Sno vim dužno sni ci ma na čelu Hr vat sko na ci o nal no vi jeće na sta vlja ta mo gdje se

Transcription

1

2

3 I m p r e s s u m OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće g IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova»hrvatska riječ«, Trg Cara Jovana Nenada 15/II, Subotica g UPRAVNI ODBOR: Lazar Baraković, Dušica Dulić, Zdenko Đaković, dr. Marija P. Matarić, Pavle Pejčić, Dražen Prćić, Zvonko Sarić, Stipan Stantić, Zvonko Tadijan g DIREKTOR I V. D. ODGOVORNOG UREDNIKA: Zvonimir Perušić g POMOĆNICA I ZAMJENICA ODGOVORNOG UREDNIKA: Dušica Dulić g REDAKCIJA: Ivan Andrašić (Podunavlje), Davor Bašić Palković (glazba i kazalište), Jasminka Dulić (politika), Dražen Prćić (sport i zabava), Zdenko Samaržija (povijest), Zvonko Sarić (kultura), Nada Sudarević (fotografije), Željka Vukov (društvo) g TEHNIČKI UREDNIK: Thomas Šujić g ADMINISTRACIJA: Zdenka Sudarević g LEKTORICA: Katarina Vasiljčuk g KOREKTOR: Mirko Kopunović g TELEFON: / / g ŽIRO RAČUN: g hrvatskarijec@tippnet.co.yu g WEB: g TISAK:»Dnevnik«Holding sa p.o. Novi Sad,»Dnevnik«Štamparija g List je registriran kod Tajništva za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73. List je oporezovan PDV-om od 8 posto, po Službenom glasniku broj 140 od 1. siječnja u r e d n I k o v a presko~ena prepreka Sno vim dužno sni ci ma na čelu Hr vat sko na ci o nal no vi jeće na sta vlja ta mo gdje se sta ti ni je ni ti smje lo. Ne ra zum ne, a mo glo bi se reći i dje ti nja ste ostav ke po je di - nih čel ni ka, pod ne se ne po sli je ne ko li ko jed no gla sno usvo je nih od lu ka od vi tal - nog značaja za hr vat sku za jed ni cu u Sr bi ji i Cr noj Go ri, na kra ju ipak ni su ome le bu - dući rad pred stav ničkog ti je la ov dašnjih Hr va ta. I po kraj neo bjašnji vog agi ti ra nja za boj kot sjed ni ce, o ko jem ne službe no svje doče po je di ni vi jećni ci HNV-a, većina je po ka za la iz u zet nu od go vor nost pre ma se bi, svo joj dje ci, svo joj za jed ni ci i sve u kup noj bu dućno sti. Da je ko jim slučajem boj kot uspio, čulo se i na sa moj sjed ni ci, vje ro jat no se HNV u ovom sa sta vu više ni kad ne bi ni sa stao. A, ka da bi smo, ka ko i po ko ju ci je nu došli do no vog sa zi va, od go vo ra ne ma ni ti u tra go vi ma. No, i da lje osta je ne za tvo re nim suštin sko pi ta nje: zašto je HNV do ve den u si tu a ci ju da tek s mi ni mal nom većinom od lučuje o važnim pro ble mi ma hr vat ske za jed ni ce. Ako po sto je pro gram ske raz li ke, bi lo bi do bro pri općiti ih jav no sti. Čisto da se zna. Da ne bi bi lo na gađanja, ma ni pu la ci ja i ne ja snoća. A ako pro gram skih raz li ka ne ma, a jav no se o nji ma ni tko ni je očito vao, on da osob ne sim pa ti je ili an ti pa ti je ne smi ju do vo di ti u pi ta nje funk ci o ni ra nje in sti tu ci je. Ne smi ju, jer je to neo zbilj no, štet no i po vi je sno neod go vor no. Pri je teća blo ka da ra da HNV-a, ko ja je u jed nom mo men tu opa sno nat kri li la hr vat sku za jed ni cu, sva ka ko ne bi išla u ko rist za jed ni ce i tu ne ma spo ra. Onaj ko me to od go va - ra, onaj tko na to me ra di, svje sno ili ne svje sno ni je bit no, vri je me je da se za u sta vi i još jed nom sta vi prst na čelo. Zlo je učinje no, ali po vrat ka i da lje ima. Ne tre ba sum nja ti da će se u idućim da ni ma, na kon što je ozbilj na pre pre ka ipak preskočena, sta nje nor ma li zi ra ti i da će se većina vi jećni ka, ko ji su oprav da no ili neo - prav da no bi li od sut ni, uključiti u dalj nji rad HNV-a. U većini ili u ma nji ni, vi jećni ci su uvi jek vi jećni ci i pred nji ma je stal no ista za daća pošti va ti bi rače i ra di ti na do bro bit za jed ni ce. Boj ko ti ra njem ili op struk ci jom ra da do do bro bi ti se ne do la zi. Da pače. Ru ka po mi re nja pružena je na sjed ni ci HNV-a svi ma, pa i od sut ni ma. Tre ba je prihva ti ti, jer zlo vo lja rađa zlo vo lju, a zla krv zlu krv. A, ti me se po stiže sa mo jed no naše dalj nje pro pa da nje i, zašto kri ti, mo guće ne sta ja nje. Ima li hra brih da pri zna ju to kao svoj cilj? Z. P. FOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI: Nada Sudarević Sveti Otac pred oduševljenim vjernicima 22. travnja

4 S a d r ` a j T j e d N I k četvrtak, Pu{te ni VijećeHaškogsudaodlučilojenaslobodu, dopočetkasuđenja,pustitivladimiralazarevića,milanamilutinovića,nikolušainovićaidragoljubaojdanića. eu ro pa SredišnjidogađajdrugogadanaCransMontanaForumaplenarnajesjednicanatemuProširenjeEurope:Premaprocesupridruživanja2007.na kojojjesudjelovaoihrvatskipremijerivosanader.onjetomprigodom izraziouvjerenjedaćehrvatskazapočetipregovoreopridruživanjueuropskoj uniji do kraja luksemburškog predsjedanja u lipnju, a da će 2009.sudjelovatinaizborimazaEuropskiparlament. IzabraninovidužnosniciHNV-a No vi lju di za sta re pro ble me UposjetuškolamauTavankutuiLjutovu Vri je dan rad da je re zul ta te Najavljeniobilascimjestashrvatskompoviješću Sta za ma sri jem skih Hr va ta.20,21 JosephRatzinger,poglavarKatoličkecrkve No vi pa pa Be ne dikt XVI ,25 [id PETAK, IzvršnovijećeVojvodinekritiziralojeodluku lokalnih vlasti u Šidu da ukinu službenu uporabu jezika nacionalnih manjina. Pokrajinsko tajništvo za propise, upravu i nacionalne manjine zabrinuto je zbogodlukeskupštineopćinešidkojom seukidaslužbenauporabaslovačkogirusinskogjezikailatiničnogpismanateritoriju te općine. U priopćenju Tajništva se ocjenjujekakojeodlukasošidusuprotnosti s Ustavom Srbije, Ustavnom poveljomizakonomozaštitipravanacionalnih manjina. Dodaje se da je Tajništvo, koje vršiupravninadzornadprimjenompropisauoblastislužbeneuporabe jezika,prikupilopotrebnepodatkeipoduzelozakonompredviđenemjerekakobizaštitilopravamanjinanateritorijuopćinešid. Ne sre}a Teškaprometnanesrećadogodilaseoko19satinaputuodZrenjanina premanovomsadu.autobus»autobanata«sletiojesmostautisu.poginulojetrojeputnika,15jenestalo,asedmerojespašeno.nakontoga danimajebezuspješnopokušavanovađenjeautobusaizhladnetise. Koncertdječjihfolklornihskupina»Bunjevačkogkola«^aro li ja stva ra la{tva ,41 Koncert»Stotamburaša«uRumi Gla zbe na po sve ta Mi{i ku nu.. 46,47 4 Iz vje{}e Hrvatskajetijekom2004.postiglaumjerennapredaknapodručjuljudskihprava,alinekiproblemiidaljeostaju,stojiuizvješćuostanjuljudskih prava u Hrvatskoj helskinške Međunarodne federacije za ljudska prava(ihf).velikuzabrinutost,stojiuizvješću,izazivanezadovoljavajućasituacijauvezispovratkomizbjeglicaičestihkršenjapravaroma, iakopostojisvevećaspremnostjavnostidareagiranatakvakršenjaljudskihprava. Radikalnepolitičkestrankemarginaliziranesuizjavnogživotanakon izbora2003.,iakosudesničarskeradikalneskupineidaljeaktivne. NovaHDZ-ovaVladapoduzelajenaporezauspostavomrespektabilne reputaciještosetičepravamanjina,navodise,tedodajedajesituacijau vezisasrpskomiromskommanjinomjošuvijekvrijednažaljenja.iako Vladaimadobrenamjere,nijepoduzeladovoljnokonkretnihmjerada spriječidiskriminacijusrbairoma. Ma nji ne Članovi Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske iznijeli su nizprigovoranapraćenjenacionalnihmanjinauemisijamahrvatskog radijaitelevizije,inakoličinuprilogainanačinnakojisemanjineprikazujupredjavnošću.članovisavjetaprozvalisuhrtdautelevizijskimiradijskimprogramimateksporadičnospominjemanjine,nerijet- 22.travnja2005.

5 T j e d N I k Pa pa Novi,265.papajenjemačkikardinal Joseph Ratzinger, a njegovo novo,duhovno,imekojejeizabrao je Benedikt XVI. Konklava za izbornovogpape,nasljednikaivana PavlaDrugog,trajalajemanjeod24sata. NaTrgusvetogPetraokupiloseoko100tisućavjernika,asvakogtrenutkatajjebrojpostajaoveći. koiunegativnukontekstu.predsjedniksavjetaaleksandartolnauerizniojepodatkeizhtv-oveanalizepremakojimajeodsiječnjadokraja listopadaprošlegodineodukupnoemitirana7.104sataprogramatekpedesetaksatiposvećenomanjinama.nemožemobitizadovoljniovomrazinom,nemani0,5postoprogramanamijenjenogmanjinamakoječine gotovoosampostostanovništvauhrvatskoj,istaknuojetolnauer. DasenamanjinečestogledakaonaopterećenjesmatraiMiloradPupovac,kojijepozvaoHRTda prati politikukojuprogovarajupremijer ipredsjednikdržave,dasumanjinebogatstvohrvatske. GlavniurednikInformativnogprogramaHTV-aVladimirRončevićodlučnojeodbaciobilokakvupovezanostuređivačkepolitikesgovorom mržnje. subota, Tu ri zam ZaštobinekigrađaninHrvatskenahrvatskuobaluputovaoprekoagencijeizSrbije?RazlogzaštoseHrvatiodlučujudadomorskeobaleusvojojzemljiputujuprekonekedrugezemljemožesenaćiucijenama.Tko se odluči za aranžman neke od agencija iz Srbije platit će ljetovanje u istomhoteluzatrećinumanjenegodatamoodeuaranžmanunekogod tamošnjihturističkihoperatera. NasajmuturizmakojiseovihdanaodržavauBeograduigrađaniSrbijesevišenegoranijeinteresirajuzaljetovanjeuHrvatskoj.Uagencijamaočekujudaće15prodanihputovanjačinitiaranžmanizaKvarner, IstruiDalmaciju. Ne po vje re nje DemokratskastrankaćeuSkupštiniSrbijeglasovatizanepovjerenjeVladiVojislavaKoštunice,najaviojepotpredsjednik testrankedušanpetrović NEDJELJA, Stu di ja»danasmožemorećikakoposlije12.travnja,poslijepozitivneocjenestudijeoizvodljivostivlada uživaiširupodrškueuropskeunijeimeđunarodnezajednice«,rekaojepremijervojislavkoštunicanasjedniciglavnogodboradss-a.»vladajedaklepoložilaispit,da napravimtakvuusporedbu,nesamoprednašimparlamentomvećipred europskiminstitucijama«,kazaojekoštunica.»bitiizvaneuropesenemože«,kažekoštunica:»naravno,imaonih koji sumnjajući u sve ili dovodeći u pitanje ovaj važan, za zemlju, za državu, za građane, moment, postavljaju pitanje, zašto smo posljednji. Znate,sveovezemljekojesuušleuEUilikojeulazeuEUulazepostupno.Zajednuzemljukojajeprošlakrozratnenesreće,krozsankcije,kroz izolaciju,prirodnojedanemožeućimeđuprvimzemljama.«ja se no vac UspomenpodručjuDonjaGradinakodKozarskeDubiceuobilježenoje 60godinaodprobojalogorašaizustaškoglogoraJasenovac.Nakomemoracijisubilinazočnipreživjelilogoraši,najvišidužnosniciRepublike Srpske i BiH, predsjednik Srbije Boris Tadić i izaslanstvo Vlade Srbije. Iako su bili pozvani, skupu nisu prisustvovali bošnjački i hrvatski dužnosnicibih,kaonivisokipredstavnikubih PaddyEsdown. Osim domaćih dužnosnika, bili su nazočni i predstavnicimemorijalnogcentra»iadvashem«izjeruzalema,predstavnicisvjetskogparlamentaroma,predstavnicisrpskepravoslavnecrkve, hrvatsko izaslanstvo koje je predvodio Slavko Goldštajn,kaoivišetisućavjernika,potomaka jasenovačkihlogorašaizpotkozarjaiostalihdi- jelovarepublikesrpske. NakomemoracijiuDonjojGradinigovoriojepredsjednikRepublike SrpskeDraganČavić,kojijeprvi,ijediniodgovornika,kaožrtveJasenovca (osim Srba, Židova, Roma i antifašista) spomenuo i Hrvate:»UstaškizločincipoglavnikaAntePavelićasusesistomsurovošćuobračunavalisHrvatima,kojisuriskirajućisvojživotspašavaliipomagali progonjene«,kazaojepredsednikrs. PONEDJELJAK, Po zi tiv no OlliRehnjenakonrazgovorauBeogradukazaodaćenjegovoizvješće, kojećepodnijetiubruxellesunakonposjetasicg,bitipozitivno.»izvijestitćudasrbijaicrnagorapozdravljastudijuiželiuskoropočetipregovore o stabilizaciji i asocijaciji.također, izvijestit ću da u civilnom društvupostojiširokkonsenzuspodrškepridruženjusrbijeicrnegore Europskojuniji«,kazaojekomesarEUzaproširenje. RehnječestitaovlastimanakonkretnimkoracimanapravljenimusuradnjisHaškimsudom,uznaglasakdasetasuradnjamoranastavitido izručivanjasvihoptuženika. Pe}ina UregijiKlineotkrivenajepećinaukojusu,sumnjase,tajnodonošeni ostacinealbanacaubijenihnakosovutijekom1998.godine.unmikje priopćiokakosenaosnovipočetnihrezultata istrage može zaključiti da je pećina kod Kline,naoko50kilometaraodPrištine,»korištenazaskrivanjeljudskihostatakaimože sedovestiuvezusnestancimanealbanacana Kosovu1998.godine«. utorak, Voj ska Bivši potpredsjednik Demokratske stranke Čedomir Jovanović za»insajder«tvrdidajevojskajugoslavijepokušalaspriječitimiloševićevo izručenjedenhaagu,učemunijeuspjela,zbogčegajevojislavkoštunicasmijeniočelnogčovjekavojneslužbesigurnosti. Ogor~enje Imam Islamske vjerske zajednice Mustafa Jusufspahić kaže da je ogorčenzbogtijekasuđenjazapaljenjedžamijeunišu.jusufspahićje izjaviodabiislamskazajednicapravdumoglazatražitinavišiminstancamajerjesuđenjegrupiod11muškaracaoptuženihzapaljenjeniške džamije17.ožujkaprošlegodineodloženočetvrtiput.trioptuženaijedansvjedoknisusepojavilinaročištu,ajusufspahićjeizjaviokakoje očekivaovećuažurnostsudskihtijela. srijeda, 20. Povodomtragedijeizazvaneteškom prometnomnesrećomnamostuprekotisekodmjestažabalj,vladasrbijeproglasilajedanžalosti. 22.travnja

6 k a k O M O l I M? PrO MI[ljeN IZ BOr S vimaporučidanisambjegunac,dasambolestani dazbogtrenutnihokolnostikoristim»velikodušnu«ponuduvladeda biramdasedragovoljno predam,ilidadržava nećeništapoduzimati. Tuporukusamtakorazumio,jerVladanikada dosadanijespominjala daćeonaj,tkoneodluči predatise,bitiuhićen. NebojšaPavković,haškioptuženik,upismusvomodvjetniku,Danas,16.travnja NI[Ta STra[NO, da Pa^e T oštopolicijaneznagdjejepavković,nijenešto strašno,uvijekpostojetakvislučajeviiu običnomkriminalu.kaodaneznatekakoseneštotakoiranijedešavalo.toneznačidaseneznagdjeje, recimo,njegovalokacija,ilidasenećeubrzosaznati, ilidaseonnećepojavitiipredati,štojamislimdaće senakrajudogoditi,kaoiusvimostalimslučajevima,vjerojatnovrlo brzo.draganšormaz,članskupštinskogodborazasigurnost,dss, B92,15.travnja ZNa li ITkO I[Ta Pra Va PrO Fe SI O Nal ka P olicajkasampostruci.kadabih bašmoralaićiuvlast,ondabi tobilapolicija.najprijetrebaizbacitipolitikuizpolicije,inačeodte policijenemožetemnogoočekivati.ružatomašić,potpredsjednica HSP-a,Vjesnik,18.travnja dug PUT Od de Ve Te do Pr Ve ru Pe Nažalost,putoddeveterupenasvirali dosuradnjeodadožbiojesuviše dug,itonasjemnogokoštalo.živoradkovačević,predsjednikeuropskogpokretausrbiji, Dnevnik,17.travnja Naj Br@a je kor Nja^a P očetakslužbenogpridruživanja EuropipokazujedajeuSrbiji, ukojojsemnogipredstavljajukao tigroviileopardi,ipaknajbržakornjača.slobodanvuksanović,ministarprosvjeteuvladisrbije,politika, K akvaputovnica,kojigotovina,nemamjapojmaniočemu, kažeivicaračan,predsjedniksdp-aiobnašateljpremijerskedužnostiuvrijemekadjenepoznatnetko»heroju,ane zločincu«posvemusudeći,omogućiodadođeuposjedlažirane putovnice. Kakvoprisluškivanjeipraćenje,kojinovinari,nemamvamtri čisteniočemu,govoriojesvojedobnoračanotajnimagentima, isljeđivanjunovinarateobavještajnimpredstavkamanarečenu temu,kojeje,kakotvrdi,nečitajućibacaoukoš. Padobro,znaliitkoištauovojdržavi,spunimpravomse možezapitatičovjekkadotkrijedahrvatskinampremijerinemajupojmaočemuseudržavigovorii šuti.postojiunarodujednaizrekaoludomizbunjenom,kojabinaovommjestu sjelakaobudališamar.sveštouhrvatskojdišezaboravnojeineupućenodoiznereda.samocarladelpontetuitamo prozboridasmoputemsvojihdemokratski izabranihpredstavnikapomagaliifinanciralibježaniju»general-turista«,nakon čegajemimaloispljujemo danezna onatkojojglavunosi,aakoznanekanamdostavidokaze.imic pomic,takosepribližavamoeuropskojuniji. Adanasjesituacijastubokompromijenjena informiranismo doboli,svenamjekristalnojasno,alinitkoništanezna.zanimljivasituacija,nemašto.nitiaktualnipremijersanader,zar stesumnjali,nemapojmaštosedogađastimgotovinom,a opravdanosumnjamodabigaiprepoznaokadbikojim slučajemušetnjisjadrankomkosornabasaona»heroja«.na krajukrajeva,čovjekbudedovedenusumnjudatajgotovina uopćepostoji.ladislavtomičić,novilist,17.travnja lo GI^Na Na klo Nje NOST B eskompromisnosezalažemzaborbuprotivsvih oblikakriminala,poštovanjezakona,red,suverenitetiteritorijalniintegritetnaše zemlje,istinskuslobodunašeg narodaiočuvanjegospodarskih iekonomskihpotencijalanaše države,pajestogaprirodnailogičnamojanaklonjenostsrpskoj radikalnojstranci.siniša Vučinić,predsjednikSrpskepartijesocijalista,Srpski nacional, a a a Dujizmi I dalje idemo samo pravo. Nikoga nećemo zaobilaziti!; Samo pisci su u zatvoru nesretnim slučajem. Nešto im je palo na pamet; Oni su izgubili dobar glas, a sve više se čuju. DujoRunje 6 22.travnja2005.

7 T V r d I M I d O k a Z U j e M Izmeđudvatjedna Studija na ovjeri Posaojošnijezavršen.Europaje,doduše,zajedan njihove unutarnje i uzajamne atavizme i neraščišćene korakbližasrbiji,aliidovoljnoudaljenadabise račune,obuzdatiilibarbitnoograničitirazornodjelovanjenjihovognacionalizmaiekonomskog,socijalnog domaći političari prepustili euforiji i samozadovoljstvu. Konačno tu smo, gdje smo. Beogradu je i uopće civilizacijskog zaostajanja, nego ih prepustiti Bruxelles,uzsrdačnepozdraveitoplepreporuke,isporučio12.travnjapozitivnuStudijuoizvodljivosti.Štnost. stihiji i riskirati nove konflikte i regionalnu nestabil- godmisliliotome kakosmodonjestigli,jesmolibaš DrugirazlogfleksibilnijegstavaEUpremauključivanjuSiCGuintegrativneprocesesvakakojeučinjenici moralikasnitigodinu,moždaidvije,jel`setosrbija radikalno mijenja po europskim modelima ili će prije daje nakonjednogodišnjegrazdobljapolitičkogkaosaikonfrontacijaiolakogpoigravanjasispunjavanjem bitidaseeuropaizsvojih»egoističkih«,odnosnopragmatičnih razloga prilagođava Srbiji, to je dobra i međunarodnih obveza Vojislav Koštunica okrenuo ohrabrujućavijest.barkaonagovještajdanamdržava Piše:IvanTorov listiposljednjihnekolikomjesecisvogamandatauradioneke,istinizavolju,neočekivanezaokrete.možda ipak nije tolika prokleta avlija koliko se moglo zaključitiizsvegaonogaštosenaovimprostorimadešavalood5. nedokrajadefinirane,ipakdovoljnezazaključak,kakoseube- listopada2000.,anaročitoposljednjedvijegodine. ogradukonačnoshvatilodajevragodniošaluidaalternativeeu- Reklo bi se kako smo se povremeno ponašali, dobro smo i ropskomkursusrbijumogudodatnorazoriti.iakosporo,čakpo- prošli.usvakomslučaju,boljenegoštosukroničniskepticipredvremenoneodlučno,prihvatiojemeđunarodnatranzicijskapravilaigre,napustiojetaktikuopstrukcijesuradnjeshaškimsudoviđali.kolikoputasunameuropskidiplomati,reagirajućinauobičajenadomaćapolitičkaiideološkakolebanjaioscilacije,sneskrivenom dozom rezigniranosti poručivali da smo, kako netko publikesrpske,odustaoodupornogprotivljenjapromjeniustav- predavšizakratkovrijemečaktrinaestoptuženihizsrbijeire- ovihdanareče,prijezaslužilislanjeozbiljnesociološkeipsihološkestudijeneuhvatljivostiinepredvidljivosti,negosignaldasdokornoodbojnistavpremasudjelovanjusrbaukosovskiminstinepovelje,ačiniseposljednjihdanaipriličnoomekšaosvojtvr- uaktualnomeuropsko-balkanskomcivilizacijskomprestrojavanju tucijama. inanasračuna. Najnovija,kooperativnijamanirasrpskeVladeje,nemasumnje, UVLAKU: Usprkos činjenici da običan svijet, pritisnut svakodnevnim tranzicijskim udarima, neimaštinom i sve drastičnijom jednice, ali ih nije do kraja i uklonila. To što Vlada ulaže udobrojmjeriamortiziralarezerveipodozrenjameđunarodneza- besposlicom,pokazujevisokstupanjravnodušnostipremastudiji»nadčovječanske napore«da se haški optuženici»privole«na oizvodljivosti,valjarećikakojeučinjenkorakudobrompravcu.»dobrovoljnupredaju«,doduše,bitnojeskratilohaškispisak,ali Ako ni zbog čega drugog ono bar zbog toga što je ovoj zemlji nijebašuvjerilosvjetskemoćnikedasebeograd timeštoupornoodbijauhititionekojineželedragovoljnootićiudenhaag,a pruženajedinstvenaprilikadase,takorećiuposljednjitren,ukrca navlakzaeuropu.dakle,boljejebitiinasamomzačelju(salbanijom i BiH) nego iza začelja, odnosno izbačeni iz pokrenute epitetima časnosti i poštenja nije pretrgao u distanciranju od»dragovoljce«časti garancijama, materijalnim pogodnostima, kompozicije.utomsmislu,imaprostorazazadovoljstvo,narav- počinjenihratnihzločinaineslavnebliskeprošlosti. no,umjeriukojojseononećepretvoritiuneobuzdanuineosno- vanueuforiju,povodzabusanjeu»junačkegrudi«iprikupljanje kodanaprije12.travnjamoždajenajboljailustracijakakoseap- TEKPOČETAK:»Nestanak«generalaPavkovićasamonekoli- jeftinihpolitičkihpoena.timpriještoovaprva,pripremnafazaza solutizacijaprincipa»dragovoljnepredaje«,mimovažećegzako- prijamniispitkojinamtekpredstoji,svojzavršniepilog(potvrdu) na,možezatrenpreinačitiuneprijatan bumerang.nesamoza- trebadobiti25.travnjanaministarskomvijećueu,kadaćesvaka od 25 članica procjenjivati je li Beograd ispunio i posljednji sulivladaimupprikazalivrhunskiamaterizamkadsudopusti- toštojepavkovićevbijegpodgrijaomnogespekulacijeotomeje- uvjet(predajageneralapavkovića Haškomsudu)prijenegoštoi lidaimsegeneralodmetneilijeneštodrugo,ozbiljnijeupozadi- definitivnodobije»zelenosvjetlo«zaidućefaze. ni,većizbogopasnostidazbogjednogčovjekačitavapričaostu- A prva sljedeća su: Ratko Mladić, Radovan Karadžić, Goran dijioizvodljivostiieuropskimintegracijamapadneuvoduipri- jenegoštojezapočela. Hadžić iostalishaškogspiska,padugiimukotrpnipregovorio zaključivanjusporazumaoasocijacijiipridruživanju.kakoseu Kakva god bila prava istina, Koštuničina Vlada nema izbora: Ministarskom vijeću odlučuje konsenzusom, jasno je da će ovdašnjavlastpreuzetinasebevelikirizikdaodsveganebudeništa, završiunečijojladici,nebojšapavkovićsedotogdatumamora akoneželidavećproslavljenastudijaoizvodljivosti25.travnja ukolikopomislidaćejojseovogputaprogledatikrozprste.uvjeravanje premijera Koštunice da će Beograd svoja»dugovanja«haag bit će, u stvari, uvod u ono što mora uslijediti kako bi se naćiusheveningenu.ato,opet,nijesve.njegovodlazakuden Den Haagu izmiriti oda do Ž trebala bi biti pokazatelj da se u uopće počelo pregovarati s Bruxellesom: predaju Mladića i Karadžića(obveza i Beograda i Banjaluke) do srpnja kada se obi- idućihnekolikodana,pasvetamodorujnaovegodine,nećeićiu nepotrebnoeksperimentiranjeiovaprilikaprokockati. lježavadesetagodišnjicasrebreničkogmasakra,ilinajkasnijedo IZNUĐENI ZAOKRETI: Iako će isporučena (a još nepo- rujna,kadaseplanirajuprvipregovaračkikontaktiseu.usput, tvrđena)studijatekbitipredmetpažljivihanaliza,odgovornadi- nahaškomspiskuje pokrajpavkovića,mladićaikaradžića lemu štojepresudilodasebeogradu,usprkosizvjesnimrezer- vamaubruxellesuiwashingtonu,pružišansa,većsadasemože odlagati. jošosamoptuženika,čijeseslanjeusheveningennesmijeviše naslutiti.dvasubitnarazloga.prvijeuvjerenjeeuropskeunijeda Prematome,posaojošnijezavršen.Europaje,doduše,zajedan sestabilnost»staredame«nemoženadužirokodržavatiukoliko korak bliža Srbiji, ali i dovoljno udaljena da bi se domaći političariprepustilieuforiji,samozadovoljstvuisamohvalisanju.»neuralgične«balkanske države budu i dalje izvan tog procesa. Odnosno,procjenadajeboljetekrhkeinestabilnedržavedržati AutorjekomentatorizBeograda, pod kontrolom, guranjem u europske integracije marginalizirati tekstjeobjavljenu»politici«17.travnja 22.travnja

8 T e m a IzabraninovidužnosniciHrvatskognacionalnogvijeća No vi lju di za sta re pro ble me Za pred sjed ni ka HNV-a iza bran Jo sip Z. Pe ka no vić iz Som bo ra, a za pot pred sjed ni ke Du jo Ru nje iz Su bo ti ce i Vla di mir Bošnjak iz No vog Slan ka me na * Na pri je dlog pred sjed ni ka Iz vršnog od bo ra HNV-a La ze Voj nić Haj du ka iza bra ni no vi čla no vi Iz vršnog od bo ra HNV-a Je le na Piu ko vić, Jo za Ko lar, Ivan Sti pić i Zvo ni mir Pe rušić * HNV od lučio da četi ri no va čla na Uprav nog od bo ra NIU»Hr vat ska ri ječ«bu du La zar Ba ra ko vić, Sti pan Stan tić, Pa vle Pejčić i Zden ko Đako vić * Ia ko je sku pi na vi jećni ka po kušala boj kot ra da HNV-a, većina je po ka za la iz u zet nu od go vor nost pre ma hr vat skoj na ci o nal noj za jed ni ci Piše:ZvonkoSarić Za novoga predsjednika Hrvatskog nacionalnogvijećaizabranjejosip Zvonko Pekanović, diplomirani ekonomistumirovini,vijećnikizsombora. Novi potpredsjednici HNV-a su Dujo Runje, za regiju Subotica, i Vladimir Bošnjak, za regiju Srijem. Na prijedlog predsjednikaizvršnogodborahnv-alaze VojnićHajduka,novičlanoviIzvršnogodbora su: Jelena Piuković za kulturu, Joza Kolar zagospodarstvo,ivanstipić zaobrazovanjeizvonimirperušić zainformiranjeislužbenuuporabujezika. I Upravni odbor Novinsko-izdavačke ustanove»hrvatska riječ«dobio je nove članove,atosulazarbaraković istipan Stantić izsubotice,pavlepejčić izvajske izdenkođaković izsrijemskemitrovice. 8 Uspješnookončanasjednica:vjećniciHNV-a TAJNO GLASOVANJE: SjednicaHNV-a održanajeusuboticiusubotu16.travnja, asazvanajenapismenizahtjevskupinevijećnika,nakonštosunaprethodnojsjednicidotadašnjipredsjednikhnv-a,dvapotpredsjednika i tajnik podnijeli neopozive ostavke.odukupno35vijećnika,nasjednicijebilonazočno19,odnosnonatpolovičnavećinadovoljnazadonošenjepunovažnihodluka.zapredsjednikahnv-ajosip Z. Pekanović je u tajnom glasovanju dobio18glasova,doksupotpredsjednici, novi članovi Izvršnog odbora HNV-a i UpravnogodboraNIU»Hrvatskariječ«na tedužnostiizabranijednoglasno. Početkom sjednice predsjedavao je potpredsjednik HNV-a za regiju Podunavlje StipanŠimunov. Na zo~ni vi je}ni ci G rgokujundžić,andrijakopilović,olgašram,marijaturkalj,zoranvojnićtunić,jozakolar,markoberberović, StipanStantić,MirkoOstrogonac,Đorđe Čović,DujoRunje,VladimirBošnjak,Lazo Vojnić Hajduk, Josip Gabrić, Petar Kuntić,BelaIvković,JosipZ.Pekanović, StipanŠimunoviMilivojPrćić. U ime skupine od 11 vijećnika, koji su zatražilisazivanjesjednice,kandidaturuza predsjednikahnv-ajosipaz.pekanovića podniojevijećnikpetarkuntić:»temeljem ostavki dužnosnika HNV-a, koje su podnijeli na prethodnoj sjednici, skupinaod11vijećnikadajepotporukandidaturijosipaz.pekanovićazapredsjednika Vijeća. Smatramo da naš kandidat posjedujekvalitetezaobnašanjetedužnosti,abudućidajegodinamaaktivanuhrvatskoj zajednici, njegov dosadašnji rad i iskustvo garant su da će znati pridonijeti rješavanju aktualnih problema«, kazao je PetarKuntić. Pošto drugih kandidatura nije bilo, StipanŠimunovjepredložiodaseizbornovogpredsjednikaprovedetajnimglasovanjem,štojeiusvojeno,nakončegasepristupiloglasovanju.UIzbornukomisijuizabrani su vijećnica iz Bačkog Monoštora Od sut ni vi je}ni ci J osip Ivanović, Bela Tonković, Mato Groznica, Josip Pekanović, Branko Horvat,AntunKaić,SlavicaPeić,Stipan Stipić, Šima Raič, Ladislav Suknović, Zdenko Đaković, Slaven Dulić, Slavko Benčik, Milka Dina Drašković, Tatjana MelvingeriJosipIvanković. 22.travnja2005.

9 T e m a JosipZ.PekanovićVladimirBošnjakDujoRunjeStipanŠimunovvlč.JosipPekanović Dr.AndrijaKopilovićapeliraonajedinstvohrvatskezajednice Ne slo ga je raz log na{eg ne sta ja nja Besmislenapodjelana»mii»vi«: GrgoKujundžićidr.AndijaKopilović NakonizboranovihdužnosnikaHNV-avijećnikvlč. dr. An dri ja Ko pi lo vić pozvaojepripadnikehrvatskezajedniceuvojvodininajedinstvo.»vrlorijetkosejavljamzariječ,alihtiobihzaokružitiovusjednicusvojimrazmišljanjem o našoj zajednici. Na početku dvadesetog stoljeća većinsko stanovništvousuboticibilojehrvatsko,asadanapočetkutrećegmilenija onočinitektrećinuilijošmanje.postojijedanizrazizmarksističketerminologije vanjskineprijatelj,kojijenekakojošostaougovornojuporabi, alimimoramorazumjetidajeproblemhrvatskezajednicenašaunutarnja nesloga.jedanodnašihvelikihgrijehajeupravonašaneslogaitojerazlognašegnestajanja.temaovesjednicehrvatskognacionalnogvijećaje shvatitidajeovadanašnjasjednicazadnjitrzajipokušajspasavanjasazivavijeća,jerdadanašnjasjednicanijeodržana,sljedećenebinibilo.moramorazumjetidajesvakičlannašezajednicevrijedan.besmislenajepo- djelananešto,štobiseoznačilokao mi i vi.radsemoravrednovatiimoramokonačnogledationoštojepozitivno.kritikaje poželjnaakojekonstruktivna,anerušilačka,radiobilježavanjapojedinaca.ispraznokritiziranjejepogubno.naševijećetrebaimati 35članovainijenasSrbijaograničila,mismosamisebeograničilidanaovojsjednicibudeprisutnosamo19vijećnika,jermise samidijelimo.samosevrijednostimamožegraditi«,kazaojedr.andrijakopilović. MarijaTurkalj,vijećnikizSuboticeZoran VojnićTunić išeficauredahnv-amarija Mandić. Nakon prebrojavanja glasačkih listića,izbornakomisijajepriopćilarezultatglasovanja.zaizborjosipaz.pekanovića glasovalo je 18 vijećnika, a jedan je bioprotiv,tejeprijedlogprošao. NakontogajeJosipZ.Pekanovićpreuzeo vođenje sjednice. Zahvaljujući se vijećnicimanaukazanompovjerenju,novije predsjednikistaknuokakoćenastojatirazvijatisuradnjusdržavnimtijelimasrbijei lokalnimsamoupravamauvojvodiniukojimaživehrvati,aposebnupozornostpoklanjatćekontaktimashrvatskimudrugama imatičnomzemljom.takođerjeukazaona važnost sudjelovanja cjelokupne hrvatske zajedniceurješavanjusvihaktualnihproblema. JEDNOGLASNO ZA NOVE POT- PREDSJEDNIKE: Budućidasunapret- Prvačestitka Uočisjednice:StipanStantić,PetarKuntić,LazoVojnićHajduk inovinarkahtv-amirelasršić-kovač 22.travnja

10 T e m a LazoVojnićHajdukJelenaPiukovićIvanStipićZvonimirPerušićJozaKolar hodnoj sjednici, održanoj 19. ožujka, nakonostavkimategroznice ibrankahorvata ostala upražnjena dva mjesta za potpredsjednike,josipz.pekanovićjetemeljem članka 3. stavka 2. Poslovnika HNV-a predložionovepotpredsjednike,itozaregijusrijemvladimirabošnjakaiznovog Slankamena,azaregijuSuboticaDujuRunjeizSubotice.Onisupotomizabranijednoglasno. PoslijeizboraDujoRunjejeizniosvoje razočaranje zbog toga što jedan broja vijećnikanijebionazočannasjednici:»preferiramrazličitamišljenjaipozivam vijećnike da se vrate u vijećničke klupe. Uvjerensamdajedostavremenaizgubljeno,moramobitipravodobniipredstavljajućihrvatskuzajednicutrebamoizvršavati plan i program rada Hrvatskog nacionalnogvijeća«,kazaojedujorunje.zbogizborananovudužnost,dujorunjejepodnioostavkunačlanstvouizvršnomodbo- 10 Gostiizdiplomacijeupauzisjednice:MiroslavKovačićiDavorVidiš ruhnv-a,ukojemjebiozaduženzapo- sloveobrazovanja. Vijećnik Josip Gabrić je, govoreći o nužnosti jedinstva u radu HNV-a, koje je neophodno kako bi Hrvati ostvarili ona Odgovornoisavjesno: MirkoOstrogonaciMarkoBerberović prava koja druge nacionalne manjine u SiCGvećimaju,apoglavitousferiinformiranja,rekao:»Izgledadapostojeodređenesnagekojimanašejedinstvosmeta.Smatramdobrim štodemokratskisavezhrvatauvojvodini radiskupashnv-omnarješavanjuaktualnihproblema,atrebaraditiinaštoboljem povezivanjusdjelatnicimanaterenu«,kazaojejosipgabrićizatražiodahnvinicira izmjenu Izbornog zakona Republike Srbije, kako bi se postiglo izravno prisustvo predstavnika hrvatske zajednice u Skupštini Srbije i u svim drugim skupštinama. REKONSTRUKCIJAIZVRŠNOGOD- BORA: Temeljem članka 27. Statuta i članka10,11,12i13poslovnikahnv-a, predsjednikizvršnogodborahnv-alazo Vojnić Hajduk predložio je rekonstrukciju Izvršnogodbora.»Jedan član Izvršnog odbora podnio je ostavku poslije prošle sjednice HNV-a, Dujo Runje je to uradio danas, Berislav Skenderović zbog svog značajnog posla i preuzetih obveza u Meksiku, Rusiji, Grčkoj, Italiji i u zemlji nije više u mogućnostiobavljatitudužnost,dokmarinko Prćić radi svojih poslovnih obveza teško možepratitiradizvršnogodbora«,rekaoje Lazo Vojnić Hajduk obrazlažući potrebu razrješenja tih članova Izvršnog odbora. OnjeujednozanovečlanoveIzvršnogodborapredložioJelenuPiuković,IvanaStipića i Zvonimira Perušića iz Subotice te JozuKolaraizSombora.Predloženeosobe podržao je i predsjednik Vijeća Josip Z. Pekanović.ZaodlukuorazrješenjučlanovaIzvršnogodboraglasovaloje18vijećnika,ajedanjebiouzdržan,doksunovičlanoviIzvršnogodboraHNV-aizabranijednoglasno. REKONSTRUKCIJA UPRAVNOG ODBORA»HRVATSKE RIJEČI«: ObrazloženjezarekonstrukcijuUpravnogodboraNIU»Hrvatskariječ«takođerjedao Lazo Vojnić Hajduk, rekavši kako je to nužnoradiboljezastupljenostipredstavnikaregijaujedinojprofesionalnojinstitucijiuhrvatskojzajednici,kaoizbogtogašto 22.travnja2005.

11 T e m a Dogovaranje:JozaKolar, MilivojPrćićiBelaIvković ječlanupravnogodboratomislavžigmanov podnioostavku.onjepredložiodase dužnostirazriješematogroznica,kalman Kuntić i Stipan Stipić, a za nove članove UpravnogodborapredložiojeLazaraBarakovića i Stipana Stantića iz Subotice, ZdenkaĐakovićaizSrijemskeMitrovicei PavlaPejčićaizVajske.Vijećnicisujednoglasnopodržaliiteprijedloge. PredsjednikIzvršnogodboraHNV-aLazoVojnićHajdukjetemeljemčlanka16.i točke19.statutavijećapredložiodačlan Savjeta za nacionalne manjine Vlade Republike Srbije umjesto Josipa Ivanovića bude Josip Z. Pekanović, što je jednoglasno prihvaćeno. Vijećnici su također jednoglasnoodlučilidasejosipz.pekanović ilazovojnićhajdukimenujuzaosobekoje mogu predstavljati HNV u poslovnopravnim postupcima, kao i da se Josip Z. Pekanović,LazoVojnićHajdukiDujoRu- njeimenujuzapotpisnikefinancijskihdo- kumenata,stimdasvakifinancijskidoku- mentuvijekmorajupotpisatidvapotpisni- ka. Nakonsvihovihglasovanjavijećnicima senaukazanompovjerenjuzaizboruizvršniodborhnv-azahvalioijozakolar, ističući kako je gospodarstvo iznimno važansegment.»moramosezalagatidačlanovinašezajedniceštovišeparticipirajuutijelimavlasti,amoramosezalagatiizaostvarenjei očuvanjenašihpravakojaćenamosiguratiidonošenjezakonaoantidiskriminaciji. Vijeće treba poduprijeti gospodarstvenike izhrvatskezajedniceipomoćinjihovoorganiziranje, kako bi lakše rješavali svoje problemeugospodarstvu.kadagospodarstvenicitražesvojaprava,vijećeimtreba pomoćiipremapotrebiihštititi«,kazaoje JozaKolar. NakoncusjednicePetarKuntićjepostaviovijećničkopitanjeotomeukojojjefazi izrada obilježja hrvatske zajednice u SiCG,izrazivšiželjudasestimposlomšto prijezavrši,pouzorunasrbeuhrvatskoj, kojisunedavnoodlučiliosvojimznamenjima. NasamomkrajusjedniceJosipZ.Pekanović se zahvalio bivšem predsjedniku i bivšimpotpredsjednicimahnv-anaradui pozvao sve vijećnike da se uključe u budućiradhnv-a. Uvijekneizvjesno:tajnoglasovanjezapredsjednika g VladimirBošnjak,potpredsjednikHNV-a,pozvaosvevijećnikedasepriključeraduHNV-a Ne su gla si ce se mo ra ju nad vla da ti V ijećnicimasenakonusvojenihodlukaobratioinovipotpredsjednikhnv-avladimirbošnjak,kojijekazaokakojeodsamogtrenutkautemeljenjavijećedoživljavaokaosaborhrvatskognarodausicg,najvažnijuinstitucijukojabimoralaraditisamona koristhrvatskezajednice,anikakoradizadovoljavanjabiločijihprivatnihinteresa,osobnihobračunailiodmjeravanjapolitičkemoći pojedinihdužnosnikaili struja unutarhrvatskezajednice,akakojevijećeutemeljenokaomjerodavnotijelozarješavanjeproblemauoblastimainformiranja,uporabejezika,obrazovanjaikultureitajpomalosuženiokvirdjelovanjadobrajeosnovazapostizanjenajvažnijegciljakojebivijećetrebalodostići,atojeočuvanjenacionalnogidentiteta.»osjećajućivelikuodgovornostpremasvomnarodukojusasobomnosičlanstvouvijeću,nikadaminijepadalonapametopstruiratiradvijećaizbilokojihrazloga.dapače,uvijeksamsetrudiokonstruktivnopridonositiraduvijeća,predlažućikonkretnemjerekojetrebamopoduzimatikakobismodosegnulinajvažnijiciljkojijeprednama,atojezaustavljanjeasimilacije.budućidadolazimizsrijema,podjeleianimozitetiuvijećunisumiposvejasni,alibinamsvimtrebalovrlobrzopostatijasnimdasemorajunadvladatipolitičkeiosobnenesuglasice,jerseovdjeneradiopolitičkojstrancičijajezadaćaborbazavlast,negooinstitucijičijiznačaj dalekonadilazipovremenaodmjeravanjapolitičkemoćimeđupojedincimaili strujama «,kazaojevladimirbošnjak,ističućikako seprihvaćanjemdužnostipotpredsjednikavijećazapodručjesrijema,nežalisvrstatinitiujednuodmogućih struja.»odlukuoprihvaćanjuovečasneivrlozahtjevnedužnostidoniosamisključivoizrazlogaosjećajaodgovornostizadaljnjiradvijećaipotrebedasečimprijeotpočnesrealizacijommnogihprojekata,ponajprijenapodručjusrijema,akojisuodživotnogznačaja zanašnarod.očekujemdaćemoaktualnusituacijuuvijećunapokonstavitiiznadpojedinaca,alitakodaonapokažesvojuučinkovitostpremasvakompojedincu,odnosnodasvakihrvatusicgosjetiblagodatinjezinogdjelovanja«,kazaojevladimirbošnjak, nakončegajeapeliraonavijećnikekojinisubilinazočninasjednicidanastaveaktivnosudjelovatiuraduhnv-a. 22.travnja

12 T e m a UposjetuodjelimanahrvatskomjezikuuOsnovnojškoli»MatijaGubec«uTavankutuiLjutovu 12 Vrijedan rad daje rezultate Slavica Ivković Ivandekić: U odnosu na rad u odjelima na srpskom jeziku, u kojima sam do sada radila, smatram da su udžbenici na hrvatskom jeziku kvalitetniji, a manji broj djece omogućava skupni oblik rada koji je suvremeniji * Marica Skenderović: Osobno nastojim kod djece sačuvati ljubav prema ikavici, da je njeguju, da je se ne stide, ali da znaju i književni jezik * Stanislava Stantić Prćić: Djeca imaju više energije nego što im se nudi sadržaja, tako da ćemo raditi na tome da i ovaj segment njihova razvoja unaprijedimo Piše:DavorBašićPalković Uprošlom broju»hrvatske riječi«pisali smo o radu i uvjetima rada odjelanahrvatskomjezikuuškolama u Maloj Bosni i Đurđinu. U ovom brojupažnjusmousmjerilinaaktualnostanjehrvatskihodjelautavankutskojosnovnojškoli»matijagubec«. Osnovnaškola»MatijaGubec«uTavankutu ima ukupno 430 đaka od prvog do osmograzreda,aočekujesedaćeuskoro vrtići biti priključeni školama po selima, čime će ova škola preći u sustav velikih škola. Nastava se izvodi u tri objekta u Donjem i GornjemTavankutu te u Ljutovu.Uradnahrvatskomjezikuuključenoje sedam učiteljica, 23-oje učenika pohađa nastavunaovomjeziku,dokokostotinjak 22.travnja2005.

13 T e m a Pre ra no za prog no zi ra nje Ravnateljica: StanislavaStantić-Prćić djecedvaputatjednoidenasatovehrvatskogjezikaselementimanacionalnekulture. PRVIITREĆIRAZRED: Prošlegodine uprvirazrednahrvatskomjezikuupisano jesedmerodjece.ovajodjelvodiučiteljica Slavica Ivković Ivandekić. Ona smatra da ne postoje problemi u učenju jezika, a posebnupogodnosturadupredstavljaito štomnogadjecaovogodjelaimajubraćui sestreutrećemrazredutakodaimjehrvatskijezikblizak.»prošle godine bila sam na ljetnom tečajujezikaupuli,apohađalasamiseminarkojijedržaopetarvuković.imapuno mogućnostiusporedbeuučenjujezikajer»s vatridjelanašeškoleimatćeusljedećoj godinipo11učenikauprvomrazredu.za sadaseneznakolikoćedjecebitiupisanouodjelanahrvatskomjezikuaupistrajedo31.svibnja, ondaćemoznatineštoviše«,kažeravnateljicaoš»matijagubec«,stanislavastantićprćić,kojajei sama donedavno predavala hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture.»mi smo zadovoljni radom djece, ali također smatram da nam je potrebnovišepodrškeodstranehnv-a,konkretno nekogstručnijeglica,jerimamoplaniprogramza izbornipredmetkojismosameradile,anitkoganijeverificirao.potrebnobibiloiizraditiudžbenikiz ovogpredmeta.djecavolepohađatiovesatovei trebalobiimtakođerorganizirativišeposjetamatičnojzemlji,kaoiuzvratneposjetedjeceizhrvatske, jer kroz druženje puno toga mogu naučiti«, ističestantićprćić. Prvirazredodjelanahrvatskomjeziku djeca pokraj hrvatskog, uče i srpski, mađarski pa i engleski. Udžbenici su odličniiprimjereninjihovomuzrastu.uodnosunaraduodjelimanasrpskomjeziku, u kojima sam do sada radila, smatram da suudžbenicinahrvatskomjezikukvalitetniji,amanjibrojdjeceomogućavaskupni oblik rada koji je suvremeniji.također je intenzivnijiindividualniradsdjecom.oni češćeizlazenaploču,stižuvišeputanared čitatiiliodgovarati,aktivnijisuunastavi. Jošjednapogodnostsusvakakoibesplatni udžbenici,amenikaoučiteljiciodgovarai priručnikzaorganiziranjesatovakojiseuz njihdobiva«,smatraslavicaivkovićivandekić. Ljubitelji»Hrcka«i»Smiba«Učiteljicaprvegeneracijenahrvatskom jezikumaricaskenderović, generacijekoja trenutačno broji 14-ero učenika trećeg razreda u OŠ»Matija Gubec«, kaže kako suupočetkukasnostizaliudžbenici,dokje uovojtrećojgodinitajproblemriješen.»brojpolaznikaovogodjelasenijemijenjao, situacija je povoljna za rad. PohađalasamljetnuškolujezikauHrvatskoj, aovegodinesamimalamogućnostsudjelovati u vrlo korisnom seminaru koji je držao naš Tavankućanin Petar Vuković, kojisadaživiiradiuhrvatskoj.surađujemo s Hrckom u kojem djeca objavljuju svojeradove.menisetajčasopisdopada,a vidimkakogaidjecaradočitaju.izhrvatske redovito svakog mjeseca dobivamo i dječji časopis Smib, što je također značajandoprinosmatičnedržaveurazvojuškolovanjanahrvatskomjeziku«,kazalajeskenderović. Ona je također iskazala svoje zadovoljstvoštoodpočetkasudjelujeunastavihrvatskih odjela. Zadovoljna je napretkom djece koja se koriste hrvatskim jezikom i uspješnosenavikavajunaijekavicu.»utavankutujeusvakodnevnomgovoru zastupljena ikavica, a djeca jasno uočavaju razlike između književnog standardaidijalekta.osobnonastojimkodnjih sačuvatiljubavpremaikavici,dajenjeguju,dajesenestide,alidaznajuiknjiževnijezik«,obrazlažeskenderović. Zakrajonaporučujeroditeljimakojisu u dvojbi upisati ili ne djecu u hrvatske odjele, da se ne bi trebali pribojavati nekakve jezične barijere, jer njeno iskustvo pokazuje kako su djeci novine lako prijemčiveidaonitakoštolakosvladavaju. IZBORNI PREDMET: U ogranku škole u Ljutovu devetero od ukupno 46-ero učenikaoddrugogdočetvrtograzredaobuhvaćenojeizbornimpredmetomhrvatski jezik s elementima nacionalne kulture. U GornjemTavankutu nema hrvatskih odjela, ali 17-ero učenika, također od drugog dočetvrtograzreda,slušaovajpredmetko- 22.travnja

14 T e m a RužaSpasojević ako cijeni{ svoje, cijenit }e{ i tu e Ma ri na imar ti na suskrozodličneučenice trećegrazredaodjelanahrvatskomjeziku kod učiteljice Marice Skenderović u OŠ»Matija Gubec«u Tavankutu. Marina od predmetanajviševolihrvatskijezik,amartina hrvatski jezik i matematiku. One su sestrične i obje se prezivaju Crn ko vić. Ovom prigodomposjetilismoihiizvanškoleukruguovevelikeobitelji.također,marininastarija sestra Mir ja na ide u peti razred i pohađa satovehrvatskogjezikaselementimanacionalnekulturekojevolijer,kakokaže,nanjima uče na karti o Hrvatskoj. Roditelji ističu kako su zadovoljni nastavnicima i napredovanjemdjeceuučenjuhrvatskogjezika.nadajusedaćebitinastavenahrvatskomjeziku od petog do osmog razreda.»primjećujemdajemarinimnogolakšepratitinastavu na hrvatskom jeziku i da je gradivo mnogo bliže njezinim potrebama«, napominjemarininamajka.roditeljikažuikakosu sretni što su djecu upisali u odjel na hrvatskomjeziku,jertosmatrajuzdravomosnovicomzarazvojsvojedjece.martininotacjeu prilog tomu naveo da»ako ne umiješ cijeniti svojenećešumjeticijenitinituđe «. Solidnoorganizirananastava SlavkaBalunović jipredajeružicamarjanušić.zaokočetrdesetakučenikaodpetogdoosmograzredahrvatskijezikselementimanacionalne kulturepredajeljubicavuković. RužaSpasojević jeučiteljicakojaveć30 godinaradiovajposao.trenutačnopredaje hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture u ogranku OŠ»Matija Gubec«u Ljutovu.»Usvimodjelimaodprvogdočetvrtog razredapredajemovajpredmet.djecanap- ObiteljiCrnković reduju s jezikom, iako još uvijek postoji nekolikomanjihproblemaponajvišeutekstovimakojiimjošnisuupotpunostiprilagođeni, ali nesumnjivo da ćemo to ubrzo riješiti. Sadržaji ovog predmeta regulirani sunastavnimplanomiprogramomkojije udomenivijećaučiteljanahrvatskomjeziku. Nastava je solidno organizirana, služimosečasopisima,cd-ovima,adjecu također upućujem i na određene medije poputemisijanateleviziji,gdjesedodatno mogususrestishrvatskimjezikom.tuje, naravno, i časopis Hrcko, s kojim djeca veomaaktivnosurađuju,šaljusvojeradoveislično.kaopedagogveomasamzadovoljnaovimčasopisom«,kazalajespasojević. Ponjezinimriječimaunastavkuradaodjelanahrvatskomjezikunajvišećenedo- stajati profesora hrvatskog jezika, a tu je napomenula i generalni problem malog brojadjeceuodjelimanasvimjezicimapa takoiuovimanahrvatskom.»vodila sam prošle godine drugi razred na hrvatskom jeziku u ovoj školi i moji dojmovisukrajnjepozitivni.djecasudoistamarljiva,aisamiroditeljisuzadovoljni takvom situacijom. Mislim da puno zahvalnosti treba dati učiteljima koji rade ovajpionirskiposao«,pričaružaspasoje- MarinaiMartinaCrnkovićsčlanovimaobitelji travnja2005.

15 T e m a vić,ističućikakotrebaorganizirativišejezičnihseminarazapredavačeteimosiguratijošvećupotporuuradu. Djeca,kojanisuimalamogućnostupisati se u prvi razred na hrvatskom jeziku, poštotakvihodjelautovrijemejošnijebilo,asadasučetvrtirazred,pohađajuhrvatski jezik s elementima nacionalne kulture kod učiteljice Slavke Balunović. Ovaj predmet sluša 11-ero djece, a Balunović ističekakoonipokazujuizuzetnuzainteresiranostzaovajpredmettedajenjihovnapredakusvladavanjujezikadoistaevidentan.»trudimo se da izučavanje ovog predmetabudeinteresantno,daondjecinebudeopterećujući,jerjetoizbornipredmet. Iskustavasaseminara,kojijedržaoPetar Vuković,odmahsamprimijenilauradu«, kažebalunovićtezaključujekakosesada znanje kod djece lijepi»kao voda za spužvu«. Problemi u nastavi hrvatskih odjela postoje,aliuporanipredanradučiteljicaveoma konstruktivno ih uspijeva svladati. Njihovaželjaiplanjesuostvarivanjekvalitetneikontinuiranenaobrazbezasvudjecu,njihovoosposobljavanjezaživotirad, kakobiaktivnosudjelovaliuživotusvoje isvihzajednicaskojimaživimo.radhrvatskihodjelaosnovneškoleutavankutu pozitivan je primjer vjere, angažiranosti i konkretnihrezultata.g ak tiv ni i iz van na sta ve U čeniciodjelanahrvatskomjezikusupokrajnastaveuključeniiuizvannastavne aktivnostiuškoli.slamarskusekcijuvodiprofesoricajo ze fi na Sken de ro vić,dok u Ljutovu to čini Ma ri ja Voj nić. Rad Dramske sekcije vodi povjesničarka umjetnosti Lju bi ca Vu ko vić, kojajeskupasdjecomrealiziralapredstavu»ždribaczlatnegrive«popripovijetkiba lin ta Vuj ko va. ČlanoviSlamarskesekcijeprošlegodinebilisugostisusretađačkihudrugaHrvatskeuDubrovniku,aovegodinesusudjelovaliinaKolonijimladihodržanojuErnestinovu. Djecasuaktivnouključenauradzajedniceteišire.Posjećujupromocijeknjiga,kazališnepredstavete»Hrckov«maskenbal.Sudjelujuinasmotramarecitatoranakojimasudosadapostizalirezultatenaopćinskojizonskojrazini.»Oniimajuvišeenergijenegoštoimsenudisadržaja,takodaćemoraditinatomedaiovajsegmentnjihovarazvojaunaprijedimo«,kazalajeravnateljicaSta ni sla va Stan tić Prćić. OŠ»MatijaGubec«:Trećirazredodjelanahrvatskomjeziku OdržanaprvasjednicaIzvršnogodboraHNV-aunovomsastavu Upis u hrvatske odjele najva`nije pitanje I zvršniodborhnv-ajenaprvojsjednici unovomsastavuodlučiodaćepodržati izradu informativnog listića za roditelje, koji će prikazivati što dijete dobiva upisomuhrvatskiodjel,štojesvrhaškolovanjanahrvatskomjezikuištoseizučavau razrednojnastavi. Izvršni odbor će također pismeno zatražitiodskupštinegradazagrebapomoć zaosiguranjepotrebnihudžbenikazadjecu u hrvatskim odjelima. Osim toga, odlučenojedaćenapozivministarstvaznanosti,obrazovanjaišportarepublikehrvatskenaseminarzaučiteljeiodgojitelje pripadnikahrvatskenacionalnemanjineu inozemstvuiiseljenika,bitiposlanodevet učiteljaidvaodgojiteljaizbačkeisrijema,aprioritetćeimationiučiteljiiodgojiteljikojidosadnisusudjelovalinaseminarima i stručnom usavršavanju u RepubliciHrvatskoj. Sjednica Izvršnog odbora HNV-a održanajeuutorak19.travnja,auzpredsjednika Lazu Vojnić Hajduka bili su nazočniisviostaličlanovi JelenaPiuković,IvanStipić,JozaKolariZvonimirPerušić. GovorećiobudućemraduIzvršnogodbora općenito, LazoVojnić Hajduk je rekaokakoimamnogonagomilanihpitanja i problema koje treba rješavati, što se možesukcesivnouraditi,akaonajvažnije aktualnopitanjeistaknuojeupisučenikau hrvatskeodjele. Osimtoga,LazoVojnićHajdukjeiznio prijedlogdahrvatskoakademskodruštvo, uzsudjelovanjehnv-a,pratiaktualnusituacijuuveziupisaiškolovanjaovdašnjih studenataurepublicihrvatskoj.g ^el ni{tvo HNV-apo zva no u Be o grad Č lanoveizvršnogodboralazovojnić Hajdukjeobavijestiokakoćenapozivministrazaljudskaimanjinskaprava SiCGRa si ma Lja jića itajnikasavjetaza nacionalne manjine Republike Srbije Pe tra Lađevića uutorak26.travnjauposjet otići novo rukovodstvo HNV-a, na čeluspredsjednikomjo si pom Z. Pe ka - no vićem. 22.travnja

16 I n t e r v j u JosipZ.Pekanović,predsjednikHrvatskognacionalnogvijeća Bu di mo je din stve ni, za do bro za jed ni ce 16 Vijećniknesmijesvojangažmangledatikrozosobniinteres,amivijećnicismosviovdje zastupnicihrvatskognarodakojinasjebiraoistogaspektamoramoodgovornoprićiobvezama kojesunamdane*mislimdasuostavkenormalnastvariudrugiminstitucijama idaseteostavkejavljajuuprigodamakadadođedorazilaženjaukoncepcijamaradadužnosnika* Nesmatramtonitinenormalnimnitineobičnim*KaopredsjednikHNV-asvevijećnikegledam jednakoiravnopravno*prednostćekodmeneimationajvijećnikkojibudeaktivan ikojibudepridoniodahnvradijošbolje*očekujemodvijećnikavišeinicijative Razgovorvodila:JasminkaDulić S Jo si pom Z. Pe ka no vićem raz go va ra li smo pr vo ga da na nje go vog stu pa nja na dužnost pred sjed ni ka Hr vat skog na ci o nal nog vi jeća. Ovo ni je pr vi pu ta da Pe ka no vić u jed noj kon flikt - noj i kri znoj si tu a ci ji pre u zi ma»kor mi lo«. Na skupšti ni uje di nje nja De mo krat skog sa ve za Hr va ta u Voj vo di ni i Hr vat skog na rod nog sa ve za pri je više od go di nu da na, iz nim no važnoj za in te gri ra nje Hr - va ta na po li tičkom po lju, Pe ka no vić je ostao upamćen kao pred sje da va jući ko ji je svo jim od mje - re nim vođenjem od i grao značaj nu ulo gu da se ci je - la sjed ni ca us pješno pro ve de i za vrši. Svo jim bo ga - tim pro fe si o nal nim, život nim i po li tičkim is ku stvom, očeku je se, pri do ni jet će da HNV bez ozbilj ni jih zasto ja na sta vi s ra dom, na kon što su do ne dav ni pred sjed nik HNV-a, dva pot pred sjed ni ka i taj nik Vi - jeća pod ni je li ostav ke. HR: Upra vo ste iza bra ni za pred sjed ni - ka Hr vat skog na ci o nal nog vi jeća. Što će bi ti Vaši pr vi za da ci, pr ve ob ve ze? Prvi zadaci će biti da Hrvatsko nacionalno vijeće obavijesti sve institucije o promjenama koje su nastaleuhrvatskomnacionalnomvijeću,aistodobno sam već krenuo upoznavati se sa započetim i neobavljenimposlovima.jedanodzadatakaćebiti dainoviramoprogramradasobziromdapredvijećemovegodinestojipunoobvezaipunozadaća kojesetrebajurealizirati.tosusvakakopitanjavezana uz dostupnost medija budući da, iako zakonske mogućnosti to garantiraju, mi trenutačno imamosamo»hrvatskuriječ«kaotjednikprekokojeg izlazimo u javnost s našim aktivnostima, kao i Program na hrvatskom jeziku na Radio Subotici i emisiju na YU ECO televiziji, dok su nam ostala pravanainformiranjeuskraćena.ovdjeprvenstvenomislimnaprogramnahrvatskomjezikunatv NoviSad,kojinemamo,kaoštovećpolagodinene- 22.travnja2005.

17 I n t e r v j u mamonitinašuemisiju,sobziromnaodlukehnv-adapostojećuemisiju,kojuje pokrenula RTV Novi Sad bez dogovora s HNV-omminepriznajemokaoostvarenje našegprava. Druga,pak,temakojajesadaaktualnaje školstvo,budućisesadvršiupisprvakau osnovneškoleitubismosetrebaliaktivirati još više, kako bi se dala mogućnost svim zainteresiranima, u svim sredinama gdje Hrvati žive, da svoju djecu upišu na nastavunahrvatskomjeziku. HR: Pla ni ra te li ka kve no vi ne u ra du HNV-a? Hoće li se sjed ni ce češće održava ti i hoće li ko mu - ni ka ci ja između vi jećni ka, od no sno čla - no va rad nih ti je la Vi jeća bi ti bo lja? Ukrat ko hoće li ak tiv no sti pred sjed ni ka HNV-a ubu duće bi ti otvo re ni je za jav - nost? Svakakodaćesastancibitičešći,nesamo Vijećakojesepremamommišljenjudosta rijetko sastajalo, pa su se onda gomilale silne točke dnevnoga reda, nego će biti češćiisastancisdopredsjednicimahnv-a,s predsjednikomičlanovimaizvršnogodbora i isto tako i s predsjednicima odbora i odjela,takodasenatajnačinaktiviraucijelostiradvijeća. Usvakomslučajunastojatćudaotvorenostradabudemaksimalna,dasredstvainformiranjaizvještavamoosvimnašimaktivnostimaidaosluškujemoreagiranjajavnostinaonoštoradimo,jertonammože samobitipomoćubudućemradu. HR: Što su, pre ma Vašem mišlje nju, tre nu tačno naj - veći pro ble mi s ko ji ma se suočava hr vat - ska za jed ni ca u Sr bi ji i Cr noj Go ri? Najvećiproblemjedase,ipokrajpravne osnove kojom su nam zajamčena ne tako mala prava, naša nacionalna manjinska pravanerealiziraju.toseprvenstvenoodnosi na to što nemamo pristupa državnim medijima odnosno televiziji i nastojat ćemotopitanještoprijeriješiti. HR: Ovo je pr vi pu ta da je dan Hr vat iz Som bo ra dođe na naj od go vor ni ju dužnost u za jed ni ci. Što će to značiti za Hr va te u Som bo ru, hoće li to bi ti no vi po ti caj za veći an gažman Hr va ta i iz dru gih re gi ja? Usvakomslučaju,značitćedaćemeHrvatiuSomborumoćikoristitizaboljurealizacijusvojihprograma,posebnohrvatske institucijeusomboruisomborskojopćini, kojihimapriličanbroj.mislimdajesuradnja s HNV-om i do sada bila relativno dobra,alićunastojatidasetasuradnjajoš višeproširinesamoshrvatskiminstituci- jamausomborskojopćininegousvimsre- dinama gdje Hrvati žive, jer imam dojam dasenasamomterenunijedovoljnoradilo,neonolikokolikobitrebaloidatuimamo jako puno neiskorištenih potencijala koji bi se trebali aktivirati i iskoristiti i međuinstitucijamahrvata.aimamodosta pojedinaca kvalificiranih za rad, koji bi moglidatisvojosobnidoprinosurealiziranjupravakojajehrvatskanacionalnamanjinaformalnosteklausrbijiicrnojgori i koja se još ne ostvaruju, tako da ćemo nastojatidasetonaterenuštovišeaktivira. Osobno ću raditi na tome da što više pot pred sjed nik DSHV-a. Znači li to da je u pro ce su in te gra ci je Hr va ta u Voj vo - di ni, od no sno na kon uje di nje nja dvi ju hr vat skih stra na ka, ovim Vašim iz bo - rom učinjen još je dan ko rak u smje ru pri bližava nja i su rad nje Hr va ta u SiCG?. Sada možemo reći da više nemamo ni- Sve stra no an ga`iran J osipz.pekanović,diplomiraniekonomist,cijelijeradnivijekproveougospodarstvu, u vanjsko-trgovinskim poslovima. Od godine aktivan je u politici kao člandemokratskogsavezahrvatauvojvodini.trenutačnoobnašadužnostdopredsjednikadshv-aipredsjednikaopćinskeorganizacijedshv-ausomboru,anaproteklimizborimaizabranjezavijećnikaskupštineopćinesombor. PokrajtogaPekanovićjeaktivaninapoljukulture,članjeUpravnogodboraHKUD»VladimirNazor«tepročelnikOdjelazanjegovanjekultureHrvataiuredniklista»Miroljub«.Znanjeikaovrstanuzgajivačgolubova,gdjejetakođerpostigaoiznimnerezultate.Dosadajenapisaodevetknjigaogolubarstvuibrojneradoveobjavljeneuinozemnimčasopisima,predsjednikjeStručnogodboraSavezaodgajivačasitnihživotinjaSrbijeiCrneGoretejemeđunarodnisudaciinstruktorzaocjenjivanjegolubova. obilazimtereniposjećujemhrvatskeinstitucijeiudruge,dačujemkojisuproblemi prisutniikakomožehnvpomoći,kakobi setiproblemirješavali. HR: Osim što ste sa da pred - sjed nik HNV-a, Vi ste i 22.travnja

18 18 kakvih struja unutar hrvatske zajednice i dasmopraktičkiujedinilisvenašepotencijale, jer ne mogu biti različiti zadaci u DSHV-u,HNV-uidrugimhrvatskiminstitucijama.Sveteinstitucijetrebajuraditiu interesu hrvatskog puka i mogu samo još boljesurađivatiizmeđusebe,kakobiseciljevištoboljerealizirali. ZnamodaHNVnijepolitičkaorganizacijanegojeorganizacijakojasebavikulturom,jezikom,obrazovanjemiinformiranjem,aDSHVjepolitičkastrankakojana političkom planu zastupa interese Hrvata. Prematome,tunitimožebitikonkurencije,nitićejebiti.Osobnoćuučinitisveda setakvetežnje,akobiseipojavilekodpojedinaca, eliminiraju. Tu samo može biti suradnje,odnosnojednainstitucijadapomažedrugoj,takodamislimkakosuovom posljednjom sjednicom stvoreni uvjeti da setasuradnjajošvišeunaprijedi. HR: Kažete da HNV ni je po li - tička in sti tu ci ja, ali pi ta - I n t e r v j u nja za ko ja je Vi jeće nad ležno je su po li - tička pi ta nja? Praktičkisvakijavninastupidjelovanjeje inekavrstapolitičkogdjelovanjaitusene može striktno povući linija između političkog ili recimo kulturnog djelovanja i upravozbogtogasuradnjamorapostojatii izmeđunašihkulturnihinstitucijaiizmeđu političke stranke, koja treba kroz putove političkogdjelovanjaprovestionoštonam pripada u kulturi, informiranju i ostalim oblastima. HR: Ka ko ko men ti ra te ku lo ar - ske i ne jav ne po zi ve po je - di nih vi jećni ka HNV-a na boj kot ove sjed ni ce HNV-a? Ne ki vi jećni ci kažu ne - službe no da su uoči sjed ni ce do bi va li ma i lo ve i te le fon ske po zi ve ne kih dru gih vi jećni ka, te da je od njih traženo da boj ko ti ra ju sjed ni cu. Očevidno je da je takvih pokušaja bilo, međutim,mislimdajetobiopokušajjednogilidvavijećnikainažalostjedanmanji broj vijećnika je podlegao takvim zahtjevima i nisu došli na sjednicu, ali je ipak većina vijećnika bila svjesna svoje odgovornostiiznačajaovesjednice,došli sunasjednicuitajesjednicaodržanapremastatutu.dobroještosetakoodvijalo, jer da je bojkot uspio, da se nije mogao formiratikvorum,upitanbibiodaljnjirad VijećaipitanjejekadabiseponovnoVijećemoglosastatiibiliuopćemogaonormalno nastaviti s radom. Koristim ovu prigodu da pozovem i one vijećnike koji nisu došli na ovu sjednicu, odnosno one koji su podlegli nekim pritiscima, da se uključeuradvijećairačunamdaćumoći inanjihovusuradnjuračunatijersamozajedničkimsnagamamožemonapravitiiskoraknaprijed.vijećniknesmijesvojangažman gledati kroz osobni interes, a mi vijećnici smo svi ovdje zastupnici hrvatskognarodakojinasjebiraoistogaspektamoramoodgovornoprićiobvezamakojesunamdane. HR: Što mi sli te da se želje lo po - stići boj ko tom sjed ni ce i boj ko tom ka drov ske po pu ne HNV-a i što se uopće, pre ma Vašem mišlje nju, želje lo po stići na pret hod noj sjed ni ci HNV-a neo po zi vim ostav ka ma ne ko li ko dužno sni ka? TimbojkotomsunekiljudipokušalipraktičkiblokiratiradHNV-aivjerojatnopoturiti neke svoje osobne interese. Ali, srećom,tonijeuspjelo.štoseostavkitiče, mislim da su ostavke normalna stvar i u drugiminstitucijamaidaseostavkejavljajuuprilikamakadadođedorazilaženjau koncepcijama rada dužnosnika i ne smatram to niti nenormalnim niti neobičnim. ŽelimsamonaglasitidauHNV-unikakvih smjenjivanjanijebilonitinekogposebnog raskola niti nesporazuma. Nekoliko 22.travnja2005.

19 I n t e r v j u dužnosnika je podnijelo ostavke, na posljednjoj sjednici na ta su mjesta izabrani noviljudiikoristimprilikudaiovedužnosnikekojisudojučerobavljaliodgovorne funkcijedajusvojdoprinosudaljnjemraduhnv-a. Od ka da ste član DSHV-a? HR: HR: ČlanDSHV-asamod1991.godine. Je ste li od ta da bi li sve vri - je me ak tiv ni u stran ci? Kolikosuokolnostidozvoljavalebiosam aktivan,jerznate,usomboruje,zarazliku odsubotice,bilosasvimdrugačijeozračje spramhrvatatijekomratnihgodina.tako da se može se reći kako je DSHV jedno vrijemečakradionanekinačin»uilegali«jersutakviuvjetibili.naime,somborska podružnica nije imala mogućnosti javnog nastupa,članovisuseplašilijavnognastupa,bilojeprijetnjidužnosnicimadshv-a, čakjebiloibacanjabombiudvorištačelnikadshv-aidrugihvrstaprijetnji.zbog svegatogajebiojakootežanraddshv-a, no stranka je u Somboru postojala sve to vrijeme, samo su aktivnosti zavisile od uvjeta na samom terenu. Situacija se počela normalizirati godine, praktičkikadasuratnadogađanjaprestala.čak je1998.godinepokrenutlistnahrvatskom jeziku pod nazivom»miroljub«, čiji sam urednik,kojiperiodičnoidandanasizlazi. Udrugojpolovicidevedesetihgodinastanjesepočelopoboljšavatiisadimamosituacijudausomborskojopćinivrloaktivno djeluje nekoliko hrvatskih kulturnih društava, da u mjestima gdje žive Hrvati djeluju mjesne organizacije DSHV-a, da od prošle godine, kada se DSHV javno uključioupolitičkiživotiizašaonalokalneizboreuskupštiniopćinesomborsada ima dva vijećnika i u Skupštini Općine Apatinjednogvijećnika. HR: Što očeku je te od vi jećni - ka? Očekujem od vijećnika više inicijative, s obzirom da dolaze iz različitih sredina u kojima žive Hrvati. Očekujem da se vijećnicijavljajuidolazesprijedlozimakarakterističnimzapodručjenakojemživei dainicirajurješenjakakodaseunaprijedi korištenje prava koja nacionalnim manjinama osiguravaju zakoni i Sporazum između Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u SiCG i srpskemanjineuhrvatskoj. HR: Ka ko i ka da pla ni ra te pri - mo pre da ju dužno sti pred - sjed ni ka HNV-a? Planiram da se ta primopredaja uradi što prije pa ću takav prijedlog uputiti i dosadašnjem predsjedniku, jer bih htio da me štoprijeupoznasaktualnimproblemimai stanjem, pogotovo s aktivnostima u svezi programakojisuutijekuakojinisurealizirani,ilisprogramimakojibiseuskoroj mogućnosti trebali započeti, kako bih se mogaouključitiikakobivijećenastavilo sradom. HR: Hoćete li iz vršiti od lu ku HNV-a i pot pi sati tužbu pro tiv RTV No vi Sad? Tosamupravouradioprijepolasata,odnosno potpisao sam ovlaštenje novosadskimodvjetnicimadapoduzimajuradnjeu skladu s odlukama HNV-a. Kad se radi o tužbi protiv naših novinara ne treba biti pravnik da se zaključi kako ta tužba nije pravno utemeljena i da vjerojatno ovdje neštodrugostojiizatogaitoćesevrlobrzopokazati.osobnosamuvjerendaćeta tužbabitiodbačenaodsudaismatramda bizaobjestranebilokorisnijekadbionaj tkojujepodigao,tužbuipovukao,idase sjedneskupazastolirazgovoromriješito pitanje.g 22.travnja

20 JednodnevniizletiiobilascicrkavaiznačajnihmjestauSrijemu Sta za ma sri jem skih Hr va ta Bogatstvopovijesnihikulturnihzaostavštinaigrađevinaidanasodolijevaoštromzubuvremena Piše: Dra ga na Po pov Posljednjesuboteovogmjeseca,dakle 30.travnja,»Čičovectravel«izNovog Sada organizirat će prvi jednodnevniizletkrozsrijem,userijiplaniranih izletasubotom,sciljemdasesvizainteresirani upoznaju s prelijepim srijemskim mjestimaukojimasu,svedotragičnihdevedesetih godina, u velikom broju živjeli našisunarodnjaci,hrvati.pokrajtoga,namjera je da izletnici uživaju u ljepotama svetihmjesta,aliidasepovijesnoupoznajusnemilomsudbommnogihcrkavausrijemu, da posjete rijetka i značajna arheološka nalazišta, da šire prijateljstvo i razmjenjujuriječisasunarodnjacimaizhrvatskih kulturno-prosvjetnih udruga, i napokon da uživaju u ljepotama Srijema i Fruškegore. T e m a Ruma nekada: zgrada Hrvatskog doma ZEMUNSKI DEKANAT: U planu su tri osnovne maršrute subotnjih jednodnevnih izleta s polascima u jutarnjim satima iz Petrovaradina.UokviruprvemaršruteplaniranojedaseideprekoSrijemskihKarlovaca (Kapela Mira) do Novog i Starog SlankamenaprekoMaradika,gdjesenalaziprelijepaCrkvasveteAne,iBeškeukojojjecrkvanovijegdatuma. NakonposjetaNovomSlankamenu,čija povijestsežeu1783.godinuigdjesetreba pogledati Crkva sv. Mihajla sagrađena 1862.godine,akojujeoslikaoMarkoAntonioni,dolazisedojednogodnajznamenitijih fruškogorskih sela, Starog Slankamena, koji je najistočnija točka Srijema. PovijestStarogSlankamenadosežesvedo prahistorije, sudeći po bogatom arheološkom nalazištu gdje se mogu danas vidjeti ostaci rimskog grada. Prijeko od SlankamenajeiušćerijekeTiseuDunav. 20 Inđija Nakonovogaposjetacestaćeizletnikeodvesti do Inđije, u kojoj barokno-klasicistička Crkva svetog Petra odolijeva zubu vremenasveod1872.godine,tedozemunaiposjetafranjevačkomsamostanu.novibanovciigolubinci,naravno,nećebiti zaobiđeni. Polazište: Petrovaradin SRIJEMSKO-MITROVAČKI DEKA- NAT:Drugiplaniraniizletvoditćeputnike srijedom Srijema i Fruške gore sve do Srijemske Mitrovice i Šapca. Polazeći iz Petrovaradina izletnicima će se nakon samo nekoliko trenutaka ukazati ozelenjene padinefruškegore,aputćeih,prekosamog vrha Fruške gore, poprijeko, odvesti do srijemskog mjesta Vrdnik i Vrdničke kule,iiriga,čijapovijestdosežedodavne 1225.godine.NapolovicicesteodIrigado Rume nalazi se spomenik ili Kipovi, koji suskupapodiglirimokatoličkabiskupijai Mitropolija karlovačka u spomen velikoj epidemijikugekojajeharaladavne1795. godine. Rumaje,kakospisinavode,mladonaselje; ali se pokraj nje nalaze ostaci varoši Apatrio iz godine. Za Franjevačku gimnazijuurumi1772.godinegrofmarkopejačević jesazidaozgradu,kojajesada muzej. Crkva Uzdizanje Časnog križa sagrađena je davne godine u stilu klasicizma,načijemjeoltaruoslikanaikona Uzdizanje Časnog križa rukom WincencaDojcera,dokjerezbarijubočnih oltararadioeduardvladarš 1844.godine. 22. travnja 2005.

21 T e m a koja smo svi skupa preživjeli, svatko na svojojkožiisvojimleđimaidanasživisa svojim sjećanjima. Šid je središte zapadnogsrijemaisokolnimselimavašica,kukujevci,adaševci,gibarac,morović,ukojemsenalaziinajstarijacrkvausrijemu, Crkvasv.Marije(iliVelikacrkvaMarijina Uznesenja)sagrađenajetikuzgrobljejoš u XVII. vijeku, odolijevaju surovosti čovjekovog nemirnog, bezosjećajnog i u nekim vremenima surovog duha i bezumlja. PokrajŠidauturskojevrijemeutomdijelu jedino Tovarnik (u Hrvatskoj) bio značajnomjesto.ovdjesenalaziizgrada Ruskog dvora koja je sagrađena davne 1780.godinezarezidencijubiskupaunijatskecrkveunutarkojesenalazicrkva.Va- Sveti srijemski mučenici Spomenik u Slankamenu DaljepremaŠapcunalaziseFišerovsalaš,zanimljividrveniljetnikovacprekrivan trskom u interesantnom i bogatom parku. PrekoŠapca,Nikinaca,Platičeva,SrijemskogJarkastižesedoSrijemskeMitrovice, koja je svakako nezaobilazno mjesto putnika od antičkih vremena, doba Ilira i Kelta. Sirmijum,kakoseSrijemskaMitrovicanekadazvala,bilojeznačajnostrateškomjesto koje su posjetili car Septimije Sever ( godine naše ere) i poznati car Maksimilijan Tračanin, pedesetak godina kasnije.označajumitrovicesvjedočesvakakopodacidasuunjojrođenicardacije Trajan, rimskicarevimarkoaurelijeprob ilucijedomicijeaurelijan.nizznačajnih ljudi tijekom vremena živio je u Sirmijumu, polazio iz njega u bitke, rađao se i umirao. Bogatstvo povijesnih i kulturnih zaostavština i građevina i danas odolijevaju oštrom zubu vremena. Brojne bazilike građene su još u prva kršćanska vremena (ostacijednevideseucentrugrada)dokse Crkvasv.Dimitrijađakona-mučenika,koja je sagrađena prije 200 godina i Župni dvoriz1827.godinedanasnalazeuzmaj Jovinojulici.SvetiDimitrijejeodkadase pamti bio zaštitnik cijeloga grada. Nakon posjeta bogate i raznovrsne Srijemske Mitroviceslobodnoseizletmožezavršiti, alionćeseipaknastavitipremaležimiru dočerevićaibeočina. BIVŠI KUKUJEVAČKI DEKA- NAT/ŠIDSKA OPĆINA: Bivši Kukujevačkidekanatišidskaopćinasutrećadestinacijakojajetijekomnemilosrdnograta devedesetih najviše pretrpjela. Ono što se danas može vidjeti svjedoči o vremenima Putovanje po Fruškoj Gori Poznato okupljalište vjernika: Tekije ljalobispomenutiimaloselosotstriuli- ceiprelijepomcrkvomsvetekatarineko- ja je sagrađena krajem XVIII. stoljeća, u kojojje1749.godineoslikananjenazaštitnicasv.katarinastočkom,simbolomnjenogmučeništva. Kukujevce,kojisespominjujošu14.stoljeću,krasižupnaCrkvaPresvetogTrojstva Makkojajedostastradalatijekomdevedesetih,alisusličnusudbinudoživjeleiostale župeususjedstvu,kojesvakakodanastreba posjetitiipoštivati.nakoncjelodnevnogposjetaovimmalimdragimselimazapadnoga Srijema,putćeizletnikevratitiuPetrovaradin,utočkupolaska. Višeinformacijamožetedobitinabr.tel iusljedećembroju»Hrvatskeriječi«.g 22. travnja

22 T e m a SasjedniceSkupštineAPVojvodine Po kra ji na pro tiv kon ce si ja za ce ste PrihvaćenprijedlogdanastalniraduSkupštinu,uzpredsjednika,potpredsjednikeipredsjednike pojedinihskupštinskihodbora,možebitiprimljenoido30postozastupnika*zabrutomjesečnu plaćujednogzastupnikabitćepotrebno63,7tisućedinara Piše: Dra ga na Po pov NasjedniciSkupštineAPVojvodine, koja je održana u prošli četvrtak, zastupnicisuraspravljaliočak39 točakadnevnogreda.udnevniredje,po hitnompostupku,uvrštenosedamamandmananaprijedlogzakonaojavnimcestamavladerepublikesrbije.naime,vlada jejoštijekomveljačeovegodinepodnijela prijedlogzadavanjekoncesijazaizgradnju autocestee-75odhorgošadopožege,odnosnoodhorgošadonovogsada,odnovog Sada do Beograda i od Beograda do Požege,zakojegVladaAPVojvodinesmatra da je nepovoljan zavojvodinu i njene građane. Jedino DSS-ovci branili Vladin prijedlog Svih pet amandmana su usvojeni i Narodnoj skupštini Republike Srbije predloženojedaneprihvatiprijedlogzadavanje koncesija za izgradnju autoceste E-75 VladeRepublikeSrbije. NIJE PREMA ZAKONU: Pokrajinski tajnik za gospodarstvo Jovan Vujičić u uvodnojjeriječikazaokakoizvršnovijeće Vojvodine nema većih primjedbi na Prijedlogzakona,alidasedioautocestekroz Vojvodinunetrebagraditiizkoncesije,već izkredita.tajstavjeobrazložiosdvaargumenta:prvo,premavladinomprijedlogukoncesionarbezikakvogulaganjadobiva na korištenje već izgrađeni dio ceste Horgoš-Novi Sad-Beograd i most kod 22 Beške,odkojegćeodmahubiratisredstva, a po izgradnji drugog mosta na Dunavu kodbeškeidrugetrasecestebeška-novi Sad(štobisetrebalodovršitido2008.godine) koje ćemo izgraditi iz kredita koji ćemopakmivraćati,koncesionarćeopet ubiratisredstva,adanijeništauložio. PrijedlogVladenijesukladanZakonuo koncesijamakojipodrazumijevadakoncesionarizgradi koristi-vratiilirekonstruira-koristi-vrati većdaćemorealizacijom Vladinog prijedloga dobiti i cestu i most koji su izgrađeni sredstvima građanavojvodine i drugu trasu ceste i mosta kod Beškekojićemosamiizgraditikreditima, koje ćemo sami vraćati, rekao je Vujičić. Prema njegovim riječima, drugi razlog u prilog izgradnje ceste sredstvima dobivenimodkreditaležiučinjenicidajeeuu ožujku redefinirala Koridor 10, kao os multimodalnogtransportakojinamaomogućava pristup povoljnim zajmovima EuropskeinvesticijskebankeiEuropskebanke za obnovu i razvoj, kazao je Vujičić i dodaokakobidavanjemkoncesijadomaći izvođači, kojima je Republička direkcija zacestevećdužnatrimilijardedinara,ponovnobilieliminiranisposlovaizgradnje autocestiusrbiji. Pokrajzastupnikavladajućekoalicije,za prijedlogsuglasaliisocijalisti,doksuradikali najavili da će u Skupštini Srbije glasovati protiv davanja koncesija, ali da suiprotivprijedlogaveća,akaonajčešći argument za takav stav spominjano je»razbijanjejedinstvacestovnemrežeusrbiji«. Jedino su zastupnici DSS-a branili Vladinprijedlog,navodećikakosukoncesijenajbržinačinzaizgradnjucesti,aliijedanodnajznačajnijihoblikastranogulaganja.NaSkupštinisetakođerraspravljaloi osedamamandmananaprijedlogzakonao javnim cestama, koji se odnose na način raspodjelenovcaodnaplaćenenaknadeza ceste,ajednimodamandmanapredviđeno jeiformiranjevojvođanskogjavnogpoduzećazaceste,čijibiosnivačbilaskupštine APV. Najvišepolemikeizazvaojeamandman kojim se predviđa da se naknada za održavanjedržavnecesteobračunavainaplaćujeizcijenederivatanafteiauto-plina u iznosu do 25 posto (točan postotak se utvrđuje svake godine) od njihove maloprodajnecijene,štosunekiodzastupnika protumačilikaonovifinancijskiudarnaci- Osnovati Vojvođansko javno poduzeće za ceste jenugorivaineizbježnoposkupljenje.po- krajinskitajnikjovanvujičićjerekaoka- ko se ovim prijedlogom ne predviđa povećanjecijenagoriva,jergrađaniusrbiji većplaćajugorivopoekonomskimcijenama,negodaseradiopreraspodjelinovca, kako bi se sredstva koristila za financiranje,izgradnjuiodržavanjecesta. BESPLATNA PRAVNA POMOĆ: Prijedlog pokrajinskog ombudsmana Petra Teofilovića o davanju preporuke lokalnim samoupravama u Vojvodini o osnivanju besplatne pravne pomoći za građane lošijegmaterijalnogstanjaizazvaojemaratonskuraspravunaskupštini.poslanicisrsa su imali najviše primjedbi na prijedlog preporuke,alisepriglasanjunisuizjašnjavali.onisusmatralidaćeotvaranjeureda zapravnupomoćpredstavljatinovitrošak za ionako siromašne općinske proračune, jerjeizatubesplatnupravnupomoćneophodnozaposlitinajmanjedvojeljudi. Zastupnik DS-a Dragoljub Petrović istaknuo je kako se radi samo o preporuci, 22. travnja 2005.

23 T e m a Trećina će primati plaće: zastupnici Skupštine APV dakle o neobvezujućem aktu, ali i da je vojvođanska administracija spremna pronaći novac za financiranje zaposlenih, naglašavajućikakojeformiranjeovihuredaodinteresazagrađanevojvodine,jerse natajnačiniskazujebrigazasve,paiza onenajsiromašnijegrađane. PremariječimaombudsmanaPetraTeofilovića, odabiru ljudi, koji će obavljati ovudjelatnost,kaoiformiranjuikoncipiranju rada službi trebala bi se priključiti OdvjetničkakomoraVojvodine. RADNA KNJIŽICA U BANOVINI: Skupština je prihvatila prijedlog Administrativnogodboradanastalnirad,uzpredsjednika i potpredsjednike Skupštine i predsjednikepojedinihskupštinskihodbora, može biti primljeno i do 30 posto zastupnika.dokrajatekućeproračunskegodine,iliunajboljemslučajusamodorebalansa ovogodišnjeg proračuna, radnu knjižicuubanovinimoćićepredatidodesetpostozastupnikajertolikodozvoljavajuprilikeupokrajinskojkasiza2005.godinu. Naosnoviodlukeopravimazastupnika vojvođanskizastupniciimajupravonazastupnički dodatak, naknadu neostvarene zarade zbog sudjelovanja u radu Skupštine,besplatanprijevoz,dnevnice,naknadu prenoćišta, kao i druge naknade i ostala primanja. Zastupnik koji bude u stalnom radnom odnosu u Skupštini, prema riječimapredsjednikaadministrativnogodboramirkabajića,nećemoćibitizaposlen u nekoj drugoj organizaciji, niti će više imatipravonadnevnice,odnosnonaknadu zaputnetroškove,veććedobivatiplaćuu stalnommjesečnomiznosuiimatćepravo na zastupnički dodatak u stalnom mjesečnom iznosu za obavljanje zastupničke dužnosti u visini od 35 posto od plaće predsjednikaodboraskupštinenastalnom radu. Tako će za mjesečnu plaću jednog zastupnika, s koeficijentom 6,00 u bruto iznosubitipotrebno63,7tisućedinara. Skoro 28 točaka dnevnog reda, koje su bileposvećenerazrješenjimaiimenovanjima upravnih i nadzornih odbora javnih poduzeća i institucija čiji je osnivač Skupština,FondazarazvojVojvodine,GarancijskogfondaVojvodine,FondazarazvojneprofitnogsektoraVojvodine,JP»Zavod za urbanizam Vojvodine«, Turističke organizacijevojvodine,pedagoškogzavodavojvodineizavodazakulturuvojvodine,tedirekcijezarobnerezervevojvodine, također su izglasane uz odsustvo zastupnikasrs-a.nasjednicijeprihvaćeno izvješćegarancijskogfondaapvojvodine zaprošlugodinu,kaoifinancijskoizvješće togfondaza2004.godinu.g Ceste iz kredita, ne iz koncensija: poluautocesta kroz Vojvodinu 22. travnja

24 T e m a NakončetvrtogglasovanjauSikstinskojkapeliNijemacJosephRatzingerpoglavarKatoličkecrkve No vi Pa pa Be ne dikt XVI. PrvereakcijepokazujudaćeRatzingerbitidrukčijiPapaodIvanaPavlaII., moždamanjekarizmatičan,alinikakoneimanjesnažan*crkvajebrzimizboromsvetogaoca željeladokazatijedinstvoispremnostnaizazovenakonvelikogpapeivanapavlaii. PrvoobraćanjenovogaPape Iza bra li su me ne, jed no stav nog i po ni znog»n a kon ve li kog pa pe Iva na Pa vla II., go spo da kar di na li iza bra li su me ne, jed no stav nog i po ni znog rad ni ka u vi no gra du Go spod njem. Tješi me činje ni ca da Go spo din zna dje lo va ti i s ne do volj nim sred stvi ma. Na da sve se po u zda jem u vaše mo li tve. U ra do sti us - kr slo ga Go spo di na ide mo s po vje re njem u nje go vu po moć i s vje rom u nje go vu sve tu maj ku Ma ri ju, ko ja je na našoj stra - ni. Hva la vam«, re kao je pa pa Be ne dikt XVI. 24 NjemačkikardinalJosephRatzinger izabranjezanovogpapunajednoj od najkraćih konklava u povijesti. Nakončetvrtogaglasovanjakardinalisuu SikstinskojkapeliodlučilidanavrhuKatoličkecrkveubudućebudeRatzinger,koji je izbor prihvatio i uzeo ime Benedikt XVI. Bijeli dim pojavio se iz dimnjaka Sikstinskekapeleuutorak19.travnjau17.52 sati,nakontogasusečulaizvonasbazilike sv. Petra, a zatim su počela zvoniti i zvonausvimrimskihcrkvama.neštoprije19satizazvonilasuzvonaiukatoličkim crkvamausrbijiicrnojgori. OČEKIVANIIZBOR: Nabalkonbazilikesv.Petraprvojestigaočileanskikardinal Jorge Arturo Medina Estevez, koji je objaviohabemuspapam(imamopapu)te je predstavio kardinala Josepha Ratzingera. JosephRatzinger(78)pojaviosenabal- konubazilikesv.petrau18.50sati,nasmi- ješen,uzburanpljesakiodobravanjevjer- nikakojisuispunilidoposljednjegmjesta velikitrg.biojetovelikitrenutakzasve kojisusenašlinatrgu,anakonštojeratzingerrekao»dragabraćoisestre«prolomio se još veći pljesak.»nakon velikog Pape Ivana Pavla II. gospoda kardinali izabrali su mene«, rekao je novi Papa, uz skandiranjenazočnih. U vrlo kratkom obraćanju vjernicima novipapasezahvaliobogu,azatimjeizrekaomolitvuidesetakminutakasnijenapustiobalkon. Izbor Josepha Ratzingera nije neočekivan,jerjebiojedanodnajčešćespominjanih kardinala, kao mogući nasljednik KarolaWojtyle.KaodekanKolegijakardinalavodiojesvenajvažnijeposlove,uzkamerlenga,nakonsmrtiIvanaPavlaII.Bio je,inače,vrloblizakpapiwojtyli,kojimu jepovjeravaonajosjetljivijeposloveukuriji. Nadanpočetkakonklave,namisizabudućegpapu,Ratzingerjejasnoizložiosvoj»program«,zauzimajućisezastarevrijednosti i oštro kritizirao neke pojave u društvu. PREDVODNIK KONZERVATIVACA: Ratzinger važi za predvodnika konzervativnestruje,iprvereakcijeuvatikanuukazujunatodaćevjerojatnobitivrlorigorozan prema svim pokušajima reforme. U svakomslučaju,bitćetodrukčijipapaod Ivana Pavla II., možda manje karizma- tičan,alinikakoneimanjesnažan.kardi- 22. travnja 2005.

25 T e m a nali, koji su pratili obraćanje novog Pape vjernicimasbalkonabazilike,bilisuzadovoljni,smješkalisuse,jeročitodilemenisubiletakovelike. Prije konklave pretpostavljalo se da će milanskikardinalcarlomariamartini biti»protuteža«ratzingeruuprvomodmjeravanjusnaga,aliseodmahpokazalodaje Ratzinger mnogo jači. Bez obzira što su mnogiočekivalipaputalijananakonpape Poljaka,kojijeprekinuo400godinadugu tradiciju da Crkvu voditalijan, odluka je palananijemca. NovijePapagodinamabiočuvarcrkvenedoktrinenapoložajupročelnikakongregacijezanaukvjere(bivšainkvizicija)na koju je došao zamijenivši bolesnog hrvatskogkardinalafranjušepera. PrvereakcijevjernikanaTrgusv.Petra ukazujunatodatalijanismnogoljubavi prihvaćaju novog Papu, bez obzira na to štonijetalijan.ratzingerjeidosadimao velikbrojpristaša,kojisuiputeminterneta,aiorganiziraniuskupine,zagovaraliizbornjemačkogakardinala. Ratzinger je rođen godine u MarktlamInnu,malomemjestuuBavarskoj. Nakon teološkog studija i svećeničkog zaređenja, predavao je katoličku teologiju na Teološkom fakultetu u Münchenu,Bonnu,Münsteru,Tübingenui Regensburgu. Bio je savjetnik kardinala Frindsa za vrijeme Drugog vatikanskoga koncila. Münchenski nadbiskup postao je 1977., a je proglašen prefektom Kongregacijezanaukvjere.Smatraseda jetojednoodnajvažnijihmjestaukuriji, nekavrstaideologacrkve. Čini se da je Crkva željela brzim izborompapedokazatijedinstvoidajespremna na izazove nakon velikog Ivana Pavla II. BORAC ZA MIR I ČUVAR DOKTRI- NE: Dakle,115kardinalaiz52zemljedalo je najmanje 77 glasova Ratzingeru. Očitojeizmeđutzv.progresistaitzv.konzervativaca pobijedila konzervativna crta Ratzingerakojisesvijetupredstaviouponedjeljak oštrom homilijom tijekom mise»proeligendoromanopontifice«itadaje odbio naziv fundamentalista za čuvanje crkvenedoktrine. Podsjetimo da je kazao da u Crkvi ima prljavština i da nalikuje na barku koja puštanasvestrane.očitojedokazaoitim riječima volju da drži kormilo Crkve na LazoVojnićHajduk,predsjednik IzvršnogodboraHNV-a Ra du je mo seno vo me Pa pi! a la sku pi na kršćana ka to li ka iz»msr bi je i Cr ne Go re pri družuje se svo joj ve li koj obi te lji u Ka to ličkoj cr kvi i ra du je se no vom pa pi Be ne dik tu XVI. U ime Hr va ta i Iz vršnog od bo ra Hr vat skog na ci o nal nog vi jeća, česti tam Jo sephu Ratzingeru na iz bo ru za Pa pu i želim da mu Bog po di je li obi lje mi lo sti i bla go slo - va ka ko bi mo gao vo di ti nas i čita vo čovječan stvo pre ma ostva re nju pu ni ne živo ta.«njezinutemeljnompravcujerjesvevjetroveifilozofskastrujanjaosudiozbogskretanjamisliipojedinihkršćana. Kardinalikojisubiralipapunanekisu način predstavljali svjetski parlament. Imenuje ih papa, ali mnogi kardinali nisu istomišljenicispapomkojiihjeodjenuou crvenuodoru. Ratzingerjejedanoddvojicemeđu115 kardinala izbornika koga nije imenovao IvanPavaoII.većPavaoVI.Izboromimena Benedikt vjerojatno je htio naznačiti i da će slijediti put Benedikta XV., đenovskog kardinala, koji je za rat kazao da je nepotrebni pokolj te je osudio i modernizam. Dakle,PapaRatzingerćebitivelikiboraczamiručemućedakakoslijeditiiIvanaPavlaII.,aliičuvarcrkvenedoktrine. Onjenajstarijipapaod1730.godinekada jezapapuizabranclementxii.kojijetakođerimao78godina. K. M. IvoSanader,predsjednikVladeHrvatske Od nos Va ti ka na pre ma Hr vat skoj isti Č esti ta jući kar di na lu Rat zin ge ru na iz bo ru za no vog Pa pu, hr vat ski pre mi jer Ivo Sa - na der re kao je u uto rak na večer ka ko ne očeku je da će Va ti kan sa da pro mi je ni ti od nos pre ma Hr vat skoj, jer Sve ta Sto li ca iz bo rom no vog Pa pe ne mi je nja svo ju vanj - sku po li ti ku.»uvje ren sam da će no vi Pa pa na sta vi ti pu tem ko jim je išao Ivan Pa vao II., ko jem je bio naj bliži su rad nik. Činje ni ca da no vi Pa pa do la zi iz Nje mačke, ko ja je za in te re si - ra na za sta bil nost u ovom di je lu Eu ro pe, ta kođer upućuje na za ključak da ne tre ba očeki va ti pro mje ne u od no su Va ti ka na i Hr vat ske«, re kao je Sa na der. Do dao je da se, kao pre mi jer, ve se li su rad nji sa Sve tom Sto li com ka kva je bi la do sad, a kao vjer nik očeku je da će Pa pa Be ne dikt XVI. vo di ti Cr kvu kao što je bi la vođena do sad, da će bi ti otvo ren za di ja log s dru gim re li gi ja ma i ate i sti ma, te na sta vi ti pu tem eku me ni zma. 22. travnja

26 HrvojePrćić,glavniiodgovorniurednikhrvatskoglista»NationalGeographic«Iz lo`ba sti`e u Su bo ti cu Raz go vor vo dio: Dražen Prćić a k T u a l N O Hrvatsko izdanje»national Geographica«odtrenutkasvogpokretanja i početka izlaženja trenutačnojeosvojilozaljubljenikeovogčasopisa koji su ga godinama čitali na engleskomilinekomdrugomodbrojnihjezika na kojima je ovaj mjesečnik desetljećima prisutannasvjetskojpozornici.oplanovimaibudućnostinjegovoguspješnogdjelovanja na hrvatskim i susjedskim prostorima, koji su usko povezani i s našim okruženjem,porazgovaralismoshrvojem Prćićem, glavnim i odgovornim urednikomhrvatskogizdanja. 4Prošlojeneštovišeodgodinudanaod kadajehrvatskoizdanje»nationalgeographica«započelo s radom. Kako ocjenjujeteprotekliperiodukojemuje»ng«zaživionanašimprostorima? Prilikom pokretanja hrvatskog izdanja»ng«-a očekivali smo lijepi prijam budućeg čitateljstva, ali nismo očekivali da ćemo biti ovoliko lijepo prihvaćeni. U ovomtrenutkusmoupunojfazisvogkreativnog, koji se ponajviše reprezentira s kvalitetnim reportažama koje imamo iz broja u broj, i komercijalnoga rada, oličenoguizvrsnimrezultatimanatržištu. Nagrada, koju smo prošle godine dobili kao najbolje neameričko izdanje, još više 26 Redakcija lista»national Geographic«nasstimuliradabudemoboljisvakimnovimmjesečnimizdanjem. 4Hrvatskoizdanje»NG«-anijeuskovezano isključivo za prostor matične države, već na svojim stranama prati i bilježi interesantnosti i iz regije koja okružujehrvatsku. Nastojimo da se sve više usredotočujemo na praćenje svega onoga što se zbiva i u SiCG,BiHiSloveniji,teistražujemoprirodnablaganašihnajbližihsusjedaskojimadijelimoregijuukojojseisaminalazimo.Težnjaiželjazapojačavanjemregionalnog utjecanja nameće se sama po sebi naosnovibrojnihpisamakojeredovitodobivamo od čitatelja iz nabrojanih država, kojiuzriječipohvalaisugestijačestotraže ipozivajunasdadođemoizabilježimoljepotu njihovih krajeva. Tako je ovoga trenutkaupripreminekolikoreportažaizregije, naši ljudi su na terenu i pripremaju materijale koji će biti objavljeni u sljedećimizdanjima»ng«-anahrvatskomjeziku. 4U sklopu spomenute intencije u pripremijeizložba»100najboljihfotografija»ng«kojabiseposlijeuspješneturnejepohrvatskojtrebalauskoropostaviti u Subotici. Za kada je planiran taj značajnikulturnidogađaj? Moja povezanost sa subotičkim rodnim krajem, koju genetski vučem još od svog dide i oca, književnih i kulturnih radnika svogvremena,uzrokovalisudanašpokret premaregijiiokruženjuukojemusenalazimo,započnemoupravoizsuboticeitako ćeprvanašaizložbaizvanhrvatskebitina sjeverubačke.izložbabitrebalabitiotvorenapočetkomlipnjaibitćerealiziranazahvaljujućikrasnojsuradnjikojusmouspostavilisuposlenicimaugradskommuzeju, a direktan povod je i proslava Svjetskog danazaštiteokoliša. 4Okakvimsefotografijamaradiištoće posjetitelji izložbe moći vidjeti na njima? Izloženefotografije,kakovećsamnaslov izložbegovori,predstavljajulepezuraznolikostitemakojimase»ng«baviiprikazuju majstorstvo umijeća njegovih fotografa.natimvelikimfotografijamanalazi sesumiraniprikazprirodeoličeneuflorii fauni,aliisociološko-antropološkipristup svemu onome što je čovjek uspio stvoriti svojimdjelovanjemusuradnjisprirodom. 4Koliko je planirano trajanje izložbe i hoće li je pratiti još neki dodatni sadržaji? Planirano je da izložba traje dvadesetak dana, a što se tiče dodatnih programa još uvijek se dogovaramo o detaljima koji bi moglipratitiovajvrijednikulturnidogađaj kojije,primjeraradi,tijekomhrvatsketurneje pogledalo više od ljudi. Takođerplaniramotijekomizložbepromoviratilipanjskibroj»NationalGeographica«u kojemu će biti objavljena tema o Đurđinu, koji smo izabrali zbog u svijetu jedinstvene slamarske tehnike potekle iz ovogkraja,takođeruovomlijepommjestu na sjeveru Bačke se nalazi jedinstveni križni put urađen u ovom specifičnom umjetničkomizrazuinakoncutujeijedinimuzejhrvatabunjevaca.štobipjesnik rekao»mismomalagrana,alifina«iželjelibismotuhrvatskugranu,kojaživinasjeverubačkeikojajesvojutradicijuodnjegovala tijekom nekoliko stoljeća od dolaska na ove prostore, vjerno prikazati i predstavitisvijetunastranicama»national Geographica«. g 22. travnja 2005.

27 a k T u a l N O Opokušajunormiranjabunjevačkogdijalekta Ne po zna ta prak sa u eu ro pi»bunjevačkigovorjošuvijekživiunarodu,arazličitosegovorinaraznimlokalitetima, štoznačidanepostojestandardiinorme,ameninijepoznatnitijedanslučajnormiranja nekogdijalektaueuropi«,kažehildahajnrich*»primarnojeizučavatistandardnijezik, amoždatekkasnijeizučavatiibunjevačkigovorunastavi,jerjeikavskiizrazimanentandijalekt hrvatskogaknjiževnogjezika«,mišljenjajeadrijanavojnićhajduk NakonštosuuSlužbenomglasniku Republike Srbije Prosvetnom glasniku,18.veljače2005.godine objavljeniprogram,cilj,zadaciioperativne zadaće tzv. bunjevačkog jezika s elementimanacionalnekulturezaprvi,drugi i treći razred osnovne škole, uslijedile su reakcije od strane DSHV-a, hrvatskih udrugaiuglednihpojedinacaijavnihdjelatnika hrvatske zajednice, na pokušaj uvođenja tzv. bunjevačkog jezika kao nastavnogpredmetauosnovneškoleusubotici. U slijedu takvih reakcija, svoje mišljenje za»hrvatsku riječ«iznosi nekoliko poznavatelja ove oblasti: profesorica književnosti u mirovini Hilda Hajnrich, profesorica španjolskog jezika i književnosti Adrijana Vojnić Hajduk, vrstan poznavatelj bunjevačkog govora Alojzije StantićitakođerdobarznalacovogadijalektaPetarKuntić. NOVOŠTOKAVSKI IKAVSKI DIJA- LEKT:»Volim čuti bunjevački govor i smatram da taj regionalni govor treba očuvati, ali o bunjevačkom govoru ne može biti riječi kao o priznatom jeziku i zbog toga je neprimjeren pokušaj uvođenjatzv.bunjevačkogjezikauškolskiprogram«, kaže Hilda Hajnrich.»Bunjevački govorjošuvijekživiunarodu,arazličito segovorinaraznimlokalitetima,štoznači da ne postoje standardi i norme. Bunjevačkigovorjenovoštokavskiikavskidijalekt, a meni nije poznat niti jedan slučaj normiranja nekog dijalekta u Europi. U materijalu programa, ciljeva, zadataka i operativne zadaće takozvanog bunjevačkog jezika s elementima nacionalne kulture za prva tri razreda osnovne škole vrloječudnoštojenavedenodabisedjeca u prvom razredu služila ćiriličnim pismompriobradiknjiževnihtekstova,upismenimvježbamaipismenomizražavanju, a jedna od operativnih zadaća je težnja obogaćivanju materinjeg jezika, pa se pitamizkojeliterature,kadaseutommaterijaluzaliteraturunepreporučujuprimjeri- ce čak ni djela Ivana Antunovića, Blaška Rajića ilibalintavujkova«. JEZIČNO PODVAJANJE HRVATA: Alojzije Stantić smatra da je»rečnik bačkih Bunjevaca«Marka Peića i Grge Bačlije,kaorječnikkojitretiradijalektalni izraz,manjkav,jersenatomrječnikunije radilo sustavno, a taj se rječnik također preporučujekaoliteraturazaučenike.»velikaneozbiljnostjetakođerupućivanjenaraznuliteraturu,recimonaezopove Basne ili Bajke braćegrim,jerseumaterijalu ne navodi izdavač, kao ni godina objavljivanjatihdjela,izčegaproizlazipitanje jesu li ta djela tiskana na ekavici ili moždaijekavici?akojetotako,ondaopet slijedipitanjehoćelisetadjelaprevoditi na ikavicu? Cijeli materijal programa tzv. bunjevačkog jezika za prvi, drugi i treći razredosnovneškolevrvinelogičnostima, aupadljivojemnogoipogrešakautekstu zbog nepoznavanja ikavskog dijalekta«, kažejeaojzijestantić. NEPOZNATA PRAKSA U SVIJETU: AdrijanaVojnićHajduknapominjekakobi Razgovor o jeziku i dijalektu se bunjevački govor možda mogao izučavati kao dijalekt u višim razredima osnovne škole u sklopu nastave na hrvatskomjeziku.»primarnojeizučavatistandardnijezik, amoždatekkasnijeizučavatiibunjevački govor u nastavi, što je posve logično u kontekstu postupnosti, jer je ikavski izraz imanentan dijalekt hrvatskoga književnog jezika. Niti jedan dijalekt nije normiran i meninijepoznatopostojanjetakveprakse usvijetu,daklenemožesegovoritiobunjevačkomjeziku,jerjebunjevačkigovor hrvatski dijalekt«, smatraadrijanavojnić Hajduk. Otzv.bunjevačkomjezikuPetarKuntić, takođerdobarpoznavateljovoganarječja, iznosimišljenjekakobisedijalektmožda mogaoizučavatiuvišimrazredimaosnovneškoleuokvirunastavenahrvatskomjeziku.»pokušajuvođenjatzv.bunjevačkog jezika u nastavu je pokušaj jezičnog podvajanja hrvatske manjine u Vojvodini«, tvrdikuntić. Z. Sa rić 22. travnja

28 S u b o t i c a Prvisubotičkisajamobrazovanja Ne ka iza be re tko {to vo li Sajamjeotvoriopokrajinskitajnikzaupravu,propiseipravanacionalnihmanjinadr.TamásKorhecz, kojijeistaknuokakoćedobrimizboromškoleučenicidobitikonkurentnoznanjekojećeimosigurati uspjehudruštvu,doksesdrugestraneiškolemorajunatjecati,tedokazatidasunajbolje Piše: Ol ga Pe rušić Uprepunoj Dvorani sportova u Subotici učenici osmih razreda osnovnih škola ove su godine po prvi puta imali prigodu vidjeti ponudu srednjihškolaiboljeseinformiratiotome što u kojoj školi mogu naučiti, te poslije završetkanaobrazberaditi. Uutorakisrijedu12.i13.travnjaodržan je prvi Sajam subotičkih srednjih škola. Cilj ovog dvodnevnog sajma bio je da se učenicimaosmihrazredainjihovimroditeljima predstave mogućnosti svih srednjih škola. Svoještandoveimaloje11srednjihškola: Tehnička, Politehnička, Ekonomska škola, Gimnazija, Medicinska, Muzička, Kemijskaškola,Jezičnagimnazija,Biskupijskaklasičnagimnazija,Školazaslušno oštećene osobe i Specijalna škola»žarko Zrenjanin«,asvojštandjeimalaiNacionalnaslužbazazapošljavanje. Sajam je otvorio pokrajinski tajnik za upravu,propiseipravanacionalnihmanjinadr. Tamás Kor hecz, kojijeistaknuokakoćedobrimizboromškoleučenicidobiti konkurentno znanje koje će im osigurati 28 uspjeh u društvu, dok se s druge strane i škole moraju natjecati, te dokazati da su najbolje. Otvoranjesvečanostiuljepšalisuučenici Kemijske srednje škole, koji su priredili modnureviju. Tijekom ova dva dana pristizali su učeniciosmihrazredaizsvihškola,astarije generacije učenika srednjih škola bili suimnaraspolaganjukakobiimodgovorilinapitanja. PoriječimačlaniceOpćinskogvijećazadužene za obrazovanje Edi te Molnár Pintér, osiguran je bio autobusni prijevoz zaoko1.500učenika.lokalnasamouprava je zainteresirana, kako je rekla, da sva djeca pronađu sebi odgovarajuće zanimanje u nekoj od subotičkih srednjih škola, kakobibilištomanjiizdaciopćinezaprijevozučenikaudrugeopćine. PA U LI NUM: Dvojezična katolička gimnazija»paulinum«ponastavnomplanuna hrvatskomimađarskomjezikuodnedavno je priznata od strane države. Biskupska klasična gimnazija usmjerena je izučavanju klasičnih jezika, prije svega grčkog i latinskog,zatimmodernihjezika,atusui drugipredmetiodkojihsuglavnivjeronaukipovijest.mogućnostistudiranjapozavršetkupaulinumasuveomavelike:mogu seupisatiteološkestudije,filozofskestudije,tepovjest,aučenicimogustudijenastaviti i na medicini s polaganjem razlike predmetakaoštosufizikaikemija. EKO NOM SKA ŠKO LA: Srednja ekonomskaškola»bosamilićević«nudinaobrazbuudvaprofila:prvi,ekonomija,pravoiadministracija,tedrugi,trgovina,ugostiteljstvo i turizam. Od sljedeće godine otvoritćesejedaneksperimentalniodjelza obrazovanjebankarskihslužbenika,kojiće bitiponovomnastavnomplanu,štopodrazumijevamnogopraktičnograda. ŠKOL SKI CEN TAR: Škola za naobrazbuiodgajanjeslušnooštećenihosoba postoji već 57 godina, a sastoji se od predškolske, osnovne i srednje obrazovne razine.ovaškolaposjedujeinternatukojemdjecaiborave,aobrazovniprofilisu strojarstvo,stolarstvo,grafičarstvo,tekstilstvo i zlatarstvo. Tehnička opremljenost školejenavisokojrazni,sveučioniceimaju audio vizualne aparate i djeca preko svojihslušalicaslušajunastavukojajetehnički podešena na pojednačno potrebnu frekvencijutonova. ME DI CIN SKA ŠKO LA: Medicinska je školauspjelasvojimštandomprivućivelikupozornost.naime,učenicisupokazivali izravno vađenje krvi, davanje infuzije, posjetiteljima su mjerili krvni tlak, frizeri su se postarali napraviti zainteresiranima frizure,afizioterapeutkinjesuopuštaleposjetiteljeugodnimmasažama. GIM NA ZI JA: Osnovana još u 18. stoljeću,danasmodernagimnazijanosinaziv»svetozar Marković«. Ova srednja škola ćeiovegodineupisatiistibrojučenika,ali više u korist drušvenog u odnosu na prirodno-matemaričkismjer.naštandususe predstavili mnogobrojnim dvojezičnim predstavama,aučenicizavršnihrazredasu otkrili kako je ovo škola za đake koji su spremniosvajatinovaznanja,iakonijeto- 22. travnja 2005.

29 S u b o t i c a likoteškogradivokaoštosvimisle. DJE CA S PO SEB NIM PO TRE BA MA: Školu»ŽarkoZrenjanin«pohađajudjecas posebnimpotrebama.ovaškolaobuhvaća ujednoiosnovnuisrednjunaobrazbu.organizirana je u nekoliko područja rada: strojarstvo i obrada metala, tekstilstvo i kožarstvo,tepoljoprivredagdjespadaproizvodnjaipreradahrane.pozavršetkuškolovanja djeca dobivaju odgovarajuće diplome.naime,aovasrednjaškolastupnjujesvojunaobrazbutesemožepohađati dvogodišnjeitrogodišnješkolovanje.ovoj sedjecipružastučnapomoćpriučenju,a velikijenaglasaknaizravnompraktičnom radu. MU ZIČKA ŠKO LA: Muzička se škola predstavilanasajmukamernomskupinom kojaradiskupauistomsastavuvećgodinu dana.profesoricatamburemi ra Te mu no vić pohvalila je organiziranje sajma, te je istaknulakakojojjedragoštoioviučenici imaju prigodu pokazati svoje umijeće, jer semnogiljudisovomškolomiovomspecifičnom profesijom još nisu susreli. PomoćnikravnateljaĐuro Mol nar predstavio jeovunajstarijuškoluglazbeusicg.ponuđeni odsjeci su vokalno instrumentalni tj.glazbeniizvođačiilisolopjevačiiteoretskiodjelzaglazbenogsuradnika. NA CI O NAL NA SLUŽBA ZA ZA - POŠLJA VA NJE: Subotička filijala ove službetakođerjeimalaštandnakojemje ponudila detaljne informacije o profesionalnoj orijentaciji, zatim o profesijama u kojimaselakšeilitežepronalazizaposlenjeiopćenitootržišturadaiaktualnimpodacimaotraženimprofilima. SlužbenipočetakDužijance2005. bla go slov `ita na Mar ko vo KE MIJ SKO-TEH NO LOŠKA ŠKO LA:»Lazar Nešić«je predstavila pedagoginja Zden ka Voj nić Tu nić, kojajeistaknulakakoćeodovegodinekrenutisradomnovi profil tehničar za zaštitu životnog okoliša,uokvirupodručjaradakemijainemetali. Za ovim profilom postojat će velika potražnja,ukolikoželimosurađivatiseuropskomunijomkojaveomabrineozaštitiokoliša. MEŠC: Ovaškolapodrazumijevastrojarstvo,elektrotehnikuipromet,anaštandu su se predstavili učeničkim eksponatima, semaforom,upravljanimkontrolorima,robot rukom, programiranim autićem, računalskatehnikom,isl.ovaškolaupisuje ukupno 560 učenika, a izučavanje uglavnom svih obrazovnih profila radi se naračunalima.veomajeveliknaglasakna praksi,dosadaseonaodvijalaugospodarskim poduzećima, ali nažalost gospodarstvodanasslaboraditesetakoučenicisve viševraćajuuškolskeradionice. PO LI TEH NIČKA ŠKO LA: Smjerove visokogradnje,hidrogradnje,teraznevrste zidarskihzanata,šumarstvaiobradedrve- ta,nameštajaienterijera,igrafičarstvonu- di Politehnička srednja škola. Učenici su namukratkoocijenilisvojuškoluriječima: neučisepuno,alisemnogocrta.g BI KO VO Najveća manifestacija žita i kruha u državi nekadašnjoj i sadašnjoj je Dužijanca u Subotici. U okviru žetvenih svečanosti»dužijanca 2005«početni, prvi događaj je blagoslovžitanasv.marka,25.travnjanabikovu. Spočetkomu17satiužupnojCrkviBlaženeDjeviceMarije nanebouznesene,župnikvlč. Ju li je Bašić služitćesv.misuza usjeveiplodovezemlje.u17,30formiratćesepovorkaispred župne crkve, koja će u 17,40 krenuti glavnom bikovačkom cestompremasubotici.kodvojvođanskeuliceskrećesedesnodo prvenjivesdesnestrane. U18satijeblagoslovmladogžitanazdruženimnjivamaJo si - pa Rajčića, Stan ke Ku jundžić ian tu na Ga brića. Natojćesenjivi9.srpnjaodržatinatjecanjerisara.»Pozivamosvemještaneistanovnikesusjednihmjestadadođu nablagoslovžita,padaskupazapočnemodužijancu2005«,poručuje Gr go Ku jundžić, predsjednik Organizacijskog odbora»dužijance2005«. PoslijeblagoslovažitagostićebitiprimljeninasalašuTikvicki,kodveterinarskeambulante. H. R. 22. travnja

30 R e g i j e NovinasadinapadinamaDrenovštine \ako va~ka vi na iz u zet ne kva li te te ĐAKOVO Kontinentalnahrvatskavina svesucjenjenijaunasišire,patakođakovačkavrhunskavinasvečešćebilježeodličnerezultatenapoznatimipriznatimnatjecanjima i sajmovima. Na nedavno održanoj zagrebačkoj»vino viti«osvojili sušampionskutituluschardonayom2003 Surlie,aznamodajezagrebačkasmotra vina poznata u nas i u svijetu.»i nije to sve«kažeblaženkamandarić, enolog i tehnolog»đakovačkihvina«d.d.»nasajmuu Splitutakođersmobilišampioni s Vrhunskom graševinom 98. (arhiva) a na nedavnom Sajmu u Mostaru također s Graševinom, vrhunskim vinomiz83.tojevinozabogove. Čak nekoliko smo godina uzastopnonapoznatomsajmu uljubljaniosvajaliprvomjesto,aposljednjiputastramincom93.ivrhunskomgraševinom 98. Imamo odličan spoj, geografsko porijeklo, vrhunskutehnologijuistručneljude, imislimdajeto,to«. RAJ ZA VINOGRADE: CijelijekrajDrenovštineživopisanipitoreskanikakokažedirektor najvećeg gospodarskog subjekta na ovom području Josip Garvanović,dajeovdještetasijatitradicionalne ratarskekulture,pšenicu,ječam,kukuruzi suncokret,ovajjekrajrajzavoćnjakeivinogradesblagimpadinamaiobiljemsuncaodjutradomraka.»panijeslučajnodasunaovimterenima iokotrnaveinašiibiskupijskivinogradi, apovijestnasučidasutetereneprepoznaliinašipreci,pairimskicarprobusjošu 3. stoljeću i đakovački biskupi u 13. stoljeću,pasveotadadodanašnjihdanateče tapričaovinuivinogradarstvuovogakraja.prolazilasustoljeća,prolazilesuvojne, mijenjalisusevelikašiigospodari,dolazilinovivlasnici,svedosamostalneneovisne i suverene Hrvatske, ali su ostajala poznata i priznata, kvalitetna i vrhunska vina,đakovačkavina«ističedirektorgarvanović.»mismonastaliuprocesurestrukturiranja PIK-a Đakovo godine i danas djelujemosamostalnokaođakovačkavina d. d.. Imamo 270 ha rodnih vinograda na 30 Direktor»Đakovačkih vina«: Josip Garvanović ovimterenima,108harodnihvinogradana područjuopćinetrnava,aosimtogatuje i40havinogradakojeobrađujuljudiovoga kraja. Što se sortimenta tiče, dominira graševina, zastupljena s negdje 60 posto, iza toga ima 37 ha rizvanca, zatim 30 ha ružicei20haranjskirizling,asveostale sorte,traminac,souvignon,chardonay,crniibijelipinotzastupljenisusapo5 15 ha.porazinikvalitete,kodnassumalozastupljenavinanižekvalitete,tzv.stolnavina,sasvimmaloružiceibijelogstolnog,i višeod85postonašeproizvodnjesukvalitetna vina gdje prevladava đakovačka graševinairizling,a5 10postosunaša vrhunska vina: chardonay, bijeli pinot, graševina,kojisuusamojšpicihrvatskih kontinentalnih vina. Prosječna godišnja proizvodnjagrožđakrećeseoko410vagona,odčegadobijemo vagonavinaodnosno2,5 3,0milijunalitarakvalitetnoga vina. Naša je vinarija podignuta 1964.godine,kadasunapravljeniprviprerađivačkikapacitetiod2milijunalitaravina,aizatoga1974.godinepravisedodatnih1,6milijunalitarai1999.godineovdje segradimodernipogonzahladnufermentaciju vina, prvi u Hrvatskoj, kapaciteta 820tisućalitara,takodasunašiukupnikapaciteti 4,5 milijuna litara za skladištenje vina«kažegarvanović. OSVAJANJE TRŽIŠTA:»U tehnološkom smislu Đakovačka vina su u samom vrhu Hrvatske, a ja mogu reći bez lažneskromnostidasmoprvipoopremii po kvaliteti. Napravili smo veliki iskorak što se tiče tržišta, jer smo nekad plasirali 1,5milijunlitaravina,adanassmonarazini2,5milijunalitaraiturazinuvećdugo držimo. Do prije par godina bili smo uglavnom na tržištu Zagreba, no danas smoprisutnidiljemhrvatske,moždanešto manje od Splita južnije, ali ovih dana upravo osvajamo Dubrovnik. Kad me pitate o širenju površinainovimnasadima, moram reći da smo među prvima pozdravili politikunaševladeiministarstva poljoprivrede, jer ove naše padine Bogomsudanezavinogradarstvo i voćarstvo. Mi smoodlučili,udogovoru svodstvomopćine,skojim dobro surađujemo, i u dogovoru sa Slavonskom bankom, koja nas prati, ući u zajednički projekt podizanja novih nasada. Animirali smo kooperante,ukazaliljudima na mogućnosti ovakve proizvodnje, ali i mogućnosti samozapošljavanja, naši su stručnjaci obišli ovaj tereniizabrali150hanovihpovršinakoje odgovaraju za vinograde. Početkom veljačejezavršionatječaj,mismoosigurali cijepoveiušliupripremuzemljištaiovogaproljećaidemousadnjunovihvinograda. Prošle smo godine podigli 33 ha, ove idemona117ha,adokraja2006.bitiće još70ha.kreditnalinijajevrlopovoljna, rokodgodeje4godineiidućih10jeotplata,akamatajesmanjenana5,5posto«pojašnjavadirektorgarvanović. I tako završavamo priču o đakovačkim vinima tipičnog kontinentalnog karaktera koja su pitka, ugodna, svježa i živa, sa sačuvanom rasnom aromom i mirisom grožđa koji dugo ostaju na nepcu svakog poznavatelja i istinskog ljubitelja vina. Probalismoih,vjerujtenamnariječ,dobroharmonirajusmnogimjelima,posebice šokačkimdelicijama,paćeivamapodaritipraveužitke. Slav ko Žebić 22. travnja 2005.

31 R e g i j e SastanakMeđunarodneBiskupskekonferencijesvetogĆirilaiMetodasaArhijerejskimSinodomSPC-a O misiji i pastirskome radu NOVI SAD U Vladičanskom dvoru u Novom Sadu 12. travnja je održan drugi sastanakizmeđumeđunarodnebiskupske konferencijesvetogćirilaimetodaisvetog Arhijerejskog Sinoda Srpske pravoslavnecrkve. ZAHVALNOST I ODGOVORNOST: PrijeovogsastankaNjegovaSvetostpatrijarhsrpskig.Pavle, jeusabornomhramu Svetog Velikomučenika Georgija, služio svetu liturgiju, kojoj su prisustvovali članovi svetog Arhijerejskog Sinoda SPC, članovi Biskupske konferencije svetog Ćirila i Metoda, kao i Visokopreosvećeni mitropolitfrancuskeg.emanuil, šefkancelarijevaseljenskepatrijaršijeprieuropskoj uniji u Bruxellesu i msgr. Eugenio Sbarbaro, apostolski nuncij u Beogradu. Nakrajusveteliturgije,vjernicimaseprvo obratio episkop bački dr. Irinej, domaćin sastanka,potomsevjernicima,kojisuispunilinesamosabornihram,negoicrkvenu portu, obratio patrijarh srpski Pavle, a zatiminadbiskupbeogradski,msgr.stanislav Hočevar, koji je između ostalog rekao:»najvećaradostjenaviještatispasitelja svijeta gospodina Isusa Krista. Zato i mi, njegovi učenici, ponizni ali hrabri, okupljeni radi toga, puni smo zahvalnosti aliistrahaododgovornostidanjegapropovijedamo.molimoseocunebeskomda njegovduhispuninašemisliinašadjela«. Nakon ovih bratskih pozdrava, u Vladičanskomdvorusuodržanislužbenirazgovori. Tema predavanja je bila:»misija Pravoslavne crkve i Katoličke crkve u ovompovijesnomtrenutku,izperspektive objedinjavanjaeuropeiprocesaglobalizacije«.iscrpnostisveobuhvatnostpredavanjananajaktualnijutemubilisupravonadahnuće za raspravu u kojoj su od strane Srpske pravoslavne crkve sudjelovali su Njegova Svetost patrijarh g. Pavle, preosvećenig.g.episkopi niškiirinej,bački Irinej, šumadijski Jovan, budimljanskonikšićkijoanikije ivikarniepiskopjegarskig.dr.porfirije,aodstranebiskupske konferencije predsjednik, metropolit i nadbiskup beogradski msgr. Stanislav Hočevar,nadbiskupbarskimsgr.ZefGaši, biskup subotički msgr. dr. Ivan Penzeš, biskup kotorski msgr. Ilija Janjić, biskup zrenjaninski msgr. Laszlo Huzsvar, pomoćni biskup đakovačko-srijemski msgr. Đuro Gašparović i predsjednik Katehetskog vijeća Biskupske konferencije prečasnidr.andrijakopilović. Ekumenski razgovor u Novom Sadu DIJALOG: U prvom dijelu predstavnici dviju Crkava su razgovarali o pitanjima vezanimzamisijuipastirskirad,kojaseu istojilisličnojmjeri,tičuipravoslavnihi katolika. Sagledana je i suradnja između dvijucrkavauperioduodprethodnogdo ovogsastanka. Udrugomdijelujerazgovaranookonkretnimtemamaiproblemimačijerješavanje treba doprinijeti daljnjem razvoju dobrihmeđucrkvenihodnosa.zaključeno je da se stavovi dviju Crkava u velikoj mjeripodudaraju,adaćeseuslučajevima kada ima razlike u mišljenjima, rješenja tražitikrozdijalogkojićetrajatidoksene dođe do jedinstvenog rješenja. Poseban ton razgovoru, u kontekstu uvodnog predavanjamitropolitaemanuila,dalesuiriječinedavnopreminulogpapeivanapavla II. da Europa treba disati na oba plućna krilaidautomepravoslavnacrkvaikatoličkacrkvapreuzimajuposebnuodgovor- nost.predstavniciobjecrkvenaglasilisu dagradećivizijubudućeeurope,krozjedinstvourazličitostitradicijaikultura,temelj ujedinjenog kontinenta ne može biti postavljen bez ključnog duhovnog doprinosa kršćanskih Crkava, uz uvažavanje i suradnjupripadnikaidrugihvvjerskihzajednica.zaključenojekakouidućemperiodu dijalog treba nastaviti i kroz rad već imenovanih bogoslovskih komisija obje Crkve. Sastanak je završen svečanom euharistijskomslužbomucrkviimenamarijina koju je služio nadbiskup beogradski msgr.stanislavhočevar,biskup-domaćin, msgr. dr. Ivan Penzeš i msgr. Laslo Hužvar, biskup zrenjaninski. Svetoj misi suprisustvovalinjegovasvetostpatrijarh srpski g. Pavle s arhijerejima Srpske pravoslavne crkve. Nadbiskup Hočevar je u nadahnutojhomilijiistaknuoznačajdijaloga između Pravoslavne crkve i Katoličke crkve.uzpozdravenadbiskupjeistaknuo dajenajvažnijedanastojimobitištobliži Boguidaćemosetakonanajboljinačin približitijednidrugima.g 22. travnja

32 R e g i j e SkupštinaHrvatskoggrađanskogdruštvaCrneGoreuspješnookončana izglasovano po vje re njedo sa da{njem Pred sjed ni{tvu Hrvatsko građansko društvo Crne Gore sa skupštine izašlo jače: detalji sa sjednice KOTOR Četvrta godišnja Skupština Hrvatskog građanskog društvacrnegore,kojajeiztehničkihrazlogaprekinuta5.ožujka2005.godinenastavljenaje17.travnja2005.godine. SkupštinijebionazočanvelikibrojčlanovaDruštvaizPodgorice,Bara,Budve,Tivta,HercegNovog,Kotoraisvihmjestabokokotorskogzaljeva. U nastavku Skupštine razmatrano je financijsko poslovanje Društvaza2004.godinu,programradaifinancijskiplanza2005. godinuiizabranonovorukovodstvodruštva. NaprethodnomzasjedanjuSkupštine,skupinačlanovaizTivta, BaraiPodgorice,onemogućilajenormalnoodvijanjerada,jersu pokušaliplasiranjemraznihsumnjiilažiuvezifinancijastvoriti sliku o Predsjedništvu kako radi kriminalne radnje, pokušali na samojskupštininasilnoizvršitikadrovskepromjene,dopunjavajućilistukandidata,iakouprethodnimraspravamanisuimaliprimjedbi,tepokušalinedemokratskimputempromijenitiustrojstvo Društva,kršećiusvojeneprincipenaSkupštiniuTivtuprijedvije godine. IzmeđudvazasjedanjaSkupštine,Predsjedništvojeproveloniz neophodnihradnjiuciljudobivanjanužnihizvještajaofinancijskomposlovanjudruštvaodstranerelevantnihfinancijskihinstitucijakojesupotvrdileispravnostvođenjadokumentacijeidokazalekakonepostojenikakvekriminalneradnje. KADROVSKEPROMJENE:Došlojeidonužnihkadrovskih promjena.podružnicetivtaibaraizabralesunoveupravneodboreipredsjednikepodružnica.predsjedništvojedonijeloodlukuo preseljenjupovjereništvaizzagrebaudubrovnikirazriješilopovjerenikalukucika izzagreba,apostavilonovogpovjerenikau DubrovnikuKrunoslavaTežaka.UpravniodborDruštvajeizostaviosakandidacijskelistezačlanaPredsjedništvaPavlaJurlinu. Sve te radnje omogućile su da nastavak zasjedanja Skupštine protekneunajboljemredu,tesusvepreostaletočkednevnogredaizglasaneskorojednoglasno. Predsjednik Društva Tripo Schubert je u uvodnom izlaganju objelodanionazočnimaimenaonihkojisunaneprimjerannačin pokušaliuništitisveonoštojestvaranozačetirigodinerada,poljuljatiugleddruštvaipovjerenječlanstva.tosubivšičlanpredsjedništvapavlejurlina,bivšipredsjednikpodružnicetivatzlatko Vučinović, bivši povjerenik za Hrvatsku Luka Ciko, član Društva don Branko Sbutega, bivši predsjednik Podružnice Bar Vladimir Medović i predsjednik Podružnice Podgorica dr. Đuro Kojan. OSUĐENOPODRIVANJE: PrisustvomnaSkupštiniiizglasavanjem povjerenja dosadašnjem Predsjedništvu i predsjedniku Društva, brojno članstvo je osudilo podrivačko i neprihvatljivo djelovanje navedenih članova a usvajanjem programa rada za iduće razdoblje pokazalo da je Društvo iz trenutne krize izašlo jače,jedinstvenoispremnijedaseidaljeborizadobrobitsvihhrvatanaprostorimacrnegore. Začlanovenovogpredsjedništvasuizabrani:Dr.IvanIlić,TripoSchubert,DarioMusić,SelmaKrstović,LjubinkoBiskupović, MarijaNikolić islobodanvičević.naprvojkonstitutivnojsjednicipredsjedništvaizabratćesenovipredsjednik,dopredsjedniki tajnikdruštva. NajvažnijizadaciDruštvausljedećemrazdobljususudjelovanjeuzajedničkojakcijiHrvatanaizradikonačnogtekstaZakona o zaštiti nacionalnih manjina, sudjelovanje u formiranju krovne organizacije»hrvatskognacionalnogvijeća«,sudjelovanjeuimplementacijibilateralnogsporazumaizmeđurepublikehrvatske icrnegoreozaštitipravahrvatskemanjineusicgisrpskeicrnogorskemanjineurepublicihrvatskoj,radnaosnivanjuhrvatskogkulturnogcentraukotoru,nastavakradanaizdavačkojdjelatnosti,nastavakodržavanjadopunskenastavenahrvatskomjeziku,nastavaksuradnjesgradovimaižupanijamauhrvatskojte početaksuradnjeshrvatskimzajednicamaizvanhrvatske. Skupštini je prisustvovao predstavnik Generalnog konzulata RepublikeHrvatskeuKotoru,IgorGrabar,apratilisujemediji CrneGoreiHrvatske.»Hrvatski glasnik«, Kotor travnja 2005.

33 R e g i j e Sve~ani dan u Be re gu Krizmanici s biskupom BAČKIBREG Unedjelju,17.travnja, ucrkvisv.mihovilaarkanđelaubačkom Bregutrideseteromladihjeprimilosvetu Potvrdu, odnosno Krizmu. Uz domaćina velečasnog Davora Kovačevića na misi susudjelovaliibiskupsubotičkebiskupije Ivan Penzeš, biskupov tajnik Slavko Večeraj,velečasniizBezdanaMihaljZolić ikatehetaizbačkogmonoštorastipan Periškić. Biskup Ivan Penzeš je održao svečanuhomilijuukojojjeposebnonapomenuokrizmanicimadanezaboraveovaj svečani dan i da ne zaborave svetkovati dan Gospodnji, jer, nažalost, mnogi se Bogaicrkvesjetesamoubolesti.Nakon svečanehomilijebiskupjepodijeliosvetu Potvrdu. Na kraju svete mise, biskup se zahvalio vlč. Davoru Kovačeviću, što je zaovajsvetičinlijepopripremiodjecu,te se zahvalio svima prisutnima. Nije mogao, a da ne spomene, da mu je veoma drago što su krizmanici bili u svojim šokačkim narodnim nošnjama, jer kako kaže»nijedankreatornemoženadmašiti tuljepotu«.z. G. Izplastenikasomborskeuljare»Sunce«Stiglo rano povr}e SOMBOR IznovosagrađenihplastenikaFabrikeuljaibiljnih masti»sunce«usomboruovihdanajestigloprvoranopovrće. Proizvodnjapovrćauovomplastenikujespecifična,jersebiljke razvijaju na supstratu u lončićima, sustavom navodnjavanja»kap po kap«. Sustav ishrane i navodnjavanja je kompjutoriziran, što uz automatsko reguliranje klimatskih uvjeta u plasteniku osigurava proizvodnju ekološki zdrave hrane, uz minimalnuuporabupesticida. Za izgradnju plastenika na površini od jednog i pol hektara utrošenoje eura,arealizacijajeostvarenausuradnjis MinistarstvompoljoprivredeRepublikeSrbije. A. R. NameđunarodnomsajmuuBaji Pred sta vlja nje som bor skih po ten ci ja la BAJA KaobratskigradSomborjepozvandasudjelujenaXXI.međunarodnomsajmu,kojićeseodržatitijekomovogvikendauBaji,uRepubliciMađarskoj.Riječjeovećtradicionalnomsajmurobeširokepotrošnjeipratećihuslugauorganizacijispecijaliziranogpoduzeća»Siporka«izMađarske.Naštandu,kojijeustupljenSomboru,predstavniciOpćineSombor prezentiratćegospodarskuiturističkuponudusombora,kakobisepotakliiostvarilištobrojnijikontaktiizmeđuprivrednihsektorasomboraibaje,kaodvabratskagrada.sajamćeupetakotvoritigradonačelnikgradabajeszellpeter,asomborskuopćinućetomprigodompredstavitizamjenicapredsjednikasosombormartaodrihorvat.trenutnojesvojesudjelovanje nabajskomsajmupotvrdilooko90poduzećaiz Mađarske,RepublikeHrvatskeiSrbije. Namajedovoljnodaznatezanas... FUNERO Privatno pogrebno poduzeće - Subotica, Karađorđev put 2, telefon(danonoćno):(024) Horgoš, Borisa Kidriča 7, telefon(danonoćno):(024) Raspored sprovoda i umrlice na Internetu: funero@funero.co.yu 22. travnja

34 A k T U A l n o Familyfest2005.uNovomSadu Svet ko vi na obi telj skih vri jed no sti Usubotu godinejeuNovomSadupoprviputaorganiziran»Familyfest«.Ovaproslavaseove godine organizirala u skoro 200 zemalja diljemsvijeta,itouistovrijeme.centralnaproslavajebilaurimu,dokjeuovoj zemlji centralno obilježavanje bilo u NovomSaduitoudvoraniuSpensu. Dvoranajeveću10satibilagotovopuna.DošlisugostiizsvihkrajevaSiCG.Bilisunazočniivjerskipredstavnici.Uzbogatprogramsvimajebilozanimljivo.Poruka ova skupa je bila»ljubav koja gradi mir«, što znači da se s ljubavlju i malo dobrevoljesvemožepostići,točniješirimo ljubav među svojim bližnjima i cijeli svijetcebitipunobolji. Negdjeoko15satiorganizatorisuseizravnouključiliucentralnuproslavuuRimu,štosunazočnipratiliprekovideobima.Šarmantnatalijanskavoditeljicajeuistinusvojposaoradilaodlično,auztoje postojaoisimultaniprijevodtakodasusvi nazočniunovomsaduimalidojamkaoda suurimu.talijanskatvrai1jepustilai nekolikominutaizravnouključenjeizzagrebaizdomasportova,gdjejebiloprekrasno u što smo se svi uvjerili gledajući prijenos. Nakon toga je pušten i dio od prošlo godišnjega»familyfesta«tj. od 2004.godinekadajenazočneuRimutada pozdravioiskoropreminulipapaivanpavaoii.onihjesvepozvaodašireljubav među narodima. Sve skupa uključenje iz Rimajetrajalooko2sata,anakontogasu organizatoripozdravilisvenazočneizahvalilisenatakolijepomodazivuteihsve pozvalidasevideiidućegodineumjestu gdjećesetadaorganizirati«familyfest«. Igor Kušeta Velikiuspjehmladesubotičanke Tre}a na gra da za Ma ri ju Ja ra ma zo vi} na Us krs fe stu N aovogodišnjem24.»uskrsfestu«kojiseodržaouzagrebu, 17. travnja godine u koncertnoj dvorani»vatroslavlisinski«,premaocjenistručnogžirijamarijajaramazovićipjesmadrvokrižajedobilatrećunagradu.kaošto uvjetinatječajanalažudaskladbetematskimorajuimatikršćanskikarakter,inesmijubitijavnoizvođeneiobjavljene,takoje pjesma»drvokriža«prošlanatječaj.tekstzaovupjesmunapisala je Josipa Dević, glazbu Nikola Jaramazović, a aranžman ViktorKestler. Uskrsfest predstavlja najveći događaj na sceni duhovnog popularnog stvaralaštva u Hrvatskoj, a svoje korijene vuče još s početkasedamdesetihgodinaprošlogstoljeća..tadaseuzagre- bupokrećesmotraglazbenogstvaralaštvamladihnazvanaka- TOM.PouzorunaKATOM,KatehetskicentarZagrebačkenadbiskupije,podvodstvomp.BožidaraNagya,pokreće1978.godinesmotruglazbenoduhovnogstvaralaštvamladih.Uspješnost smotrepotaklajekatehetskicentarnaorganizacijuprvoguskrsfesta koji je održan u velikoj dvorani Dječačkog sjemeništa na Šalati,22.travnja1979.godine. OvogodišnjiUskrsfestjepovezansa20.svjetskimdanommladihkojićeseodržatiuKölnu,ukolovozuovegodine.Nasamom početkuotpjevanajepjesmapapeivanapavlaii,kristnažalui timejošjednompodsjetilanaposljednjeriječipapemladima:ne bojte se, otvorite vrata Kristu. U tom duhu naglašeno je geslo ovogfestaisvjetskogsusretamladih:»dođosmosepokloniti«uskrsfestorganizirajuuredzamladehrvatskebiskupskekonferencijeihrvatskikatoličkiradiousuradnjispovjerenicimaza mlade.festivalkojitrajedvadanaseodržavapovisokimpokroviteljstvomkardinalajosipabozanića,predsjednikahrvatskebiskupske konferencije, a glavni medijski pokrovitelji su HKR i Glaskoncila. NagradaGlasakoncilazatekstpripalajeApostolimamira:»Ti možešsve«.nagraduslušateljahkr-adobilajegrupa»sveboje ljubavi«za pjesmu»u tvojoj ruci«. Treća nagrada stručnog žirijapripalajemarijijaramazović,druganagradadavoruterziću i bogoslovima bogoslovije»ivan Pavao II«u Rijeci sa pjesmom»posljednjavečera«.onisuujednodobiliinagradupo izboru izvođača. Prva nagrada pripala je Željki, Čedi i Kefi iz Petrovezapjesmu»Nebeskicvijet«. Velikijedogađajzasubotičkubiskupiju,kadanakondugogodišnje stanke, a nakon dvije godine ponovnog sudjelovanja na Uskrsfestu,nagradastigneuSuboticu. PoslijedobivanjaovelijepenagradeMarijaJaramazovićjebilaposebnosretna,pogotovoštojebilajedanodpeterodebitanataovogfestivala.Kaoštotekstpjesmekaže:»Raspetarukadrvo križamiluje,pruženasrcu-ljubljeniisuse!uzpogledblagiosmjehdrag,todrvokriža,ljubaviznak,..«timtonomjemarijapjevala,anakonsvojegnastupareklaje:«iovojemolitva«. An to ni ja Pi u ko vić Marija Jaramazović prima nagradu travnja 2005.

35 o k o M S v e } e n i k A ljudi Piše: vlč. dr. Andrija Kopilović Svatkoćenaći baremdio odgovornosti zaovu situaciju.tako namneće trebati zakonske norme domicilne državedase smanjujemou svojim institucijama ili trebasadaprstomuprijetiudrugoga, treba pogledati samo u sebe. Svatkoćenaćibaremdioodgovornosti za ovu situaciju. Tako nam nećetrebatizakonskenormedomicilne države da se smanjujemo u svojiminstitucijamailiorganizacijamainetrebanamnitkodrugi,lomimosemisami.usitnjavamose. Tojeproceskojijejednakisamoubojstvuiubojstvu.Kakvatragedija zaovajnarod! NOVI PAPA NADAHNUĆE: Imamo novoga Papu. Uzeo je ime BenediktXVI. SamoimejeuzeoraditogaštoželivratitipozornostEuropenavelikoga»Ocazapadnekulture«SvetogBenediktaizNursije, koji je osnovao benedikstinski Red i cijelu Europu kristijanizirao evanđeoskim načelima u znaku: Oraetlabora moliiradi.evangelizirajućieuropu,onjujekultivirao i novi Papa je gledajući kako je»staradama«europa naumoru,želiojeisvojimimenompokazatikorijeneiputuskrsnuća. No,vrijedianaliziratiisamoime Benedikt. Dolazi od latinske riječi bene dicere:tojestdobro-govoriti,dobro-reći.našhrvatskiprijevod teriječibibioblagoslovljen,jerlatinski Benedictus znači doslovno: blagoslovljen.kakojelijepouočiti dahrvatskariječblagoslovljendolazi od kovanice: blago-sloviti, to jest:dobrogovoriti.želiobihovoj činjeniciimenanovogapapečutii porukuzanašuzajednicu.ajde,pokušajmo od sada jedni o drugima blago-sloviti. Lijepo govoriti. Vratimo u naš rječnik i u srca riječi: hvala,priznanje,divljenjeitimsamimćemopočetizračitijedanpremadrugomupozitivnošću.čimkritizerstvo nestane, a naši razgovori bududobronamjernaikonstruktivnakritika,bitćeploddogovor,aatmosfera zajedništvo. Zašto konačnonebishvatilidaćemoovakovimrazdvajanjimapostatinarodsamoubojica? Zašto ne bismo konačnoreklijednodrugome:kojijesmobitćemo alipravi.nekanovipapabudenadahnućeinekanam podijeli blagoslov, a mi primimo imeislužbu:blagoslovljenkojidolaziš u ime Gospodnje! Dobro došao Benedikte, nauči nas benedicere,blago-sloviti,jedanodrugomeodsadablagogovoriti. Blagoslovljenblago-slov!g organizacijamainetreba namnitko drugi,lomimo semisami. Usitnjavamo se.tojeproces kojijejednaki samoubojstvui ubojstvu. Kakva tragedijaza ovajnarod! Prije nekoliko godina u jednoj sociološkoj analizi svjetske razine iznesen je podatak da jesuboticakaoregijaurazmjerus brojem stanovnika grad sa najviše samoubojica na svijetu. Svakako fenomen, koji ako je istinit, o našemgradudajevrlotužnusliku, a već se je puno ljudi iz znanosti počelo baviti tim fenomenom želećiotkritiuzrokeitakotragičnu posljedicu kao što je oduzimanje životasamomesebi,štoseprotivii načelimamoralaietikeisamenaravi čovjeka i samom životu. No, pustimotoučenjacima,amolitveno dragombogudatoipaknebudetako. Ovajuvodmejenaveonajedan pravacmalkodrugačijegrazmišljanja.kodstvaranjaprvejugoslavije Subotica je bila najveći hrvatski grad.njenbrojstanovnikanijebio većinegosada,alijezaoneprilike bio zapanjujuće velik. Većinsko stanovništvo bilo je hrvatsko. Nije prošlo sto godina, broj stanovnika se nešto malko povećao, ali broj pripadnika hrvatskog naroda je do temjereopaodasedanasgovorio postotcima duboko ispod trećine stanovništva. Jedan političar je došao našem biskupu da bi razgovarali o temama pritiska na naše pučanstvodaseiseli raseli.sigurnojetoproblemkojijerealaniistinit. Danas su razni pritisci, uzroci, računice,ucjene,procjeneionemogućavanjedaseživionakokakobi bilodostojnoživotačovjeka,pase ondadogodidanetkodoneseodluku:idemnadrugustranu.međutim jebiskupukazaonajednučinjenicu kadajetomgospodinurekao,dase treba posjetiti subotička bolnica gdje se zapravo najviše uništavaju našinarodiubojstvom abortusom. To je mjesto našega nestajanja, istrebljenja i progonstva. Dakle, odluka je i kod samoubojica i kod»suvremenih ubojica«donesena u savjesti,aneteknaraziniekonomije. I opet jedan fenomen koji zaslužuje i znanstvenu analizu, ali u ovom slučaju i vjernički pristup problemu: zašto? Kako opravdati, kako odgovoriti i kako dovesti u svijestodgovornostionekojineodgovornouništavajuživot. ISKLJUČIVANJE IZ ODGO- VORNOSTI: Ovih dana ponovno razmišljamiopterećensamsaove dvije»subotičke oznake«. Međutim,postojiijednatreća,koja sigurnodubokoranjavaiboli,ato je ubojstvo ili samoubojstvo odraslih ljudi ljudskim zavjerama i isključivanjem iz odgovornosti javnoga života. I ova stranica našega bivstvovanjauovomegradupodliježe znanstvenoj analizi. Zašto se takočestodogađadaseokomanjevišeznatneilineznatnestvaritako sukobimo da se onda nepovratno isključujemo?događajusesjedne ili druge strane, a redovito s obje straneprvosumnje,aondaoptužbe do konačnog sukoba. Ne štede se sudoviiprosudbeioptužbe.govoriselošeisamološe.tuđemane asvakiihima stavljajusepodpovećalo i samo se o njima govori i njihseoznačuje.takonastajenegativankrugsamonegativnihpoimanja jednih, drugih ili trećih, pa se zapravo svatko od nas uvije nađe pod pojačanim svjetlom kritizerstvajednegrupacijekojatesigurno sudi,prosuđuje,osuđujeikonačno uništava. Iztogafokusiranjaunegativnom sudu,nitkoodnasnijeizuzet.osudu, pa i krivu, kritiku, pa i krivu, čutćešnasvakomkoraku.pozitivno mišljenje, pohvalu i priznanje unutaristezajednice,rijetkoilinikada.postalismonarodkojiosebi isvojimagovorinegativno.sudei prosuđuju.zaboravilismonariječi»dobroje«,zatim»hvala«,kaošto suipodrške,priznanja,itd.takose događa da u našoj zajednici konstruktivnu kritiku zamjenjuje kritizerstvo,dijalogzamjenjujesudiredovito je ishod»lomljenje nečije kičme«. Koliko doprinosi tom lomljenjusam»polomljeni«,istoje pitanje,aliječinjenicadausuboticipostojesadvećunašojnedavnoj povijesti koja nije dulja od jednog stoljećatisućeitisućeljudikojisu ili kojima su»polomili kičmu«,»staviliihnastranu«. Većuovimrazdobljimaukojima miživimo,možemonaćivelikibroj značajnih pojedinaca koji više ne moguiliutimuvjetimaneželedoprinijeti zajedničkoj stvari i životu zajednice.nepoznajemopraštanje, alistimvišekoristimo»obračun«. Tako se događa da nam je samo»izmišljeni vanjski neprijatelj«, a dajestvarniilidasustvarnimeđu namasamimaiunamasamima.ne 22. travnja

36 Odzemunicedosalaša(2.dio) F e l J T o n Sa la{i u su ba ti~kom ata ru Kad oce le ko god bu de pri po vi do o bu nje vačkim Hr va ti ma, ko su i otka leg su, on će ma kar s ni ko li ko riči iz u stit da je život Bu nje va ca u ovom kra ju ve zan za sa laš, brez ko jeg se ne mož pri po vi dat o nji ma Piše: Alojzije Stantić 36 Šor sa laša, u daljini Kad su naši stari u subatičkom ataru počeli napuštat zemunicu i pravit salašukojemćestat,najpregsu oko njeg pravili staje, a posli i drugezgrade.danasznamokako susesalaširazvijaliinaposlitku kaki su bili u punom gospodarskojsnaginaprilazuxix.uxx. vik. Prvi svitski rat je zaustavio njevnapridak,alsuseposlinjeg salašipolaganopočelioporavljat odrataipodešavatgazdovanjuu novoj državi. Velika gospodarskakrizanapočetkutridesetigodina je malko ukočila napridak salaša i salašarskog gazdovanja, a kad su se iz nje iskobeljali do početka Drugog svitskogratabilisuudotlegnajvećojgopodarskojmoći. RAZVIJANJE RATA U SELA: Drugi svitskiratjezaustaviorazvojsalaša,aposlinjegjepočonjevsunovratpaiuništavanje.salašikojisupriživilitupošast,sadna početkutrećegmilenijaživotare,doksuse malo nji razvili u nove oblike domazluka kakesuuzapadnimzemljamafarme. Unašemkrajuoduvikjesalašbiomistodi je gazda stojo i u kojem je vodio domazluk, a nuz guste el ušorene salaše nadničari,napolčariikojekakizanatnicisuna gustonabijalikućeisalašiće,stvorilisurate (malo naselje s one strane atara). Nike odtiratasusevrimenomrazvileusela,na priliku: Mala Bosna, Mirgeš, Crveno selo sevrimenomsjednalosmalimbajmakom, bajmačka Rata s Bajmakom itd. Nike od ratasudodanasostalekakesuibile,kona priliku:malabajakodroglja(mjestodise putovisikupodkutomod45)putazamirgeš di se odvaja za Baju. Kucura je nuz somborski put na kraju uvratina varoški žitnica, a Mala Pešta pod (blizo) Đurđinom,doksuvećinomnestalekonaprilikuvelikarataKobino,posliJožinoselouVanteleku(Pavlovcu). SIVAČKIPUT:PosliDrugogsvitskogrataprometčeljadiirobejeuticonasudbinu pojedinirata.napriliku:nuzputoveodkojisunapravilidrumoveratesuostale,čak su se u drugoj polovici prošlog vika i proširile,konapriliku:kucura,malapešta idruge.kadsuukiniligvozdenputsubatica-crvenkaiposliasvaltiranjaputastari Žednik-Đurđin-Mišićevo, Sivački put je postonevažan,zavrlokratkovrimesunapuštanekuće salašićiujožinomseluna Vanteleku.Dasuodsivačkogputanapravilidrumdodanasbiostalisačuvanisalaši kojisubiliokoelblizonjeg,paivećinasalašauhrvatskommajuru.sivačkiputjei priki put od Đurđina i Stare Moravice do Subatice. Salašisubatičkogatara,paidrugiuKarpatskojnizini,osobitouBačkoj,sujedinstvenipotomštosujediniuEvropikako se iz salaša čeljad bave zemljodilstvom. Takorećnasvakomvećemzemljišnomposidu,čakioddesetak-dvadesetaklanaca(1 lanac=7.200m2),gazdajenapraviosalaš iiznjegradiozemlju.salašarsebavioratarstvom,odranjivanjemživine,atuštanji ipomalosvinogradima,daimatolikovina da s njim otpravi advenstke, poklade, pa akomoždadoteknezadužijancuivršidbu. Bunjevcisudolaskomuovajkrajsasobom doneliinavikupijenjavina.radtogsuod- ranjivalivinogradeucrni- ci,akadjekrajemsedam- deseti godina XIX. vika filoksera uništila od reda svevinogradeucrnici,onda su većina salašara posadili nikoliko motika vinogradaštobližesalašu,u pisku od Kunbaje (Skenderovo)doBucke(diovinograda kod Subatice). Vinograde su radili subatom, kad su ga ožuljali (posiklikorov),polili(poprskali), okačovali (pokidali zaperke na lozi), obrali voće i skupili padanicu. Blizo kraja XIX. vika moj pradida je u bašči đurđinskog salaša posadiookodvimotikevinogradaucrnici, koji se dobro uvatio i osto je sačuvan do rušenjasalaša,dopočetkašezdesetigodina XX.vika.) SALAŠI VIČNISPOMENIK: Nažalost subatički pa i drugi srednje i južno-bački salaši,kojisuinajgušći,dosadsustručno najmanjeistraživaniiopisani,pajeotaleg i vrlo malo znanstveni tumačenja na koja semožoslonituizučavanjurazvojasubatičkisalašaiživotasalašara.zatosamnuz pismena najviše oslanjo na izgled stari sačuvanipairuševnisalašaunašemataru. Zanajstarijisalaškojegsampronašopouzdanoseznadasuunjemuživilačeljadna početku XIX. vika. On je u dobrim drugačiji od drugi salaša, o njemu će još bit riči. Kad ocele kogod bude pripovido o bunjevačkimhrvatima,kosuiotkalegsu,on ćemakarsnikolikoričiizustitdaježivot Bunjevaca u ovom kraju vezan za salaš, brez kojeg se ne mož pripovidat o njima. Bunjevcisuusvojuprošlostuziđali,nabili usalaše,snjimasesjednaliizatonjimje vični spominik. Kako su salaši izgledali i kakosuživiliunjemuznamopoizgleduiz njevoggospodarskogsjaja,skrajatridesetigodinaxx.vika.g 22. travnja 2005.

37 P o v i J e S n A S T r A n A PričaoHrvatimau18.stoljeću(44.) Sla vo ni ja i Sri jem Šokački su Hr va ti, pri je ušora va nja sla von skih i sri jem skih se la, živje li po put da našnjih bu nje vačkih Hr va ta, na sa lašima * Kuće u so ka ci ma bi le su jed no stav ne brv na re sa slam na tim kro vom i po do vi ma od na bi je ne ze mlje * Kuće ni su bi le oma za ne ni iz va na ni iz nu tra pa je u nji ma stal no bio pro puh, a ma li pro zo ri»pendžeri«, bi li su za tva ra ni dr ve nim vra tašci ma»šalu ka tra ma«piše: Zden ko Sa maržija P remaplanubečkogdvora,uslavonijiisrijemutrebalojepopisatipostojećaiopustjelasela,utvrditinjihova područjatepopisatiobrađenoineobrađeno zemljište,mlinove,vodeniceitd.inaosnovipopisaizdatigruntovniceiodreditiiznoseporeza.slavonijujenakonpopisatrebalopodijelitiuvojniicivilnidio,takodacivilni može izdržavati vojni dio. Popis pučanstvaispuniojesvrhuidioslavonije uzsavupripojenjevojnojkrajini,acivilni je dio nazvan Paorijom ili Provincijalom. UvojnomedijeluosnovaneuNovogradiška,BrodskaiPetrovaradinskapukovnija, a u civilnome dijelu Virovitička, PožeškaiSrijemskažupanija.USlavoniji isrijemugrađenesuceste,kojesupratile trase antičkih i srednjovjekovnih cesta. U BanskojHrvatskoj,kojajeodSlavonijebila presječena područjem Vojne krajine, ceste su povezale kontinentalni dio s primorskim dijelom. Cestama se putovalo sporo,uznjihjebilomaloprenoćištaigostionica, a razbojnici su često presretali putnikekojisuputovaliizvanskupine. VelikisuzemljišniposjedicivilneSlavonije prodajom ili darovnicama dospijevali urukeplemića,biskupaicrkvenihredova. Takosugodine1702.isusovcidobiliposjeduAljmašu,bosanskibiskupivlastelinstvo sa sjedištem u Đakovu, Pravoslavna crkva vlastelinstvo sa sjedištem u Dalju, grofovipejačevići ViroviticuiNašiceitd. Između1702.i1756.godinenastalojeniz vlastelinstavakojimasuupravljaliplemići većinomstranogaporijekla. UŠORAVANJE: Šokački su Hrvati, prije ušoravanja slavonskih i srijemskih sela, živjelipoputdanašnjihbunjevačkihhrvata, na salašima. Kuće u sokacima bile su jednostavnebrvnaresaslamnatimkrovom Fra njev ci ob na vlja ju sa mo sta ne Fra njev ci su u Sla vo ni ji ob no vi li ne ko li - ko sa mo sta na, a u Našica ma su go di ne osno va li gra ma tičku ško lu i ubr zo po tom fi lo zof sko učilište. Osim fra - nje va ca u Sla vo ni ji su dje lo va li i isu sov ci, po se bi ce u Požegi i Osi je ku. ipodovimaodnabijenezemlje.kućenisu bile omazane ni izvana ni iznutra pa je u njima stalno bio propuh, a mali prozori»pendžeri«,bilisuzatvaranidrvenimvratašcima»šalukatrama«. Ukućeseulazilo s dvorišta. Kuće su imale samo jednu prostoriju u kojoj gotovo i nije bilo pokućstva. Na otvorenom ognjištu prigotovljavalasehrana,aukućanisukodobjedasjedilinapodu,»poturski«.uvečerse napoduodnabijenezemljerazbacalaslama,prekoslameprostirka,astarciidjeca ukućana,kojisuovdjezajednospavali,pokrivalisuse»rutavimćebetom«.prijespavanjaženesumuževimapralenoge,astarješinizadrugeigostimanogejepralanajmlađa snaha. Kako je većina muškaraca imalasamojednoodijelo,unjemusu» ihodiliispavali «.Uprodužetkukućeili duž ulice sagradili su komore, kiljere, kućare,ukojimasuspavalibračniparovii njihova sasvim mala djeca (u komorama nijebilopeći).podoviukomoramabilisu odnabijenezemlje,apokućstvojedodruge polovice 19. stoljeća bilo više nego skromno; sastojaloseodkrevetaikolijevkezadijetetenekolikokutijaukojima suženečuvaleodjeću.ukomorijestajao kolovratisavpriborzaproizvodnjutkanina, a bogatije su kuće već početkom 19. Šokačko ušoreno selo: Bački Monoštor stoljeća imale tkalačke stanove. Djevojke starijeod14godinaimalesukomorukoju su uređivale po svome ukusu kazivači govore»komorajeogledalodjevojke.«žene I MUŠKARCI: Položaj žena u SlavonijiiSrijemu,abitnihrazlikanidrugdjenijebilo,duž18.stoljećabiojetežak, gotovo neizdrživ. Do uzgoja okopavina položaj žene u proizvodnji hrane nije bio izražen, ali uzgojem kukuruza i krumpira položajženaosjetnosepogoršao.ženesu kuhale, čistile, prale, pripremale i uskladištavalezimnicu,krečile,uzgajalepovrće uvrtuteprele,tkaleišivale,tj.proizvodileodjećuibrinuleseodjeci.muškarcisu obavljali teške poljodjelske poslove (oranje,drljanje,prijevozirazbacivanjegnojivapooranicama,košenježitarica)iposlovevezanezaproizvodnjuobuće(nabavljali su kožu, sušili ju i štavili, krojili, izrađivaliikrpiliopanke),vodilisustadana pašu, brinuli se oko rasploda stoke, išli u loviribolov,peklirakiju,pravilialatke,zidali,kosiliibaviliseuzgojempčela.sijanjeiprikupljanjeljetinebilisuzajednički posao, a žene su okopavale kukuruz i krumpir.najvećiposaokojisuzajednički radili muškarci i žene bila je proizvodnja tkanina. g 22. travnja

38 K u l t u r a PetnaestiUskrsnikoncertkatedralnogzbora»AlbeVidaković«Pje sme ko je sla ve Go spo di na TamburaškiorkestarnačelusaumjetničkimrukovoditeljemStipanomJaramazovićem nastupiojepoddirigentskompalicomzoranamulića,dokjezboromdirigiralazborovođa s.mirjampandžić*zajedničkimsnagamaizvedenesuskladbeb.marcella»nebesasilnapjevaju«ig.f.händela»radujsemajkokraljice«katedralnizbor»albevidaković«je iovegodineukatedralisveteterezijeavilskeusubotici,15.travnja, održaosvojtradicionalniuskrsnikoncert. Ovojebionjihovjubilarni,petnaestiporedu koncert ovakvog tipa, a važno je podsjetitidajeuprošlojgodinizborproslavio još jedan jubilej 30 godina svojega postojanja. Prije početka koncerta zbor se zahvalio svimakojivećduginizgodinapratenjihovenastupe.programkoncertabiojekoncipiranudvadijela.uprvomdijelunastupilisuženskiimješovitisastavikatedralnog zbora»albevidaković«,dokjedrugidio koncerta bio rezerviran za nastup Subotičkog tamburaškog orkestra i potom zajednički nastup. Tamburaški orkestar na čelu s umjetničkim rukovoditeljem Stipanom Jaramazovićem nastupio je pod dirigentskom palicom Zorana Mulića, dok je zborom dirigirala zborovođa s. Mirjam Pandžić. ZBOR U PRAT NJI OR GU LJA: Repertoar koji je zbor u prvom dijelu koncerta izvodiosastojaoseod7kompozicija.nastup su otpočeli s dijelom iz»cithara octochorda«1757.»nek mine Majko «. Potom su nastavili s djelima I. Kokota»Antifona s otoka Krka«, B. Antonića 38»Zemlja uzdrhta«, M. Asića»Ps. 136 Vazmeni psalam«, A. Vidakovića»Svet i blagoslovljen«izii.mise,m.lešćana»o, čovječanskahrano«,dabiovajdionastupa okončaliskompozicijomk.odaka»hvali dušo moja Gospoda«. Tijekom izvedbe ovihdjela,zborjenaorguljamapratiomr. KornelijeVizin. NakontoganascenujestupioSubotički tamburaški orkestar. Članovi orkestra su vođeniravnanjemzoranamulićaizvelitri skladbe.nastupsuotpočelidjeloma.vidakovića»fantazijaifugauf-molu«,apotom je uslijedio»tužni valcer«finskog kompozitora J. Sibeliusa. Instrumentalni dio drugog dijela koncerta okončali su uvertirom iz opere»kradljiva svraka«g. F.Händela. ZA JED NIČKI NA STUP: Vrhunac koncerta svakako je bio zajednički nastup mješovitog zbora»albevidaković«i Subotičkog tamburaškog orkestra. Ovi glazbeni ansambli surađuju još od davne godine a sljedeće godine slave 20 godina zajedničkog nastupanja, što će sigurnobitiprigodakojućeiskoristitidanas još jednom, tada jubilejski osvjedočeni, u najblistavijemharmonijskomsazvučjuveličanstvenopoveduusvijetduhovne,alii sakralne glazbe. Ovog puta zajedničkim snagamaizvedenesuskladbeb.marcella»nebesa silna pjevaju«i G. F. Händela»RadujseMajkoKraljice«. Na samom kraju koncerta, uz poziv da imseipublikapridruži,zborjeizveocrnačku duhovnu pjesmu prepjevanu na hrvatski jezik pod naslovom»ostani s nama«čiji su stihovi, pokraj duhovnog sadržaja, postali i svojevrsna potvrda svih gostijukojisusnjimapjevali,daćeiubudućeostatisnjimatj.daćeotvorenogsrca isradošću,radodolazitinanastupeovoga zbora. Nakonkoncertauspjelismoporazgovaratisravnateljicomkatedralnogzbora»AlbeVidaković«,s.MirjamPandžić.Onaje istaknulakakosuzaovajnastup,kaoiza mnogeprijašnje,odabraliprigodnepjesme kojesuprijesvegavedreiveseleikojeslave Gospodina napjevima»aleluja«.»mi smo bili prvi koji su počeli organizirati ovakve koncerte i od tada uvijek pokušavamo obilježiti jubileje na poseban način«,zaključilajes.pandžić. Katedralnom zboru i tamburašima možemopoželjetipunosrećeuradu,teda nam u budućnosti osiguraju još mnogo ovakvihkoncerataijubileja. D. Bašić Pal ko vić 22. travnja 2005.

39 K u l t u r a TribinauZagrebu Da nas, 22. trav nja u Za gre bu u pro sto ri ja ma KIC Art Ki na održat će se tri bi na po svećena fil mo vi ma o Hr va ti ma Bu njev - ci ma. Na tri bi ni će bi ti pri ka za na dva do ku men tar ca»tri sla mar - ke Tri di voj ke«(2002.) i»ma ti ja Po lja ko vić«(2004.), kao i igra - ni film»je ka mog di tinj stva«. (2004.). Go sti večeri će bi ti re da telj ovih ostva re nja RajkoLjubič iz Su bo ti ce i sce na rist LukaŠtilinović. Uvod nu će ri ječ održati IvoŠkrabalo, a vo di telj tri bi ne će bi ti TomislavJagec. Tri bi na je or ga ni zi ra na u su rad nji s Udru gom za pot po ru bačkim Hr va ti ma iz Za gre ba. KoncertSubotičkefilharmonije Su bo tička fil har mo ni ja pod rav na njem ma e stra Berislava Skenderovića održala je 18. trav nja kon cert u Ve li koj vi jećni - ci Grad ske kuće. Bio je to pr vi od četi ri pla ni ra na pre mi jer na kon - cer ta u ovoj go di ni. Uz or ke star je na stu pio i so list na gi ta ri Zoran Krajišnik iz No vo ga Sa da. Na pro gra mu su se našli Giulianijev»Kon cert za sim fo nij ski or ke star i gi ta ru u A-du ru«i Beethovenova III. sim fo ni ja pod na zi vom»ero i ca«, ko ja je u Su bo ti ci dav no iz vođena. SvečanikoncertuBazilici Une dje lju 24. trav nja u ka te dra li Sv. Te re zi je Avil ske u Su bo ti - ci s počet kom u 19 sa ti kon cert će održati ko mor ni zbor»pro Mu si ca«. Zbo rom će rav na ti CsabaPaskó, a uz zbor će na stu pi ti i mr. Kornelije Vizin (or gu lje), József Skofljanec (tru ba), Stevan Bauer(tru ba), Nikola Peić (trombon), Mladen Lukić (trombon) i DánielBugyi (timpani). Noviterminzapromocijuslikovnice Za ka za no pred sta vlja nje sli kov ni ce»pri po vit ke za la ku noć«balinta Vujkova za 20. tra vanj ko je je ot ka za no zbog Da na žalo sti, bit će održano u uto rak 26. trav nja u Ve li koj dvo ra ni HKC»Bu nje vačko ko lo«s počet kom u 18 sa ti.»bezsvlakamraka«inadvd-u Uiz da nju Hr vat skog aka dem skog društva ovih je dana ob ja - vlje no DVD iz da nje re ci ta la»bez svla ka mra ka«au to ra TomislavaŽigmanova i HrvojaTikvickog. KnjigePapeIvanaPavlaII. najprodavanije Pr vo iz da nje hr vat sko ga pri je vo da knji - ge pa pe Iva na Pa vla II.»Sjećanje i iden ti tet«ras pro da no je za ma nje od mje - sec da na te je već u pro da ji dru go iz da nje te knji ge u na kla di split ske kuće»ver- bum«. Pa pa u knji zi»sjećanje i iden ti tet«pro go va ra o ključnim te ma ma mo der ne po vi je sti na ci zmu, ko mu ni zmu, na ci o na - li zmu i do mo lju blju, a po seb nu po zor nost po svećuje opa sno sti ma su vre me ne de - mo kra ci je, ulo zi vje re u društvu i od no su Eu ro pe i kršćan stva. Ta kođer, ame rička držav na ra di o po sta ja»glas Ame ri ke«ob ja vi la je da su u Sje di nje nim Država ma ovaj mje sec naj pro da va ni je knji ge Sve to ga Oca Iva na Pa vla II. Naj - pro da va ni ja je prošli mje sec ob ja vlje na pa pi na knji ga»sjećanje i iden ti tet: Raz go vo ri u zo ru jed nog mi le ni ja«, ističe Glas Ame ri ke i do da je ka ko tu us pješni cu sli je de nje go ve knji ge»usta ni te, haj - de mo«(2004.) i»pri jeći prag na de«. (1994.). Šestdesetljećatrajanja No vo sad ska iz da vačka kuća»ru ske slo vo«i pančevačka»li- ber ta tea«18. trav nja su na štan du Za vo da za kul tu ru Voj vo - di ne, u okvi ru 11. Međuna rod nog saj ma knji ga u No vom Sa du, obi lježile šest de ce ni ja po sto ja nja. Pri li kom obi lježava nja ju bi le ja, dvi je no vin sko-iz da vačke usta no ve za ključile su da je nji ho va osnov na za jed nička mi si ja očuva nje ru sin skog i ru munj skog je zi - ka, kul tu re i obo gaćiva nje mul ti kul tur ne ma pe Voj vo di ne. O ju bi - le ju»ru ske slo vo«i no vim iz da nji ma go vo ri li su di rek tor Vlado Palančanin i ured nik NikolaCap, a ru sin ski pi sci MihalRamač, ĐuraPapHarhai, NikolaŠanta i IrinaHardiKovačević čita li su od lom ke iz svo jih knji ga. Di rek tor»li ber ta tee«niku Čobanu i ured nik iz da vaštva VasaBarbu pred sta vi li su do pri nos te kuće na očuva nju iden ti te ta ru munj ske za jed ni ce u Voj vo di ni i Sr bi ji. Tom pri go dom KostiRošu je uručena na gra da za knji gu go di ne, kom - plet nu bi bli o gra fi ju»li ber ta tee«. Obavijest S u sret svih pi to ma ca su bo tičkog sje me ništa»pa u li num«održat će se u uto rak 28. trav nja u Su bo ti ci. Do la zak onih ko ji su iz da le ka, očeku je se dan ra ni je tj. u po ne dje ljak 27. trav nja. Od la zak je u uto rak 28. lipnja na kon za jed ničke večere ili u sri je du pri je pod ne 29. lipnja Svat ko se tre ba pri ja vi ti na slje deću adre su: An dri ja Anišić, Be o grad ski put 52, Su bo ti ca, Sr bi ja i Cr na Go ra, Tel: 00381/24/ , Faks: 00381/24/ , an dri ja@tip pnet. co. yu Li je po mo li mo da se u pri ja vi is tak ne da li ne tko želi noćenje i ko li ko noćenja (jed no ili dva). Noćenja će bi ti osi gu ra na po župa ma (u obi te lji ma) ili u no - vom uređenom đačkom do mu po pri hva tlji voj ci je ni. Troško vi su - sre ta tj. za jed ničkog ob je da i večere sa znat će se na li cu mje sta (da ka ko, bit će mi ni mal ni). Svećeni ci bi tre ba li po ni je ti al be i što - lu ra di za jed ničke kon ce le bra ci je. Točan pro gram još ni je od - ređen, ali će uključiva ti: do la zak, po zdrav ni go vo ri i pre da va nje rek to ra sje me ništa, raz gle da va nje, eu ha ri stij sko sla vlje, objed, pri ma nje kod su bo tičkog gra do načel ni ka, druženje, za jed nička večera. Ne ka svat ko učini naj više što može u oba vješćiva nju što većeg bro ja Pa u li na ca (svih, bez ob zi ra tko je ko li ko vre me na pro veo u sje me ništu). 22. travnja

40 K u l t u r a Godišnjikoncertdječjihfolklornihskupina dječja grupa Folklornog odjela s dječjim pjesmama i plesovima Međimurja. Koncertsenastavionastupompripremnegrupe kojajeizvelapjesmeiplesovezagorja,a potom je mlađa grupa iz Starog Žednika izveladječjepjesmeiplesovemeđimurja. Uslijediojenastupdječjegrupesigramaiz Ukrajine, te nastup pripremne grupe koja jeizvelavlaškeigre,azatimsuuslijedile dječjepjesmeiplesovislavonijeuizvedbi dječje grupe, a prije pauze u programu, grupaizstarogžednikasepredstavilakoreografijom»međimurskisvatovi«.nakon kraćepauze,publikajeprvomoglavidjeti pjesme i plesove Šokadije u izvedbi pripremnegrupe,nakončegasunajmlađiizvelidječjeigreipjesmeslavonije.raznovrstanprogramsenastaviokolom»rokoko«uizvedbistarijegrupeizstarogžednika, a potom su se opet predstavili najmlađi,izvedbomženskihmađarskihigara. U nastavku programa uslijedio je nastup pripremne grupe s koreografijom»banatskimotivi«,nakončegajeprviansamblizveo»bunjevačko momačko kolo«, a na koncukoncertasvegrupesunastupilezajedno,prikazomjurjevskihpjesamaizkajkavskihkrajeva. ^aro li ja dje~jeg Brojnostpublikenakoncertuibrojni,dugotrajnipljesci,bilisuprije»Bunjevačkokolo«*Publikajenakoncertumoglavidjeti uvježbavanjarepertoara*prikazanodječjefolklornostvaralaštvo Godišnji koncert dječjih folklornih grupa Hrvatskog kulturnog centra»bunjevačko kolo«pod nazivom»jura,jurauzelenju,amimladiuveselju«održanje17.travnjausubotičkojdvorani sportova. Tribine su bile ispunjene brojnompublikomkojajepljescimaiskazivala zadovoljstvo tijekom nastupa folklornih grupa.brojnostpublikenakoncertuibrojni,dugotrajnipljesci,bilisuprijesvegaizrazpodrškemladostiiperspektivifolklor- nogodjelacentra»bunjevačkokolo«,alii starijimgrupamakojesunastupilenakoncertu. Publikajenakoncertumoglavidjetirezultate pedagoškog rada s djecom koji se njeguje u HKC»Bunjevačko kolo«prilikom uvježbavanja repertoara koji je primjeren njihovom uzrastu i senzibilitetu, a prikazanodječjefolklornostvaralaštvoodnosi se na pjesmu, ples, glazbu i običaje. Dječje folklorne grupe prikazale su bogat folklorniprogramoddječjihpjesmica,igara,padoozbiljnihplesova,anakoncertu jesviraotamburaškiorkestarcentra»bunjevačko kolo«pod ravnanjem Marinka Kujundžića iivanapiukovića. Program koncerta je otpočeo nastupom prvog folklornog ansambla Centra s pjesmom»podižemose«,azatimjepripremnagrupaizvelapjesmeiplesovebunjevaca. Starija plesačka skupina koja radi u Starom Žedniku predstavila se spletom mađarskihigara,nakončegasepredstavila travnja 2005.

41 K u l t u r a Hrvatskogkulturnogcentra»Bunjevačkokolo«fol klor nog stva ra la{tva svegaizrazpodrškemladostiiperspektivifolklornogodjelacentra rezultatepedagoškogradasdjecomkojisenjegujeucentruprilikom odnosisenapjesmu,ples,glazbuiobičaje Godišnji koncert dječjih folklornih grupa pokazao je da Folklorni odjel HKC»Bunjevačkokolo«glazbom,plesomipjesmomprezentirafolklornubaštinukojaje sastavnica hrvatskog kulturnog identiteta. Prikazanisuraznolikislojevipučkekulture,aiovajkoncertjepotvrdadaFolklorni odjel Centra svojim radom čini folklornu predaju i običaje dinamičnim i aktivnim. NakonzavršenogkoncertasvojezadovoljstvonijekrioumjetničkivoditeljFolklornogodjelaCentraDavorDulić,ističućida jekoncertbiospojmladosti,mašteienergije,štojepublikaznalaprepoznati.pored DavoraDulića,folklornegrupesuzaovaj nastup pripremali Marina Matković, HajnalkaSič,JelicaBukvić ialeksandralipozenčić,anakoncertusevidjelodanjihov rad na najbolji način oživljava i prenosi folklornugrađu. Z. Sa rić 22. travnja

42 GostovanjeHrvatskognarodnogkazalištaizOsijekauSubotici K u l t u r a Ka kav smo svi jet sa mi se bi stvo ri li? Tragikomičnitriler,kakojeunajavipisalo,činiradnjakarakterističnazauratkebritanskespisateljice AgatheChristie,nakojesepokraj»letheatredeboulevard«-a,pisanjeRobertaThomasaioslanja* Predstava»Osamžena«dokazujedaHNKOsijekraspolažekvalitetnimženskimansamblom jersuseoneodličnosnašleuvrlozahtjevnomtekstuzakojijepotrebnozavidnoglumačkoumijeće Usubotu16.travnjanasceniJadran NarodnogkazalištauSubotici,HrvatskonarodnokazališteizOsijeka odigralo je predstavu pod nazivom»osam žena«. Ova predstava, rađena po tekstu Roberta Thomasa, a u režiji Aide Bukvić premijeru je imala prije otprilike godinudana,točnije7.svibnja2004.godine. Tragikomičnitriler,kakojeunajavipisalo, čini radnja karakteristična za uratke britanske spisateljice Agathe Christie, na kojesepokraj»letheatredeboulevard«-a, pisanjerobertathomasaioslanja. UBOJ STVO I OKRI VLJE NI: Radnja predstavejesmještenauneodređenovrijeme kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina prošloga stoljeća (iako je vrijeme odigravanjadrameuovomslučajusasvim irelevantno),uobiteljskukućuzavrijeme božićnih blagdana. Ubrzo nakon upoznavanjasvećinomlikovadolazidoklasičnoga kriminalističkog zapleta tragičnoga i nasilnoga događaja umorstva jedinog muškarca u obitelji, bogatog tvorničara Marcela,kojipredstavlja»paterfamiliasa«ali,kakoćemokasnijeuvidjeti,samoufinancijskom domenu. Ubojstvo ubrzo potičeraspredanjezamršenogaklupkanjihovihmeđuljudskihodnosa,kaoionihunutarsvakogapojedinačnoglika. Nakonuviđanjadajeubojicaukućiida tonijenitkoizvana,svihosamženapostajupotencijalniosumnjičeni:suprugagaby, kćeri Suzon i Catherine, punica Mamy, šurjakinja Augustine, sestra Pierette, domaćicaidadilja,gospođachanel,isluškinja Louise. Situacija u kući je sljedeća. Imanje je izolirano od civilizacije u snježnojoluji,telefonskežiceisječene,likovi su onemogućeni kontaktirati s vanjskimsvijetom,štonasupućujenanjihovu intenziviranu psihodramu sumnje i nepovjerenja. RAZ OT KRI VA NJE LAŽI: Ovakvatriler potka predstavlja samo prvi sloj drame, ubojstvoseubrzomarginalizira,anascenu dolazi prikaz međuljudskih odnosa ovih»osam žena«laži, tajne, prijevare, licemjerje i prljava igra. Određenim i inteligentno proračunatim dramskim tokom svaka od žena u određenom dijelu radnje dolaziuepicentarispitivanjaodstranedrugih.ovakavmetodpružajasnijudinamiku predstavi, koja je van domena teksta, uglavnomdostastatičnaimonotona.prvoosumnjičena,suprugagaby,ujednomdijeludovodipublikudoširegpoimanjakrivice,vangranicaprisutnogaslučajaubojstva riječima:»svi su krivi i nitko nije travnja 2005.

43 K u l t u r a Maj stor tri le ra Dram ski pi sa cj RobertThomas ( ) je pi sao pod utje ca jem Agat - he Chri stie, a ne ke su mu priče to li ko kva li te te da je jed nu od njih i sam re da - telj AlfredHitchcock na mje ra vao ekra ni - zi ra ti. kriv! Nitko nije bez grijeha«. Ove nas riječi upućuju i da se dekontekstualiziramo od pomalo muško-šovinističkog tona koji svemodelemoralnoaberiraneljudskeduše svodinapolakteraovepredstave,atosu žene.ilikoca,iakofizičkineprisutan,spominjeseukontekstimalaži,prijevareine- prijatnihsaznanja,asvetotužnonamsu- gerira jedan turobni prikaz ljudskog roda uopće. Odnosi među likovima konstantno seizmjenjuju odpotpunesumnjedopribližavanja i empatije, jer prepoznavanje (projiciranje)svojihslabostiudrugimajesteonoštoihupredstavi(aiživotu)čini bliskima. Na kraju rasplet otkriva olakšanje zbog činjenice da žrtva, suprug, zet, poštovaniotacibratuopćenijemrtav(što se u približavanju kraja predstave na trenutke dalo i predosjetiti). U kratkom vremenskom intervalu drama se izvrće u neslućenom smjeru. Marcel je slušajući sve onoštoserazotkrilopokrajnjegovog»mrtvog«tijelaizabraoputkojimujevećbio pripisan. Smrt, ali samoubojstvom. Zvuk pištoljaoznačiojekrajdrame. PI TA NJA I OD GO VO RI: Slojevitost predstave nameće i niz drugih pitanja te mogućnosti percipiranja. Odgovori leže u našim osobnim stavovima i također pozivajunapreispitivanje.pitanjeizbora?svakaodnjihosammoždaigraulogukojuje samaodabrala:savršenasupruga,ljubavnica, patnica, mlada buntovnica, ugledna djevojka Kakav smo svijet sami sebi stvorili? Koliko poznajemo jedno drugoga? Kakva je pozicija suvremene žene? Odmakomodnaivne,alinamomenteizabavne podrugljivosti i zavidnosti ženskih međusobnih sučeljavanja, otkriva se prilično mračna vizija žene koja svoju samoću(usamljenost)vidikaonemilooslobođenjeodsuperiornog»svijetamuškaraca«, a odlazak u prijevaru i neistinu kao mimikrijuneuzvraćeneljubavi. Isto i me ni film T ho ma so va kri mi na li stička priča bi la je i pred ložak za isto i me ni film fran - cu skog re da te lja Francoisa Ozona iz go di ne ko ji je u Fran cu skoj vi dje lo više od 4 mi li ju na gle da te lja.»osam žena«u ko me glu me vr sne fran cu ske glu mi ce pred vođene slav ni ma Catherine Deneuve i Isabelle Huppert je ta kođer osvo jio pre stižne film ske svjet ske na gra - de Sre br ni me dvjed na film skom fe sti va - lu u Ber li nu. U ovom projektu zastupljene su gotovo sve pripadnice ljepšeg spola ansambla DrameHNK:uzredateljicuAiduBukvić, dramaturgiju potpisuje Marijana Fumić, kostimemirjanazagorec,anascenisepojavljuju pripadnice sve tri generacije ženskog ansambla: Lidija Florijan, Mira Perić-Kraljik,SandraLončarić,TatjanaBertok-Zupković,RadoslavaMrkšić,AnaStanojević, Nela Kočiš i Ljiljana Krička Mitrović. Glazba,autorskiradBrankaKostelnika, minimalnojezastupljena.zascenografiju ležernog dnevnog boravka obiteljske koja plijeniretro50-timzaslužanjeivoknezović. Predstava»Osam žena«dokazuje da HNK Osijek raspolaže kvalitetnim i ženskim ansamblom jer su se one odlično snašleuvrlozahtjevnomtekstuzakojije potrebnozavidnoglumačkoumijeće. Da vor Bašić Pal ko vić 22. travnja

44 K u l t u r a DanplanetaZemlje 22.travnja Ze mlja je na{ je di ni pla net Priredio: Davor Bašić Palković Danas,22.travnjaobilježavaseDanplanetaZemlje,veliki međunarodniekološkipraznik,kojiseusvimdržavama širom svijeta obilježava raznim manifestacijama čiji je primarni cilj da ukažu na opće društveno zalaganje u očuvanju životnesredine.naovajdan,ekološkisvjesniaktivistiupozoravaju nas na mogućnost pogubnog kraja planeta Zemlje. Nestaju šume,smanjujesebiološkaraznovrsnost,zagađujusevoda,zrak i tlo, sve su vidljiviji efekti staklenog vrta Ovogodišnji moto Mla di eko lo zi Da nas s počet kom u 17 sa ti su bo tički po mla dak će dići glas pro tiv sve većeg uništa va nja život ne sre di ne. U or ga ni za - ci ji»kom post ti ma«, a uz po dršku Općine Su bo ti ca, u ho lu Otvo re nog sveučilišta bit će otvo re na iz ložba 44 ra da na te mu kom po sti ra nja. Ovom pri go dom čla no vi udruženja»mla di i igra«će iz ve sti pred sta vu»po bu na aku mu la to ra«, a bit će pri - ka zan i film o tro go dišnjem ra du»kom post ti ma«. ovemanifestacijeje»zaštitimonašudjecuinašubudućnost«. Već 35 godina unazad 22. travnja pokušava se angažirati štovišeljudidanadanplaneta Zemlje daju svoj stvarni ili simbolični doprinos zaštiti okoliša.svihovihgodina ulažu se napori da narušeno zdrav-lje našegplanetanepogoršamo daljnjom nebrigomzaglobalnostanjezemlje.postavite si pitanje jeste liikolikominutauložili uzaštituokoliša. Djelujući pod poznatimmotom:»misliglobalno,djelujlokalno!«,useattleu(sad) oformljena je mreža»earth day«, koja okuplja sve nevladine Po vod za ak ci ju Kao pla ne tar ni pra znik, 22. tra vanj je usta no vljen go - di ne. Po vod za us po sta vlje nje ovog da tu ma bio je re volt iza zvan is tje ca njem ve li ke ko ličine si ro ve naf te iz jed nog tor nja na Pa ci fi ku u za lje vu San ta Bar ba ra. Ta da je prak tično unište - na jed na od naj ljepših ka li for nij skih plaža, a za gađenost se pre - ni je la i na plaže San ta Mo ni ce, West Be ach, Ma ri na del Rey i dru ge. udruge,ustanoveipojedincekojižele,moguihoćedatisvojdoprinos,prijesvega,upodizanjusvijestiopotrebizaštiteokoliša. Proteklihjegodina,širomsvijetauzobilježavanje22.travnjabiloangažiranooko500milijunaljudi.ŽeljajemrežeEarthdayda setabrojkaovegodinepovećanaoko550do600milijunaljudi. Ne postoji specijalno određena organizacija za proslavu 22. travnja,većjesvatkodobrodošaodasvojeidejeoočuvanjuplanetazemljepodijelisdrugima.g Ne ko li ko sa vje ta: ga si te svje tla ga si te osta le elek trične uređaje (TV, ra dio ) ka da ih ne ko ri - sti mo ko ri sti te aku mu la tor ske ba te ri je ko ri sti te ven ti la to re umje sto kli ma uređaja zi mi se to pli je obu ci te umje sto da po jačate gri ja nje izo li raj te svoj dom ra di ma njih gu bi ta ka to pli ne ko ri sti te ma nje to ple vo de ka da god je to mo guće ko ri sti te au to bus ili želje zni cu ili vo zi te bi cikl ku puj te or gan ski uz ga ja no voće i po vrće (bez ko rište nja pe sti - ci da) ne ba caj te pro iz vo de na pra vlje ne od pri rod nih ma te ri ja la ko ri sti te re ci kli ra ni pa pir, re ci kli raj te ga, po no vo is ko ri sti te sta - ri pa pir ne ku puj te pro iz vo de ko ji su na pra vlje ni na šte tu šuma ko ri sti te pro iz vo de od re ci kli ra nog ma te ri ja la po sa di te sta blo, po go to vo uko li ko ste ko je i po sje kli za tražite po moć osta lih lju di u svo jim ak ci ja ma pri družite se eko loškim or ga ni za ci ja ma iz bje ga vaj te pro iz vo de ko ji se mo gu ko ri sti ti sa mo jed nom (bez mo gućno sti ob no ve, pu nje nja i sl.) ku puj te pro iz vo de sa što ma nje am ba laže u dućanu za tražite eko lošku vrećicu ili po ne si te svo ju šte di te, po no vno ko ri sti te i re ci kli raj te travnja 2005.

45 K u l t u r a MemorijalnaizložbaslikaKatarineTonkovićMarijanskiuSubotici titraji izuzetne crta~ke vje{tine Najznačajnijidiočineprecizniimaginarnipejzažirađenitušemaliiutehnicibakropisaipastela* Posebnuzanimljivostčineonadjelarađenakaopoklonzanagraduistaknutimsugrađanima uoblastikulture»dr.ferencbodrogvári«prošlog petka, 15. travnja u galeriji»likovni susret«u Subotici otvorena je izložba crteža i grafika subotičke umjetnice Katarine Tonković Marijanski.PrilikomotvorenjaoradovimaslikaricegovorilajeravnateljicagalerijeOlgaŠram kojajeistaknulakakojeizložba dugopripremanauzgradiiinstitucijiukojojjetonkovićmarijanskiradila.»izložbajeformiranaveomateškozato što se djela Tonković Marijanski nalaze većinom u Hrvatskoj na Akademiji likovnihumjetnostiuzagrebuimuzejskom prostoru»klovićevidvori«uzagrebu,zatim u Gradskom muzeju u Subotici, zavičajnoj galeriji»dr. Vinko Perčić«, Umjetničkoj koloniji»bucka Gányó«, Umjetničkoj koloniji»nyárádi«kao i u privatnimzbirkama. IMA GI NAR NI PEJ ZAŽI: IzložbaKatarineTonkovićMarijanskisastojiseod35 radova i ima nekoliko segmenata. Najznačajnijidiočineprecizniimaginarnipejzažirađenitušemaliiutehnicibakropisai pastela.radoveumjetnicereprezentiranje idjelimakojinaplatnouvodeljudskufiguru,kojejesamaumjetnicanazivala»skrivalice«. To su ženski likovi u zgusnutoj strukturidjelaogromneunutarnjedinamike,zakojesesmatradasuautoportreti.izložbu formira i grupa radova nastalih za vrijemestudijanaakademiji grafikamalihformata,monotipija,studijafiguraiakta.posjetiteljiizložbetakođermoguvidjeti i seriju portreta rađenih u tehnici olovkomanastalihnakolonijamakojejetonkovićmarijanskiposjećivala.posebnuzanimljivostčineonadjelarađenakaopovelja za nagradu istaknutim sugrađanima u oblastikulture»dr.ferencbodrogvári«. Izložbu prati i katalog djela u koji je uključentekstpovjesničaraumjetnostibele Durancija iz godine objavljen u»7 nap«-u a povodom samostalne izložbe KatarineTonkovićMarijanskiusubotičkoj galeriji»francer«, pod nazivom»cvjetna baštadoslućivanja«. ŽIVOT I DJE LO: Katarina Tonković Marijanski rođenajeusubotici24.prosinca1947.godine.usuboticipohađaosnovnuiučiteljskuškolu.akademijulikovnih umjetnosti upisuje u Zagrebu a završava u klasi profesora Ante Kuduza 1976.kaodiplomiranigrafičar slikar. Neposredno po svršetku studija, zapošljavaseugalerijisuvremenihumjetnosti»likovnisusret«usubotici.nakondvije godine rada napušta ustanovu i posvećuje se obitelji. U»Likovni susret«vraćase1984.godinegdjeukontinuitetu radidosvojesmrti17.srpnja2001.godine. U»Likovnom susretu«obavljala je poslove kustosa i voditeljice Dokumentacijskog centra umjetničkih kolonija Jugoslavijepunihdvadesetgodina.Zatovrijeme ostvarilajenizznačajnihizložbiikataloga posebice obrađujući i izučavajući djelatnostistvaralaštvolikovnihkolonija.najuspješnijinjeziniprojektibilisu:radnamonografiji»likovni susret «, AdresarumjetničkihkolonijaJugoslavije«jedina publikacija te vrste u zemlji, objavljen1986.,manifestacijaistručniskup»grafičkekolonijeigrafičkeradionicejugoslavije«,1989.godine,»kiparskekolonije i simpoziji Jugoslavije «, posljednjavelika»jugoslavenska«izložba kojajepokrajgalerijskihformatapredstavilaiskulptureuprostoru. DalajenezaobilazandoprinosdjelatnostiustanovetekaopredsjednicaKoordinacijskog odbora umjetničkih kolonija Jugoslavije i radu kolonija, posebice u Voj- Olga Šram i Jasmina Vidaković Jovančić vodiniiusubotičkomokruženju.kaodje- latnicaukulturibilajeangažirananaviše planova članica umjetničkih savjeta udruženja (SULUJ i SULUV), članica brojnihžirija,organizatoricahumanitarnih aukcija,pružalapomoćmladimumjetnicimaistudentima.likovnojeuredilaidizajniralavećibrojkatalogaipublikacija. Iakojeostvarilanizstručnihposjetakolonijama,kaostvaralacboravilajesamou nekima: u koloniji»likovnog susreta«u GrožnjanuuIstri1985.,1986.,1989.,uLikovnoj koloniji Počitelj 1987., Umjetničkojkoloniji»BuckaGányó«uSubotici od do 1996., Umjetničkoj koloniji»njaradi«uruskomkrsturuod1997.do 1999.,Međunarodnojgrafičkojradioniciu Miškolcu u Mađarskoj i u likovnoj kolonijiutotovomselu2000.godine. Ostvarila je nekoliko samostalnih izložbi: prezentaciju u Gradskoj knjižnici u Subotici, u Osijeku zajednosivanomjandrićem,1989.ugaleriji Francer u Subotici, u Klubu Gerontološkog centra u Subotici. Izlagala je nabrojnimskupnimizložbamausubotici, uvišegradovauzemlji,teumađarskoji Hrvatskoj. Bila je član Saveza udruženja likovnihumjetnikavojvodine(suluv). Izložbaoveumjetniceintresantnogsenzibiliteta i izuzetnog stvaralačkog talenta jeotvorenado15.svibnja. D. B. P. 22. travnja

46 K u l t u r a Koncert»Storumskihtamburaša«uRumi Gla zbe na po sve ta Mi{i Ku nu Ovojebiloprviputadasusvatrivelikarumskatamburaškaorkestra,čijepostojanjeovajgradčine jedinstvenim,nastupilazajedno,štopredstavljadokazuspješneizdravesuradnje*nastuprumskih tamburašagledalojepreko900posjetitelja,anazočnostbrojnihgostijumeđukojimaponajviše trebaistaknutiverusvobodu,julijanikošaifranudragunagovorisamozasebe UVelikojdvoraniKulturnogcentrau Rumiusubotu16.travnjaodržan je koncert Velikog tamburaškog orkestra Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva»matijagubec«izrume,aupovodu86.obljetniceradadruštva.koncert jeizmeđuostalogbioposvećenisjećanju napokojnogmihajla-mišukuna,dugogodišnjeg i počasnog predsjednika rumskog Društva. Naziv subotnjeg koncerta bio je»sto rumskihtamburaša«jersupokrajorkestra HKPD»MatijaGubec«nastupiliičlanovi Gradskog tamburaškog orkestra»branko Radičević«podravnateljstvomBoškaBogičevića, te članovi Rumskog tamburaškog orkestra»plavi čuperak«pod ravnateljstvomvesnegulan inedeljkapatkovića.ovojebiloprviputadasusvatrivelika rumska tamburaška orkestra, čije postojanje ovaj grad čine jedinstvenim, nastupila zajedno, što predstavlja dokaz uspješneizdravesuradnje. VE LI KI BROJ GO STI JU: Pored njih Rumljanimasusepredstaviliivokalnisolisti:VeraSvoboda,čuvenoimestarogradske i tamburaške glazbe, Marija Benčić, Katarina Atanacković, Dušan Stupar i Bogdan Dejanović. Večer je otvorena sa skladbom»uruminabregu«,kojujenapisao Sava Vukosavljev i posvetio je svojem velikom prijatelju Miši Kunu. Ovu skladbu zajednički su izveli tamburaši»matije Gupca«i»Branka Radičevića«pod dirigentskom palicom Boška Bogičevića.NakontogagostimaseuimedomaćinaobratiopredsjednikHKPD»MatijaGubec«ZlatkoKolarić,kojijepozdraviosvenazočnegostemeđukojimasubili i Ljiljana Savić načelnica društvenih djelatnostisoruma,srđannikolić predsjednikopćineruma,branimirlončar ispred Obilježena 86. obljetnica HKPD»Matija Gubec«iz Rume: koncert tamburaša travnja 2005.

47 K u l t u r a VeleposlanstavaRepublikeHrvatskeuBeogradu, Boško Radijelović i Boris Vujić župnik i đakon Katoličke crkve u Rumi, BranislavPopović protojerejspcurumi te predstavnici hrvatskih kulturno-umjetničkih društava iz Srijema i Vojvodine HKUD»Vladimir Nazor«iz Sombora, HKUD»Tomislav«izGolubinaca,HKPD»Stjepan Radić«iz Novog Slankamena, HKC»Srijem«iz Srijemske Mitrovice i predstavnicikud»hunjadijanoš«izrume.manifestacijisubilinazočniigostiiz Hrvatske Stjepan Đurković, ispred Zajednicekulturno-umjetničkihdruštavaVukovarsko-srijemske županije te Julije Nikoš ifranodragun,predsjednikigeneralnitajnikhrvatskogtamburaškogsaveza. BO GAT GLA ZBE NI PRO GRAM: Poslijeuvodnihpozdravanascenusustupili i članovi tamburaškog orkestra»plavi čuperak«i svi zajedno izvode poznatu tamburašku pjesmu»divan je kićeni Srijem«podravnateljstvomVesneGulanau vokalnojizvedbisolistebogdanadejanovića.dirigentskupalicunakontogapreuzima dirigent i umjetnički rukovodilac VTO»Matija Gubec«i orkestri izvode dvije njegove skladbe»rumo lepotice«i»moj kićeni Srijem«koje je otpjevao DušanStupar.Zatimnasceniostajusamo tamburašihkpd»matijagubec«iizvode skladbe:»elegija o Kolariću«Josipa Kaplana,»Koncertni alegro za tambure«ivana pl. Zajca,»Proljetno jutro«josipa Jurce i»osijekjedušadušemoje«julija Njikoša kojujeotpjevalamarijabenčić.s timskladbamasunastupiliiprošlegodine nafestivaluhrvatsketamburaškeglazbeu Osijeku,prviputnakondesetpetnaestgodinaiosvojilisrebrniplaket.Riječjezatim uzeo Julije Njikoš i nazočne podsjetio da surumskitamburašijedniodosnivačahrvatskog tamburaškog saveza te se veoma pohvalno izrazio o njihovom radu da bi potom Frano Dragun uručio srebrne plakete osvojene na prošlogodišnjem osječkomfestivaludirigentujosipujurcii predsjednikudruštvazlatkukolariću. PublicisepredstavilaiKatarinaAtanackovićspjesmama»Crvenišal«i»Zakim«da bi se poslije toga kao na vrpci vrtjele Trocifreni broj glazbenika na jednom mjestu skladbe:»tanane žice moje tambure«i»ej,svirači«josipajurce,»tena«j.ivankovića,»svirci moji«siniše Leopolda,»Priznalasamsebi«i»Ljubavmisrcedodirne tek«vlatke Kulišić kao i dvije pjesme Marka Nešića»Žabaljka«i»Ej, čim sam usto«a s pjesmama mijenjali su se i vokalni solisti Marija Benčić, Dušan Stupar i Bogdan Dejanović. Na kraju, a kao šlagnatortu,nastupilajeiverasvoboda. Onasepredstavilasdvaspleta»Srijemska razglednica«i»saslavonskihsokaka«kojejearanžiraojulijenjikoš,tesaskladbama»životjelijep«,»pastirčemladoimilo«i»blijedimjesec«,kojejetakođerpriredio i aranžirao Njikoš. Na posljetku svi solisti su zajedno otpjevali lijepu starogradskupjesmu»natemislim«skojomje ovajizuzetanijedinstvenkoncert. Nastup rumskih tamburaša gledalo je preko900posjetitelja,anazočnostbrojnih gostijumeđukojimaponajvišetrebaistaknuti Veru Svobodu, Julija Nikoša i Franu Dragunagovorisamozasebe.Izvanredan ugođajupotpuniojeisjajnivoditeljboško Negovanović koji je u kratkim stankama izmeđupjesamaprepričavaodogodovštine i anegdote rumskih brežana i pokojnog Miše Kuna. Ovaj svojevrsni spektakl snimalesuikameretvnovisadisrijemske televizije.nakrajujezasveučesnikeprogramaibrojnegosteuprostorijamahkpd»matija Gubec«na Bregu priređena prigodnavečera. Prepuna dvorana: gledatelji na koncertu Ni ko la Jur ca 22. travnja

48 K u l t u r a NakladništvonahrvatskomjezikunanovosadskomSalonuknjiga Vlastiti ne mar NadamosedaćesenaidućemSalonu,naštandugdjesepredstavlja nakladništvonahrvatskomjezikuorganiziranijepristupiti promocijinakladništvanahrvatskomjeziku UNovomSadujeodržanmeđunarodniSalonknjigakojijeotvoren14.travnja,a zatvorenje19.travnja.uzsalonknjigaodržanajeimeđunarodnaizložbaškolskog i kancelarijskog materijala, te izložba slika. Za nekoliko dana trajanja ove manifestacije,salonjeposjetiovelikibrojnovosađana,kaoigostijuizregije.uzdomaće izlagače,predstavilisuseiizlagačiizokolnihzemalja,anasajmususepredstaviliiizdavačiizrepublikehrvatske. NanovosadskomSalonujebioištand»Izdavačkedjelatnostinajezicimanacionalnih manjina«,nakojemujepredstavljenoizdavaštvonahrvatskom,rusinskom,mađarskom, slovačkomiromskomjeziku.tijekomobilaskaspomenutogštanda,zamijetilismodasu izloženaštampanadjelanasvimspomenutimjezicima,dakle,kodmjestazaslovačkijeziksvasuizloženadjelabilanaslovačkomilinamjestuzarusinskijezik,izloženasubiladjelanarusinskom,alidioštandagdjejebilooznačenodasuizloženadjelanahrvatskomjezikubioje»zanimljiv«. Primjerice,tusejemoglavidjetiiizloženaknjiga»IstorijaŠokaca,Bunjevacaibosanskihfranjevaca«kojajeobjavljena u Mađarskoj još daleke godine, a na Salonujeizloženprijevod,i toprijevodnasrpskijezik,a nenahrvatski,aknjigajetiskana u Subotici godine.štojejošzanimljivije, u toj se knjizi Šokci i Bunjevcioznačujukaozasebni nacion,anediohrvatskoga korpusa, čak na samom početkuknjige,tj.natrećoj strani,čitateljusemoževrlo 48 Tko treba brinuti o predstavljanju nakladništva na hrvatskom jeziku: manjinski štand u Novom Sadu lako pričiniti da su Šokci i Bunjevci pokatoličeni Srbi?! Vrlojediskutabilnodaseovakvaknjiganalazina»hrvatskom«štandutj.štandupredviđenomzaizdavačkudjelatnostnahrvatskomjeziku,kadknjiganijetiskananahrvatskomjeziku,atočnostsadržajasameknjigejezasebnapriča.Priupitugospođekojajebilazaduženanaštandu,jelinetkoodovlaštenihosobazaduženzaizdavačkudjelatnostna hrvatskomjeziku,točnije,netkozaduženza»hrvatskidio«štandanazočan,odgovorilaje danemanikog. Predstavnikemađarskezajednicesmovidjeli,teslovačkeiromske.JedinoHrvataiRusinanigdje OvakavpropustnijesemogaodesitiMađarimailiSlovacima,paniRusinima,ipokrajtogaštopredstavniciRusinanisubilinazočninaSalonu,kaoniRomimada naprimjer,jedandionjihovognarodabudeoznačenunekomizloženomdijelukaozasebninacion,itojošna»njihovom«štandu.aznamodapostojijošpunoknjigahrvatskihautorakojenismomoglipronaćinaštanduhrvatskogizdavaštva,posebiceautorasrijemskih Hrvata.Nadamosedaseovakvipropustiubudućenećepojavljivatinanekojsličnojmanifestaciji,jerakoseovakveknjigenalazenanašemhrvatskomštandu,štomožemoočekivatinanekomdrugomštandu?NadamosetakođerdaćenaidućemSalonu,naštandugdje sepredstavljanakladništvonahrvatskomjeziku,bitinazočaninetko,tkouistinuigovori hrvatskijezikidaćeseorganiziranijepristupitipromocijinakladništvanahrvatskomjeziku. Igor Kušeta Preljskepismeiz2005.godine Ne delj ka A. Šarčević Prelj sko ve~e Pa la noć a snig škri pi na višćuje adet li pi da ga zdušno i ovu god li po dočeka hr vat ski rod. Za to složno»svi na Pre lo po dig ni mo gor do čelo za pi vaj mo onu našu o rav ni ci i sa lašu. Nek se ori i nek go ri žar u sr cu mi stu bo li sve uz ra dost i ve se lje tam bu ri ce li pe pre lje. Nek se ide nek se pi je i zdra vi ca sr ce gri je. Nek se brat ski Ru ka steže pri ja telj stvo čvršće veže. Nek zašušti bro kat, svi la nek se dično ko lo igra ne ka lju bav dušom plo vi nek se kla pe li pi sno vi Nek se kla pe li pi sno vi «15. travnja 2005.

49 K u l t u r a Svojim prvijencem naslovljenim po nazivuskupine»client«ovajjeduo samo blago skrenuo pažnju medija na sebe, u čemu je presudnu ulogu imao singl»rock and Roll Machine«. Client sačinjavaju dvije djevojke koje, u maniri pioniraelektronskescene,skrivajuvlastiti identiteti»želebitipromatraneisključivo krozsvojglazbenirad«.oneseodazivaju na pseudonime Client A (Kate Holmes, bivšačlanicaprojekatatechnique andfrazierchorusiclient B (SarahBlackwood, nekadašnjivokalsolidnopopularneskupinedubstar). Svaka slučajnost s njihovom pojavom i uspjehom je sasvim namjerna Novi albumizdalesuzaetiketutoasthawaiičiji je vlasnik legendarni Andy Fletcher, široj javnostipoznatkaočlankultnih,advojcu Client po zvuku veoma srodnih, elektropoppioniradepechemode.uglazbikoju stvarajuosjećajusejakiutjecajisynthpopa,electrapačakirockaštonjihovimdjelima daje jedan samo naizgled širok prostorukojemugranicenisupostavljene.tomu najbolje svjedoči njihova glazbena praksa utemeljena na svjesno suzdržanim melodijskimiritmičkimfrazama,kaoinjihovvizualniidentitetodsustvabojaistilskesvedenosti.uskladusaestetskimpostavkama žanrova kojima se inspiriraju, Clientodlikujetehnološkihladnainterpretacija,minimiziraniasketskizvuknalikna rane albume Depeche Mode-a i Human Leauge-a,anamomenteiKraftwerka.Na uvodnojpjesmi»radio«djevojkedemonstrirajuformulukojućenavećinipjesama rabiti nježnost vokala u kombinaciji s Cli ent»city«to ast Hawaii, tvrdim bass linijma, synth dionicama i elektronskiproračunatomritmikom(slične sui»comeon«,»cracked«,»initforthe Money«,»It srockandroll«).interesantnost ovom albumu, ali samo na razini»zvučnih imena«, dala su gostovanja poznatihbritanskihglazbenika.takonapjesmi»overdrive«,diskretnovokalnogostovanjebilježimartingore izdepechemode-a,apotomslijedelideriskupinelibertines Carl Barat na pjesmi»pornography«te Peter Doherty na»downtotheunderground«.instrumental»onedayatatime«predstavljauvod u potpuno novi smjer glazbenog kretanja koji ujedno sačinjava i najviše domete ovogalbuma.naime,radiseoelectrukoji usvojupodloguprizivagudačedajućiim takosimfonijsku i sentimentalniju dimenziju(pjesma»thechillofoctober«izavršna»everythingmustend«). Ovaj album ne donosi posebno osvježenje na svjetskoj glazbenoj sceni jer slične skupine predstavljaju jaku konkurencijuivisokstandard,alidoistajakisveprisutanartističkikonceptovihdama,ajoš više vrhunski pop momenti, čine»city«glazbenimostvarenjemvrijednimpažnje. D. B. P. Zlatica Belohlavek- Kora} ( ) ZlaticaBelohlavek-Korač, nastavnica glazbe i spisateljica rođena je u Karlovcu 4. veljače a preminula 23. studenog godine u Sušaku. Djevojačku nižu i višu školu polazila je u Zagrebu. O njezinu glazbenom školovanju i kasnijem djelovanju postoje samo vrlo općeniti podaci. Glasovir je počela učiti vjerojatno privatno još u Zagrebu, nastavila u Grazu, a završila na konzervatoriju u Beču, na kome je učila i pjevanje. Radila je najprije kao učiteljica glazbe na Višoj djevojačkoj školi u Mostaru i Sarajevu ( ). Nakon udaje živjela je u Brinju a zatim u Sušaku gdje je bila ( ) upraviteljica Dječjeg skloništa. Čini se da nije javno nastupala. Okušala se i skladateljskim radom (zabilježen je jedan ciklus popijevki na vlastite tekstove pod nazivom»primulae veris«, Sarajevo 1898.). Stručni su joj radovi objavljeni u»školskom vjesniku«1897., i Bavila se i književnošću pišući pod pseudonimom Gradačka Hrvatica. Njezini su radovi, kao i prijevodi, objavljivani u časopisima:»dom i sviet«(1892., 1893.)»Nada«(1895.),»Živila Hrvatska«(kalendar, 1896.),»Ljiljan«(1897., 1898.),»Prosvjeta«(Zagreb, 1897.),»Smilje«( ),»Osvit«(1898., 1899., 1901.),»Domaće ognjište«(1902.),»mali dobrotvor«(1903./1904., 1904./1905.),»Mladi Istranin«(1909.),»Mladi Hrvat«(1910.) i u»kalendaru«udruge učiteljica godine. 15. travnja

50 H R C K O V K U T A K HRCKOVA SVEZNALICA Uređuje:IvanaPetrekanićSič ZA[TO SE KA@E DA ODI JE LO NE ^INI ^OVJE KA? N ašaodjećatrebauvijekbitiurednaiodgovarationomeštoradimo.radnikzastrojem nećeobućifrakicilindar,jermujetaodjećaneprikladna,kaoštonećedoćinasvečani prijamuradnomkombinezonu,negoćeobućiodgovarajućeodijelo.izrekaotomeda odijelonečiničovjekapotječeoddavninaiučinasdaljudenetrebaprocjenjivatipo tomekakosuobučeni,većkakvisuikakopostupaju.svatkomožestavitinasebebijeli liječničkiogrtač,alitoneznačidamoželiječitiljude. ZA[TO NE KI LJU DI NO SE BI JE LE [TA PO VE? S tarijiljudiobičnonoseštap,jerimpomažekadahodaju.ali,akovidimodanetkonosištapobojen bijelombojom ondaznamodajetajčovjekslijep.onisemorajuopreznokretati,abijelištapu njihovimrukamaupozoravaprolaznikedanapravemjestailiimpomognukadaprelazeulicu.slijepi ljudineprekidnolupkajubijelimštapomdokhodaju,jertakoispitujutlokojimgaze,danebinanešto naletjeli. ZA[TO VA TRO GA SCI PRA VE VE LI KU BU KU? P rometnimpropisimajeutvrđenokojavozilaiukojimslučajevimasmijuupotrebljavati zvučnesignale.tosukolahitnepomoći,policijaivatrogasci.kadaizbijepožar,najvažnije jedavatrogascištoprijestignudonjegaipočnugašenje.zatonjihovakolajurevelikombrzinom, adabisesvibrzoskloniliinapraviliprolaz vatrogasnesireneglasnozavijaju. Priredioiilustrirao:ZoltanSič travnja2005.

51 H R C K O V K U T A K MO JE ^UDO VI[TE IZ TOR BE Otvorilasamtorbu.Ugledalasamnešto malenosvelikimrukama.tijelomuje bilošareno.pitalasamga tkojeiodakle je,alimionništanijehtioreći.zamolio mejedaprespavaumojojtorbi,ajasam mu,kaoštobitoisvakodijete,dopustila. Sutradansamotvorilasvojutorbu,kad ono,svesuknjigeibilježnicebileuneredu.jakosamsenaljutila.pozvalasamga daporazgovaramo.pospremilasamlijepo svojutorbu,anjemusezahvalilana gostovanju.narastankumireče:»više nismoprijatelji.«jasammuuzvratila:»nismonikadanibili.«snežanaromak,iv., OŠ»SvetiSava«,Bikovo AleksandraMihaljev,II. OŠ»IvanGoranKovačić«,Sonta MarijaNimčević,I.e OŠ»SvetiSava«,Subotica VI SI BA BA Rađamseuproljeće, kadjošcvijećanema. Nakapicimojoj malosnijegadrijema. Kadsunčevizraci htjelimezagrliti, menićeususret ljubicepohrliti. Kapicesumoje lijepe,bijeleboje, štokrasitćevrtove, pletenicekoje. Sigurnasamdaznate očemupišemja, pišemocvijetu zvanom»visibaba«. IvanaMandić,III.d OŠ»I.Milutinović«,M.Bosna MiranKujundžić,I.h OŠ»MatkoVuković«,Subotica DarkoVidaković,IV.b OŠ»MatijaGubec«,G.Tavankut AleksandarMilunović,IV.c OŠ»MatkoVuković«,Ljutovo ^ITAJ TE»HRC KA«SVA KOG MJE SE CA! GrgoStantić,I.b OŠ»MatijaGubec«,DonjiTavankut»Hrcko«ćese,dragadjeco,usljedećembroju»Hrvatskeriječi«pojavitiu svomproširenomizdanjuposedmiput.no,tonijejedinalijepavijest.naime, svojćetepodlistakodsadamoćičitatisvakogposljednjegpetkaumjesecu. Idaljena20strana,alisadržajnomnogobogatiji,teuzvećibrojsuradnika,»Hrcko«ćebitiprepunraznovrsnihedukativnih,poučnihizanimljivihsadržaja. Zato,obveznokupujte»Hrvatskuriječ«svakogposljednjegpetka,anaravno iostalimtjednima,budućidaćeidaljedvijestranebitirezerviranesamozavas»hrckove«čitatelje. I.P.S. I. Pod vu ci ri ječ ko jom se za vršava niz od tri da te ri ječi: BROD BARKA ČAMAC a)kopno, b)autobus, c)gliser, d)avion BAKA MAJKA KĆI a)bića, b)ljudi, c)unuka, d)rođak Pripremio:D.Runje II. Upiši bro je ve ko ji ne do sta ju: III. Za o kruži točan od go vor: 1.ZamislidaizSplitakrećeštrajektomna Vis.Pokrajkojegotokanećešproći? a)šolte,b)krka,c)brača,d)korčule 2.GdjejepronađenaBaščanskaploča? pokrajbarskihoštarija,b)pokrajbača, c)naotokukrku,d)pokrajgradabara Pripremio:Z.Samaržija 22.travnja

52 Z a b a v a Od luk su za i sta tu snog pre stiža do osnov ne život ne po tre be Te le fon, ne kad i sad PremapodacimadobivenimizdirekcijeTelekomanapozivnomsubotičkombroju024danassenalazi blizu80.000korisničkihbrojeva,štoevidentnopokazujekolikojetelefontijekomproteklihdesetljeća prestaobitistatusno,apostaoopćenamjenskosredstvodostupnogotovosvakompojedincu Piše: Dražen Prćić Još od svog izu ma i pra početa ka ko rište nja»pr vih me ha ničkih raz go vo ra na da lji nu«, te le fon je za u zeo počasno mje sto u živo ti ma svih onih»pri vi le gi ra nih«u čijim su kućama, sta no - vi ma ili ure di ma počeli zvo ni ti ra zno li ki mo de li re vo lu ci o nar nog apa ra ta ko ji je naj više una pri je dio ko mu ni ka ci ju ljud ske vr ste. Ima ti te le fon pred sta vlja lo je pi ta nje sta tu sne kva li fi ka ci je i vred - no va nja mje sta u društvu, jer raz go va ra ti»žicom«bi lo je mno go ot mje ni je ne go»oči u oči«. Za raz li ku od broj nih teh ničkih ino va ci ja, po put ra di ja i te le vi - zi je, ko je su na naše pro sto re sti gle sa znat nim kašnje njem u od - no su na po stoj bi nu iz ko je su po te kli u svi jet (SAD), te le fo ni ja se, po sve lo gično, rav no mjer no počela širi ti u svim di je lo vi ma re la - tiv no raz vi je nog svi je ta. Jer imućni i do bro sto jeći lju di živje li su svu gdje SUBOTIČKITELEFONSKIIMENIKIZ1920.GODINE: Za ilu stra ci ju na ve de nog uvo da uzet ćemo 85 go di na sta ru li stu ko ri - sni ka su bo tičke te le fon ske cen tra la i ne ke od pri vi le gi ra nih vla sni - ka nje nih bro je va. Na pri mjer, na pri vi le gi ra ni broj 1 mo gao se nazva ti ta dašnji re no mi ra ni grad ski ho tel»zlat no jag nje«, Grad - ska bol ni ca bi ra la se na 113, Gra do načel nik na 34, Grad sko ka za - lište ima lo je broj 560, a glav na po li cij ska po sta ja po zi va la se na broj 22. MODERNA»FIKSNA«TELEFONIJA 21. VIJEKA: Pre ma po da ci ma do bi ve nim iz di rek ci je Te le ko ma na po ziv nom su bo - tičkom bro ju 024 da nas se na la zi bli zu ko ri sničkih bro je - va, što evi dent no po ka zu je ko li ko je te le fon ti je kom pro te klih de - se tljeća pre stao bi ti sta tu sno, a po stao opće na mjen sko sred stvo do stup no go to vo sva kom po je din cu. Gle de pri vat nih ko ri sni ka u ono vri je me pr ve te le fo ni je većina bro je va je bi la u po sje du imućni jih tr go va ca, za na tli ja, od vjet ni ka, li ječni ka i li pak, ze mljo po sjed ni ka ko ji su se bi mo gli do zvo li ti pre stižni luk suz vla sti tog mje sta i bro ja u te le fon skom adre sa ru. Ta ko je, pri mje ra ra di, na bro ju 881 bio dr. MirkoIvković-Ivandekić, od vjet nik, 139 imao je Pajo Ivković-Ivandekić, li ječnik, na bro ju 15 mo gao se do bi ti Matija Horvacki, po greb nik, na bro ju 292 na la zi li su pro iz vođači so da vo de Grga Peić i drug, a broj 541 imao je ze mljo po sjed nik JosipPiuković. U to da nas, dav no, vri je - me začeta ka te le fon skog pro me ta na su bo tičkim pro sto ri ma bi lo je naj više ti suću bro je va, a da nas 52 Da pače, ima ti te le fon ski pri ključak pred sta vlja osnov nu po tre - bu nor mal nog življe nja pre ma za ko ni ma su vre me nog društva. Ta - kođer, uz sred stvo za go vor nu ko mu ni ka ci ju fik sna li ni ja u eri glo - bal ne kom pju to ri za ci je pred sta vlja, pu tem mo dem skog uređaja, i mo gućnost ko rište nja in ter ne ta i elek tron ske pošte (E mail), da nas jed nog od naj rašire ni jih ob li ka pi sme nog ob li ka kon tak ta između lju di. Upra vo zbog sve pro gre siv ni jeg oma so vlje nja računal ske opre mlje no sti (slučaj po sve sličan te le fon skom bu nu), većina te - le fon skih ko ri sni ka ima i po ne ko li ko li ni ja ka ko bi mo gao ne sme - ta no i raz go va ra ti i bi ti ko nek ti ran na»ne tu«. Za raz li ku od ne ka - dašnjih sku pih ci je na im pul sa, ma da ni da nas ni su ni ske, ko li ko bi pre ma ci je na ma u dru gim država ma tre ba le bi ti, te le fo ni ra nje ne pred sta vlja pre ve li ku stav ku u kućnom budžetu. Na rav no, uko li ko se stvar no ne pre tje ru je, već raz go va ra su klad no nužnim po tre ba - ma u re al nom vre me nu po treb nom za je dan pro sječan raz go vor. Nažalost, raz go vor s ino zem stvom je još uvi jek pre sku pa za ba va i ne za si ti»gu tač im pul sa i nov ca«, jer ma lo duža»žičana avan tu - ra«može so lid no is pra zni ti džep lju bi te lja bes kraj nih raz go vo ra. BUDUĆNOSTTELEFONIRANJA: Po ja vom mo bil ne te le fo ni - je i pr vih apa ra ta, ko ji su bi li spo sob ni oba vlja ti ko mu ni ka ci ju bez fik sne žice, te le fon je za ko račio u pro sto re bu dućno sti ko ja nu di ne viđene i još uvi jek ne do volj no istražene mo gućno sti teh no - loškog na pret ka. Sa te lit ski te le fo ni i su sta vi na vođenja, kon fe ren - cij ski raz go vo ri, vi deo i au dio te le ko mu ni ka ci ja i još mno go no - vo ta ri ja po sta li su stvar nost sva ki dašnji ce u ko joj živi mo i re al no - sti glo bal nog po ve zi va nja. g 22. travnja 2005.

53 Z a b a v a Stvar na po tre ba ili čisto po mo dar stvo ^emu do i sta slu`i mo bi tel? Piše: Dražen Prćić Ka da su se pri je nešto više od de set go di na po ja vi li pr vi mo bil ni te le - fo ni na našim pro sto ri ma, ima li su dvi je ka rak te ri stične oso bi ne. Bi li su ve li - kih ga ba ri ta i ci je na im je bi la još veća. Ali, ka ko to uvi jek bi va u sva kom društvu, una - toč sve mu, pro našli su put do pr vih, imućni jih ko ri sni ka, ko ji ni su žali li više ti - suća ma ra ka za svoj mo bil ni broj i sta tu snu Ta ma ra (30), ko no ba ri ca SMS pri je sve ga Sa svo jom No ki om 3310 naj više šaljem SMS po ru ke i tim pu tem na sto - jim oba vi ti naj nužni ju ko mu ni ka ci ju, po - se bi ce ka da su u pi ta nju od ređeni do go - vo ri s mo jim pri ja te lji ca ma. Često i te le - fo ni ram, ali mno go ma nje u od no su na sla nje po ru ka. od red ni cu po vlašte nog so ja lju di ko ji mo - gu te le fo ni ra ti s bi lo ko jeg mje sta u po kre - tu. Osta tak ve li ke većine običnih smrt ni ka mo gao im se sa mo di vi ti i mašta ti o da nu ka da će i sa mi bi ti u pri li ci da iz go vo re vla - sti to mo bil no»ha lo«. I sa mo de set go di na po sli je, za raz li ku od ne ko li ko de ce ni ja fik sno te le fon skog iščeki va nja, mo bil na te - le fo ni ja je ma sov no»ušla u na rod«, a vla - sti ti broj i apa rat su po sta li do stup ni go to - vo sva kom tko se želio»umrežiti«u jed nu od dvi je po sto jeće mreže. Iz jed ne kraj no - sti u vr lo krat kom vre me nu se prešlo u sa - svim dru gu i mo bi tel je po stao sa stav nim di je lom sva ke mla de lično sti ko ja drži do se be i svog sta tu sa u okruženju. Jer, ni je više sa mo bit no ima ti mo bi tel, jer to može svat ko, već je bit no ka kav je to apa rat i što sve može STATUSNI SIMBOL: Osnov na funk ci ja mo bi te la, kao i sva kog dru gog apa ra ta za raz go vor na da lji nu, pri je sve ga je oba vlja - nje osnov ne funk ci je ko mu ni ci ra nja između dvi je ili više oso ba. Uz funk ci ju raz go vo ra, najčešće ra blje na mo gućnost ove prak tične spra vi ce je mo gućnost sla nja krat kih tek stu al nih po ru ka (SMS) ko je su po sta le iz u zet no po pu la ran (i jef ti ni ji) ob - lik ko mu ni ka ci je. Naj veća po sto tak ar mi je ko ri sni ka mo bil ne te le fo ni je uglav nom ba - ra ta is ključivo s ove dvi je osnov ne funk ci - je, u pr vom re du sta ri ji ko ri sni ci, ko ji su i te ope ra ci je svla da li s do sta mu ke i na po ra. Osta tak»na pred nog«, u naj većem bro ju mlađeg, svi je ta, vičan je ko rište nju broj nih Kri sti na (12), učeni ca Igri ce na su permo bi te lu Vr lo sam po no sna na svoj no vi Sony Eric son T-610, ko ji sam do bi la ne - dav no za Us krs. Obožavam da te le fo ni - ram i»ci mam«svo je dru ga ri ce i dru go - ve, da šaljem po ru ke, ali i da se igram s igri ca ma ko je imam na ovom su per mo - bi te lu. Zlat ko (45), pri vat nik Sa mo za naj nu`ni je po tre be T re nu tačno imam mo bi tel No kia 6200 i ve o ma sam za do vo ljan ovim apa ra - tom ko ji u pot pu no sti za do vo lja va mo je po tre be za mo bil nom ko mu ni ka ci jom. Ni ka da ne pre tje ru jem u du lji ni raz go vo - ra, jer sma tram da se te le fo nom tre ba oba vi ti kon kret na raz mje na naj nužni jih in for ma ci ja. po god no sti i teh no loških ino va ci ja ko ji ma obi lu ju naj no vi ji mo de li da našnji ce. Ra zne skraćeni ce po put MMS, Ja va, GPRS, Blu - e to oth, označava ju bo gat stvo naj no vi je po - nu de ko ji ma su»na fi la ni«naj no vi ji mo de - li, a ade kvat no s ti me što se nu di i apa rat ima veću ci je nu u tr go vi ni, ali i u društvu u ko me se oso ba nji me eks po ni ra. I ta ko da - nas više ni je važno ima ti mo bi tel, jer nje ga već ima svat ko, ne go je mno go važni je ka - kav je mo bi tel u pi ta nju i što sve»on«(na - mjer na ljud ska od red ni ca) može i zna. Pri - mje ri ce, za mno ge mlađe ko ri sni ke mo bi - tel ko ji ne ma in te gri ra nu ka me ru kao da i ni je mo bi tel, jer bez fo to gra fi ra nja i sla nja vi deo-za pi sa se da nas jed no stav no»ne može živje ti i eg zi sti ra ti u društvu vršnja - ka«. No, čuj mo i ko ri sni ke što oni o to me mi sle g 22. travnja

54 Sa stoj ci: 400 g re za na ca po lo vi ca ze ca ( g) 300 g pa si ra ne rajčice ma sli no vo ulje Sa stoj ci za ma ri na du: mr kva, cr ve ni luk, ce ler, peršin, majčina dušica, ružma rin bo ro vi ca i pa par u zr nu 1/4 l cr ve nog vi na, 1 čaša bi je log oc ta Specijalitetlovačkekuhinje G a S T R o n o M I j a Opis: Sta vi te na re za ne ko ma de ogu lje - ne, opra ne i osušene zečevi ne u zdje lu s vi nom, oc tom, na re za - nom mr kvom, lu kom i ce le rom te začini ma: 3 bo ro vi ce i ne ko li ko zr - na pa pra, pa ma ri ni raj te 3 4 sa - ta. iz vađeno me so oci je di te, a te - kućinu od ma ri ni ra nja pro ci je di te. iz mik saj te po vrće iz ma ri na de i po pir jaj te ga na 3 4 žli ce ulja, do daj te ze ce vi nu i zažuti te je sa svih stra na na jačoj va tri. Pod lij te s po la čaše te kućine od ma ri na de i pu sti te da is pa ri. Po so li te, do daj - te rajčicu, po klo pi te i ku haj te 45 mi nu ta na ti hoj va tri, pod li je va jući po po tre bi te kućinom od ma ri na de. iz va di te zečevi nu iz po su de i od stra ni te ko sti, a me so na režite i vra ti te u ot klo plje nu po su du te ku haj te još 15 mi nu ta. Re zan ce sku haj te u oso lje noj vo di u ko ju ste uli li par ka pi ulja, oci je di te i začini te uma kom od zečevi ne. Ukra si te ta nju re majčinom dušicom. Re zan ci sa ze~eti nom Mla~na sa la ta Specijalitetdalmatinskekuhinje Sa stoj ci: 600 g svježeg bo ba 300 g gra ha krup nog zr na 250 g cvje tače 200 g ko zi ca 100 g li vanj skog si ra 4 kriške do maćeg kru ha, ružma rin, ka du lja, li sto vi sa la te (za ukras), ma sli no vo ulje Opis: Sta vi te grah u pu no hlad ne vo de pa ma lo oso li te i sku haj te. Sku ha nu cvje taču oci je di te i odvo ji te cvje to ve. Sku haj te ko - zi ce. Oljušti te bob. Na u lji te kriške kru ha, pre mažite ih na sjec ka nim ružma ri nom i ka du ljom, pre pe ci te i ogu li te te na režite na koc ki ce sir. Po složite bob na ta nju re i sta vi te osta le na mir ni ce, još to ple, u hr pi ce. Na sre di nu li sta sa la te sta vi te umak ko ji će po - služiti kao začin. ATilA SzAlAi travnja 2005.

55 S p o R T v I j E S T I Košar ka U~esni ci Fi nal fo u ra Na kon za vršet ka eli mi na cij skih su sre ta naj bo lje pla si ra nih momčadi Eu ro li ge po zna ti su svi učesni ci za vršnog na tje - ca nja četi ri naj bo lje momčadi Fi nal fo u ra, ko ji će se ove go di - ne igra ti od 6 do 8. svib nja u Mo skvi. za na slov naj bo ljeg eu rop - skog košar kaškog klu ba igrat će: CSKA Tau Ce ra mi ca i Mac - ca bi Pa nat hi na i kos. Po bjed ni ci po lu fi nal nih du e la pla si rat će se za ve li ko fi na le, dok će po raženi igra ti za treće mje sto. Te nis an~i} po nov no naj bo lja Po sli je uspje ha u Ma kar skoj SanjaAnčić je po no vi la od ličnu igru i na dru gom itf tur ni ru Bi se ra Dal ma ci je, ko ji se igrao prošlog tjed na na Hva ru. U fi na lu je svla da la dru gu no si te lji cu Zec-Peškirić (BiH) sa 4:6, 6:2, 6:4. Na istom tur ni ru je na stu pi - la i Miljana Adanko, igračica su bo tičkog Spar ta ka, ali je po - ražena na sa mom star tu. Hr va nje bron ca ja Na Eu rop skom pr ven stvu u hr va nju grčko-rim skim sti lom, ko - je je održano u Bu gar skoj, hr vat ski pred stav nik u ka te go ri ji do 74 kg Neven Žugaj osvo jio je brončanu me da lju. U od - lučujućoj bor bi za me da lju svla dao je Gr ka Spi ri da ki sa i po sli je du ljeg vre me na do nio Hr vat skoj jed nu me da lju s ve li kih na tje - ca nja. Ru ko met Za gre bu 12. kup Hr vat ske Po bje dom pro tiv do maćina za vršnog tur ni ra, Osi je ka, s dva - na est go lo va raz li ke (34:22) u fi nal nom su sre tu, momčad za gre ba je po 12. put po sta la po bjed nik ku pa Hr vat ske. Treća je bi la momčad Go ri ce, ko ja bi, uko li ko»za gre baši«us pi ju osvo ji ti Kup ku po va, ste kla pra vo na tje ca nja u ovom eu rop skom na tje ca nju slje deće se zo ne. Te nis Iva ni{evi} sla vio u Hong Kon gu Naj bo lji hr vat ski te ni sač svih vre me na GoranIvanišević us - pješno na sta vlja s no vom ka ri je rom na stu pi ma na ve te ran - skom to u ru. Na tur ni ru u Hong Kon gu u fi nal nom su sre tu je po - ra zio ta kođer ne ka dašnjeg wibledonskog šam pi o na (1987.), 39-go dišnjeg Au stral ca PataCasha s uvjer lji vih 6:2, 6:4 i po ka - zao da još uvi jek ima želje igra ti kva li te tan te nis. Liga za prvaka 3. kolo, 16. travnja HnL Slaven B. Hajduk 1:1 inter Varteks 2:0 Rijeka zagreb 4:2 Tablica: Hajduk 44, Rijeka 43, inter 42, Varteks 38, Slaven B. 38, zagreb 37 Liga za ostanak Osijek Dinamo 0:0 Kamen i. Međimurje 0:1 Pula 1856 zadar 3:1 Tablica: Dinamo 38, Kamen i. 36, Osijek 34, Pula , Međimurje 19, zadar travnja

56 S p o R T No go met se vraća u svo ju po stoj bi nu po vra tak En gle za Piše: Dražen Prćić Vo ljom una pri jed od ređenog ždri je - ba u po lu fi na lu ovo go dišnjeg iz da - nja Cham pi ons le a gu ea (27. trav nja u Lon do nu i 3. svib nja u Li ver po o lu) naći će se dvi je en gle ske momčadi, Li ver pool i Chel sea, i ta ko će ko li jev ka no go me ta po - sli je dužeg vre me na (Man che ster Uni ted) ima ti momčad u ve li kom fi na lu naj jačeg eu rop skog klup skog na tje ca nja. Isti na, za ovaj pot hvat us pi nja nja na sa mi vrh no go - met ne Eu ro pe, neo vi sno hoće li to bi ti neg - dašnji dvo stru ki šam pion s An fi el da ili će po pr vi pu ta u svo joj po vi je sti u fi na lu za i - gra ti momčad s Stam ford brid gea, en gle ski obol je znat no ma nji pre ma ra zno li koj le gi - ji no go met nih pro fe si o na la ca iz broj nih ze - ma lja, ko ji s us pje hom na stu pa ju u ma ji ca - ma ova dva en gle ska klu ba. Ne ta ko dav no u fi na lu Car ling cu pa (dru gog po jačini ko ji se igra na bri tan - skom te ri to ri ju), isti na uz pu no sreće i spret no sti u pro dužeci ma, Chel sea je uspio nad vi si ti Li ver pool i do moći se pr vog tr o - fe ja ove se zo ne. Je su li po lu fi nal ni su sre ti u Lon do nu i Li ver po o lu pri li ka za momčad špa njol skog tre ne ra Rafe Beniteza ili će po nov no pre vla da ti stra te gi ja por tu gal skog no go met nog ge ni jal ca Jose Mourinha osta je nam da vi di mo, a do ta da evo ma le ana li ze dvi je momčadi ko je su us pje le po - vra ti ti po tam nje li sjaj ze mlje za hva lju jući ko joj da nas uživa mo u naj spo red ni joj stva - ri na svi je tu LIVERPOOL: Osam de se tih go di na prošlog sto ljeća momčad iz gra da po zna - tog po isto i me noj no go met noj momčadi i le gen dar nim»be a tle si ma«jed no vri je me je su ve re no»ha ra la«eu rop skim klup skim no go me tom, osva ja jući dva pu ta kru nu na - mi je nje nu naj bo ljoj momčadi ta dašnjeg Ku pa šam pi o na. I tko zna do kle bi Li ver - pool do gu rao u svo joj bo ga toj po vi je sti (naj tro fej ni ji klub u po vi je sti en gle skog no go me ta), da se ni je do go di lo tra gično fi - na le pro tiv Ju ven tu sa u Bruxellesu na sta - di o nu Heysel na ko je mu je u gužvi na tri - bi na ma život iz gu bi lo tride set ta li jan skih i je dan en gle ski na vi jač. Zbog di vlja nja svo - jih na vi jača, usli jed čije kri vi ce je i došlo do tra ge di je, Li ver pool je dra stično kažnjen s 5 go di na ne igra nja u Eu ro pi, a slična ka zna je ne ko li ko go di na važila i za osta le otočke momčadi. Po okončanju du go go - dišnje ka zne momčadi s An fi el da je tre ba - lo mno go go di na da uspi je po vra ti ti eu rop - ski re no me (osvo jen je je dan kup UE FA), ali je tek ovo go dišnjim pla sma nom u po lu - fi na le Li ge pr va ka Li ver pool uspio po vra - 56 ti ti svo ju sta ru sla vu. Ve li ke zaslu ge za od - lične par ti je na eu rop skom tlu (u do maćem pr ven stvu se grčevi to bo re s grad skim ri va - lom Ever to nom za četvr to mje sto) u pr vom re du pri pa da ju no vom tre ne ru Be ni te zu ko - ji je uspio»udah nu ti«momčadi eu rop ski duh i ra ci o nal nost ti je kom svih 90 mi nu ta igre, uz do tad ne pozna tu oso bi nu str plji - vog kon tro li ra nja lop te i re zul ta ta. Nu la u To ri nu pro tiv fa vo ri zi ra nog Ju ven tu sa, s ko jom je očuva na mi ni mal na po bje da iz pr vog četvrt fi nal nog su sre ta, pra vo je ma lo re mek-dje lo čovje ka ko ji je sti gao iz Va - len ci je s ko jom je dva pu ta igrao fi na la Li - ge pr va ka. U svo joj no voj momčad uspio je ukom po ni ra ti svu mo guću šaro li kost kva li tet nih eu rop skih igrača ko je ima na po pi su: na go lu je Po ljak Dudek, vla dar ob ra ne je Fi nac Hypia, u po sljed njim su - sre ti ma u ve zi je ne za mjen ljiv Hr vat Bišćan ko ji uz mo tor momčadi Gerarda pred sta vlja oko sni cu sre dišnji ce iz ko je se igra pre ba cu je u na val ni red ko jeg pred vo - di Čeh Baroš, no, ni ka ko ne smi je mo za bo - ra vi ti ibe rij sku gla zu ru ko ju čine špa njol - ski igrači Morientes,Nunez, ChaviAlonso. CHELSEA: Što reći za momčad ko ju je utje lo vio ru ski mi li jar der Abra mo vič i uloženim fun ta ma uspio stvo ri ti stroj za po bjeđiva nje na svim fron to vi ma. I pri je su za ovaj re no mi ra ni lon don ski klub na stu - pa li gla so vi ti svjet ski igrači, ali je tek do la - skom Por tu gal ca s ti tu lom eu rop skog šam - pi o na momčad u tra di ci o nal nim pla vim ma ji ca ma kre nu la s po bjed ničkim vje trom. Jo se Mo u rin ho ubri zgao je svoj pre po - znatlji vi»ima ge«momčadi sku po plaćenih zvi je zda i stva ri su došle na svo je mje sto. Go to vo si gur no je osi gu ra na ti tu la Pre mi - er shi pa, a uko li ko pre skoče ne u god ni Li - ver pool osta je još sa mo po sljed nja stu ba do eu rop ske kru ne. U momčadi, na čijem go lu sto ji po mno gi ma tre nu tačno (uz Didu iz Mi la na) naj bo lji svjet ski i češki vra tar Čeh, čijom ob ra nom i broj nim go lo vi ma pred njači En glez Terry, a sre di nom te re na»ca ru ju«fran cuz Makalele i naj bo lji en - gle ski igrač Lampard, za bi ja jući i di stri bu - i ra jući lop te iz vr snim na pa dačima Drogbi iz Obale Slonovače, Sr bi nu Kežmanu ili Islanđani nu Gudjonsonu, go to vo da i ne ma sla bog mje sta. Naj bo lji do kaz ovoj tvrd nji su kon stant ne iz vr sne par ti je ko je ova momčad pruža na svim fron ta ma ovog pro - ljeća, a iz ba ci va nje Bar ce lo ne i Bayerna go vo ri više od svih ri ječi. Uz na ci o nal ne ti - tu le u pr ven stvu i ku pu, re al no pre ten di ra - ju i na pr vi tro fej u Li gi pr va ka. g Mi lan psv U dru gom po lu fi na lu li ge pr va ka sa - stat će se momčadi Mi la na i PSV-a. Pr vi su sret se igra 26. trav nja u Mi la nu, a uz vrat je 4. svib nja u Eind ho ve nu. 22. travnja 2005.

57 S p o R T Uz no vi svjet ski re kord Kri sti ja na Ki ke Cu ra vića Hr vat ski sti jeg na Sje ver nom po lu UsvomprvompokušajuKristijanKikeCuravićuspiojeoboritisvjetskirekorduronjenjuispodleda Piše: Dražen Prćić Una zad ne ko li ko tje da na spek ta ku - lar no je na ja vlji van po kušaj hr vat - skog ro ni o ca na dah KristijanaKike Curavića da u po lar nim uvje ti ma Sje - ver nog po la, po sta vi no vi svjet ski re kord u ro nje nju is pod le da. U po ne dje ljak 18. trav nja u 15 sa ti po lo kal nom vre me nu na tem pe ra tu ri od -18 stup nje va Ki ke je za ro - nio u vo du ko ja je bi la 2 stup nja is pod ništi ce i ostva rio svoj na um. Po sta vio je no vi svjet ski re kord u ro nje nju is pod le da, do seg nuvši du bi nu od 51,2 me tra, a u znak pro sla ve ovog hva le vri jed nog tre nut ka za hr vat ski i svjet ski ro ni lački sport eks pe di - ci ja u Cu ra vićevoj prat nji po sta vi la je hr - vat sku za sta vu u led Sje ver nog po la. Za oba ra nje svog sta rog svjet skog re kor - da, po sta vlje nog 4. trav nja go di ne u nor veškom je ze ru Djupvatnet na du bi ni od 50 me ta ra, ovo ga pu ta mu je tre ba lo 1 mi - nu ta i 34 se kun de, za ko je je vri je me uspio do seg nu ti re kord nu du bi nu već pri pr vom po kušaju. OSVOJENO PODMORJE SJEVERA: U krat koj iz ja vi ko ju je dao po sli je po stav - lja nja no vog svjet skog re kor da Kri sti jan Ki ke Cu ra vić je iz ja vio ka ko je ovo ve li ka stvar za nje ga osob no, i za Hr vat sku. Us - pješnim za ro nom na du bi nu od 51,2 m ni - je sa mo po sta vljen no vi svjet ski re kord, već je us pješno osvo je no i pod mor je Sje - ve ra. Kri sti jan»ki ke«cu ra vić je rođen go di ne na Krap nju, jed nom od naj ma njih ja dran skih oto ka ko ji se na la zi u šiben - skom ar hi pe la gu. Ovaj otok je po znat po iz u zet no ma loj sto pi na se lje no sti, ali i ve li - koj tra di ci ji ro ni lačkog spor ta ko ja da ti ra još iz go di ne, o čemu po sto je i au - ten tični za pi si, i što je pra vi ku ri o zi tet, nje - go vo tlo je sve ga je dan me tar iz nad ra zi ne mo ra. POMICANJE LJUDSKIH MO- GUĆNOSTI: Pr vi kon takt s pod mor jem Ki ke je za počeo već u svo joj pe toj go di ni, ka da je na dar do bio svo ju pr vu ma sku i di - ha li cu, da bi već s de set go di na mo gao iz - držati 3 mi nu te na du bi ni od 15 me ta ra. U je da na e stoj go di ni s obi te lji se pre se lio u Oslo, gdje je na sta vio s ro ni lačkim tre nin - zi ma i u 14. go di ni već je mo gao iz držati 4 mi nu te na du bi ni od 20 me ta ra. In spi ri ran le gen dar nim fil mom»du bo ko pla vet ni lo«, o živo tu svjet skog re kor de ra Jaquesa Mayola, u svo joj 15. go di ni Kristi jan je uspio za ro ni ti pr vi pu ta na du - bi nu od 50 me ta ra, po sta jući ta ko ne ras ki - di vo ve zan za du bi nu vo de nih po vršina, neo vi sno ra di lo se o mo ru ili je ze ru. Od tog tre nut ka usmje re nje nje go vog Svjet ski re kor diu ro nje nju S vjet ska ro ni lačka fe de ra ci ja Ai DA pri - zna je re kor de u ne ko li ko di sci pli na ko je se raz li ku ju po teh ničkim po je di no - sti ma i ka te go ri ja ma pre ma ko ji ma su po sta vlje ne, no ja mačno naj in te re sant ni - ji su re kor di kraj nje ljud ske iz držlji vo sti osta ja nja bez ki si ka pod vo dom. Ni je mac TomSietas uspio je 12. pro - sin ca go di ne osta ti pod vo dom ne - vje ro jat nih 8 mi nu ta i 58 se kun di (Eind - ho ven, ba zen), dok kod žena re kord drži Šveđan ka LottaEricson sa 6 mi nu ta i 31 se kun dom (li ma sol, ba zen). Svjet ski re - kord u di sci pli ni»no li mits«drži Fran cuz Loic Leferme, ko ji se uspio spu sti ti na du bi nu od 171 me tar (Ni ca, mo re), a žen ski re kord drži Ame ri kan ka Tanya Streeter sa 160 me ta ra pod po vršinom mo ra (Pro vi den - ci a les, mo re). živo ta je po sta la želja za po mi ca njem ljud - skih mo gućno sti u vo de nom svi je tu, a nje - go va spe ci jal nost ro nje nje is pod le da. Kul - mi na cij ske tre nut ke svo je do sa dašnje ka ri - je re po sti gao je po sta vlja njem svjet skih re - kor da u Nor veškoj i sa da, 18. trav nja na Sje ver nom po lu. 22. travnja g

58 V R e m e p l o V Raz go vor ugod ni na ro da Slo vin sko ga Priredio:NikolajVasiljčuk T j e d n i v r e m e p l o v 16. trav nja u se lu Ve li ki Ježenj kraj Pa zi na rođen je bi skup Juraj Dobrila, po sli je Matije Vlačića Ilirika naj veći na rod ni pre po ro di telj u mi le nij skoj po vi je sti istar skih Hr va ta. U po - rečkom Sa bo ru zdušno se bo rio pro tiv ta li ja naško-ta li jan skih, a u bečkom Par la men tu au - strij skih pro tu sla ven skih težnji, ali ni je du go iz držao. Pri bje gao je ta da bor bi dru ge vr ste, dje lo va njem u na ro du, na ci o nal no ga osvješćujući, po dižući mla du hr vat sku in te li gen ci ju. Za istar ski na rod na pi sao je gla so vi ti mo li tve nik»oče, bu di vo lja Tvo ja«, ko ji se od on da sve do naših da na stal no ti ska u istom ob li ku, uvi jek pri la gođen vre me nu. Umro je go di ne. 17. trav nja go di ne u Bri - stu, u Ma kar skom pri mor ju, rođen je AndrijaKačićMiošić, hr vat ski književ nik. Pr vo Kačićevo dje lo na sta lo je za vri je me učite lje va nja u Šibe ni - ku. To je»pri ručnik sko la stičke fi lo zo fij ske pro pe de u ti ke«, ti - skan u Ve ne ci ji Ti je kom 10 go di na u Za o stro gu ob ja vio je plo do ve upor nog i mar lji vog ra da: go di ne iz la zi mu»raz go vor ugod ni na ro da Slo vin sko ga«, a 1760.»Ko ra blji ca«. I jed nim i dru gim dje lom Kačić je želio na ro du pružiti zna nje o do maćim i svjet skim zbi va nji ma od počet ka svi je ta do naj no vi - jih da na. Oso bi tu je po pu lar nost ste kao dje lom»raz go vor ugod ni«. Još du go po sli je Kačićeve smr ti, a umro je 14. pro sin ca u Za o stro gu,»raz go vor ugod ni na ro da Slo vin sko ga«bi la je naj - rašire ni ja hr vat ska knji ga, svo je vr sni na rod ni do mo ljub ni pri - ručnik. 18. trav nja umro je nje mački naučnik AlbertEinstein, iz - u mi telj te o ri je re la tiv no sti. Od do la ska na ci sta na vlast u Nje - mačkoj živio je u SAD. No be lo vu na gra du za fi zi ku do - bio je trav nja rođena je u Ogu li nu Ivana Brlić-Mažuranić. MalikTintilinić,Regoč,šegrtHlapić,ribarPalunko ime na su što već mno gim na rašta ji ma čine dje - tinj stvo mašto vi ti jim i uz bu dlji vi - jim. A taj čarob ni, ta jan stve ni svi - jet baj ki, svi jet je dje la što pri pa da ju Iva ni Br lić-mažura nić, najčita ni joj i naj pre vođeni joj hr vat skoj dječjoj književ ni ci. Umjet nički vr hu nac Iva na Br lić-mažura nić ostva ri la je»pričama iz dav ni ne«, dje lom ko je je dje ci, a i od ra slim čita te - lji ma svih na rašta ja nu di lo vje ru u te melj ne ljud ske vri jed no sti. Pišući priče, na pa ja la se na dva ma iz vo ri ma: sla ven skoj mi to lo - gi ji i hr vat skim na rod nim le gen da ma, pa se ta ko stil ski pri - bližila književ nom kon tek stu svo je epo he u raz do blju Mo der ne. Umr la je l938. go di ne. 20. trav nja u slo - vačkoj Tr na vi rođen je Juraj Haulik, za gre bački bi - skup i kar di nal. Ha u lik po - tiče i uređenje cr kve nih do - ba ra, ob na vlja za gre bačku ka te dra lu, park Mak si mir, po kreće cr kve ni list na hr - vat sko me je zi ku itd. Ve li ki au to ri tet Jur ja Ha u li ka okru nio je Pa pa PioIX. ko ji je 11. pro - sin ca Za gre bačku bi sku pi ju uz di gao na stu panj nad bi sku - pi je, čime je ostva re na vje kov na težnja Cr kve u Hr va ta da se osa mo sta li od mađar ske cr kve ne hi je rar hi je. Umro je u Za gre bu 20. trav nja u Za gre bu je umro LjudevitGaj, sljed be nik Kollarove ide je o sla ven skoj uza jam no sti, po ti ca telj i or ga ni za - tor književ no ga ra da u pre di lir sko i ilir sko do ba, je zični re for - ma tor. Gaj je za živo ta iz ra stao u sre dišnju oso bu hr vat sko ga na rod nog pre po ro da 19. sto ljeća. Fran cu sko-nje mačkog je pod - ri je tla, a otac mu je bio lje kar nik u Kra pi ni, gdje je Gaj rođen 8. srp nja trav nja u Našica ma rođen je IzidorKršnjavi, hr vat ski po vje sničar umjet no sti, sli kar i po li tičar. Je dan je od onih sve - stra nih umo va re ne san sno ga ti pa ko ji je osta vio du bo ke tra go ve u hr vat skoj umjet no sti, kul tu ri, po - vi je sti, u škol stvu, ga le ri sti ci, et no lo gi ji i na dru gim pod ručji - ma. Zbog pri stu pa nja Khu e no voj stran ci dio hr vat ske jav no sti sma tra ga iz da ji com, no, on sma tra da je sa mo na taj način mo - gao zašti ti ti Hr vat sku od re pre siv nog režima. To čini us pješno, i upra vo u to teško do ba uspi je va iz gra di ti broj ne jav ne zgra de u Za gre bu i Hr vat skoj: bol ni ce, knjižni ce, ško le, spo me ni ke, društva. Ta kođer je fi nan ci rao i ti ska nja udžbe ni ka te osu vre me - nio škol stvo. Na po kon, u Hedervaryjevo se vri je me gra di i Hr - vat sko na rod no ka za lište u Za gre bu na čije je otva ra nje došao i sam kralj. Umro je u Za gre bu travnja2005.

59 K R i ` a l j K a RJEŠENJEIZPROŠLOGABROJA: MARCOPOLO,AMORTIZER,RASTALINA,KNS,DAMA,ODIN,NAOS,PANIKA,LT,O,IVO,KIR,PS,ERVINA,OVISNIK, SLAVNIK,VIT,ABLATIV,AVA,IRAK,ROS,TROGIR,ĆELAVAPJEVAČICA,PIPAC,ATA,ABAK,SOK,RIN,ONAJ,VA,US, VIJETNAM,NIL,STROJARI,CERADA,J,ADA,ASK,BEPO,ERNANI,KUMANOVO,DOK,TAMARA,ISIS,AVOKADO,SVIJEĆA. 22.travnja

60 t V p r o g r a m TV ka len dar Do bro ju tro, Hr vat ska Pro met da nas Lu gar ni ca 13., se ri ja Vi je sti Pu to va nja do dna mo ra, do ku men tar na se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Kruške i ja bu ke ku har ski dvo boj Dnev nik Bi o prog no za TV ka len dar Di et phar mo va na grad na pi ta li ca, Zre la lju bav, se ri ja Ma ja, talk-show Vi je sti Za pad no kri lo 5., se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Mummy, cr ta na se ri ja No ra Fo ra, igra za mla de Hr vat ska da nas Život uživo sa sti lom Vi je sti Život uživo te ma da na Pro met da nas Znan stve na pe ti ca Di et phar mo va na grad na pi ta li ca, Vil la Ma ria, se ri ja Dnev nik Između lju ba vi i igre, ame rički film Dnev nik Vi je sti iz kul tu re Bi o prog no za Dru gi for mat, emi si ja iz kul tu re In spek tor Lynley 2., se ri ja Zli kav ci, za bav ni pro gram Večer nja ško la po vra tak upi sa nih Whoopi, hu mo ri stična se ri ja Pod ka znom do smr ti, U ure du 2., Glav ni grad 3., se ri ja Za pad no kri lo 5., se ri ja Cir kus, se ri ja Pu to va nja do dna mo ra, do ku men tar na se ri ja Zre la lju bav, se ri ja TV ka len dar Te le tub bi es, lut kar ska se ri ja 60 pe tak ŽUTO KLJU NAC NUL TI SAT Otje, se ri ja za dje cu cr ta na se ri ja Do ku men tar na emi si ja Slo bod na zo na krat ki do ku men tar ni film Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Res pu bli ca: Među na ma Res pu bli ca: Iz je zične ri zni ce Bog Gla zbe na TV NUL TI SAT Ki no te ka: What s New, Pussycat?, bri tan skoame ričko-fran cu ski film Vi je sti za glu he One Tree Hill, se ri ja za mla de Glav ni grad 3., se ri ja Župa nij ska pa no ra ma Vi je sti iz kul tu re Sa vršeni svi jet Pod ka znom do smr ti, Bi tan ge i prin ce ze, se ri ja Večer nja ško la po vra tak upi sa nih Cir kus, se ri ja Zli kav ci, za bav ni pro gram U ure du 2., Vi je sti na Dru gom Pro met da nas Ruby Wax s Joh nom McEn ro e om Zo na su mra ka, se ri ja Sre tan dan, ar gen tin sko-ta li jan ski film Sa vršeni svi jet Pre gled pro gra ma za su bo tu What s New, Pussycat?, bri tan sko- -ame ričko-fran cu ski film NO VA KIDS TV Di gi mo ni Ma li fa raon Kralj šama na Di gi mo ni Ma li fa raon Kralj šama na Ru bi, se ri ja Za točeni ca, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Po ure tor tu re, za bav na emi si ja La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Op sta nak, se ri ja Dre am Te am, se ri ja Iz log stra sti, se ri ja TV pro da ja Nauči me vo lje ti, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Vi je sti Za točeni ca, se ri ja Ru bi, se ri ja sa ta Sport No va sce na Vri je me La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Pri prav nik, reality show Dru go li ce Pe tar Vla hov show Sve nje go ve žene, igra ni film Buffy ubo ji ca vam pi ra, se ri ja An gel, se ri ja Na ru bu za ko na, se ri ja Vri je me su tra Vo lje ni dok tor Mar ti ni, (R) Ana sta sia, sa pu ni ca (R) Osve ta lju ba vi, te le no ve la (R) Simp so n Sa bri na, ma la vješti ca Ro se an ne Bračne vo de Da di lja, (R) Exploziv, ma ga zin (R) Sa nja, talk show (R) Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca (R) Ana sta sia, sa pu ni ca Osve ta lju ba vi, te le no ve la Vo lje ni dok tor Mar ti ni, Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja Sa bri na, ma la vješti ca, Ro se an ne, Bračne vo de, Da di lja, Sa nja: Ka ri je ra ili dje tinj stvo? Ka ko ma ma kaže!, talk show Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Exploziv, ma ga zin Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca Bla de, igra ni film, ak cij sko-fan ta stični tri ler Kickboxer 4, igra ni film, Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Mur ja ci ge ne ra ci je X, igra ni film, ak cij ski tri ler Svi li je pi ko nji, igra ni film, ve stern/dra ma (R) s ubota TV ka len dar Vi je sti Re turn to Sec ret Gar den, ame rički film Par la o ni ca Vi je sti Pro met da nas Bri ljan teen Kad zvo ni?, se ri ja za mla de Kruške i ja bu ke ku har ski dvo boj Dnev nik Bi o prog no za TV ka len dar Zre la lju bav, se ri ja In spek tor Lynley 2., se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Vi je sti Al pe-du nav-ja dran Re por te ri Vi je sti Pro met da nas In spek tor Rex 6., se ri ja Živo tinj ska ka me ra, do ku men tar na se ri ja TV Bin go Show Dnev nik Stu dio 10, show pro gram Klub bo ra ca, ame rički film Dnev nik Vi je sti iz kul tu re Full Ec lip se, ame rički film Bi jeg pod pri ti skom, ame rički film Newyorški plav ci 11., se ri ja In spek tor Rex 6., se ri ja Simp so ni 12., Kruške i ja bu ke ku har ski dvo boj Stu dio 10, show pro gram 22. travnja 2005.

61 t V p r o g r a m Zre la lju bav, se ri ja TV vo dič Vil la Ma ria, se ri ja (re pri za tri tjed ne epi zo de) Kućni lju bim ci Us krs fest 2005., snim ka Ko ri je ni hr vat ske ma nji ne u Eu ro pi Du hov ni iza zo vi Pri zma mul ti na ci o nal ni ma ga zin Kru go vi si gur nost u ce stov nom pro me tu Cr no-bi je lo u bo ji Film ska kla si ka: Ko lačić sud bi ne, ame rički film Vi je sti iz kul tu re Bez oduševlje nja, mo lim HNL: Haj duk In ter, pri je nos Simp so ni 12., Newyorški plav ci 11., se ri ja Za kon i red: Od jel za žrtve 4., se ri ja Vi je sti na Dru gom Hr vat ska no go met na li ga emi si ja Pro met da nas Monk, se ri ja Sport da nas Oba vještaj ci 2., se ri ja Re por te ri Živo tinj ska ka me ra, do ku men tar na se ri ja Na ti o nal Ge o grap hic: Vučji čopor NO VA KIDS TV Di gi mo ni Kralj šama na HLA PIĆEVA TE LE VI ZI JA Hla pićeva priča, emi si ja za dje cu Hla pićeve no ve zgo de, cr ta na se ri ja Hla pićeva na grad na igra Mr. Bean, cr ta na se ri ja Fu tu ra ma, cr ta na se ri ja Kra lji ca mača, se ri ja Andy Ric hter, se ri ja Mo ja slav na se stra, se ri ja Au to mo tiv, au to-mo to ma ga zin Dru go li ce Pe tar Vla hov show Mi ni smo pla vuše, se ri ja Čarob ni ce, se ri ja VH 1 Put do sla ve: Pink Od gla ve do pe te, za bav na emi si ja Vi je sti Mrav ci u gaćama, igra ni film sa ta Sport No va sce na Vri je me La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Ona ili on, kviz Ki ne ska četvrt, igra ni film Na ru bu za ko na, se ri ja Men tor, se ri ja Čovjek bez prošlo sti, se ri ja La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Vri je me su tra Beyblade, cr ta na se ri ja Mo ja cu ra je zvi je zda, Rock Me Baby, Lud za to bom, Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca ma ra ton Agat ha Chri stie: Tri na e ste ro za večerom, igra ni film, kri mi na li stički Od Ze mlje do Mje se ca, dram ska se ri ja Ci je na sa vje sti, dram ska se ri ja Pra vi po ziv, ak cij sko-fan ta stična se ri ja Bla de, igra ni film, ak cij sko-fan ta stični tri ler (R) Zvi je zde Eks tra: Sex and the city & Pa ris & Nicky zvje zda ni stil, za bav na emi si ja Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Exploziv: Bo ga te Ru ski nje, ma ga zin Elit ne ubo ji ce, igra ni film, ak cij ski tri ler U sno vi ma, igra ni film, ho ror/tri ler Playboy: Iz da na lje po ta, igra ni film, erot ski Kickboxer 4, igra ni film, ak cij ski (R) N ed j elja TV ka len dar Vi je sti Te le tub bi es, lut kar ska se ri ja Vi ken di ca Alad din, cr ta na se ri ja Ti mon i Pum baa, cr ta na se ri ja Pro met da nas Ci klus Co lum bo: Kri za iden ti te ta, ame rički TV film Di et phar mo va na grad na pi ta li ca, Dnev nik TV ka len dar Ma li sa vje ti za po ljo pri vred ni ke Plo do vi ze mlje Split: Mo re Ne dje ljom u dva Kul tur ni in fo Vi je sti Pro met da nas Do mov ni ca: Da ru var Car pool, ame rički film Kad zvo ni?, se ri ja za mla de Di et phar mo va na grad na pi ta li ca, PP Pi ra mi da, za bav ni pro gram Dnev nik Tko želi bi ti mi li ju naš?, kviz Du ga mračna noć, dram ska se ri ja Shpit za, za bav na emi si ja Dnev nik Vi je sti iz kul tu re Ever green fil mo vi Bru cea Le e ja: U zma je vom gni je zdu, ame ričko-hong konški film Ne dje ljom u dva Foyleov rat 3., se ri ja Simp so ni 12., Car pool, ame rički film Do mov ni ca: Da ru var Pra va ta li jan ska ku hi nja Gi or gi ja Lo ca tel li ja Ma li grad ski vr to vi, do ku men tar na se ri ja Vil la Ma ria, se ri ja Imo la: Kva li fi ka cij ski tre ning F1 za Ve li ku na gra du San Ma ri na, pri je nos Hre ljin: Sve ta mi sa, pri je nos Bi bli ja Ope ra box Vi je sti iz kul tu re Mir i do bro In si de Grand Prix Imo la: F1 za Ve li ku na gra du San Ma ri na, pri je nos Na ti o nal Ge o grap hic: Ki to vi u kri zi PH u košar ci: Split CO Ci bo na VIP, pri je nos Sport ski pro gram No go met: Ma ga zin Li ge pr va ka Simp so ni 12., Pet plus sport ski pro gram Vi je sti na Dru gom Pet plus sport ski pro gram Pro met da nas Zvje zda ne sta ze: Voyager 6., se ri ja Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja NO VA KIDS TV Škol ska ru ko met na li ga Kralj šama na HLA PIĆEVA TE LE VI ZI JA Hla pićeva priča, emi si ja za dje cu Hla pićeve no ve zgo de, cr ta na se ri ja Hla pićeva na grad na igra Hla pićev iz bor: Vlak u sni je gu, igra ni film Mo ja slav na se stra, se ri ja Oli ver s Twist, 22. travnja

62 t V p r o g r a m N edjelja pone djel ja k ku li nar ski show U sed mom ne bu, se ri ja Au to mo tiv, au to-mo to ma ga zin Film ski kla si ci: Oli ve ro va priča, igra ni film Ona ili on, kviz Kralj Queensa, se ri ja Lu de 70-e, se ri ja Vi je sti Pr va li ga 2, igra ni film sa ta Sport No va sce na Vri je me La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Zo na smr ti, se ri ja Red Car pet, za bav na emi si ja Da ni el le Steel: Taj ne, igra ni film Čovjek bez prošlo sti, se ri ja La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Vri je me su tra Astro Boy, cr ta na se ri ja Dexterov la bo ra to rij, cr ta na se ri ja Ed, Edd i Eddy, cr ta na se ri ja Johnny Bra vo, cr ta na se ri ja Beyblade, cr ta na se ri ja (četi ri epi zo de) Mo ja cu ra je zvi je zda, (R) Rock Me Baby Lud za to bom Jed no lu do lje to, igra ni film, ko me di ja Agat ha Chri stie: Lov na ubo ji cu, igra ni film, kri mi na li stički Elit ne ubo ji ce, igra ni film, ak cij ski tri ler (R) Pri ja telj na kva drat, za bav na emi si ja (R) Mi je njam ženu, do ku men tar na sa pu ni ca (R) Sal to, za bav na emi si ja Exkluziv, ma ga zin Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Exploziv vi kend, ma ga zin Bu le var re vo lu ci je, igra ni film, dra ma FBI: Is tra ga, do ku men tar nokri mi na li stička se ri ja No vi fo ren zičari, do ku men tar nokri mi na li stička se ri ja Au top si ja, do ku men tar nokri mi na li stička se ri ja Playboy: Iz da na lje po ta, igra ni film, erot ski TV ka len dar Do bro ju tro, Hr vat ska Pro met da nas Lu gar ni ca 13., se ri ja Vi je sti Pu to va nja do dna mo ra: Iz gu blje na flo ta Oprah Show Dnev nik TV ka len dar Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Zre la lju bav, se ri ja Ma ja, talk-show Vi je sti Za pad no kri lo 5., se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Mu mi ja, cr ta na se ri ja No ra Fo ra, igra za mla de Hr vat ska da nas Život uživo sa sti lom Vi je sti Život uživo te ma da na Pro met da nas Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Naj sla bi ja ka ri ka, kviz Vil la Ma ria, se ri ja Dnev nik La ti ni ca: Dis kri mi na ci ja žena Škri nja: Caf fe Bi o prog no za Otvo re no Dnev nik Vi je sti iz kul tu re Vri je me je za jazz: Boško Pe tro vić trio i pri ja te lji Pu to va nja do dna mo ra: Iz gu blje na flo ta jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, La ti ni ca: Dis kri mi na ci ja žena Tru ma nov show, ame rički film Zre la lju bav, se ri ja TV ka len dar Te le tub bi es, lut kar ska se ri ja ŽUTO KLJU NAC NUL TI SAT Otje, se ri ja za dje cu Mu mi ja, cr ta na se ri ja Di rekt Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Res pu bli ca: Eku me na, re li gij ski kon takt-pro gram Gla zbe na TV NUL TI SAT Ci klus Co lum bo: Kri za iden ti te ta, ame rički TV film Vi je sti za glu he Tree Hill, se ri ja za mla de Glav ni grad 3., se ri ja Župa nij ska pa no ra ma Vi je sti iz kul tu re In ter na ci o nal, vanj sko po li tički ma ga zin jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, Whoopi, Tru ma nov show, ame rički film Vi je sti na Dru gom Pro met da nas Bez tra ga, se ri ja Oz 5., se ri ja Skit ni ca, ame rički film Glav ni grad 3., se ri ja Za pad no kri lo 5., se ri ja Whoopi, Bez tra ga, se ri ja NO VA KIDS TV Po bjed nički tim Kralj šama na Di gi mo ni Po bjed nički tim Kralj šama na Ru bi, se ri ja Za točeni ca, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Red Car pet, za bav na emi si - ja La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Do sje kro ko dil, se ri ja Dre am Te am, se ri ja Iz log stra sti, se ri ja Nauči me vo lje ti, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Vi je sti Za točeni ca, se ri ja Ru bi, se ri ja sa ta Sport No va sce na Vri je me La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Je dan na je dan talk show Al ke Vu i ce Pr vi u tjed nu: Pod sum njom, igra ni film No va noć: Od su mra ka do zo re, igra ni film Vri je me su tra Vo lje ni dok tor Mar ti ni, (R) Ana sta sia, sa pu ni ca (R) Osve ta lju ba vi, te le no ve la (R) Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja (R) Sa bri na, ma la vješti ca, (R) Ro se an ne, (R) Bračne vo de, (R) Da di lja, (R) Exkluziv, ma ga zin (R) Sa nja, talk show (R) Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca Ana sta sia, sa pu ni ca Osve ta lju ba vi, te le no ve la Vo lje ni dok tor Mar ti ni, Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja Sa bri na, ma la vješti ca, Ro se an ne, Bračne vo de, Da di lja, Sa nja: Prođu me žmar ci kad se šmin ka ju muškar ci!, talk show Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Exploziv, ma ga zin Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca Su per nanny, do ku men tar na sa pu ni ca CSI: New York, kri mi na li stička se ri ja Iz nad za ko na, igra ni film, ak cij ski tri ler Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Bu le var re vo lu ci je, travnja 2005.

63 t V p r o g r a m TV ka len dar Do bro ju tro, Hr vat ska Pro met da nas Lu gar ni ca 13., se ri ja Vi je sti Pu to va nja do dna mo ra: Ne pro cje njiv te ret Oprah Show Dnev nik Bi o prog no za TV ka len dar Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Zre la lju bav, se ri ja Ma ja, talk-show Vi je sti Za pad no kri lo 5., se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Mu mi ja, cr ta na se ri ja No ra Fo ra, igra za mla de Hr vat ska da nas Život uživo sa sti lom Vi je sti Život uživo te ma da na Pro met da nas Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Naj sla bi ja ka ri ka, kviz Vil la Ma ria, se ri ja Dnev nik Glo bal no si je lo % ja, za bav nogla zbe na emi si ja Bla go krša, do ku men tar na se ri ja Bi o prog no za Otvo re no Dnev nik Vi je sti iz kul tu re Vi de o let ters Pu to va nja do dna mo ra: Ne pro cje njiv te ret jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, Glo bal no si je lo % ja, za bav no-gla zbe na emi si ja Ma ja, talk-show Bla go krša, do ku men tar na se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Za lju bljen, fran cu ski film Zre la lju bav, se ri ja (12) TV ka len dar Te le tub bi es, u tor ak sr ije da lut kar ska se ri ja ŽUTO KLJU NAC NUL TI SAT Otje, se ri ja za dje cu Mu mi ja, cr ta na se ri ja In ter na ci o nal, vanj sko po li tički ma ga zin Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Res pu bli ca: Treća dob, emi si ja za umi ro vlje ni ke Gla zbe na TV NUL TI SAT Za lju bljen, fran cu ski film Vi je sti za glu he Tree Hill, se ri ja za mla de Glav ni grad 3., se ri ja Župa nij ska pa no ra ma Vi je sti iz kul tu re Tran sfer jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, Uzmi ili osta vi, TV igra No go met na Li ga pr va ka po lu fi na le, 1. po lu vri je me No go met na Li ga pr va ka po lu fi na le, 2. po lu vri je me Pro met da nas Oz 5., se ri ja Vi je sti na Dru gom Glav ni grad 3., se ri ja Za pad no kri lo 5., se ri ja NO VA KIDS TV Po bjed nički tim Kralj šama na Di gi mo ni Po bjed nički tim Kralj šama na Ru bi, se ri ja Za točeni ca, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Je dan na je dan, talk show Al ke Vu i ce La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Do sje kro ko dil, se ri ja Dre am Te am, se ri ja Iz log stra sti, se ri ja Nauči me vo lje ti, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Vi je sti Za točeni ca, se ri ja Ru bi, se ri ja sa ta Sport No va sce na Vri je me La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Naša ma la kli ni ka, se ri ja Po ure tor tu re, za bav na emi si ja Iz gu blje ni, se ri ja Svi vo le Raymonda, se ri ja No va noć: Od su mra ka do zo re 3, igra ni film Vri je me su tra Vo lje ni dok tor Mar ti ni, (R) Ana sta sia, sa pu ni ca (R) Osve ta lju ba vi, te le no ve la (R) Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja (R) Sa bri na, ma la vješti ca, (R) Ro se an ne, (R) Bračne vo de, (R) Da di lja Exploziv, ma ga zin (R) Sa nja, talk show (R) Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca (R) Ana sta sia, sa pu ni ca Osve ta lju ba vi, te le no ve la Vo lje ni dok tor Mar ti ni, Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja Sa bri na, ma la vješti ca, Ro se an ne, Bračne vo de, Da di lja, Sa nja: Do la ze stran ci, čeka ju ih janj ci!, talk show Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Exploziv, ma ga zin Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca Mje njačni ca, za bav na emi si ja Bez učin ka, igra ni film, kri mi na li stička ko me di ja Co bra 11 spe ci jal ci s au to pu ta, kri mi na li stička se ri ja Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja CSI: New York, kri mi na li stička se ri ja (R) Su per nanny, do ku men tar na sa pu ni ca (R) TV ka len dar Do bro ju tro, Hr vat ska Pro met da nas Lu gar ni ca 13., se ri ja Vi je sti Čuva ri šume, do ku men tar na se ri ja Go spo da ri živo ti nja, do ku men tar na se ri ja Go vo ri mo o zdra vlju Dnev nik Bi o prog no za TV ka len dar Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Zre la lju bav, se ri ja Ma ja, talk-show Vi je sti Pe a ce ma kers, se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Mu mi ja, cr ta na se ri ja No ra Fo ra, igra za mla de Hr vat ska da nas Život uživo sa sti lom Vi je sti Život uživo te ma da na Pro met da nas Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Naj sla bi ja ka ri ka, kviz Vil la Ma ria, se ri ja Dnev nik Pi ra mi da, za bav ni pro gram Po slov ni klub Do ku men tar na emi si ja Bi o prog no za Otvo re no Dnev nik Vi je sti iz kul tu re Kul tur ni in fo Di rekt Čuva ri šume, do ku men tar na se ri ja Go spo da ri živo ti nja, do ku men tar na se ri ja jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, Do ku men tar na emi si ja Di rekt Ma ja, talk-show Po slov ni klub Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film sa ti do smr ti, ame ričko-ka nad ski film Zre la lju bav, se ri ja 22. travnja

64 t V p r o g r a m sr ij e da ^ etvrtak TV ka len dar Te le tub bi es, lut kar ska se ri ja ŽUTO KLJU NAC NUL TI SAT Baš sam fo ra! Svjet ski brod, se ri ja za dje cu Mu mi ja, cr ta na se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Do ku men tar na emi si ja Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Res pu bli ca: Tre nu tak spo zna je Res pu bli ca: He u re ka Gla zbe na TV Ko zme tičar ka i zvi jer, ame rički film Vi je sti za glu he Tree Hill, se ri ja za mla de Glav ni grad 3., se ri ja Župa nij ska pa no ra ma Vi je sti iz kul tu re Do ku men tar na emi si ja jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, Uzmi ili osta vi, TV igra po lu vri je me po lu vri je me No go met na Li ga pr va ka emi si ja i sažeci Oz 5., se ri ja (18) Vi je sti na Dru gom sa ti do smr ti, ame ričko-ka nad ski film Glav ni grad 3., se ri ja Pe a ce ma kers, se ri ja No go met ni Kup Hr vat ske: Ri je ka Var teks, pri je nos 2. po lu fi nal ne utak mi ce NO VA KIDS TV Po bjed nički tim Kralj šama na Di gi mo ni Po bjed nički tim Kralj šama na Ru bi, se ri ja Za točeni ca, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Naša ma la kli ni ka, se ri ja La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Do sje kro ko dil, se ri ja Dre am Te am, se ri ja Iz log stra sti, se ri ja Nauči me vo lje ti, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Vi je sti Za točeni ca, se ri ja Ru bi, se ri ja sa ta Sport No va sce na Vri je me La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Kri mić: Sa ma u ta mi, igra ni film U sri du, talk show Svjet ske za vje re, do ku men tar ni film No va noć: Vra na 2, igra ni film Vri je me su tra Vo lje ni dok tor Mar ti ni, (R) Ana sta sia, sa pu ni ca (R) Osve ta lju ba vi Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja (R) Sa bri na, ma la vješti ca Ro se an ne Bračne vo de, (R) Da di lja, hu mo ri stična se ri ja (R) Exploziv, ma ga zin (R) Sa nja, talk show (R) Za bra nje na lju bav Ana sta sia, sa pu ni ca Osve ta lju ba vi, te le no ve la Vo lje ni dok tor Mar ti ni, Simp so ni Sa bri na, ma la vješti ca, Ro se an ne Bračne vo de Da di lja, Sa nja: Osi gu ra nje, lu dom ra do va nje!, talk show Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Exploziv, ma ga zin Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca Pri ja telj na kva drat, za bav na emi si ja Za bo ra vlje ni slučaj, kri mi na li stička se ri ja Tra go vi zločina, kri mi na li stička se ri ja Co bra Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Bez učin ka, igra ni film, kri mi na li stička ko me di ja (R) TV ka len dar Do bro ju tro, Hr vat ska Pro met da nas Lu gar ni ca 13., se ri ja Vi je sti Journey to the Bot tom of the Sea: The Mo ni tors FI, do ku men tar ni film Ma li grad ski vr to vi, do ku men tar na se ri ja Pra va ta li jan ska ku hi nja Gi or gi ja Lo ca tel li ja, do ku men tar na se ri ja Dnev nik Bi o prog no za TV ka len dar Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Zre la lju bav, se ri ja Ma ja, talk-show Vi je sti Pe a ce ma kers, se ri ja Slo bod na zo na, krat ki do ku men tar ni film Mu mi ja, cr ta na se ri ja No ra Fo ra, igra za mla de Hr vat ska da nas Život uživo sa sti lom Vi je sti Život uživo te ma da na Pro met da nas Di et phar mo va na grad na pi ta li ca Naj sla bi ja ka ri ka, kviz Vil la Ma ria, se ri ja Dnev nik Tko želi bi ti mi li ju naš?, kviz Bri sa ni pro stor Po la ure kul tu re Bi o prog no za Otvo re no Dnev nik Vi je sti iz kul tu re Ghost World, ame ričko-bri tan skonje mački film Journey to the Bot tom of the Sea: The Mo ni tors FI, do ku men tar ni film jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, Bri sa ni pro stor Po i rot: Smrt na Ni lu, bri tan ski film Zre la lju bav, se ri ja TV ka len dar Te le tub bi es, lut kar ska se ri ja ŽUTO KLJU NAC Svjet ski brod, se ri ja za dje cu Mu mi ja, cr ta na se ri ja Do ku men tar na emi si ja Zvje zda ne sta ze: Voyager 7., se ri ja Res pu bli ca: Sli ka zdra vlja, emi si ja o zdrav stvu Gla zbe na TV NUL TI SAT Perry Ma son: Uboj stvo TV zvi je zde, ame rički TV film Vi je sti za glu he Tree Hill, se ri ja za mla de Glav ni grad 3., se ri ja Župa nij ska pa no ra ma Vi je sti iz kul tu re Do ku men tar na emi si ja Eu ro pa i mi jed no stav nih pra vi la za dečke mo je kćeri ti nejdžeri ce, Po i rot: Smrt na Ni lu, bri tan ski film Vi je sti na Dru gom Pro met da nas Oz 5., se ri ja (18) Na ru bu zna no sti Glav ni grad 3., se ri ja Pe a ce ma kers, se ri ja NO VA KIDS TV Po bjed nički tim Kralj šama na Di gi mo ni Po bjed nički tim Kralj šama na Ru bi, se ri ja Za točeni ca, se ri ja Ci gan ke, se ri ja U sri du talk show La ku noć, Hr vat ska, cr ta na se ri ja Do sje kro ko dil, se ri ja travnja 2005.

65 t V p r o g r a m Dre am Te am, se ri ja Iz log stra sti, se ri ja Nauči me vo lje ti, se ri ja Ci gan ke, se ri ja Vi je sti Za točeni ca, se ri ja Ru bi, se ri ja sa ta Sport No va sce na Vri je me La ku noć Hr vat ska, cr ta na se ri ja Od gla ve do pe te, za bav na emi si ja Kućani ce, se ri ja Ke vin Hill, se ri ja No va noć: Iza bra ni ca ta me, igra ni film Vri je me su tra Vo lje ni dok tor Mar ti ni, (R) Ana sta sia, sa pu ni ca (R) Osve ta lju ba vi, te le no ve la (R) Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja (R) Sa bri na, ma la vješti ca, (R) Ro se an ne, (R) Bračne vo de, (R) Da di lja, (R) Exploziv, ma ga zin (R) Sa nja, talk show (R) Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca (R) Ana sta sia, sa pu ni ca Osve ta lju ba vi, te le no ve la Vo lje ni dok tor Mar ti ni, Simp so ni, hu mo ri stična ani mi ra na se ri ja Sa bri na, ma la vješti ca, Ro se an ne, Bračne vo de, Da di lja, Sa nja: Život mi je dao dru gu šan su!, talk show Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Exploziv, ma ga zin Za bra nje na lju bav, sa pu ni ca Mi je njam ženu, do ku men tar na sa pu ni ca Trep taj, igra ni film, tri ler Co bra 11 spe ci jal ci a au to pu ta, kri mi na li stička se ri ja Vi je sti, in for ma tiv na emi si ja Za bo ra vlje ni slučaj, kri mi na li stička se ri ja (R) Tra go vi zločina, kri mi na li stička se ri ja (R) tv tjednik Na Yu eco E misijatvtjednikemitiratćesevečeras22.travnjauuobičajenomterminuod20satinaprogramu YU ECO televizije. U ovoj emisiji moći ćete pogledati prilog o sjednici HNV-a i UskrsfestuuZagrebu.Reprizaoveemisijejeusubotu23.travnjau15sati. Film tjedna DRUGIPROGRAMPONEDJELJAK, tru ma NoV show ame rički film (THE TRU MAN SHOW, 1998.) Hu mo ri stična dra ma s ele men ti ma sa ti re. Tri de se to go dišnji Tru man Bur bank (J. Carrey) živi idi ličnim živo - tom: ra di do bro plaćen po sao tr gov ca osi gu ra va jućeg društva, sta nu je u sli ko vi tom Se a ha ve nu na ju gu ze - mlje, a oženjen je li je pom i brižnom Meryl (L. Linney). Međutim, svi jet je oko do bro dušnog Tru ma na naj o bični ji pri vid. Na i me, Tru man je od dje tinj stva zvi je zda naj po pu lar ni jeg TV showa na pla ne tu u ko jem mi li ju ni gle da te - lja 24 sa ta na dan pra te nje go vu sva ko dne vi cu, dok su sve oso be u Tru ma no vom živo tu glum ci i glu mi ce. Pro - du cent emi si je Chri stof (E. Har ris) bud no pa zi da na iv ni Tru man ko je ga su u naj ra ni jem dje tinj stvu na pu sti li ro - di te lji ne shva ti što se ui sti nu zbi va oko nje ga. No, jed nog će se da na do go di ti upra vo to Te le vi zij ski su me dij sre di nom 90-ih obi lježile re a li za ci je tzv. reality showova u ko ji ma su ka - me re sni ma le sva ko dne vi cu običnih lju di za vi ru - jući do slov ce u sve kut ke nji ho vih živo ta. Pro - duk cij ski vr lo jed no stav ne, no kon cep cij ski pri - lično in ven tiv ne, emi si je su di ljem svi je ta po sta - le pra vi hi to vi va ri ra jući pri tom tek okol no sti sva - ko dne vi ce svo jih pro ta go ni sta. Film ska in ter pre - ta ci ja ovog me dij skog fe no me na zaživje la je u iz vr snoj hu mor noj dra mi»the Tru man Show«au stral skog re da te lja hollywoodske ka ri je re Pe - te ra Weira (Svje dok, Društvo mr tvih pje sni ka). Weir je ekra ni zi rao sce na rij Andrewa Nic co la ko ji se i pri je i po sli je nji ho va za jed ničkog fil ma do ka zao kao vr sni po zna va telj me dij skog ma ni - pu li ra nja i vir tu al nih svje to va (Gat ta ca, S1m0ne). Nic co lov je tekst za ovaj film ui sti nu pro vo ka ti van, jer ne sa mo da je ri ječ o jed nom od naj u vjer lji vi jih film skih pri ka za utje ca ja te le vi zi je u su vre me nom društvu (na tra gu, pri mje ri ce, fil ma»tv mreža«), već i o dra - mi snažnih li ko va i du bo kih emo ci ja ko je una toč te ma ti ci ne pro iz la ze iz vir tu al no sti, već iz istin ske po tre be čovje ka da uvi jek bu de slo bo dan u od lučiva nju o svo joj sud bi ni. Na i me, u sre dištu je fil ma ko ji bes pri je kor no ba lan si ra između stvar no sti i fan ta sti ke, ju nak TV reality showa čiji se svi jet sruši kad shva ti da mu se ci je li život od vi ja is pred ka me ra još od naj ra ni jeg dje tinj stva. Du bo ko emo tiv na, ali isto dob no i opo mi njuća vi zi ja čovje ko - ve po dložno sti su vre me nim me di ji ma, Weirova dra ma pri pa da naj bo ljim ostva re nji ma na te mu (sve) moći te le - vi zi je. Du ho vi ti di ja lo zi, do mišlja ti efek ti, te gla zbe na ku li sa sa mo upot pu nju ju iz vr stan do jam. Fan ta stična pre - mi sa u Weirovom je fil mu do bi la neočeki va no re a li stičnu raz ra du, pa isto dob no dje lu je i kao le pršava ale go ri ja i kao uz ne mi ru juća do cu dra ma. Za to je uz režiju i sce na rij naj za služni ji sjaj ni Jim Carrey (Li ar, Li ar, Man on the Moon) u ulo zi do bro dušnog, ali od lučnog Tru ma na ko je mu broj ni kri tičari upra vo na stup u ovom fil mu sma tra ju ulo gom ka ri je re. Ta ko je ko mičar ska su per zvi je zda do ka za la da ni je sa mo ma mac za bloc kbu ste ri ma sklo nu ti - nejdžer sku pu bli ku, već i ozbi ljan ka rak ter ni glu mac o čemu svje doči i osvo je ni Zlat ni glo bus. Film je Zlat ni glo - bus do bio i za gla zbu, te za ma e stral nu epi zo du Eda Har ri sa (Pol lock, Apol lo 13) u ulo zi»oca«tv zvi je zde, za - tim tri BAF TA-e (režija, sce na rij, sce no gra fi ja), na gra du Eu rop ske film ske aka de mi je Screen In ter na ti o nal Award, te, među osta lim pri zna nji ma, i tri no mi na ci je za Osca ra (režija, sce na rij, Har ri so va epi zo da). Od osta - lih in ter pre ta tre ba is tak nu ti La u ru Linney (You Can Co unt On Me), te po da tak da je film sa za ra dom od go to - vo 265 mi li ju na do la ra bio je dan od naj gle da ni jih fil mo va u svi je tu u Ulo ge: Jim Carrey, Ed Har ris, La u ra Linney, No ah Em me rich, Na tac ha McEl ho ne, Ho land Taylor, Brian De la te, Bla ir Sla ter, Pe ter Kra u se, He i di Schanz Sce na rist: Andrew Nic col Re da telj: Pe ter Weir Tra ja nje: travnja

66 P P SUBOTICA-TRANS obavještava cijenjene putnike na međunarodnoj autobusnoj liniji, Subotica - Zagreb, važe cijene prijevoza s nizom pogodnosti: - djeca do 6 godina voze se besplatno - djeca od 6 do 12 godina imaju popust 50% (cijena povratne karte iznosi din.) - studenti uz prikaz indeksa uživaju popust od 30% (povratna karta je din., a u jednom pravcu din.) - osobe starije od 60 godina imaju popust od 30% POPUSTI VAŽE ISKLJUČIVO ZA DIREKTNU LINIJU OD SUBOTICE DO ZAGREBA U OBA PRAVCA I VAŽE 30 DANA. VA[ SUBOTICA-TRANS RADIO SUBOTICA Subotica Put Jovana Mikića 12 Tel: 024/ Fax: 024/ radio@radiosubotica.co.yu - 91,5 MHz cjelodnevni program na srpskom jeziku - 89,6 MHz cjelodnevni program na mađarskom jeziku - 91,5 MHz od 19 do 21 sat program na hrvatskom jeziku 66 SHEMA programa na hrvatskom jeziku 19,00 h - Najava programa - Večernji dnevnik - Agencijske vijesti iz zemlje - Agencijske vijesti iz RH - Jezični savjetnik 19,30 h»iz života naših predaka«(ponedjeljkom)»sportski vremeplov«(ponedjeljkom)»na izravnoj vezi«(utorkom)»otvoreni studio«(srijedom)»galerija«emisija o kulturi (četvrtkom)»u društvu s mladima«(petkom) 20,00 h»aktualije«(ponedjeljkom)»iz hrvatske povijesti«(utorkom)»putokazi«(srijedom)»rock vremeplov«(četvrtkom) Vjerska emisija (petkom) 20,30 h - Vijesti dana - Pripovijetka Balinta Vujkova - Hitovi hrvatskih izvođača - Minute za ljubitelje jazza (petkom) 22. travnja 2005.

67

68