Plamen. Novinari na Radio Sisku. Tema broja: Škola nekada i danas. List učenika Osnovne škole Braća Ribar, Sisak, broj 60., siječanj 2016.

Transcription

1 Plamen Novinari na Radio Sisku List učenika Osnovne škole Braća Ribar, Sisak, broj 60., siječanj Tema broja: Škola nekada i danas 4 PLAMEN

2 IMPRESSUM Plamen List učenika OŠ Braća Ribar Sisak, siječanj 2016., br. 60. ADRESA UREDNIŠTVA: OŠ Braća Ribar Zagrebačka 8a Sisak Tel. 044/ ; faks IZDAVAČ: OŠ Braća Ribar ZA IZDAVAČA: Vesna Šebek, ravnateljica škole GLAVNA UREDNICA: Paula Mikinac, 8.a ODGOVORNI UREDNICI: Danijela Selak, učiteljica hrvatskog jezika Marijana Zabrešćak, učiteljica hrvatskog jezika GRAFIČKO OBLIKOVANJE: Ivan Koreny, učitelj informatike LEKTOR: Danijela Selak, učiteljica hrvatskog jezika UREDNIŠTVO: Filip Kralj, 8.a Paula Mikinac, 8.a Ante Barišić, 8.a Margareta Pavičić, 8.a David Dolenac, 8.a Ema Dugandžić, 8.a Mateo Medved, 8.a Bruno Agatić, 7.a Lorena Mikinac, 5.a Mateo Slijepčević, 5.a Dora Engler, 5.d Sara Pejak, 5.d Karla Pejak, 5.d Eva Dobrić, 5.d Klara Kokić, 5.d Jurica Posilović, 6.a UČITELJI SURADNICI: Mirjana Kraker, učiteljica razredne nastave Jasminka Vidović Buinac, mag.art. NASLOVNICA: Fotografirao Ante Barišić, 8.a Dragi ribarovci! Novinari Plamena u šk. god /2016. Pred vama je novi broj našeg Plamena. U ovom smo broju malo istraživali na temu školstva u Hrvatskoj kroz stoljeća. Nismo ni slutili na kakve ćemo sve zanimljivosti naići. Kada smo dublje zaronili u temu, shvatili smo koliko se promjena dogodilo u školama. Nadamo se da ćete se čitajući zabaviti i ponešto naučiti. Osim teme broja, tu su i naše stalne rubrike o zbivanjima u školi, u Područnoj školi Žabno, zanimljivosti, sportske i zabavne stranice. Svatko će pronaći nešto za sebe. Stoga, Plamen u ruke i počnite s čitanjem! Svako znanje je moć. R. W. Emerson Uredništvo Svakim se danom nešto novo nauči. Euripid Sve se može naučiti. Čak i vrlina. J. Joubert NAKLADA: 350 komada 2 PLAMEN

3 SADRŽAJ Iz škole Otvorenje nove školske zgrade u Žabnu...4. Državna natjecanja...5. Emina poštanska marka...7. Ponosni smo na Patrikovo čitanje...8. Oprezno sa Suncem...9. Terenska nastava prvih i trećih razreda Zabrinuti Kekespir Škola u prirodi Mali bubnjar velikih planova Novinari Plamena na Radio Sisku Priredba u Domu umirovljenika Projektni dan Posjet Interliberu i književni susret Novi učitelji u školi Tema broja Putujemo kroz stoljeća ( 8.a u 19. st.) Posjetili smo obitelj Jelekovac Škola 21. stoljeća- PŠ Žabno Zanimljivosti iz povijesti školstva Pitali smo Škola u prirodi 22. Tema broja 31. Područna škola Žabno PŠ Žabno Dan tolerancije Hrvatski olimpijski dan Književni susret Blagdani Likovni kutak Plamenkove iskrice Likovni i literarni kutak Drugo lice ribarovaca Sport Univerzalna sportska škola Mala škola košarke Sakupljamo plastične čepove Iz grada Mladi nogometaši Segeste u Sj. Koreji Kupske noći Naša županija u Europskoj uniji Zanimljivosti Sedam modernih svjetskih čuda Plamenkov zabavni kutak Busy Bees Učenički biseri, vicevi Drugo lice ribarovaca 18. Projektni dan PLAMEN 3

4 Iz škole Evo nas u novoj školi U Žabnu je 9. svibnja svečano otvorena novoizgrađena školska zgrada područne škole koja pripada Osnovnoj školi Braća Ribar. Riječ je o potpuno novom i suvremenom objektu u naselju Žabno koji je izgrađen na mjestu gdje se nalazila stara škola. Otvorenje nove školske zgrade u Žabnu Školska zgrada iz godine bila je potpuno dotrajala. Kamen temeljac za izgradnju nove škole položen je u studenom godine. Novu školu je otvorila gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. Učenici su prigodnim programom uz pjesmu dočekali broje uzvanike i znatiželjnike. Na otvorenju škole ravnateljica Vesna Šebek rekla je kako će školu pohađati 54 učenika u četiri razredna odjela s područja Odre, Žabna i Starog Praćna, a projekcija broja učenika za sljedeće razdoblje pokazuje tendenciju blagog porasta. Ovo je škola 21. stoljeća. To je suvremena škola koja će omogućiti učiteljima i učenicima da znanja i vještine stječu na način primjeren današnjem vremenu, zaključila je ravnateljica Vesna Šebek. Nova škola prostire se na oko 390 kvadratnih metara. Ima dvije, suvremeno opremljene učionice, modernu kuhinju, zbornicu, svlačionice za djevojčice i dječake te Najsvečaniji trenutak u danu veliki prostor hola u kojem je smještena blagovaonica. Uz školu, uređeno je i oko tisuću kvadrata okoliša. David Dolenac, 8.a Nastup KUD-a Govor ravnateljice Vesne Šebek Ovako je izgledalo otvorenje škole godine 4 PLAMEN

5 I ove godine sudjelovali smo na državnim natjecanjima Uspjesi iz tehničke kulture Iz škole Primošten, travanj Učenice Lucija Bunjevac, 5.b i Marita Čatić, 7.d s mentoricom Marijom Vrbanac sudjelovale su na Državnom natjecanju iz Tehničke kulture u Primoštenu. Lucija i Marita su nakon školskog i županijskog natjecanja iz Tehničke kulture stekle pravo natjecanja i na državnoj razini. Lucija je prema nacrtu izradila vrlo komplicirani uporabni predmet i odlično riješila testove s gradivom cijelog 5. razreda i s najboljim je rezultatom upućena na državno natjecanje gdje je osvojila 2. mjesto u H kategoriji. Marita se natjecala u P kategoriji mladih poduzetnika gdje je najveću ulogu imala prezentacija rada koji je pod nazivom Igračka bio i njena multifunkcionalna igračka za djecu. Rad je izrađen od prirodnog materijala i ima funkciju igračke i školske ploče. U Primoštenu je njena prezentacija dobila najveću ocjenu, a njen rad i prezentacija su na Smotri mladih poduzetnika ocijenjeni kao drugi izdvojeni rad od državnog povjerenstva. Zadovoljna sam svojim radom i smotrom u Primoštenu. Tamo sam se odlično provela i upoznala mnogo novih prijatelja. U ovom natjecanju velika mi je podrška bila učiteljica Marija Vrbanac s kojom sam uživala radeći na svom uspjehu, rekla nam je Marita. Lucija nam je rekla da ju je radovao rad s učiteljicom Marijom. Njih su dvije bile na svečanom primanju kod župana Sisačko - moslavačke županije Ive Žinića i još jednom primile priznanja za svoj trud i osvojeno drugo mjesto na državnom natjecanju. Učiteljici Mariji i uspješnim učenicama želimo puno sreće i uspjeha u daljnjem radu. Paula Mikinac, 8.a Mlada poduzetnica Marita i njen rad Vrijedna Lucija PLAMEN 5

6 Iz škole Lidrano Sedmašica na državnoj smotri Državna smotra Lidrano održana je u Šibeniku. Na njoj je sudjelovala Marita Čatić, učenica 7.d razreda. Njen literarni rad Ja sedmašica povjerenstvo je nakon županijske razine predložilo za državnu smotru. Lidrano je smotra učeničkog stvaralaštva u literarnom izražavanju, novinarskim radovima, radijskim emisijama, školskim listovima te pojedinačnim i skupnim scenskim nastupima. Marita je s učiteljicom hrvatskoga jezika Đurđicom Petković Biočić u Šibeniku predstavila svoj literarni uradak, ali je imala priliku čuti i vidjeti ostale uratke iz svih područja koja Lidrano pokriva. Izrazito sam ponosna na svoj sastavak Ja sedmašica zato što sam za njega dobila pohvale od poznatog hrvatskog književnika Dubravka Jelačića Bužimskog. U Šibeniku sam se odlično provela, upoznala nove prijatelje, ali i obnovila neka stara poznanstva. Ponosna sam i što sam mogla predstavljati svoju školu u ovom odabranom društvu. Zahvalna sam svojoj mentorici na podršci. Nadam se da ću imati još prilike predstaviti sebe i školu u najboljem svjetlu. Za one koji ne znaju, bila je moja godina jer sam sudjelovala na dva državna natjecanja iz dvaju različitih područja, rekla nam je sedmašica Marita. Njen rad objavljujemo u rubrici Plamenkove iskrice. U dvorani u Solarisu Državno natjecanje iz informatike Uspješni informatičar Vlatko Vlatko Rohak, učenik 6.c razreda, sudjelovao je na Državnom natjecanju iz Informatike u Primoštenu u svibnju godine. Za natjecanje se pripremao s učiteljem Informatike Ivanom Korenyjem. Naučio sam programirati u petom razredu i to me zanimalo. Radio sam u programskom jeziku LOGO. Kod kuće sam često učio preko interneta i postajao sve bolji. Učitelj mi je davao zadatke kojima sam napravio korak naprijed. U šestom razredu sam se odlučio prijaviti na natjecanje i postigao odlične rezultate na školskom i županijskom natjecanju. Zbog odličnih rezultata, bio sam pozvan na Državno natjecanje u Primoštenu. Na državnom natjecanju nam je bilo jako lijepo. Stekao sam mnogo novih prijatelja koji su svi u vrhu informatičkog znanja u svojim školama. Upoznao sam nove tehnologije i interese velikog broja informatičara iz osnovnih i srednjih škola. Imali smo odličnu hranu, dobar smještaj i zabavan sadržaj. Ostvario sam šesto mjesto u državi čime sam bio zadovoljan. Nakon državnog natjecanja u sedmom razredu sam nastavio raditi i upoznao nove jezike: Python, C++ i C#. Python mi je najdraži jer je u njemu moguće napraviti skoro sve i u njemu ću raditi na sljedećem natjecanju. U tom sam programu počeo sve više raditi i prijavio se na HONI Hrvatsko otvoreno natjecanje u informatici gdje postižem odlične rezultate. Natjecanja se održavaju svakog mjeseca i na njima sudjeluju najbolji informatičari. Prijavio sam se u Robotičko - informatički klub Popovača kamo idem svaku srijedu i usavršavam svoje znanje. Ove ću se godine opet prijaviti na natjecanje i nadam se odličnim rezultatima, rekao nam je Vlatko Rohak. Bruno Agatić, 7.a Uručivanje nagrade S državnog natjecanja u Primoštenu Talent prepoznat od Hrvatskog saveza informatičara Zbog izvrsnih rezultata u području informatike Izvršni odbor Hrvatskog saveza informatičara na svojoj je sjednici donio odluku da Vlatka pozovu na 21. Zimsku školu informatike u Krapinu od 3. do 10. siječnja PLAMEN

7 Emin likovni rad pobijedio na natječaju Hrvatske pošte Emina poštanska marka Ema Harčević učenica je 5.a razreda. Sudjelovala u natječaju Hrvatske pošte Kreiraj marku bajnu i osvoji nagradu sjajnu! te osvojila prvo mjesto u konkurenciji od 900 pristiglih radova iz Hrvatske. Našoj je Emi Likovna kultura najdraži predmet, iako je odlična učenica iz svih ostalih predmeta. Na ovaj likovni natječaj Sigurnost u prometu javila se na poticaj svoje učiteljice Danice Podrić, za koju kaže da joj je bila podrška u ostvarivanju zadane teme. Slikala je situacije iz prometa koje mogu pomoći djeci da se lakše snađu na cesti. Za svoj trud i osvojeno prvo mjesto nagrađena je laptopom i printerom. U prostorijama Državne uprave za zaštitu i spašavanje 8. rujna predstavljena je dječja poštanska markica naše Eme pod nazivom Sigurnost u prometu. Ema, njeni roditelji, učiteljica i cijeli razred prisustvovali su predstavljanju prigodne marke i dodjeli nagrada. Čestitamo Emi na njenom uspjehu! Lorena Mikinac, 5.a Uručivanje nagrade Nagrađeni rad Saznaj više... Opširnije o posjeti Eme Harčević i njenog 5.a razreda Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje pronađite na linku: ewsid=22914&pageid=203 Djelatnici Hrvatske pošte počastili su cijeli razred O dizajnu marke također saznajte na linku: PLAMEN 7

8 Iz škole Čitanjem naglas dođi na glas Ponosni smo na Patrikovo čitanje Jednodnevna akcija Upali lampicu i čitaj provodila se na cijelom području Republike Hrvatske 23. listopada s ciljem popularizacije knjige i čitanja. Akcija je obilježila i 3. Županijsko natjecanje u čitanju naglas za Sisačkomoslavačku županiju koje je održano u Ogranku Caprag Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac Sisak.Na natjecanju su sudjelovali predstavnici četiri grada naše Županije: Petrinje, Velike Ludine, Popovače i Siska. Prosudbenu komisiju činile su Božica Vuić, predavačica na Učiteljskom fakultetu u Petrinji, Jadranka Del Ponte, spisateljica za djecu i knjižničarka iz Knjižnice i čitaonice Kutina te Ljerka Iharoš, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Glina. Nakon odgledanih i odslušanih nastupa, odabrali su najbolje čitatelje naglas koji će predstaviti našu Patrik Sladović s mentoricom Asemom Kurtović na dodjeli priznanja županiju na 3. Nacionalnom natjecanju koje se ove godine održalo 19. i 20. studenog godine u Sisku u hotelu Panonija. Pobjedu u mlađoj kategoriji odnio je Patrik Sladović, učenika 5.a naše škole. Patrik je bio pobjednik na državnoj razini u kategoriji učenika trećih, četvrtih i petih razreda. Učenici su se za natjecanje u čitanju pripremali s našom knjižničarkom Asemom Kurtović koja već godinama uspješno priprema učenike za natjecanje u čitanju. Lorena Mikinac, 5.a Dan zahvalnosti za plodove zemlje nam priroda i ovaj kraj obilato daruju. Naša škola razvija ljubav prema prirodi kao i svijest učenika o potrebi očuvanja okoliša. Učenici i učitelji donijeli su plodove jeseni kao i stare predmete kojima smo uredili štand na gradskoj tržnici, a folklorna skupina je sudjelovala u programu. Izložbi su značajnije pridonijeli likovni radovi učenika u brojnim tehnikama kao i dizajn produkti načinjeni od jesenskih plodova. Učenice 6. razreda Valentina Obradović i Ela Latinović dočarale su oblike i boje jesenskih plodova putem svojih odjevnih kreacija. Jasminka Vidović Buinac, mag. art. Manifestacija Dani kruha i Dani zahvalnosti za plodove zemlje održana je tradicionalno na Gradskoj tržnici Kontroba. Ona nas treba podsjetiti koliko su naši preci bili zahvalni za ono što im je zemlja darovala te koliko i mi moramo biti zahvalni za sve što 8 PLAMEN

9 Učenice 6.b razreda posjetile su 5. studenog Narodnu knjižnicu i čitaonicu Vlado Gotovac u kojoj je bila postavljena izložba starih fototehnika. Izložbu su, između ostalog, činili muzejski eksponati, a predavanje i radionicu održao je sisački fotograf Miroslav Arbutina, voditelj Fotokluba i fotogalerije Siscia Obscura. Budući da u našoj školi postoji Fotoskupina, ovo je bila prilika uživo vidjeti i doživjeti postupak izrade fotografija. Nakon uvodnih riječi voditeljice zavičajne zbirke Jasminke Jagačić Borić, prisutni su bili upoznati s dvjema fototehnikama o kojima je govorio sisački fotograf Arbe i praktično pokazao postupak dobivanja fotografija mokrim kolodijskim pločama. Nakon predavanja i prezentacije fototehnika, učenice su zaključile da ih ovakav način rada zanima te bi željele i same kreirati u maniri starih fotografa. Jasminka Vidović Buinac, mag. art. Iz škole Na radionici starih fotografskih tehnika Gledamo i učimo Fotograf demonstrira stare fototehnike Promatranje pomrčine Sunca 20. ožujka Oprezno sa Suncem Svjedočili smo rijetkom nebeskom događaju. Riječ je o pomrčini Sunca koja se u našim krajevima vidjela djelomično. Pod budnim okom učitelja Krešimira Klarića, učenici nižih razreda naše škole su kroz zatamnjeno staklo promatrali ovu rijetku pojavu. Većina učenika je imala priliku vidjeti kako je Mjesec pokrio Sunce. Ta se pojava događa kada se mjesec nađe između Zemlje i Sunca pa ga djelomično ili potpuno zakloni. Ova se pomrčina mogla vidjeti u srednjoj i sjevernoj Europi. Učenici su bili oduševljeni viđenim prizorom. Bruno Agatić, 7.a UPOZORENJE! Gledanje pomrčine Sunca golim okom, a još gore dalekozorom ili teleskopom bez odgovarajućeg filtera, prouzročit će trajno i nepopravljivo oštećenje oka, uključujući i sljepilo. PLAMEN 9

10 Iz škole Prvi put na terenskoj nastavi Upoznajemo Sisak Naši su prvašići sa svojim učiteljicama Đurđom Mladenović, Jolandom Kozić, Vlastom Vujnović i Jadrankom Kralj 29. svibnja bili na terenskoj nastavi. Krenuli su pješice prema Šetnici gdje ih je čekao brod kojim su se vozili do ušća Odre u Kupu te do ušća Kupe u Savu. Kod Starog grada su se iskrcali kako bi pogledali muzejsku postavu u Starom gradu. Pažljivo su slušali kustosa dok im je, primjereno njihovoj dobi, pričao o povijesti Staroga grada i zbivanjima vezanim uz njih. Stigli su se prvašići i odmoriti i okrijepiti. Neki od njih su se prvi put vozili brodom, neki su prvi puta vidjeli Stari grad, stoga je terenska nastava bila i poučna i zanimljiva. Učimo o povijesti grada Učenici trećih razreda naše škole su sa svojim učiteljicama Brankom Prpić, Nevenkom Zorčić i Jasnom Medur bili 11. svibnja u posjetu Muzeju grada Siska. Razgledavali su zavičajnu zbirku i gledali film o prošlosti zavičaja. Sudjelovali su u radionici pod nazivom Kronološka tablica. Sudjelovanjem u radionici učenici su ponovili važnija događanja i datume vezane uz povijest grada Siska od prapovijesti do današnjih dana. Što je sve bilo na području današnjeg Siska u vremenu prije rođenja Krista, koji su najvažniji datumi u povijesti, kako se računa vrijeme, što je tisućljeće, stoljeće i desetljeće samo su neki od odgovora koje su polaznici radionice usvojili. Sadržaji su osmišljeni korelacijom više predmeta: Priroda i društvo, Hrvatski jezik, Matematika, Tjelesna i zdravstvena kultura, Vjeronauk. Učenicima se svidjelo što su na zanimljiv način ponovili ranije stečena znanja, ali i naučili nešto novo. Paola Pendelić, 3.c 10 PLAMEN

11 Dramska skupina 2.a razreda Zabrinuti Kekespir Iz škole Učenici 2.a razreda su sa svojom učiteljicom Ninom Ceković Prangovski marljivo pristupili pripremama za Lidrano godine što im se zaista isplatilo. Zabrinuti Kekespir je predstava koju su uvježbali i s kojom su nastupili na Gradsko općinskoj smotri u Sisku u Kazalištu 21. Pokupili su samo pozitivne kritike i veliki pljesak. Žiri ih je predložio i za Županijsku smotru Lidrano koja se održala u Kutini 6. veljače. Ni snijeg, ni vijavica, ni hladnoća koji su to jutro vladali našim gradom nisu spriječili naše male glumce da otputuju u Kutinu i predstave se u najboljem svjetlu te poberu simpatije publike i žirija. Želimo im još puno uspješnih predstava. Lorena Mikinac, 5.a Hulija, Kekespir i učiteljica Nina Terenska nastava u Gornju Vlahiničku Jabuka je kraljica voća Učenici trećih razreda su 22. listopada s učiteljicama Danicom i Ninom te učiteljem Krešom bili na terenskoj nastavi u Gornjoj Vlahiničkoj, mjestu pored Velike Ludine. Cilj im je bio doći u voćnjak i pomoći u branju jabuka. Nakon dobivenih uputa za branje, učenici su krenuli na posao. Dobili su dvije kašete u koje su brali jabuke. Jedna je bila za lijepe jabuke, a druga za one koje su pale na tlo. Učenicima je bilo draže branje jabuka s grana, tako da je kašeta s manje lijepim jabukama ostala poluprazna. Nakon odlično obavljenog posla, teta Jasenka (tehnolog u vinogradu) im je dozvolila da uzmu jabuke za put. Sretne, prljave i blatne cipelice lutalice odvele su ih u hladnjaču tvrtke Fragari. Tamo su postavljali pitanja radnicima i davali svoje ideje kako bi oni radili s jabukama. Najzanimljivije je bilo gledati traktore i ostale strojeve. U odjelu za pranje jabuka vidjeli su kako se peru jabuke i kako se voze trakama do sortirališta. Vrijedne ruke naših učenika su brzo i s osmijehom sortirale jabuke i slagale ih u kutije. Puno je to posla za male ruke. Na povratku su posjetili Veliku Ludinu. Tamo su pored plana mjesta ponovili ono što su naučili o tumaču znakova, planu mjesta i snalaženju u prostoru. Dobro su se snašli. Bilo je to zanimljivo i poučno druženje. Nina Ceković Prangovski, učiteljica RN Puno posla za male ruke Prizor iz predstave Bez treme čekamo nastup Osmijeh na licu govori više od riječi Zasadili smo jabuku pokraj škole PLAMEN 11

12 Iz škole Učenici četvrtih razreda naše škole i četvrtaši iz Žabna su od 27. do 29. svibnja godine boravili su u školi u prirodi na imanju Višnjica. Škola u prirodi Mali zadrugari U pratnji učiteljica Zvjezdane Bursać, Nade Švarc, Zdenke Balen, Mirjane Kraker i učitelja Suada Osmanagića učenici su otputovali na imanje Višnjica na kojem su neposrednim promatranjem, istraživanjem i sudjelovanjem u određenim aktivnostima i radionicama, lako i brzo naučili osnove uzgoja eko biljaka i brige o domaćim životinjama. Upoznali su grad Viroviticu, posjetili Đurđevačke peske te Lovrakov centar u Velikom Grđevcu. Višnjica je imanje smješteno na istoku Hrvatske. Okruženo je vrtovima, stablima lipe i kestena te starim borovima. Danas je Višnjica savršeno odredište za one koji traže mir i tišinu, kao i za one koji traže pustolovinu. Jahanje, biciklizam, planinarenje samo su neke aktivnosti koje nude. Ispred hotela Višnjica Na ergeli Na ergeli Na imanju Višnjica bave se ekološkim uzgojem biljaka 12 PLAMEN

13 Lovrakov centar Lovrakov centar nalazi se u Velikom Grđevcu u netaknutoj prirodi. Privlači brojne posjetitelje, osobito djecu i ljubitelje dječje književnosti. Tu se nalazi vlak iz poznatog dječjeg filma Vlak u snijegu, vodenica i teren za sportsko - rekreativne aktivnosti. Centar je zamišljen kao kulturnoedukativno - turistički centar za učenički turizam koji bi promovirao ovaj kraj, obnovio njegovu kulturnu baštinu i podsjetio na sam lik i djelo dječjeg pisca Mate Lovraka. Vlak bez snijega Iz škole Mato Lovrak rođen je u Velikom Grđevcu pokraj Bjelovara 1899., a umro u Zagrebu godine. Poznati je hrvatski dječji pisac. Djela su mu prevedena na mnoge jezike. Najpoznatije djelo mu je roman Vlak u snijegu po kojem je snimljen film. Ostala djela su mu: Družba Pere Kvržice, Neprijatelj br.1, Zeleni otok, Divlji dječak, Prijatelji, Micek, Mucek i Dedek i druga. Kako je Virovitica dobila ime Virovitica je grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj. U ispravama pisanim latinskim jezikom iz 13. stoljeća, Virovitica se spominje u obliku Wereuce ili Verouche pa se smatra da se na jeziku tadašnjih hrvatskih starosjedilaca izgovarala kao Verevče. Taj je naziv Virovitica dobila prema potoku koji je silazio s obližnje Bilogore i protjecao pored naselja. Đurđevački peski Đurđevečki peski su ostaci jedine hrvatske pustinje koja se nalazi na istočnom dijelu grada Đurđevca. U narodu je poznata pod nazivom "Krvavi peski" i "Hrvatska Sahara". To je zaštićeno botaničko područje, osebujnog staništa s velikim brojem endemičkih vrsta, jedinstvene flore i faune te vidljivim oblicima pješčanih dina, odnosno ostacima "hrvatske Sahare". Površinom zauzima oko 20 hektara i dio toga je godine proglašen posebnim geografskobotaničkim rezervatom kao lako prepoznatljivim i jedinstvenim staništem u Hrvatskoj. Kratki predah nakon razgledavanja grada Pješčane dine Šetnja pustinjom U crkvi svetog Roka u Virovitici Uredila: Mirjana Kraker, učiteljica RN PLAMEN 13

14 Iz škole Spiralna gredica Učenici 4.c razreda su na poticaj svoje učiteljice Zdenke Balen, a uz veliku pomoć i podršku roditelja i domara, napravili spiralnu gredicu. Od ideje do završetka projekta prošlo je osam mjeseci tako da je gotovo cijeli četvrti razred bio posvećen ovom projektu. Posadili su ljekovito i začinsko bilje: više vrsta mente, vlasac, gavez, kadulju, bijeli luk, papričice. Svi su učenici bili sretni što su mogli sudjelovati u izradi spiralne gredice, sijati sjemenke i gledati kako biljke rastu. Razvijamo ljubav prema prirodi Dani zahvalnosti za plodove zemlje Voćni dan Učenici četvrtih razreda naše škole sudjelovali su 14. listopada u projektu Jesensko voće - voćni dan. Od raznog voća vrijedne su ruke naših četvrtaša pravile čips, ražnjiće, sokove i voćnu salatu. Sve što su napravili, zadovoljno su i pojeli. Toga su dana još jednom ponovili koliko su voće i vitamini koje nam daju važni u svakodnevnoj prehrani čovjeka. Nevenka Zorčić, učiteljica RN Voćni ražnjići su gotovi 14 PLAMEN Gulimo, režemo, ribamo Lorena Banadinović, 4.b Vanja Janjuz, 4.b

15 Humanost i tolerancija kroz sliku Iz škole Uspješne slikarice naše škole Leonarda Šmigmator, Tessa Šolaja i Helena Šašo iz 7.b te Sena Nadarević iz 6.b razreda su u timskom radu, a pod vodstvom učiteljice Likovne kulture Jasminke Vidović Buinac, napravile veliki kolaž po Picassovom predlošku koji pronosi ideju humanosti i tolerancije. Vrijedne učenice su učiteljičinu ideju prenijele na papir, a njihov je uradak sada trajno izložen u prostoru škole. Jasminka Vidović Buinac, mag.art. Glazba je u krvi Mali bubnjar velikih planova Ipe Kolonić učenik je 4.c razreda naše škole. Ime mu je odabrao tata prema Ipi Ivandiću, poznatom bubnjaru Bijelog dugmeta. To je dječak kojega u školi svi znaju. Nema školske priredbe bez njega. Njegova su ljubav bubnjevi koje svakodnevno svira. Slušao sam ritam srca dok sam bio u maminom trbuhu, a kad sam se rodio, nastavio sam slušati tatine bubnjeve. Još kao malen počeo sam bubnjati gdje god i kako god sam stigao. Bubnjao sam po igračkama, u automobilu, za vrijeme ručka, pisanja zadaće Stalno! Jednog dana tata mi je stavio palice u ruke i pokazao kako se sviraju bubnjevi. Ruke rade svoje, a noge svoje, rekao nam je Ipe. Nije neobično da se počeo baviti glazbom. Otac mu je bubnjar, baka učiteljica glazbene kulture. U obitelji su svi na neki način vezani uz glazbu, neki svirajući, a neki pjevajući. Sviram u svojoj školi kad kod treba, a svirao sam i u bazilici svetog Kvirina, na Gradskoj tržnici, u hotelu Panonija, a svirat ću i dalje, naglasio je Ipe. Želimo mu da jednoga dana postane slavan i popularan. Paula Mikinac, 8.a Edukacija o vršnjačkoj medijaciji U školskoj godini 2014./2015. naša je škola sudjelovala u projektu Udruge za djecu i mlade Novi svijet "Povjetarac - Bonaca / Vršnjačka medijacija". Ovaj veliki međužupanijski projekt se odvijao u četiri škole u četiri različite županije. Udruga Novi svijet organizirala je vrlo poučnu i zanimljivu edukaciju za mentore medijacije koji su tijekom godine u svojim školama provodili poučavanje o medijaciji za učenike 6. razreda. Medijacija je drugi naziv za postupak mirenja. Medijator je osoba koja zna kako pomoći sukobljenim stranama da same dođu do rješenja sukoba. U školskoj godini 2015./16. u našoj će školi ovaj projekt zaživjeti. Bit ćemo prva sisačka osnovna škola koja provodi vršnjačku medijaciju. Učenici koji su prošli edukaciju medijacije su: Ana Kljaić, Ema Lukšić, Tanja Soldat, Matea Tomašić, Antonio Vranešić, Danijel Vuksan, Marina Belčić 6.c, Jakša Berić, Gabrijel Hodalj, Angelo Kelava, Juraj Markulin, 6.b, Elza Nadarević, Domagoj Sertić, Tea Vidović, 6.a. Gabrijela Kramarić Eid, pedagoginja PLAMEN 15

16 Iz škole Novinari Plamena na Radio Sisku Kako radi radio Saznajemo što je posao novinara na radiju Novinarska ekipa našeg časopisa uz pratnju učitelja Ivana Korenyja, Monike Leško i Danijele Selak posjetila je Radio Sisak. Željeli smo saznati kako radi radio. Toga 29. travnja krenuli smo iz škole prema gradu, a cilj nam je bio posjet Radio Sisku. Putem su moji prijatelji razgovarali o tome što ćemo vidjeti i doživjeti. Meni je sve tamo poznato jer na radiju radi moja mama Iva. Dočekala nas je vesela ekipa koja se brine o svemu što čujemo na frekvencijama Radio Siska. Nakon što smo se okrijepili, pokazali su nam kako nastaju informativne emisije, odnosno kako rade vijesti, reportaže, intervjue i ostalo što na radiju možemo čuti. Naučili smo kako se snimaju reklame, kako se bira i pušta glazba, džinglovi i razni tonovi. Upoznali smo stričeka Tomu (Tomislava Škrbinca) kojeg su moji prijatelji do tada samo čuli na radiju, ali ne i vidjeli. Bio je jako strpljiv s nama novinarima. Pokazao nam je kako se dobro snalazi sa svim onim gumbićima koje mora stiskati. Svidjelo nam se što nam je omogućio da vidimo i čujemo javljanje uživo u eter pa smo ga istovremeno gledali kroz staklo i čuli na radiju u susjednoj sobi. Osim glazbe koju na radiju najradije slušamo, radio nam donosi i Za miks pultom informacije trebaju li nam kišobran ili sunčane naočale, gdje je prometna gužva, što možemo gledati u kinu, koja nam društvena događanja grad nudi. Posao novinara na radiju nije nimalo lagan jer osim u studiju, rade i na terenu prikupljajući informacije za slušatelje. Kakav je to bio dan! Naučili smo nešto novo što ćemo pamtiti. Veselimo se sljedećem posjetu, a do tada, naravno, slušamo radio. Jurica Posilović, 6.a 16 PLAMEN

17 Igra Priredba u Domu umirovljenika Iz škole Učenici dramske skupine naše škole su s učiteljicom Ljiljanom Drnić, a zboraši s učiteljicom Helenom Filipović, pripremili program koji su izveli 16. prosinca za korisnike Doma umirovljenika. Glumci naše škole izveli su predstavu Igra prema meksičkoj narodnoj priči u kojoj su likovi ljudski osjećaji, vrline i mane. Imali smo priliku upoznati Dosadu, Radoznalost, Ludost, Sebičnost, Ljepotu, Lijenost, Ljubav. U igri skrivača pobijedila je Ljubav, ali je ostala slijepa, a Ludost ju prati kamo god ide. Tako to bude u svakodnevnom životu. Publika je gromoglasnim pljeskom nagradila izvedbu. Zbor je oduševio sve prisutne koji su se pridružili pjevanju gotovo svih pjesama. Izveli su božićne pjesme Radujte se narodi i U to vrijeme godišta te pjesmu Ovaj dan. Našim glumcima i pjevačima želimo još puno uspješnih nastupa kojima će uveseljavati ljude oko sebe. Mateo Medved, 8.a Školska priredba Sveti Nikola Učenici razredne nastave pripremili su program povodom blagdana Svetog Nikole. U programu su sudjelovali učenici recitatorske, dramske i plesne skupine te zbor pod vodstvom svojih učiteljica. Na kraju druženja učenike je posjetio i sam sveti Nikola i darivao ih prigodnim poklonima. PLAMEN 17

18 Iz škole Projektni dan 14. listopada Kreativan i stvaralački rad U našoj je školi uvijek dinamično. Neprestana zbivanja dio su naše svakodnevnice pa je tako održan i Projektni dan na u povodu Dana zahvalnosti za plodove zemlje. Likovna radionica U sklopu mnogih poučnih radionica učenici su se zabavljali, složno radili i naučili sve što još nisu znali o kestenima. Kesten nam je bio glavni motiv, a radionice raznovrsne. Sve o pitomom kestenu saznali su učenici koji su bili na radionici učiteljice Kate Belovarac, Nade Arsoske i Tomislava Marjanovića. Press kesten Zbivanja u školi toga dana marljivo su pratili Press kestenovci, učenici koji su bili novinari na terenu i pratili što se događa na svim točkama škole. Objedinjavali su potom podatke od kojih su nastale zidne novine. Radionicu su osmislile i vodile učiteljice hrvatskoga jezika Ljiljana Drnić i Đurđica Petković Biočić. Likovna radionica Učenici koji uživaju u likovnom izražavanju proveli su kvalitetno vrijeme na radionici učiteljice Jasminke Vidović Buinac. U potrazi Uredništvo Press kestena Neki su učenici bili u potrazi za skrivenim blagom u sklopu radionice koju su osmislili učitelji Staša Muža, Branka Siljadi, Lahorka Marić, Dinko Smolčić, Danijela Selak i Suad Osmanagić. Zadatak im je bio u timskom radu riješiti zadatke, a potom, slijedeći upute o skrivenom blagu, odnosno kestenima, krenuti u potragu. Pobjednik je bila ona skupina koja je prva pronašla sve kestene. Potapanje brodova Bilo je u našoj školi i potapanja brodova. Ne brinite, nije se dogodio potop nego se dio učenika zabavio igrom Potapanje brodova pod vodstvom učiteljica Marine Špehar Bjelić, Ane Brleković Mlađenović i Ivančice Radaković. U potrazi za skrivenim blagom Igra potapanje brodova 18 PLAMEN

19 Iz škole Projektni dan 14. listopada Kreativan i stvaralački rad U našoj je školi uvijek dinamično. Neprestana zbivanja dio su naše svakodnevnice pa je tako održan i Projektni dan na u povodu Dana zahvalnosti za plodove zemlje. Likovna radionica U sklopu mnogih poučnih radionica učenici su se zabavljali, složno radili i naučili sve što još nisu znali o kestenima. Kesten nam je bio glavni motiv, a radionice raznovrsne. Sve o pitomom kestenu saznali su učenici koji su bili na radionici učiteljice Kate Belovarac, Nade Arsoske i Tomislava Marjanovića. Press kesten Zbivanja u školi toga dana marljivo su pratili Press kestenovci, učenici koji su bili novinari na terenu i pratili što se događa na svim točkama škole. Objedinjavali su potom podatke od kojih su nastale zidne novine. Radionicu su osmislile i vodile učiteljice hrvatskoga jezika Ljiljana Drnić i Đurđica Petković Biočić. Likovna radionica Učenici koji uživaju u likovnom izražavanju proveli su kvalitetno vrijeme na radionici učiteljice Jasminke Vidović Buinac. U potrazi Uredništvo Press kestena Neki su učenici bili u potrazi za skrivenim blagom u sklopu radionice koju su osmislili učitelji Staša Muža, Branka Siljadi, Lahorka Marić, Dinko Smolčić, Danijela Selak i Suad Osmanagić. Zadatak im je bio u timskom radu riješiti zadatke, a potom, slijedeći upute o skrivenom blagu, odnosno kestenima, krenuti u potragu. Pobjednik je bila ona skupina koja je prva pronašla sve kestene. Potapanje brodova Bilo je u našoj školi i potapanja brodova. Ne brinite, nije se dogodio potop nego se dio učenika zabavio igrom Potapanje brodova pod vodstvom učiteljica Marine Špehar Bjelić, Ane Brleković Mlađenović i Ivančice Radaković. U potrazi za skrivenim blagom Igra potapanje brodova 18 PLAMEN

20 Iz škole Posjet Interliberu Knjige i mi se volimo Interliber, jedan od najdugovječnijih i najpopularnijih sajmova ponovo je otvorio svoja vrata. Sajam Interliber naši su učenici posjetili 12. studenog godine. Na Zagrebačkom velesajmu posjetitelje je dočekao velik broj knjižnih naslova, edukativnih radionica i zanimljivih susreta. Kao i svake godine, najveći zaljubljenici u knjige naše škole, pod vodstvom gospođe knjižničarke Aseme Kurtović, uživali su u šarenilu slova i dinamici sajma. Puni dojmova i bogatiji za još jedno iskustvo, vratili su se svojim domovima s novim knjižnim naslovima. Sajam Interliber naši su učenici posjetili 12. studenog godine. Na Zagrebačkom velesajmu posjetitelje je dočekao velik broj Nagrađivana književnica Jasminka Tihi-Stepanić, autorica knjiga Imaš fejs?, Bacit ću ti kompjutor kroz prozor i Baš kao Harry Potter gostovala je 30. listopada u Dječjem odjelu Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac, Sisak. Književni je susret održan u organizaciji nakladničke kuće Alfa d.d. Simpatična nam je književnica prezentirala svoje tri knjige: Imaš fejs?, Bacit ću ti kompjutor kroz prozor i Baš kao Harry Potter. Postavljajući pitanja, saznali smo zanimljivosti o likovima iz ovih triju knjiga, komu su posvećene, kako je koja knjiga nastajala i zašto se književnica odlučila baš za ove teme. Otkrila nam je da će uskoro objaviti i četvrtu knjigu. Bio je ovo jako zanimljiv susret koji me još jednom podsjetio da u svemu trebamo biti umjereni. Dobila sam želju pročitati ove tri knjige, a to preporučujem i tebi, dragi čitatelju. Karla Pejak, 5. d Humanitarna akcija Sakupljamo plastične čepove Uključili smo se u humanitarnu akciju sakupljanja plastičnih čepova kako bismo pomogli oboljelima od leukemije i limfoma. Učenici naše škole uključili su se u ovu akciju Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske. Oni su pokrenuli projekt pod nazivom Plastičnim čepovima do skupih lijekova. Udruga prikupljene čepove prodaje, a novcem nabavljaju potrebne lijekove za oboljele. Sakupljajući čepove činimo dobro za okoliš, a ujedno činimo i vrijedno humanitarno djelo. Pohvaljujemo sve učenike koji su se uključili u ovu akciju koja se nastavlja. Pozivamo sve da se uključe i pomognu. 20 PLAMEN

21 Predstavljamo vam, dragi čitatelji, uvijek nasmijane, Katarinu Dumančić Kežman, učiteljicu engleskog jezika te Marijanu Zabrešćak, učiteljicu hrvatskog jezika. Nove učiteljice u našoj školi Iz škole London ili Pariz Njihova vedrina, pozitivnost i smisao za humor, ali i odgovori na naša pitanja, ukazuju da su pravo osvježenje naše škole. Postavili smo im nekoliko pitanja. U ugodnom razgovoru saznali smo ponešto o njima. Katarina YOmiljena knjiga: Rhonda Byrne, Tajna YTko Vas je potaknuo da postanete učiteljica? Moja učiteljica YKao dijete htjeli ste biti: učiteljica YHobi: gledanje filmova YBračno stanje: udata YOmiljeni film: Krvavi dijamant YVicevi ili ozbiljni razgovori? Vicevi YNa pustom ste otoku. Koju biste osobu željeli uz sebe? Služba za spašavanje. YIdete na Mars i smijete ponijeti samo jedan predmet, koji bi to bio? Letjelica. YImate bilijun kuna, na što biste ga potrošili? Na putovanja. YTaj novac možete potrošiti u jednom dućanu, koji bi to bio? Arena centar. ILI ILI YSuknja ili haljina? Haljina. YKnjiga ili film? Film. YEngleski ili njemački? Engleski. YPariz ili London? London. YTV ili mobitel? Mobitel. YSkijanje ili plivanje? Plivanje. Poruka čitateljima: Slijedite snove. Marijana Omiljena knjiga: Sandor Marai, Kad svijeće dogore Tko Vas je potaknuo da postanete učiteljica? Životni izazov. Kao dijete htjeli ste biti: kuharica, balerina, poštarica, knjižničarka, bilo je puno želja. Hobi: čitanje i poljoprivreda Bračno stanje: udata Omiljeni film: klasici - Zameo ih vjetar Vicevi ili ozbiljni razgovori? Vicevi Na pustom ste otoku. Koju biste osobu željeli uz sebe? Supruga jer je iznimno slalažljiv. Idete na Mars i smijete ponijeti samo jedan predmet, koji bi to bio? Fotoaparat. Imate bilijun kuna, na što biste ga potrošili? Na druge. Taj novac možete potrošiti u jednom dućanu, koji bi to bio? Antikvarijat. Suknja ili haljina? Hlače. ILI ILI Knjiga ili film? Uvijek radije knjiga. Engleski ili njemački? Engleski. Pariz ili London? Pariz. TV ili mobitel? TV. Skijanje ili plivanje? Plivanje. Poruka čitateljima: Znanje je moc. PLAMEN 21

22 Tema broja: Škola nekada i danas Putujemo kroz stoljeća Sat krasopisa Ove smo godine za temu broja odabrali školstvo u Hrvatskoj kroz stoljeća, od 19. stoljeća do danas. Naglasak smo stavili na dobivanje informacija od osoba s kojima smo mogli neposredno razgovarati i koje su nam mogle prenijeti svoje iskustvo. Nismo zadirali u planove i programe, nego smo pratili promjene u odnosu učitelja i učenika, broja i opsega nastavnih predmeta, nagrade i pohvale. Istraživali smo i došli do zanimljivih podataka i saznanja. Velika nam je nepoznanica bilo školovanje u 19. stoljeću, ali i ono u 20. stoljeću. Mi smo djeca suvremenog doba sa svim prednostima i nedostatcima koje nam ono donosi, stoga nam je bio zanimljiv vremenski odmak u prošlost. Početci školstva U Hrvatskoj su počeci školstva bili posve u rukama Katoličke crkve, a tako je ostalo do XVIII. stoljeća. Župne škole su osnivane uz gradske i seoske škole. Djecu su obučavali župnici, kapelani, ponekad i orguljaši. Učilo se u župnom dvoru, a nekad i u privatnim kućama. Djeca su učila čitati, pisati, računati i podučavana su u vjeronauku. Hrvatski školski muzej U našoj smo školi ugostili gospođe Ivanu Dumbović Žužić, višu muzejsku pedagoginju i Marijanu Bračić, voditeljicu marketinga Hrvatskog školskog muzeja. Od njih smo saznali zanimljive podatke o muzeju u kojem rade i o školi u 19. stoljeću. Hrvatski školski muzej svečano je otvoren 19. kolovoza godine. Osnovna zadaća te ustanove je sustavno prikupljanje, proučavanje i izlaganje građe iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i pedagogije. U muzeju postoje zbirke učila, nastavnih pomagala i školske opreme, radova učenika i nastavnika, likovnih radova, udžbenika i priručnika, školskih propisa, arhivska zbirka, zbirka fotografija te dokumentacija o školstvu. Od njih smo puno saznali o tome kako je izgledalo biti učenikom i učiteljem u 19. stoljeću. Škola 19. stoljeća u 8.a Učionicu hrvatskoga jezika 9. studenog privremeno smo pretvorili u učionicu koja izgledom podsjeća na staru učionicu s kraja 19. stoljeća. Na ploči su se našli stari predmeti kojima se u školi nekada služilo. To je prije svega zidna pjesmarica koja je ispisana krasopisom. Bila je tu i pohvala i medalja kojom su bili nagrađivani uzorni učenici. Gospođa Ivana Dumbović Žužić odjenula je odjeću kakvu su u to vrijeme nosile učiteljice i svojim je stavom i odnosom prema učenicima pokazala kako je nekada učitelj vodio sat i održavao disciplinu. Jako nas se dojamila ova radionica jer se potpuno razlikuje od današnjeg školovanja. Sat krasopisa Imali smo sat krasopisa. Morali smo perom namočenim u tintu krasopisom pisati tekst koji smo dobili. Većinu je krasopis dobro namučio jer se nije bilo lako snaći s tintom i perom. Bilo je i prolivene 22 PLAMEN

23 tinte i prljavih prstiju. Više od toga namučilo nas je uspravno sjedenje s rukama na stolu ili iza leđa. Tada je u školi bilo iznimno važno pristojno se ponašati i ne zaraditi kaznu. Dominik je pokušao odglumiti da je kažnjen i klečao je na kukuruzu. Ćudoređe je bio izraz koji su neki od nas prvi puta čuli, a odnosi se na vladanje. Sramotna knjiga bila je knjiga u koju su upisivani prijestupi učenika bilo u školi ili izvan nje. Učenici su često zatečeni razlikama današnjih škola i onih od prije sto godina. Današnjim učenicima je teško percipirati činjenicu da je nekad vjeronauk bio glavni predmet ili da je postojalo fizičko kažnjavanje u školama. Isto tako ostanu začuđeni saznanjem da su nekoć profesori bili 'glavne face' u mjestima te da su u odgoju sudjelovali čak i više od roditelja, rekla nam je gospođa Ivana. Radionica o školi 19. stoljeća bila mi je i više nego zanimljiva. Prezentirana nam je odjeća koju su nosili tadašnji školarci, način na koji je održavana disciplina, koji mi je i više nego čudan, te pribor koji su koristili u pisanju. Tijekom radionice naš je zadatak bio, osim pomnog slušanja, ispunjavanje radnog lista prema krasopisankama iz tog razdoblja. Kod većine je taj krasopis izazvao poteškoće jer je stvarno teško pisati perom lijepa slova, jednake razmake i tanke i debele crte. Ipak, bilo je lijepo na trenutak odlutati u prošlost i imati sreće da nitko od nas nije završio u kutu klečeći na kukuruzu, komentirao je radionicu Filip. Tekst: Filip Kralj, 8.a Fotografija: Ante Barišić, 8.a Ovako je izgledala kazna za neposluh Tema broja Muke zvane krasopis Ni u odjeći 19. stoljeća nisu odoljeli mobitelima PLAMEN 23

24 Tema broja Posjetili smo obitelj Jelekovac Novinari u gostima Simpatična baka Marija ugostila je u svojem domu Margaretu, Antu, Davida i Paulu, novinare Plamena. Dočekale su nas tri generacije obitelji Jelekovac - baka Marija, njen sin Drago i unuk Darko, naš vjeroučitelj. Pričali smo o tome kako je bilo u školi nekada. Najviše smo pitanja postavljali baki jer se njeno školovanje poprilično razlikuje od našega. Saznali smo kako je bilo u školi kad je ona bila dijete. Gospođa Marija Jelekovac rođena je davne godine. Osnovnu školu polazila je od do godine u Kravarskom. Tada su to bila četiri razreda niže pučke škole i tu je obrazovanje završavalo. Sjeća se da ju je u prvom razredu učio učitelj Leopold i da je bio jako strog, ali pravedan prema učenicima. Volio je red i rad i puno nas je naučio, rekla nam je baka Marija. U razredu ih je bilo čak 39. Trebalo je tu držati disciplinu i pružiti znanje. Pisali smo kredom po pločici obloženoj drvetom i krpicom brisali ono što smo napisali, rekla nam je nižući uspomene. Nama je ta priča s pisanjem i brisanjem uvijek čudna. Kako su učili i iz čega ako su sve što su na satu čuli, odmah i obrisali? Tajna znanja koje je trajno ostalo je - slušati na satu i dovoljno puta ponoviti. Osim čitanja i pisanja, imali su i matematiku koja se tada zvala račun, povijest, zemljopis, vjeronauk. Radio se i ručni rad. Nije bilo puno predmeta kao danas, ali su imali više obaveza izvan škole nego mi. Rekla nam je da nije bilo školskog zvona kao danas, nego su se igrali pred školom i kad bi vidjeli učitelja, netko bi viknuo: Ide učitelj! Tada bi krenuli u razred. Svaki je školski dan počinjao i završavao molitvom Oče naš. 24 PLAMEN O školi Kazne Oni koji se nisu lijepo ponašali bili su kažnjeni šibom po rukama. To je bila uobičajena kazna za neposluh i oni koji su njome dobili znali su zbog čega je učitelj to učinio. Nenapisana zadaća, prolivena tinta po bilježnici, tučnjava u učionici ili na hodniku, bili su neki od razloga zbog kojih je slijedila kazna. Izlasci i druženja Saznali smo da nekada djevojke nisu išle van s dečkima kao danas. Većinom su se družile djevojčice s djevojčicama. Jako se pazilo na ugled. Voljeli su plesati u kolu u dvorištu i tako ispuniti slobodno vrijeme. Vodili su krave na pašu i tamo se družili. Odjeća U školi nisu imali uniforme ili kute. Odijevali su ono što su za obući imali kod kuće. Bila je to rukom šivana odjeća. Na nogama su nosili opanke. Ponekad je na putu do škole bilo blato do koljena pa smo znali skroz zmazani doći u školu. U dvorištu smo morali ručno prati opanke ili cipele. Školska kuhinja Organizirane školske kuhinje nije bilo. Svako je dijete u školi na odmoru jelo ZANIMLJIVOST Fotografirao: Ante Barišić, 8.a ono što je donijelo od kuće. Ponijeli bi crni ili kukuruzni kruh pečen u krušnoj peći i komad sira. Slatkiša nije bilo. Izlet u Zagreb Ono što se pamti i ne odlazi u zaborav je izlet u Zagreb. Išli smo jedanput u Zagreb. Svi smo bili sretni i uzbuđeni zbog putovanja. Pamtim pješačenje do Turopolja. Tamo smo se ukrcali u vlak koji nas je odvezao do Zagreba. Posjetili smo Zoološki vrt. Nikad nikud nismo išli pa je ovaj izlet bio jako lijep. Pločice su bile izrađene od tankoga sloja Školska kamena kuhinja škriljevca u drvenom okviru. Po njima se pisalo zašiljenim kamenčićem koji je ostavljao bijeli trag. Na drvenom okviru pločice svaki je učenik obavezno morao imati privezanu navlaženu spužvicu i suhu krpicu radi brisanja i sušenja pločice.

25 Boraveći u kući obitelji Jelekovac, pričali smo s bakinim sinom Dragom i unukom Darkom. Oni su se školovali u drugoj polovici 20. stoljeća. Tu je već sve nalikovalo školi danas. Povećao se broj predmeta. Obavezno je bilo školovati se osam godina. Nakon osnovne većina je učenika upisivala srednje škole. Prabaka s pločicom, a David s tabletom Najzanimljivije nam je bilo napraviti usporedbu prabake Marije i njenog praunuka Davida. Ono što je baki nekada značila pločica i kreda kojom je po njoj pisala, to danas Davidu Jelekovcu, učeniku 4. razreda OŠ Ive Andrića u Sopotu, znači tablet. Naoko dva vrlo slična predmeta itekako se razlikuju. Slični su po obliku, samo pločica nije interaktivna. David je dijete nove generacije. Uz obavezne predmete ide na Informatiku, voli rad na računalu, služi se mobitelom odmalena, trenira karate u slobodno vrijeme, ide na dramsku. Učenik je suvremene škole u kojoj učionica ima računalo, projektor i veliku ploču. Preko računala gledaju filmove, različite prezentacije, najviše iz Prirode i društva. Kad smo razgovarali o onome što zna o školi u vrijeme djetinjstva njegove prabake, rekao je da zna dosta priča, ali su mu priče o pisanju po pločici i životu bez struje jako neobični i čudni zato što takvo nešto nikada nije doživio. Sve mi je to tak čudno i drugačije od svega što ja imam, rekao je David. Volim igrati igrice na tabletu i on je skoro svaki dan u mojim rukama. Volim i igrati igrice na računalu, iako ne pretjerujem. Znam da kvare oči, troše struju, ali su važni za posao skoro svakome. Kratki osvrt Kad napravimo osvrt na školu s početka 20. stoljeća, vidimo veliku razliku u godinama obaveznog školovanja, u količini predmeta i gradiva. Danas više nema razlike između seoskih i gradskih škola. Sve škole u Republici Hrvatskoj imaju isti Nastavni plan i program, iste pedagoške mjere, iste pravilnike. Sve škole imaju školsku kuhinju. Nema razlike u odijevanju između djece sa sela i one iz grada. Danas je svima moguće kupiti pokoji trendi odjevni predmet. Uredio: Bruno Agatić, 7.a Tema broja Danas je odnos učenika i učitelja neposredniji Razlika između škole krajem 20. stoljeća i današnje škole nije tako velika. Razlike su najvidljivije u odnosu učenika i roditelja prema učiteljima. Nekada je bilo nezamislivo prakticirati Pedagoginja o sličnostima i razlikama škole nekada i danas prema učiteljima neposredan odnos kako to danas mnogi učenici čine. Mi smo bili suzdržaniji, nismo si dopuštali previše slobodnih razgovora s učiteljima. Ometanja nastave bila su puno rjeđa iz razloga što smo svi imali puno više strahopoštovanja. Fizička kažnjavanja učenika nisu bila česta, ali ih je bilo. Roditelji su puno skrušenije slušali kritike na račun svoje neposlušne djece i nisu ulazili u prepirke i nadmudrivanja s učiteljima. Danas su učitelji puno otvoreniji i pristupačniji prema učenicima i njihovim roditeljima što mislim da je dobro, ali se takva pristupačnost ponekad zloupotrebljava. Djeca se danas puno lakše povjeravaju svojim učiteljima. Učitelji puno više pomažu u rješavanju mnogih problema učenika. Osim ovih razlika u odnosu između učitelja, učenika i roditelja, nema velikih razlika u sustavu školovanja. Istaknula bih neke razlike u nastavnim predmetima u 80-im godinama 20. stoljeća. Nekada nije bilo Informatike, ali smo imali Domaćinstvo. Na Tehničkom smo puno više radili praktično. U osnovnoj smo školi imali samo jedan strani jezik koji smo učili od 4. razreda. Geografija se zvala Zemljopis. Udžbenici su bili isti cijelo školovanje i u cijeloj Hrvatskoj isti pa smo često nasljeđivali udžbenike od starijih generacija. Nastava je bila vrlo slična današnjoj. Gabrijela Kramarić Eid, pedagoginja PLAMEN 25

26 Tema broja Ulaganje u djecu i mlade uvijek je najbolje ulaganje. Dokaz tomu je izgradnja nove Područne škole Žabno. Novinari Plamena posjetili su godine PŠ Žabno i saznali kako izgledaju radni dani u novom prostoru. Škola ima četiri odjela razredne nastave. U upotrebi su dvije suvremeno opremljene učionice u kojima se nalazi računalo, pametna ploča, projektor i televizor. Opremljenost učionica uvelike pridonosi kvalitetnijem i zanimljivijem nastavnom procesu. Učenici su oduševljeni novom školom i svim mogućnostima koje im taj prostor i moderna tehnologija pružaju. Prozračni hol - mjesto okupljanja Najradije se zadržavaju u središtu škole. Riječ je o prozračnom holu koji je i blagavaonica i sportska dvorana. Naime, kada vremenske prilike tako zahtijevaju, nastava TZK odrađuje se u holu/blagavaonici. Ovo je posebno zanimljivo dvojici prvašića, blizancima Mateju i Josipu Lukeniću. Najdraži mi je predmet Tjelesna i zdravstvena kultura i volim kada se igramo tu u blagavaonci. Razmaknemo klupe i eto velikog prostora za igru, rekao nam je Matej Lukenić, učenik 1. razreda. S njima se slažu i njihove prijateljice, Patricia Petrović i Nika Dumbović iako je njima zanimljivije računalo i projektor. Sviđa mi se moja učionica i kada učimo uz računalo, komentirala je Patricia Petrović, učenica 1. razreda. Oduševljenost modernom tehnolo- Središnji dio škole - omiljeno mjesto okupljanja gijom nisu krili niti učenici trećeg razreda. Svima im je posebno zanimljiva pametna ploča, uređaj koji bilo koju bijelu školsku ploču pretvara u interaktivnu, a može se koristiti i za digitalnu pohranu teksta ili crteža koji nastaju tijekom predavanja i pisanja po njoj. Očaranost ovim uređajem istaknuo je Anteo Kokić, učenik 3. razreda: Pametna mi je ploča jako zanimljiva zato što ju ne treba brisati. Leonardo Miković i Tomislav Boršić su najradije na školskom igralištu iako bi rado koristili i koševe koji nedostaju. Mali sportaši vole provoditi vrijeme i u holu jer su tamo tijekom odmora svi učenici i učiteljice. Blagavaonica mi je najdraža jer svi sjedimo zajedno za stolom, jedemo i družimo se, rekla je Lara Rebić, učenica 3. razreda. Mei Čipor, učenici 3. razreda sviđa se sve, a najviše nove klupe i bjelina prostora. U novoj mi se školi sviđa sve jer je sve novo, čisto i lijepo. Najljepše su mi nove klupe koje moramo čuvati, rekla je Mea. 26 PLAMEN

27 Učenici 5.d razreda koji su imali priliku usvajati znanja u novom prostoru, iako samo mjesec dana, složili su se da novi prostor pruža brojne nove mogućnosti. Sviđa im se prozračnost učionica i hol jer se tamo mogu bezbrižno igrati. Prisjetili su se i lijepih uspomena provedenih u staroj školskoj zgradi. Tijekom zimskih mjeseci često bi se svi okupili oko velikoga kamina i grijali, šalili, veselili. Oduševljena sam novom školom i tehnologijom koju možemo koristiti iako mi je bilo lijepo i u staroj. Nova škola ima radijatore, to je odlično, ali mi je nekako žao što više nema kamina oko kojeg smo se uvijek rado družili. Nismo se samo grijali, već je tu bilo i šale, puno smijeha, a i ozbiljnih dječjih razgovora. Naravno, nova mi se škola više sviđa od stare, podijelila je s nama Sara Pejak, učenica 5. d. Oduševljene i učiteljice Učiteljice se potpuno slažu sa svojim učenicima i ne skrivaju radost zbog činjenice da rade u školi 21. stoljeća. Ističu da im je rad daleko jednostavniji, dinamičniji i brži, a djeci zanimljiviji i kreativniji. Novi prostor i oprema kojom se možemo služiti, uvelike obogaćuje nastavni proces. Zanimljivije je i dinamičnije učenicima usvajati nova znanja i vještine korištenjem modernih tehnologija. Rad je funkcionalniji, a rezultati kvalitetniji. Cijeli prostor škole odiše svježinom i pozitivnim ozračjem. Djeca kao djeca, jako vole igru. Imamo malo igralište i sretni smo zbog toga, iako još neki detalji nedostaju, npr. koševi. Veselimo se nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture na otvorenom. Kolegice i ja svakodnevno komentiramo promjene koje su nastale otkada smo u novome prostoru i naglašavamo da su sve promjene pozitivne, istaknula je Mirjana Kraker, učiteljica u Područnoj školi Žabno. Početak jedne nove ere Ravnateljica je izrazila zadovoljstvo i istaknula da je otvorenje nove škole u Žabnu početak jedne nove ere za sve učenike koji će s radošću i veseljem koristiti novi prostor. Ovo je škola 21. stoljeća, suvremena škola koja će učiteljima i učenicima omogućiti stjecanje znanja i vještina na način primjeren današnjem vremenu, istaknula je Vesna Šebek, ravnateljica naše škole. Svečano otvorenje Školu je, prerezavši vrpcu, svečano otvorila gradonačelnica Kristina Ikić Baniček. Drago mi je da su radovi završili jer je bilo raznih poteškoća još od godine kada je bila izrada projektne doku- mentacije pa do danas, rekla Suvremena učionica Novouređeno školsko igralište je gradonačelnica te dodala kako je Grad Sisak itekako posvećen podizanju standarda osnovnoškolskog obrazovanja. Sara Pejak, Karla Pejak, Eva Dobrić, Klara Kokić, Dora Engler, 5.d PLAMEN 27

28 Tema broja Zanimljivosti iz povijesti školstva Sramotna knjiga To je rukopisna knjiga tvrdih crnih korica s utisnutim naslovom na vanjskim koricama. U nju su redoslijedom upisane kazne za učenike, uz navođenje imena učenika, učinjenog prijestupa, oblika kazne i potpis učitelja te, povremeno, ravnatelja škole. Najblaža kazna koja se primjenjivala je opomena i upis u Sramotnu ili tzv. Crnu knjigu. Slijede kazne zadržavanja u školi i do pet sati, uz rješavanje zadataka i klečanje (zatvor), a primjenjivale su se i tjelesne kazne - udarci šibom (2 šibe, 4 šikca po hlačah). Razlozi za primjenu kazne su: nemir za vrijeme nastave, nemarnost, nepristojno ponašanje (u školi i na ulici), drzovitost, kletva, tuča, pušenje, krađa. Evo jednog ulomka iz Sramotne knjige Glavne učione u Zagrebu: Dne 9. listopada usudi se učenik 3.a razreda kroz prozor pljuvati na ulicu, baš u ono vrieme, kada najviše svieta prolazi, stoga bijaše isti od 4 do 5 sati zatvoren uz pismenu radnju. učenici 1. b razreda kažnjeni šibom što su jednoj ženi u Horvatih zagubili purana. kada je posle podne iz škole kući išao pod Kamenitim vrati se tukao, za to ostaje od 10 do 12 sati zatvoren. Pedagoške mjere nekada Prema Školskom redu, u pučkoj školi koristile su se sljedeće disciplinske mjere: pohvala, nagrada, opomena, ukor, stajanje u klupi, stajanje izvan klupe, zadržavanje u školi nakon nastave uz kakovu duševnu radnju, poziv učenika pred učiteljsku konferenciju, kod dječaka tjelesna kazna i privremeno isključenje iz škole. Za tjelesnu kaznu bila je dopuštena šiba, a zabranjeni su bili čupanje, ćuškanje, guranje, udaranje štapom ili ravnalom. Zabranjeno je bilo tjelesno kažnjavanje djevojčica ili kažnjavanje zbog neznanja. Šiba Za ranog 20. stoljeća fizičko kažnjavanje učenika je bilo uobičajeno pa je dio standardne učiteljske opreme bila i šiba. No, malo je poznato da su se šibati po dlanovima smjeli samo muški đaci i to zbog slabog vladanja, ali ne i zbog neznanja. Djevojčice su u slučaju prijestupa mogle biti zadržane u školskom zatvoru i do pet sati. Š K O L S K O R A Č U N A L O Prva školska knjiga Godine tiskana je prva školska knjiga na hrvatskom jeziku, hrvatska računica "Aritmetika Hrvatske" koju je napisao Mihajlo Šilobod Bolšić, svećenik, hrvatski pjesnik i skladatelj. Učiteljice u celibatu Učenicima je veoma interesantno vidjeti kako su izgledali učitelji i učiteljice na prijelazu u 20. stoljeće. Pogotovo se čude kada čuju da su se učiteljice obvezivale na celibat prilikom ulaska u zvanje jer je tako nalagao zakon koji je na snazi bio gotovo 30 godina. One su znale da neće imati svoju djecu jer se tada smatralo da se u tom slučaju ne bi dobro brinule za učenike, rekla nam je Ivana Dumbović Žužić, djelatnica Hrvatskog školskog muzeja i naša gošća koja nas je naučila ponešto o školi u 19. stoljeću i o radu muzeja. Nama je ovaj podatak koji smo čuli na radionici bio neobičan i nešto za što do sada nikada nismo čuli. 28 PLAMEN

29 Za vrijeme vladavine Marije Terezije Tema broja Ovako se nekada ocjenjivalo Marija Terezija je godine uvela obavezne osnovne škole. Sva su djeca morala imati završena četiri razreda osnovne škole. Osnovne škole su uvede zbog gospodarskog razvoja države. Smatrala je da su nepismeni proizvođači loši jer zaostaju u proizvodnji. U drugoj polovici 18. stoljeća javili su se znanstveni i popularni časopisi pa je poznavanje čitanja i pisanja postala nužnost. Učitelji u školama najčešće su postajali župnici jer su školovani učitelji radili na sveučilištima. Osnovna škola je imala tri programa. U seoskim školama se učilo pisanje, računanje, pjevanje i vjeronauk. U većim mjestima se učila i biologija, geografija i povijest, a u gradskim školama uz sve to se učio i latinski jezik i možda još jedan strani jezik. Godine potpisala je kraljica Marija Terezija ukaz kojim je potvrdila "Nastavni red", temeljen na naredbi "Opći školski red", a čije odredbe mogu vrijediti za Mađarsku, Hrvatsku, Slavoniju i ostale zemlje ugarske krune. U tom "Nastavnom redu" donijete su nove odredbe o nadzoru nad školama i o osnivanju narodnih škola. Ćudorednost je nekada bila na prvome mjestu Svjedodžba s ocjenama, početak 20. stoljeća Početak 20. stoljeća, godina Obavezno osmogodišnje školovanje Obavezno školovanje uvedeno je godine za svu djecu od 7. do 15. godine, a godine postalo je i zakonom obavezno za svu djecu u osnovnoj osmogodišnjoj školi. Od do godine sve srednje škole su usmjerene. Osposobljavale su za određena zanimanja i mogućnost nastavka školovanja na višim i visokim školama. Poslije godine ukinute su srednje škole usmjerenog obrazovanja i osnovane su gimnazije, tehničke i obrtničke škole. Uveden je novi nastavni predmet: Informatika. U škole je vraćen Vjeronauk, a učenje engleskog jezika od 1. razreda osnovne škole postalo je obavezno. Više se u školi ne uči Domaćinstvo i Prva pomoći i zaštita. Školske kute Tamnoplave kute su nekada bile neizostavan dio odijevanja svakog učenika. Uredili: Ante Barišić, Paula Mikinac, Margareta Pavičić, 8.a PLAMEN 29

30 Tema broja Riječi naših učitelja PLAMEN Pitali smo Pitali smo djelatnike naše škole što im padne na pamet kad pomisle na školu nekada kad su bili učenici i sada kada kao odrasle osobe koje rade u školi. Rekli su nam koje su promjene u školi osjetili kroz desetljeća i što se promijenilo. Posebno nas je zanimao odnos učenika i učitelja. Ljiljana Drnić, učiteljica Hrvatskoga jezika Što se tiče djece, učenika, nema tu velike razlike. Djeca su uvijek djeca i to je u današnjem školstvu dobro. I danas ima dobre, zainteresirane i vrijedne djece kao i nekada, ali ima i onih koji traže lakše načine za savladati zadano. I nekada se, recimo, prepisivalo. Nije to ništa novo. Promijenile su se moralne vrijednosti. Poštenje, dobrota, iskrenost i red moraju biti temelj društva pa tako i škole. Roditelji moraju imati i moralnu, i roditeljsku, i odgojiteljsku ulogu jer je obitelj ta koja prva odgaja. Trebali bi učitelju biti podrška, a učitelju bi tada bilo lakše ostvariti svoju odgojno obrazovnu ulogu u životu svakoga djeteta. Nama starijim učiteljima je rad na početku učiteljskog posla i sada, kad smo jednom nogom u mirovini, drugačiji. Danas je teže pratiti tehnologiju koja je u zamahu, ali snalazimo se. Nadam se da će mladi kolege učitelji doživjeti ono poštovanje sredine i društva koje je učitelj nekada imao. Helena Filipović, učiteljica Glazbene kulture Svoje školovanje pamtim kao jedno vedro i veselo razdoblje. Bili smo živahni kao i današnji učenici, ali nije bilo psovki u našem rječniku. Trčali smo na školskom igralištu, ali nikako po školskim hodnicima kako je to danas običaj. U vrijeme odrastanja moje generacije na pubertet se nije obraćala pozornost kao na razdoblje u kojemu su dozvoljena kršenja pravila lijepoga ponašanja. Svi smo podlijegali istom kućnom redu. Imali smo manje novca i stvari kojima smo mogli dominirati u društvu, stoga su znanje, kulturno ponašanje, spremnost na pomoć drugome bili prioriteti kojima smo se dokazivali. Učitelj je bio autoritet svakome djetetu, osoba od koje se učilo i koju se slušalo. Odnos mojih učitelja prema nama učenicima bio je presudan i u izboru moga životnog poziva. Danas je odnos učenika i učitelja opušteniji, više se razgovara, učenika se poštuje kao osobu. Kod učenika se u školi potiče stvaralaštvo i cijene se postignuća. Uvjeti za rad su dobri. Škole su opremljene sredstvima i pomagalima koja su potrebna za rad. Mislim da danas nedostaje poštovanja prema autoritetima. Teško mi pada omalovažavanje učiteljske profesije i negativan utjecaj medija na stvaranje iskrivljene slike o učiteljima. Nadam se da će se to promijeniti i da će ovaj častan posao postati ponovo cijenjen. Kata Belovarac, učiteljica Prirode i Biologije U vrijeme moga djetinjstva škola je bila utoliko drugačija što je bio drugačiji i distanciraniji odnos učitelja i učenika. Učitelje smo morali slušati i pristojno se ponašati. To je bilo nešto potpuno uobičajeno. Učitelji su imali veliki ugled u društvu. S učiteljima nismo ulazili u rasprave i koristili neprimjeren rječnik. Učenici su uvijek isti. Bilo je dobre, poslušne, vrijedne djece, kao i one malo živahnije. Tako je i danas. Netko voli školu i obaveze više, netko manje....i našeg domara Ivan Malović, domar Učitelj je bio autoritet u školi. Svojom pojavom na hodniku, ulijevao je poštovanje. Nije trebalo povisivati ton, znalo se koja kazna slijedi za neposluh. Razgovor kod direktora bio je jedna od većih kazni. Većina se ponašala pristojno, a vrlo mali dio pojedinaca nije poštivao pravila ponašanja i za njih su svi u školi znali. Nosili smo kute pa nije bilo razlike u odijevanju bogatijih i siromašnih. Pazilo se na čistoću i školskog prostora i okoliša. Smatram da djeca moraju imati svoja prava, ali i obaveze koje će izvršavati. Svima koji radimo u školi treba dobar međusobni odnos na zadovoljstvo svih. Bruno Agatić, 7.a, David Dolenac, 8.a

31 Dan tolerancije Dan tolerancije obilježen je 16. studenog godine. U posjet školi u Žabnu stigao je Jozo Bozo s predstavom Čarobna zemlja Poštovanzanija. Gledajući predstavu, učenici su naučili da je međusobno poštovanje važno u životu svakog čovjeka. Moramo poštovati jedni druge, mali velike, djeca roditelje, braća svoje sestre. Predstava je poručila da osim ljudi trebamo iskazivati poštovanje i nebu, i suncu, i travi, i dugi i svakom cvijetu jer će nam uz poštovanje svuda oko nas život biti ljepši. Razišli smo se noseći sa sobom lijepu rečenicu: "Poštujmo sebe i sve oko sebe. Područna škola Međunarodni dan nenasilja Povodom Međunarodnog dana nenasilja 2. listopada u Područnoj školi Žabno održane su radionice za razvoj komunikacije i učenja mirnog rješavanja sukoba. Voditeljica radionica bila je magistra sociologije Daša Poredoš Lavor i volonteri Građanske inicijative Moj grad Sisak. Radionice su održane pomoću biblioterapijskog pristupa koji uključuje čitanje i interpretiranje priče. Učenici su na radionicama učili o važnosti razgovora i mirnog rješavanja sukoba. Pomogle su im u tome dvije priče Ante Gardaša Dvoboj u košari za otpatke " i Tražili miševi pravdu". Nakon što su im priče pročitane, učenici su ih interpretirali, a potom crtali dio priče po vlastitom izboru te svoje crteže predstavili. Susret podrške dio je projekta Susreti podrške informiranja - putovi za stvaranje povjerenja i suživota u zajednici. Humanitarci na djelu Učenici Područne škole Žabno sakupili su prehrambene i higijenske potrepštine za socijalno ugrožene obitelji naše župe. Župnik crkve svetog Antuna Pustinjaka Odra Sisačka Saša Jozić posjetio je našu školu 1. prosinca godine. Tom prilikom učenici 2. i 4. razreda predali su vlč. Saši Joziću prikupljene namirnice. Župnik je izrazio zahvalnost roditeljima i učenicima na uspješno provedenoj humanitarnoj akciji i spremnosti na pomaganje drugima. PLAMEN 31

32 Područna škola Hrvatski olimpijski dan Proslava Dana zahvalnosti za plodove zemlje Dane zahvalnosti za plodove zemlje prigodnim su programom 18. listopada ispred crkve svetog Antuna Pustinjaka u Odri obilježili učenici PŠ Žabno. Program je realiziran u suradnji sa župnikom Sašom Jozićem i KUD-om Hrvatsko srce Odra - Žabno. Nedjeljna proslava Dana zahvalnosti za plodove zemlje protekla je u ozračju radosti, veselja i međusobnog druženja. Kao i svake godine, ispred crkve je bila izložba krušnih proizvoda. Kolači i peciva prodavali su se u humanitarne svrhe. Zahvaljujemo svima koji su pomogli u pečenju kolača i realizaciji programa. U našoj smo školi 10. rujna g. obilježili Hrvatski olimpijski dan. U raznovrsnim sportskim aktivnostima sudjelovali su svi učenici od prvog do četvrtog razreda. Učenici su bili obučeni u bijele majice koje su simbol mira, prijateljstva i fair playa. Osnovna zadaća Hrvatskog olimpijskog dana je poticanje i promicanje sporta i zdravog načina života među našim učenicima. Uređenje okoliša nove škole Raspjevane žabice Djelatnici Područne škole Žabno su uz pomoć roditelja organizirali uređenje okoliša i unutrašnjosti škole povodom otvorenja škole 6. svibnja Učitelj je onaj koji komplicirane stvari može učiniti jednostavnima. R. W. Emerson 32 PLAMEN

33 Prvašići na terenskoj Područna škola Učenici prvih razreda Osnovne škole Braća Ribar i Područne škole Žabno bili su 18. studenog na terenskoj nastavi. U sklopu izvanučioničke nastave u Gradskom kazalištu Kristalna kocka vedrine pogledali su klasičnu bajku braće Grimm "Bremenski svirači". Uprizorena je na nesvakidašnji način u humorističnom stilu i u formi mjuzikla. Za to su se pobrinuli glumci Kazališne družine Pinklec. Predstava je zabavila učenike i učitelje. Nakon predstave učenici su posjetili Dječji odjel Gradske knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac gdje su se upoznali s načinom rada u knjižnici te odslušali priču uz video prikaz. Na putu do škole učenici su upoznali vrste prometnica, prava pješaka u prometu te kretanje pješaka po pločniku i cesti. Izvanučionička nastava protekla je u ugodnom ozračju. Čekamo početak predstave Književni susret sa Željkom Horvat Vukelja Dođite nam opet Željka Horvat Vukelja rođena je u Sinju, a odrasla u Zadru. Još od djetinjstva voljela je čitati, glumiti, a zavoljela je i glazbu. Autorica je mnogih dječjih priča. Slikopriče, Hrabrica, Petra uči plivati, Leteći glasovir, Reumatični kišobran samo su neke od njenih priča. Urednica je Modre Laste. Često putuje i rado se susreće s djecom. Nakon ugodnog druženja učiteljice i učenici PŠ Žabno pozdravili su se s književnicom i iskazali želju za ponovnim susretom. Našu je školu 30. studenog posjetila književnica Željka Horvat Vukelja. Družila se s učenicima koji su s veseljem dočekali gošću koja im je pričala mnoge zanimljive priče i pokazala svoje veliko glazbeno umijeće svirajući usnu harmoniku. U njenom društvu su i učenici zasvirali zamišljenim instrumentom. PLAMEN 33

34 Područna škola Veselo blagdansko ozračje Početak prosinca obilježila su druženja s roditeljima, izrada adventskih vijenaca i kićenje bora u školskoj blagovaonici. Veselo blagdansko ozračje vladalo je na licima i u srcima onih koji su vrijednim rukama uljepšavali interijer škole. Dobro nam došao Nikola sveti Prosinac je mjesec radosti i darivanja. Na radost svih učenika obilježili smo blagdan Svetog Nikole. Prigodnim programom učenici su dočekali 4. prosinca dragog starca u školi, a on ih je razveselio poklonima. U nedjelju 6. prosinca u Društvenom domu Odra obilježen je blagdan Svetog Nikole prigodnim programom i podjelom darova u suradnji s crkvom svetog Antuna Pustinjaka iz Odre i velečasnim Sašom Jozićem te KUD-om Hrvatsko srce Odra - Žabno - Sisak. Djeca i roditelji uživali su u prigodnom programu koji su izveli učenici PŠ Žabno. Poslije programa sveti Nikola darivao je djecu župe Odre-Staro Praćno i Žabno. Oni su ga nagradili pljeskom, pjesmom i igrokazom uz obećanje da će biti dobri, vrijedni i marljivi u školi i kod kuće. Uredila: Mirjana Kraker, učiteljica u PŠ Žabno 34 PLAMEN

35 Područna škola Gusjenica, Nika Dumbović, 1. razred Jaslice, Josipa Šašo, 4. razred Isusovo rođenje, Ivana Odak, 4. razred Moj zavičaj, Iva Ceković, 2. razred Jesen, Ivano Mesić, 1. razred Jesen, Luka Grgić, 2. razred Snjegovići, 1. razred PLAMEN 35

36 Plamenkove iskrice Likovni i literarni kutak Sisak kakav želim Evo, ponovo dolazi proljeće u moj grad! Budi se radost u mom srcu. Gledam rascvjetale voćke posvuda. Čujem smijeh prijatelja. Zovu me na igru. To je život! Moj grad živi. Mi,Siščani ga činimo živim. Družimo se svuda, u svakom kutku po kinima, igralištima, slastičarnicama, školama... Šapućemo tajne na putu do škole. A škola! Ne, ona uopće nije loša. U njoj se svašta događa: učimo, igramo se, šalimo, zaljubljujemo Odrastamo da postanemo odgovorni ljudi koji će brinuti o svom gradu. I Kupa teče gledajući nas kako rastemo kao što je gledala i one prije nas, kao što će gledati i one poslije nas. Ja volim svoj grad. Daje mi sve, a ja ga zauzvrat činim sretnim kad dobijem peticu, kad pobijedim na natjecanju, kad sviram u orkestru glazbene škole, kad trčim sa psom nasipom koji kao prijateljicu staru grli modru ljepoticu Kupu. Moj grad želi da sretno živim svoje djetinjstvo, a ja želim da me gleda dok živim svoje mladenačke dane nudeći mi svoje šetnice, kupalište i klizalište kao pravi prijatelj, da me prati žuborom svojih rijeka dok zagrljena šećem s prvom simpatijom i da me svjetlima svojih ulica čuva. Pokazat će mi kad dođe vrijeme i Majmunjak, i Rokić, i tko zna koja još zanimljiva mjesta pod mjesečevim sjajem. Moj Sisak gledat će me i čekati da ga razveselim kad dovedem svoju djecu do metalne klupe na Šetnici i posjednem ih Matošu u krilo kao što je to činila i moja majka. Razmišljam o Sisku,o svom rodnom gradu. Kakav Sisak želim? Znam, želim grad koji će me osloboditi od zabrinutosti zbog nezaposlenosti, siromaštva, zagađenog zraka, u kojem ću biti sigurna i bezbrižna, koji će me veseliti u svim godišnjim dobima, koji će ruke dobrodošlice pružati svim dobronamjernim ljudima, gdje će svatko moći reći što misli i osjeća. Raspjevan i rasplesan, nasmijan i sretan, eto takav Sisak želim! Tereza Dejanović, 5.a (Rad je nagrađen na literarnom natječaju Sisak kakav želim Mentorica: Đurđica Petković Biočić) Fotografirala: Sara Mustafić 7.c (Rad za natječaj Eko fotka, uvršten u katalog izložbe Mentorica: Jasminka Vidović Buinac) JESEN Fotografirala: Katarina Šaban, 7.c (Pohvaljen rad na natječaju Život je lijep Mentorica: Jasminka Vidović Buinac) Dok polako hodam ulicom, čujem kako jesenji vjetar pjeva kroz krošnju drveta punu plodova. Znam da me prati na svakom koraku i pušta kapljice svježe kiše da se igraju na travi. Na kućama se prozori otvaraju i nasmiješena lica gledaju čarobni prizor jeseni. Listići su obojani u boju sunca koje maše oblacima. Poletjeli su nošeni vjetrom i spontano se spustili poput aviona na put po kojem šećem. Šareni travnjaci i voćnjaci puni jesenjih biljaka i ukusnog, zdravog voća. Odmaraju ispod bora u dvorištu. Lijepu jesenju šetnju završavam s velikim osmijehom na licu uz šalicu toplog čaja gledajući kroz prozor predivan prizor. Sara Vuković, 5.a 36 PLAMEN

37 Ja sedmašica Plamenkove iskrice Ema Dugandžić, 7.a (Rad je bio izložen u Muzeju Mimara Natječaj: Tradicija i suvremenost - nacionalni parkovi i biološka raznolikost Republike Hrvatske Mentorica: Jasminka Vidović Buinac) Tanja Soldat, 6.c Nika Ivičinec, 5.b -Mamaaa doma sam! -Ah, već sam mislila da si opet produžila k Ines. Vučeš se ko pokisla kokoš, šta ti je? Kako je bilo u školi? -Tri petice, dvije četvorke, kolac iz matke i Marko. -Kakav kolac? Kakav Marko? -Kolac je ono u imeniku što izgleda ko štap, znaš? A Marko je -Ma, dobro znam da ćeš kolac ispraviti. Mene više brine onaj kako si rekla Mario ili -Marko, mama, Marko. -Dobro, kako god samo da čujem. Kaži -Nebesko plave oči, blond kosa sa smeđim pramenovima, široka ramena i rupice na obrazima. Tajnovit osmijeh i zaljubljen pogled. Jednostavno-savršen! -Ti to opet pričaš o onom svom Mariju iz Begina? -Ma, neee! Mama, ne! Slušaj šta ti pričam. -Dobro to je samo još jedna ovisnost, pardon, ljubav u tvom životu. Vidjet ćemo, brzo. -sigurnim tihim glasom rekla je mama i nastavila završavati objed. -Ručak je skoro gotov pa dođi za stol. -A gdje je naš poglavica? Ruča li danas s nama? -Ne! Na putu je. Vraća se sutra. -Jupiii same smo! Miševi vladaju kad mačora nema. I stvarno smo uživale cijelo popodne i večer. Sutradan ujutro na hodniku susrećem Marka. Smiješi mi se. Sretna sam i zbog Marka i zbog jedinice koju sam ispravila. Cijeli dan sam hepi. Evo me na Fejsu gdje me dočekalo: deset obavijesti, dva zahtjeva i jedna poruka. Sve sam pogledala osim poruke. Činilo mi se da nije važna, ali kad sam vidjela da je poslana prije nekoliko minuta, da je od Marka,nastala je panika. OMG! -Hoćeš li furat sa mnom? -bila je to samo jedna rečenica koja me katapultirala u sedmo nebo. -On hoće furat sa mnom!? Sanjam ili O Bože moj, pa ja sam sretno zaljubljena! -skakala sam po sobi od sreće i skupljala hrabrost za odgovor. Konačno sam poslala potvrdnu poruku iščekujući u groznici jutro i odlazak u školu. Na odmoru razočarenje na kvadrat. Markov podsmijeh i ruganje osjećam na sebi. I njegovi prijatelji čine isto. Nastavu normalno ne pratim. Bila sam u nedoumici, premorena i nesretna kad sam se vratila kući. Mami ovaj puta ništa ne govorim jer mi se čini da je po stoti put u pravu. Čitam Markovu poruku. -Ne, sori. Petar i Filip su mi bili na Fejsu. Ti se meni ne sviđaš. Ljutina mi je natjerala suze na obraze jer opet sam ja, zaljubljiva sedmašica, izabrala krivog. Marita Čatić, 7.d (Rad je bio pozvan na Državnu smotru Lidrano Mentorica: Đurđica Petković Biočić) PLAMEN 37

38 Plamenkove iskrice Blagdan u mojoj obitelji, Tesa Marinčić, 4.b Sveti Nikola, likovni radovi učenika 2.c razreda Svetom Nikoli Bila sam dobra cijele godine, zato ti pišem sada. Željela bih puno čokolada i bombona svuda da nestanu bol i tuga. Tada su sretni svi, nadam se da si i ti. Dječja je cipelica tada puna, iz nje slatkiši lete svuda. Još bih htjela svu sreću na ovome svijetu jer ljubomora i mržnja škode svakom djetetu. Šaljem ti jedno veliko hvala za to što usrećuješ naša srca mala. Cipelice nam darom skromnim napuni i srca srećom ispuni. Nina Dugandžić, 4.a Ovako se voli domovina Moja je domovina na karti sitna, ali u mojim je očima najveća na svijetu. Nosim je u srcu gdje god da sam. Posebna je i za mene jedina. Domovina se voli stihovima pjesama. Voli se kroz svaki cvijet što se zlati na suncu i ptičice koje pjevaju na rascvjetaloj grani. Domovinu volim i kada sam dobar čovjek. Moja budućnost je i budućnost moje države koju želim uljepšati. Njezine me ljepote očaravaju. Duboko more i čisti potoci koji žubore, strme i visoke gore koje kao da se vinu sve do oblaka odišu mirom i ljubavlju. Volim zvuk naših slapova kada se lagano spuštaju u široka jezera sjajnim stijenama koje se pružaju oko skromnih naselja punih marljivih i poštenih ljudi koji su očuvali našu povijest i običaje. U njih je uloženo mnogo truda i sve su ruke radile. Volim svoju domovinu i ponosno to pokazujem. Pored mene je uvijek, na sjedalu u vlaku dok gledam kroz prozor, u autobusu ili na gradskim ulicama. Zahvaliti joj mogu samo svojim radom i svime dobrim što činim. Sara Vuković, 5.a Volim jesen Jesen je moje omiljeno godišnje doba. Znate li zašto? Volim ju jer u jesen slavim rođendan. Tada sam s obitelji i prijateljima u ugodnom druženju. Volim ju jer tada počinje škola, a sada sam već četvrti razred. Volim ju jer je sve oko mene obojila toplim bojama. Ne smetaju mi ni kiša ni hladnoća jer me tada toplina obitelji grije. Tesa Marinčić, 4.b Kasica, Leonarda Stipić, 4.b 38 PLAMEN

39 Štedionica Želio bih otići u štedionicu smijeha, ali nije to sasvim lako. Kada bih čuo šalu debelu ili tanku, svoj bih smijeh odnio u banku. Tada bi smijeha u štedionici puno bilo, i svima bi bilo milo. Našlo bi ga se na svakoj polici. Bilo bi ga u svakoj ulici. Doći će godine starosti i ponestat će smijeha i radosti. Zato pozivam sve da štede i da skupljaju mrke mede. Bogati bi tada bili svi, veliki i maleni. Yann Budimlić, 4. c Moja seka Mia, fotografirala: Lara Kavs, 6.b Ornament nošnje, Renato Badjiković, 3.b Plamenkove iskrice Baš me veseli Baš me veseli kada dobijem peticu, onda od mame dobijem pusicu. Baš me veseli odlazak u park, a tada ne želim da padne mrak. Baš me veseli kad rano spavati odem, i onda ujutro umorna ne budem. Nika Kmetović, 4.a Restoran, Miro Marković, 3.c U parku snova Jednom davno, kada je svijet tek nastajao, prvo i najljepše godišnje doba bilo je jesen. Jesen je ponosno, ali usamljeno putovala svijetom tražeći prijatelje, sve dok nije naišla na park snova, park u kojem se ispunjavaju želje. Ona je pošla do najveće krošnje najvećeg stabla u parku, krošnje u kojoj živi blistavi anđeo koji ispunjava želje. Sjao je poput sunca, a oči su mu bile crne poput noći. Jesen mu je ispričala svoju priču, a na kraju ga je tražila da joj ispuni želju koju je imala otkako je nastala, želju koja se isticala među stotinama, želju da ne bude sama na svijetu. Trebalo mu je puno, puno snage, ali uspio je. Cijeli je park blještao od njegove svjetlosti, ali i od svjetlosti ostalih godišnjih doba koja je upravo stvorio. Bili su to ljeto, zima i proljeće. Godišnja su se doba dogovorila da nikada ne napuste park. Otada svoje su moći - kišu, snijeg, cvjetni miris i sjaj sunca dijelili sa svijetom iz tog drevnog parka snova, a taj park zove se Nebo. Borna Ovanin, 5. d Prijatelji Prijatelji dođu i odu, zar ne? Uvijek pamtimo one najbolje. Najbolji su oni koji uz tebe budu i s tobom dijele sreću i tugu. Oni ti ne kažu da se ne žele s tobom družiti. Kad ne napišeš zadaću, neće te tužiti. Oni će ti uvijek novu priliku pružiti! Zato svima takvima kažem hvala jer nam je prijateljstvo majka priroda dala. Prijatelji ga čuvati znaju, i sve od sebe za to daju. Nina Dugandžić, 4.a Moj rođendan, Ana Leško, 3.c PLAMEN 39

40 Drugo lice ribarovaca Domagojevi hobiji Model Sunčevog sustava Vrijedne Domagojeve ruke Domagoj Sertić učenik je 7.a razreda naše škole. U slobodno vrijeme bavi se maketarstvom i modelarstvom. Uspješan je i u likovnom izrazu. Domagoj o svojim radovima Sunčev sustav sam napravio u petom razredu. Radio sam ga tjedan dana. U radu su mi pomogli mama i tata. Planete sam napravio od stiropora, a spojio sam ih metalom. Obojio sam ih temperom. Radio sam ga zbog projekta na satu geografije. Domagojev likovni rad na temu Rock zvijezda iz godine osvojio je drugu nagradu u konkurenciji viših razreda osnovne škole na SFerinom likovnom i literarnom natječaju Kaširani slon napravljen u sedmom razredu O stadionu Maketa stadiona Maksimir Nogometni stadion Maksimir napravio sam u šestom razredu. U izradi sam imao veliku maminu pomoć. Pomagala mi je najviše u ljepljenju i slaganju. Tribine sam izradio od kartona, a sjedala od papira. Za izradu mi je trebalo dva mjeseca. Slaganje makete je bilo jako zahtjevno. Nadamo se da će se Domagoj nastaviti baviti svojim hobijima i oduševljavati nas novim maketama i slikama. Želimo mu puno sreće. Bruno Agatić, 7.a 40 PLAMEN

41 Univerzalna sportska škola Mali sportaši Sport Hrvatski školski športski savez je u studenom godine pokrenuo program Univerzalne športske škole. Program UŠŠ namijenjen je djeci od 1. do 4. razreda osnovne škole. Sve aktivnosti vezane za njegovu realizaciju u funkciji su cjelokupnog razvoja djeteta (fizičkog, kreativnog, emotivnog, kognitivnog itd.). Program nije usmjeren na stvaranje vrhunskih sportaša, već na poticanje optimalnog razvoja motoričkih potencijala djece u dobi od 6 do 10 godina. Ipak je važno istaknuti kako upravo ovaj način sportskih aktivnosti predstavlja temelj za stvaranje budućih vrhunskih sportaša. Motorički sadržaji izabrani su u skladu s mogućnostima djece te dobi. Veliki pozdrav svima Treninzi se odvijaju u školskim dvoranama u trajanju od 45 minuta dva puta tjedno. Glavni cilj programa je uključiti što više djece od 1. do 4. razreda osnovne škole u organizirane tjelesne aktivnosti. U našoj školi UŠŠ vode učitelji Tjelesne i zdravstvene kulture Mirela Gec i Ranko Hrs. Oni već godinama na radost mnogih mališana provode sportske aktivnosti. Trenutno je pedesetak učenika drugog, trećeg i četvrtog razreda obuhvaćeno programom Univerzalne sportske škole. Vješto savladavamo prepreke Tereza i Gari Kasparov Novi šahovski uspjesi naše Tereze Tereza Dejanović, učenica 6.a razreda naše škole, uspješna je šahistica. O njenim smo uspjesima već pisali. Pobjedom na natjecanju u Zagrebu u kategoriji do 12 godina, izborila je pravo nastupa na simultanci 27. prosinca protiv bivšeg svjetskog prvaka Garija Kasparova. Sve je bilo popraćeno izravnim televizijskim prijenosom. Mlada sisačka šahovska nada pružila je dobar otpor Gariju koji je ipak pobijedio u svih 18 partija simultanke. Slika Tereze i zamišljenog Kasparova obišla je svijet. Bruno Agatić, 7.a PLAMEN 41

42 Sport Potičemo ljubav prema sportu Mala škola košarke Polaznici škole košarke u OŠ Braća Ribar Od rujna u našoj školi postoji Mala škola košarke u okviru KK Sisak. Nju polaze učenici nižih razreda naše škole koji sa zadovoljstvom dolaze na treninge i savladavaju prve košarkaške korake. Na radost brojnih mališana naše škole, učitelj Tjelesne i zdravstvene kulture Ranko Hrs je s trenerima Romanom Kozlovićem, Domagojem Vasiljevićem, Ivanom Vanićem i Borisom Gajićem pokrenuo školu košarke. Odaziv je već u samom startu bio jako dobar. Učenicima je predstavljen trening košarke. Nakon što su roditelji dobili letke s uputama kako i kada bi se treninzi trebali odvijati, krenulo se s ozbiljnim radom, bez obzira što je riječ o vrlo maloj djeci. Neki od njih imaju samo sedam godina. Sada vrijedno treniraju. U njihovom sportskom uspjehu jako je važna prisutnost i podrška roditelja koji ih, uz trenere, mogu poticati na upornost. Roditelji su ti koji su odlučili da im djeca kvalitetno provode slobodno vrijeme trenirajući. Na treninzima je sve prilagođeno uzrastu i fizičkim mogućnostima djece. Treninzi se u dvorani naše škole odvijaju svakodnevno s početkom u sati. Preporučeno je da djeca dolaze tri puta tjedno i to ponedjeljkom, srijedom i petkom. Ukoliko zbog mogućih drugih obaveza ne mogu u navedeno vrijeme, dobrodošli su i utorkom i četvrtkom. Našim malim košarkašima treneri organiziraju Kids Day. To je dan kada roditeljima prezentiraju što su naučili i kako se snalaze na košarkaškom terenu. Nakon utakmice djeca, 42 PLAMEN

43 roditelji i treneri nastavljaju ugodno druženje uz malu zakusku. Svi zajedno - Sisak Jako volim dolaziti na treninge košarke. Nije mi bilo teško dolaziti i preko zimskih praznika. Zanimljivo mi je i kad imamo utakmice i Kids day. Mama onda peče kolače koje poslije utakmice jedemo. Mama ili tata me svaki puta voze na treninge i čekaju me, rekla nam je Franka Išek, učenica 2. c razreda. Mislim da je ideja o školi košarke izvrsna jer je djecu važno usmjeriti u sport i tako ih potaknuti da kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme. Sportom se potiču pozitivna razmišljanja i stavovi koji će im pomoći u odrastanju. Posebno mi se sviđa vrlo profesionalan pristup svakom djetetu i poticanje da budu što bolji u onome što rade, istaknuo je Ivica Išek, Frankin tata, koji se i sam bavi košarkom u slobodno vrijeme. O košarci Košarka je timski sport i djeca odmalena trebaju razvijati timski duh. Košarkom mogu razviti svoju kreativnost i maštu. Ima velik utjecaj na razvoj djetetovih motoričkih sposobnosti, ali i odgojnu ulogu, potiče socijalizaciju i psihičku stabilnost kod djece. Potiče samopouzdanje i bolju komunikaciju kako u timu, tako i u školi, i u svakodnevnom životu. Trenirajući košarku djeca se uče radostima pobjede, ali i suočavanja s porazima. Uče rješavati iznenadne situacije, za njih nepoznate, i na taj način razvijaju mogućnost da u nekim budućim životnim situacijama reagiraju brže, bolje i pametnije. Košarka je sinteza inteligencije, preciznosti, hrabrosti, umijeća i timskog rada. Bruno Agatić, 7.a Kod nas prolazi samo fair play Druženje s roditeljima PLAMEN 43

44 Iz grada Bili su u dalekom Pyongyangu Mladi nogometaši Segeste u Sjevernoj Koreji Mladi nogometaši Segeste, u dobi od 13 do 15 godina, boravili su krajem kolovoza godine u Sjevernoj Koreji. U Pyongyangu, glavnom gradu Sjeverne Koreje, održavao se Međunarodni nogometni turnir Pyongyang International Youth U-15 na kojem su sudjelovali. U razgledavanju glavnog grada Ribarovci su bili dio ekipe Segestaši su na turnir otputovali nakon odustajanja nogometaša Osijeka. Putovali su preko Frankfurta, Južne Koreje i Kine. Od 12 dana putovanja, osam su proveli u Sjevernoj Koreji na turniru s momčadima iz Južne i Sjeverne Koreje, Brazila, Kine i Uzbekistana. Među nogometašima koji su bili na tom turniru su i naši učenici: Deni Jergović, 8.d, Karlo Prpić, Marin Androić i Hrvoje Babić, 8.b. U pratnji su bile i dvije mame, gospođe Snježana Prpić i Dunja Babić. Najveći stadion na svijetu Turnir se održavao na najvećem stadionu na svijetu, Rungnado May Day Stadium u Pyongyangu, koji može primiti posjetitelja. Osim što su odigrali četiri utakmice, na njemu su svaki dan i trenirali. Stadion je ogroman, na njemu se održavaju državni sletovi ili susreti nacionalnih reprezentaci, rekla je Dunja Babić, Hrvojeva mama, tajnica škole nogometa sisačke Segeste i jedna od pet pratitelja 19 mladih nogometaša Segeste. Također je impresionirana gostoljubivošću Sjevernokoreanaca. Organizatori su im, osim treninga i utakmica, organizirali i izlete. Obišli su Pyongyang i tamošnji Memorijalni centar posvećen ocu domovine Kim Jong-ilu. Mladima je najzabavniji bio posjet aquaparku u sklopu kojeg je i sportsko - rekreacijski centar. Doduše, ondje se nisu smjeli kupati, iako je bilo vruće. Umjesto kupanja, odigrali u košarkašku utakmicu protiv Južnokoreanaca, a organizatori su ih odveli i na trening muške i ženske sjevernokorejske košarkaške reprezentacije. Nemaju Facebook, ali znaju za Modrića Mazili su nas i pazili pa smo se osjećali kao da smo seniorska reprezentacija, Trening na Rungnado May Day Stadium ispričao je Deni Jergović, osmaš koji je zbog svoje izrazito plave kose bio svojevrsna atrakcija. Stalno su tražili da se slikam s njima! Momci su bili oduševljeni što imaju priliku vidjeti svoje vršnjake iz cijelog svijeta koje veže ista ljubav - nogomet. Odlično igraju nogomet. Vidjeli smo i utakmicu ženske ekipe koja je zaista 44 PLAMEN

45 odlična. Naši suparnici iz Sjeverne Koreje stalno su nas ispitivali o našim nogometašima. Znali su da je u tijeku Kovačićev transfer, pitali su za Modrića i mnoge druge, ispričao je Deni Jergović. Saznali smo i da su ostali fascinirani sportskim navikama Sjevernokoreanaca. Svi školarci nose identične uniforme, a smješteni su u nekom obliku školskih internata, a vikendom odlaze kući. Isto je i s nogometnim školama, u kojima je 40 posto djevojčica i djevojaka. Uočljiva disciplina Sve je čisto, na ulicama nema smeća, trava je svuda uredno pokošena. Puno se gradi, uglavnom velike zgrade. Sportski centri su svi dobro održavani. Ljudi su jako ljubazni, a u našem hotelu turisti su se svakodnevno izmjenjivali, rekla je mama Dunja. Imali smo vodiča, prevoditelja i vozača. Uočili smo disciplinu kamo god smo pogledali. Odbojka je nacionalni sport i na livadama su postavljene mreže za odbojku. Našoj djeci bilo je čudno što nijedna nije bila nimalo potrgana. Kod nas bi bile odmah uništene, ali kod njih se pazi i čuva, dodaje Dunja. Dojmovi naših segestaša Marin Androić nam je rekao da će zauvijek pamtiti izlazak na stadion na kojemu se nalazi pedesetak tisuća ljudi. Osjećaj je neponovljiv, rekao nam je. Na našoj utakmici bilo je oko gledatelja, a nama se činilo da je poluprazan jer može primiti ljudi, rekao nam je Karlo Prpić. S putovanja si je donio razglednice, magnete, novine i dresove, a za vrijeme boravka na turniru osjećao se sretno i sigurno. Putovanje je bilo jako iscrpljujuće, ali je vrijedilo ići zbog svega što smo tamo vidjeli i doživjeli. Put u Sjevernu Koreju nikada neću zaboraviti, izjavio je Hrvoje Babić. Važno je znati engleski Rekli su nam da su se sporazumijevali s ostalim dečkima na engleskom. Koreanci znaju engleski, pogotovu oni s juga, bio je njihov komentar. Imaju i podosta novih prijatelja na facebooku. Rodila su se nova poznanstva, a društvene mreže im omogućavaju kontakt. Nažalost, na društvenim mrežama nemaju prijatelja iz Sjeverne Koreje jer ih oni ne koriste. Oni nemaju društvene mreže, ali zato svi imaju mobitele i jednu nacionalnu mobilnu mrežu, na koju se stranci ne mogu spojiti. Deni Jergović s najboljim igračem turnira (drugi slijeva) Putovanje za sjećanje Važnije od rezultata je jedno veliko iskustvo koje su naši dečki i njihovi pratitelji stekli boraveći daleko od kuće. Bili su u zemlji u koju se rijetko putuje jer je udaljenost velika, a i upoznali ljude s različitih kontinenata, njihove običaje, kulturu i navike. Paula Mikinac i Margareta Pavičić, 8.a Službeno fotografiranje prije prve utakmice Marin, Karlo, Deni i Hrvoje u sportskoj dvorani Aquaparka Oproštajna slika s vodičem Južnokoreancem PLAMEN 45

46 Iz grada Sisak. Grad velike povijesti. Moj grad. Kupske noći Šiklja Hrastov čamac za riječnu plovidbu u prošlosti je služio za prijevoz robe, ljudi i za ribolov. Danas najviše služi za rekreativnu plovidbu. Izrađuje se ručno. Ravnog je dna, tupih pramca i krme. Pogodan za nasukavanje i udaranje o obalu. Duljina mu je oko 6m. Antika - temelj svega Blistava je prošlost moga grada, neizmjerno zanimljiva i posebna. Tu blistavost i veličanstvenost moglo se vidjeti i u prvim danima rujna u sklopu turističke manifestacije Kupske noći. Održane su pod pokroviteljstvom Turističke zajednice Grada Siska (Grad Sisak, Gradski muzej Sisak i Dom kulture Kristalna kocka vedrine uz veliku pomoć UDVDR RH kluba Vrbina, Udruge lađara Sisak, Ronilačkog kluba Sisak, Kajak kanu kluba Odra, Ceha frizera i kozmetičara Sisak, VIA Kolapjani i FA Ivan Goran Kovačić). Rimljani na ulicama grada Ulicama moga grada koračale su ponosne rimske legije. Bilo je tu i modnih revija, rimskih toga i frizura, prezentacija starih zanata i antičkih igara za djecu. Glavnu manifestaciju, uprizorenja bitke iz 35. godine prije Krista, željela je pokvariti uporna kiša, ali Dioklecijanovi legionari iz Splita, mađarskog Szombathelya, ali i naši hrabri Siščan, nisu se dali. Bitka je bila poput stvarne. Kruna Kupskih noći Siščani su mogli uživati i u raskošnosti i ljepoti oldtimerima kao i spuštanju šiklji od Zibela do Šetnice. U tom je dijelu ove zanimljive manifestacije posebno uživala naša Kupa. Svi su pogledi te suncem okupane nedjelje bili upućeni baš njoj. Kruna Kupskih noći bila je Šikljada, veslački dvoboj na drvenim tradicijskim kupskim čamcima. Organizatori toga dvoboja su sisački lađari, Udruga lađara Sisak, ponos našega grada. Oni posebno vole naše tri rijeke. I po kiši i po suncu možete ih vidjeti kako energično veslaju u neretvanskoj lađi. Svake godine predstavljaju naš grad u Metkoviću, na Maratonu lađa. Da, moj, naš Sisak je grad ponosa. Kupske noći dokaz su tome. Dora Engler, 5.d 46 PLAMEN

47 Sudjelovali smo na likovnoj izložbi Iz grada Naša županija u Europskoj uniji Sudjelovali smo na 1. likovnoj izložbi osnovnih škola na temu Moja županija u europskoj uniji kojom je, uz brojna druga događanja, obilježen Dan Europe i Europski tjedan u Sisačko-moslavačkoj županiji. Josipa Safić, 5.d Martina Kolar, 5.d Završno događanje Europskog tjedna na području naše županije obilježilo je 8. svibnja otvaranje izložbe likovnih radova. Izložba je održana u prostoru Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac. Sudjelovali su učenici 5. i 6. razreda. Natječaju se odazvalo 16 osnovnih škola sa po pet likovnih uradaka kreiranih u tehnici kolaža. Služili su se papirom, tkaninom i plastikom te na kreativan način razradili temu motivima iz naše županije: rode, ribe, posavske kuće i drugo. Jasminka Vidović Buinac, mag. art. Lucija Bunjevac, 5.b Tea Vidović, 6.a Patrik Živčec, 6.c PLAMEN 47

48 Zanimljivosti Ljudska vrsta je u svojim nastojanjima da si olakša život na zemlji djelovala na okolinu i na taj način utjecala na njen razvoj i izgled. Dokaz tome je i sedam čuda modernog doba, od kojih svako na poseban način izaziva divljenje i pokazuje čovjekovu spremnost da promijeni okolinu i svijet oko sebe. Donosimo vam... SEDAM SVJETSKIH CN toranj, Kanada Toranj se nalazi u Torontu, a izgrađen je za potrebe emitiranja televizijskog i radijskog signala te bežičnih signala koji pokriva cijelu regiju. Visina mu je metra i trenutno je treći po visini toranj na svijetu. Gradnja je započela godine, a otvoren je godine. Panamski kanal, Panama Golden Gate, Sjedinjene Američke Države Golden Gate je most koji spaja San Francisco s okrugom Marin na njegovom sjevernom dijelu. Nakon puštanja u promet godine službeno je proglašen najdužim visećim mostom na svijetu. Tu je titulu držao sve do godine. Ukupna dužina mosta je 2,7 kilometara, a visina iznad vode 67 metara. Tijekom godine mostom prijeđe oko 41 milijun vozila. 48 PLAMEN Ovaj 77 kilometara dug kanal skraćuje put mnogim brodovima i spaja Atlantski s Tihim oceanom, čime po nekim mjerenjima skraćuje put za kilometara. Nekad je Panamski kanal službeno bio teritorij SAD-a, ali danas je pripojen Panami. Potrebno je otprilike 15 sati da bi se brodom prošlo kroz trostruki sustav kanala, a polovica tog vremena otpada na čekanje na red.

49 Zanimljivosti MODERNIH ČUDA Empire State Building, Sjedinjene Američke Države Kada je Empire State Building otvoren godine, bio je najviša građevina na svijetu. Ubrzo je postao simbol New Yorka, ali i simbol ljudskog uspjeha u postizanju nemogućeg. Sa svoja 102 kata smješten je na Petoj aveniji, a visina mu je metara. Titulu najviše građevine držao je od do godine. Sustav isušivanja mora, Nizozemska Itaipu brana, Paragvaj/Brazil Otprilike trećina površine Nizozemske nalazi se ispod morske razine. Nizozemci su stvorili nove površine iz Sjevernog mora sustavom isušivanja i brana. Nova površina nazvana je Flevoland. Od do godine trajao je proces isušivanja i gradnje brana, a danas se na toj površini uzgajaju nadaleko poznati nizozemski tulipani, ali i žive ljudi. Brana Itaipu je najveća funkcionalna hidroelektrana na svijetu. Završena je godine. Duljina brane iznosi 7760 metara. Prije izgradnje na tom je području živjelo oko obitelji koje su preseljene. Sama brana je izgrađena na vodopadima Guaira koji su tada prestali biti najveći na svijetu po protoku vode. Channel tunel, Ujedinjeno Kraljevstvo/Francuska Tunel se nalazi ispod La Manchea i spaja Folkestone u Engleskoj i Coquelles u Francuskoj. Sastoji se od tri tunela, dva su s tračnicama za vlakove, a treći je servisni tunel. Dužina tunela je 50 km od čega se 24 km nalaze ispod vode. Vlaku je potrebno oko 35 minuta kako bi došao s jedne strane tunela na drugu. Gradnja tunela počela je 1973., a dovršen je godine. Filip Kralj, 8.a PLAMEN 49

50 Plamenkov zabavni kutak People often think school children are lazy. That's soooo wrong! Just look what a busy day these children had yesterday. Busy bees Match the lines of the poem with the pictures. First I called my mother, we talked for an hour. Then I played tennis, went home and took a shower. I went to the kitchen, made a cup of tea, Took out my English book and studied carefully. I finished all my homework without a mistake. Then I decided to take a little break. I sat down for a minute to watch TV,, Fell asleep and woke up at three. A B D E C G H F Osmislila: Ivančica Puškarić, prof. Rješenje: C / A / H / B / G / D / F, E 50 PLAMEN

51 Plamenkov zabavni kutak Školska osmosmjerka Traženi pojmovi: KNJIGA KRASOPIS KREDA NALIVPERO ODMOR PACKE PLOČA RAČUN TABLET Rješenje: Osmislila: Margareta Pavičić, 8.a Učenički biseri: Koji je najveći kukac u šumi? Jelenko. Što je ozon? Rupa na Antarktiku. Kako se prenosi SIDA? Žlicom. Navedi barem jednog nametnika u drvetu. Vjeverica. Tko je sastavio glagoljicu? Ćilil Kmetov. Nabroji vrste trokuta. Špičastokraki, tupokraki, mnogostranični i dvostranični. Tko je i gdje objavio Kratku osnovu horvatsko - slavenskog pravopisanja? Nikola Tesla u Bibliji. Kako se zove hrvatski prvotisak? Misal po zakonu prvog rimskog cara. Igrani film Glup, gluplji je vrstom domoljubni film. Zemlja se okreće oko Sunca, a nekad i oko Mjeseca. Kako se zove najpoznatije zagrebačko groblje? Varaždinsko. Koja je najmanja čestica soli? Vrećica! Nabroji tri tipa umjetnih jezera. Umjetna, prirodna i slučajna. Koji je nadimak Benita Mussolinija? Mahatma Gandhi. Iz koje je države nekad poznata grupa ABBA? To je najpoznatija grupa u Češkoj. Vicevi: PETICA Dolazi mali Perica kući iz škole pa kaže roditeljima: Danas sam skoro dobio peticu!" Roditelji začuđeno: Kako zamalo?" Perica: Pa dobio ju je dečko do mene! O GRMLJAVINI Profesorica: Zašto prvo vidimo da sijeva, a tek onda čujemo da grmi? Učenik: Jer su nam oči ispred ušiju! DANAS SAM ZNAO ODGOVOR Dolazi sin sav sretan iz škole.otac ga upita zašto je tako sretan. Sin: Danas sam jedino ja znao odgovor na učiteljičino pitanje. Otac: Bravo sine, a koje je pitanje bilo? Sin: Tko je razbio prozor? NEOPRAVDANI Pita mama sina: Kako je bilo na testu? Dobro, kaže sin. Odlično, a što ćeš dobiti? Neopravdani! spremno kaže sin. Paula Mikinac, 8.a PLAMEN 51

52 U školi nekada i danas Nacrtala: Ema Dugandžić, 8.a U učionici nekad: karta, drvena ploča, klupa. Ovako se pravilno sjedilo na satu nekada. Ruke su morale biti ili na stolu, ili iza leđa. Kute su nekada bile obavezan dio učeničke odjeće. Danas se ponekad dogodi da se laktovi nađu na stolu. Nekada to nije bilo dopušteno. Ležerno odijevanje danas. Suvremena učionica: platno, projektor, računalo.