Ipo kraj to ga, što se opre dje lje nje bi račko ga ti je la go to vo uopće ni je pro mi je ni lo u

Transcription

1

2

3 Sr bi ja na pre kret ni ci izme u ra di ka li za ci je i de mo kra ti za ci je..6,7 Međuna ci o nal ni in ci den ti u Voj vo di ni U ra lja ma po vi je sti i po li ti ke In ter vju [ima Rai~ Stu diranje u ma tičnoj do mo vi ni va`no je pre}i pra....16,17 Sport u službi zdra vlja Re kre a ci ja ,19 Pred sta vlje na fo to mo no ra fi ja»naši mla den ci«svje do~an stvo o tra di ci ji Priča o Hr va ti ma Hr vat ska pri je Hr va ta...44 i MPReSSUM osnivač: Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine izdavač: Novinsko-izdavačka ustanova»hrvatska riječ«, Tr cara Jovana Nenada 15/II, Subotica upravni odbor: Mr. Mato Groznica (predsjednik), Dušica Dulić, Kalman Kuntić, Marija P. Matarić, Dražen Prćić, Stipan Stipić, Zvonko Sarić, Zvonko Tadijan, Tomislav Žimanov direktor i v. d. GlavnoG i odgovornog urednika: Zvonimir Perušić redakcija: Ivan Andrašić (Podunavlje), Željka Cvijanov (društvo), Dušica Dulić (Subotica), Jasminka Dulić (dopisništva), Ivan Ivković Ivandekić (fotorafije), Dražen Prćić (sport i zabava), Zvonko Sarić (kultura), Nada Sudarević (fotorafije) tehnički urednik: Thomas Šujić administracija: Zorica Tikvicki, Zdenka Sudarević lektorica: Katarina Vasiljčuk telefon: / / Žiro račun: hrvatska.rijec@suonline.net Web: tisak:»dnevnik«holdin sa p.o. Novi Sad,»Dnevnik«Štamparija List je reistriran kod Sekretarijata za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73. List je oslobođen poreza na promet na osnovu mišljenja Pokrajinsko sekretarijata za obrazovanje i kulturu; broj / od odine Pro bu ena na da Ipo kraj to a, što se opre dje lje nje bi račko a ti je la o to vo uopće ni je pro mi je ni lo u od no su na pro si načke par la men tar ne iz bo re, Sr bi ja je do bi la no vu šan su za ka - kav-ta kav eu rop ski pri ključak. Go to vo od svih od bačena, jav no čerečena, op - tuživa na i pro a nja na, De mo krat ska stran ka uspje la je us pr kos sve mu oku pi ti de - mokrat sko je zro među sr bi jan skim la sačima i pružiti rađani ma, oni ma ko ji 5. li - sto pa da ne sma tra ju kar di nal nom po reškom, na du da se ipak može na pri jed. Uko li ko Bo ris Ta dić od ne se pre va u u dru om iz bor nom kru u, a iz le di su mu re al ni, to bi bez sum nje do ve lo u pi ta nje le i ti mi tet Koštu ničine spo ro vo zne vla de, o čemu se jav no špe ku li ra lo već i u po sti zbor noj noći. Vla da, čiji kan di dat osvo ji tri - na e stak po sto la so va i za vrši na četvr to me mje stu, zre la je za za mje nu, ma kar to bi - lo i na kon sve a tri mje se ca, i ma kar to bu dući pred sjed nik Re pu bli ke ne bu de tražio. Po svo me učin ku i kre di bi li te tu ova Vla da može mir no u opor bu, i to na duže vri je - me. Ko a li cij ski part ne ri DSS-a, oko sni ce Vla de, po kušava ju za kr pa ti ono što se za kr - pa ti još može, eks pre sno se okrećući»no vom po bjed ni ku«bo ri su Ta diću i De mo - krat skoj stran ci. Ali, ta kvi za o kre ti teško da više mo u proći, lju di su ov dje pre du o va ra ni da bi i da lje na sje da li. Ako bu de pri je vre me nih par la men tar nih iz bo ra, a mno - i to vi de kao već o to vu stvar, naj o re bi tre bao proći uz DSS, ko ji be sram no iz - jed načava Mi loševićevo vri je me s do sov skim pe ri o dom G17 Plus, ko ji je pri je sa - mo po la o di ne slat kor ječivim vo ka bu la rom pri vu kao sko ro po lo vi cu de mo krat ski ori jen ti ra nih bi rača, plus do bar dio la sača iz re do va na ci o nal nih ma nji na. Zbo ko - a li ra nja s Koštu ni com i su di o ništva u za u sta vlja nju re for mi, tu bi stran ku tre ba lo dob ro upam ti ti. I držati je po da lje od od lučiva nja. O dru im ko a li cij skim part ne ri ma is pu ha no a DSS-a ne vri je di trošiti ri ječi. Šefo vi tih ana kro nih mo nar hi stičkih stra - na ka svo jim su do sa dašnjim mi ni stri ra njem do se li vr hu nac i više im se to ne bi smje lo po no vi ti. Umje sto u njih oči jav no sti sa da su upr te u Bo o lju ba Ka rića, ko ji je svo jim»lan- ci ma i ka tan ci ma«za re kord no vri je me pro krčio se bi put u sam vrh po pu lar no sti. Ako bi na ne kim slje dećim iz bo ri ma nje o va stran ka do bi la ma kar i sa mo po lo vi cu la so va iz sa dašnje pr vo kru a, bi la bi ne za o bi la zan čim be nik u po li tičkom živo - tu. Kao što je to Ka rić sa da, ka da se očeku je na čiju će stra nu on usmje ri ti svo je la - sače. Po sve mu što je on u kam pa nji iz o vo rio i obećao, de mo krat ski blok ne ma raz - lo a bri nu ti. Ka rić ne ma pro ble ma s Eu ro pom, ne ma pro ble ma s Ha a om, Ame ri - kan ci ma i Al ban ci ma, a ni ti s pri va ti za ci jom. Da kle, možda se do o di sa ni tar ni ot - klon od po vrat ka u prošlost. Z. P. Četvrtak, subota, URednikova tj e dnik József Kas za: Iza zi vači na pa da na voj vođan ske Mađare ima ju po dršku Vla de Sr bi je i ne kih be o rad skih me di ja Hr vat ska pre li je plje na pla ka ti ma po drške Mir ku Nor cu, Vla da oštro re a i ra la pro tiv to a petak, Vla sti Sr ba u BiH pr vi put pri zna le da su ti suće mu sli man skih muška ra ca ubi je ne pri li kom osva ja nja Sre bre ni ce nedjelja, Pr vi kru pred sjed ničkih iz bo ra u Sr bi ji, To mi slav Ni ko lić pr vi, Bo ris Ta dić dru i utorak, Na ra ni ci Hr vat ske i Cr ne Go re uhićen, pa u No vom Sa du pušten»kralj šećera«mi o dra Ko stić, ponedjeljak Mi lo rad Ule mek Le i ja pred su dom dao is kaz, prav ni ci upo zo ra va ju na po li ti zi ra nje suđenja srijeda, Čelni oranizatori Exita Dušan Kovačević i Bojan Bošković pušteni iz pritvora 3

4 kako, molim? la ki JE ma lo J el samvamrekao?!mislim da sam odovorio na vaše pitanje. Jel imate još nešto? Rekao sam vam: dva pitanja, jedno se tiče oranizacije Mene ne zanima što se dešava uvašojkući Nitimezanima načinnakojistevioranizirani,nezanimajumesredstvaskojimaviraspolažete,nezanimameništa!kažemvam,najvećidiosastankasetičeoranizacijestranke.onoštosenetičeoranizacijestranke nijeprivedenokraju,radiseorazovorimaspredstavnicima druih stranaka. Kada ti razovori budu završeni, bit ćeteo-ba-vi-je-šte-ni!jasno?vojislavkoštunica,srbijanskipremijer,b92,14.lipnja Po NoS iz NaD SVE Ga Nećemo u Europu spuštenih aća. Lucijano Bose, predsjednik Sindikata ribara, Slobodna Dalmacija, 14. lipnja i VoJ Vo Di Na JE Bi la U JU Go Sla Vi Ji Šešelj vrlo dobrozna štojeradiou Hrtkovcima, Kukurijevcima, Slankamenu i drudje dje je na najbeskrupulozniji način rastjerao i iselio hrvatsko stanovništvo. Njeovespekulacijesuposvejasne.Haški sudmorainteralnosaledativelikosrpsku politiku. Nije bila izvršena aresija samo narepublikuhrvatskuneoinahrvateu Vojvodini. Ako Haški sud cijeli problem pokušaja etničko čišćenja i politiku uspostavevelikesrbijeledainteralno,ako prihvaćairazumijemiloševićevuišešeljevupolitiku,ondaiproonhrvataizvojvodine siurno spada u nadležnost Suda. ZlatkoTomčić, predsjednik HSS-a,Vjesnik,9.lipnja [To JE UPoR NoST Nikada nećemo odustati od stvaranjavelikesrbijeukojoj ćebitiobjedinjenesvesrpskezemlje istočno od linije Karloba- Oulin-Karlovac-Virovitica. Bio bih posljednji nikoović, ako bih seodrekaoonoazaštosamživio prvih50odinaizaštoćuživjeti sljedećih 50 odina. Vojislav Šešelj,predsjednikSrpskeradikalnestranke,Beta,14.lipnja DE ka DEN Ci Ja TRU log Za Pa Da A kosekodraznihdruih,pravihiliisfabriciranihpredizbornihaferaipakradioobračunimaunutar(novo,staroinovo-staro)političko-financijskoestablišmentazemlje,udarnaexitjenešto sasvimdruo:tojelukavo,toboženevidljivoposezanjeurađanskeslobode, strateška ofenziva na (alternativnu) instituciju koja je postala jedno od najvažnijihuporištaotvoreneiliberterskekultureepohe,ičijajesimboličkatežinaoromna,unajmanjurukuureionalnimrazmjerima.zaštobre,zarsamo zatoštosutamonekadvamomkauhićena? pitasenevjernitoma;iotkud ti,pančiću,znašdaoninisukrivi?!madajte, nemojmosepravitiblesavi:netrebanislučajnoniprikrivatiniti»opraštati«biločijearsenlupenovskeakcije,akoihjebilo;nevoljajeu tomeštoseizmlaznoavionavididaseovo predizbornoćorkiranjeisuvišedobrouklapau hajkukojulokalnapodružnicaretoričkihlealistavodiprotivexitaodsamopočetka, uzstrateškuiloističkupodrškusvojedesničarskesubraćesvihvrsta,crkvenihvelikodostojnika,raznih»obraza«,»miletića«isličnesquadre.anjenase antiexitovska»arumentacija«nikadanijeoslanjalasamonaeventualnefinancijskemisterijeidubioze:onajeprotivexitaratovala»ideološki«i»principijelno«,onjezanjubioiostaosimbolomnepoželjnihinepoćudnihsloboda i,je lte,sektaško-narkomanskedekadencijeuvezenestrulozapadadazatrujeduh&dušučednepravoslavnemladeži,simbolomjednekulturekojune razumijuiokojojništaneznaju,alisuzatovrlovoljniuušitije,potisnutiili protjerati,sadakadimsečinidajedošlonjihovihpetminuta.teofilpančić, kolumnist,vreme,10.lipnja a a a a D u ji z mi Ako imate pare, lako stičete povjerenje; Ako nastavimo sa ovakvom politikom zapošljavanja, berze rada će prestati raditi; Oni koji bi nas zatvorili od nas očekuju da se otvorimo; Nitko nije imun na kritiku-pozitivnu. Dujo Runje 4

5 t vrdim i dokaz uj em IncidentismeđunacionalnimpredznakominjihovutjecajnaodnoseuPokrajini Neo me ta na sr bi za ci ja voj vo di ne S amozašestdana,od17.do23.ožujka,policijajezabilježilavišeod40incidenatasetničkom osnovom. U ovim nemirima povrijeđeno je deset policajaca. Neke zajednice, kao slovačkairusinska,prvisuputapostalepredmetima urožavanja (na primjer u Bačkoj Palanci i Đurđevu).Napadnutjeiobjektislamskevjerske zajednice u Novom Sadu. Mase huliana napale suaškalijskanaseljaadiceivelikiritunovom Saduirastjeranesutekupotrebomsuzavca.Bilo je masovno demoliranja u Somboru i Apatinu (prema objavljenim policijskim podatcima, u prvojodspomenutihopćinazatihješestdanabilo 14 incidenata s etničkom pozadinom, a u druoj 13),asporadičnootovoposvudauVojvodini. Oviincidentiprivuklisuminimalnupažnjubeoradskejavnosti. INCIDENTI: U pitanju je pojava koja nije isključivo inducirana kosovskim doađajima iz ožujka ove odine, već je trajnija i potencijalno znatnoopasnija.odpočetka2004.dodoađajaiz ožujka, zabilježen je niz rušenja katoličkih spomenikautavankutu,novomsadu,subotici,temerinu, Senti, incidenti s novinarem u Žablju, rafiti u Subotici, Kikindi, Srbobranu, Čoki, Vršcu,Temerinu,podvajanjanaetničkojosnovii paralelnajednonacionalnaoraniziranjausentii Kanjiži, (u prvom slučaju jasno izražena povodompreimenovanjaulica,audruomzboisticanjamađarskezastavenazradiskupštineopćine), urožavanjahrvatauhrtkovcimaislankamenuo kojima tisak ne piše, fizički napadi na Hrvate u Subotici,prijetnjesmrćunovinarkiFratucanovoj, političarima Kas zi i Čan ku, članovima redakcije lista»hrvatska riječ«, hrvatskim diplomatima u Subotici,političaruBéli Csor bi utemerinu,svakodnevne tuče učenika različitih nacionalnosti u SjevernojBačkoj,tučaetničkihSrbaiSlovakaiz sela Lu i Susek u beočinskoj općini, kao i niz druih incidenata čiji monitorin radi Centar za razvojcivilnodruštva. DVONACIONALNOST VOJVODINE: Na vojvođanskojraziniinarazinidržavnezajednice sunaoveincidentereairaliodborzameđunacionalneodnoseiodborzainformiranjeskupštine Vojvodine (još krajem siječnja), Komisija za siurnostizvršnovijećaapvojvodine,pokrajinskitajnikzamanjine,upravuipropisedr. Tamás Kor hecz, Ured pokrajinsko ombudsmana u Novom Sadu, lider Saveza vojvođanskih Mađara József Kasza, predsjednik Nacionalno vijeća MađaraLászló Józsa,osmoricapredsjednikasjevernobačkihopćinaiministarzaljudskaimanjinska prava Ra sim Lja jić. Uočljivo je odsustvo značajnijihreakcijanarazinivlastirepublikesrbije.predsjednikvladerepublikesrbijedr. Vo ji - slav Koštu ni ca izrazioježaljenjezbonacionalističkihincidenataiobećaopomoćunjihovomrasvjetljavanju, a njeov suovornik, lider SVM-a.Kasza,izrazioježaljenještoKoštunicaipakni- U Voj vo di ni je od počet ka o di ne bi lo više in ci de na ta na et ničkoj osno vi ne o za po sljed njih se dam o di na Piše: dr. Vla di mir Ilić Mi loševićeve vla de (s iz u zet kom epi zo da iz ko lo vo za i vre me na NA TO bom bar di ra nja) i za tri o di ne Đinđić-Živ ko vićeve vla de jejavnoosudionacionalističkeincidenteuvojvo- dini. OporemećajumeđunacionalnihodnosauVojvodini u ožujku je, dan prije kosovskih doađaja i njima inducirano novo vala nasilja, pisao njemački»spieel«.viševeleposlanstavajenaovaj ili na onaj način izrazilo zabrinutost zbo vrlo primjetnopooršanjameđunacionalnihodnosau Vojvodini.IstojeučinioiministarvanjskihposlovaRepublikeMađarskeLászló Kovács.VeleposlanikSrbijeiCrneGoreuBudimpeštiDe jan Janča ovim je povodom zatražio prijam u mađarskom Ministarstvuvanjskihposlova. Nekoliko momenata ovdje su od posebno značaja. Vojvodinaodmultietničkesvevišepostajedvonacionalna.Premarezultatimapopisastanovništva iz2002.odinenijednaetničkarupaosimsrpske imađarskenedosežesvojimudjelom3postostanovništvaupokrajini. UdioetničkihSrbajeuVojvodiniizmedjupopisa1991.i2002.odineporastaos57postona65 posto. Asimilacija manjinskih zajednica je očiledna: neke od njih su, poput rumunjske, za jedanaestodinaizubileotovočetvrtinusvojih pripadnika(uapsolutnimbrojevimabrojetničkih RumunjauVojvodiniopaojes38.000na29.000). SVIJETNEHAJEZAAUTONOMIJU:UVojvodinijenavlastikoalicijaDOS,kojasenarazini SrbijeraspalaikojajenaraziniSrbijezamijenjenavladomdruačijestranačkosastava. EkonomskonazadovanjeuVojvodiniobjektivno otvara prostor ne samo za izlijevanje frustracija krozetničkesukobe,neoikompeticijuokopreostalihresursa,naprimjerradnihmjesta,kojalako dobijaetničkipredznak. Na prosinačkim parlamentarnim izborima krajnjedesnasrpskaradikalnastrankadobilajeuvojvodini38postolasova,prema22postousrbiji južno od Save i Dunava. Novosadska predrađa Kać,FutoiVeternikpredstavljajustvarnicentar»velikeSrbije«zakojusezalažusrpskiradikali. Ideja o autonomiji Vojvodine ne uživa podršku međunarodne zajednice: na takozvanoj»subotičkojinicijativi«28.veljače2004.odinenisubili prisutni pozvani predstavnici nijedne od tadašnjihzemaljačlanicaeuropskeunijenitisjedinjenihameričkihdržava. Stječesedojamdameđunarodnazajednicazbo prepoznatljivopravcarazvojakosovskopitanja neželireairatinasveizraženijusrbizacijuvojvodine. Isto važi i za najveći dio beoradskih političkihimedijskihčimbenika,kaoionihizcivilno društva.istovremenoseinter-etničkiodnosiuvojvodinisvevišepooršavaju. Autorjesociolo,profesor FilozofskofakultetauBeoradui izvršnimenadžer Centrazarazvojcivilnodruštva 5

6 Srbijanaprekretnici Udruom kruu predsjedničkih izbora 27. lipnja rađani Srbije birat će između radikala Tomislava Nikolića i demokrateborisatadića.nikolićjeunedjelju nakon objavljivanja rezultata izrazio uvjerenjedaćepobijeditisvoprotukandidata BorisaTadića u druom kruu predsjedničkihizborausrbiji,dokjetadićizrazioočekivanjedaćeaudruomkruu izborapodržaticijelidemokratskiblok,kako bi se spriječila radikalizacija Srbije i osiurala politička stabilnost, ekonomski oporavakieuropskiputzemlje. REZULTATI: PremaizvješćuRepubličke izborne komisije od utorka, predsjednički kandidat Srpske radikalne stranke TomislavNikolićosvojioje30,60posto,odnosno lasova,apredsjedničkikandidatDemokratskestrankeBorisTadić27,37 posto,odnosno lasovabirača.iznenađenjeovihizborabiojekandidatrupe rađana Booljub Karić koji je na trećem mjestu s osvojenih ili posto lasova. Najveći poraz na ovim izborima doživio je kandidat vladajuće koalicije Draan Maršićanin koji je osvojio tek odnosno 13,28 posto lasova. Na petom mjestu je kandidat Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić s osvojenih ili 4,02postolasova,anašestomje kandidatkinjaruperađanajelisaveta Karađorđević za koju je lasovalo , odnosno 2,03 posto birača. Ostalih devet predsjedničkih kandidata osvojilo je manjeodjedanpostolasova. PremapodacimaRIKnaoveje izbore izišlo rađana upisanih u birački spisak, odnosno 47,62 posto. Nevažećih lasačkih listićajenaovimizborimauodnosunaprethodne bilo veoma malo ili 1,22 posto. KOMENTARI I ANALIZE: Rezultati predsjedničkih izbora, prije svea veoma dobarrezultattadića,polamilijunalasovazakarićaitežakporazkandidatavladajućekoalicijemaršićanina,većunedjelju su otvorili pitanje opstanka Vlade Srbije, političkestabilnostisrbijeipitanjeeventualne podrške u druom kruu jednom ili druomkandidatutojestpodrškeradikalskojilidemokratskojpolitičkojopciji.boristadićjerekao,kakojeovojzemljistabilnostprijekopotrebnaidaonnemanamjeru urožavati rad državnih institucija, već želi zaustaviti daljnju radikalizaciju Srbije. Predsjednički kandidat vladajuće koalicije Draan Maršićanin izjavio je u nedjelju,danjeovporaznaizborimanećedoprinijetipolitičkojstabilnostiuzemljiidasesadaotvaraipitanje opstanka Vlade Srbije, dok je šef izborno štaba Srpske radikalne stranke Draan Todorović ocijenio dabisrpskavladatrebalodapodnese ostavku poslije»katastrofalno rezultata«svopredsjedničkokandidata. PODRŠKATADIĆU: Dokjepredsjednik Demokratske stranke Srbije VojislavKoštunica izbjeavaodaodt ema Izme u ra di ka li za ci je i de mo kra ti za ci je RezultatipredsjedničkihizboravećunedjeljusuotvorilipitanjeopstankaVladeSrbije,političke stabilnostisrbijeipitanjeeventualnepodrškeudruomkruujednomilidruomkandidatu Piše:JasminkaDulić PriopćenjezajavnostDSHV-a Ovo a pu ta ne ma po prav no! P ovodomprotekloprvokruapredsjedničkihizborademokratskisavezhrvatau Vojvodiniuputiojepriopćenjezajavnostiukojemseizmeđuostalokaže:»Nismo nitisumnjalidaćepredsjednikdemokratskestrankeboristadić ućiudruikruizborazapredsjednikasrbije.višeputasmoistaklikakojeon najeuropskiji kandidatte jedinikandidatkojipredstavljanadusuvremenesrbije.pozivamosvenašesunarodnjake i sve pobornike demokracije i suživota da ulože maksimum enerije i 27. lipnja iziđunabiralištaipovedusvojebližnje,tedapomonuostarjelimaioboljelimadapozovupredstavnikeizbornihkomisijakakobiionilasovaliusvojimdomovima.uvjerenismokakoćesavdemokratskikapacitetbitiupotpunostiuslužbipobjedeborisa Tadićajerovoputanemapopravnoisvatkosnosiodovornostzasvojubudućnosti zabudućnostsvojedjece.sdruestrane,zabrinjavanasosipanjedemokratskokapacitetaširomvojvodineinadamosekakoćesepredpokrajinskeilokalneizboreformiratisnažandemokratskiblokkojićeobranitivojvođanskeieuropskevrijednostikoje sudovedeneupitanje«. SrijemvećinomzaNikolića,BanatiBačkazaTadića I Voj vo di na na pre kret ni ci 6 P remapreliminarnimpodacimarik-auvojvodinijelasovalo 50,76 posto birača. Tomislav Nikolić osvojio je 33,53 posto lasovaaboristadić32,16posto,dokjebooljubkarićosvojio 16,65 posto, te Draan Maršićanin 8,8 posto. Prema podacima CESID-aNikolićjeuSrijemudobiovišelasovaaTadićuBačkoj ibanatu.premanjihovimpodacimatadićjeuvojvodinidobio10 postovišelasovaneoudruimdijelovimasrbije,dokjenikolićdobio2postovišelasovaupokrajini. USuboticijeTadićuvjerljivoodniopobjedus55,22postoosvojenih lasova, na druom mjestu je Karić s 17,88 posto i na trećemnikolićs16,58postoosvojenihlasova.izlaznostusuboticijebila50,41posto.uvećinimjesnihzajednicauradukao iokolnimmjestimatadićjeodniovišelasovaodkarićainikolića zajedno osim u Novom Žedniku, Starom Žedniku, Bačkom DušanovuiMalojBosnidjejepobijedioNikolić. UopćiniSomborlasovaloje50,48postobirača,najvećibroj lasovaodniojenikolić35,82posto,nadruommjestujetadić s30,75postoinatrećemkarićs16,21posto.umzgakovonajvećajebilaizlaznost56,02postoinajvišejelasovadobionikolićasličnajesituacijabilaiukljajićevu,kolutu,riđici,stanišiću, Staparu,čonoplji,AleksaŠantićuiRastinidokjeTadićvišelasovaosvojiouBačkomMonoštoru,BačkomBrijeu,Gornjojvaroši, Vijencu,Doroslovu,LemešuiTelečki. UAptinujelasovalo44,17postoupisanihubiračkispisak,Nikolićjedobio38,6posto,Tadić28,54postoiKarić14,29posto lasova.usonti,kupusiniisvilojevujepobijediotadićdokjenikolićvećinulasovadobiouprireviciiusamomapatinu. U Baču je izlaznost bila 58,3 posto, za Nikolića je lasovalo 36,73postobirača,zaTadića35,31postoizaKarića11,87posto.UsamommjestuBačpobijediojeNikolić,kaoiuBođanima ivajskojdokjetadićpobijediouplavnojiselenči. 18.lipnja2004.

7 t em a ovori na pitanja novinara kome će ova stranka dati podršku, predsjednik Srpsko pokretaobnovevukdrašković,predsjednik G17PlusMiroljubLabus,predsjednikNove SrbijeVelimirIlić,predsjednikSavezavojvođanskih Mađara József Kasza, predsjednikdemokratskosavezahrvatauvojvodinipetarkuntić ipredsjedniksandžačkedemokratske partije Rasim Ljajić, izjavili su da će u druom kruu podržati kandidata DemokratskestrankeBorisaTadića,kaošto su rekli i predstavnici Socijaldemokratske unijeiotpora,abooljubkarićjesvojupodršku uvjetovao i rekao, kako će podržati onokandidatakojićepotpisatidaćeraditi narealiziranjunjeovihpolitičkihideja. LazoVojnićHajduk,predsjednikIzvršnoodboraHNV-a Bi ra~i pre po zna li pra vu po li ti ku N apolitičkojsceniurepublicisrbijiposlijeprvokruapredsjedničkihizborastvari postajujasnije.nazireseosvješćivanjebiračaiprepoznavanjepravepolitike.ovakvoozračjeposlijeprvokruadajenaduipružaoptimizamzanaziranjeputovakeuropskimtrendovima. BorisTadić,kandidatDemokratskestranke,pokazaosekaoodovoranpolitičar,beskompromisanboracprotivradikalizacijeSrbije,zaovornikzaeuropskuidemokratsku Srbijuičovjekkojiimakarizmu.Biračisutoprepoznaliizatoonideudruikruizbora.KatastrofalniizborniporazMaršićanina,kandidatavladajućekoalicije,imatćejake posljedicenavladuiostavitćeneumitnotra,kojićeprisilitivladurepublikesrbijena uvažavanjepravihdemokratskihtekovina. DemokratskisavezHrvatauVojvodinijepozvaosvoječlanoveisveHrvateuVojvodinidapodržeBorisaTadića,toje,pokazalose,vrlodobarpotez.Apeliramnasvijest našihbiračaisvihljudidobrevoljedaskupesnaui27.lipnja2004.odineiziđunaizboreudruomkruuipotvrdepolitičkevrednoteuosobikandidatademokratskestrankeospodinaborisatadića. GodišnjisusreteneralnihtajnikaBiskupskihkonferencijaEuropeuBeoradu Su rad nja cr ka va pred iza zo vi ma lo ba li za ci je KardinalBozanićipatrijarhPavlepozvalinačuvanjekršćanskihvrijednosti 18.lipnja2004. G odišnji susret eneralnih tajnika Biskupskih konferencija Europe održaoseubeoraduod11.do13. lipnja.nakonferencijisusudjelovalieneralni tajnici 29 biskupskih konferencija Albanije,Austrije,BelijeBjelorusije,Bosne i Herceovine, Enleske, Francuske, Hrvatske, Nizozemske i druih, a oranizator skupa bilo je Vijeće europskih biskupskihkonferencija. KaopotpredsjednikVijećaeuropskihbiskupskih konferencija zarebački nadbiskupkardinaljosipbozanić predsjedavao je ovom sastanku, čija je tema bila»kršćanstvoicrkveueuropidanas«.bilo jeriječioulozikršćanskihcrkavauprocesueuropskoujedinjenjaiusvajanjanovo ustava Europe, a posebna pažnja posvećena je odnosima Katoličke i PravoslavnecrkveuSrbijiiCrnojGoriidopri- nosimalaikamiruiharmonijieurope. U subotu je kardinal Bozanić posjetio Srpskupatrijaršijuisastaosespatrijarhom Pavlom tejepoželiobožjiblaoslovsrpskoj pravoslavnoj crkvi, njezinu polavaru,svećenstvuivjernicima.patrijarhpavle izrazio je posebno zadovoljstvo što može još jednom u Srpskoj patrijaršiji poželjeti dobrodošlicu nadbiskupu zarebačkom kardinalujosipubozanićuinjeovimsuradnicima, te je izrazio uvjerenje da će ovajsusretpridonijetiunapređenjuodnosa između dviju crkava. Isto dana kardinal Bozanićsedruiputsusreospatrijarhom Pavlomnakončeasusezajednoobratili medijimaupatrijaršijskomdvoru. KardinalJosipBozanićje,istaknuvšizajedničkiduhkršćanstvaudvijecrkve,rekao kako su takvi susreti»znak posebne blizinejerimamozajedničkoisusakrista PredstavnicihrvatskezajedniceizSiCGnaprijamukodkardinalaBozanića Kar di na lo ve ri je~i ohra bre nja redsjednik Hrvatske biskupske konfe- i nadbiskup zarebački kardinal Prencije Josip Bozanić primio je tijekom svoa boravkaubeoradu12.lipnjadeleacijuhrvatskonacionalnovijećakojujepredvodio predsjednik HNV-a mr. Jo sip Iva no vić, uz koa su još bili potpredsjednici HNV-a preč.jo sip Pe ka no vić imr. Ma to Gro zni ca, predsjednik Izvršno odbora HNV-a La zo Voj nić Haj duk, član IO HNV-a Du jo Ru nje, vijećnikhnv-apreč.mr. An dri ja Ko pi lo vić i član Savjeta HNV-a za odnose s crkvama preč. mr. Ma to Anić. Predstavnici HNV-a tom su priodom upoznalikardinalabozanićasaktivnostimakojesepoduzimajuuhrvatskojzajednici, kaoisastanjemiproblemimakojiopterećujuzajednicu.kardinalubozanićuiznijetaje iinicijativadaseucrkvenojhijerarhijibačkebiskupije,ukojojživinajvećibrojhrvatau SiCG,međusvećenicimaHrvatimaimenujejedanvisokicrkvenidostojanstvenik,kojibi svojimautoritetompredstavljaohrvatskuzajednicuucrkvi,akojibiujednobioispona izmeđucrkveizajednice. KardinalJosipBozanićjepažljivosaslušaosvesudionikeurazovoruiuputiotople riječiohrabrenjaimoralnepotporenaporimakojedužnosnicihrvatskezajednicečine nadobrozajednice. i svi osjećamo zajedničku zadaću povezivanja,kakobisekršćanskevrijednostibolje promovirale na europskom kontinentu«. Srpski patrijarh Pavle rekao je kako u ozbiljnimvremenimacrkve,kaosljedbeniceboa,trebajuučinitisveštomouunjeovanjukršćanskihvrijednosti»jerkoliko sepribližavamobou,tolikosepribližavamojednidruima«. Nakon susreta zarebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić s izaslanstvom je posjetiopravoslavnusabornucrkvuubeoradu,auzajedničkompriopćenjusenavodi,kakosu»svikršćaniuvrijemelobalizacije pozvani kroz suradnju braniti temeljneljudskeikršćanskevrijednosti«.za ovajsusretsevjerujedaćepridonijetiunapređenjuodnosaizmeđudvijucrkava. EuharistijskoslavljeuBeoradu Cr kva pre ti je sna za sve vjer ni ke Ž upasvetoantunaubeoradubilaje 13. lipnja, na istoimeni bladan, premala da primi sve one koji su se željeli pridružitisvečanomeuharistijskomslavlju nakojemsusudjelovali eneralnitajnici, nadbiskup beoradski monsinjor Sta - ni slav Hočevar te zarebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Govoreći o prethodno održanom susretu, kardinal Bozanićjeistaknuokakoje»tobioiznimno važan doađaj, jer se ovorilo o značenju kršćanstva u Europi, njezinu ujedinjenju, ali i o iskustvima Katoličke i Pravoslavne crkve u Srbiji i Crnoj Gori kaopoticajzaraspraveoekumenizmute o doprinosu kršćanstva i ostalih reliija i laikamiruucijelomsvijetu«.međuprisutnim vjernicima molo se čuti da tako neštoužupisvetoantunajošnisuvidjeli niti doživjeli. Beoradska nadbiskupija ima pedeset tisuća vjernika katolika, od kojihsuvećinahrvati. 7

8 t ema MeđunacionalniincidentiilatentnanapetostuVojvodini U ra lja ma po vi je sti i po li ti ke NitisuodnosiuVojvodinitijekompovijestiuvijekbiliidilični,nitisenepobitnopooršanjesadašnjih međunacionalnihodnosamožepromatratisamousklopuodnosaaktualnevlastiusrbijiprema općimpojmovimakaoštosudemokracija,ravnopravnost,tolerancija Piše: Zvo ni mir Pe rušić Sveučestalijiincidentinameđunacionalnojosnovipovojvođanskimradovima i selima, tuče srednjoškolaca,studenata,paiodraslihljudi(usubotici,bačkojtopoli,tordi,novomsadu,temerinu, Novom Kneževcu), skrnavljenje robalja(u Subotici, Bačkom Monoštoru, Novom Sadu, Senti, Novom Kneževcu), rušenje spomenika (u Tavankutu, Maloj Bosni), nasilnički upadi razularene mladeži, uz prijetnje i šenlučenje, u radska naseljaukojimaživepripadniciodređene nacionalne zajednice (u Novom Sadu), šovinističkirafiti(uotovosvimvišenacionalnim mjestima), prijetnje ubojstvom (u Subotici, Temerinu), nametnuli su loičkopitanje:kudatoidevojvodinaikako ćesesveovozavršiti. LAŽNA IDI LA: Autonomna Pokrajina Vojvodina uvijek je, unutar Srbije, uspoređivana s druomautonomnom Pokrajinom Kosovom,stimštojeslužbenapolitička nomenklatura s ponosom isticala kakosuuvojvodinisviodnosi,pastoai međunacionalni, s uspjehom riješeni, dok se Kosovo predstavljalo kao problematičnopodručje,nezahvalnoinedoraslo,koje treba disciplinirati. Godinama i desetljećima u svim dosadašnjim Juoslavijama stvarala se tako slika ovojvodini kao idiličnojmultietničkojsredini,kojajestoljećimatrajalaiopstajalauljubavi,iukojojsumeđunacionalnenapetostiuvijekbilesamouvoznakateorija.jelistilovrijeme da se s takvom iluzijom konačno raščisti? Okru li stol Ana li zi ra nju opće međuna ci o nal ne si - tu a ci je u Voj vo di ni prošlo a su tjed na pri do ni je li i be o rad ska kan ce la ri ja Fon - da ci je Fri e drich Na u mann i Cen tar za raz voj ci vil no a društva iz Zre nja ni na, okru lim sto lom u No vom Sa du pod na zi - vom»učesta li in ter et nički in ci den ti u Voj - vo di ni«. Okru li je stol sa držao tri se si je:»međuet nički od no si u Voj vo di ni«,»ana- li za naj no vi jih in ci de na ta i su ko ba u Voj - vo di ni«i»voj vo di na iz vanj ske per spek ti - ve«. Uvod ni pri kaz za sve tri se si je dao je dr. Vla di mir Ilić, a su di o ni ci su bi li tri de se - tak is tak nu tih po li tičkih i društve nih rad ni - ka i ne za vi snih in te lek tu a la ca, ka ko iz većin sko na ro da, ta ko i iz ma njin skih na ci o nal nih za jed ni ca. U ra du okru lo sto la su dje lo va li su i šef pro jek ta Fon da - ci je Fri e drich Na u mann za Ju o i stočnu Eu ro pu Rainer Willert, kao i re i o nal ni ko or di na tor te Fon da ci je DušanDinić. Sudionici okrulo stola: Incidente ne treba prešutkivati Cijela je stvar time alarmantnija, što se doađa u mjesecima nakon jednih i uoči druih izbora, pa ih tako pojedini analitičari shvaćaju kao reakciju na rezultate parlamentarnihizboraskrajaprošleodine, i kao instruiranje birača za predsjedničkeizboreusrbijikojisuutijeku. Jer, niti su odnosi u Vojvodini tijekom povijesti uvijek bili idilični, niti se nepobitnopooršanjesadašnjihmeđunacionalnihodnosamožepromatratisamousklopu odnosa aktualne vlasti u Srbiji prema općimpojmovimakaoštosudemokracija, ravnopravnost, tolerancija. Nema sumnje dasusadašnjezaoštravanjeidesnoskretanjesastavniceširepovijesnokontekstau Vojvodini. PO GLED U PROŠLOST: Letimičnipoledunazadpodsjetitćenasnapomađarenje uvojvodini od 19. stoljeća, s promjenom osobnih imena i prezimena i uskraćivanjem druih prava pripadnicima manjinskih naroda, zatim na sveopću srbizaciju državneupraveinametanjejednokulturnokonceptanakonprvoasvjetskoarata,kadajeskoloniziranimstanovništvom izpasivnihkrajevastilaipromjenanaziva toponima, a Mađari jedno vrijeme čak ni pravo lasovanja nisu imali. Uslijedila jemađarizacijaod1941.do1944.odine, pa hrvatsko»državotvorno«oraniziranje usrijemupodupravomnezavisnedržave Hrvatske, sa svim pratećim posljedicama, pasrpskirevanšizamnakondruoasvjetsko rata, najizrazitiji protiv Nijemaca, a onda i protiv Mađara, Hrvata, Rumunja i ostalihnarodauvojvodini. U vrijeme»procvata«juoslavenskoa nadnacionalnodruštva1953.odineuki- 8

9 t ema Hronoloijaincidenata tu~e i {ovi ni sti~ki ra fi ti Pred sjed nik Mađar sko na ci o nal no vi jeća László Józsa ovih je da na jav no sti pre dočio spi sak et nički za sno va nih in ci de na - ta u Voj vo di ni, na lašava jući ka ko je to ru bi pri kaz ko ji vje ro jat - no ne ob u hvaća sve do ađaje ko ji su se de si li. Osim već iz ni je - to rušenja spo me ni ka Ma ti je Gup ca u Ta van ku tu i pri jet nji upo - sle ni ci ma u NIU Hr vat ska ri ječ, taj spi sak sa drži raz bi ja nje ta ble s dvo je zičnim nat pi som na mu ze ju u Te me ri nu 4. ve ljače, za tim 8. ožuj ka ra fi te na sred njoj ško li u Čoki»Idi te iz Sr bi je! Ovo je naša ze mlja! Ov dje ni ste do bro došli!«, pa 16. ožuj ka na zi do vi ma dvo ra ne za tje le sni od oj iste ško le»idi te iz Sr bi je«. Isto a da na na ro blju u Sen ti srušeno je više nad rob nih spo me ni ka, dok su u No vom Sa du ti je kom pro svje da zbo do ađaja na Ko so vu raz - bi je na sta kla na pro zo ri ma No vo sad sko ka za lišta (Újvidéki sínház), ko je je jed no od naj značaj ni jih kul tur nih in sti tu ci ja voj vođan - skih Mađara. U noći između 20. i 21. ožuj ka u Su bo ti ci su raz bi je na sta kla na iz lo u ukup no pet pe ka ra, kao i jed ne sla stičar ne u Bačkoj To po - li, čiji su vla sni ci rađani al ban ske na ci o naln sti. Su tra dan je dvo - ji ci sred njoško la ca mađar ske na ci o nal no sti, ko ji su oko 12 sa ti šeta li uli com u cen tru Su bo ti ce i raz o va ra li na mađar skom je zi - ku, prišla ru pa od 4-5 oso ba i ver bal no im pri je ti la. Teži in ci dent je iz bje nut ta ko što su mla dići mađar ske na ci o nal no sti trčeći pob je li s li ca mje sta. Dru o a trav nja na zi do vi ma ka te dra le sv. Te re zi je u Su bo ti ci, Mađar sko kul tur no cen tra»népkőr«i Ha le spor to va, osva nu li su ra fi ti šovi ni stičko a sa držaja:»mađari kuš u Mađar sku«,»ubit ćemo Mađare«. Pot pred sjed nik De mo krat ske par ti je voj - vođan skih Mađara Béla Csor ba 9. je trav - nja is pod ka pi je svo je obi telj ske kuće u Te - me ri nu pro našao pa pir pro bo den nožem na ko jem je pi sa lo:»za klat ćemo vas«. U No - vom Sa du su se 23. trav nja po ja vi li ra fi ti»po bij mo Mađare«. Dru o a svib nja u No - vom Knežev cu srušen je 21 nad rob ni spo me nik (10 u ka to - ličkom, 11 u pra vo slav nom di je lu ro blja). U Tor di, Općina Zre nja - nin, 16. je svib nja oko po noći ru pa mla dića srp ske na ci o nal no - sti raz bi la ula zna vra ta i žalu zi ne na pro zo ri ma di sko te ke i pri je - ti la pri sut nim rad ni ci ma mađar ske na ci o nal no sti da će im spa li ti kuće i ubi ti ih. U Bačkom Mo nošto ru 20. su svib nja srušena 22 nad rob na spo me ni ka. Od 15. do 22. svib nja u Su bo ti ci se do o di lo više tuča u ko ji ma su žrtve bi li mla dići mađar ske na ci o nal no sti. U Te me ri nu su 22. svib nja dvo ji ca mla dića mađar ske na ci o nal no sti pre tučena od ru pe mla dića srp ske na ci o nal no sti. Na pa dači su pri ve de ni i od stra ne pre kršaj no su ca kažnje ni. Ve li ka tuča do o di la se 29. svib nja u No vom Knežev cu, dje je pre tučena ru pa mla dića mađar ske na ci o nal no sti ko ji su bi li na tu lu mu u jed noj iz najm lje - noj kući. Na pa li su ih mla dići srp ske na ci o nal no sti, ko ji su tu došli u ne ko li ko vo zi la. Pre tučene mla diće po li ci ja je pre ba ci la u no - vok neževačku bol ni cu, dok je je dan od njih zbo teških po vre da pre bačen u No vi Sad. Pret po sljed nje a da na svib nja u Sta roj Pa zo vi su se na po je di - nim vjer skim objek ti ma ma lih vjer skih za jed ni ca, obi telj skim kućama i put ničkim au to mo bi li ma pri pad ni ka hr vat ske i slo vačke na ci o nal ne ma nji ne po ja vi li ra fi ti s uvre dlji vim i pri je tećim sa - držajem:»nje mačke ustaše, sek taši«, sti li zi ra no slo vo»u«i ku - ka sti križevi. nutoje,recimo,obrazovanjenahrvatskom jeziku,atriodinekasnijeisvakioblikinformiranjanahrvatskomjezikuuvojvodini,dabi1972.odineušenje»hrvatskoaproljeća«samoizsuboticeotjeraloprekostotinuistaknutihintelektualaca pravnika,umjetnika,profesora,inženjera,ekonomista dokjestotinedruihsmijenjeno s položaja i trajno udaljeno iz javnoa života.odtoaudarcahrvatskasezajednicauvojvodinipraktičkinikadanijeoporavila, a već je dvadesetak odina kasnije uslijedio proon Hrvata iz Srijema i bačko Podunavlja, koji daleko nadilazi kvalifikacijuincidenta,sdesetinamatisuća iseljenih duša, s primjerima klasičnoa zločina na nacionalnoj osnovi, ubojstava, silovanja, premlaćivanja, etničko čišćenja. OD GO VOR NOST NO VIH VLA STI: Dakle, to je kontekst u kojem službena propaanda Vojvodinu rado predstavlja kao idealno multietničko društvo. Upravo stoaprofesorfilozofskofakultetaunovomsadudr. Álpár Lo sonc iupozoravana način upotrebe povijesti, pri čemu se isti doađaji različito tumače, u zavisnosti od toa tko se tumačenjem bavi i što njime želipostići. I profesor Filozofsko fakulteta u Beoradu,sociolodr. Vla di mir Ilić jemišlje- njadaupotrebapovijestiusrbijiimasvo- jeznačenjeuaktualnimincidentima,napo- minjućidasmo»umiloševićevomvreme- nu imali sve odlike nedemokratskoa društva,ratove,proone,etničkočišćenje, ali nismo imali poricanje antifašističke tradicije, što sada imamo«, pa se tako, primjerice, enerali Mi haj lo vić, Ne dić i Ljo tić ovdje i sada smatraju prvenstveno borcimaprotivtoazla,anezaovornici- 9

10 antimanjinski incidenti necivilizirano reairanje na albanski teror nad Srbima koji se doodio 17. ožujka ove odine. Da to nije točno, skreće pozornost predsjednik Mađarsko nacionalno vijeća László Józsa,kojijejavnostiprezentiraoipreled etničkizasnovanihincidenatauperiodusiječanj-svibanj odine, u općinama nateritorijuapvojvodine.józsasmatrada seeneratorovihincidenatatrebatražiti»u različitim tipovima etničkih ili političkih frustracijasrbijanskoadruštva,čijidobar diopredstavljaubitničkodruštvo.mnoi usrbijiposljednjih15odinadoživljavaju kaostalnuserijuubitaka,nasuprotonima kojisekritičkiodnosepremaonomeštose zbivalo u tome periodu«. Józsa još ističe kakosuposlijepromjena2000.odinepripadnici nacionalnih manjina u Vojvodini počeliprihvaćatipolicijuidržavneorane kao svoje, da bi ih sadašnji incidenti, budućidanemajasnereakcijedržave,poljuljaliutomuvjerenju. Upravoje(ne)reairanjedržavenaincidentesantimanjinskimsadržajemključno pitanje buduće usklađivanja međunacionalnih odnosa u Pokrajini. Dr. Vladimir Ilić smatra da je uočljivo otovo potpuno odsustvo osude beoradske kvalificirane javnosti,adauvojvodiniimamoizuzetno nerazvijeno civilno društvo, koje je čak i znatnovišeneoostataksrbijeetnificirano,idjezakrajnjedesneprojektelasuje ido38postobirača,zarazlikuod22posto takvihizvanvojvodine.»tijekomdevedet ema 10 mazla. Na posebnu odovornost novih vlasti u Srbiji upozorava publicist To mi slav Ži - ma nov,kojikažedasuideoloija,praksai poruke sadašnje vlasti takve da ovu vrstu problema jednostavno inorira.»i prošlost,aliiaktualnitrenutak,jesumotiv za etnički motivirano nasilje u Vojvodini. Koštuničina je srbijanska Vlada zaovornicaizuzetnocentrističkoanačinaustroja Srbije. Osim toa, u izvršnoj vlasti nema nitijednoapredstavnikamanjina,asastav republičko parlamenta ne odovara pravomstanjustvari.predstavnicinacionalnih vijećanedavnosubiliprimljeninarazovorkodpremijeravojislavakoštuniceito sestalnoističe,alisenekažedasetodoodilo nakon duotrajnih zahtjeva upravo predstavnikamanjina,anenapozivvlasti. Srbijanske vlasti pokazuju neinkluzivnost spram problema manjina i nedobrohotan odnospremanjima.«incidentesantihrvatskim predznakom, s kojima je u prosincu prošleodineipočeonajnovijivalantimanjinskih ekscesa u Vojvodini, Žimanov stavljasamoufunkcijustvaranjaatmosfere, kako bi se onda lakše mole napasti vojvođanske vlasti, koje su u prethodne četiri odine pokazivale osjećaj za nacionalnemanjine.»hrvatskazajednicauvojvodinijemala,političkiiospodarskislaba,ionanizakoanepredstavljaposebnu opasnost.ali,eneralno,antihrvatskoraspoloženje u Srbiji je vrlo jako, jače neo antialbansko ili antibošnjačko, koja također fiuriraju kao jaka raspoloženja, te jetovjerojatnobionačindasestvaranjem takve atmosfere onda lakše napadnu Ne - nad Čanak iligrađanskilistkaoustaše,i daseondaideudaljnjenapadenapokrajinskevlasti.«ra ZOČARA NJE: Kosovo se, u analizi najnovije vala međunacionalnih incidenatauvojvodini,ponovnokoristikaomoućeobjašnjenje,pačakiopravdanje,jer se vrlo često u medijima može čuti da su Vladimir Ilić, Dušan Dinić i Rainer Willert

11 t ema IncidentisantihrvatskimpredznakomuVojvodini Pri jet nje uboj stvom i ru{enja Unoći između 27. i 28. pro sin ca o di ne, uoči par la men tar nih iz bo ra u Sr bi ji, u Som bo ru su raz bi je na sta kla na pro zo ru Hr - vat sko do ma. Noć iza tih iz bo ra u Ta van ku tu je pr vi pu ta srušena bi sta Ma ti je Gup ca u dvo rištu isto i me ne osnov ne ško le. Po - sljed nje da na pro sin ca o di ne u Ta van ku tu je po dru i pu ta srušena bi sta Ma ti je Gup ca. Četvr to a si ječnja o di ne kod mje sta Ma la Bo sna, na pu tu Su bo ti ca-som bor slo mljen je i srušen Đukićev križ. Na dan dočeka srp ske no ve o di ne, 13. si ječnja, upo sle ni ci ma u re dak ci ji tjed ni ka Hr vat ska ri ječ u Su bo ti ci upućene su dvi je te le fon ske pri - jet nje smrću. Su tra dan su se do o di le još tri te le fon ske pri jet nje smrću upo sle ni ci ma u toj No vin sko-iz da vačkoj usta no vi. Da na 24. si ječnja o di ne u Su bo ti ci je oskr na vlje no ka to ličko Ker sko ro blje, po - vađeno je i bačeno 36 križeva i oštećena jed na ka me na rob ni ca. Dan ka sni je ski nu ta je s pro ra ma držav ne TV No vi Sad je di na emi si ja na hr vat skom je zi ku, zbo pri lo a o in ci den - ti ma. Tri de se to a si ječnja, na svečano sti po vo dom o di nu da na iz laženja tjed ni ka Hr vat ska ri - ječ, e ne ral na kon zu li ca Re pu bli ke Hr vat ske u Su bo ti ci dr. Jasmina Kovačević-Čavlović jav no je ob zna ni la da su ona i oso blje Kon zu la ta u po sljed njih mje sec da na pri mi li više te le fon - skih pri jet nji smrću. Pr vo a ve - ljače raz bi jen je pro zor na Fra nje - vačkom sa mo sta nu u Su bo ti ci, po li ci ja je pri općila ka ko je pro - našla vi nov ni ka i da je to ma lo ljet - nik iz Be o ra da. Usli je di le su i pri jet nje ured ni ci ma i no vi na ri ma Slomljeni križ kod Male Bosne no vo sad sko dnev ni ka Građan - ski list, s op tužba ma da su»ustaški list«i»pro hr vat ski list«. Dva de set i šesto a ožuj ka po nov no je oskr na vlje no ka to ličko Ker sko ro blje u Su bo ti ci, dje je ovo a pu ta po vađeno 96 dr ve nih križeva i oštećeno ne - ko li ko nad rob nih spo me ni ka. Po li ci ja je iden ti fi ci ra la tri ma lo ljet na počini te - lja, u do bi od se dam do osam o di na sta ro sti. Srušena bista Matije Gupca u Tavankutu Ve le po sla nik SiCG u Za re bu Mi lan Si mur dić tri je pu ta u po vo du ovih in ci de na ta po zi van na raz o vo re kod vi so kih dužno sni ka Re pu bli ke Hr vat ske. Pr vo je 21. si ječnja po zvan kod držav no taj ni ka u Mi ni star stvu vanj skih po slo va HidajetaBiščevića, za tim je 29. si ječnja po zvan kod mi ni stra vanj skih po slo va MiomiraŽužula, a 5. a je ve ljače na raz o vor po zvao pot pred sjed nik Hr vat sko sa - bo ra MateArlović. U sva tri raz o vo ra iz ražena je na da da će in ci den ti osta ti izo li ra ni, da se neće po na vlja ti i da neće uro zi ti dalj nji raz voj od no sa između Sr bi je i Cr ne Go re i Hr vat ske. setihodinasrpskisudesničariusrbijiza svoje neprijatelje određivali loše Srbe, a sada etničke zajednice. Koliko od to čudnozvučalo,radiseonormalizaciji,jer ukolikojeanimozitetpremapripadnicima vlastito naroda snažniji, utoliko je vlast fašistoidnija.«me DIJ SKA ŠUT NJA: Izuzev malo brojamedija,iinačetradicionalnootvorenihzanacionalnemanjine,najvećidiosrbijanskihlasilanijenitiizvijestioovećini incidenata koji su zabrinuli demokratsku javnost,nitisusevisokidržavnidužnosnici očitovali o tome, osim kurtoazno i općenito,kadsubiliizravnoupitani.ato, opet, nije za čuđenje, imajući u vidu da, kakokažetajnikrumunjskonacionalno vijećadra an Marčel,kojijeisamnovinar,»postoji apsolutna neinformiranost većinskostanovništvausrbijionacionalnimmanjinamauvojvodini.onineznaju nikojisvenarodiživeuvojvodini,ačakni novinari, koji bi trebali biti natprosječno informirani,neznajudaupokrajinipostojelasilanamanjinskimjezicima,apootovonenakojimjezicima«. HR VAT SKO-SRP SKA PA RA LE LA: Incidentisupočelineposrednouočiiizaprosinačnkih parlamentarnih izbora i u prvo vrijeme imali su samo protuhrvatski sadržaj.većinaodtihdvadesetakincidenata nijepolicijskirazotkrivena,nitisudskiprocesuirana.nakonštojesrpsko-crnoorski veleposlanikuzarebumi lan Si mur dić tri putapozvannarazovorsvisokimdužnosnicimarepublikehrvatske,tisuincidentiprestali,advaincidentakojasusenakon toa ipak doodila, policija je razriješila, oba puta priopćavajući da su počinitelji maloljetnici. Bez namjere da se izvode zaključci, nije naodmet nalasiti kako su seantihrvatskiincidentidoađaliuvrijeme kadasrbiuhrvatskojrazvijajusuradnjus hrvatskom Vladom, kada po izbornome zakonutrinjihovazastupnikaulazeuhrvatskisabor,kadahrvatskavladaimenuje osam pomoćnika, ministara i čitav niz dužnosnika na nižim razinama, kada, dakle, Srbi počinju ozbiljno participirati u vlasti Republike Hrvatske i kada se o hrvatsko-srpskim odnosima u Hrvatskoj tamošnji Srbi pozitivno izjašnjavaju. Takav razvoj situacije u Hrvatskoj bitno potire ratneciljeve,ideoloijuipraksuizdevedesetih odina, a u poslijedosovskoj vlasti kaoiuoporbiusrbijiitekakoimaonihkoji nisu spremni mijenjati sliku stvorenu u Mi loševićevo vrijeme. Nesumnjivi i možda neizbježni ubitak autonomijevojvodinetakođerćeimatipoubne posljedice na interakciju manjina s okruženjemivoditćeizravnojkomunikacijiscentromubeoraduidaljnjemzatvaranju manjina u vlastite okvire. Rezultat toa mou biti zaokružena samodovoljnost,iseljavanjeumatičnuzemlju,iliasimilacija. 11

12 IN T E RVJU Šima Raič, pred sjed nik HKUD»Vla di mir Na zor«u Som bo ru Imena mijenjana, opredjeljenja ostala ista HKUD»Vla di mir Na zor«u Som bo ru jed no je od naj sta ri jih hr vat skih društa va u Voj vo di ni * Ute me lje no je o di ne * Od osnut ka do da nas ne ko li ko pu ta je mi je nja lo na ziv, ali je uvi jek pro no si lo sla vu hr vat skih ve li ka na pi sa ne ri ječi u svom ime nu * Žetve ne ple ti san ke na som bor ski način. Intervjuvodila:AntonijaČota Iza ime na Hr vat sko kul tur no-umjet ničko društva»vla di mir Na zor«u Som bo ru sto ji kul - tur na udru a čvr sto ute me lje na, s ja snim ci lje - vi ma, Društvo ko je sve više po sta je cen tar oku plja - nja Hr va ta som bor ske općine, ali i re i je. Prem da dje lu je kao za seb na in sti tu ci ja,»vla di mi ru Na zo - ru«sve više ra vi ti ra ju i dru a udruženja Hr va ta u okol nim mje sti ma som bor ske općine. S pred sjed ni kom HKUD-a Šimom Raičem raz o - va ra li smo uoči njeova pu ta u Bi lje (Re pu bli ka Hr vat ska), dje će se održati Et no su sre ti pod vi so - kim po kro vi telj stvom pred sjed ni ka Re pu bli ke Hrvatske Stje pa na Me sića.»vla di mir Na zor«će se na ovim su sre ti ma pred sta vi ti dram skim i fol klor - nim na stu pom. HR: Du a je tra di ci ja or a ni zi ra no oku plja nja hr vat sko pu ka u Som - bo ru. Ko li ko du bo ko ona seže u prošlost? U som bor skoj općini da nas ima oko Hr va ta ko ji žive većinom u okol nim mje sti ma Bačkom Bre u, Bačkom Mo nošto ru, Le mešu, Čono plji i Bez da nu te u som bor skim sa lašar skim na se lji ma Ne na diću, Gra di ni, Bez dan skim sa lašima i da ka - ko u sa mom ra du Som bo ru, dje se ova broj ka kreće oko Ne ka da, dok su za jed no s Bu - njev ci ma i Šok ci ma čini li isti puk, bi lo nas je i više. Bu nje va ca u som bor skoj općini da nas ima oko 2.700, ba rem pre ma službe nim sta ti stičkim po da ci ma, i to većinom u sa mom ra du Som bo ru. Hr va ti iz ovo a kra ja, pre težno iz sa lašar sko na - se lja Ne na dić, oku plje ni oko An tu na Ma ta rića i ide ja Stje pa na Ra dića, od lučili su ute me lji ti Društvo da le ke o di ne. Iduće o di ne naše Društvo, pa ti me i or a ni zi ra no oku plja nje Hr va ta, na vršit će pu nih 70 o di na. HR: U po vi je sti Društva si ur no je bi lo značaj nih mo me na ta i lično sti. Možete li nešto po seb no istaći? Sve u sve zi naše Društva, ka ko u po vi je sti ta ko i da nas, značaj no je za isti ca nje počev od činje ni - ce da je Društvo tre ba lo čeka ti o di nu da na od da - na ute me lje nja do odo bra va nja pr vih Pra vi la (nešto po put Sta tu ta), što će reći odo bra va nja nje o vo ra da i dje lo va nja, pa do činje ni ce da naj no vi ji Sta - tut ni smo uspje li re i stri ra ti na hr vat skom je zi ku. Sto a da nas ima mo dvi je ob ljet ni ce ka da je ute me lje na udru a hr vat sko pu ka na kul tur no pro svjet noj ra zi ni, i ka da je 6. pro sin ca sti lo lipnja2004.

13 rješenje o odo bra va nju to ra da, kao što ima mo i po ma lo ap surd nu si tu a ci ju, jer smo re i stri ra ni kao»umet ničko«društvo. Bi lo je uspo na i pa do va, za bra na ra da, po - kušaja od na rođiva nja, ali zar to ni je sud bi - na o to vo svih sličnih in sti tu ci ja u po vi je - sti? Što se is tak nu tih po je di na ca tiče, teško je bi lo ko a iz dvo ji ti. Sva ki čovjek u Društvu je značajan pa ni je baš naj i sprav ni je uvi jek isti ca ti sa mo pred sjed ni ke, ali pošto bi dru - ačije bi lo ja ko pu no lju di i ja ko pu no ime - na, a pred sjed ni ci su, sva ki za se be da li ne - ka kav po se ban pečat raz vit ku Društva, ipak ću ih spo me nu ti: An tun Ma ta rić, sta ri - ji, ko ji je ute me ljio Društvo, or a ni - zi rao pri vred ni pod mla dak»hr vat ski ra diša«, u čije vri je me je Društvo ra - di lo u ile a li na kon što je nje ov rad za bra njen o di ne od lu kom on - dašnjih mađar skih vla sti i u čije vri je - me je Sve ti Jo sip pro lašen zaštit ni - kom Društva; Sti pan Kalčan, ko ji je or a ni zi rao rad Društva na kon Dru - o svjet sko ra ta; dr. Ma to Škra ba - lo ko ji je uspio»otuđene«i na rod nim od bo ri ma pri po je ne sek ci je po nov no vra ti ti u okri lje Hr vat sko do ma; Sti - pan Pe riškić za čije man da ta je pod pri ti skom pro mi je njen na ziv Društva; An tun Ma ta rić mlađi, za čije man da ta je do bi je na Ok to bar - ska na ra da ra da Som bo ra. On je pri vu kao mla dež iz sa lašar skih na se - lja u okri lje Do ma; Fra nja Kraj nin - er i Ma ta Ma ta rić za čije man da ta je Društvo ima lo značaj ne na stu pe u ino zem stvu i Aloj zi je Fi ranj ko ji je vo dio Društvo u teškim vre me ni ma u pamćenju još svježe ra ta na pro sto - ri ma bivše Ju o sla vi je i za čije man - da ta je vraćen hr vat ski atri but u ime - nu Društva. Da ka ko, mno o je is tak - nu tih do pred sjed ni ka, taj ni ka i pročel ni ka sek ci ja ko ji su svo jim ra - dom i ne se bičnim an ažma nom upot - pu nja va li sa držaj Društva, mno o je i»običnih«čla no va ra znih sek ci ja bez ko jih ne bi bi lo ni mo ućno sti dje lo - va nja, ali i po sje ti te lja bez ko jih ne bi bi lo svr he ra di ti. Bio bi to du po pis. HR: IN T ERVJU Od mla do sti u Dru{tvu Š ima Raič rođen je 15. ve ljače o di ne u Som bo ru. S obi te lji živi u Ne na diću, sa lašar skom na se lju na do mak Som bo ra ba veći se ze mljo djel - stvom. Od svo je 16. o di ne, ka da je po stao član HKUD-a život ni put u Društvu kre tao mu se uz la znom pu ta njom od irača fol klo ra do čla na Iz - vršno odo bo ra, pre ko čla na Uprav no od bo ra i taj ni ka te do pred sjed ni ka Društva, do pred sjed ni ka jed no od naj sta ri jih hr vat skih društa va na našim pro sto ri ma. Pred sjed ni kom Društva po stao je o di ne. I da nas ob naša tu funk ci ju. na sušti nu na osnov na opre dje lje nja ru - ko vod stva i većine čla no va. HR: Ute me lje nje no vih društa va ili od la zak čla no va mo rao je ima ti značajan utje caj na rad»vla di mi ra Na zo - ra«. Jest. U pr vom mo men tu smo bi li značaj no osla blje ni, ali sa mo na krat - ko. Vr lo br zo smo se okre nu li no vim pu to vi ma dje lo va nja: ob no vi li smo fol klor, dram sku sek ci ju, tam bu - rašku, osno va li no ve sek ci je, kao što je ona za nje o va nje kul tu re i tra di ci - je Hr va ta ovih pro sto ra, re ci ta tor sku, rnčar sku, po kre nu li iz da va nje la si - la»mi ro ljub«i ta ko smo opet»sta li na ze le nu ra nu«. HR: Društvo ras po laže za - vid nom imo vi nom, zra dom s ve li kom dvo ra nom i po - zor ni com ka kvih je ma lo u Som bo - ru. Je li bi lo ne ka kvih za htje va u ve zi imov nih raz ra ničenja? Službe no ne. Bivši čla no vi zna ju, a ko načno po sto je i službe ni do ku men - ti o vla sništvu. Ubr zo na kon osnut ka do bro volj nim pri lo zi ma ta dašnjih čla no va Društva, o čemu svje doči mra mor na ploča s ukle sa nim ime ni - ma da ri va te lja, ku plje na je kuća ko ja je na kon Dru o svjet sko ra ta za mi - je nje na zra dom u ko joj se i sa da na - la zi mo. Sa mo, ta da je to bi la trošna jed no kat ni ca ko ju smo re no vi ra li i ob no vi li, a pri je sve a po di li čitav or nji kat. Ne dav no smo, za hva lju jući pot - po ri Mi ni star stva kul tu re Re pu bli ke Hr vat - ske, iz vršili značaj ni je rađevin ske, elek - tro in sta la cij ske i estet ske ra do ve na zra di. Zra da je naša, osim to a teško da bi ne - tko, tko ni je mo ao osta ti u našem okruženju sa mo za to jer smo vra ti li sta ri na ziv, mo ao iz ražava ti bi lo ka kve pre ten - zi je pre ma zra di, ko ju u ra du svi Som - bor ci i ne zo vu dru ačije ne o Hr vat ski dom. No, vre me na mi je nja ju običaje, a tek in te res Re kli ste više pu ta ka ko je često mi je njan na ziv Na ne ke je ipak utje ca lo? Društva. Je su li ove pro mje ne utje ca le HR: na suštin ska opre dje lje nja nje o vih čla - Još pri je no što je Društvo vraćeno u okri - no va? lje»hr vat skih«, nje o vo opre dje lje nje o Društvo je mi je nja lo na ziv, od HKPD»Mi - pri pad no sti bu nje vačko et ni ku ma ve li koj ro ljub«, ko je ime je po ni je lo pri osni va nju, hr vat skoj obi te lji utje ca lo je, da se iz do da našnje HKUD»Vla di mir Na zor«. Društva iz dvo ji ne ko li ko čla no va ko ji osni - 4 Una toč to me što su na zi vi mi je nja ni, va ju»bu nje vačko ko lo«na kon ne u - o di ne je umje sto na dim ka hr vat sko pje - spješnih po kušaja da se osnu je Bu nje - sni ka An te Eve to vića, Društvo po ni je lo vačko-šokačka stran ka. Ka sni je, od lu ka o ime ta kođer ve li ko hr vat sko pje sni ka vraćanju hr vat sko pred zna ka u ime nu Vla di mi ra Na zo ra, Društvo ra di u kon ti nu - udruženja iza zva la je re volt kod ne ko li ci ne Jed na od naj značaj ni jih i te tu.. Naj dra stični ja pro mje na na stu pi la je čla no va, pre težno unu tar fol klo ra. Ne za do - HR: ma ni fe sta ci ja u ovoj kul tur o di ne ka da se pod pri ti skom on - volj ni, ka da su vi dje li da pot ko pa va nja ne noj udru zi uz Pre lo jest i svečanost za - dašnjih vla sti briše iz na zi va epi tet»hr vat - mo u urušiti kuću po sta vlje nu na čvr stim vršet ka žetve nih ra do va. Po čemu je ona ski«. Go di ne od lučili smo na Sa bo ru te me lji ma, na pu sti li su Društvo. Po sta li su dru ačija u od no su na slične? vra ti ti sta ri-no vi na ziv, po ko me smo da nas čla no vi dru ih kul tur nih udru a ili su Pri je sve a, po na zi vu. Som bor ci za vršni po zna ti i pri zna ti. No, na zi vi ni su utje ca li osno va li no ve. svečani ob lik za hva le za krušni cu na zi va ju 18.lipnja

14 Dužio ni ca i som bor ska ni ka da (ba rem ne do pri je dvi je o di ne) ni je bi la rad ska jav na ma ni fe sta ci ja. Ona se od o di - ne ka da je održana pr va, uvi jek održava la u or a ni za ci ji naše Društva i hr vat sko pu ka. Dru ih značaj ni jih raz li ka ne ma. HR: Re kli ste da se uvi jek od vi - ja la u or a ni za ci ji hr vat - sko pu ka. Zar u dru im mje sti ma Dužio ni cu pro sla vlja ju dru i na ro di? Ko li ko znam, ne, prem da mi slim da se i u dru im mje sti ma počinju ja vlja ti tzv.»hr - vat ske«i»bu nje vačke«dužio ni ce. No, u Som bo ru je ta po di je lje nost do bi la po se ban ko lo rit pod plaštom»som bor sko lje ta«. HR: Znači li to da je Dužio ni ca po sta la rad ska ma ni fe sta - ci ja? Ne, ne znači. To znači sa - mo da je rad, točni je Skupšti na općine Som bor pri je dvi je o di ne od lučila Dužio ni cu uvr sti ti u pro - ram»som bor sko lje ta«. Dok je kod ne kih čla no va naše Društva to naišlo na odo bra va nje, na da li su se ka ko će to ma ni fe sta ci ji da ti svečani ji ka rak ter i čvršće iz vo re fi nan ci ra nja, do tle su dru i čla no vi Društva iz ražava li svo je sum nje, plašeći se otuđiva - nja i su ko ba. Is po sta vi lo se da su ovi dru i, sum - njičavi ji, bi li u pra vu. Ni je nas to li ko iz ne na di lo iz - ražava nje želje dva kul tur - na društva,»bu nje vačko ko la«i»ra van ra da«za pro sla vom Dužio ni ce, ko ji su s ob zi rom da se ta mo na la zi većina naših bivših čla no va, vr lo br zo po osnut ku našli za jed nički je zik, ali i in te res pri je sve - a u to me što»bu nje vačko ko lo«ne ma sek ci je pre ko ko jih dje lu je, pa za njih na - stu pa ju čla no vi ovo dru - o Društva, ali i dru ih sličnih društa va kao što su»le meš«ili»bu nje vačka ra na«iz Čono plje, više nas je iz ne na di la nji ho va želja da pro sla vu drže baš isto da tu ma ko - ji je u našem Društvu još pri je 69 o di na od ređen, a naj više nas je iz ne na dio stav službe nih in sti tu ci ja. Dok su jed ni, to bože, ne želeći bi ti su di o ni ci su ko ba, pre pušta li da se sa mi do o va ra mo, do tle su dru i, za - o va ra jući jed na kost, isti ca li nužnost da se sve od vi ja baš ta ko i baš isto da na. Čak smo i ova kve od lu ke Gra da i Cr kve pri hva - ti li kao im pe ra tiv, ali zbi lja nam je bi lo teško shva ti ti da našem Društvu, ko je je ute me lji lo ovu pro sla vu, ko je je o di na ma brižlji vo nje o va lo nje ne običaje i ko je ih je, ko načno, sačuva lo od za bo ra va ti je kom 14 po me nu tih 69 o di na, ni je po nuđeno da je i or a ni zi ra mo, ne o je»di ri ent ska«pa li - ca pre pušte na ne ko me tko ovu tra di ci ju nje u je tek jed nu ili dvi je o di ne. HR: Možete li po ja sni ti ka ko je to prošle o di ne iz le da lo? Mi smo, držeći se svo jih tra di ci o nal nih običaja iz Do ma dje smo se oku pi li, u svečanoj po vor ci kre nu li pre ma žup noj cr - kvi»pre sve to Troj stva«. Ne dje uz put su sre li smo se s de fi le om fi ja ke ra dru a dva spo me nu ta društva, a možda ih je bi lo i više. Odvo je no, jed ni za dru i ma ušli smo u svečanoj po vor ci u cr kvu, dje je svat ko imao svo ju stra nu i dje je svat ko na svo ju stra nu ol ta ra sta vio svoj kruh i da - ro ve. Svi za jed no smo slušali mi su na hr - vat skom je zi ku i odvo je no, ka ko smo i ušli, ta ko smo i izašli. Odvo je no smo išli i na pri jam kod ra do načel ni ka. HR: Ni je li ti me što ste pri mlje ni u ka bi ne tu, ka ko ste re kli, ipak»vla di mi ru Na zo ru«dat veći značaj? I mi smo ta ko mi sli li sve dok ni su izašle lo kal ne»som bor ske no vi ne«, dje naša Dužio ni ca ni je ni spo me nu ta, ni slo vom, a još ma nje fo to ra fi jom, prem da je ob jav - lje no 8-10 fo to ra fi ja. Vi di te, ima mo raz - lo a pri bo ja va ti se i ovo o dišnje Dužio ni - ce. Ulo a nam ni je za hval na: pri sta ne mo li na sve uvje te osta ne mo ne spo me nu ti ili tek uz red spo me nu ti. Ne pri sta ne mo li iz lažemo se ri zi ku da i ovo odšnja Dužio - ni ca s ob zi rom na 69. ob ljet ni cu ne bu de me dij ski pro praćena. HR: Na da te li se da će se ipak nešto pro mi je ni ti? Du o se već na da mo. Isti ni za vo lju, ne ke stva ri su se i pro mi je ni le, ni smo se ni na - vik li, a već je došlo do no vih pro mje na. Ali naš kurs je is to smje ran nje o va ti i očuva - ti sta re, do bre običaje i tra di ci ju hr vat sko na ro da ovih pro sto ra, pod jed na ko i Bu nje - va ca i Šoka ca. HR: Vra ti li smo se ta ko opet na re do vi tu dje lat nost Društva. Re ci te nam nešto o pla no vi ma u sko ri joj bu dućno sti. Ne dav no se naša de le a ci ja vra ti la iz pos - je ta oto ku Braču. Bi li smo u Po sti ra ma, rod nom ra du Vla di mi ra Na zo ra. Na pros - la vi 130. ob ljet ni ce od rođenja ovo ve li - ka na hr vat sko pe ra, ko ja će se održati o di ne, su dje lo vat će i naše Društvo. Ovaj naš po sjet upri ličio je rav na telj Hr - vat ske ma ti ce ise lje ni ka Ni ko la Je linčić. Pla ni ra mo na sta vi ti ra do ve na re kon struk - ci ji zra de pre ma pro jek tu i na da mo se po - moći Mi ni star stva kul tu re Re pu bli ke Hr - vat ske i ove o di ne. Ra di mo na to me da što ra zno li ki jom i in te re sant ni jom po nu - dom i sa držajem pri vučemo što više no vih čla no va u već po sto jeće sek ci je ko je ima ju ve li kih uspje ha iza se be, na po se dram ska, fol klor na i tam bu raška sek ci ja. Na sta vit ćemo s iz da va njem li sta»mi ro ljub«ko ji je do po ja vlji va nja Hr vat ske ri ječi bio jed no vri je me je di no la si lo na hr vat skom je zi ku na ovim pro sto ri ma, ako iz u zme no»zvo - nik«. HR: Iza ve li kih uspje ha sto je i ve li ka fi nan cij ska sred stva. Ka ko se uspi je va te»po kri ti«? Kao i većina ova kvih in sti tu ci ja i kao i ci - je la kul tu ra uopće. Tre ba istaći značaj nu po dršku ma tične države i su rad nju s Ve le - po slan stvom u Be o ra du i Ge ne ral nim kon zu la tom u Su bo ti ci, te Hr vat skom ma - ti com ise lje ni ka, u svim ob li ci ma, a ne sa - mo u fi nan cij skom. Ne iz o sta je ni po moć Po kra ji ne od prošle o di ne pu tem Hr vat - sko na ci o nal no vi jeća, kao i po moć Skupšti ne općine Som bor. Una toč to me kao i činje ni ci da još uvi jek po sto je lju di do bre vo lje ko ji nam pri skaču u po moć, bi - li smo pri mo ra ni i je dan dio zra de iz da ti u na jam, ka ko bi smo osi u ra li stal ne iz vo re fi nan ci ra nja. HR: I N TERVJU Ka ko se od no si Skupšti na općine Som bor, ka da je u pi ta nju fi nan ci ra nje ak tiv no sti HKUD»Vla di mir Na zor«? Od no si se pri mje re no si tu a ci ji u ra du. Po - je di načno i spo ra dično po moć ne iz o sta je, ali sma tram da pra ve po drške ne ma. Ne ka - da to ne za vi si sa mo od do bre vo lje, često i od ne do sta ta ka nov ca. Tko se da nas može po hva li ti da do bi ja do volj no?! 18.lipnja2004.

15 aktualno Pri Hrvatskom Nacionalnom Vijeću Kon sti tu i ran od bor za slu`be nu upo ra bu je zi ka Upo ne dje ljak 14. lip nja u Ure du HNV-a saz va na je i održana kon sti tu tiv na sjed ni ca Od bo ra za službe nu upo ra bu hr vat sko je zi ka, Na ci o nal no vi jeća hr vat ske na ci o nal ne ma nji ne u Sr bi ji i Cr noj Go ri na ko joj je na zočan bio i pred sjed nik HNV-a mr. sc. Josip Ivanović,. Za pred sjed ni ka Od bo ra ime no van je StipanStantić, pro fe sor e o ra fi - je u osnov noj ško li»ivan Mi lu ti no vić«iz Đurđina, a za čla no ve isto Od bo ra ime no va - ni su: ZlatkoRomić, no vi nar»su bo tičkih no - vi na«iz Su bo ti ce, JasminkaDulić, no vi nar ka»hr vat ske ri ječi«iz Su bo ti ce, VesnaPrćić, di - plo mi ra na prav ni ca u JKP»Po reb no«iz Su - bo ti ce i ZvonimirSarić, no vi nar»hr vat ske ri - ječi«iz Su bo ti ce. Članovi Odbora Na kon kon sti tu i ra nja Od bo ra za službe nu upo ra bu je zi ka usva ja njem Po slov ni ka o nje - o vom ra du do o vo re no je da će se iz ra di ti pro ram ra da Od bo ra na ba zi Pro ra ma ra da Vi jeća za o di nu kao i na ba zi pri je - dlo a čla no va na sl je dećoj sjed ni ci Od bo ra. Ini ci ja ti va za do no{enjeza ko na ona ci o nal nim vi je}ima Učetvr tak 10. lip nja u Iz vršnom vi jeću AP Voj vo di ne u No vom Sa du, održan je sa sta nak pred sjed ni ka na - ci o nal nih vi jeća na ci o nal nih ma nji na ko je žive u Voj vo - di ni sa sa ve znim mi ni strom za ljud ska i ma njin ska pra - va, RasimomLjajićem i po kra jin skim taj ni kom za upra - vu, pro pi se i na ci o nal ne ma nji ne Izvršno Vijeća Skupšti ne APV, dr. Tamásom Korheczom. Po ziv za sa - sta nak upu tio je po kra jin ski taj nik za in for mi ra nje IV Skupšti ne APV RafailRuskovski.Is pred na ci o nal no vi - jeća hr vat ske ma nji ne sa stan ku je pri su stvo vao pred sjed - nik vi jeća mr.sc.josipivanović. Pred sjed ni ci na ci o nal - nih vi jeća su iz ni je li ak tiv no sti na ci o nal nih vi jeća i in - for mi ra li sa ve zno mi ni stra o sta nju i pro ble mi ma ma - njin skih za jed ni ca, dok je mi ni star Lja jić in for mi rao pred sjed ni ke na ci o nal nih vi jeća o ini ci ja ti vi za do - nošenje za ko na o na ci o nal nim vi jećima. Ini ci ra na je rad - na ru pa u sa sta vu: dr.tiborváradi,dr.tamáskorhecz i oso ba ko ju od re di vla da Re pu bli ke Sr bi je. Za kon bi, ka ko se pred viđa, re u li rao pod ručja iz bo ra na ci o nal nih vi jeća, re i stra ci ju na ci o nal nih vi jeća, nad ležno sti na ci - o nal nih vi jeća, fi nan ci ra nje na ci o nal nih vi jeća i nad zor nad ra dom na ci o nal nih vi jeća. Na sjed ni ci su bi li na zočni pred sjed ni ci na ci o nal nih vi jeća: hr vat ske, mađar ske, rom ske, ru munj ske, ru sin - ske, slo vačke i ukra jin ske na ci o nal ne ma nji ne.»li ber ta tei«,»pančevu«i»kul tu ri«po kra ji na do di je li la sred stva Po po la mi li ju na za na klad ni{tvo ma nji na Po kra jin ski taj nik za kul tu ru i obra zo va nje Zoltan Bunjik uručio je pred stav ni ci ma usta no va na klad ničke dje lat no sti na ru munj skom, ru - sin skom i slo vačkom je zi ku rješenja o do dje li po 500 ti suća di na ra ko ji - ma Po kra ji na želi una pri je di ti da lje funk ci o ni ra nje NIU»Li ber ta tea«, NIU»Pančevo«i Ti ska re»kul tu ra«u Bačkom Pe trov cu. Zol tan Bu njik je tom pri o dom is tak nuo da će od sa da, za hva lju jući ovim sred stvi ma na klad ničke kuće na je zi ci ma ma nji na moći pla ni ra ti svo je osnov ne troško ve, dok fi nan cij sku po moć ko ju su do bi le na - tječajem Po kra jin sko iz vršno vi jeća za pro jek te, is ko ri ste i za una - pređiva nje po slo va nja.»pri o dom iz bo ra za po moć ovim na klad ničkim kućama od lučujući raz lo je bio nji hov tre nu tačni po ložaj, skrom na sred stva ko ji ma ras po - lažu kao i ne a de kvat ni uvje ti po slo va nja, što ih čini ne kon ku rent nim na tržištu«, ka zao je Bu njik i is tak nuo da ova po moć Po kra ji ne ni je sa mo for mal no ka rak te ra, već je iz raz stvar ne bri e za očuva nje kul tur no in - te re sa na ci o nal nih za jed ni ca na pod ručju Voj vo di ne, ali i način da se ovim pod u zećima omo ući rav no pra van po ložaj s osta lim na klad ni ci ma, ko ji su od po seb no značaja za našu po kra ji nu. Pred stav ni ci ove tri na klad ničke kuće iz ra zi li su za do volj stvo i za hval - nost po kra jin skoj ad mi ni stra ci ji što je iz dvo ji la no vac za njih i is tak nu li ka ko se od o di ne u ovim usta no va ma ulažu ve li ki na po ri za una - pređiva nje i raz voj u na klad ničku dje lat nost na je zi ci ma ma nji na i ka ko će upra vo ovaj no vac po moći ostva ri va nju nji ho vih pla no va. M. Ž. 15

16 T ema Stu di ra nje u ma tičnoj do mo vi ni bliži se vri je me upi sa Va`no je pre}i pra PrijavezapristupanjerazredbenompostupkuzaupisnavisokaučilištauRepubliciHrvatskoj primajusezaprvirazredbenirokdo5.srpnja,arazredbeniispitisuod5.do10.srpnja.* Cijelarupastudenataodlazi2.srpnjavlakomizVinkovacanarazredbeniispit.*Upisstudenata kojisusteklipotrebneuvjetevršiseod12.do16.srpnja* Piše: Ja smin ka Du lić Pre ma pla ni ra nom or a ni za cij skom ustro ju Hr vat sko na ci o nal no vi jeće na mje ra va for mi ra ti unu tar Od je la za obra zo va nje Pod o djel za stu dent ska pi - ta nja. Dok se ovo ti je lo ne for mi ra, sa vje - to dav ni i or a ni za cij ski rad, ve zan uz sva pi ta nja stu di ra nja u Re pu bli ci Hr vat skoj, oba vlja pred sjed nik Hr vat sko na ci o nal - no vi jeća mr. sc. Jo sip Iva no vić u čemu mu po maže prof. Du jo Ru nje, član Iz - vršno od bo ra HNV-a za dužen za obra zo - va nje. Do sa da se pri ja vi lo 43 kan di da ta iz: Su - Poljoprivredni fakultet u Osijeku bo ti ce, Som bo ra, Bačko Mo nošto ra, Son - te, Srijem ske Mi tro vi ce, Šida, Inđije, Ma le Bo sne, Sta nišića, i 10 kan di da ta iz Cr ne Go re, ko ji žele stu di ra ti u Re pu bli ci Hr vat - skoj, kaže Iva no vić. Osim dva kan di da ta, ko ji se žele upi sa ti na Fa kul tet ho te li jer - sko me nadžmen ta u Opa ti ji, svi osta li kan di da ti žele stu di ra ti u Za re bu na raz - ličitim fa kul te ti ma, na ukup no 20 vi so kih učilišta. POTREBNI DOKUMENTI: Pr vi ko rak ko ji kan di da ti, ko ji žele stu di ra ti u Re pub - Sveučilište u Za re bu Ter mi ni pro vo enja raz red be no po stup ka Upr vom raz red be nom ro ku sr panj skom pri ma nje pri ja va je do po ne djelj ka 5. srp - nja o di ne, a raz red be ni is pi ti se pro vo de od utor ka 6. srp nja do su bo te 10. srp nja. Pr vi upi sni rok je od 12. do 16. srp nja, dok se pri ja ve za dru i upi sni rok pri ma ju 19. srp nja, a upis se vrši 20. srp nja. U dru om raz red be nom ro ku ru jan skom pri ma nje pri ja va je od 1. do 3. ruj na, raz - red be ni is pi ti su od 6. do 8. ruj na, a treći upi sni rok je 10. i 11. ruj na. Pri ja ve za četvr ti upi sni rok pre da ju se 13. ruj na, a upis je 14. ruj na. Aronomski fakultet u Zarebu li ci Hr vat skoj, tre ba ju učini ti jest pri pre ma svih po treb nih do ku me na ta o čemu do bi - va ju pot pu nu in for ma ci ju iz HNV-a. Ka da je ter min upi sa i što sve kan di da ti tre ba ju pri pre mi ti za pri ja vu na oda bra no vi so ko učilište, ob jašnja va mr. Iva no vić:»pri ja ve za pri stu pa nje raz red be nom po - stup ku za upis na vi so ka učilišta u Re pub - li ci Hr vat skoj pri ma ju se za pr vi raz red be - ni rok do 5. srp nja, a raz red be ni is pi ti su od 6. do 10. srp nja. Uz pri ja vu tre ba pri ložiti do mov ni cu, a Hr va ti ko ji ni su državlja ni Re pu bli ke Hr vat ske pri lažu do kaz o hr vat - skoj na rod no sti, za tim rod ni list, svje - dodžbu o za vršnom is pi tu i svje dodžbe svih četi ri ju raz re da sred nje ško le te uplat - ni cu s uplaćenim troško vi ma raz red be no po stup ka na ime pri stup ni ka. Po kraj ovih do ku me na ta kan di da ti ko ji su za vršili sred - nju ško lu iz van Hr vat ske tre ba ju još pri je upi sa pod ni je ti Za htjev za pri zna va nje is to - vri jed no sti stra nih škol skih svje dodžbi i di - plo ma Mi ni star stvu zna no sti, obra zo va nja i špor ta. Ovom za htje vu se ta kođer tre ba pri ložiti svje dodžba i di plo ma o za vršnom is pi tu (ma tu ri) u ino zem stvu na kon osmo raz re da u ori i na lu i ko pi ji ili ovje re noj ko - pi ji iz vor ne is pra ve kod jav no bi lježni ka, te po tvr da o državljan stvu, ko pi ja do mov - ni ce ili rod no li sta ili pu tov ni ce«. 16

17 T ema In ten zi vi ra nje ak tiv no sti HNV-as bu du}im stu den ti ma u dući da je 9. lip nja o di ne izišao i službe ni na tječaj za upis u I. o di nu»bstu di ja u aka dem skoj 2004/2005. o di ni za: Sveučilište u Za re bu, Sveučilište u Osi je ku, Sveučilište u Ri je ci, Sveučilište u Spli tu, Sveučilište u Za dru, Sveučilište u Du brov ni ku i Ve leučilišta i vi so ke ško le u Re pu bli ci Hr vat skoj, to su se ak tiv no sti na in - for mi ra nju za in te re si ra nih bu dućih stu de na ta ve o ma in ten zi vi ra le«re kao je pred sjed - nik Na ci o nal no vi jeća hr vat ske na ci o nal ne ma nji ne u Sr bi ji i Cr noj Go ri mr. sc. Jo sip Iva no vić.»tim po vo dom održan je su sret s bu dućim stu den ti ma i nji ho vim ro di te lji ma u ne dje - lju 13. lip nja o di ne, dje su pre dočene sve po treb ne in for ma ci je o po treb nim do ku men ti ma za pri ja vu i upis na fa kul te te i vi so ke ško le u Re pu bli ci Hr vat skoj kao i pri ja vlji va nje za pri pre me za po la a nje raz red be nih is pi ta. Oba vlje ni su broj ni raz o vo - ri ka ko sa sa mim kan di da ti ma ta ko i sa nji ho vim ro di te lji ma, u ve zi sa svim po treb nim za stu di ra nje u Re pu bli ci Hr vat skoj.«filozofski fakultet u Zarebu RAZREDBENIISPITI: Raz red be ni is pi - ti se ulav nom od vi ja ju od 5. do 10. srp nja, a na tječajem ko ji se ob ja vlju je u dnev nom ti sku utvrđuju se uvje ti i način pro vođenja raz red be no is pi ta za aka dem sku o di nu 2004/2005. na sva kom vi so kom učilištu. Za većinu stu di ja raz red be ni is pit uključuje pi sme ni test, ko ji obično do no si i naj više bo do va u ukup nom re zul ta tu (osim na rav - no umjet ničkih stu di ja). Po sto je li or a ni zi ra ne pri pre me za po la - a nje raz red be nih is pi ta, kao što je to bi lo ra ni jih o di na?»ra ni jih je o di na, točni je pr ve dvi je o di ne, Hr vat sko aka dem sko društvo or a ni zi ra lo i pri pre me za raz red - be ne is pi te u Su bo ti ci, ali pošto više ni je bi lo fi nan cij ske pot po re od stra ne Mi ni - star stva zna no sti, obra zo va nja i špor ta tak - vih pri pre ma više ne ma. Kan di da ti ma ipak po mažemo ta ko što im da je mo in for ma ci je o is pi ti ma ko je tre ba ju po la a ti, po - mažemo im i u na bav ci li te ra tu re i pri mje - ra ka pi sme nih is pi ta (te sto va) iz pret hod - nih o di na, što im po maže u pri pre mi za is - pit. Po sto ji mo ućnost od la ska na pri pre - me u Za reb, ali to kan di da ti tre ba ju sa mi fi nan ci ra ti i ta kve pri pre me sto je ot pri li ke 270 eu ra. Je dan broj kan di da ta, ko ji se od - lučio otići na pri pre me u Za reb, od la zi već 18. lip nja«, kaže Iva no vić. ODLAZAK U ZAGREB:»Od la zak u Za reb ove o di ne je or a ni zi ran. Ci je la ru pa stu de na ta od la zi 2. srp nja vla kom iz Vin ko va ca na raz red be ni is pit. U Za reb stižu u 13 sa ti, dje ih čeka Ma ri ja Hećimo vić iz Hr vat ske ma ti ce ise lje ni ka i sta ri ji stu den ti s ko ji ma od la ze u Stu dent - ski dom. Na i me, pri o dom po sje ta Mi ni - star stvu zna no sti, obra zo va nja i špor ta do - o vo re no je da svi stu den ti iz Sr bi je i Cr ne Go re, ko ji se žele upi sa ti na ne ko vi so ko učilište, ti je kom po la a nja raz red be nih is - pi ta ima ju osi u ran smještaj u stu dent skom do mu dje do bi va ju i pri vre me ne stu dent - ske is ka zni ce, ta ko zva ne ik si ce. Stu dent - ska is ka zni ca je iden ti fi ka cij ski do ku ment po moću ko je stu den ti ostva ru ju svo ja pra - va, od no sno, do bi va ju raz ličite stu dent ske po pu ste u pre hra ni te u po je di nim o spo - dar stve nim i kul tur nim in sti tu ci ja ma«, po - jašnja va Iva no vić. Kan di da ti ko ji od la ze or a ni zi ra no u Za reb ne tre ba ju bri nu ti ni ti o pri ja vi bo - ra višta, jer se spi sak stu de na ta s po treb nim po dat ci ma šalje Mi ni star stvu ko je vrši priv re me nu pri ja vu bo ra višta umje sto njih. Osta je im, da kle, je di no bri nu ti se ka ko se što bo lje pri pre mi ti za raz red be ne is pi te i preći pra po treb no zna nja, na kon čea im je upis na želje ni fa kul tet za a ran ti ran. Katolički booslovni fakultet u Zarebu Upis stu de na ta ko ji su ste kli po treb ne uvje - te vrši se od 12. do 16. srp nja, a pri stup ni - ci se mo u pri ja vi ti na više vi so kih učilišta. Na jed nom pre da ju ori i nal ne do - ku men te, a na dru i ma ovje re ni pri je pis ili ovje re ne fo to ko pi je. Pri stup ni ci su dužni pri ložiti i dru e do ku men te ako to zah ti je - va ju po je di na vi so ka učilišta te is pu ni ti i po seb ne uvje te na ve de ne u na tječaju. Farmaceutsko biokemijski fakultet u Zarebu 17

18 T ema Sport u službi zdravlja Rekreacija Samopolsataprolivenoznojadovoljnojedaseublažebrojni neativniefektiiprevenirajujošbrojnijebolestikojevrebajuizpotaje Piše: Dražen Prćić Ba vi te li se re kre a ci jom? U svi je tu da - našnji ce, ko ja je na počet ku no vo mi le ni ja još više ubr za la io na ko br - zo tran zi cij sko ubr za nje, sve je više rad - no, a sve ma nje slo bod no vre me na. A i ta da, kad ne sta nu oko vi sva ko dnev nih ob - ve za, sve ma nje lju di sa te vla sti te»dnev ne slo bo de«upražnja va ba veći se ne kom tjelesno-sport skom ak tiv nošću. U pro sječnom rad nom da nu za po sle na oso ba naj veći dio ob ve znih sa ti pro ve de u sje dećem po ložaju, ne po vrat no oštećujući kra lježnični stub, uz često za di mlje ni rad ni pro stor i kon zu ma ci ju broj nih ka va, obro - ka ne zdra ve br ze hra ne i obi la te do ze stre - snih si tu a ci ja. Sve to u pro sječnih osam sa - 18 ti za ko li ko je mje sečno plaćen. Ali dan u svom tra ja nju ima još do sta vre me na, iz u - zme mo li sa te noćno od mo ra, vre me na ko je se može ko ri sno utrošiti na re pa ra ci ju»nužne šte te«zbo ko je se ostva ru je osnov na život na e zi sten ci ja. Je dan od naj jed no stav ni jih, pri tom naj bo ljih, li je ko - va ja mačno je re kre a ci ja. Na čistom zra ku ili u za tvo re nom pro sto ru uopće ni je bit no (bo lje je ipak na zra ku), ali je naj bit ni je do - bro se osjećati, ba veći se tjelesnom ak tiv - nošću po želji i, još važni je, do bro se pre - zno ji ti, oslo bađajući mi li ju ne ne a tiv nih i tok sičnih česti ca iz svo»za tro va no«or - a ni zma. Po na vlja mo pi ta nje s počet ka ovo uvo da. Ba vi te li se re kre a ci jom? 4PetarFrancišković,direktorprivatno preduzeća: Re kre a ci ji pri da jem ve li ku važnost u kon - ci pi ra nju slo bod nih sa ti ti je kom sva ko da - na. Re do vi to vo zim bi cikl, na sto jim što više šeta ti i to po ne ko li ko ki lo me ta ra u»tu ri«, a par pu ta ti je kom sed mi ce za i ram od boj ku sku pa s pri ja te lji ma. 4SlađanaManić,studentica: Ia ko su mi tre nu tačno stu di je na pr vom mje stu i naj veći dio da na pro vo dim uz knji e, u ri jet kim slo bod nim tre nu ci ma naj više me opušta vožnja ro le ra ko ju upražnja vam vo zeći se u su sjed stvu. Na - dam se, da ću ka da bu dem di plo mi ra la na»me a tren du«ima ti više vre me na za moj re kre a tiv ni ho bi. 4PetarBudanović,uostiteljskiradnik: Pri je ne ko li ko o di na naučio sam ira ti te - nis, ali, nažalost, zbo no vih po slov nih ob - ve za ni sam u mo ućno sti više vre me na po - sve ti ti ovom li je pom spor tu ko ji ipak traži kon ti nu i tet ba vlje nja. Za to sa da, ka da sam slo bo dan, iram od boj ku, a s do la skom li - je po vre me na le dat ću da odem i na ba - zen. DAN IZAZOVA: Međuna rod na jed no - dnev na sport sko-re kre a tiv na ma ni fe sta ci ja u ko joj se ra do vi di ljem ze malj ske ku le na tječu kroz ma sov nu iru, za ba vu i ra zo - no du, u ak ci ji čiji cilj ni je ostva ri ti od - ređeni re zul tat, već je uključenje što veće bro ja par ti ci pi ra jućih rađana po bjed nički re zul tat sam po se bi. Ove o di ne Općina Su bo ti ca se na tje ca la s Općinom Ra ko vi ca u do maćoj kon ku ren ci ji, dok su međuna - rod ni»pro tiv ni ci«bi li izra el ski As he lon i taj land ski Mu an di strikt. Pre ma po da tci - ma do bi ve nim od stra ne općin sko sa ve za za sport sku re kre a ci ju»par ti zan«26. svib - nja na»dan iza zo va«su bo tičani su ostva - ri li za vid nih 53,35 po sto oso ba ko je su to da na upražnja va le od ređenu re kre a tiv nu ak tiv nost. Iz dvo je no pre ma di sci pli na ma: pješačenje ( oso ba), bi ci kli zam (27.695), im na sti ka (1.283), trčanje (1.188), ire s lop tom (11.005), vježbe ob - li ko va nja (10.123), pi ka do (3.997), što uz

19 T ema još ne ke sport sko-re kre a tiv ne sa držaje čini ukup no oso ba ko je su evi den ti ra ne da su se ti je kom ovo svi banj sko da na ba vi le od ređenom ak tiv nošću. Re zul tat međuna rod no»du e la«s Izra el ci ma i Taj - lanđani ma još ni je, zbo složeno sti ob ra de po da ta ka, po znat, ali je za to u do maćoj kon ku ren ci ji Su bo ti ca uvjer lji vo»po bi je - di la«ra ko vi cu s 53,35 9,94 iz raženo u po stot ci ma spram ukup no bro ja sta nov - ništva u ove dvi je općine. VIDOVI REKREACIJE: Ob lik re kre a - tiv no ba vlje nja bi lo ko jom fi zičkom ak - tiv nošću, or a ni zi ra no ili in di vi du al no, iz - nim no je ko ri stan za opće zdrav stve no sta - nje sva ko po je din ca. Jed no stav na šet nja u mi ni mal nom tra ja nju od ba rem pol sa ta, vožnja bi ci klom, jo in, fit ness, ae ro bic, ire s lop tom ili naj jed no stav ni ji vid ko - rek tiv nih vježbi, uko li ko im se pri stu pi s od ređenom do zom ozbilj no sti u te me lji - tom pri stu pu, a ran ti ra ju kva li ta tiv nu in - jek ci ju u zdra voj bor bi pro tiv svih ne a - tiv nih, ne zdra vih i na da sve štet nih utje ca - ja ko ji ma je čovjek ti je kom da na iz ložen. Sva ki ob lik tje lo vježbe do pri no si po - boljšanju opće zdrav stve no sta nja or a - ni zma, ko ji je ti je kom dnev ne ak tiv no sti op te rećen stre snim mo men ti ma, uz o to vo po slo vičnu ne mar nost pri li kom kon zu ma - ci je hra ne i na pi ta ka. Sa mo pol sa ta pro li - ve no zno ja do volj no je da se ublaže broj - ni ne a tiv ni efek ti i pre ve ni ra ju još broj ni - je bo le sti ko je vre ba ju iz po ta je. Broj ni sa vje ti za ski da nje ki lo ra ma u vi du»čudo tvor nih«di je ta ne mo u doživje ti svo ju re a li za ci ju u stvar no sti uko li ko ni su ti je kom svo vre men sko tra ja nja, a i po sli je is te ka, pro praćeni znat nom fi - zičkom ak tiv nošću. Ipak, naj ljepša stvar kod re kre a ci je je neo b ve znost nje no upražnja va nja i ap so lut na slo - bo da oda bi ra vre me na u ko je - mu se upražnja va. Do volj no je obući tre nir ku i te ni si ce, izaći van i pre pu sti ti se želje nom ob - li ku. S do la skom ljepših da na i lje ta, ko je svi već, na kon hlad nji ka vo i kišovi to pro ljeća, želj no čeka mo, otva ra ju se bez - broj ne mo ućno sti upražnja va nja re kre a - cij skih ak tiv no sti. Uz pli va nje, na otvo re - nom se može prak ti ci ra ti bez broj spor to va s lop tom ili bez nje, a raz vo jem sport ske teh nol i je sve su po pu lar ni ji tzv. eks trem - ni spor to vi po put pa ra li din a ili free clim bin a (zma je vi i slo bod no pe nja nje po sti je na ma) ko ji se ta kođer upražnja va ju u pri rod nom okruženju. Osmi jeh na zno jem orošenom li cu naj veći je dar ko ji možete po klo ni ti svom or a ni zmu časteći a pri - tom bla o da ti ma zdra vlja. Ba vi te li se re kre a ci jom? 19

20 suboti c a InicijativapotpredsjednikaSOLazaraBarakovića Otvoriti cestu, pomo}i poljoprivrednicima Ta ce sta tre ba vo di ti od au to ce ste do ra nično pri je la za Ke le bi ja, a iz rađena je od pu ta Su bo ti ca-žed nik do Su bo ti ca-baj mok Potpredsjednik Skupštine općine Subotica Lazar Baraković poznat je u kruovima poljoprivrednih proizvođačajerjenajvećidiosvoradnovijekaproveouđurđinskojnovojbrazdidje jebioinadužnostidirektora.nakontoa je utemeljio tvrtkuaria koju danas vodi njeov sin Bojan. Dolazeći na sadašnju funkciju, Baraković je izjavio kako želi poraditi na polju ospodarstva i poljoprivredekojesuveomaznačajnezanormalno funkcioniranjeopćine. Imajući u vidu približavanje žetve, razumljivojekakosunaporifokusiraniupravonaonočimesemožepoboljšatiproces otkupa.»pokušali smo procijeniti ovoodišnji rod, njeovu dinarsku vrijednost i konstatiralismokakoćepšeniceposvemu sudeću biti znatno više neo lani, da se neće moći sva otkupiti. Proizvođači su zbotoazabrinuti,kaoizatojerćecijena biti znatno niža. Govorilo se o 9,5 dinara plus1,5dinarapremije,aliihbrinedacijena neće biti niti tolika. Nadalje, stari problemjeutvrđivanjekoličineikvalitete pšenice na otkupnim mjestima. Poljoprivrednici su nezadovoljni i načinom određivanja primjesa. Npr. sitno zrno koje prođe kroz rešeto se pojavljuje pri utvrđivanjukvaliteteiodbijakaoprimjesa, a seljaci kažu da otkupljivači tu primjesu lomljenozrnaprerađujuustočnobrašnoi prodajuapocijenivišojodsamepšenice. Timeispadakakotoimavrijednostkojase priznajesvimaosimpoljoprivrednicima«kaže Baraković ovoreći o problemima poljoprivrednika. Ovapitanjasuprodiskutiranasačlanom IzvršnoodborazaduženimzapoljoprivreduMirkomOstrooncemipoljoprivrednicima,ananedavnomsastankukojijeoraniziran u suradnji s Klubom 100 P Plus i Udruom poljoprivrednika Subotice se o ovimpitanjimapoveorazovorisapokrajinskimtajnikomzapoljoprivreduiorom Kurjačkim, eneralnim direktorom Znanstvenoinstitutazaratarstvoipovrćarstvo prof.dr.miroslavommaleševićem iravnateljem Zavoda za strne žitarice dr. SrbislavomDenčićem kojisuboraviliusubotici. Osim žetve i otkupa pšenice,diskutiranojeio reistraciji poljoprivrednihazdinstava,carinama na uvoz poljoprivrednih strojeva i druim aktualnim pitanjima. Gosti iz NovoSadasutompriodomzaduženidaministrici poljoprivrede u Vladi RepublikeSrbijedr.Ivani DulićMarković iministru financija Mlađanu Dinkiću prenesu ove probleme kako bi se našlo rješenje. Potpredsjednik Barakovićsmatraveomapozitivnim ustanovljenje ararnoproračunakojimćese moćimakardonekleutjecati na razvitak poljoprivrede.no,pojedinestvari više ovise o dobroj volji. TakavjeslučajsaBarakovićevominicijativomdasepustiupromet cestakojatrebavoditiodautocestedoranično prijelaza Kelebija, a izrađena je odputasubotica-žednikdosubotica-bajmok.»tajputjeizrađeniodinamajebiou prometu bez odovarajuće sinalizacije, korištenje,madanijebioslužbenopušten upromet.nijemipoznatozaštojeprošle odinezatvoren,alijerazlosiurnoovaj spomenuti.ovacestaipakznačimnooza našradiokolnanaselja.akoseneotvori priježetve,velikibrojpoljoprivrednikaće izpravcabajmokadonositipšenicuprema Fidelinki,ArosemenuiVeterinarskomza- vodu,aradiseokoličinamamjerenimti- sućama tona. Svi oni će morati ići kroz rad, kroz Zarebačku ulicu, Beoradski putpapremafidelinci.tojevelikoopterećenja za promet, jer Zarebačka ulica i Lazar Baraković ovakopredstavljauskorlozboprometa kojivodisaraničnoprijelazakelebija«, kažebaraković. Ondodajekakosemoraučinitisvedase uzodovarajućureulacijutacestaotvorii dasenadakakoćenaićinarazumijevanje kod nadležnih orana da se cesta otvori makar privremeno tijekom žetve. GradonačelnikSuboticeGézaKucsera jeuputio pismorepubličkojdirekcijizaputevenakonštoajeoovomproblemuobavijestio Baraković,aobziromdaodovorjošnije stiao, Baraković nastavlja urirati kod nadležnih. N. P 20

21 subot ic a V i J E s t i S iza slan stvom OESS-a o su bo tičkoj po li ci ji Predstavnici Skupštine općine Subotica u čijemsastavusubilivijećnicivišestranaka, većina članova Izvršno odbora SO Subotica,tajnicaGyönyiVörösKucsmik i potpredsjednik SO Lazar Baraković predvođeni radonačelnikom Gézom Kucserom održali su u ponedjeljak sastanaksizaslanstvomoranizacijezaeuropsku siurnost i suradnju (OESS) koju je predvodiopetervanhouttesavjetnikzapitanja civilnoa nadzora policije u Misiji OESSuSCG. Na ovom sadržajnom sastanku su se predstavnici OESS zanimali za suradnju lokalne samouprave i policije, a nakon sličnih sastanaka u 25 radova u Srbiji možeseočekivatiprojektčvršćesuradnje rađanaipolicije,kaoiobukačlanovalokalnesamoupravezaovopodručje. IzaslanstvoOESS-ainformiranojeonedostatku suradnje s lokalnom samoupravompriodomimenovanjanačelnikapolicije,azanimalosezarazneaspektesiurnostinakojeutječuekonomske,nacionalne,kulturološke,poraničneidrueokolnostiukojimasenalazisubotica.nasastankujeistaknutokakopostojivelikarazlikaizmeđudjelovanjapolicijeprijeinakon listopada odine, da je subotička policija po statistici jedna od najuspješnijihuzemlji,alidajejošranoocjenjivatiradpolicijenakonprošlomjesečnih promjenauvodstvumup-a.urazovoru su dotaknuta pitanja načina tehničke pomoćipoliciji,potrebadapolicijaradidvojezično,daseubrzajuprocedureikomunikacijasjavnošću,radpozornikaiškolskih policajaca,općajavnasiurnostikomunikacijaspolicijom. PredstavnikeOESS-ajezanimalokako seulokalnojsamoupraviledanatodase pojedine administrativne uslue policije prenesuunadležnostlokalnesamouprave, namoućnosticivilnekontrolepolicije,na kontroluisuradnjulokalnesamoupraves policijomikakvabiobukabilanajboljaza predstavnikelokalnesamoupravekakobi tobiloučinkovitije. Se mi nar Mađar sko na ci o nal no vi jeća Danas će s početkom u 10 sati u Velikoj vijećnicigradskekućebitisvečanootvorenciklusseminarakojićeseodržatiuoranizaciji Nacionalno vijeća mađarske nacionalnemanjine. Svečanom otvaranju konferencije će prisustvovati ministrica unutarnjih poslova Republike Mađarske dr. Lamperth Mónika, teministarzaljudskaimanjinska pravavijećaministarasrbijeicrnegore Rasim Ljajić, koji će u Plavoj dvorani Gradske kuće održati zajedničku konferenciju za novinstvo s početkom u 12,20 sati. Počela kon tro la po ljo pri vred nih stro je va ČlanIzvršnoodboraskupštineopćinezadužen za ospodarstvo i poljoprivredu MirkoOstroonacjenabrifinuovoreći opredstojećojžetvipriopćiodajeuponedjeljak počela akcija tehničko preleda strojevakojićebitianažiraniužetvi.da bimolibitiupotrijebljeniužetvi,strojevi morajudobiticertifikat.ostroonacjetakođer upozorio da od 25. lipnja počinje važitizabranapaljenjavatrenaotvorenom nateritorijuopćine. Grad ne do stu pan in va li di ma Ovoa je tjedna u Gradskoj kući održan okruli stol posvećen problemima osobamasinvaliditetom.okupiojepredstavnikenjihoveoranizacije,predstavnikesoi čelnike javnih poduzeća. Svi radski servisiprilaođenisuzdravimljudima,zbo toajevažnoproovoritiopotrebamainvalidakojimasumnoeelementarnestvari nedostupne, rekla je Suzana Mačković, reionalna koordinatorica Američke fondacije za razvoj koja pomaže ovu akciju. ADF namjerava izdvojiti značajna sredstvazapoboljšanjekvaliteteživotaljudisa posebnimpotrebama,dodaojerendeltift predsjednik ove oranizacije u našoj zemlji, i pozdravio ovoodišnju akciju»mjesec kulture«koja se odvija pod sloanom»jednakiukulturi«.uimeinvalida potresan apel uputila je Eva Blaškov Mihalik, predsjednica pokrajinsko udruženjazadječjuicerebralnuparalizu, kojajepozvalainvalidedajavnoovoreo svojimproblemimaaradidruštvodaim pomonu. Predstavnici javnih poduzeća i radskevlastinajavilisuobraćajućiseinvalidimadaćezapočetakivičnjacinaradijalcu biti prilaođeni potrebama invalida,idaćepoštanateslinomnaseljuizraditiprilaznurampu. Olakšice za umi ro vlje ni ke IzvršniodborSOSuboticaprijenekoliko odina donio je odluku o olakšicama korištenjakomunalnihusluaumirovljenicimaito50postonausluejkp»vodovod i kanalizacija«i»čistoća i zelenilo«, te 100postoodnaknadezakorištenjeradsko rađevinsko zemljišta. Pravo na olakšiceimajusamohranakućanstvaumirovljenika,kaoikućanstvaumirovljenika kodkojihsusedjecaobveznaizdržavati,a to nisu u moućnosti, te kućanstva umirovljenika koja nemaju radno sposobne članove.zaostaleuvjeteledekorištenja olakšicazakomunalneuslue,umirovljenici se trebaju javiti Mjesnoj oranizaciji umirovljenikausvojojmjesnojzajednici, Centru za socijalni rad ili Općinskom udruženjuumirovljenika,djemoupodnijetizahtjevzaolakšice. No va au to bu sna li ni ja za Za reb JP»Subotica-trans«obavještava putnike da je od 15. lipnja uvela nov polazak na međunarodnoj liniji Subotica-Zareb sa polaskom u 22 sata sa Glavne autobusne staniceusubotici.cijenakartesubotica- Zarebje1.580dinara. 21

22 Da n općine To var nik To var ni~ki not tur no dop isni[tva Mlačna noć, u se lu la vež, ka san Ćuk il ne to pir, Lju bav cvi jeća mi ris jak i stra san, Sla vi taj ni pir A. G. Ma toš TOVARNIK Pre po zna li ste, zar ne, Ma tošev not tur no, no, ja sam na mjer no u na slo vu sta vio to var nički, jer Ma toš je rođen u To var ni ku, ne ta ko dav ne o di ne, na bla dan sv. An tu - na Pa do van sko, 13. lip nja. Po ocu, učite lju, po ri je klom iz Plav ne (Bačka), Ma toš je Bu nje vac, po maj ci, po ri je klom iz Našica, Sla vo nac, no, on je ipak rođenjem Sri je mac, ba rem se mi Sri jem ci tom činje ni com vo li mo hva li ti. Ma toš bi se sva ka - ko na lju tio na ova kvo svr sta va nje i svo ja ta nje, jer u duši je bio ko zmo po lit, rađanin svi je ta u pra vom smi slu te ri ječi, i ka ko je sam znao reći»u Be o ra du naučih bi ti Hr vat«. Zašto pišući o To var ni ku naj pri je pišem o Ma tošu? Za to što se To var nik i želi odužiti svo je mu i hr vat skom ve li ka nu, ure - divši nje o vu rod nu kuću u spo men mu zej i što je na dne vak nje o vo rođenja uzet za Dan općine To var nik. Taj je pro jekt do da nas pri hvaćen na svim ra zi na ma, od lo kal ne do držav ne. Ti me je pre po zna ta nje o va važnost u ra ničnom pod ručju Hr - HKPD»Je lačić«i HKUD»Bo dro«u To var ni ku vat ske, dje se To var nik na ne ki način doživlja va kao oled na vra ta s Is to ka, a Ma toš kao hr vat ska kul tur na do bro došli ca, no, to sve još va lja do ve sti na onu pra vu ra zi nu. RUŠENJEIGRAĐENJE: To var nik se u službe nim dokumentima spo mi nje o di ne i to pod mađar skim na zi vom Thor nok. U tur sko je do ba mje sto po pa lje no i po rušeno, ali se žite lji vračaju kon cem 17. sto ljeća, ka da se do se lja va ju i ka to li ci iz Bo sne ko je pred vo di fra nje vac o. Jo sip Si li no vić o di ne iz or je la je ka to lička Cr kva sv. Ma te ja, apo sto la i evan e li sta, ali se na istom mje stu ra di no va, ko ju je o svo je mu trošku dao po kri ti cri je pom vla ste lin Wilim ba run Phef fer scho fer, iz ra di ti ol tar sv. Ma te ja i sv. Bar to la u dr ve tu i no vi ta ber na kul. Pr va je pučka ško la otvo re na u To var ni ku o di ne. Sa dašnja Cr kva sv. Ma te ja sa rađena je na istom mje stu kon cem 18. sto - ljeća. Nažalost, cr kva je po rušena na sa mom počet ku are si je na Re - pu bli ku Hr vat sku, kaže žup nik to - var nički, vlč. Jo sip Kal mar, i to baš uoči bla da na sv. Ma te ja, a ta dašnji je žup nik vlč. Ivan Bu rik ubi jen tje - dan-dva ka sni je is pred žup no a dvo ra. Nažalost, do sa da ni smo pri - stu pi li ob no vi naše cr kve, ne sa mo iz ma te ri jal nih raz lo a, već i za to što je naša cr kva spo me nik kul tu re nul te ka te o ri je pa smo mo ra li prići ne sa mo te me lji toj ob no vi ne - o i re sta u ra ci ji, no Bo u hva la, ko načno su sve pred rad nje za - vršene i očeku je mo da za ko ji dan pot pišemo uo vor s iz vođačem ra - do va. Ve se li li se [ok ci Pred stav ni ci Hr vat sko kul tur no-pro svjet no društva»je lačić«iz Pe tro va ra di na na svo je pr vo o sto va nje otišli su put za pad no Sri je ma u To var nik. HKPD»Je lačić«su pred vo di li do pred sjed ni ci JosipPokasiDavorMartinčić. U To var ni ku u OŠ»An tun Gu - stav Ma toš«dočeka li su ih SlavkoKaračić, pred sjed nik KUD»An tun Gu stav Ma toš«, taj ni ca to društva, čla no vi i pred sjed nik HKUD»Bo dro«stipanšimunov iz Bačko Mo nošto ra ko ji su ra ni je sti li. U iščeki va nju po la ska za Ilaču, ma lo po ma lo su za i ra li Šok ci iz Bačko Mo nošto ra i To var ničani ko lo uz tam bu raše. U Ilači su po sje ti li sve tište»vo di ca«s Go spom Ilačkom, ko je je u Do mo vin skom ra tu bi lo oskr na vlje no. Tam bu raši HKPD»Je- lačić«na stu pi li su uz pje sme;»di van je kićeni Sri jem«,»lju bav nas veže i spa ja«,»ja lju bim Mi lu«i»mi smo Sri jem ci«, a Šok ci sa sje ve ra Bačke iz Bačko Mo nošto ra su na stu pi li u svo jim živo pi snim svečanim šokačkim nošnja ma. Ne nad Ba or Šokice u kolu Tamburaši iz Petrovaradina 22

23 dopisni[tva To var nik je pre ma po pi su iz o di ne imao žite lja, no ti je kom are si je na Re pu bli ku Hr vat sku pro tje ra ni smo otovo svi i bi lo nas je di ljem Li je pe naše i svi je ta, kaže načel nik općine Ma rin ko Be ljo. Vra ti li smo se s mir nom re in te ra ci jom hr - vat sko a Po du na vlja i pre ma po pi su iz ima nas 3.200, što će reći da nas se vra ti lo o to vo 80 posto. I ob no vu smo us pješno pri ve li kra ju, a bi lo je teško, jer i To var nik i Ilača su bi li ra zo re ni i de va sti ra ni, po lja za pušte na, in fra struk tu ra unište na i sve je to tre ba lo ob no vi ti i do ve sti u funk ci ju. Za vršena je ob no va obi telj - skih kuća, do ve li smo u red in fra struk tu ru, osta lo je još da oživi - mo o spo dar stvo i da vra ti mo To var ni ku sta ru sla vu. MATOŠEVI DANI: Da kle, ni je slučaj no da su za Dan općine To var nik uze ti Ma toševi da ni, ko ji su i ove o di ne pri mje re no obi lježeni. Sve je počelo još u pe tak, 11. lip nja, kaže Ja kob Asić iz Ilače, do načel nik općine, po la a njem vi je na ca na spo men-obi - lježji ma i mi som na to var ničkom ro blju. Ka ko je to i dan osnov - ne ško le ko ja no si ime A. G. Ma toša, održana su škol ska na tje ca - nja i škol ske pri red be, te bi ci kli stička utr ka od Ilače do To var ni - ka, a održana je i svečana sjed ni ca Općin sko vi jeća. U su bo tu je u To var ni ku održana li kov na ko lo ni ja uz su dje lo va nje 20-tak sli - ka ra i ki pa ra, a u Ilači je održana smo tra fol klo ra ko ja je za počela U Ze mu nu za`ivje la hr vat ska in sti tu ci ja ZEMUN U Ze mu nu sto ljećima žive Hr va ti, a pri je 150 o di na for mi ra na je u ovo me mje stu Ra - tar ska knjižni ca i čita o ni ca. Dav ne je ona pre ra sla u Hr vat sko društvo»od jek«, a je for mi ra no Kul tur no-umjet ničko društvo»to mi slav«. Ovo društvo je ra di lo do i sve do da - našnjih da na ni je po sto ja la ni ti jed na kul tur na in sti tu ci ja ze mun skih Hr va ta. Prošle je o di ne, 13. svib nja re i stri ra na Za jed ni ca Hr va ta Ze mu na, Knjižni ca i čita o ni ca»ili ja Okru ić«ko ja je 11. lip nja pušte na u rad, te je ti me na kon 60 o di na u Ze mu nu zaživje la pr - va hr vat ska usta no va. Za sa da ko ri ste pro sto re ze mun ske župe ko je im je ustu pio žup nik An tun Ko - la re vić. Knjižni ca da nas ima fond od oko knji a, a nje zin pred sjed nik je prof. dr. Vlat ko Ru - ka vi na. Ili ja Okru ić je rođen u Sri jem skim Kar lov ci ma, za vršio je te o lo i ju, a za svećeni ka a je za re - dio bi skup Jo sip Ju raj Štro sma jer. Pr vo mje sto ka pe la na službo vao je u Ze mu nu, a bio je vr stan pjesnik, književ nik, la zbe nik, zva li su a bi skup do nje Sri je ma. Zbo to a su se ze mun ski Hr va - ti od lučili svo ju no vu usta no vu na zva ti po nje mu. Ovoj svečano sti su, među osta li ma pri su stvo va li rav na telj Hr vat ske ma ti ce ise lje ni ka Ni ko la Je - linčić, is pred Ve le po slan stva RH Iva na Su tlić Pe rić, po moćnik sa ve zno mi ni stra za ma nji ne Slo - bo dan Ka ra no vić, te pred stav ni ci DSHV-a i broj ni čla no vi no ve Knjižni ce. Pro te klo vi ken da som bor ci u Bi lju SOMBOR Pro te klo vi ken da čla no vi dram ske i fol klor ne sek ci je Hr vat sko kul tur no-umjet - ničko društva»vla di mir Na zor«iz Som bo ra bi li su o sti Hr vat sko-mađar sko kul tur no cen tra u sla von skom mje stu Bi lju, u ko jem su se našla srod na društva iz Hr vat ske, Mađar ske, i iz Sr bi - je i Cr ne Go re HKPD»Vla di mir Na zor«. Tom pri o dom Som bor ci su pr vi dan iz ve li ko mad»al bin bir cuz«iva na Ja kovčevića u režiji Ma ri je Šere mešić, a dru i dan je na stu pi la fol klor na sek ci ja sa sple tom bu nje vačkih i šokačkih ia ra. Go ste u Bi lju po zdra vio je hr vat ski pred sjed nik Stje pan Me sić. A. R svečanim mi mo ho dom od Go spi ne vo di ce do Hr vat sko do ma uz šokačko ja ha nje i za pre e. Osim do maćih KUD-ova na stu pi li su Šuma ri iz Vin ko va ca, Slo a iz Li pov ca, Je lačić iz Pe tro va ra di na i Bo dro iz Bačko Mo nošto ra. Slav ko Žebić Prvi nastup Ma la {oka di jau»mo ston i«sombor U četvr tak 10. lip - nja dje ca vr tića OŠ»Moša Pi ja - de«iz Bačko Bri je a su sa šokačkim ira ma, po kraj dru ih vr tića som bor ske općine, na stu - pi la u dvorani»mo ston a«u Som bo ru. Be reškim ma lišani ma ovo je bio pr vi na stup ko ji su od - lično iz ve li, a plje sak to kom na - stu pa ni je pre sta jao. Dje ca su se po pr vi pu ta obu kla u šokačku na rod nu nošnju, a što je naj - važni je, ima ju želju da na sta ve s ira njem u fol klo ru. Ma lišane je u krat kom ro ku pri pre mio po - zna ti be reški ko re o raf Ma rin Lu kačev, ko ji je mno e e ne ra - ci je uveo u svi jet fol klo ra. Na ra - dost di da i ba ka, te osta lih mješta na Bačko Bri je a dje ca će se usko ro pred sta vi ti i u svom vr tiću s istim pro ra mom. Z. G. 23

24 DanidječjestvaralaštvauApatinuiSonti dopisni[tva Umi je}e naj mla ih Son}ana SONTA Festivalomdječjedrame,održanom1.lipnjauDomu kultureuapatinu,počelisuosmidanidječjestvaralaštva,čije eslojebilo:»djecauničemuvidesve,aodrasliusvemuništa«. Pred punim ledalištem izvedeno je pet predstava, u kojima su lumcibilidjecaizodjeljenjadječjevrtića»pčelica«.krozlumu i pjesmu djeca su nam»objašnjavala«što se može dooditi jednomtvrdolavommačiću,lakomimmedvjedićima,kakoseprljaičistinašplanet Oriinalnikostimiišminka,maštovitescenorafije,višeneosimpatičnaluma,dovelisužiri uvelikunedoumicu.prijelaznu,pobjedničkuzastavicu,osvojilajelumačka ekipaizsontepredstavom»bajkaocvijeću«,kojujeosmislioodajatelj Veljko Bačić. U predstavi je sudjelovalo sedamnaestero djece,apripremalisuseokomjesecdana.zbološevremena napravljenajejednotjednapauza,a»dani«sunastavljeni9.lipnjapredstavljanjemsvihodjeladv»pčelica«.odjelsontapredstaviosesdvijekoreorafije:grupaodajateljaveljkabačićas ritmičkom točkom»zabavljači«i miješana rupa odajateljice RužiceMatin iodajateljabačića,ausuradnjiskpzh»šokadija«,sfolklornomtočkom»spletšokadija«.naparketudvorane OŠ»Žarko Zrenjanin«u Apatinu, pred prepunim ledalištem, smjenjivalisusemališanisasvojimoriinalnim koreorafijama. Iako ovonisubilinatjecateljskinastupi,svisudionicisuzaslužili daihnazovemopobjednicima. Učetvrtak,10.lipnja,feštajenastavljenauSonti.Šezdesetak 24 kostimiranihmališanaprvosusepredstavilirevijomufiskulturnojsalidječjevrtića,aondajeoraniziranmimohoddodoma kultureinakoncudjecasupokazalasvojeumijećeurisanjuraznobojnimkredamanapločnikuispreddoma.»štetaje,samo,što ćeoveizvrsneradoveuništitiprvakiša.ovajskupdjecebiojeveličanstven.krinke,roboti,princeze,kauboji,klauni svisubili pobjednici,odraslimasupokazalikakosetrebaradovatisitnicama,kakoodnjihnapravitivelikestvari.raspoloženjebioivelj- kobačić,odajatelj:»draomijezboovedjeceštonasjepo- služilolijepovrijeme,dozvolivšinamdaizađemonaulicu,vidi- tesamokolikojeradostiuočimaovedjece.taradostmijena- radazasavuložentrud.jedansamodrijetkihmuškaracasovim zanimanjem,novolimraditisdjecom.žaomije,samo,štonemamo,kaouvrijemeprijepetnaestakodina,stotinjakdjecesvakeškolskeodine.pomalopromjenanačinarazmišljanja,pomalo ekonomski uvjeti, pomalo strah od budućnosti, doveli su do smanjenjabrojadjeceizodineuodinu.apeliraobihnamlade parovebezdjeceilisjednimdjetetom,darazmisleotomekako jeteškobitisam.nekanebudurobovimaterijalističkihshvaćanja,nekapružesvojemjedinomdjetetuzadovoljstvodaimasvojea bracu ili seju, vidjet će kakova je to radost za sve. Možda nam bijela kua baš i nije neophodna, možda je potrebna samo mala promjena u načinu razmišljanja. Možda je taj mali čovjek zaslužiodaonjemurazmišljamokaoonovom,draombiću,ane kaoonovomživotnomtrošku.pokušajmo.radovatćemose.«ivan An drašić

25 dopisni[tva SkupštinaiIzvršnovijećeAPVizdajupublikacijuosvomradu o re zul ta ti ma na svim je zi ci ma P okrajinskavladapripremaizdatipublikacijuoraduskupštine iizvršnovijećaapvojvodineuproteklečetiriodine.publikacijaćesadržatisveoneaktivnostikojimasusenajvažnijipokrajinski državni orani bavili od listopadskih promjena odine do kraja mandata sadašnje saziva pokrajinsko parlamenta.ovoćebititrećapublikacijatakvevrste,budućidajeveć objavljenosličnoizdanjeza2003.i2002.odinu. PokrajinskitajnikzainformiranjeRafailRuskovski postiaoje u srijedu doovor s direktorima novinsko-izdavačkih ustanova čijijeosnivačskupštinaapv,kaoisdirektorombivšepokrajinsko, a sada privatno lista Dnevnik, da i ove novine, na svim službenimjezicimauvojvodini,kaosvojpodlistakobjavepublikacijuoraduskupštineiizvršnovijećaapv.publikacijaipodliscibitćeobjavljenitijekomljeta,vjerojatnovećusrpnju. Z. P. DaniVojvodinenafestivalurukotvorinauUlmu [lin i sla mar ke na do na u fest-u ULM - Na internacionalnom festivalu rukotvorina»donaufest«, koji je održanod3.do4.lipnjaunjemačkomraduulmu,predstavilisusepokraj druihpodunavskihreijairadovaivojvođani.naovomjedinstvenomfestivalučastdapredstavemultinacionalnuvojvodinu,izmeđuostalih,dobile su i slamarke HKPD»Matija Gubec«izTavankuta i članice sekcije šlina HKC»Bunjevačkokolo«.OdlazaknafestivaloraniziralojeIzvršnovijeće Vojvodine,ZavodzakulturuVojvodine,asmještajihranuuUlmuosiurali su članovi Udrue vojvođanskih Nijemaca koji danas žive u Ulmu. Vojvođanskišatorjeprivukaovelikibrojposjetitelja,aosobitupozornostdobila jeprezentacijaradasaslamomišlinanja,kojesunapravljeneuformiradionice.slamarskuradionicusuradilemarijavojnić idojnaantonić,ašlin supredstavilemarijaivkovićivandekić icurnovićirena. J. D. po ziv na su rad nju preminuo Stevan dedijer DUBROVNIK 13. lipnja u Dubrovniku je u 93. odini preminuo StevanDedijer. Rođen usarajevu1911.odineuulednoj srpskoj obitelji, Dedijer proživio je život dostojan filmsko scenarija: nuklearni fizičar s diplomom američko Prince-tona,savezničkipadobranacuDruomesvjetskomratu,novinar,diplomatijuoslavenskidisident, naposljetku će u svjetskoj i domaćoj javnosti ostati zapamćen kao utemeljitelj znanosti o poslovnom obavještavanju.doselivšiseudubrovnikneposredno prije Domovinsko rata, Dedijer se, kao uvjereni demokratihumanist,snažnoanažiraoprotivsrpske aresijeizaosamostaljenjehrvatske,domovinekoju jesamodabrao. PriopćenjezajavnostKompanijeVojput pre u smje ra va nje pro me ta na au to ce sti U ciljublaovremenoiučinkovitoizvještavanjauredništvohrvatske riječipozivasvemlađeistarijesuradnike,kojibiseželjeliokušatiu novinskomizvještavanju,danamšaljuizvješćasasvihaktualnihdoađanja kojabimolainteresiratičitateljevašeinašetjednika. Vašaizvješćamožeteslatiputem a(hrvatska.rijec@suonline.net) iliputemfaxa( ). Očekujemovašaizvješća. Ured ništvo D ionicaautocestee-75odfeketićadosrbobranazatvorenajezaprometod10.svibnja,aradovićetrajatido19.lipnja2004.odine.završetkom ovihradovanastavitćesesradovimanadioniciautocestee-75odpetlje»srbobran«dopetlje»siri«. Tijekomradovaprometćebitipreusmjerennastaru cestu preko Srbobrana i Siria od 19. lipnja do 15. srpnja2004.odine.kompanija»vojput«obavještava vozače i putnike da će i za ovo preusmjeravanje postaviti potrebnu sinalizaciju, kako bi se promet obavljaosiurno. 25

26 HrvatskenarodnenošnjezapadnoaSrijema(II.dio) Ime i po vi jest Sri je ma Piše: Ior Kušeta Hrvatski traovi u Srijemu mou se pratiti kroz prošlost, sve do današnjihdananakulturnom,književnom, političkom i svim druim područjima.nažalost,posljednjihosamdesetakodina svijest o tome potisnuta je iz javno razmišljanja. IME I PO JAM SRI JE MA: Smatraseda jetribalskikraljsirmo naobalisaveosnovaoradsirmij,kojeasukršćaninazvali imenommučenikasv.demetrija Dimitrija, Mitrovica. Okolica preuzima ime Srijem. U hrvatskome književnome jeziku kraj u međurječju Save i Dunava, istočni diokraljevineslavonije,nazivasesrijem. Ikavskipisci,patakoiAntunMatijaReljković, upotrebljavajuobliksrim,aekavski jesrem. SrednjovjekovnipisacStjepanBrodarić pojamsrijemadefinira:odzata(sotin)pa istočnodoušćasaveudunav.biskupladislav Szorenyi piše: Srijem ustvari počinje od ušća Vuke u Dunav, ili Srijem u širem smislu se smatralo da počinje od ušćadraveudunav.uknjizi»hrvatskariječusrijemu«(zareb1995.)stoji:»srijemjehrvatskapokrajinakojusasjeverai istoka međi Dunav, a sa zapada crta koja ide okomito od Vukovara do Bosuta, pa njeovimtokomdoušćausavu,asjua pakrijekasava.«danassesmatrazapadnaranicapokrajinesrijemutokvukeudunavuvukovaru,tecrtomnabosut,aliipakmještaninekih sela, koja su u tom području, za sebe kažudasusrijemciiakosuzapadnijeodte linije. IZ PO VI JE STI SRI JE MA: Antički pisci,naposeplinijei Strabon,ostavljajuprvepisanepodatkeoSrijemu.GradSirmiju III. st. poslije Krista postao je takmac samomerimu,jednoodčetirijusjedištavelikoa Rimsko Carstva, te a nazivahu mnooljudnommajkomradova. Postoji leenda da su učenici apostola donijeli kršćanstvo u Srijem. Poslije je u SirmijuosnovanabiskupijauIV.st.uzdinuta na ran metropolije. U vrijeme Dioklecijanovih proona mnoi su kršćani (oko 200 mučenika) prolili krv za svoju vjeru. Ove odine se i slavi 1700 odina srijemskihmučenika. Biskupijajeobnovljena1229.odine,a 1773.odineujedinjenesuSrijemskaiBosansko-đakovačkabiskupijaujednubiskupijusasjedištemuĐakovu.Unovijedoba uspostavljen je vikarijat za Srijem sa sjedištemupetrovaradinu,kojiskrbiodijelu biskupijeizvanrepublikehrvatske. PisaniizvoriovoredasuHrvatiuVII. stoljećunaseliliprostorizmeđusaveidunava. Od 852. odine Srijemom upravlja hrvatskivelikižupantrpimir.dokjehrvatskom državomvladalanarodna dinastija, u Srijemu je banovaohrvatskiban.u jednom dokumentu iz to razdoblja među sedamhrvatskihbanovaje ibanussremi. KadjeHrvatskadobila zajedničke vladare s Uarskom i oni su, kao nasljednici hrvatskih kraljeva, branili Srijem kao dio Kraljevine DalmacijeiHrvatske. U srednjem vijeku u Srijemusuuspostavljene Srijemska i Vukovska županija. U vrijeme turske vlasti Srijem je postaosandžak.utovrijemejenajvećibrojkatolika (Hrvata) protjeran prema zapadu, a u Srijem s Turcima dolazi prvi pravoslavni živalj kojea do tada ovdje nije bilo. Primjerice,iBeorad,kojisetadazvaoNandorFehervari,icijelaMačvasudiomađarskedržavedodolaskaTurakanaoveprostore.NakonoslobođenjaodTuraka,1745. uspostavljenajesrijemskažupanijasasjedištem uvukovaru. Postojala je do odine.urazdobljuod1918.do1941.odinevlastisusrijempodijeliledanebude jednacjelina.uvrijemenezavisnedržave Hrvatske obnovljena jevelika župavuka obuhvativšicijelisrijem. Nakon Druo svjetsko rata istočne ranice socijalističke Republike Hrvatske suodređenenaštetuhrvatskeiranicaje povučena tako da je najveći dio Srijema ostaoizvanhrvatske.čaksuiranicebanovine Hrvatske iz bile istočnije. Osamostaljivanjem Republike Hrvatske, ove ranice su postale i državne ranice FELJTO N samostalnerepublikehrvatske.takosei velikibrojsrijemskihhrvatapoprviputu svojojpovijestinašaoizvandomovinehrvatske.alikakosusrijemskihrvatiuvijek kroz povijest dijelili sudbinu cjelokupno hrvatskoa puka, pa je tako bilo i u posljednjoj deceniji XX. stoljeća, najveći broj ih se našao kao pronanici u svojoj matičnojdomovinihrvatskoj. TRA DI CIJ SKO ODI JE VA NJE: Sela u okolici Šida: Bapska, Berak, Gibarac, Ilača,Lovas,Tovarnik,Sotin,Tompojevci ikukujevcinalazeseuzapadnomesrijemu, u plodnoj panonskoj ravnici koja od Vukovarapr okuprelaziupitomeobronkeFruškeore.GibaraciKukujevcisu u Vojvodini, a skoro svi stanovnici su pronaniidanasživediljemrepublikehrvatske, najviše u okolici Osijeka, dok su ostala spomenuta sela na krajnjem istoku RepublikeHrvatske.Pomnoimelementimamaterijalneiduhovnetradicijskekultureovasuselaslična.Doživljavamoihzasebnom cjelinom unutar šire srijemsko prostora.jednaododrednicabilajeitradicijska narodna nošnja. Odjeća hrvatsko stanovništvauovimselimabilajejednaka, s prepoznatljivim razlikama nasuprot nošnjama šokačkih Hrvata u bližoj ili daljojokolici. Krojem,materijalom,tehnikamaukrašavanja,inventarom,stilomodijevanjainazivljem ovo se ruho uklapa u opću sliku tradicijskeodjećehrvatašokacaupanoniji. Nalikuje nošnjama susjedne Slavonije, pojedini elementi upućuju na intenzivne vezeshrvatimašokcimaubačkoj,aneki suizrazitosrijemski. U slje dećem bro ju: Ob na vlja nje bašti ne 26

27 FELJTO N Kakojeumiraomojnarod(33.) Pre ko Du na va }iri li ca i srp ska za sta va PribližavamoseBaranji.Uzbuđenje,a i izvjesna nelaoda, možda i strah. Imasvea!PrijeskretanjanaBatinski most, kolona od nekoliko automobila, ulavnomsreistracijamaizopćinazapadne Slavonije, po koji traktor i kamion ispred nas. Prolaze kroz policijsku i vojnu kontrolu.imidolazimonared.osobneiskaznice imamo, a i crvene pasoše. Nelaodniosjećajuvijeksebudiutakvimprilikama.Pitanjasuprepoznatljivaiočekivana. Naime,ulipnjusamprviputušaouBaranju nakon poznatih baranjskih zbivanja. Išaosamvidjetikuću,aisvojekojisuostali. U srpnju sam ponovio put, te tako bar jednommjesečnoposjetimbaranju.naprvi poled sve je isto kao i prije. Prešavši Dunav,namostupločasvelikimćiriličnim slovima:saokrajinaisrpskazastava.iza pločeiispodzastavevojnikun-aubunkeruodvrećaspijeskom.brko,belijanac. Prepoznajemaizprijašnjihdolazaka.Podiže rampu. Jedan po jedan se propušta. Nekoliko metara markirano puta, dalje nasdočekujedruapostajaipostav:sao policajactražileitimacije,»uenovac«preledaprtljažnikipromatra. BA RA NJA TUŽNA I PU STA: Naulasku plaćamulaznupotvrdu50dinara.možeiu juoslavenskim dinarima. Nemam krajinskih. Do sada nisam plaćao pri ulazu. Službenicimeupućujuupolicijskustanicu nanjenuovjeru,sdruestraneceste.prije seišlousredištebatine.vidiosamtadacrkvu i župni ured. Stoje cijeli i izvana se čineneoštećenima. Pedesetdinaraplaćamipolicijizaovjeru.Baranjajelijepa,aliunjojjetužno.Nijedno automobila na cesti, osim jedno autobusa s nekoliko putnika. Da, Baranja jelijepa,alitužna.naulaskuuusputnaseladočekujunaspločesažutompodloom i crnim ćiriličnim slovima. Sela su pusta kaoiceste.utopoljusamsezaustaviou namjeri da potrošim krajinske dinare. U tomselusambiodavno.prodavačicazatrovačkim šankom ostavlja dojam zaplašene i nesiurne djevojke. Čini mi se poznatom,alisenisamusudioupitatijeli Baranjkaikakojeuselu.Nisamtoučinio zbo njeno straha. Police u trovini su prazne. Samo nešto tjestenine, kućnih namirnica,nekolikovrećicabombonaivafli. Htio sam kupiti dvije-tri štruce kruha, ali sammoaodobitisamojednu,jersupreostale tri rezervirane za jednu osobu. Tako mionareče.sjećamsedasuovamodolaziliutrovinuzboopskrbljenostiipopularnihcijena. Ba ranj ska ele i ja Ej, ze mljo Bes kraj ne širi ne i du bo kih bra zda moj to pli kruše dje tinj stva si ro maštva i bo a tih a zda le dam te kroz pro zor da lji ne i čežnjom sli kam ju tro ti u ro si što bi ser je pro spe i obri se ba ranj ske pla ni ne i cvi jet u ko si Šoki ce u mašli ja ri i čip ka nom plat nu na dan Ve li ke Go spe ti si kao sli ka što iz knji e sta re sr cu bli ska ćutke i ne moćno le diš dok u tuđini zbo tuđina po le dom lju bim obri se u pla vom među dvi je ri je ke Du na vom i Dra vom u stra hu Da mi ne iz bli je diš (Mar ko Klja jić)»kod Ante«sam potrošio svoje krajinskedinarezamalobombona,keksaištrucukruha.učinilomisetopreskupim.prbiližavamo se našem selu skrećemo»kod križa«bez križa. Komunistima je smetao pasuauklonili.araskrižje»kodkriža«jeostaloužaronumještanainadaljepod istimnazivom.inaulazuunašeselojevelika žuta ploča i crnim slovima ispisano imeselaćirilicom.natpisisuuvijekbililatinicom, a ploča je bila manja s bijelom»ova(moja)knjiajeslika;riječju(imojom),fotorafijom (i mojom) i dokumentom (i mojim) satkano dramatično i krvavo mozaika o stradanju (i mo) Naroda (i moje)ikatoličkecrkveu koju je utkana (i moja) malaljudskaisvećenička sudbina, ali istovremeno (i manje) i slika moa Piše: Marko Kljajić stradanja, koje je utkano u sudbinu mo narodaimojecrkve.«podloom i plavim slovima. Oduvijek su, kakosepamti,ovdježivjelikatolici,hrvati,mirni,vrijedniiboobojaznišokci.više od jedne trećine ih je izbjelo. Najviše ih seskloniloususjednumađarsku. CR KVE NA ZVO NA ŠUTE: Toranj velebnecrkvepodižeseunebo,azvonaveć jedanaest mjeseci šute. I crkvena vrata se neotvaraju.užupnomuredujedodolaska UNPROFOR-a bila komanda JNA. Iza njihostaojenered,pustošičetiri»c«po pročeljima kuća i dvadesetak u naše kuće useljenih novo pridošlih srpskih obitelji. Uzcrkvunovakućanakatodbijelefasade,stojikaomusavaioćoravjelaljepotica, zapaljenihprozora.odnijelisusve,povadiličakiutičniceiprekidačeizzidova.takojeiudruima.prolazimonašom»lavnom ulicom«. Tek poneko čeljade. Vidim čika Vinka Kanina uz cestu ispred kuće. Zaustavljamse,izlazimipozdravljamlasnosnašim»HvaljenIsus«,naštaonodovara»Amennavik!«O,tositiMarko! Da,jasamčikaVinko.Razovaramo.Svudajepunoorčineitjeskobe. Usmirajprohladnoožujskodanaprostrani Mohački tr, kojim dominira crkva neobično oblika, nalik na sinaou ili džamijubezminareta,počinjesepunitiljudimakojitutražesvojmirnakonjošjedno dana provedeno izvan domovina. U njihovimmolitvamadominiratćevapajiza mirom i zahvalnost Bou, kao i njihovim domaćinima.ti ljudi nisu klonuli duhom. Njihjošodržava,nakonsvihnedaća,nada upovratak»doma«.pronaniciizbaranje na taj način završavaju svoj pronanički dan. Svećenik, salezijanac, Stjepan Pasarić, i sam je pronanik. Pretposljednji je svećenikkojijenapustiobaranju,proživjevši u njoj pet strašnih mjeseci četničke aresijeiterora.kroztihpetmjesecividio jemnoozla,aisamapretrpio.kažeda je to»bila nemoralna situacija daleko od ljudskoibožje«. 27

28 feljto n RazličitevizijeuređenjadržavepredizborezaUstavotvornuskupštinu najavilesukrajjedinstvameđusubotičkimslavenima Piše: Kalman Kuntić UtjecajpolitičkihpromjenanaizjašnjavanjeHrvataBunjevacakoncemXIX.itijekomXX.Stoljeća(3.) Bu njev ciu no voj dr`avi Jesen1918.odine,kojajeprethodilaprvoprosinačkomujedinjenju u Kraljevinu SHS, u svim krajevima Vojvodine obilježenajesamooraniziranjemsrpskoibunjevačkostanovništvasciljemstvaranjaoranavlastikojibizamijenilimađarsku upravuubanatu,bačkojibaranji.početnuinicijativuimalisudemokrateokotihomiraostojića kojisusezalaalizaujedinjenje preko Narodno vijeća u Zarebu. Radikali, pak, okupljeni oko Jaše Tomića tražili su da se ujedinjenje izvrši direktnim priključenjemkraljevinisrbiji,paformirajunarodneodbore.prvoa dana studenoa formiran je tako Bunjevačko-srpski narodni odbor u Subotici. U Somboru su formirana dva odbora: Bunjevački,podvodstvomIvanaPaštrovića ibunjevačko-srpski,pod vodstvomjovanalaloševića. SličanodborformiranjeiuBaji. VodećuuloumeđuBunjevcimaimalisu MirkoIvkovićIvandekić istipanvojnićtunić,kojisupostaličlanovinarodnovijećauzarebu,dokjeblaškorajić,skupasasubotičkimradikalima Vladislavom i Jovanom Manojlovićem, osnovao Bunjevačko-srpskunarodnuardu. TRIANON:PokušajiKárolyijevevladedasveopćimreformama spasiuarskuostalisubezuspješni,pajeposlijeneuspješnihpreovorasrpskavojskaušlauvojvodinu,odnosno13.studenou Suboticu,ukojujesljedećedanastiaoinovikomandantVladislavKrupežević. Na velikoj Narodnoj skupštini u Novom Sadu 25. studeno 1918.odine,Banat,BačkaiBaranjapriključenisuKraljeviniSrbiji.Posljednje,pak,formalnevezesmađarskomvladomuSuboticisuprekinute9.prosinca,kadaumjestoLukePleskovića veliki župan postajebunjevacstipanmatijević.razdobljeod1918.odinedomirovnouovorautrianonuobilježenojenastojanjem dasecijelabačka,uključujućiibajskitrokut,priključikraljevinishs. Konačno,4.kolovoza1920.odinepotpisanjeMirovniuovor kojim je Subotica pripala Kraljevini SHS, dok je Bajski trokut ostaoumađarskoj. Nakonuspostavljanjanovevlastineslavenskinarodi Mađari, NijemciiŽidovi lišenisupolitičkihiostalihprava(ukidajuse mađarske škole, zabranjuju se novine, činovnici se izbacuju iz državne službe), što izaziva i neuspješnu pobunu Mađara, da bi punopravnirađanipostalitek26.lipnja1921.odine. STRANKE: No, različite vizije uređenja države pred izbore za Ustavotvornu skupštinu najavile su kraj jedinstva među subotičkimslavenima.usporedoseformirajumjesneoranizacijevelikihstranaka,apokrajnjihosnivajusenove,ulavnomreionalnestranke.većinabunjevacapriklonilasebunjevačko-šokačkoj stranci(bšs)kojajeosnovana1920.odine,akojaseupočetku zalaala za interalno juoslavenstvo, decentralizaciju države, odnosnoautonomijuvojvodine,teizdavalastranačkolasilo,izazitoklerikalnineven,kojiseodlikovaosvojimantiliberalizmomi antisemitizmom. Proramstrankepredstavljenjenavelikomnarodnomzboru10. listopada1920.odine,nakojemujepokrajzalaanjazaautonomijuvojvodinetraženodasezemljapodijelibezzemljašima,ane kolonistima,idasenezapošljavajučinovnicisastrane.listopada odine osnovana je i mjesna oranizacija Hrvatske pučke stranke(hps)kojojsunačelubilimihovilkatanec iivekopilo- Velika narodna skupština u Novom Sadu vić.izrazitojuoslavenskiopredijeljeniliberalnibunjevciokupi- lisuse,pak,okodemokratskestranke(ds)kojajeusuboticiza- počelasradom1919.odine.međubunjevcimaustranciisticali susegavrođelmiš inovinarlazarstipić,kojijepokrenuopartijskidnevniknarod. MjesnaoranizacijaNarodneradikalnestranke(NRS)osnovanajeožujka1920.odine,anačelusujojbiliulednisubotički Srbi:braćaManojlovićiprofesorPravnofakultetaAleksaIvić. NRS, iako izrazito srpska stranka, privlači u svoje redove i Bunjevce. Vodeći među njima bio je vojni liferant Marko Jurić, oorčeniprotivnikhrvatstvameđubunjevcima.bunjevcizemljoposjednici,pak,okupilisuseokozemljodilskestrankepodvodstvomivanacrnkovića,kojaseubrzoutopilauradikale. Konačno, značajnu ulou do zabrane rada imala je KomunističkapartijaJuoslavije(KPJ),kojusudobrimdijelomčiniliranijičlanoviSocijal-demokratskepartijeUarske,akojajeuVojvodinidjelovaladopočetkaMađarskerevolucijeožujka1919.odine.KPJjeKraljevinusmatralaversajskomtvorevinomumjesto kojetrebastvoritisavezsovjetskihrepublika.uvodstvukpjbilojeibunjevaca:belabuljovčić,stipankatrinkafrancišković. Nastavitćese 28

29 o kom s ve]enika Piše: vlč. mr. Andrija Kopilović Svatkoodnas jeizabran. Posebnoje svakoodnas Booblikovao iposlaou svijet.nebi nitkopostojao daavećprije Bonijeimao usvomeumui usvomesrcu,i ondaa ostvariou svijetu Siurniubudućnost Danas slavimo U pravonadanizlaskanašea lista, Katolička crkva slavi jedan neobičan bladan: BladanSrcaIsusova.Nekamise ne zamjeri što ću na posve vjernički način razmišljati o tom velikom otajstvu. Za vjernike će ovo razmatranje biti prilika da se obnove u temeljnom vjerničkom opredjeljenju života u loici ljubavi, a našoj braći i sestrama kojinisuvjernicinekaovorazmišljanjebudebareminformacijakako mi kršćani ledamo u dubinu otajstva svoa i svakoa ljudskoa života. Pitanje od koje drhti srce svakočovjekajest:dalinasbo voli?akonasbovoli,ondasmo svimi,čitavočovječanstvoiljudskapovijest,prirodaisveštopostoji, velika obitelj izišla iz Božje srca.akonasbovoli,ondasmo siurni u budućnost, možemo se nadatizdravlju,miruiblaostanju. AkonasBovoli,smijemoistraživatisveuprirodi,svijetuiuživotu, biti ono što jesmo, razvijati svojetalentedopunine.ljubavje prostor u kojemu smijemo klicati, veseliti se, putovati, jer smo iz ljubaviizišliiuljubavutječemo. LJUBAVBOŽJA:UStaromzavjetuBojeupozoravaoIzraelceda suizabraninarod.svatkoodnasje izabran.posebnojesvakoodnas Booblikovaoiposlaousvijet.Ne bi nitko postojao da a već prije Bo nije imao u svome umu i u svome srcu, i onda a ostvario u svijetu. Bo je želio da svaki od nas bude član njeova predrao naroda.boseradujenadsvakim odnas.kaoštootacmotridijeteu iri, pazi na svaku njeovu riječ i estu, tako se Bo raduje svemu što mi činimo. Mi se možemo poput djece irati života pred njeovimlicem.svakoaodnasbo izvodi iz opasnosti u koje upadamo.bonasizvlačiizsvijeta dje su prisutne smrt, bolesti i opasnosti na svakom koraku. Bo nemadruorazloadanasstvori, neo taj što uživa u našem postojanju. Zato Bo rado otpušta sve rijehenaše,oniscjeljujesvenaše slabosti, on izbavlja naš život od propasti i ne dopušta da nestanemo. On se raduje kada može srce biti nježan i iskazati nam svoju dobrotu.gospodinznadasmokao trava,poputcvijetakojidanasjest a sutra uvene. On zna da smo nemoćni, da je naša spoznaja oraničena. Zato se ražali nad nama i našim rijesima, i uvijek iznova dolazi da nas uzme u naručajiizbaviodsvakenevoljei opasnosti.onćeuvijekonimakoji supotlačenivraćatipravicu.nitko neće ostati obezvrijeđen. On je milosrdan, on milostivo leda na svakoa, spor je na srdžbu, on ne postupa po našim rijesima niti nam plaća po našim krivnjama, neoposvomemilosrđu,posvojoj dobroti, po svome očinskom stvaralačkomduhuisrcu. Ta ljubav Božja razlivena je i u srcimanašimpoduhusvetomkoji nam je darovan. Ljubav je naša ezistencija i ljubav je naš posao. Ljubimo li svoj posao, ljubimo li samisebeisvojuezistenciju,ljubimo li svoju djecu, obitelj, svoju kuću, jelo, piće i odijelo, prirodu, svoje radno mjesto, svoju Crkvu, ako se znamo svemu u životu radovati,tadasmoušliupodručje Božje, jer on je ljubav. Tko je ljubljen, od Boa je rođen, ali i poznajeboa,kažesvetiivan.bo jetakoljubiosvijetdajedaosvoa jedinoa Sina da za nas umre. Njeajeposlaoknamausvijetda ne budemo sami, neo da živimo po njemu. Tako je Božja ljubav zakucala u jednom malom ljudskom srcu. Bo je u Isusu Kristu raširio ruke i zove nas:»dođite k menisviumorniiopterećeniijaću vasodmoriti«.tajbojeusvome SinuIsusuKristunakrižudopustio da mu probodu bok iz kojea su potekli krv i voda, znak ljubavi i znak sakramenata Crkve. On pokazuje na to srce i ovori:»učiteseodmenejersamkrotkai ponizna srca, i naći ćete spokoj dušama svojim.«na njeovu srcu probodenu,ranjenu,nokojeunatoč tomenikadneprestajeljubiti,jest zapravo naša svadašnja škola. Bo je Isusa poslao da živimo po njemu.daunjealedamokaou svoa starije brata, njea kako nosi križ, kako a raspinju, ali kako uskrsava i pobjeđuje, da ledamo u njea kako prolazi svijetomčinećidobro,kakosvaku nevolju,svakuzloćumičeodljudi ikakoliječisvakunemoćibolest. Gledamokakonetražiodnasdase mi žrtvujemo i dadnemo naknadnicu za naše rijehe, neo se on žrtvuje i pomiruje nas s Boom. OtkadaseBopojaviouljudskom liku, otada a možemo naći kad odljubimojednidrue.budućida namjeposlaoduhasvetoa,aon jeljubavocaisina,ondajenaša čitava ezistencija i jedini spas u životudatakoljubimojednidrue. TkoupoznadajeBočakvlastito Sina poslao da nas zavoli i uvjeri dasmoljubljeni,tajljubiboaitaj jespašen,tajjevećusrcubožjem. Boželidavidimokrižidatime spoznamokakonasbeskrajnovoli. Tkonatoodovoripovjerenjem,i tko Bou zahvaljuje što a tako voli,tkoprihvaćanjeovedarove, njeovaduhaiotkupljenje,tkose perekrvljuisusakrista,tajjebou mio,tajodovarabounanjeovu ljubavitajjeljubljen,vječanineuništiv. Bo je doista ljubav, i tko ostaje u ljubavi u Bou ostaje i Boostajeunjemu.Zapravosveje utimriječima. LOGIKASRCA:Bojepokazao da ima srce. Pokazao je to u liku Isusa iz Nazareta. Budući da je njeovo srce vječno ranjeno, to značidanasvječnovoli,idajesve spreman za nas učiniti. Treba otvoriti vrata do toa srca, treba povjerovati, poletjeti njemu u naručaj i dopustiti Bou da zarli čitavu zemlju. Potrebno je svaki dan ponavljati svojoj duši: Slavi, dušo moja, Gospodina, jer on te voli,ontiopraštasve,onterli,on te nježnošću kruni, on te zove da mudođešblizu,onjenašahranai naše piće. Naš Bo se zove i jest Ljubav. Tako, loika srca postaje i naše opredjeljenje. Kada se u sebe ponire, nailazi se na istinitost vrijednostičovjekaitekaseutoj dimenziji može prihvatiti onakav kakav jest, stoa je mudrost čovjeka,mudrostnetekprihvaćene istinepameću,neomudrostjeona prava koja je sposobna srcem prihvatiti čovjeka i tako služiti»očovječenju«svijeta. To je naš proramitojetaloika.postojei drue, ali je opasno da one ne donesu plodove pravoa»očovječenja«. 29

30 Promocija Predstavljenafotomonorafija»Našimladenci«StankeKujundžić UoranizacijiHrvatskoakademskodruštvaSubotica10.lipnja u svečanoj Vijećnici Gradske kuće održana je promocija fotomonorafije»naši mladenci«stanke Kujundžić. U svečanoj Vijećnici, koju su posjetiteljiispunilidoposljednjemjesta,promocijajeotpočelauzlazbujuniorsko orkestra Subotičko tamburaškoorkestrapodravnanjemstipana Jaramazovića. Nakon nastupa mladih tamburaša predsjednikhad-adujorunje pozdravio je posjetitelje, kao i Stipu Medu, trećetajnikaveleposlanstvarepublike Hrvatske u Beoradu, Miroslava Kovačića, konzula prvo razreda u eneralnomkonzulaturepublikehrvatskeu Subotici,ZoranaPrćića,načelnikaSjeverno-bačko okrua i Árpáda Pappa, predsjednika Izvršno odbora SkupštineopćineSubotica. KARAKTERISTIČNI BUNJE- VAČKIOBIČAJI: DujoRunjejeizrazio zadovoljstvo što je Hrvatsko akademskodruštvoizdavačfotomonorafije»našimladenci«stankekujundžići istakao važnost izučavanja i proučavanjakulturnebaštinepodunavskihhrvata, jer bez spoznaje tradicionalnih vrijednostinemaniuspješneizradnjebudućnosti. U daljnjem dijelu prorama ovoriojedipl.etnoloárpádpapp.»veoma je značajno što je istraživanjestankekujundžićoivičenajedinica okarakterističnimbunjevačkimobičajima.knjia Našimladenci sastojiseiz dvadijela.prvidioknjiesastojiseod nizakronološkipostavljenihfotorafija kojeprikazujusvadbenunošnjumladenaca,dokseudruomdijeluknjieopisuju svadbeni običaji bunjevačkih Hrvata u dvadesetom stoljeću. Knjia je veomavrijedna,jeromoućujeupoznavanjesdijelomnašesubotičketradicije, kaoidaljnjeizučavanjeboatihsvadbenihobičajabunjevacasastajalištaetnološke struke«, rekao je među ostalim ÁrpádPapp,nakončeajeofotomonorafijiovorilarecenzentknjiedoc.dr. sc.milanačernelić. STOLJETNA KRONOLOGIJA:»Fotomonorafija Stanke Kujundžić svojevrsni je kulturno-povijesni dokument razdoblja koje je njome obuhvaćeno. Osim slikovno vremeplovakrozprijelomnetrenutkeuživotimamnoihbunjevačkihobitelji,mou one poslužiti i kao polazište za istraživanje povijesti fotorafije u Subotici s etnološkom tematikom, na način da se proširi fundus fotorafija i nanekadruapodručjaizživotaikulturehrvatabunjevaca.udruomdijelu knjie Stanka Kujundžić opisuje svadbene običaje Hrvata Bunjevaca u dvadesetom stoljeću u Subotici, onako kako je to sama doživjela upotpunjeno kazivanjima starijih ljudi iz njeno okruženja. Knjia Stanke Kujundžić vrijednojedjelookulturnojbaštinihrvata Bunjevaca kroz razdoblje od jednostoljeća.fotorafijesamezasebe, bezposebnokomentara,ovoreodu- kultura Uređuje: Zvonko Sarić Svje do~an stvo o tra di ci ji KnjiakojaocrtavaduhživotabunjevačkihHrvata Stanka Kujundžić ovori na promociji fotomonorafije Ar hai~nisvad be ni obi~aji Pre da va nje doc. dr. sc. Mi la ne Čer - ne lić pod na zi vom»istraživa nja bu nje vačke et no-e ne ze«održano je 11. lip nja u Za vičaj noj a le ri ji dr. Vin ko Perčić. Doc. dr. sc Mi la na Čer ne lić o - vo ri la je o ka rak te ri stičnim ele men ti ma svad be nih običaja i spe ci fičnim sva - tov skim li ko vi ma na osno vu ko jih se može utvr di ti, ka ko se raz vi ja la bu nje - vačka et no-ru pa. Po sje ti te lji pre da va - nja ima li su pri li ku čuti više i o sva tov - skom li ku ko ji se na zi vao staćala. Nje - o va ulo a se mi je nja la kroz po vi jest, a običaj da staćala pred vo di svad bu pot pu no se iz u bio. Ar haični svad be ni običaji kao čvr sti et no loški ele men ti osno va su istraživa nja doc. dr. sc. Čer - ne lić o bu nje vačkoj et no-e ne zi. huvremenaizkojeapotječu.skuplje- nenajednommjestuizvrsnasustoljet- na kronoloija kulturnih zbivanja i modnihmijenakojesuutjecalenanačin odijevanjahrvatabunjevaca«,reklaje doc.dr.sc.milanačernelić,apotomje istakla,kakojespecifičnostoveknjie štojeunjojkrozslikuiriječprikazan dio života autorice, jer interes za znanjemoživotusvojihpredakaprobudile su fotorafije njezine prabake Kriste Stantić udane Malaurski, kojima se kao djevojčica divila i u svojoj dječjoj radoznalosticrpilasaznanjaoživotuiz tihvremenaodsvojeadidaujakaluke Malaursko. SLIKOM I RIJEČJU O SVADBE- NIM OBIČAJIMA:»Interes za svoju kulturnu baštinu Stanka Kujundžić je iskazala sakupljanjem vjenčanih fotorafijakrozvišenaraštajausvojojobitelji,odrođaka,prijateljaiznanaca.posebnojeupijalainformacijeoobičajima i životnim doađanjima kroz više naraštaja,ukojimajeisamasudjelovala, teslikomiriječjuosvadbenimobičajimasvimanamadalanauvidisječakiz svojeaživotaiživotasvojihpredaka«, reklajedoc.dr.sc.milanačernelić.na koncu promocije fotomonorafije»našimladenci«,stankakujundžićzahvalilasesvimaonimakojisudalifotorafije.»prema ovim fotorafijama, uvijeksmobiliueuropi,kaoštosmoto idanas«,reklajestankakujundžić. 30

31 kult ura Vijesti Pred sta vlja nje knji e Zlat ka kra ma ri}a u Su bo ti ci U oranizaciji HrvatskečitaoniceSubotica u Velikoj vijećnici Gradske kuće 24. lipnja bit će predstavljena knjia»jesulipolitičari krivi za sve«zlatka Kramarića, književnikairadonačelnika rada Osijeka.Oknjiziće ovoriti Kristina Peternai, prof. hrvatskeknjiževnosti. Zlatko Kramarić je objavio više knjia iz područja teorije književnosti, estetike,povijestiifilozofije.gradonačelnikosijekajeod1990. odine,asaborskizastupnikod1992.odine. točke na ovoj manifestaciji izveo je tamburaški orkestar»biseri«,pjevalajeandreabiro,arecitiralisufilipčeliković inevenamlinko.ivanmanjeskonajčešćeslikapejzaže imrtvuprirodu,alinaovojprvojsamostalnojizložbipredstavio se izborom apstraktnih slika. Izložba zavređuje iznimnupažnju,jerslikeivanamanjeskanadilazestandarddo sadauobičajenoviđeno. Na stup naj mla ih ~la no va Su bo ti~ko tam bu ra{ko or ke stra U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici nastupila su djeca koja tek otvaraju prve stranice zvuka tambure. Svoj Iz lo`ba dje~jih ra do va Iz lo`ba sli ka Iva na Ma nje ska Izložba radova mlađe rupe Likovno odjela Hrvatsko kulturnocentra»bunjevačkokolo«bitćeodržana21.lipnja u»zavičajnoj aleriji dr.vinko Perčić«. Otvaranje izložbejeu18sati. UvelikojdvoraniHKC»Bunjevačkokolo«15.lipnjaotvorenajeizložbaslikaIvanaManjeska članalikovnoodjela HKC»Bunjevačkokolo«.IzložbujeotvoriopredsjednikLikovnoodjelaJosipHorvat,aoraduslikaraManjeskaovorila je povjesničarka umjetnosti Ola Šram. Glazbene prvinastupimalasudjecakojaučetamburuusubotičkom tamburaškomorkestru,apotomjenastupioidječjitamburaški orkestar u uzrastu od četvrto do sedmo razreda. KoncertjezavršennastupomJuniorskotamburaškoorkestračijisučlanoviuuzrastuodosmorazredainadalje. Devedeset odina od smr ti An tu na Gu sta va Ma to{a AntunGustavMatoš rođenje13.lipnja1873.odineutovarnikuusrijemu,spreminuo je 17. ožujka u Zarebu. Politički, Antun Gustav Matošbiojeorljivipravaš, starčevićanac,intelektualacukojeajenacionalna svijest bila snažna. Hrvatski jezik i hrvatski krajobraztematskajeokosnicaimatoševapjesništva.matoš,boeminesputaniintelektualac,bezprestankaupolemici,oporbi,kritikjeoštrapera.no,kaoštojetežećiskladom iharmonijompjesničkojezikaoboatiohrvatskupoeziju, takojeukritici,polemiciifeljtonima,paiuputopisnojprozi,uveovisokaistroastilskamjerila. 31

32 kult ura Likovnostvaralaštvo ZavršenPrvilikovnisusretuĐurđinu Izvorni likovni izra`aj Održanokrulistolo»Umjetnostiutehnicislame«Na Dječjem odjeljenju Gradske knjižnice Subotica 11. lipnja održan je okruli stol na temu»umjetnostutehnicislame«.mr.lazar Ivan Krmpotić pozdravio je okupljene slamarkeisvenazočne,ističućikakoće većskorosedamdesetljećaodkakose vještina rada sa slamom prenijela iz područja pučko stvaralaštva na područjeumjetničkooblikovanja. Mr.KrmpotićnadaljejepozdraviolikovnukritičarkuVišnjuSlavicuGabout kojasesovomvrstompučkeumjetnosti nedavno susrela, prilikom predstavljanja knjie mr. Krmpotića»Umjetnostutehnicislame«22.travnjauGalerijiFakultetaelektrotehnikeiračunalstvauZarebu,kojejebilopopraćenoi izložbom slika izvedenih u zahtjevnoj tehnici pletenjem i slikanjem slamom. Mr. Krmpotić također je pozdravio i prof.dr.sc.marijanađureka,kojivodi spomenutugaleriju»fer«. RADOVI SLAMARKI NA INTER- NETU: Ostvaralaštvuutehnicislame prvojeovorilavišnjaslavicagabout koja je istakla kako već sama povijest ovepučkeumjetnostipokazujedajeto jedinstvenobliklikovnostvaralaštvau kulturi bačkih Hrvata, koji je potpuno samosvojan.»geneza ovoa stvara- Razovor o radu slamarki laštvasvojekorijenevučeizanonimno- a pučkoa rukotvorstva vezano uz žetveneobičajebačkihhrvatapodnazivom Dužijanca. U ovom stvaralaštvu odlučujuću ulou odirao je snažan proboj kreativneautorskeindividualnosti i izvornosti«, rekla je među ostalimvišnjaslavica Gabout, dok je prof. dr. sc. Marijan Đurekrekao,kakosu uz standardan katalo koji je pratio izložbu slamarki u Zarebu, njihovi radovi postavljeni i na internet, jer već šest odina postoji webstranica Galerije»Fer«(www. fer. hr/exhibition),kojauzvizualne,pružai višejezičneinformacije. SPOMEN-PLOČAKATIROGIĆ: U Đurđinu je tijekom sljedeća dva dana, 12.i13.lipnja,održanPrvilikovnisusret»U moru klasova«. Slamarke su stvaraleuprirodiiupastoralnomcentru kraj đurđinske crkve. Prve večeri ovoasusretanastupiojekomornitamburaški orkestar»musica chorda«pod ravnanjem Nele Skenderović, dok je idućedanaotkrivenaspomen-pločana zradi Pastoralno centra u čast Kati Roić, jednoj od rodonačelnica rada u tehnicislame.mr.lazarivankrmpotić ovorio je o radu Kate Roić, a spomen-pločusuotkrilipredsjednikpastoralnovijećamarkodulićiprof.dr.sc. Marijan Đurek, nakon čea su posjetiteljimolipoledatiizložbunastalihradova na Prvom likovnom susretu u Đurđinu. Z. Sa rić Neimarikulturnebaštine Niko Andrija{evi} ( ) Niko Andrijašević, prozni pisac, književni kritičar i publicist rođen je u Gradcu 24. siječnja odine, a preminuo je u Sarajevu 25. srpnja odine. Pučku školu završio je u Gradcu, a klasičnu imnaziju u sjemeništu u Splitu. Povijest, zemljopis, eoloiju, pravo i slavistiku studirao je neredovito u Beču i Zarebu. Doktorirao je temom s područja eoloije. Andrijašević je pisao pripovijetke, novele, kao i književne osvrte i kritike o K. Š. Gjalskom, D. Šimunoviću, H. Bahru, M. Uvodiću. Pisao je i prikaze o likovnim izložbama E. Vidovića, A. Uvodića, I. Mujezinovića i dr. Surađivao je u brojnim publikacijama, među ostalim:»jadranu«,»novom listu«,»hrvatskoj kruni«,»hrvatskom kolu«,»glasu Matice hrvatske«,»hrvatskom pokretu«,»bosanskoj vili«,»hrvatskoj obnovi«. Služio se pseudonimom Niko Petrov. U kritici Andrijašević je nazvan predstavnikom seoske novelistike, iznosi svijet malih ljudi posebice iz rodno kraja (M. Marjanović). Djela:»Antun Tresić Pavičić«(sa S. Perišićem), 1902.,»Slike i priče iz neretvanske krajine«, 1907.,»O vertikalnom pomicanju obalne crte u historičko doba na sjevero-istoku Jadranskoa mora«, 1909.,»Pripovijesti«, 1912.,»Izabrana djela, Pet stoljeća hrvatske književnosti«

33 kult ura Kazalište Talkshow»Uho,rlo,nož«nasubotičkojkazališnojsceni Ne cen zu ri ra no se ci ra njere al no sti P rošlo tjedna u srijedu, deveto lipnja, Komorna scena Narodno kazališta u Subotici bila je popunjena. Razlo doista vrijedan pažnje. GostiizZareba,teatarRuantino.Monodrama, točnije talkshow»uho, rlo, nož«potekstusuvremenehrvatskespisateljicevedranerudan.glavnaijedina akterica Gordana Gadžić. Režiju i adaptaciju je potpisala Hana Veček. Ovapredstavajeotvorilamanifestaciju Mjeseckulture,oveodinenaslovljenu»Jednaki u kulturi«, u oranizaciji America s Development Foundation-a, Gradske knjižnice i Skupštine Općine Subotica. Prvidani»pravoa«ljeta,bilisudoista vrući i na sceni Predstava započinjedirektnomkomunikacijomspublikom,»ispitivanjem terena«u vidu propitivanja prvih redova o bračnom statusu.»dalistesretnoudani?«,jesu riječikojenaovješćujudekonstrukciju standardizirano i ustaljeno života, njeovihvrijednostiiinstitucija.istina? Promišljanjepostavljenosistemairazotkrivanje laži koje nam čine život uodnijim? Iskrenost u komunikaciji, neizmanipulirano,otvoreno,aliipomalo, licemjerjem razočarano, čovjeka? VIŠEDIMENZIONALNOST SOCI- JALNE PROBLEMATIKE: Scenorafijapredstavejeosmišljenaminimalistički i u potpunosti nas je fokusirala nasadržinudramskotekstainaravno, kakojevrijemeodmicalo,nasvebolju lumačku izvedbu Gordane Gadžić u ulozitonkebabić.odlukuoovakvom, težem, pristupu teatarskoj izvedbi, bez ikakvih pomaala, suerirala je sama bitteksta.tekstjeprepunpsovkiiaresivnoovora,tejenaplakatukojiprati ovu predstavu naznačeno, u maniru političke korektnosti, da je komad zabranjenmlađimaispod16odina.tijekpredstavenosiusebiprerštnalih emocionalnihpromjena,odpotpunejeze,dospasonosnosmijeha,tekaotakavnedopuštaprostorazamorupublike. Višedimenzionalnost socijalne problematike drama prikazuje kroz fenomene rata, propaande, obitelji, braka, nacionalnosti, međuljudskih odnosa Ona kao nož iz naslova secira ratnoiposlijeratnohrvatskodruštvo,a svojim općenitostima prenosi pojedine stavove i na cjelokupan ljudski rod i njeovuprirodu. RAZLIČIT PRIJEM KOD PUBLI- KE: U razovoru poslije predstave, pričajućioličnomratnomiskustvu,lumicagordanagadžićkaže:»svevrijemeratasamimalaosjećajdajenedje to drudje bilo, u nekoj visokoj demokracijitipaenleskeiliameričke,da tonebibilonimaloblaže.prosto,ljudi su ljudi «Konstantna, necenzurirana intonacijaovemonodramepodržanaje odstraneprotaonistice:»ipakjerijetkostnaovajnačinovoriti,psovkiima, to je nešto na što su svi navikli, ali čitav njen roman oslikava jednu druu stranusvea,druustranubraka,druu stranu odnosa s ljubavnikom, druu stranu naše odnosa s djecom, što je meninajporaznijeucijelojovojpričii, naravno, jedno užasno hrabro ovorenje o ratu «Direktna rubost ovo tekstaizazivarazličitprijemkodpublike.»kaoisvakaosoba,kadasenađeu nekom društvu, osjeti jednostavno klimudjetomožeidjenemožeionda se i vi tako ponašate. Tako, kada ja iramovupredstavupredjednom,druom, petom publikom, točno osjetim djetokodpublikeprostoizazivakonsternacijuiodbojnost,adjetoprolazi. USuboticijetoprošlo«,izjavljujeGordanaGadžićinapominjedajebilonekolikoslučajevakatastrofalnefrustracije ljudi koji jednostavno tu količinu rubostinisumolipodnijeti. Važnaječinjenicadajeznačajovo djela prepoznat i u Srbiji, te je ono postavljeno početkom ove odine i na sceni beoradsko Ateljea 212. Ulou jedobilajelisavetasekasabljić,dokje predstavu režirala Tatjana Mandić Rionat.Nasreću,ovajslučajnijejedinii usamljeni presedan. Pokraj Vedrane Rudan u Srbiji se iraju predstave hrvatskihautora MiraGavrana,Borivoja Radakovića i druih. Inače komad»uho, rlo, nož«zarebačko teatra RuantinoodiranjepokrajSuboticei ubeoradu,nišu,kikindiizaječaru. Poslijeporaznihistinaivelikihdemistifikacija, ostaju nam samo konstatacije inspiriranepristupomovodjela,kaoi porukom:»recimodajebiloneštopametnih,dasmosvitakoradili,ondabi bilodruačije«.odiranapredstavapobuđuje na razmišljanje, na pokušaj prihvaćanja druačije i različito, te nasizvodinaputsadržajnijekomunikacije s nama samima, a time i s onima okonas.komunikacijajepočelaitraje, zaželimojojsvenajbolje. D. B. Pal ko vić Gordana Gadžić Talkshow 33

34 kultura Riječodjelu 34 TribinaoBalintuVujkovuuZarebu Bo at stvo hr vat sko usme no stva ra la{tva UoranizacijiMaticehrvatskeu Zarebu i zarebačke Udrue za potporu bačkim Hrvatima 11. lipnja u palači Matice hrvatske održana je tribina o Balintu Vujkovu ( ),hrvatskomknjiževniku isakupljačunarodnihpripovijedaka. Onjeovomknjiževnomraduiknjiamanarodnihpripovijedakaovorili su književnik Branimir Donat, dr. sc. Janja Prodan, mr. sc. Sanja Vulić i književnik Milovan Miković, dok je književnik Lazar Merković priložio svojradnaslovljen»opjesniku Cvjetovamećave iliolikuidjelubalinta Vujkova«. ODLIKE LOKALNOG GOVORA: U priloženom radu Merković među ostalim navodi:»kao pisac te sakupljač narodnih pripovijesti Balint Vujkovjeprošaonajčešćepješice,diljem sada već sedam zemalja, istražujući obitavališta polavito podunavskihhrvata,bunjevaca,šokaca, Bošnjaka,Dalmata,GradišćanskihHrvata,Ilira,katkadaiSrba,kakouRumunjskoj,takoiuMađarskoj,iznalazeći nam zajedničko narodno blao ponijeto iz pradomovine i dorađeno novimlokalnimkoloritomuosobenim uvjetimakrozdesetljećaistoljeća«. Govoreći o»antoloiji bunjevačke erotskepriče«,branimirdonatjenaveokakopričebalintavujkova,patakoioneerotske,motivski,tematskiiu obradi, spadaju u vrhunska, europska djelaizoveoblasti,uspoređujućiihsa sličnim ostvarenjima u francuskoj, njemačkoj i ruskoj književnosti. Dr. sc.janjaprodanimr.sc.sanjavuliću svojim su radovima pokazale kako je Balint Vujkov, unatoč obrade i književnestilizacijesakupljeneusmene predaje, uspješno sačuvao odlike svako lokalno ovora koje je bilježio,štojeodvelikoznačajazahrvatskojezikoslovlje. PUČKA PRIPOVIJETKA:»Balint Vujkov započeo je sakupljački rad između dva svjetska rata. U subotičkomčasopisu Književnisever Milivoja V. Kneževića objavio je svoju prvubunjevačkunarodnupripovijetku Luda divojka odine. Uskoro Balint Vujkov pokreće književni časopis»bunjevačkokolo«ukojemuzpoeziju,prozu,esejeidrueradoveznatanprostor posvećujeupravopučkojpripovijetki. Prvu knjiu,»cviće i kamen«tiska 1938.odineuvlastitojnakladi,dokje Jabuka s dukatima iz odine njeovazadnjaknjiaštojujedržaou rukama«, rekao je Milovan Miković napominjući, kako je sakupljački rad Balinta Vujkova trajao pedeset i pet odina.»hodajući od izlaska do zalaska sunca,balintvujkovjepoledompratio bezbrojna saibanja nad pokošenim vlatima, nebrojene naklone zemlji i klasju, naklone kao znak istrajnosti.gledajućiusnoplje,ukrstine, u risare, u žene i djecu što kupe svakuzaostaluvlatžita,ledaojekako izrasta riječ kojom se izriče snaa opstojnosti na vjetrometini. Pokazujućinamtuljepotuštonasmožeirastužiti,Vujkovnikadanezaboravlja ukonačnicisvakazabilježenariječpostaje draocjen izvor podataka za izučavanje rasprostranjenosti hrvatskih ovora, dio cjeline hrvatsko jezika. Svaka je pripovijetka očica kojomjeobujmljenprostornašeusmenoizabilježenoknjiževnopisma«, rekaojemeđuostalimmilovanmiković, izlažući svoj rad»palimpsestni ovorudjelimabalintavujkova«. Z. S. IZ AN TO LO GI JE PO E ZI JE BU NJE VAČKIH HR VA TA An te Zol naić TRA GA NJA Da le ko će od lu ta ti tvo je oči ako bu du tražile sa mo ne bo, jer kad za bli sta u pu noj mo dri ni, raz li ku ju se po nje mu vo de noći. Umo rit će se tvo je ru ke, ako bu du tražile sa mo dru e jer raz li stat će se za r lja ji ko po sli je umor ne du e. Spo taći će se upor ni ko ra ci kad po bes puću oslo nac traže, svud će se raz li ti rav ne ce ste i ras pu po ljit pu to ka ze. Raz i rat će se sr ca pti ca ako u ra ne pro ljeće zađe, ob ne vi djet će ih be ha ri me ki da za vrše u ro blju la ti ca. Tek ka da orao obla ke raz de re Na dla nu ze mlje zvi je zde će nići sve ri je ke, sta ze i pu to ka zi bu ji com će se ta mo sli ti. CILJ Sto pljen u bes ko načnost obećava pej zaže i ras kršća da le ka. Var lji vo r li ko žena. Kad mi sliš da si a do se ao, Otva ra no va vra ta. ANTEZOLNAIĆ ( )rodio se u Subotici. Zolnaić u književnom časopisu»rukovet«surađuje od odine.pišeproznepriloe,abavisei prevođenjemsmađarskojezika.pojavuknjiževnočasopisa»rukovet«usubotičkoj sredini svesrdno je prihvatila prva eneracija poratnih hrvatskih pjesnika:pančić,orčić i Zolnaić.Tadašnji lavniurednikčasopisalazarmerković poticajno je djelovao na nove pjesnike svojim draocjenim pjesničkim iskustvom,pomoavšipjesnicimadaprevladajupočetničkukrizuidasesveozbiljnije anažiraju. Pjesničke zbirke Ante Zolnaića:»3x20«, 1957.,»Zov krvi«, 1962.,»Irasreće«,1965.,»Kolutorkosmijeha«,1970.

35 kult ura Prikaz LadislavHeka,»PovijestHrvataDalmatinauSeedinu«,Budimpešta,2004,str.102. Po vi jest se e din skih Hr va ta Široj je javnosti danas malo poznato da u povijesti Seedina svoje mjesto ima i hrvatsko stanovništvo.uodnosunaostaleetničke skupine u ovom radu (Madžare, Nijemce i Srbe), povijest je Hrvata bila posveneistražena,jerihje,zbomalobrojnosti i sličnosti jezikâ i imenâ s druomslavenskomskupinom,većina autorakojiihnisupoznavalisvrstavala u Srbe. U ukazivanju na mjesto i značenje Hrvata u Seedinu, u novije jevrijemepostaopoznatladislav Heka, kojea je životni put nanio početkom odina u ovaj madžarski rad. Širojsekulturnojjavnostipredstavio knjiom»aszeedidalmaták«,(szeed, 2000.), koja je rezultat njeovih višeodišnjiharhivskihistraživanja,za kojajesvojedobnodobioiprvunaradu»ede Kisteleki«nanatjecanjukoje se dvoodišnje raspisuje za radove iz povijesti Seedina i Csonrádske županije.odsredine1990.odinaobjaviojevišeznanstvenih,stručnihipopularnihčlanakaohrvatimauseedinunamadžarskomihrvatskomjeziku, anedavnomujeizašlaiprvaknjiana hrvatskom»povijesthrvatadalmatina u Seedinu«, koja predstavlja hrvatskom čitateljstvu prilaođeno madžarskoizdanjeiz2000.odine. DALMATINIUSEGEDINU:»Povijest Hrvata Dalmatina u Seedinu«u osnovi se sastoji iz tri dijela. U uvodnom su dijelu u petnaestak kraćih polavljaobrađenerazličitetemevezane zapovijestseedinaihrvataunjemu (dijeloviradakojesunaseljavalidalmatini, njihovi najznačajniji vjerski objektiidušobrižnici,podrijetlonaziva Dalmatin, doseljenje Bunjevaca u Madžarsku itd.), središnji dio knjie predstavljaju kratki prikazi povijesti pedesetak hrvatskih obitelji u Seedinu,doksuuposljednjemdijeluknjie opisani uloa seedinskih Hrvata u radskojupraviiospodarskomživotu rada,teelementinjihoveospodarske strukture. U Seedinu je još u turskome dobu živjelo hrvatsko stanovništvo doseljeno iz Dubrovnika, Dalmacije i Bosne. Dvorskojeratnovijeće1687.dopustilo naseljavanje Hrvata u Suboticu, Sombor,BajuiSeedin.»Zlatnodoba«seedinskihHrvatabilesutrideseteodine XVIII. stoljeća, kada se u nekadašnjoj seedinskoj župnoj crkvi sv. Dimitrija propovijedalo na»dalmatinskom«jeziku,kojijebioinastavnijezikiuškoli.hrvatskaenklavauseedinubilajeudijelovimaradapoznatim kao Palánk i Donji rad (Alszeed). Heka ukazuje na razliku između terminâdalmata(dalmatin),kaooznake za etničku skupinu a koji je danas otovo nestao, i dalmát (Dalmatinac), kaoodrednicuzačovjekaizdalmacije a koja se danas uobičajeno rabi. U radskoj se upravi Seedina tijekom XVIII.stoljećavodiloračunaoparitetu na etničkoj osnovi između četiri najvažnijeradskeetničkezajednice.premahekinimistraživanjima,dalmatini supobrojnostibili»baremupolatoliko brojnikaosrbi«.bilisupoznatipotrovinivinomiuzojuiprodajiduhana, aodobrtnikanajčešćesubiliremenari. Najznamenitije seedinske hrvatske porodicesuduonići ivedreši,ajedan odnajznamenitijihseedinacajebarun i austrijski eneral Adam Bajalić (Seedin,1734. Karlovac,5.VI.1800.). OdpoloviceXVIII.stoljećaseedinski sedalmatinipostupnoasimilirajudabi sedopočetkaxix.stoljećaucijelosti pomadžarili. PovijestHrvatauSeedinuuklapase u širu povijest hrvatsko stanovništva između Dunava i Tise, od Sentandrije pa do Novoa Sada. Hrvatski je puk, daleko od svoje matice, ostao živjeti razasutpomanjimilivećimenklavama uuarskompodunavlju.druisunarodiulavnommalobrojnoetničkihrvatsko stanovništvo, koje se u Uarskoj pojavljivalopodrazličitimreionalnim imenima, zbo sličnosti jezika često poistovjećivali sa srpskom etničkom skupinom, koja ih je sa svoje strane istonastojalaasimilirati,dokjezajedničkavjeroispovijesttakođerpotenciralaasimilacijuudomicilnomadžarskostanovništvo. ASIMILACIJA: Hekinaistraživanja mou biti poučna i za vojvođanske Hrvate,kodkojihasimilacijuosobito potičebliskostdvajujezika,tebisvakako bilo korisno kada bi»povijest Hrvata Dalmatina u Seedinu«bila predstavljena i u vojvođanskim mjestimaukojimaživihrvatskostanovništvo.no,važnijimsečinipodsjetiti nariječiivanaantunovića iznjeove»razprave«,kadajenavodećiukojimajesvearhivimaistraživao,izrazio iuvjerenjedaćesepojaviti»onaj,koji pošao bude mojim traom,(»a takov da će se roditi, kojea će srce težiti k svom rodu, o tom neću da dvojim«),tenariječitome Vereša iz njeovaintervjua»glasuravnice«:»ja ne znam jednoa povjesničara koji je odlučio zahvatiti korijen stvari, da pođenaizvore,kaoštojerecimoišao Iványi.IstinatoječinioAntunovićna svoj način imalo smo, ponavljam, književnike alitonijeprodubljivanje onihpovijesnihistraživanjakojejepokrenioivanantunović«.dakle,hekina istraživanjaseedinskihdalmatina,hrvatskoj bi zajednici u Subotici i Somboru trebala predstavljati putokaz za vlastita povijesna istraživanja, budući da sačuvani dokumenti iz arhivâ ova dvaradahrvatskostanovništvosvedo drue polovice XIX. stoljeća najčešće nazivajuupravo Dalmatinima. S. Bačić 35

36 kultura Predstavljanje SomborskapromocijaLeksikonapodunavskihHrvata BunjevacaiŠokaca Va`an pro jekt na ci o nal ne kul tu re SomborskapromocijaLeksikonaznačajnajeizbonadedaćeLeksikonokupitiokosebejoš suradnikakojićeoboatitiiupotpunitinjeovsadržajnaposekadajeupitanjušokačkietnikum Piše: An to ni ja Čota Sombor je 10. lipnja bio središte interesiranjakulturnejavnostikoja se slijevala prema dva centra kulturnih doađanja u radu. Dok su fanfarenajavljivale12.kazališnimaraton, koji je otvorio pomoćnik ministra kultureuvladirrepublikesrbijeivan Ivanović (umjesto najavljeno ministrovo dolaska), kulturni djelatnici rada okupljali su se i u prostorijama HKUD-a»Vladimir Nazor«. Povod je biopredstavljanjeleksikonapodunavskihhrvata,bunjevacaišokaca,čijije prvisvezakizašaotijekomoveodine. Somborci su vrlo ozbiljno shvatili značaj ovo projekta, imajući u vidu činjenicu da su od povijesti na ovamo ovakvi pothvati uvijek nailazili na određene teškoće, nerazumijevanja (ili porešnarazumijevanja),pačakinaotpor.sjetimosesamo»prašine«kojase dila prije 20 odina pri pojavi prvo hrvatsko biorafsko leksikona. Ondašnji tipovi društveno uređenja komunistički orijentiranih država, kamo jespadalainaša,nisupoznavalinacionalneleksikoneslijedećiprimjersssra,kojinesamodanijepoznavao,neo nijenipriznavaonacionalnebiorafske leksikone (tobože otkrivaju vojne i državnetajne,austvarnostiseizbjeava uvrštavanje mnoih književnika i znanstvenika koje je komunizam osudionazaborav). HRVATSKA PETSTOLJETNA TRADICIJA: Sredinom XV. stoljeća na hrvatskom tlu napisan je prvi biorafski leksikon»de viris illustribus«zadraninajurjabenje (GreoriusBena)kojiseurukopisučuvauBiblioteci MarcianauVeneciji,kakosaznajemoiz prvoopširnijipreledahrvatskihbiorafskihleksikonakojijenapisaožarko Domjan, a koji je objavljen odineuaustriji(österreichischeakademie der Wisenschaften), a sljedeće odineuhrvatskoj(nahrvatskomjeziku)kao»biorafskezbirkeileksikoni u Hrvata. Jedan doprinos povijesti hrvatskekulture«. Prviprijedlozaizdavanjeopćenacionalno leksikona u Hrvatskoj iznio jeodine1905.velimirdeželić pouzorunasličnadjelakojasutadavećimali mnoi europski narodi (vidjeti V. Deželić, O hrvatskom Biorafskom leksikonu,vitezović2,1905,br.2-3str. 21ukalendaru»BoiHrvati«zaodinu i 1906). Deželić je zamislio sampripremitizamišljenileksikonkoji biponjeovomplanutrebaobitiotov za20odinazaproslavu1.000obljetnicehrvatskokraljevstva. Teškidanizaovajprojektnastupilisu odine, da bi Akademija odustalaodovoprojekta,odnosnoon jerealiziranuskromnijemobliku1925. odine u publikaciji»znameniti i zaslužnihrvatitespomenavrijednalicau hrvatskojpovijestiod952.do1925.odine(samdeželićjezaovuedicijunapisaovišeodpolovicebiorafijautom djelu točnije1.114). ZnamenitiizaslužniHrvatisuidan- danasvažnoinenadomjestivovrelobi- Sudionici promocije 36

37 kult ura Predstavljanje orafskeinformacije,stoanečudipretiskatodjela1990.odine. NEZANEMARLJIV DOPRINOS SOMBORACA: Moždajebaštačinjenicazainteresiralamnoekulturnedjelatnikekojisusepojavilinapromociji Prvo sveska Leksikona podunavskih Hrvata BunjevacaiŠokaca.Naskupu koji je otvorio predsjednik HKUD»VladimirNazor«ŠimaRaič,našlose, osimčlanovadruštva,prijateljaisuradnikainekolicinaravanradskihkulturnih radnika iz Gradske biblioteke, Historijskoarhiva,InformativnoiKulturno centra, zatim iz jedine (sic!), knjižare u radu, ali i predstavnici lokalne vlasti kao što su Jovan Vujičić, nedavnosmjenjeniradonačelniksombora, i Anita Beretić, zastupnica u republičkomparlamentu. OTRGNUTI OD ZABORAVA: Šima Raič, predsjednik HKUD»Vladimir Nazor«, domaćin večeri, pozdravio je nazočneidaoriječalojzijufiranju, kojikoordiniraradsasuradnicimaizsomboraiokolice,naposeizšokačkihmjesta.firanjjeusvomizlaanjupodsjetio nahistorijatsudjelovanjasomboracau radunaleksikonukojijeotpočeoprije otovodvijeodine. Urednik Leksikona dr. Slaven Bačić, prepoznavšiproblemučinjenicidapovijestnašenarodanaovimprostorima nijedovoljnomemorirana,aprijesvea nijesintetizirana,imajućiuvidumaksimudasveštonijezabilježenonepostoji,došaojenaidejusrupomsuradnika,daostavispecifičan,znanstvenitra postojanja bunjevačko-šokačko etnikuma na ovim podunavskimprostorima, kako u obradi osoba, toponima, karakterističnih ili j e d i n s t v e n i h običaja, tako i širih povijesnihdoađaja ili ličnosti koji su utjecali na život naše naroda na ovim prostorima, čime svaka eventualnaprimjedbaoetnocentrizmupostaje unajmanjurukulascivna.»osnovna namjena Leksikona jest steći osnovna saznanja o nama samimaizprošlosti,aliisadašnjostinatemelju prikupljanih faktorafskih podataka,povijesnihpreleda,aliikritičkih ocjena.namjenaleksikonajeipopunitiprazninekojesučestoznalenastatine zboneznanjailinedovoljnoistraživanja,neozbonamjeredaseodređeni doađaji ili činjenice prešute, ili druačije prikažu, ne bi li im se umanjila važnost.uistraživanjimasmonailazili na zanimljive podatke i saznanja kao, ona o mađarskom noometašu Albertu Florijanu kojijepomajcibiošokac,ili jednom pseudonimu Josipa Andrića«, rekaojedr.bačić. OdovarajućinapitanjaRadeŠumonje, nekadašnje direktorapovijesnoarhiva Sombora, dr. Bačićjenalasiokako»radnaLeksikonunije bio samo kompilacijski. Osim literature korištena je i izvorna rađanaprimjeržupnouredasv.terezije Avilske, fondovi plemićkihporodicaseneološkimpodatcima, rezultati popisa stanovništva i drui objavljeniineobjavljeni izvori.naišlismoina neke netočne podatke u druim leksikonskim izdanjima pa smotoizmijenili nadopunili.«član Uredništva Leksikona Tomislav Žimanov značaj Leksikona vidi u povijesnomsmislujeronje»našeznanje onamasamima,onašemboravku,naposekadaseznadasevrlomaloljudi do sada bavilo poviješću Bunjevaca ili Šokaca uz Antu Sekulića i Somborca IlijuDžinića. ZADOVOLJENI ZNANSTVENI KRITERIJI: UsvomizlaanjuŽimanov, osvrćući se na samu koncepciju edicije,predloženustrukturubiorafija, kriterije za uvršćivanje, odstupanja od uobičajeneprakseusvijetudaseunacionalneleksikoneuvršćujuživućeosobe, ukazao je i na teškoće pri izradi Leksikonakojeseoledajuprijesvea u kadrovskom deficitu.»sa zadovoljstvom treba nalasiti da unatoč teškoćama, Leksikon zadovoljava najvišeznanstvenekriterijeidajeupotpunostiodovorioizazovuzapisati,obraditi,protumačitiivrednovationoštoje dio naše trajanja ovdje i dio nas samih«,zaključiojenakrajusvoizlaanjažimanov. Suradnik na Leksikonu iz Sombora prof.matijađanićizraziojesvojunadu,kakoćeleksikonnaćimjestousvakojkući,usvakomdomu,nalasivšida rad Bač, koji je presudan za povijest Bačkeinašenarodanaovimprostorima,nesmijebitizanemaren. Somborska promocija Leksikona značajnajeprijesveajerješiraznanstvena i kulturna javnost upoznata sa sadržajemleksikona,aliizbonadeda ćeleksikonokupitiokosebejošsuradnika,kojićeoboatitiiupotpunitinjeov sadržaj, napose kada je u pitanju šokačkietnikum,premdasusomborci, kako je tijekom izlaanja više puta nalašeno,daliznačajandoprinosveći prvomsveskusokodesetakodukupno 82obrađenenatuknice. Leksikon, ovaj važan projekt nacionalnekulture,pružanesumnjivearancijeotomekakomnoeznačajneosobe nećeotićiutamupovijesnonepovrata. 37

38 HRCKOVA SVEZNALICA H RCKOV KUTAK Uređuje: Ivana Petrekanić KA KO PA UK PRA VI SVO JU MRE@U? P aukimanatrbuhumaleotvoreizkojihselučinaročitatečnost.tatečnostsestvrdne čimizađeizpaukaipretvaraseutankuijakunit(konac).pauknožicamazatežete nitiitakopravimrežu.najprijetkaokvirmreže,aposlijepleteostalo. ZA[TO NA STA JU VA LO VI NA MO RU? K adavjetarpuše,onuzburkavoduistvorimanjeilivećevalove,većprematome kolikojejak.iplimaioseka,dižućiispuštajućise,takođerstvarajuvalove.kada jevrijemetihospučinedolazeblaivalovi. [TO SU»KRO KO DIL SKE«SU ZE? P onekadnetkoplače,auopćenijetužan.onsesamopravidaplače,jerželisuzama postićinešto,štonemožepostićidruačije.takvesuzesulažnesuze.nazivamoih»krokodilskim«,jerseznadakrokodilnikadaneplače,iakomuočiponekadsuzeiz druihrazloa. Priredio i ilustrirao: Zoltan Sič \A^KI BI SE RI n Pitanjeučiteljicenasatumatematike:»Štojekružnica?«Učenik:»Izlomljenakrivalinija!?«(umjestozatvorenakrivalinija) n Nakonprvodanauškoliđakprvakkomentira:»Nijetakostrašno,kaoštosammisliodaćebiti!«Bi se re pri ku pi la učite lji ca iz OŠ»Ma ti ja Gu bec«u Lju to vu Sta ni sla va Stan tić Prćić Crta i piše: Zoltan Sič 38

39 H RCKOV KUTAK MO JA NEO STVA RE Martina Crnković, II. a OŠ»Matija Gubec«, Tavankut Mojaneostvarenaželjajebicikl.Jasamreklamamiitatidaimamjednuželju,aoni susepoledali.jačestomaštamdaću,kadadođeljeto,imatibicikl.maštamomalom crvenombmx-u.voljelabihdasejednodanamoupohvalitidruovima.ondabih sepocijelidanvozilasdruovima,paminebibilodosadno.višebismosedružilii bilibismoradosni.ondabismomoliotićinedjenapalačinkeisok.takojamaštam, austvarnostimojbicikljošmečekauprodavaonici. Ma te ja Sken de ro vić, II., OŠ»Sve ti Sa va«, Bi ko vo Tomislav Čavrov, II. h OŠ»Matko Vuković«, Subotica Maja Andrašić Dječji vrtić»pčelica«, Sonta Danijela Skenderović, II. OŠ»Ivan Milutinović«, Mala Bosna MO JA OMI LJE TI NJA MojaomiljenaživotinjajetelekojesezoveMedena. Medenaimacrvenudlaku.JaMedenučešljam.Kadaje mazim,onamiližemajicu.onajemirnakadajojdajem hranu.uvijekjesretnakadamičujelas,jerznadajoj nosimzelenetrave. Jajakovolimživotinje,aliMedenamijenajdraža. Pa trik Mer ko vić, II. d, OŠ»Ivan Mi lu ti no vić«, Ma la Bo sna Dunja Damjanoski, I. b OŠ»Matija Gubec«, Gornji Tavankut ZA GO NET KA Kroznasledaš, kroznasviriš, zatvorišnaskad zažmiriš. (oči) Da ja na Slo bo da, III. c OŠ»Ma ti ja Gu bec«, Lju to vo OSO BA KO JA MI SLU@I ZA UGLED Stipan Jurić, III. c OŠ»Matija Gubec«, Ljutovo Sadaćuvamopisatijednumladuosobukojajemenijakodraa.Tojemojasestra Adela.Onaimanježnolice.Naprstimanosizlatnoprstenjekojesemenijakosviđa. Srednjejerasta.Onajemršava,imapetnaestodina,lijeposeoblači.Imalijepu plavukosu.krasnopravifrizure.starijajeodmeneimoramnooučiti,alikada odemkodnje,onauvijekimavremenazairu.dobrajepremameniidruima. VoljelabihbitikaoAdela. Da ni je la To do ro vić, IV., OŠ»Sve ti Sa va«, Bi ko vo I. U pra zna po lja upiši bro je ve i račun ske ope ra ci je ko je ne do sta ju: + 4 = = = = = + = 18 Za da tak pri pre mio: Zden ko Sa maržija II. Pla ni nar je prešao pr vo da na po lo vi cu pu ta do vr ha br da, dru o da na po lo vi cu od ostat ka pu ta, a treće da na pre o sta lih 5 ki lo me ta ra. Ko li ko je ki lo me ta ra vi so ko br do? III. Na hr vat skom je zi ku is prav no se kaže: 5 i 2 su 8 ili 2 i 5 je su 8? Zadatke pripremio: Dujo Runje IV. Spoji riječi koje imaju isto značenje: 1.trka 1.sudjelovati 2.točak 2.listopad 3.tabla 3.utrka 4.šararepa 4.ploča 5.učestvovati 5.križ 6.muzika 6.kotač 7.oktobar 7.mrkva 8.krst 8.lazba 39

40 Multi korisna domaća životinja Ovca Zabava Uređuje: Dražen Prćić Piše: Dražen Prćić Od dav ni na, pre ma do ka za nim po vi je - snim po da ci ma već više od o di na, čovjek od a ja do maću vr stu ov ce ko ja je zbo svo je mul ti ko ri sno sti jed - na od naj za hval ni jih živo ti nja u nje o vu okruženju. Pri je sve a zbo zdra vo i hran - lji vim ma te ri ja ma bo a to mli je ka i nje o - ve uki se lje ne va ri jan te, za tim zbo uku - sno me sa, ko je je na ovim pro sto ri ma uo - bičaje na a stro nom ska po nu da, pa sve do kva li tet ne vu ne ko ja se ra bi za pro iz vod nju naj kva li tet ni jih pri rod nih ma te ri ja la. Ka da se uza sve na ve de no pri do da ap so - lut na pri la ođenost ove živo ti nje ra zno li - kim vre men skim uvje ti ma, od po lar nih pred je la sve do užare nih pu sti nja, te obi la - ta spo sob nost re pro duk ci je, ov ca po sve za - služeno no si la ska vi epi tet do maće živo ti - nje s ko jom se ne može po ri ješiti KARAKTERISTIKE: Ov ca pri pa da re du si sa va ca, pod sku pi na Ruminantia iz re da Artyiodactila čineći vr stu Ovis, s ko pi ta ma ko ji po sje du ju spe ci fičan preživa lački način pro ba lja nja bilj ne hra ne ko ju is - ključivo kon zu mi ra ju u is hra ni. Pro sječna ov ca ima u dužini oko 1,5 m, uz težinu od 75 do 200 k, na svi jet može do ni je ti od jed no do tri ja nje ta na kon 150 da na bre - me ni to pe ri o da, a može doživje ti do 20 o di na živo ta. Po kraj opće po zna te odo - maćene vr ste po sto je i di vlje ov ce ko je na - se lja va ju pod ručja Sje ver ne Ame ri ke i Ka - na de, kao i mu flo ni ko ji su ka rak te ri stični za me di te ran ske ze mlje. Pri je dva de set o - di na na Ze mlji je bi lo oko (mi li jar du i dvje sto mi li ju na) ova ca, dok se da našnja broj ka kreće oko 1,5 mi li jar de. Za ni mlji vo je ka ko ovih ple me ni tih živo ti - nja naj više ima u Au stra li ji (oko 150 mi li - ju na) i No vom Ze lan du (75 mi li ju na), pre - ma bro ju sta nov ni ka ko ji na se lja va ju ove države, dok su države bivše SSSR-a na eu rop skom kon ti nen tu uvjer lji vo pr ve po bro ju r la (oko 140 mi li ju na). MLIJEKO: Ovčje ki se lo mli je ko spa da u jed no od naj zdra vi jih mli - ječnih ar ti ka la u ljud skoj is hra ni i zbo spe ci fično sti pe ri o da u ko je - mu na sta je (sa mo ka da je vri je me ja nja di ko ja se od bi ja ju od vi me - na) ima po seb nu vri jed nost na tržištu. Sa mo, neo brađeno, ovčje mli je ko ima isti na ma lo»čud ni ji«mi ris, ali je iz u zet no kva li tet no za ljud sku kon zu ma ci ju, dok ovčji sir u svim va ri jan ta ma (mla di ili tvr di) pred sta vlja vr hun sku pre hram be nu de li ci ju. MESO: ja nje ti na i ovčeti na spa da ju u iz u - zet no hran lji ve i kva li tet - ne vr ste me sa, po se bi ce ja nje ti na ko ja ima svo je - vr snu brand ka te o ri za - ci ju na našim pro sto ri ma. La ko pro ba vlji vo i ne pre više ma sno me so, uko li ko se stručno pri - pre mi na žaru ili is pod pe ke, pred sta vlja vr hun - sku de li ci ju i ur man ski doživljaj, ali i uo bičaje ni me nu svih važni jih do - ađanja u ljud skoj sva - ko dne vi ci. Vjenčanja, pri ja mi, do mjen ci, ali i naj o bični ji po slov ni ručko vi ili au to pre dah na ce sti ne za mi sli vi su bez ba rem po la k vruće, svježe pečene, ja nje ti ne. VUNA: pri rod ni ma te ri jal ko ji se do bi ja iz u sto omo tača ko ji pre kri va ti je lo ov ce je - dan je od osnov nih raz lo a in du strij sko uz o ja ovih živo ti nja na spe ci ja li zi ra nim far ma ma. Za hva lju jući ljud skoj se lek ci ji, da nas su iz dvo je ne dvi je vr ste ova ca ko je se a je is ključivo zbo svo je kva li tet ne vu - ne: Au stra lij ska me ri no i Ram bo u il let. I na našim pro sto ri ma kroz vi je ko ve prošlo sti uz oj ova ca, ovčar stvo u vi du za na ta, je od u vi jek bi lo is pla ti vo. Mo ućnost za - počinja nja bi zni sa s ov ca ma je iz u zet no jed no stav no, uko li ko se ku pi ma nje sta do, osi u ra ju uvje ti za is pašu i teh nički objek ti u ko ji ma će ove živo ti nje bi ti sklo nje ne za vri je me loše vre me na i ti je kom noći. U broj nim po ti caj nim pro ra mi ma ko je država fi nan ci ra uvi jek su po nu de za osni va nje far me ova ca kao mo ućnost upošlja va nja lju di ko ji su bez po sla. DOLLY: su vre me na zna nost pr vo us pješno klo ni ra nje iz ve la je upra vo na ov ci pod ime nom Dolly, ko ja je ta ko ušla u po vi jest la bo ra to rij sko-vještačko stva ra nja klo ni - ra no (du pli ci ra no) živo or a ni zma. 40

41 Zabava L j e t n i s p e k t a r Za to~enik azba ka na Di ljem svi je ta za počelo je pri ka zi va nje treće fil ma o pu sto - lo vi na ma ma le no, sim pa tično čarob nja - ka i nje o vih škol skih dru o va. Ri ječ je, na - rav no, o ekra ni za ci ji najčuve ni je dječje šti va da našnji ce»harryju Pot te ru«ko - ji se na ve li ke ekra ne vraća s na slo vom»za točenik Az ka ba - ma ri La li} hr vat ski idol Uspek ta ku lar noj za vršni ci na tje ca nja»hr vat - ski idol«po bi je di la je mla da pje vačica Žana ma ri La lić, osvo jivši la ska vu ti tu lu ko - ja ju je tre nu tačno iz ba ci la u la zbe nu eli tu. Li je pa Tučepljan ka ovom po bje dom ostva - ri la je pra vo su dje lo va nja na World Ido lu i eks klu - zi van uo vor s Cro a tia Re cord som. Iva na ban fi} po bi je di la u [ibe ni ku Na ne dav no za vršenom 8. ra dij - skom fe sti va lu u Šibe ni ku, ko ji će osta ti upamćen po ve li koj me dij - skoj pažnji (više od 400 akre di ti ra nih no - vi na ra i re kor dan broj le da te lja), uvjer lji - vu po bje du je od ni je la IvanaBanfić sa sklad bom»oti sak pr sta«. Na ra du»zlat - no sun ce So la ri sa do bi la je»kar ma«za pje smu»amo re mio«, dok je na ra du slušate lja osvo ji la sklad ba»po ki dat ću lan ce sve«u iz vođenju DraženaZečića. Toni Cetinski i nje ov hit»bu di uz me ne«osvo jio je sim pa ti je ured ni ka la zbe nih re - dak ci ja. Per fekt ni fe sti val ski uođaj pokva ri lo je pro mjen lji vo i kišovi to vri je me. Iz bor za naj ljep{u su pru u Ti je kom za početo Eu rop sko no o met no pr ven stva u Por tu a lu po kraj no o me taša ko ji će se bo ri ti za po bje de, bo do ve i ti tu - lu, i nji ho ve»bo lje po lo vi ce«su ta kođer uključene u spe ci jal ni iz bor za naj ljepšu»no o - me tašku«su pru u. Gla su je se pu tem in ter ne ta, a tre nu tačno su u vod stvu ViktorijaBeckham (En- le ska) i AnicaKovač (Hr vat ska). Uda la se Jen ni fer Lo pez Ia ko je mje se - ci ma pu ni la no vin ske stup ce la mu - roznim na ja va ma svo»vjenčanja sto ljeća«s po pu lar nim lum cem BenomAffleckom, pje vačica i lu mi ca JenniferLopez za - prošena je od stra ne pje vača MarcaAnthonyja. Vra tivši Be nu za ručnički pr sten vri - je dan 1,2 mi li ju na ame - ričkih do la ra, na sred nji prst li je ve ru ke J. Lo sa da je sta - vi la, još vred ni - ji, di ja mant ni pr sten od čak 2 mi li ju na $. Po bjed ni ci Story Su per No va mul ti ta lents showa Po sli je višetjed no dra ma tično preživlja va nja po ten ci jal no is pa da nja pre ma ne mi lo srd nim pra vi li ma ovo na - tječaja u ko je mu je ko načna po bje da na mi je - nje na sa mo naj u spješni ji ma, prošlo tjed na do zna li smo tko su no ve hr vat ske zvi je zde. U ka te o ri ji lu ma ca po bjed nik je Krunoslav Čabraja, naj ljepši mo del je JelenaUrukalo, a za naj smješni je ko mičara iza bran je, ujed no i naj sta ri ji učesnik ci je lo iz bo ra, RadoslavMaranDado. 41

42 sport Uređuje: Dražen Prćić Euro2004uPortualu Pr vi kru Piše: Dražen Prćić Vrućinauzraku(33-38Celzija)ijoš vrućenaterenimadiljemportuala, temeljito je sažeta konstatacija prvo krua natjecanja po skupinama na EuropskomnoometnomprvenstvuuPortualu. Dobar noomet, neizvjesne utakmice,neočekivanirezultati,olovi,kartoni,obrati,dobriilošisuci,ispunjenetribine i milijuni ledatelja kraj malih ekrana sve su to šire odrednice natjecanja najboljihreprezentacijastaro(naše)kontinenta. Zbo svea toa je, upravo, noomet najvažnija(sporedna?)stvarnasvijetu! SKUPINAA Prvenstvo je otvoreno utakmicom koja je donijela najveće iznenađenje dosadašnje dijelanatjecanja,pobjedom(2:1)outsidera Grčkeprotivultrafavoriziranodomaćina Portuala.Prejaki»sirtaki«jedvaputazasviraoromolasnoistadionjezamuknuo, astrijepnjaledeplasmanadomaćihudru- koje se u ovoj iri uživa, priuštivši nam posljednje minute susreta za pamćenje, u kojima je u hipu nestala, već viđena, pobjeda Enleza. Golovima Zidanea, iz slobodnjaka i penala, uz promašeni jedanaesterac Beckhama,»pijetlovi«su slavili sa 2:1 SKUPINAC Oled Italije i Danske (0:0) donio je još jednu potvrdu teorije kako nema pretplaćenih na siurne pobjede i olako uknjižene bodove. U dinamičkom susretu, lasačuvatirezultat.udruomsusretuove skupine,ujednoiposljednjemprvokrua natjecanja,nijemciinizozemcisuodirali neodlučeno (1:1), rezultatom kojim, na koncu, mou biti zadovoljne obje reprezentacije,iakoje»elf«vodiovećimdijelomsusreta.upreostalimsusretimaprotiv Češke jedna od ove tri reprezentacije će, poslije tri odirane utakmice u skupini, moratćezavršitisučestvovanjem,baškao isveostalemomčadiizostalihskupinakojenebuduzauzelejednoodprvadvamjesta. Nje ma~ka naj u spje{ni ja Na do sad 11 od i ra nih Eu rop skih no - o met nih pr ven sta va naj u spješni ja je re pre zen ta ci ja Nje mačke ko ja je tri pu ta osva ja la na slov naj bo lje na kon ti nen tu. Dva pu ta su naj bo lji bi li Fran cu zi, a po je - dan pu ta: SSSR, Špa njol ska, Ita li ja, ČSSR, Ni zo zem ska i Dan ska. ikrusvejeizraženija.španjolska»furi- ja«najedvitejadeuspjelajeslomitičvrsti ruski bunker (1:0) i potvrditi da se na momčad Raula i Morientesa treba najozbiljnijeračunati. SKUPINAB NeodlučenoHrvatskesačvrstimŠvicarcima(0:0), uz irača više od 50-te minute, donijelojeolemorazočarenje,aliipotvrdukakonafinalnomturnirunajboljiheuropskih reprezentacija nema slabih momčadi. Šansa za plasman u drui kru ostajeudvijeutakmiceprotivbivšihsvjetskih prvaka, u kojima bi pobjeda protiv Enlesketrebalabitidovoljna.Druautakmicaizmeđufavoritauovojskupinidonijela je najveću»dramu«i spektakl zbo 42 istina bez olova zašto su krivi briljantni vratarisobjestrane,»prštilo«jeodšansiu kojimajeloptavećviđenaumreži,alisu Danci,nakoncu,posvezasluženoizborili velikibod.švedski»vikinzi«poharalisuu večernjem susretu Buarsku (5:0) zabilježivši svoju najveću pobjedu na europskim prvenstvima, prikazavši lepršavu i efikasnu iru, dosad najljepšu na prvenstvu. SKUPINAD Česisuvrloteškouspjelisvladatinajveće iznenađenjepoplasmanu,momčadletonije(2:1)kojajeprvapovela,alinijeuspje- Hr vat ska naj ne di sci pli ra ni ja Momčad Hr vat ske kažnje na je sa švi car skih fra na ka od stra ne di sci plin ske ko mi si je Ue fe zbo is ka za ne ne di sci pli ne i ve li ko bro ja žutih kar to na (5) do bi je nih u su sre tu pro tiv Švi car ske. Ta kođer, ti je kom kva li fi ka ci ja za Eu ro iza bra ni ci Ot ta Ba rića»za ra di li«su naj više opo me na (33) od svih re pre zen ta ci ja.

43 sport s p o r t s k e v i j e s t i Noomet start 1. HNL 24. srp nja Novasezona1.HNL startatće24.srpnjaprvimkolom ukojemsesastaju: Hajduk Pula 1856, Zadar Dinamo, Međimurje Rijeka, Zareb Inter,KamenI. Varteks,SlavenB. Osijek re mi sa [vi car ci ma Hrvatskanoometnareprezentacijaodiralajeneodlučenoprvu utakmicu na Europskom prvenstvu u Portualu, ne uspjevšipobijeditimomčadšvicarske unatoč okolnosti da su»vatreni«imali, nakon isključenjavoela, četrdeset minutairačaviše.utvrdojutakmici,kojomjenajvišedominiraladestrukcijanoometa,uzpremaloizlednihprilikazaol, Švicarcisuuspjeliizdržatiiposvezasluženoizborilibod.SobziromnapobjeduFrancuske,HrvatskaprolazudruikrunatjecanjamoratražitiuizravnomsusretusreprezentacijomEnleske. Košarka De tro it {am pion NBA Tenis Košarkaši Detroit Pistonsa novi su prvaci NBA lie, a laskavu titulu najboljeklupskemomčadinasvijetu ostvarili su pobjedom (100:87) na svomparketuupetojutakmicifinalnodoiravanja,sukupnimrezultatomod4:1.najboljiuredovimanovih šampiona bili su, standardno, Hamilton s 21 postinutim košem, Wallace (18), te Chauncey Billups najboljiiračcijelefinalneserijesa 14poena.Uredovimavicešampiona LA Lakersa najefikasniji su bili Bryant (24)iShaqO Neal sdvadesetpoena.iračdetroitadarkomiličić postaojeprviiračizsicgkojiseokitiošampionskimprstenompobjednikanba. rod dick i Fe de rer»po ko si li«tra vu Formula1 Fer ra ri jev dvo jac na tro nu Naprvimturnirima»travnate«sezone, koji su irani u Londonu (Queens Eura) i Halleu ( Eura), Amerikanac AndyRoddick pobijedio je Francuza Grosjeana (7:6, 6:4), dok je Švicarac Roer Federer svladao Amerikanca Fisha (6:0, 6:3). UvjerljivimisiurnimiramaRoddickiFederer,kojibraniprošloodišnjinaslov, najavilisunajozbiljnijukandidaturuzanajprestižnijinaslovuteniskomsvijetu,wimbledonskipokal. Na8.utrcisezone,voženojprošlovikendazaVNKanade,FerrarijevdvojacMichaelSchumacher irubensbarrichello podijeliojeprvadvamjestanapobjedničkomtronu.»schumi«prvije prošaociljemuvremenu(1:28:24,803),druijestiaorubens BarrichellopotvrdivšiovosezonskudominacijuFerrarija,dokje trećemjestoosvojiojensonbutton. Ueneralnomporetkuvodi M.Schumachersa70bodova,slijedeR.Barrichello54,J.Button44,J.Trulli36 43

44 povije sna strana Priča o Hr va ti ma Hr vat ska pri je Hr va ta PostojerazličitamišljenjaopodrijetluHrvata,novećinasepovjesničaraslažedasunositelji imena-plemehrvata,južnislavenikojisutijekomvelikeseobenarodanaselilipodručja duždraveidunavadojadranskoamora*međutim,usljedećimstoljećimaispreplelisusemnoi utjecajipaimamorazloatvrditidahrvatizapravoniotkudanisudošli onisuseovdjeformirali Piše:ZdenkoSamaržija Po zor ni ca, na ko joj lav nu ro lu već više od ti suću o di na ima ju Hr va ti, ima svo ju priču. Da bi bi la ja sni ja zbi va nja, ko ja su usli je di la na kon do la ska Hr va ta u bivše rim ske po kra ji ne Dal ma ci - ju i Pa no ni ju, mo ra mo upo zna ti i ra ni ju po - vi jest to a pod ručja. Pri je dva de se tak mi li - ju na o di na na pod ručju da našnje Hr vat ske iz mi je ni le su se vo de Sre do zem no a, Sar - mat sko a i Pont sko mo ra. Pont sko je mo - re is te klo u Cr no mo re, a pre o sta le vo de na zva li smo Pa non skim mo rem. No i ono je is te klo du nav skim ko ri tom u Cr no mo re. Na bi ra nje tla zbo po tre sa i du a raz do blja le de nih i to plih do ba osta vi li su u tlu Hr - vat ske ko sti di no sa u ra, ma mu ta, no so ro a, de va i ko sti dav no iz u mr lih pli ska vi ca i pa - tu lja stih slo no va. Iz u mr li bilj ni i živo tinj - ski svi jet stvo rio je uljen i naf tu, a višestru ke kli mat ske pro mje ne utje ca le su i na evo lu ci ju čovje ka u hr vat skim ze mlja - ma. Ze mljo pi sna po dvo je nost da našnje Hr - vat ske, zbo pla nin ske ba ri je re ko ja di je li ja dran sko od pa non sko a pod ručja, i kli - mat ske raz li ke pro u zročili su raz ličitost nji ho va kul tur no a, društve no i po li - tičko raz vo ja u raz ličitim po vi je snim raz - do blji ma. PRAPOVIJESNE KULTURE: Pa le o lit - ski su se lju di na tlu da našnje Hr vat ske po - ja vi li pri je ot pri li ke mi li jun o di na, o čemu svje doče osta ci ka me no oruđa iz špi lje Šan da lje po kraj Pu le te nešto mlađi na la zi iz Li ke (Do nje Pa za rište) i Hr vat sko a za - or ja (špi lja Go lu bo vec i špi lja Po ni kve kod Ivan ca). U tim je mje sti ma nađeno ka - me no oruđe i osta ci ulje na te po u lje nje - ne ko sti živo ti nja. Ne pro cje nji va je vri jed nost na la zišta u Hušnja ko vu br du po kraj Kra pi ne. Ta mo je Drautin Gorjanović Kramberer o di ne ot krio ko sti ne an der tal sko čovje - ka, oruđe ko jim se služio i ko sti živo ti nja ko je je lo vio. Ti su osta ci sta ri oko o di na. U bli zi ni Kra pi ne po sto ji još ne ko - li ko na la zišta osta ta ka ne an der tal sko a čovje ka, po put Ve ter ni ce po kraj Za re ba i na la zišta u Va raždin skim To pli ca ma, a među naj bo a ti jim na la zišti ma osta ta ka ne an der tal ca u Eu ro pi je špi lja Vin di ja po - kraj Ivan ca. VUČEDOLSKA KULTURA: U Vin di ji su, osim ko sti ju ne an der tal ca, nađene i ko - sti kro ma njon ca te osta ci iz ka sni jih raz - dob lja. Osta ta ka kro ma njon sko a čovje ka ima i u Ve ter ni ci, a osta ci su vre me no čovje ka, ho mo sa pi en sa, po tječu s pri je la - za iz pa le o li ti ka u neo li tik. Lju di su ti je - kom pra po vi je sti na se li li i hr vat ske oto ke u Lo pa ru na Ra bu pro nađeni su osta ci na - se lja u ko jem su pra po vi je sni lju di živje li od ka sno pa le o li ti ka do ra no a neo li ti ka. Naj po zna ti ja pra po vi je sna kul tu ra raz vi - je na na hr vat skom pod ručju jest vučedol - ska kul tu ra, na zva na pre ma na la zištu u bli - zi ni Vu ko va ra. Naj no vi je ana li ze osta ta ka vučedol ske kul tu re svje doče da su lju di to - a do ba proučava li zvi je zde i bi lježili nji - hov po ložaj. U Ce tin skoj kra ji ni te na još ne kim mje sti ma po sto je bo a ta na la zišta iz brončano a do ba. Vu~edol ska o lu bi ca Kadajekoncem19.stoljećavinkovačkiarheoloBrunšmid pronašaodanaskultnu keramičkuposuduizprvepolovice3.tisućljećaprijekrista,onaajepodsjetilana kokoš.tridesetihodina20.stoljećaantropolozisuspoznalidasukokošiueuropudoneseneoko1300.odineprijekristapajekokošsvučedolapostalaolub.nijepoznatokadajeolubpromijeniospolikadajetaposudapostalavučedolskomolubicom lipnja2004.

45 18.lipnja

46 tv raspored p etak Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Čudesne pustolovine kapetana Cousteaua, Zvučnjak Patuljkove priče, crtani film Jezični petak Enleski jezik Crtana serija serija za djecu Podnevni dnevnik TV kalendar Istinska ljubav, serija (12) Glazbena TV Vijesti Jezični petak (R) Enleski jezik Zvučnjak (R) TV raspored Vijesti Oprah Show (525) Nepoznati otok Sv. Klement, emisija Hrvatska danas Istinska ljubav, serija (12) Prijatelji 8., serija Dnevnik Zlatni vrč, dramska serija Coca-Cola Music Stars, Meridijan Buđenje mrtvih, mini-serija Nestali sin, film Odbjele uspomene, film Dama bez putovnice, film Dream Wife, film Oprah Show Nepoznati otok Sv. Klement, dokumentarna emisija TV vodič TV raspored Alias, serija Foyleov rat, serija Berlin, Berlin serija Kronika festivala animirano filma Dream Wife, film Vijesti za luhe TV kalendar (R) : Deep Space EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO PORTUGOOOOL: Naradna ira MMS Predstavljanje Buarske i Danske Braa: Buarska Danska, prijenos Naradna ira Portualka Predstavljanje Italije i Švedske Porto: Italija Švedska, prijenos Sport danas Večer s JoolsomHollandom Deep Space Prijatelji 8., The Best of No va TV TV pro da ja NO VA KIDS TV Harvey To ons Memory Križić-Kružić Su per cu re Harvey To ons TV pro da ja Memory Križić-Kružić Mo ja vo lje na, se ri ja Između lju ba vi I mržnje, se ri ja TV Pro da ja Čelične ra lje, ira ni film Pu sto lo vi ne Sidney Fox, se ri ja Ja son I Ar o na u ti, se ri ja Mo ja vo lje na, se ri ja Kar lo vačko Kor ner Između lju ba vi I mržnje, se ri ja sa ta na No voj TV, vri je me I sport Su per cu re, cr ta ni film Kar lo vačko Kor ner V. I. P., se ri ja Lu da ira u Texasu, ira ni film Kar lo vačko Kor ner Dva me tra pod ze mljom, se ri ja V. I. P., se ri ja Lu da ira u Texasu, ira ni film Gla zba s ubota Vijesti Dr. Vidra, crtani film Moj drai planet, crtani film Miracle of the White Stallions, film Mala TV potraa Glazbena TV TOP Podnevni dnevnik TV kalendar Duhovni izazovi Prizma TV izložba Vijesti Hit do hita: Šibenik (2/2) Korijeni Vijesti National Georaphic Briljanteen Zlatni vrč, dramska serija Crtani film Dnevnik Hart s War, film Vijesti American History X, film Kronika festivala animirano filma Defenseless, film Chasin Holden, film Hart s War, film TV vodič Istinska ljubav Dodjela narade Vladimir Nazor Coca-Cola Music Stars Deep Space Wimbledon, dokumentarni film EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO PORTUGOOOOL Predstavljanje Latvije i Njemačke Porto: Latvija Njemačka, prijenos Naradna ira Portualka Predstavljanje Nizozemske i Češke Aveiro: Nizozemska Češka, prijenos Indianapolis: Kvalifikacijski trenin Formule 1 za Veliku naradu SAD-a, snimka Deep Space Deep Space Deep Space The Best of No va TV NO VA KIDS TV Po bjed nički tim Vi te zo vi Mon Col le Yu-i-oh Memory Križić-Kružić Po bjed nički tim Vi te zo vi Mon Col le Fi nal fiht Fu tu ra ma, se ri ja Oli ver s Twist, ku li nar ski show Lu da ira u Texasu, ira ni film V. I. P., se ri ja SP u Rallyu Grčka Kar lo vačko Kor ner Smal lvil le, se ri ja sa ta na No voj TV, vri je me I sport Scooby doo, cr ta na se ri ja Kar lo vačko Kor ner Žene no o me taša, se ri ja Ubo ji ca sud nje da na, ira ni film Kar lo vačko kor ner So uth Park, se ri ja Žene no o me taša, se ri ja Ubo ji ca sud nje da na, ira ni film So uth Park, se ri ja Gla zba 46

47 tv raspored n ed j elja pon e djel ja k Vijesti Mi, klinci film Ružno pače, crtana serija Otvaranje 44. međunarodno dječje festivala Šibenik, snimka Polyanna, film Podnevni dnevnik Plodovi zemlje Mir i dobro Nedjeljom u Vijesti Treći kamenčić od Sunca Natural World Inspektor Rex 4., serija The Ellen Hart Penna Story, film Cocco Bill, crtana serija Večeras u Dnevniku Dnevnik Tko želi biti milijunaš? lamur: kafé Vijesti Kronika Dana satire Opasna ira, film Nestanak, film The Ellen Hart Penna Story, film Mi, klinci francuski film TV izložba Godine koje su promijenile svijet, dokumentarni film TV vodič Biblija Godine koje su promijenile svijet, dokumentarni film Omišalj: Sveta misa, prijenos Wimbledon, dokumentarni film Rijeka: Odbojka Europska Lia prvaka: Hrvatska Rusija, prijenos Obiteljski vrtuljak Hart s War, američki film Pjesme Podravine i Podravlja Pitomača Luzern: Svjetski Kup u veslanju finale, snimka TV sjećanja EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO PORTUGOOOOL: Predstavljanje Rusije i Grčke Faro Loule: Rusija Grčka, prijenos Indianapolis: Formula 1 za Veliku naradu SAD-a Predstavljanje Španjolske i Portuala Lisabon: Španjolska Portual, snimka The Best of No va TV TV pro da ja NO VA KIDS TV Po bjed nički tim Vi te zo vi Mon Col le Su per cu re Po bjed nički tim Memory Križić-Kružić Vi te zo vi Mon Col le Pu sto lo vi ne Sidney Fox, se ri ja Fu tu ra ma, se ri ja So uth Park, se ri ja Pi pi u bi je u, ira ni film Top speed, emi si ja o au to mo bi li ma Žene no o me taša, se ri ja Lo vac na kro ko di le, dok. Film Kar lo vačko Kor ner Oli ver s Twist, ku li nar ski show sa ta na No voj TV, vri je me I sport Scooby doo, cr ta na se ri ja Kar lo vačko Kor ner Čovjek na mje se cu, ira ni film Red Car pet, za bav na emi si ja Kar lo vačko Kor ner Lo vac na kro ko di le, dok film Čovjek na mje se cu, ira ni film Red Car pet, za bav na emi si ja Gla zba Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Leteći medvjedići, crtana serija Mali veliki svijet Charly i Mimo, crtani film Obrazovni proram Strani dokumentarni film Podnevni dnevnik TV kalendar Istinska ljubav, serija Glazbena TV Vijesti Res publica Crtani film Vijesti Oprah Show Persona non rata dr. Ivo Pilar, dokumentarna emisija Istinska ljubav, serija Berlin, Berlin serija za mlade Hrvatska danas Prijatelji Dnevnik Frasier Ekipa za očevid 3., serija Svi radonačelnikovi ljudi Meridijan Morska sirena u New Yorku, film Vijesti Teret snova, film Draon Seed, film Morska sirena u New Yorku, film Oprah Show TV vodič Treći kamenčić od Sunca Lisičjim traom, dokumentarni film Berlin, Berlin serija za mlade Inspektor Rex 4., serija Hit do hita: Šibeni TV kalendar Deep Space Draon Seed, film EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO PORTUGOOOOL: Naradna ira Portualka Predstavljanje Hrvatske i Enleske Lisabon: Hrvatska Enleska, prijenos Predstavljanje Švicarske i Francuske Coimbra: Švicarska Francuska, snimka Deep Space 9 (6.), serija Prijatelji 8., humoristična serija Ekipa za očevid 3., serija The Best of No va TV TV pro da ja NO VA KIDS TV Harvey To ons Memory Križić-Kružić Su per cu re Scooby doo Harvey To ons TV pro da ja Memory Križić-Kružić Mo ja vo lje na, se ri ja Između lju ba vi I mržnje, se ri ja Čovjek na mje se cu, ira ni film Red Car pet, za bav na emi si ja Ja son I Ar o na u ti, se ri ja Mo ja vo lje na, se ri ja Kar lo vačko kor ner Između lju ba vi I mržnje, se ri ja sa ta na No voj TV, vri je me I sport Yu-Gi-Oh, cr ta na se ri ja Kar lo vačko kor ner Ta kav je život, se ri ja Cros sro ads, ira ni film Kar lo vačko kor ner Dva me tra pod ze mljom, se ri ja Ta kav je život, se ri ja Ira ni film Gla zba 47

48 t v raspored utorak sr ije da Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Cy, kiber djevojka serija Ruke, ručice Brum serija za djecu Obrazovni proram Strani dokumentarni film Podnevni dnevnik TV kalendar Istinska ljubav, serija Glazbena TV Vijesti Svi moji bliski, češki vilm Vijesti Oprah Show Mliječni put Istinska ljubav, serija Berlin, Berlin serija za mlade Živjeti zdravije Hrvatska danas Prijatelji 8., humoristična serija Dnevnik Globalno sijelo Informativni proram Meridijan Biopronoza Turner i Hooch, film Vijesti Subway, film Bitka za Britaniju, film Turner i Hooch, film lamur: kafé TV vodič Persona non rata dr. Ivo Pilar Berlin, Berlin serija za mlade Novi ljubimci, dokumentarni film Frasier 7., humoristična serija Svi radonačelnikovi ljudi humoristična serija Vijesti za luhe Deep Space 9 (6.), serija Bitka za Britaniju, film EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO PORTUGOOOOL: Naradna ira Portualka Predstavljanje Danske i Švedske Porto: Danska Švedska, prijenos Predstavljanje Italije i Buarske Guimaraes: Italija Buarska, snimka Deep Space 9 (6.), serija Prijatelji 8., humoristična serija The Best of No va TV TV pro da ja NO VA KIDS TV Harvey To ons Memory Križić-Kružić Yu-Gi-Oh Scooby doo Harvey To ons Memory Križić-Kružić Mo ja vo lje na, se ri ja Između lju ba vi I mržnje, se ri ja TV pro da ja Cros sro ads, ira ni film Ta kav je život, se ri ja Ja son I Ar o na u ti, se ri ja Mo ja vo lje na, se ri ja Kar lo vačko kor ner Između lju ba vi I mržnje, se ri ja sa ta na No voj TV, vri je me I sport Yu-Gi-Oh, cr ta na se ri ja Kar lo vačko kor ner Ali G Show, se ri ja Na ru bu za ko na, se ri ja Mo del le Kar lo vačko kor ner Dva me tra pod ze mljom Ali G Show, se ri ja Na ru bu za ko na, se ri ja Mo del le Gla zba Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Tristan i Izolda, crtana serija Kokice Charly i Mimo, crtani film serija za djecu Obrazovni proram Podnevni dnevnik TV kalendar Istinska ljubav, serija Glazbena TV Vijesti Res publica Kokice Crtani film Vijesti Oprah Show Rijeka: More Istinska ljubav, serija Berlin, Berlin serija za mlade Hrvatska danas Prijatelji 8., humoristična serija Dnevnik Berba lavande, dokumentarna emisija Nijemi svjedok, serija KULT. kronike Meridijan Vatromet taština, film Vijesti Ne s mojom ženom, film Vatromet taština, film Oprah Show TV vodič Berlin, Berlin serija za mlade Globalno sijelo Informativni proram TV kalendar Vijesti za luhe Deep Space 9 (6.), serija Ne s mojom ženom, film Glazbena TV EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO PORTUGOOOOL: Naradna ira Portualka Predstavljanje Njemačke i Češke Lisabon: Njemačka Češka, prijenos Predstavljanje Nizozemske i Latvije Braa: Nizozemska Latvija, snimka Deep Space Prijatelji 8., humoristična serija Nijemi svjedok, serija The Best of No va TV TV pro da ja NO VA KIDS TV Harvey To ons Memory Križić-Kružić Yu-Gi-Oh Po bjed nički tim Harvey To ons TV pro da ja Memory Križić-Kružić Mo ja vo lje na, se ri ja Između lju ba vi I mržnje, se ri ja TV pro da ja Du ran o, ira ni film Na ru bu za ko na, se ri ja Arap ske noći, se ri ja Mo ja vo lje na, se ri ja Kar lo vačko kor ner Između lju ba vi I mržnje, se ri ja sa ta na No voj Tv, vri je me I sport Yu-Gi-Oh, cr ta na se ri ja Kar lo vačko kor ner Dhar ma I Gre, se ri ja Hr vat ski Go li ku har, ku li nar ski show Le teći start, za bav na emi si ja Lje to na bro du, ira ni film Kar lo vačko kor ner Dva me tra pod ze mljom, se ri ja Dhar ma I Gre, se ri ja Hr vat ski Go li ku har, ku li nar ski show Le teći start, za bav na emi si ja Lje to na bro du, ira ni film TV pro da ja Gla zba 48

49 t v raspored ^ etvrtak Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Majstor Munja, serija za djecu i mlade Športerica Cipelice lutalice serija za djecu Obrazovni proram Strani dokumentarni film Podnevni dnevnik TV kalendar Istinska ljubav, serija (12) Glazbena TV TV raspored Vijesti Res publica Znanstveno-obrazovni proram Športerica Vijesti Oprah Show (529) Dobre priče mozaično-zabavna emisija TV raspored Istinska ljubav, serija (12) Berlin, Berlin serija za mlade Hrvatska danas Prijatelji 8., humoristična serija Dnevnik Tko želi biti milijunaš? Foyleov rat, serija Meridijan Imaš poruku, film Stella Does Tricks, film Bije iz Gijane, film Imaš poruku, film TV vodič Rijeka: More Berba lavande dokumentarna emisija Nijemi svjedok, serija Berlin, Berlin serija za mlade KULT. kronike Bije iz Gijane, film TV kalendar Vijesti za luhe Deep Space Obiteljska tua, film (89 ) Glazbena TV EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO PORTUGOOOOL: Naradna ira Portualka Predstavljanje zemlje 2 i Španjolske Lisabon: Zemlja 2 Španjolska, prijenos Alias, serija Zvjezdane staze: Deep Space 9 (6.), serija Prijatelji 8., humoristična serija Foyleov rat, serija The Best of No va Tv TV pro da ja NO VA KIDS TV Harvey To ons Memory Križić-Kružić Yu-Gi-Oh Po bjed nički tim Harvey To ons TV pro da ja Memory Križić-Kružić Mo ja vo lje na, se ri ja Između lju ba vi I mržnje, se ri ja TV Pro da ja Lje to na bro du, ira ni film Le teći start, za bav na emi si ja Arap ske noći, se ri ja Mo ja vo je na, se ri ja Kar lo vačko kor ner Između lju ba vi I mržnje, se ri ja sa ta na No voj TV, vri je me I sport Su per cu re, cr ta na se ri ja Kar lo vačko kor ner Kralj Queensa, se ri ja Dru o li ce Pe tar Vla hov show San ta Fe, ira ni film Kar lo vačko kor ner Dva me tra pod ze mljom, se ri ja Kralj Queensa, se ri ja Dru o li ce Pe tar Vla hov show TV pro da ja Gla zba PRVIPROGRAMSUBOTA, hart s War ame rički film (HART S WAR, 2002.) FilMski hit tjedna Rat na dra ma. Bel i ja, Po ručnik Tommy Hart (C. Fa rell) zaštićen je za hva lju jući očevim po li tičkim ve za ma no ti je kom jed no ru tin sko za dat ka upad ne u nje mačku za sje du i za vrši u nje mačkom za ro blje ničkom lo o ru. U lo - o ru su sreće pu kov ni ka Williama McNa - ma ru (B. Williss). Za hva lju jući to me što ima naj viši čin, McNa ma ra za po vi je da ame ričkim voj ni ci ma i održava osjećaj časti na mje stu dje je čast la ko uništi ti. Život u lo o ru od vi ja se pod bud nim okom nje mačko časni ka Wernera Vis - se ra (M. Iu res), a no ve na pe to sti do no si do la zak dvo ji ce tam no pu tih za ro blje nih ame ričkih pi lo ta ko je bi je li voj ni ci s nušanjem od ba cu ju. Ka da je je dan od njih, na red nik Lin coln Scott (T. Howard), op tužen za uboj stvo bi jel ca, u lo o ru se or a ni zi ra suđenje, a kao ne ka dašnji stu dent pra va Hart pre u zi ma Scot to vu obra nu. Pri tom po kušava izaći na kraj s vla sti tom pri vi le i ra nom prošlošću i do ka za ti da je pošten i do sto jan čina ko ji no si Ulo e: Bru ce Willis, Co lin Fa rell, Ter ren ce Howard, Co le Ha u ser, Mar - cel Iu res Re da telj: Greory Ho blit PRVIPROGRAMČETVRTAK, ima[ po ru ku ame rički film (YOU VE GOT MAIL, 1998.) Ro man tična ko me di ja. Kat hleen Kelly (M. Ryan) vla sni ca je ma le tr - o vi ne dječjih knji a ko ju je dav no osno va la nje zi na po koj na maj ka. Kat - hleen živi s dečkom, uled nim no vi na - rom Fran kom (G. Kin ne ar), no nji ho va je ve za odav no pre ra sla u ru ti nu. Nje zi - na naj no vi ja sim pa ti ja je ne zna nac s in - ter ne ta ko je po zna je po šifri»ny 152«. Iza šifre se kri je Joe Fox (T. Hanks), sin vla sni ka lan ca knjižara»fox«, ko ji jed - nu od svo jih ve li kih pod ružni ca usko ro otva ra pre ko pu ta Kat hle e ni ne knjižare. Joe i Kat hleen su sreću se u stvar nom živo tu i po sta ju lju ti po slov ni kon ku ren ti ne zna jući da su isto dob no pre ko in ter - ne ta za lju blje ni jed no u dru o Ro man tična ko me di ja»imaš po ru ku«re ma ke je»tr o vi ne iza ula«(1940.), kla sično fil ma Ern sta Lu bitscha s Ja me som Stewartom u lav - noj ulo zi, sni mlje no pre ma dra mi Miklósa Lászlóa. Sce na ri sti ca i re da - te lji ca No ra Ep hron, kći slav nih hollywoodskih sce na ri sta Henryja i Pho - e be Ep hron, u su rad nji sa svo jom se strom De li jom, za držala je osnov ni za plet Lászlóve dra me, osu vre me nivši rad nju mo ti vom upo zna va nja pre ko in ter ne ta. Ona se i pri je, po naj više sce na ri jem za Re i ne rov film»kad je Harry sreo Sally«i režijom»ro man se u Se at tleu«, po tvr di la kao jed na od vo dećih au to ri ca su vre me nih lju bav nih hi to va. Osim u»ro man si u Se at tleu«tom Hanks i Me Ryan lu mi li su za jed no i u me - lo dra mi»joe pro tiv vul ka na«. Na stup u ovo me fil mu je dan je od ri jet kih iz le ta u vi so ko budžet ne vo de iz vr sne Par ker Posey (Party Girl, Su bur - bia) ko ju su mno i, na kon što je u ma nje od de set o di na na stu pi la u četr de se tak ne za vi snih fil mo va, pro la si li»kra lji com ne za vi sno fil ma«. Ulo e: Tom Hanks, Me Ryan, Gre Kin ne ar, Par ker Posey, Jean Sta - ple ton, Ste ve Zahn, He at her Burns, Da vid Chap pel le Sce na ri sti ca i re da te lji ca: No ra Ep hron 49

50 Vi{e o Vojvo anima i njihovim problemima U nevezanom razovoru nekoliko puta je došlo do različitih primjedbi oko uređivačke politike lista. Neosporno je pravo urednika da uređuje list po svojim mjerilima i nahođenju, u to ne zalazim. Međutim, kao stalni čitatelj vaše lista smatram i uzimam sebi neko»pravo«i staviti neke dobronamjerne primjedbe i to na dio novina od polovine do kraja jer na prvi, informativno-politički dio, nemam druih primjedbi, osim onih standardnih, koje se odnose na pokrivenost vojvođansko teritorija, a što umnoome zavisi od dopisničke mreže,a sve iz razloa, što je ovaj list, ponavlj am i nalašavam, vojvođansko karaktera i rubrike bi trebale biti posvećene našem vojvođanskom teritoriju i problematici. Smatram, da bi budući je list vojvođansko karaktera, trebala biti stalna rubrika o poljoprivredi (pootovo sada kada se ovori o povratu zemlje i drue imovine), i rubrike ili strane o sportu, modi, TV, filmu i drue društvene djelatnosti trebale bi donositi vijesti iz vojvođansko sporta i života, jer vijesti o vojvođanskom sportu ili druim novostima ne možemo čitati u druim novinama ne stoji floskula kupi Sport, Sportski žurnal ili neke drue novine jer time pomažemo drue novine a ne svoje. Prostor koji je posvećen pojedinim doađajima iz noometa, košarke, pootovo tenisa, pa rock, moda, film, lampe zauzimaju cijelu ali često i po dvije stranice, a riječ je samo o hrvatskom sportu (ili licima iz drue sredine), dok o našemlokalnom vojvođanskom, osim eventualnih rezultata prve lie u noometu ili košarci, ne donosi se ništa. Poneki izuzetak se odnosi na primjer napisa o NK Bačka, K. Kopunoviću, D. Gabriću i još po neki izuzetak, dok se piše o mnoim licima poznatim, a mnoo puta skoro nepoznatim, a za naš vojvođanski milje nepoznatim ili nevažnim (djelatnice HNS-a, kvartet noometašica i slično). Još je interesantnije pitanje književnosti i kulture dje je izvršeno detaljno istraživanje i u 68 brojeva Hrvatske riječi objavljeno je 189 književnih priloa od kojih se odnosi svea 9 na ljude iz naše okoline Vojvodine (intervjui nisu uračunati). Nadalje smatram da mi trebamo predstaviti naše institucije, naše ljude, da se predstavimo s prvacima, koji su stvarali kulturu i dostinuća naše podneblja kao i naš narod, jer siurno je da ima u Petrovaradinu, Novom Sadu, Somboru i ostalim mjestima s hrvatskim življem značajnih prealaca o kojima nikad nitko drui neće pisati, ako mi sami ne pišemo o njima, dok mi predstavljamo u našim novinama tjedniku, lica važna za hrvatsku povijest i kulturu. O ovim našima hrvatski tisak siurno neće pisati, ako ih mi ne predstavimo javnosti kroz naš tisak. Ako i eventualno objavimo neki napis u hrvatskom tisku, što se veoma rijetko doađa, siurno je, da je dano hrvatskom tisku niz članaka o našim ljudima, a s obzirom da su za hrvatsku javnost oni nepoznati, članci nisu objavljeni. Ne želim Nama je dovoljno da znate za nas... FUNERO Privatno porebno poduzeće - Subotica, Karađorđev put 2, telefon (danonoćno): (024) Horoš, Borisa Kidriča 7, telefon (danonoćno): (024) Raspored sprovoda i umrlice na Internetu: funero@funero.co.yu pisma ovim putem deradirati rad dopisnika i novinara, ali sam veoma siuran, da mi moramo vršiti promidžbu naših značajnih i značajnijih ljudi, koji su stvarali i stvaraju našu ovdašnju povijest i kulturu. Ovim ne želim reći da ne treba objavljivati sve ove članke, koji su do sada objavljeni u vezi rocka, mode, filma, sporta, već samo želim skrenuti pažnju na obujam članaka (1-2 stranice), da to bude u korist i naših ljudi i naših institucija (ponavljam ne subotičkih već iz mjesta s hrvatskim življem iz cijele Vojvodine). Znam, reći ćete, nemamo dopisnike morate ih tražiti! Novinar nije biti lako, to priznajem, ali se ne može osloniti samo na leksikone i internet, već je potrebno nekad i istraživati, a vjerujete mi, to i nije baš tako lako. Volio bih čitati u zarebačkim, splitskim, dubrovačkim, riječkim, osječkim, vinkovačkim i inim novinama nekoliko članaka o našim ljudima. Bio bih veoma zadovoljan kada bi odnos bio 1: 15!!! Ljudevit Vujković Lamić, Subotica RADIO SUBOTICA Subotica Put Jovana Mikića 12 Tel: 024/ Fax: 024/ radio@radiosubotica.co.yu - 91,5 MHz cjelodnevni proram na srpskom jeziku - 89,6 MHz cjelodnevni proram na mađarskom jeziku - 91,5 MHz od 19 do 21 sat proram na hrvatskom jeziku SHEMA prorama na hrvatskom jeziku 19,00 h - Najava prorama - Večernji dnevnik - Aencijske vijesti iz zemlje - Aencijske vijesti iz RH - Jezični savjetnik 19,30 h»iz života naših predaka«(ponedjeljkom)»sportski vremeplov«(ponedjeljkom)»na izravnoj vezi«(utorkom)»otvoreni studio«(srijedom)»galerija«emisija o kulturi (četvrtkom)»u društvu s mladima«(petkom) 20,00 h»aktualije«(ponedjeljkom)»iz hrvatske povijesti«(utorkom)»putokazi«(srijedom)»rock vremeplov«(četvrtkom) Vjerska emisija (petkom) 20,30 h - Vijesti dana - Pripovijetka Balinta Vujkova - Hitovi hrvatskih izvođača - Minute za ljubitelje jazza (petkom) 50

51

52