 152 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 9,4 %), Srbiju (vrijednost izvoza RH u Srbiju u godini iznosila je 123 milijuna američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 7,6 %) i Mađarsku (vrijednost izvoza RH u Mađarsku u godini iznosila je 101 milijun američkih dolara i u ukupnom izvozu čini 6,2 %). Među deset najvažnijih izvoznih tržišta RH u godini bili su još Njemačka, Japan, Makedonija, Austrija i Grčka. Vrijednost izvoza RH u deset najvažnijih izvoznih zemalja čini 78,5 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. Najznačajnija izvozna tržišta poljoprivrednoprehrambenih proizvoda Republike Hrvatske u godini 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede U odnosu na prethodnu godinu, u godini izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, iskazano količinski, porastao je 22 %, a vrijednosno samo 2 %. Promatrano u istom razdoblju, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iskazano Izvor : DZS ;obrada MPRRR količinski manji je 10 %, a vrijednosno 2 %. Deficit razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u istom je razdoblju smanjen 8 %. U godini u strukturi ukupne razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda najviše se trgovalo sa zemljama EU-a i CEFTA-e. Sa zemljama EU-a ostvareno je 58 % ukupne vrijednosti razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, dok je sa zemljama CEFTA-e ostvareno 24 %. U razmjeni sa zemljama CEFTA-e ostvaren je suficit od 420,3 milijuna američkih dolara, dok je u razmjeni sa zemljama EU-a ostvaren deficit u iznosu od 1.045,2 milijuna američkih dolara. U godini RH je izvozila poljoprivrednoprehrambene proizvode u 109 zemalja. Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda izvezli smo u Bosnu i Hercegovinu (vrijednost izvoza RH u Bosnu i Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede U godini RH je uvozila poljoprivrednoprehrambene proizvode iz 172 zemlje. U toj se godini najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvozilo iz: Njemačke (vrijednost uvoza iz Njemačke Izvor : DZS ;obrada u RH MPRRR u godini iznosila je 337 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 13,1 %), Italije (vrijednost uvoza iz Italije u RH u godini iznosila je 277 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 10,8 %), Nizozemske (vrijednost uvoza iz Nizozemske u RH u godini iznosila je 199 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 7,8 %), Brazila (vrijednost uvoza iz Brazila u RH u godini iznosila je 188 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 7,3 %) i Mađarske (vrijednost uvoza iz Mađarske u RH u godini iznosila je 155 milijuna američkih dolara i u ukupnom uvozu čini 6 %). Među deset najvažnijih uvoznih tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH bili su Bosna i Hercegovina, Poljska,

44 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 43 Srbija, Austrija i Slovenija. Vrijednost uvoza iz navedenih zemalja činila je 67 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u RH. Najvažnija uvozna tržišta Republike Hrvatske poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u godini 1 ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH). Navedeni proizvodi čine više od četvrtine vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda RH. Među deset najvažnijih izvoznih proizvoda ulaze i umaci i pripravci za umake te miješana začinska sredstva, vode s dodanim šećerom i aromama, živa goveda, pivo i soja. Deset najvažnijih izvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 43,5 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH. Najvažniji izvozni poljoprivredno- prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u godini 1 Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede U godini najvažniji izvozni proizvodi RH, promatrano na razini oznake carinske tarife hs 6, jesu: 1. rafinirani šećer (vrijednost izvoza rafiniranog Izvor : DZS ;obrada MPRRR šećera iz RH iznosi 188 milijuna američkih dolara i čini 11,6 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH), 2. pšenica i suražica, osim tvrde pšenice te pšenice i suražice za sjetvu (vrijednost izvoza pšenice i suražice, osim tvrde pšenice te pšenice i suražice za sjetvu, iz RH iznosi 109 milijuna američkih dolara i čini 6,7 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz RH), 3. cigarete (vrijednost izvoza cigareta iz RH iznosi 74 milijuna američkih dolara i čini 4,6 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH), 1 4. razni prehrambeni proizvodi (vrijednost izvoza raznih prehrambenih proizvoda iz RH iznosi 63 milijuna američkih dolara i čini 3,9 % ukupne vrijednosti izvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda iz RH) te 5. tuna (vrijednost izvoza tune iz RH iznosi 59 milijuna američkih dolara i čini 3,7 % 1 Složeni alkoholni pripravci za uporabu u proizvodnji pića, aromatizirani ili obojeni šećerni sirupi, proizvodi bez sadržaja mliječnih masti, saharoze, izoglukoze, glukoze ili škroba s masenim udjelom manjim od 1,5 % mliječne masti, 5 % saharoze, 5 % glukoze ili škroba, sirupi za pripravu bezalkoholnih pića, dječja hrana, dijetetski proizvodi, voćni čajevi, žvakaće gume, bomboni, nadomjesci za sir, voćni sirupi, aditivi za pekarske proizvode i dr. Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS U godini u RH je, promatrano na razini proizvoda oznake carinske tarife hs 6, najviše Izvor : DZS ;obrada MPRRR uvezeno: 1. raznih prehrambenih proizvoda 1 (RH je uvezla raznih prehrambenih proizvoda u vrijednosti 112 milijuna američkih dolara, što čini 4,4 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda), 2. zamrznutog svinjskog mesa (RH je uvezla zamrznutog svinjskog mesa u vrijednosti 99 milijuna američkih dolara, što je 3,9 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda), 3. sirovog šećera (RH je uvezla sirovog šećera u vrijednosti 96 milijuna američkih dolara, što je 3,8 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda), 4. uljanih pogača i ostalih krutih ostataka dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje (RH je uvezla uljanih pogača i ostalih krutih ostatka dobivenih pri ekstrakciji ulja od soje u vrijednosti 80 milijuna američkih dolara, što čini 3,1 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda) te

45 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI živih goveda (RH je uvezla živih goveda u vrijednosti 79 milijuna američkih dolara, što čini 3,1 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda). Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda heterogeniji je od izvoza te navedeni proizvodi čine 18,2 % vrijednosti uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda. Među deset najvažnijih uvoznih proizvoda su i cigarete, pripravci za prehranu životinja, hrana za pse i mačke, kava te ulje uljane repice. Deset najvažnijih uvoznih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čini 27,8 % ukupne vrijednosti uvoza poljoprivrednoprehrambenih proizvoda u RH. Najvažniji uvozni poljoprivredno-prehrambeni proizvodi Republike Hrvatske u godini Trgovinska bilanca razmjene poljoprivrednoprehrambenih proizvoda po najvažnijim skupinama u godini 1 Izvor: DZS 1 Izvor : DZS ;obrada MPRRR Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede C.2.4. Proizvodno-potrošne bilance Izvor: DZS; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Gledano po skupinama proizvoda oznake carinske tarife hs 2, najveći je suficit u godini ostvaren izvozom Izvor : DZS žitarica ;obrada MPRRR (113,3 milijuna američkih dolara), uljanog sjemenja i plodova te industrijskog bilja (44,1 milijun američkih dolara), prerađevina od mesa i riba (41,3 milijuna američkih dolara), riba i rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka (36,5 milijuna američkih dolara), šećera i proizvoda od šećera (30,1 milijun američkih dolara), pića, alkohola i octa (22,6 milijuna američkih dolara), sirove i štavljene kože (15,5 milijuna američkih dolara) te duhana i duhanskih prerađevina (12,7 milijuna američkih dolara). Proizvodno-potrošne bilance daju sveobuhvatnu sliku o stanju na tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u nekoj zemlji odnosno na nekom području tijekom određenog razdoblja. Sve države članice Europske unije, pa tako i Republika Hrvatska, izrađuju proizvodno-potrošne bilance na temelju jedinstvenih metodoloških uputa Statističkog ureda europskih zajednica (EUROSTAT). Bilanca vina obvezna je za sve države članice EU-a, a ostale se bilance izrađuju i dostavljaju EUROSTAT-u na temelju zajedničkog sporazuma. Proizvodno-potrošne bilance izvor su informacija o ponudi i potražnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, potrošnji poljoprivredno-prehrambenih proizvoda po stanovniku te o stupnju samodostatnosti. Ovi pokazatelji daju prikaz stanja nacionalnog i europskog tržišta poljoprivrednoprehrambenih proizvoda i važan su izvor informacija za kreiranje mjera agrarne politike te omogućuju bolje upravljanje tržištima pojedinih proizvoda.

46 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 45 Hrvatsko tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda obilježava neuravnoteženost ponude i potražnje. Najčešće korišteni pokazatelj proizvodno-potrošnih bilanci je samodostatnost. Samodostatnost pokazuje koliko domaća proizvodnja pokriva domaću potrošnju. U i godini Republika Hrvatska samodostatna je pšenicom, kukuruzom i zobi, proizvodnja tritikala je vrlo blizu samodostatnosti dok domaća proizvodnja ostalih žitarica ne podmiruje ukupne potrebe. Domaća proizvodnja povrća i voća ne podmiruje ukupne potrebe Republike Hrvatske. U proizvodnji povrća jedino se proizvodnja kupusa i poriluka u i godini približila granici samodostatnosti dok kod voća u navedenom razdoblju samodostatnost bilježimo u proizvodnji trešanja i višanja, jabuka te mandarina. Samodostatnost Republike Hrvatske povrćem u godini 1 Samodostatnost Republike Hrvatske žitaricama godine 1 Izvor: DZS Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS U godini, promatrano u odnosu na prethodnu godinu, porasla je samodostatnost uljaricama 51 %. Iako je Hrvatska samodostatna uljaricama, kod biljnih ulja samodostatna je jedino u proizvodnji sojina ulja. Samodostatnost Republike Hrvatske voćem u godini 1 Samodostatnost Republike Hrvatske uljaricama i uljima u godini 1 Izvor: DZS Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS

47 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 46 Hrvatska je manjkava i u proizvodnji mesa. Najveća je samodostatnost kod mesa peradi, no u posljednje četiri godine bilježimo negativan trend odnosno od godine prešli smo iz samodostatnosti u nedostatnost. Samodostatnost Republike Hrvatske mesom u godini 1 Izvor: Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Obrada: Ministarstvo poljoprivrede Izvor: DZS

48 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 47 D. Dohodak poljoprivrednih gospodarstava FADN D.1.1. Svrha i ciljevi provedbe FADN sustava u RH Sustav poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (engl. Farm Accountancy Data Network; u daljnjem tekstu FADN) instrument je Europske komisije za vrednovanje dohotka poljoprivrednih gospodarstava i utjecaja zajedničke poljoprivredne politike (u daljnjem tekstu ZPP). FADN sustav predstavlja provedbu godišnjeg istraživanja o strukturi, proizvodnji, prihodima i rashodima poljoprivrednih gospodarstava. Provođenje godišnjeg istraživanja obvezno je za sve države članice EU, a godišnja istraživanja u RH provode se na razini pilotistraživanja od godine. Opći je cilj FADN sustava praćenje dohotka poljoprivrednih gospodarstava, ocjena gospodarske učinkovitosti poljoprivredne proizvodnje i analiza mjera poljoprivredne politike na temelju prikupljenih kvalitetnih i dostupnih podataka s poljoprivrednih gospodarstava te njihova obrada u skladu sa zahtjevima EU-a. Organizacija i provođenje godišnjih FADN istraživanja provodi se na uzorku poljoprivrednih gospodarstava prema propisanoj metodologiji. Puna uspostava FADN sustava provodit će se na reprezentativnom FADN uzorku za računovodstvenu godinu, odnosno godinu pristupanja RH u punopravno članstvo EU-a, kako bi se ispunila obveza dostave podataka Europskoj komisiji (EK-u). D.1.2. Metodologija FADN istraživanja Poljoprivredno gospodarstvo u FADN sustavu gospodarstvo je koje ostvaruje dohodak od poljoprivrednih i ostalih dohodovnih aktivnosti (agroturizam, šumarstvo, uslužne djelatnosti i sl.), dobrovoljno sudjeluje u FADN sustavu i daje podatke koji se prikupljaju FADN istraživanjem. Da bi određeno poljoprivredno gospodarstvo bilo uključeno u godišnje FADN istraživanje, moraju ga odabrati službenici Poljoprivredne savjetodavne službe (PSS). U odabiru je potrebno ustanoviti pripada li određeno poljoprivredno gospodarstvo području FADN istraživanja, ovisno o kriterijima tipa poljoprivredne proizvodnje i razreda ekonomske veličine, a na temelju plana uzorkovanja (selekcijskog plana) koji mora osigurati reprezentativnost poljoprivrednih gospodarstava u FADN uzorku. Određivanje područja FADN istraživanja i okvira za primjenu jedinstvene tipologije i klasifikaciju gospodarstava osnovne su metodološke odrednice FADN sustava, a temelje se na podacima Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (Farm Structure Survey FSS) te na Standard output (SO) koeficijentima poljoprivrednih proizvoda. Područje FADN istraživanja uključuje poljoprivredna gospodarstva čija je ekonomska veličina jednaka ili veća od praga koji odgovara donjoj granici razreda ekonomske veličine, a iznosi (30.000,00 kn). Da bi se osigurala reprezentativnost FADN uzorka, on mora pokrivati najmanje 90 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, najmanje 90 % ukupnih uvjetnih grla stoke i najmanje 90 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Reprezentativni uzorak predstavlja broj poljoprivrednih gospodarstava u FADN sustavu koji se utvrđuje statističkom metodom stratifikacije, odnosno raspoređivanjem unutar područja FADN istraživanja u stratume. Veličina reprezentativnog FADN uzorka u RH iznosi poljoprivredno gospodarstvo, a predstavlja 40 % od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava u RH, 85 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina (KPP), 86 % ukupnog broja uvjetnih grla stoke (UG) te 89 % ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Od ukupnog broja od gospodarstva, njih (60 %) u ukupnoj vrijednosti poljoprivredne proizvodnje sudjeluje sa samo 11 % (240 mil. kn), obrađuju manje od 15 % ukupno korištenih poljoprivrednih površina, drže manje od 14 % uvjetnih grla stoke, čime ne ulaze u područje FADN istraživanja.

49 GODIŠNJE IZVJEŠĆE O STANJU POLJOPRIVREDE U GODINI 48 Određivanje reprezentativnog FADN uzorka 1 Ukupan broj PG Izvor: DZS Izvor: DZS; Obrada: Poljoprivredna savjetodavna služba Prilikom provede FADN istraživanja potrebno je osigurati da odabrani FADN uzorak odražava različitost proizvodnje u pojedinom području. Zato se područje FADN istraživanja definira prema tri kriterija: ekonomskoj veličini, tipu poljoprivredne proizvodnje i regionalnoj pripadnosti. Ekonomska veličina PG-a određena je na temelju ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva izražene kao ukupni Standard output (SO), koji je zbroj vrijednosti svih proizvodnji dobiven množenjem svake pojedine proizvodnje zastupljene na gospodarstvu s odgovarajućim brojem jedinica. Standard output (SO) predstavlja novčanu vrijednost proizvodnje poljoprivrednog proizvoda po cijenama na pragu gospodarstva (at farm-gate price), koje ne uključuju potpore i poreze. U biljnoj proizvodnji SO se odnosi na jedan hektar ili 100 m 2 za gljive, a u stočarskoj proizvodnji na grlo stoke, 100 kljunova peradi ili pčelinju zajednicu. Ovisno o ukupnoj novčanoj vrijednosti proizvodnje na poljoprivrednom gospodarstvu, ona se raspoređuju u razrede ekonomske veličine: razred u eurima u kunama I II III IV V > > Tip poljoprivrednog gospodarstva određuje se na temelju udjela pojedinih SO-a različitih proizvodnih aktivnosti u odnosu prema ukupnom SO-u poljoprivrednoga gospodarstva, a postoje opći, glavni i posebni tip poljoprivrednoga gospodarstva. S aspekta jedinstvene klasifikacije EU-a po tipovima (regulative EK-a 1242/2008 i 868/2009), poljoprivredna gospodarstva u RH razvrstana su u sljedeće tipove: 10 Ratarstvo 20 Povrćarstvo i cvjećarstvo 30 Trajni nasadi 40 Mliječno govedarstvo 50 Govedarstvo, ovčarstvo i kozarstvo 60 Svinjogojstvo i peradarstvo 70 Mješovita poljoprivredna gospodarstva. Primjenom jedinstvene tipologije, u Hrvatskoj je općenito najzastupljeniji tip mješovitih poljoprivrednih gospodarstava (33 %), gdje se izdvaja kombinacija biljne i stočarske proizvodnje. Sljedeći prevladavajući tipovi odnose se na gospodarstva koja se bave pretežno ratarskom proizvodnjom (18 %) i trajnim nasadima (15 %), a najmanje je gospodarstava koja se bave proizvodnjom povrća, cvijeća i ukrasnog bilja (0,52 %). D.1.3. Sadržaj FADN istraživanja Godišnjim FADN istraživanjem prikupljeno je više od proizvodnih, ekonomskih i financijskih varijabli, koje se odnose na: opće podatke o poljoprivrednom gospodarstvu poljoprivredno zemljište u vlasništvu ili najmu objekte, trajne nasade, mehanizaciju i opremu broj i vrijednost stoke biljnu proizvodnju, proizvode prerade i nedovršenu proizvodnja stočarsku proizvodnju ostale dohodovne aktivnosti specifične i režijske troškove potpore, odštete i ostala prava kredite i ostala zaduženja novčane tokove. Proizvodni, ekonomski i financijski podaci za poljoprivredna gospodarstva, neovisno o obliku registracije (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo OPG, obrt, pravna osoba, zadruga i dr.), prikupljeni su od službenika Poljoprivredne savjetodavne službe korištenjem posebnom FADN aplikacijom za unos, kontrolu i njihovu obradu.