Pregled i ocjena sektora proizvodnje šećerne repe i šećera RH u razdoblju od do godine

Transcription

1 Ante ORIGINAL ANDABAK, SCIENTIFIC Ornella PAPER MIKUŠ, Ramona FRANIĆ Pregled i ocjena sektora proizvodnje šećerne repe i šećera RH u razdoblju od do godine Ante ANDABAK, Ornella MIKUŠ, Ramona FRANIĆ Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska ( aandabak@agr.hr) Sažetak Cilj rada je, putem analize sekundarnih podataka Državnog zavoda za statistiku, internih podataka Sladorane d.d. Županja, zakonskih akata koji reguliraju sektor proizvodnje šećerne repe i šećera te SWOT analize dati pregled i ocijeniti poziciju sektora u razdoblju od godine. Također će se dati prikaz Tržnog reda za šećer EU i posljednje velike reforme tog sektora u EU. Rezultati pokazuju pozitivne trendove u hrvatskoj proizvodnji šećerne repe i šećera, ali i potrebu za poboljšanjem proizvodnih rezultata, u prvom redu prinosa šećerne repe i sadržaja šećera. Rezultati rada ukazuju i na povećanje cijena šećera na međunarodnom tržištu uzrokovano nedostatkom šećera. Ključne riječi: Hrvatska, šećerna repa i šećer, EU Review and evaluation of the sugar beet and sugar production sector in Croatia in the period Abstract The aim is, through analysis of secondary data of the Central Bureau of Statistics, internal data Sladorana d.d. Županja, legislation governing the sector of sugar beet and sugar and SWOT analysis, to review and evaluate the position of sector in the period It will also provide an insight into the CMO for sugar EU and the last major reform of the sector in the EU. The results show positive trends in the Croatian sugar beet and sugar production sector, but also the need to improve production results, primarily sugar beet yields and sugar content in the sugar beet. Work results show an increase of sugar prices in the international market caused by the lack of sugar. Key words: Croatia, sugar beet and sugar, EU Uvod Sektor proizvodnje šećerne repe i šećera u RH u razdoblju od do godine prošao je put od neuspješne poljoprivredno-prehrambene industrije, većinom u vlasništvu države, u industriju koja danas ima proizvod sa najvećim udjelom u izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uopće (Franić i Kumrić, i HGK, 2009.). Pozitivni pomaci koji su se dogodili u ovome sektoru su rezultat spajanja više čimbenika, od promjene uvozne politike prema uvozu šećera iz RH i drugih zemalja koje nisu članice EU (Andabak i sur., 2010.) do privatizacije prerađivačkog industrije u sektoru proizvodnje šećerne repe i šećera. Privatizacija tog prerađivačkog dijela je rezultirala ulaganjima u šećerane i njihovu modernizaciju s ciljem povećanja kvalitete i kapaciteta proizvodnje. U trenucima kada je RH na pragu ulaska u EU i kada su Proceedings.. Opatija. Croatia ( ) 150

2 Review and evaluation of the sugar beet and sugar production sector in Croatia in the period pregovori između RH i EU završeni, moguće je i potrebno dati makroekonomski pregled sektora proizvodnje šećerne repe i šećera, kako bi se vidjelo postojeće stanje u sektoru te s kojim adutima i mogućnostima sektor ulazi u EU, ali i koje prijetnje postoje. Materijal i metode Vremenska analiza sektora provedena je na temelju sekundarnih izvora podataka Državnog zavoda za statistiku i internih podataka Sladorane d.d. Županja. Proučeni su zakonski akti u području proizvodnje i prerade šećerne repe te izvoza šećera iz RH i ocijenjen njihov učinak na promjene u sektoru.. SWOT analizom sektora nastojimo procijeniti izglede za daljnji razvoj i ekonomsku održivost sektora proizvodnje šećerne repe i šećera Hrvatske u novim ekonomskim okolnostima koje će nastupiti ulaskom Hrvatske u EU. Rezultati i rasprava Šećer se proizvodi od dvije industrijske biljke, šećerne repe i šećerne trske. Ako se proizvodnja između te dvije biljke prikaže u postocima, puno veći dio proizvodnje šećera otpada na proizvodnju od šećerne trske, oko 70%. Oko 80% svjetske proizvodnje šećerne repe se nalazi u Europi, a samo 20% u svijetu (Lovrić i sur., 2010.) U Hrvatskoj se šećer proizvodi iz šećerne repe, koja se uzgaja na području Podravine i Baranje te zapadne i istočne Slavonije. U razdoblju od do godine proizvodnja se kretala na prosječno ha, s najvećom zasijanom površinom godine, a najmanjom godine što je i vidljivo u Grafikonu 1 (DZS; EUROSTAT). Grafikon 1. Površine RH zasijane šećernom repom u razdoblju od (Izvor: DZS; EUROSTAT) U Grafikonu 1. također je vidljivo da su se zasijane površine nakon godine u prosjeku kretale oko ha. To smanjenje površina u u odnosu na godinu možemo protumačiti padom cijene kojom se plaćala šećerna repa po toni, sa 250 kn/toni na 220 kn/toni čiste šećerne repe s prosječnom digestijom 16% te povoljnom cijenom konkurentskih kultura u promatranoj godini. Ukupna proizvodnja šećerne repe u razdoblju od do godine prosječno je bila t, a najveća proizvodnja ostvarena je godine, kada je i zasijana najveća površina. No količina šećerne repe koja se proizvede u RH nije dovoljna za potrebe naše tri tvornice šećera, odnosno plasman šećera od šećerne repe na inozemno tržište te se dio šećerne repe uvozio iz Mađarske (Pospišil, 2010.), a u zadnje vrijeme i iz Srbije. Prinos šećerne repe u razdoblju od do godine u prosjeku je bio 46,6 t/ha, s tim da je najveći prinos postignut godine, ujedno kada je zasijana najmanja površina u navedenom razdoblju. To je ujedno i godina u kojoj su se prinosi šećerne repe ustalili na preko 50 t/ha, u prosjeku 53,1 t/ha (DZS; EUROSTAT), što se i vidi u Grafikonu 2. U Grafikonu 2. vidljiv je i konstantan rast prinosa repe po ha od godine, uz izuzetak godine, što objašnjavamo sušom koja je te godine pogodila usjeve šećerne repe. No ti prinosi, iako pokazuju trend rasta, još su uvijek na manjoj razini od one u zemljama EU sa razvijenom poljoprivredom (Francuska, Njemačka) koje ostvaruju prinos korijena šećerne repe i preko 70 t/ha te na taj način proizvode više od 10 t čistog šećera po ha, što je više nego u RH (Lovrić i sur., 2009.; Pospišil, 2010.) Section 2. Agricultural Economics and Rural Sociology 151

3 Ante ANDABAK, Ornella MIKUŠ, Ramona FRANIĆ Grafikon 2. Prinos šećerne repe u RH od (Izvor: DZS; EUROSTAT) Grafikon 3. Cijene šećerne repe prilikom otkupa u Sladorani Županja d.d. u razdoblju od (Izvor: Interni podaci Sladorane d.d., Županja) Cijene šećerne repe u RH u promatranom razdoblju kretale su se od 220 kn/toni do 300 kn/toni čiste šećerne repe s prosječnom digestijom od 16%. Najviša cijena ugovorena s proizvođačima šećerne repe postignuta je godine, što se tumači visokom cijenom šećera na međunarodnom tržištu zbog nedostaka šećera (grafikon 3). Taj nedostatak šećera na međunarodnom tržištu rezultat je spajanja više čimbenika, u prvom redu smanjenje proizvodnje šećerne trske u Brazilu kao najvećem proizvođaču, a s druge strane Reformom tržnog reda za šećer EU. Reforma tržnog reda za šećer EU imala je za rezultat smanjenje proizvodnje šećera iz šećerne repe u EU za 5,8 milijuna tona. Pozitivni pomaci u sektoru proizvodnje šećerne repe i šećera počinju godine. Tada se mijenja politika EU prema uvozu šećera iz zemalja nečlanica EU. Ta promjena vanjskotrgovinske politike EU u sektoru šećera, između ostalog, posljedica je pritisaka iz Svjetske trgovinske organizacije na EU, s obzirom na to da je Tržni red za šećer vrlo dobro štitio sektor proizvodnje šećera visokim uvoznim carinama, dok su europski proizvođači šećera prilikom izvoza šećera iz EU dobivali visoke izvozne subvencije. Mijenjanje politike EU u funkcioniranju Tržnog reda za šećer nastavlja se i Šećernom reformom, koja je trajala u razdoblju od godine. Reforma je imala za cilj očuvanje te grane poljoprivredne proizvodnje, povećanje njegove konkurentnosti na svjetskom tržištu i osiguranje pravednih cijena za konačne potrošače. Neke od glavnih mjera za postizanje navedenih ciljeva bili su smanjenje minimalne zajamčene cijene šećera za 36% te osnivanje restrukturirajućeg fonda financiranog od strane proizvođača šećera. Sredstva tog restrukturirajućeg fonda isplaćivala su se proizvođačima šećerne repe koji su dobrovoljno odustali od proizvodnje šećerne repe u razdoblju trajanja Reforme. Reforma je na kraju rezultirala sa smanjenjem proizvodnje šećera za 5,8 milijuna tona, dok se proizvodnja, ako gledamo države članice u kojima se proizvodi šećer, smanjila sa 23 na 18 država proizvođača šećera. Čak 70 % proizvodnje koncentrirano je u sedam zemalja članica, među kojima 152

4 Review and evaluation of the sugar beet and sugar production sector in Croatia in the period prednjače Francuska i Njemačka te Poljska (European Comission, 2003; EU press releases, 2009). Posljedica Šećerne reforme EU, između ostalog, je i nedostatak šećera na EU tržištu, što je rezultiralo i visokom cijenom šećera na međunarodnom tržištu (Grafikon 4.) Nedostatak šećera je vezan i na podbacivanje uroda šećerne trske u prvom redu u Brazilu, a zatim i u drugim zemljama proizvođačima šećerne trske. Dobar dio šećerne trske se počeo prerađivati i u biogoriva, u prvom redu u bioetanol. Grafikon 4. Cijene šećera iz šećerne repe na Londonskoj burzi u razdoblju od (Izvor: vlastita izrada) Drugi razlog pozitivnih pomaka u sektoru proizvodnje šećerne repe i šećera možemo tražiti u privatizaciji prerađivačkog dijela sektora, šećerana. Privatizacijski procesi doveli su do ulaganja u proizvodne pogone. Ta ulaganja su u prvom redu dovela do povećanja dnevnih kapaciteta prerade šećerne repe te postizanja viših standarda proizvodnje koji su na kraju za rezultat imali dobivanje međunarodno priznatih certifikata (ISO standard, HALAL standard). U godini su završeni pregovori s EU. U području pregovora vezanim za proizvodne kvote šećera ostvarena je kvota od tona šećera. Prilagođavanje EU legislativi u ovom području je rezultiralo i donošenjem novih zakonskih akata (NN 149/09; NN 95/10; NN 78/11). čime je završena i prilagodba institucionalnog okvira u sektoru proizvodnje šećerne repe i šećera. Proizvođački i prerađivački dio se prilagodio još prije 10 godina, kada počinje i značajniji izvoz šećera u EU omogućen promjenom vanjskotrgovinske politike EU prema RH (NN 11/06). Tablica 1. SWOT analiza sektora proizvodnje šećerne repe i šećera RH Snage - tradicija proizvodnje šećerne repe i šećera - dobro organiziran i moderniziran prerađivački dio sektora (šećerane) - organizacija proizvodnje i otkupa sirovine organizirana na način kao u EU - dobra opremljenost poljoprivrednika mehanizacijom za proizvodnju šećerne repe Prilike - povećanje proizvodnje zbog nedostatka šećera na svjetskom tržištu - mogućnost upotrebe šećerne repe kao kulture za proizvodnju alternativnih proizvoda, npr. biogoriva (Hoeck, 2011.) - otvaranje novog tržišta EU u vidu mogućnosti jeftinije kupovine repromaterijala (gnojiva, sredstava za zaštitu) Izvor: vlastita izrada Slabosti - još uvijek niži prinosi po ha, kako šećerne repe, tako i šećera u odnosu na zemlje EU s razvijenom poljoprivredom - česte proizvodne sezone sa nepovoljnim klimatskim uvjetima (raspored oborina) i nerazvijen sustav melioriranja usjeva Prijetnje - proizvodna kvota manja od dosadašnje razine proizvodnje - prisutnost velikog proizvođača (Republike Srbije) šećerne repe i šećera u regiji Section 2. Agricultural Economics and Rural Sociology 153

5 Ante ANDABAK, Ornella MIKUŠ, Ramona FRANIĆ Zaključak Analiza proizvodnih rezultata u sektoru šećerne repe i šećera pokazuje pozitivne trendove. Pozitivni pomaci u sektoru počinju promijenom politike EU prema uvozu šećera iz RH, ali i privatizacijom šećerana u RH. Prinosi šećerne repe, ali i šećera po ha, rastu konstantno u zadnjih 10 godina. U svijetu i u EU postoji nedostatak šećera i rast cijena šećera. Iz tog razloga, kao i zbog skorog ulaska u EU, potrebno i dalje raditi na unaprijeđenju proizvodnih rezultata, u prvom redu prinosa šećerne repe i povećanju sadržaja šećera u šećernoj repi (digestiji). Sada kada je RH pred ulaskom u EU i kada je prilagodba završena, potrebno je iskoristiti mogućnosti novog tržišta koje nam se otvara, ali i prihvatiti prijetnje koje nam to tržište donosi, u prvom redu natjecanje sa zemljama visoko razvijene poljoprivrede (Francuska, Njemačka). Literatura Andabak i sur. (2010). Koristi od subvencija u sektoru proizvodnje šećerne repe. 45. hrvatski i 5. međunarodni simpozij agronoma - 45th Croatian and 5th international symposium on agriculture Zbornik radova - Proceedings / Marić Sonja i Lončarić Zdenko (ur.). - Osijek : Poljoprivredni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Franić Ramona i Kumrić Ornella. (2006). Sugar sector in Croatia: competitive or not? Marketing Dynamics within the Global Trading System: New Perspectives, Chania: MAICH, Crete, Greece, 29 June 2 July Lovrić i sur Pregled proizvodnje šećerne repe u Republici Hrvatskoj u razdoblju od godine. Zbornik radova 44. hrvatski i 4 međunarodni simpozij agronoma, Marić, S. i Lončarić, Z (ur.) Osijek, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku, veljače Opatija, str Pospišil M. (2010) Proizvodnja šećerne repe u Hrvatskoj. Glasilo biljne zaštite str Državni zavod za statistiku. Statistički ljetopis Hrvatska gospodarska komora, publikacija: Poljoprivreda i industrija hrane, pića i duhana Pravilnik o provedbi sustava proizvodnih ograničenja u sektoru šećera, NN 78/11 Pravilnik o izvješćivanju u sektoru šećera, NN 95/10 Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, NN 149/09 sa2012_