Dvi je stran ke, ko ji ma je ostva ri va nje i una pređiva nje pra va hr vat ske na ci o nal -

Size: px
Start display at page:

Download "Dvi je stran ke, ko ji ma je ostva ri va nje i una pređiva nje pra va hr vat ske na ci o nal -"

Transcription

1

2

3 Ujedinjeni DSHV i HNS skup{tina novo po~etka Treća sjednica HNV-a Zeleno svjetlo za nastavak rada...10,11 Intervju dr. svjetlan Berkovi} Prva vojvođanska konvencija jednima `elja, druima smetnja...16,17 Odlukom pokrajinsko parlamenta Vojvodina dobila zastavu...16,17 Izmijenjen izborni zakon Manjinama ukinut cenzus...18,19 Noć o kojoj lumci maštaju and the Oscar oes to...40 Mario Šivolija Moje pravo lice...42 impressum osnivač: Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine izdavač: Novinsko-izdavačka ustanova»hrvatska riječ«, Tr cara Jovana Nenada 15/II, Subotica upravni odbor: Mr. Mato Groznica (predsjednik), Dušica Dulić, Kalman Kuntić, Marija P. Matarić, Dražen Prćić, Stipan Stipić, Zvonko Sarić, Zvonko Tadijan, Tomislav Žimanov direktor i v. d. GlavnoG i odgovornog urednika: Zvonimir Perušić redakcija: Ivan Andrašić, Dušica Dulić, Jasminka Dulić, Ivan Ivković Ivandekić, Vesela Laloš, Dražen Prćić, Zvonko Sarić, Robert G. Tilly tehnički urednik: Boris Oblak tehnički administrator: Thomas Šujić administracija: Zorica Tikvicki, Zdenka Sudarević lektorica: Katarina Vasiljčuk telefon: / / Žiro račun: hrvatska.rijec@suonline.net Web: tisak:»dnevnik«holdin sa p.o. Novi Sad,»Dnevnik«Štamparija List je reistriran kod Sekretarijata za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73. List je oslobođen poreza na promet na osnovu mišljenja Pokrajinsko sekretarijata za obrazovanje i kulturu; broj / od odine URednikOVa skupa ja~i Dvi je stran ke, ko ji ma je ostva ri va nje i una pređiva nje pra va hr vat ske na ci o nal - ne ma nji ne u SCG u sre dištu za la a nja, sto pi le su se u jed nu i ubu duće će na stu pa ti pod jed nim na zi vom De mo krat ski sa vez Hr va ta u Voj vo di ni. Ti - me je do vršeno, mo lo bi se reći, višeo dišnje sta nje u ko jem se do istih ci lje va po - kušava lo doći u dvi je us po red ne ko lo ne. Isti ni za vo lju, dvi je su hr vat ske stran ke na stu pa le sku pa na iz bo ri ma i pret hod nih o di na, ali sa mo u okvi ru širih ko a li ci ja, u ko ji ma su se ulav nom mo ra le za do vo lji ti ulo om mlađea bra ta. Na da nja su, a to je više pu ta ja sno rečeno i na skupšti ni uje di nje nja u ne dje lju, da će jed na je din - stve na hr vat ska stran ka bi ti jača ne o što je to bio jed no stav ni zbroj dvi je za seb ne, što bi mo ra lo re zul ti ra ti većim bro jem man da ta u lo kal nim skupšti na ma, pri je sve - a su bo tičkoj, ali i u po kra jin skoj. Uje di nje njem stra na ka otva ra ju se mo ućno sti i za uvjer lji vi ji na stup na re pu bličkim iz bo ri ma, kad ih bu de, ali o to me će se više raz o va ra ti kad pri sti nu službe na tu mačenja no vo a iz bor no za ko na, ko ji je stran ka ma ma nji na uki nuo cen zus od pet po sto za pro la zak u par la ment. Vi so ka, i po kva li te ti i po bro ju, de le a ci ja Re pu bli ke Hr vat ske na Skupšti ni DSHV-a sim bo lički je znak po drške ma tične države na ko ju bi se u vre me nu ko je sli je di tre ba lo računa ti na ovim pro sto ri ma. Obećanja su iz no va da ta, a bu dući da su iz bo ri u Hr vat skoj da le ko, ta obećanja ni ka ko ne bi smje li shva ti ti kao pred iz - bor na ni oni ko ji ih da ju, ni ti oni ko ji ma su upućena. Dan ra ni je održana je i sjed ni ca Hr vat sko na ci o nal no vi jeća, na ko joj je raz - mo tren ve li ki broj te ma i na ko joj su do ni je te mno e od lu ke. Ono što je naj bit ni je, vi jećni ci su la so va njem pri hva ti li iz vješća o ra du i pla no ve ra da za o di nu, kao i fi nan cij sko iz vješće, čime je HNV-u for mal no da ta pri je la zna ocje na za pr vu o di nu po sto ja nja. Sjed ni ca je općeni to prošla u rad nom i par la men tar nom ozračju, a ni je ne do sta ja lo ni su prot sta vlje nih sta vo va, što sa mo upot pu nju je sli ku o sjed ni - ci. Sa sku pa je, do duše, iz o stao od ređeni broj vi jećni ka iz čel ništva»sta ro«dshv-a, ali se očeku je da će uje di nje nje hr vat skih stra na ka značiti i bri sa nje do - ne dav no pro ble ma tičnih li sti A i B. I, na kra ju, još sa mo nešto iz»vi so ke«, a za pra vo ni ske po li ti ke. Od la zeći mi ni - star po li ci je Dušan Mi haj lo vić iz ja vio je na sjed ni ci Od bo ra za si ur nost re pu - bličko par la men ta ka ko je u Sr bi ji, od svih stra nih taj nih službi ko je tu dje lu ju, naj ak tiv ni ja hr vat ska. Ta ko iz rečena ocje na, bez činje ni ca i ob jašnje nja, re klo bi se paušal na, sa mo je ute a na raz vo ju do bro su sjed skih od no sa dvi ju država, a mo la bi bi ti i si nal za bi lo ko je»ne sta bil no«pa tri o ta da pre u zme stvar u svo je ru ke i na pr vom ulu nauči pa me ti ne ko»hr vat sko špi ju na«. Mi ni star po li ci je, ko jem su na pra u zra de Vla de ubi li pre mi je ra, mo rao bi bi ti mno o opre zni ji s iz ja va - ma. Osim ako se ne žele upra vo ohra bri ti sa mo zva ni čuva ri držav ne si ur no sti. Z. P. tjednik Četvrtak, Predsjednik Makedonije Boris Trajkovski s još osam osoba poinuo u zrakoplovnoj nesreći u blizini Mostara petak, subota, Subotica: Prva vojvođanska konvencija skup stranaka, oranizacija i pojedinaca koji se zalažu za široku autonomiju Vojvodine Vojvodina dobila zastavu DSHV i HNS ujedinjeni u političkoj borbi za prava Hrvata u SCG ponedjeljak, Nataša Kandić: Sve dok nema jako međunarodno pritiska, Radovan Karadžić i Ratko Mladić su siurni u Srbiji utorak, Stjepan Mesić: U Srbiji nema hrvatskih obaveštajaca jer Hrvatska nema interesa za to srijeda, Srbija dobila Vladu, premijer Vojislav Koštunica nedjelja,

4 KAKO, MOLIM? IZME\U GU BIT KA I GU BIT KA Sr bi u Be o ra du mo ra ju se suočiti s re al nošću i iza bra ti ili Ko so - vo, ili Eu ro pu. Ako iza be ru Ko so vo, iz u bit će i to, ali i Eu ro pu. Ako iza be ru Eu ro pu, on da će ci je li Bal kan ući vre me nom u EU, uključujući i Bo snu i Her ce o vi nu, Ma ke do ni ju, Ko so vo, Cr nu Go ru, Al ba ni ju, Hr vat sku. Slo ve ni ja je već na ula sku u EU. Sr bi se mo ra ju suočiti s teškom re al nošću, ko ja kaže da su iz u - bi li Ko so vo. Ko so vo, isto vre me no i Al ban ci u nje mu, mo ra ju po - ka za ti sprem nost pružiti ap so lut ne a ran ci je za si ur nost i po li - tička pra va i zašti ti ti kul tur no bla o i na sli jeđe Sr ba i nji ho ve cr - kve i spo me ni ke. Oni ne mo u ho da ti una o ko lo i ba ca ti srp sku dje cu u ri je ke, ka ko su to ura di li lje tos, na pri mjer. Ne za vi snost Ko so va je pro ces i ras pad bivše Ju o sla vi je još ni je za vršen. U ovom tre nut ku, na kon ras pa da Ju o sla vi je, po sto ji pet država. Pro ces ras pa da bit će kom ple ti ran ka da ih bu de se dam, a SAD i EU tre ba ju za jed no ra di ti na mir noj re a li za ci ji to a ci lja. Ric hard Hol bruck, bivši ame rički di plo mat i je dan od tvo ra ca Daytonsko spo ra zu ma,»dnev ni avaz«, 28. ve ljače VO LIO BI DA JE MO]AN Sva ka ko da bi mi o di lo da pri pa dam ru pi naj moćni jih Sr ba i da za u zi mam pr vo mje sto među nji ma. Ali ja mi slim da naj moćni ji lju di Sr bi je ne sje de u Sr - bi ji ne o sje de na dru im me sti ma. Ri ječ je o lju di ma srp sko po ri je kla ko ji po sje - du ju sum njiv ka pi tal ko jim upra vlja ju po moću od ređenih lju di na vla sti u ovoj ze mlji. Bo o ljub Ka - rić, srp ski taj kun,»blic«, 1. ožuj ka NAMETANJE KNJIGE Hr vat ska književ na sce na je hi je rar hi zi ra na, o to vo pa tri jar hal - no ustro je na. To je jed nim di je lom pro blem ma le sre di ne i nje zi - nih o to vo po ro dičnih od no sa u svim jav nim sfe ra ma. S dru e stra - ne, tu je i pro blem ne raz vi je no tržišta knji e, u eko nom skom i u kul tur nom smi slu ri ječi. Stječe se do jam da knji u ne tko mo ra na met - nu ti, a to može s jed ne stra ne bi ti in - sti tu ci ja svo jom ne pri ko sno ve nom moći, ili pak skan dal ko ji na su pro - tan način pli je ni pažnju jav no sti. Na jed nom se po lu po država sve što no - si in sti tu ci o nal ni pred znak, dok se na dru o me, u su prot no me ključu, olašava ju»cr ne ov ce«, rušite lji ta k- va ustro ja. Po vre me no se ta dva po la su sret nu, sklo pi se ne ka kav pakt, i po ne ka se»cr na ov ca«asi mi li ra u su stav, in sti tu ci o na li zi ra se. Sve to ne osta vlja mno o pro sto ra oni ma ko ji ma ni je ni do moći, ni do za dje - vi ca. Me di ji se to me pri la ođava ju, s jed ne stra ne sli je deći in sti tu ci o nal ne pu to ka ze, a s dru e stra ne na pa ja jući se ob računi ma i haj ka ma. Ma ri na Čabra jec, književ ni ca,»no vi list«, 29. ve ljače a a a a U SR CU MR@NJE Za raz li ku od pi - pa vo opre za po - sli je 5. li sto pa da osve to lju bi - vost je ne skri ve - na, kao i orom na mržnja pre ma po - koj nom Đinđiću, mržnja ko ja ne ha je ni za osnov ni pi je tet. Mno i mr ze Ti ta, ali ni tko to li ko, ko li ko ne ki Đinđića. Ti to je i za tva rao i stri je ljao, ali Đinđić ni je. Sa - blja je bi la po sli je nje a. Ili je uzrok možda ONO za tva ra - nje? Za i sta, ni smo ima li re vo lu ci ju, ali je ne ka bi - zar na, ati pična kon tra re vo lu ci ja u pu nom je ku, na te le vi zi - ji sva ku večer od osam sa ti, a u ta blo i di ma sva ko ju tro. U re sta u ra ci ju se vješto u ra ju oni ko ji hoće da se za bo ra vi sve zlo i šte ta Mi loševićeve vla da vi ne. Pro ne vje re i po re - ske uta je ne kih DOS-ovih vla di nih službe ni ka pro lašava - ju se za ne dje la veća od stra da nja sto ti ne ti suća lju di i po - li tičkih umor sta va, ka kvi su Ćuru vi ji no, Stam bo lićevo i su rad ni ka Vu ka Draško vića. Vo jin Di mi tri je vić, di rek tor Be o rad sko cen tra za ljud ska pra va,»dnev nik«, 29. ve - ljače SRE]A PA ZNA Od svih taj nih službi u Sr bi - ji ubjedljivo je naj ak tiv ni ja hr vat ska. Dušan Mi haj lo - vić, od la zeći srp ski mi ni star po li ci je,»na ci o nal«, 2. ožuj ka Dujizmi U pod ze mlju svi ima ju vi so ke ide a le; Osim pro mašenih, kod nas i ni je bi lo većih in ve sti ci ja; Plaće su nam ma le, ali lju bav pre ma ra du je jača; Ide al ni lju di su naša re al nost. SRED NJI VI JEK BU DU]NOST? Za jed no se tre ba mo bo ri ti za rav no prav nost ko ju čitav svi jet da je ma nji na ma, osim naše do mo vi ne, ko ja još ne može shva ti ti da bez uvažava nja pra va ma nji na ne ma na pret ka i ula ska u Eu rop sku uni ju. Mi ne želi mo bi ti rađani dru o re - da u ze mlji ko ja teži sred njem vi je ku. In te res Hr va ta i Mađara je sto a isti i za to želim, nu dim i tražim za jed ničku bor bu za za jed ničke ci lje ve. József Kas za, pred sjed nik SVM, na Skupšti ni DSHV-a 29. ve ljače Dujo Runje 4

5 tvrdim i dokazujem PoložajhrvatskezajedniceuVojvodini,SrbijiiDržavnojZajednici Na pre kret ni ci Hrvatisuiu proteklom periodubili rađanine druoveć trećereda: prviredsu činili državotvorni narodi,drui redsu Piše: Đorđe Čović priznate nacionalne manjine,a trećismobili mihrvati,koji nismoimali nikakva prava..no, netrpeljivost premanama postalaje otvorena, posebiceod kakojepočeo Domovinski rat MiHrvatiimamotakvusudbinu dasmorazbacani inepovezani,itonesamofizički.tojetakoveć trinaest-četrnaest stoljeća. Položaj autohtonih HrvatadiljemVojvodineiDržavneZajedniceumnoomeovisiodraznoraznihfaktora,ameđunajbitnijespadaju odnos domicilne i matične nam države, kao i od nas, samih Hrvata. Ako su ti odnosi pravedni, ako se poštujuljudskaprava,kaoiosnovnopravo pravona život,ondanašazajednicaimabudućnost. Ako se, pak, provodi diskriminacija, ako se čovjek prooni,obespravljuje,ondasvakakonemožemooptimistički ledati na budućnost naše zajednice. Naš položajjespecifičan.nalazimoseuzmatičnunamdržavu Hrvatsku, a naše postojanje se duo nijekalo. Stoa bi trebalozanašnezavidanpoložajpokušatipronaćinajboljinačindanamsepomone.stajalištedomicilnenam države, s jedne strane, pokazuje aroanciju, a s drue strane,odsustvominimumaželjedasedržavaponašapo pravilimameđunarodnezajednice. GRAĐANI TREĆEG RE DA: Međutim,trebanalasitijednudruučinjenicu, atojedaosimpravakojapripadajusvimrađanima,državamorazaarantiratiiostvarivanjeposebnihpravanacionalnimmanjinama,ato sečestozaboravljauisticanjimastavovadržave.vojvodinaježrtva duoročnosmišljenerežimskepolitikebeorada,politikenamjernomijenjanjaetničkihstruktura pučanstva, kojom se pokušala izvršiti disperzija nesrpskopučanstvakakobionootišloizovihkrajeva. NamaHrvatima,međutim,dodatnootežavasituacijui činjenicadasmoprošlitežakputoddržavotvornonarodadonepriznatehrvatskemanjine,budućidanamnisubilapriznatanipravamanjinskezajedniceujednom periodu. Hrvatisuiuproteklomperiodubilirađaninedruo već treće reda: prvi red su činili državotvorni narodi, druiredsupriznatenacionalnemanjine,atrećismobilimihrvati,kojinismoimalinikakvaprava..no,netrpeljivost prema nama postala je otvorena, posebice od kakojepočeodomovinskirat. NatluVojvodinei DržavneZajednicesevećodinamanademokratski,leitimanicivilizirannačinnastoji odstranemanjinezaustavitiasimilacijaiočuvatiidentitet.idanasse,usuvremenimdoađajima,osjećanamjeraizmjeneetničkeslikevojvodine,štonamovoreisamipokazateljipopisapučanstvaod1948.padozadnje popisa2002.odine,aonisuporažavajućizanashrvate.uvojvodinije1991.odineživjelo oko hrvata,adanasotovodasmoprepolovljeni.ljudisuse počeliiseljavatiintenzivnood1991.odine bilozbo pritisaka,bilozboosjećajabesperspektivnostikaopripadnikahrvatskonaroda. BEZ UVJE TO VA NJA: Život tijekom posljednje desetljećatekaojevećinomuantihrvatskomokruženju,iakoimaiindiferentnih,aliisnaasizrazitimsimpatijamapremanamahrvatima.državaniječepostojanjehrvata kao političko subjekta, što se odražava u uskraćivanju temeljnih ljudskih prava na političkom, ospodarskom, obrazovnom i kulturnom polju, kao i u sredstvimainformiranja. Međutim,sveukupnostanje,ratnaretorika,sotonizacija,paikonkretnipritisciodkojihnisudovoljnozaštićeni pripadnicihrvatskonaroda,činiživothrvataovdjenepodnošljivim. Hrvatski puk živi od dana do dana, jer se od Hrvata očekuje ili da se asimiliraju, ili da naprave reionalnu naciju,ilidaodu. HrvatiVojvodineiDržavneZajednice kaorađanidijelenanekinačinsudbinuidruihnarodausituacijiko- jatrenutačnovlada,atojemalailinikakvademokracija, teškaospodarskasituacija,niskapolitičkakultura,procestranzicijeiprestrukturiranja.jednomriječju,mismo rađanidržavekakveueuropinebitrebalobiti.ostvarivanje ljudskih i nacionalnih prava ne smije se ničim uvjetovati.neuvjerljivesutvrdnjedasunamtapravazaarantiranaiostvarenapremameđunarodnimstandardima. Takve tvrdnje traže svoju potvrdu u činjenicama. Država, koja uvjetuje ostvarenje tih prava, mora biti spremnanastalnekritikeinavećuilimanjuizolacijuod stranesvjetskezajednice.našapravasudjelomiceostvarena,barformalno,donošenjemzakonaozaštitipravai slobodanacionalnihmanjina. JA SAN PO GLED U BU DUĆNOST: U bliskojprošlostijeiovdjebiloneželjenihsituacija,aliživotjetakavda anemožemoidealizirati,nitiskrivationoštojeružno. No,upućenismonatodaseneokrećemozasobom,neodanampoledbudeusmjerenpremabudućnosti.Bez obzira na to što se desilo, naši poledi u budućnost ne smijubitizamaljenimržnjominetrpeljivošću,anistrahom. Hrvatisunaizazovdruštva, mladeikrhkedemokracije,reairalipošteno,teuduhuzakonaformiralisvojesamouprave, koje će samo onda biti u stanju zadovoljiti očekivanja društva i lasača, ako će u svakodnevnim konfliktima i poteškoćama odoljeti svakojakim iskušenjimaiakoćeuspješnodjelovatinaočuvanjuhrvatskojezikaihrvatskihkulturnihtradicijauvojvodini idržavnojzajednici. Čovjekposvojojnaraviželiživjetislobodnoisiurno, aukolikomujetouskraćeno,onondaželi,makariteška srca,mijenjatisredinu.takosesustavdiskriminacijezapravopretvarauzločinetničkočišćenja.samoslobodniljudimouraditislobodnudržavuiodnoseutemeljenenapravednosti.poštivanjeljudskihpravaipravanacionalnih manjina je prvi preduvjet za priznavanje državeodstranesvjetskezajednice,pazatojošidandanasnemamopotpunoriješenstatusnašedržavnezajednice,asamoslijepiionikojitonežele tonećedavide. Štosetičenacionalnepripadnosti, tumislimdanebi smjelodoćidopodvajanja,jerjetotemeljno,pripadanje hrvatskomnaroduiostvarivanjepravahrvatskonaroda pomeđunarodnimstandardima tonammorabitiprvo. Pitanjejesvakopojedincakakoćereairatiihoćelise samizdićiiznadsvointeresaizastupatiintereshrvatskonarodakojempripada.zatopokušajmonasvemoućenačineičinimosveusmjeruboljeiprosperitetniježivotanaovimprostorima. Osvrnuobihseinaduoodišnjirad DSHV-a.Početo jeodničea,aizraslismoučvrstu,jakuioraniziranu strankukojadanasimaleitimitet,lealnostiarantje opstankasvihhrvatanaovimprostorima.dshvseoranizirao, poštooraniziranimožemomnoolakšepredstavljatisvojapravaiboritisezanjih.bilojeioscilacijauradustranke,štojeisasvimnormalno.pojedincise nisumoliuklopiti,ilisuupaliutrenutkeslabosti,ilisu iz nekih, njima znanih razloa, izašli iz stranke. U sadašnjemtrenutkustrankajejaka,asamimčinomujedinjenja postala je još jača i stabilnija sa svojim brojnim članstvom,amenijeosobnočastštosamsnjimarame uzrame. Uvjerensamdasedanasnalazimonavelikojprekretnicisamimčinomujedinjenja.Nadamsedaćenasono dovestiubolje,plodotvornijedanezadshv,kaoizahrvatskopučanstvodiljemvojvodineidržavnezajednice. Au tor je član Pred sjed ništva DSHV-a 5

6 tema HrvatiuVojvodiniponovnoimajusamojednupolitičkustranku Skup{ti na uje di nje nja i no vo po~et ka Za no vo pred sjed ni ka DSHV-a ve li kom većinom la so va iza bran Pe tar Kun tić Piše: Ja smin ka Du lić Foto: Ivan I. Ivandekić Duo najavljivano ujedinjenje dviju hrvatskihstranaka Demokratsko savezahrvatauvojvodiniihrvatsko narodno saveza doodilo se. Nakon29.siječnjanapolitičkojsceniSrbije postoji samo jedna stranka, koja u svom proramu ističe zalaanje za ostvarivanje nacionalnih prava i interiranje Hrvata u politički, društveni i kulturni život Srbije podravnopravnimuvjetima,ionasezove DSHV. Skupštinajeradilapoštujućisvapravila demokratskeprocedure,uizuzetnooptimističnomozračju,uzburneaplauzeovorimačelnikaivelikobrojavisokihostiju. UJEDINJENJE: Otvarajući skupštinu dopredsjednikdshv-ajosipgabrić podsjetio je na četrnaest odina postojanja stranke tijekom kojih su mnoi članovi Radno predsjedništvo u sastavu: Dujo Runje, Ema Buljovčić, stranke,aidruipripadnicihrvatskonarodausrbiji,biliizloženineprijatnostima, Josip Pekanović, Ivica Tumbas, Marinko Šimić prijetnjamapaiprotjerivanjuizsvojihdomova.»idanaspostojeonikojinemirujui DujoRunje,predsjednikHrvatskoakademskodruštva dalje žele provocirati sukobe, te imajući svetouvidukaoiželjučlanstva,aicjelo- Ne tre ba mo se sti dje ti po li ti ke kupnohrvatskonarodanaovimprosto- rima,dvijehrvatskestrankeseujedinjujuu Dka ko su»lažne di le me tre ba li na ma kao ma nji ni uopće po li tička stran ka. Ni tko ne u jo Ru nje je u ime Hr vat sko aka dem sko društva česti tao na uje di nje nju i re kao Demokratski savez Hrvata uvojvodini sa može bo lje zna ti što na ma tre ba i ni tko nas ne može bo lje pred sta vlja ti ne o mi sa mi. željomjedinstvenonastupauvezisvihpi- Jed no su udru e, a dru o po li tička stran ka. Ono čea se mi tre ba mo bo ja ti jest ro man - tanja.želimoprekinutipodijeljenostiiza- jedničkimsnaamaostvarivatinašaprava. ka ko nam je teško. Ne tre ba mo se sti dje ti po li ti ke, jer je čovjek po svo joj na ra vi društve - tičar ski za nos pun nar ci so id no sti, a dru a opa snost je plašlji vi dis kurs i kuk nja va o to me Nakonujedinjenjasvatkotkobidaljeradio Gosti iz Hrvatske no, od no sno po li tičko biće, a mno i lju di od u sta ju od ove ob ve ze i od o vor no sti uz ra z- ne ali bi je.«na bilo kakvoj podijeljenosti, radio bi to protivno interesima hrvatske zajednice. Pozivamo sve hrvatske institucije da nas podrže i da nam se pridruže, jer u sljedećem periodu trebamo ostvariti veliki broj zadaća. U svim ovim nastojanjima N očekujemoidaljnjupomoćmatičnedomovine Hrvatske. Prema domicilnoj državi Srbiji i dosada smo dokazali svoju lojalnost,atoćemočinitiiubuduće,alilojalnostočekujemoioddržavepremanama«, rekaojegabrić. Vi so ki o sti na Skup{ti ni a kon in to ni ra nja dvi ju him ni»hej Sla ve ni«i»li je pa naša«do pred sjed nik DSHV-a Jo sip Ga brić otvo rio je Skupšti nu i po zdra vio ve li ki broj vi so kih dužno sni ka iz Re pu - bli ke Hr vat ske, Sr bi je i Mađar ske. Na Skupšti ni su bi li na zočni vi so ki dužno sni ci Vla de Re pu bli ke Hr vat ske: mi ni star po ljo pri vre de Pe tar Čoban ko vić, i po moćnik mi ni stra vanj - skih po slo va Svje tlan Ber ko vić, za stup ni ca di ja spo re u Hr vat skom sa bo ru Zden ka Ba - bić Pe tričević, te pred stav ni ci hr vat ske di plo ma ci je u Be o ra du ot prav nik po slo va mr. sc. Da vor Vi diš i treći taj nik u Ve le po slan stvu Sti pan Me do, e ne ral na kon zu li ca u Su - bo ti ci dr. sc. Ja smi na Ko vačević-čavlo vić i kon zul u Su bo ti ci Mi ro slav Ko vačić, te e ne - ral ni kon zul RH u Pečuhu mr. sc. Ivan Ban dić. Go sti iz do mi cil ne države bi li su pred sjed - nik Sa ve za voj vođan skih Mađara József Kas za i pred stav nik Li e so ci jal de mo kra ta Voj - vo di ne To ma Bar to lić, a bi li su na zočni i o sti iz Re pu bli ke Mađar ske pred sjed nik Hr - vat ske držav ne sa mo u pra ve u Mađar skoj Mi jo Ka ra ić i pred sjed nik Baj ske ka to ličke čita o ni ce An tun Mu jić. 6

7 tema Odlukuoujedinjenjuizaslanicisudonijelijavnimlasovanjem,bezijednolasa protiv,aideklaracijuoujedinjenjuproparatilisuburnimaplauzom. Dotadašnji v. d. predsjednika DSHV-a PetarKuntić rekaojekakoćeovasedma, redovita i izborna skupština DSHV-a označitiprekretnicuupolitičkomdjelovanju.»hrvati u Vojvodini odlučili su se udružiti i biti prvi politički predstavnici jedne nacionalne manjine u Srbiji i Crnoj Gori,kojićeimatijednuijedinstvenupolitičkustranku DemokratskisavezHrvata u Vojvodini. Rezultati djelovanja prethodniheneracijaionoštosuonistvoriliu SuboticiiuVojvodiniobvezuju.Stoa,iako ova eneracija možda i nije u skorijoj prošlosti dobro vidjela stvari, sada se suočavamosistinomdasamojednajaka, jedinstvenapolitičkaopcijahrvatauvojvodini može odovoriti zahtjevima zajednice.«političkazrelost: FranjoVujkov, do29.veljačepredsjednikhns-a,rekaoje kako su»demokratski procesi i promjene kojesusedoodileudshv-upokazaleda jetoudržavnimokvirimamala,aliprema političkoj svijesti velika stranka. Uočiti svojeslabostiisamjavnoukazatinanjihi naćisnaedaseoneprevaziđutraživeliku političkumudrostidokazjeizuzetnovelike snae. Mi smo od osnivanja HNS-a čekali ovaj trenutak, znali smo da će se jednomdooditi,akakojevrijemeprotjecalosvelasnijesečuolasnašeapučanstva kadćeteseujediniti?tkotajlasne čuje,nemožesedaljezaklinjatidazastupa interesesvopukainapolitičkomplanuje potpisao vlastitu smrtnu presudu.vodstva obiju stranaka pokazala su političku zrelost,svojemalepolitičkeinteresepodredilasuvelikominteresusvoanaroda.ujedinjenićemopostatirespektabilnisudionik upolitičkomživotunasvimrazinama,morati će nas uvažavati i politički neistomišljenicialiikoalicijskipartneri.nikada više si ne smijemo dozvoliti da budemo koalicijski partneri za jednokratnu upora- Gosti iz Subotice FranjoVujkov, bivši predsjednik HNS-a i novoizabrani član PredsjedništvaDSHV-a Opro{taj ni o vor HNS-u ra njo Vuj kov, u svom po sljed njem na stu - Fpu na funk ci ji pred sjed ni ka HNS-a, is ta - kao je ka ko osjeća ob ve zu ka za ti ne ko li ko ri ječi o toj stran ci.»stran ku smo osno va li ka da smo pro ci je ni li da to na lažu in te re si hr vat sko pučan stva u Re pu bli ci Sr bi ji. Bio je to tre nu tak za sto ja u po li tičkom živo tu Hr - va ta. U Skupšti ni Općine Su bo ti ca naša je - di na po li tička stran ka ima la je sa mo tri od - bor ni ka. Osta lih četr na est od bor ni ka Hr va ta bi li su čla no vi dru ih stra na ka, naj više iz ta - dašnje Sa ve za rađana Su bo ti ce, ko ji su dje lo va li su prot no našem ele men tar nom in - te re su očuva nja na ci o nal no iden ti te ta Hr - va ta. Za daća ko ju smo se bi po sta vi li ni ka da ni je bi la sla blje nje po zi ci je do ta da naše je - di ne po li tičke stran ke DSHV-a, ne o da kao al ter na ti va, dru a mo uća op ci ja, mo bi li zi - ra mo sve one ko ji su iz bi lo ko jih raz lo a na i nja li na tu dru u stra nu, ko ja je dje lo va - la su prot no našim in te re si ma. U ko a li ci ji DOS-a na lo kal noj ra zi ni, za jed no s DSHVom, osvo ji li smo tri na est za stup ničkih man - da ta u Skupšti ni Općine Su bo ti ca i dva u Skupšti ni Voj vo di ne. Osni va nje HNS-a na - met nu lo je at mos fe ru nad me ta nja i utje ca lo bu,kadasenaizborimatrebajudobitila- sovinašihbirača,adanasposlijedoslje- dećihizboraskoronitkoništanepita.ne smijemo dozvoliti da stupimo u koaliciju kao neravnopravni partneri i neki pridruženičlanovi,tedanamnetkoodsvojih mandata ustupa mrvice kao neku milostinju,većsemoramoizboritidaimamostatusravnopravnihkoalicijskihpartnerakoji morajudobitionoštoimpripada.«zajednički CILJEVI: Predsjednik SavezaVojvođanskihMađaraJózsefKasza pozdravioje,kaoost,odlukuoujedinjenjučimejestvorena,kakojerekao,»jedna ozbiljna i jaka politička opcija Hrvata u Franjo Vujkov na ve li ku i iz u zet nu po li tičku ak tiv nost DSHV-a, što je, u cje li ni le da no, do ni je lo do bro hr vat skoj za jed ni ci ko ju smo pred sta vlja li i jed ni i dru i. Vojvodini. Čestitam vam i želim puno uspjehauzajedničkomradu,jersmoido sadaradilizajedno HrvatiiMađari,uzajedničkominteresuopstankanaovomprostorukojesmatramonašemzajedničkom domovinom,idabudemouvaženiiravnopravni rađani zemlje u kojoj živimo. U svemu ovome interes Hrvata i Mađara je zajednički i u tom smislu želim, nudim, tražimzajedničkirad,zajedničkuborbuza zajedničkeciljeve.svmjeudosadašnjem zajedničkom radu dokazao da je istinski boraczaravnopravnostzapravarađanai nikadanijesmatraonihns,nidshvdruorazrednim koalicijskim partnerom neo samo ravnopravnim. Kada smo predložili na zadnjim izborima od naše kvote, ako uđemouparlament,datijednomjestohrvatskomnarodu,tonijebilaponudamrviceneoistinskaželjeda,upodređenostiu kojojsenalazioidandanassenalazi,hrvatskinaroddobijeleitimnopredstavnika u parlamentu Srbije. Uvijek smo smatrali da među nama mora biti istinske suradnjeiutomciljuiutompravcućemose idaljezalaati.«stranački IZBORI: Nakon prolašenja ujedinjenja uslijedili su unutarstranački izbori. Birani su predsjednik stranke, članovi Predsjedništva, Vijeća i Nadzorno odbora. Za predsjednika su se kandidiralipetarkuntićiblaškotemunović kojisuiizložilisvojeprorameradaza idućečetiriodine.petarkuntićjeizložio proram pod nazivom»četiri iskoraka«. Prvi iskorak je, rekao je Kuntić, omasovljenječlanstvapraćenoipromjenomstila 7

8 tema PomoćnikministravanjskihposlovauVladi RepublikeHrvatskeSvjetlanBerković Skrb i pot po ra Hr va ti ma iz van do mo vi ne re no sim vam po zdra ve mi ni stra vanj -»Pskih po slo va dr. Mi o mi ra Žužula i osob no mi je za do volj stvo i čast što pri su - stvu jem ova ko važnom sku pu su rad nje i je - din stva Hr va ta u Voj vo di ni. Re pu bli ka Hr - vat ska je do ni je la Ustav ni za kon o pra vi ma na ci o nal nih ma nji na i to kon sen zu som svih po li tičkih stra na ka u hr vat skom par la men tu. U ak tu al nom iz bor nom za ko nu broj za stup - ni ka, ko ji pri pa da na ci o nal nim ma nji na ma, po di nut je s pet na osam, a upra vo su za - vršeni i do pun ski iz bo ri za vi jeća na ci o nal - nih ma nji na. U našim uvje ti ma se iz dva ja ju i pri lično ve li ka fi nan cij ska sred stva za rad na ci o nal nih ma nji na u Hr vat skoj. S dru e stra ne skrb pre ma Hr va ti ma u ino zem stvu je ustav na ka te o ri ja za sva ku Hr vat sku vla du jer čla nak 10. hr vat sko Usta va vr lo ja sno pro pi su je i ob ve zu je hr vat sku državu na po moć i skrb Hr va ti ma iz van do mo vi ne, a to se i čini. U pro te kloj o di ni iz dvo ji li smo za kul tur ne i obra zov ne pro ra me Hr va ta u Voj vo di ni eu ra, po kraj to a je Mi ni - star stvo vanj skih po slo va iz svo jih sred sta - va po ma a lo ra zne kul tur no-obra zov ne pro ra me Hr va ta u Voj vo di ni s pre ko eu - ra, i sti pen di ra se 120 stu de na ta. U ti je ku je for mi ra nje no ve upra ve u okvi ru Mi ni star - stva vanj skih po slo va Upra ve za Hr va te iz van Hr vat ske, u okvi ru ko je će po sto ja ti po - se ban Od jel za Hr va te u su sjed nim ze mlja ma. Mi po zdra vlja mo raz voj de mo kra ci je u Sr bi ji i Cr noj Go ri i na da mo se da će Ustav na po ve lja o pra vi ma na ci o nal nih ma nji na kao i Za kon ko jim ste vi po pr vi pu ta do bi li sta tus na ci o nal ne ma nji ne iz le i sla ti ve preći što snažni je u prak su, jer ma nji ne mo u i tre ba ju bi ti most su rad nje između na ro da, između država.«rada u stranci, jer kadrovske transfuzije nisu dovoljne i samo objedinjen i jak DSHV će predstavljati političku okosnicu hrvatskonaroda,auprotivnomjošduo ćemo predstavljati monetu za potkusurivanje većimstrankama.druiiskorakodnosisenainteracijuhrvataudruštvenopolitičkiiospodarskiživotsrbijeicrne Gore,bezpotrebeskrivanjaizakateorija Bunjevci,Šokci,Juoslaveni.Hrvatikao Hrvatitrebajubitiprisutniuparlamentima nasvimrazinamaiusvimdruiminstitucijama države (uprave, sudstva, policije). Kuntićjeistaknuoikakojezabludavjerovatidasuformiranjemnacionalnihvijeća riješenasvapitanjanacionalnihpravamanjina,jerbezloističkepodrškepolitičkih 8 Novo rukovodstvo stranke Svjetlan Berković stranakapravasenećeostvarivatiupunoj mjeri.treći iskorak odnosi se na interativnuuloudshv-ausamojhrvatskojzajednici,kojaćeseostvarivatikrozjačanje suradnje i zajedništva sa svim hrvatskim institucijama. Kuntić je rekao kako ujedinjeni DSHV svakako ne može brinuti o svim aspektima kulture, obrazovanja, informiranja, ali da će ubuduće aktivno sudjelovatiuraduhrvatskonacionalnovijeća, jer se uspostavom povjerenja ubi smisaodaljnjepodjelenadvijeliste(aib) kojesunesretnopodijelilevijećnikehnva. Četvrti iskorak obuhvaća promjene u odnosupremamatičnojdržavi,premadruimpolitičkimstrankama,oranizacijama za zaštitu ljudskih prava, diplomacijama, međunarodnim oranizacijama i konferencijama, prema mladeži i prema druimnarodima. Glede unutarnje oranizacije DSHV-a, pokraj Predsjedništva i Vijeća funkcioniratćeidaljeodbori, protokol i izborni stožer, a ponovno će se pokrenutiiizdavanjestranačkolasila»glasravnice«. Blaško Temunović se u svom iscrpnom izlaanju kritički osvrnuo na skoro sve hrvatske institucije i Novi predsjednik: Petar Kuntić oranizacije, ovoreći kako se za većinu njihnezna»tkovučekonce«,apostrofirajućiprijesveasamdshv,azatimihrvatsko nacionalno vijeće koje prema njeovom mišljenju nije ništa uradilo za hrvatskikorpus.zahrvatskikulturnicentar»bunjevačkokolo«jerekaokakoničemu nesluži,a»hrvatskuriječ«jeoštrokritizirao. Osvrnuo se i na drue institucije od kojih, prema njeovom mišljenju, Hrvati nemaju nikakvih koristi, a trebalo bi, kao što su FK»Bačka«i Narodno kazalište. Temunović je predložio oranizacijske promjene u stranci dje bi se u trinaest oblastiformiralitimovi,načelusvakobi biokoordinator,asuradnicibibilionikoji žele surađivati. Jednom mjesečno bi se»polaaliračuni«strancizasvojrad.predložiojeosimtoaiformiranjeslužbepravnepomoćiislužbezamarketin. REZULTATIIZBORA: UraduSkupštinesudjelovalojeodpozvanih335deleata njih 299. Glasovalo je 283 izaslanika. Velikom većinom od 76,3 posto ili 216 Protukandidat: Blaško Temunović

9 tema PetarČobanković,ministarpoljoprivredeuVladiRepublikeHrvatske Otvo re ni za sve ob li ke su rad nje re no sim vam to ple i iskre ne čestit ke»pi po zdra ve predjsed ni ka Hr vat ske vla de i pred sjed ni ka Hr vat ske de mo krat - ske za jed ni ce dr. Ive Sa na de ra. Hr vat ska vla da mak si mal no će ra di ti na po boljšanju i raz vi ja nju do bro su sjed skih od no sa sa svim na ma su sjed nim država ma a isto i sa Sr bi jom i Cr nom Go rom. Put Hr vat ske vla - de ide pre ma Eu rop skoj uni ji i u tom kon - tek stu mi ćemo se mak si mal no za la a ti i ra di ti na to me da kad jed nom bu de mo u EU s oni ma ko ji će ta mo bi ti od 1. svib nja, i na ma i va ma su sjed na Re pu bli ka Mađar - ska, da ćemo bi ti ve za i za ze mlje ko je do ta da neće doći u Eu rop sku uni ju i sprem ni smo pružiti sve ko li ku pot po ru i po dršku. Je dan od naših pri mar nih in te re sa je raz vi - ja ti pra va na ci o nal nih ma nji na ne iz raz lo - a što ne tko nas na to pri tišće, ne iz raz lo - a što ta ko želi Eu rop ska uni ja, ne o iz jed no stav no raz lo a što to želi mo mi. Mi želi mo da u Hr vat skoj sve na ci o nal ne ma - nji ne ima ju svo ja mak si mal na ma njin ska pra va i na to me smo već pu no učini li i još ćemo učini ti, ali isto ta ko Hr vat ska vla da će se mak si mal no za la a ti u kon tak tu s dru im država ma da ta kva pra va ima ju i pri pad ni ci hr vat ske ma nji ne u su sjed nim ze mlja ma. Me ni je osob no žao što u četvr - tak u Mo sta ru ni smo ima li pri o du su sre sti Petar Čobanković se s pred sjed ni kom Sr bi je i Cr ne Go re Sve to za rom Ma ro vićom, a uvje ra vam vas da bi jed na od te ma raz o vo ra na tom bi - la te ral nom su sre tu bi la upra vo naša in ten - ci ja i želja da se od nos pre ma na ci o nal nim ma nji na ma u Sr bi ji i Cr noj Go ri di ne na viši ni vo. Osta je mo otvo re ni za sve ob li ke su rad nje, shvaćamo i po tre bu i ob ve zu da bu de mo uz vas i da učini mo mak si mal ne na po re ka ko bi vam život na ovim pro sto ri - ma učini li bo ljim. Očeku jem da ćemo vr lo br zo us po sta vi ti di rekt nu su rad nju, da ćemo i kroz ra zne ob li ke o spo dar ske su - rad nje Hr vat ske i Sr bi je i Cr ne Go re stvo ri ti okvi re i mo ućno sti da u po volj ni jim uvje ti - ma i vi osje ti te značaj ni ju pri sut nost Re pu - bli ke Hr vat ske na ovim pro sto ri ma. Mo ja je želja da vas se ne sjećamo sa mo kad se ve se li mo uz vaše pre kra sne pje sme, ne o da bu de te u našim mi sli ma i u našim rad - nja ma često. Me ne ra du je sti pen di ra nje stu de na ta od stra ne hr vat ske države, ali možda mo ra mo početi raz mišlja ti na dru i način. Tre ba mo vam po moći i sti pen di ra ti Hr va te ko ji će stu di ra ti i u Su bo ti ci i u No - vom Sa du i u Be o ra du, jer naša želja i in - ten ci ja ni je da sti pen di ra mo mla de Hr va te iz Voj vo di ne, a da po sli je to a oni u pra vi - lu osta ju u Hr vat skoj. Mi želi mo ojačati vas ov dje dje ste, jer ste po ka za li da možete op sta ti i da je ovaj pro stor dio vas. Po - kušati ćemo na ta kav način po moći ško lo - va nje mla dih Hr va ta da oni osta nu ov dje na ovom pro sto ru, jer sa mo ako bu de te ima li mla de, pa met ne, ško lo va ne lju de, vaša si tu a ci ja i vaš po ložaj će bi ti bo lji.«lasova, za predsjednika je izabran Petar Kuntić, Blaško Temunović je dobio podršku66izaslanika. Za članove Predsjedništva izabrani su Martin Bačić, Lazar Baraković, Đorđe Čović,StipanStantić,JosipGabrić,Josip Jaramazović,AntunMerković,StipanDulić, Dujo Runje, Franjo Vujkov, Josip Pekanović,JozaKolar,IvanKozbašić,ZdenkaPopov. ZanovečlanoveVijećaizabranisu Ema Buljovčić, Ivan Budinčević, Marijana Čović,IvanStipić,MartinGabrić,Slavko Benčik,MarinkoŠimić,IvanIvković,Pere Matković, Antun Lulić, Draan Hupko, Ivan Tumbas, Bela Lipozenčić, Mirko Ostroonac, Ivan Tikvicki, Gro Kujundžić,BelaIvković,AntonijaČota,Marin Katančić, Josip Lamza, Gojko Zeljko, Stipan Silađev, Branko Melviner i Božo Gojević. Zdenka Babić Petričević, zastupnica dijaspore u Hrvatskom saboru Za jed ni~ka od o vor nost no sim vam li je pe po zdra ve od»ppred sjed ni ka Hr vat sko sa bo ra Vla - di mi ra Šeks a. Plje sak na kon usva ja nja de kla ra ci je uje - di nje nja dvi ju hr vat skih po li tičkih stra na ka ov dje u Voj vo di ni je označio jed no svečar - sko oduševlje nje i je din stvo. Plje sak znači je dan no vi početak za no vu i bo lju bu - dućnost, ko ja, međutim, ne može bi ti ta kva, ako na to me ne ra di mo mi svi, pa i ja, vaša za stup ni ca u Hr vat skom sa bo ru. Li je po je i po no sno pred sta vlja ti sve Hr va te iz van do - mo vi ne u Hr vat skom sa bo ru, jer su Hr va ti iz van do mo vi ne ve li ko bo at stvo hr vat sko na ro da i hr vat ske države i to smo do ka za li kroz ci je lu našu po vi jest, kroz ko ju smo ni ti - ma po ve za ni, a ta ko nam je po ve za na i za - jed nička bu dućnost. Bez do bre su rad nje nećemo ostva ri ti ono što očeku je hr vat ski na rod i ma tična država i vaša do mi cil na država. Jed ni bez dru ih ne možemo učini ti ono što se zo ve ostva ri va nje pra va hr vat - Zdenka Babić Petričević sko na ro da u Sr bi ji i Cr noj Go ri. Ne želi mo i ne smi je mo osta ti sa mo na ver bal noj, de - kla ra tiv noj ra zi ni, na pa pi ru, a od to a ne ostva ri ti ništa. Na dam se da ćemo učini ti ono što Hr va ti ov dje očeku ju od nas. Bit ću po nov no sret na kad dođem pred vas i kažem što smo za jed no ura di li, a ne što ćemo ura di ti, ali ne smi je mo odu o vlačiti ne o od da nas u za jed ništvu početi nešto ra di ti.«9

10 tema Održana treća sjednica Hrvatsko nacionalno vijeća Zeleno svjetlo za nastavak rada Vijećnici usvojili podnijeta izvješća i plan rada za sljedeću odinu i konstituirali radna tijela Vijeća Piše: Jasminka Dulić Zbo to a što je održana de set mje se - i Pla nu za o di nu. Be la Ton ko vić je ci po sli je dru e sjed ni ce, treća sjed - iz nio ka ko se u Iz vješću o ra du Vi jeća ni ca Hr vat sko na ci o nal no vi jeća»može vi dje ti što je ura dio pred sjed nik i ima la je du ačak dnev ni red od 47. točaka pred sjed nik Iz vršno od bo ra, ali o sa mom i tra ja la je pu nih šest sa ti. Vi jećni ci su ra du Vi jeća ne ma ništa.«vi jeće pre ma usvo ji li pod ni je ta iz vješća za prošlu i plan mišlje nju Ton ko vića ni je ra di lo, ni je spro - ra da za slje deću o di nu i kon sti tu i ra li rad - ve lo od lu ku Skupšti ne AP Voj vo di ne ko - na ti je la Vi jeća. Naj više ras pra ve iza zva la jom se od ređuje vi jećima da na pra ve po pis je točka dnev no re da ko ja se od no si na ime na mje sta i lo ka li te ta na je zi ci ma na ci - pre u zi ma nje osni vačkih pra va nad NIU o nal nih ma nji na, i po sta vio je pi ta nje zašto»hr vat ska ri ječ«. se to ni je ura di lo. Na sjed ni ci su kao o sti bi li na zočni ot - Pred sjed nik HNV-a Jo sip Iva no vić je na prav nik po slo va Ve le po slan stva Re pu bli ke ove pri mjed be od o vo rio ka ko je»na kon Hr vat ske u Be o ra du mr. Da vor Vi diš, e - dru e sjed ni ce HNV-a si tu a ci ja u DSHV-u ne ral na kon zu li ca Re pu bli ke Hr vat ske u bi la složena i zbo to a se čeka lo s održava njem sjed ni ce dok se kon so li di ra si tu a ci - Su bo ti ci dr. Ja smi na Ko vačević-čavlo vić i treći taj nik Ve le po slan stva RH u Be o ra du ja u toj stran ci«. Jo sip Ivan ko vić je po sta - Sti pan Me do. vio pi ta nje zašto se kao te me lji HNV-a po - Sjed ni ci je pri su stvo va lo 26 od ukup no 35 vi jećni ka, a osim vi jećni ka ko ji su se is - pričali zbo za u ze to sti i zbo pri pre me Skupšti ne DSHV-a, ni su bi li na zočni ni ti dva čla na Iz vršno od bo ra, za duženi za re - sor in for mi ra nja i službe nu upo ra bu je zi ka To mi slav Ži ma nov, te kul tu re Be ri slav Sken de ro vić. USVOJEN PLAN ZA 2004: Pred loženi dnev ni red vi jećni ci su pri hva ti li bez iz - mje na ia ko je bi lo od ređenih pri mjed bi i pri je dlo a za iz mje nu. Na i me, Be la Ton ko - vić je tražio da se do nošenje od lu ke o to me da HNV pre u zme osni vačka pra va nad NIU»Hr vat ska ri ječ«ski ne s dnev no re - da jer je sma trao da ne tre ba pre u zi ma ti pra va bez od o va ra jućih fi nan cij skih re - sur sa, a ta kvo mišlje nje su po držali i Mi li - voj Prćić i Jo sip Ivan ko vić. Sla ven Du lić je pred ložio da se fi nan cij sko iz vješće s kra ja dnev no re da pre mje sti na početak, ali vi - jećni ci ni su usvo ji li ove pri je dlo e. U pr vom di je lu sjed ni ce ras pra vlja lo se o pod ni je tom Iz vješću o ra du Vi jeća u Predsjedništvo HNV-a ja vlju ju Ka to lička cr kva i Fo rum hr vat skih in sti tu ci ja, na što je pred sjed nik Iz vršno od bo ra HNV-a La zo Voj nić Haj duk od o - vo rio ka ko Ka to lička cr kva ne spor no ima ve li ki i značajan utje caj u hr vat skoj za jed ni ci, a da Fo - rum ob je di nju je udru e ko je ra de značaj ne stva ri za hr - vat sku za jed ni cu. Jo - sip Iva no vić je kazao ka ko»po la zi mo od po sto jeće stvar no sti dje je Ka to lička cr - kva sačuva la hr vat - stvo kad je bi lo naj - teže na ročito u Sri je - mu u vri je me pro o - na, a to je po tvr dio i vi jećnik iz Sri je ma Zden ko Đako vić. D o p r e d s j e d n i k HNV-a iz Som bo ra vlč. Jo sip Pe ka no vić re kao je ka ko»tre ba usmje ri ti po led na pri jed a ne u na zad, svje sni te re ta raz je di nje no sti. Osob no sam pri su tan u Vi jeću, kao vi jećnik sa sto ti nu pot pi sa, kao i svat ko dru i, a ako to ne ko - mu sme ta spre man sam pod ni je ti ostav ku.«an tun Kaić je pred ložio je da se u plan ra - da une se od red ba pre ma ko joj će se Vi jeće sa sta ja ti četi ri pu ta o dišnje i da se ori jen - ta ci o no od re de da tu mi, što su po držali i dru i vi jećni ci. Pri je dlo pla na ra da je usvo jen bez značaj ni jih iz mje na. KADROVSKA RJEŠENJA: Niz točaka od no sio se na do nošenje od lu ka o for mi ra - nju stal nih od je la i ime no va nju rav na te lja i čla no va, te o for mi ra nju stal nih od bo ra Vi - jeća i ime no va nju nji ho vih pred sjed ni ka i čla no va. Gle de nji ho vo for mi ra nja Be la Ton ko vić je iz nio niz pri mjed bi ka ko se ide»na o pa kim«pu tem jer se ni je pr vo do ni je - la od lu ka o for mi ra nju ta kvih od je la i po - slov ni ka o ra du tih od je la, kao i da»mno i lju di ni su bi li pi ta ni žele li uopće su dje lo - va ti u ra du tih ti je la«, te je re kao ka ko ni ti on osob no ne želi bi ti rav na telj Od je la za fi nan ci je, ka ko je to pred loženo. Do pred - sjed nik HNV-a Bran ko Hor vat je od o vo - rio ka ko su u Su bo ti ci održana dva sa stan - ka da bi se pro našla ka drov ska rješenja za od je le i od bo re te da tre ba an ažira ti što više lju di iz hr vat ske za jed ni ce. Jo sip Iva no vić je re kao ka ko je lo i ka po pu nja va nja rad nih ti je la Vi jeća bi la ute - me lje na na dva prin ci pa, te ri to ri jal nom i stručnom, i da su se održali re i o nal ni sa - stan ci, ka ko bi se pro našli ade kvat ni lju di, a da su pre ma sa mom Sta tu tu HNV-a rav - na te lje i čla no ve od je la mo li sa mo i ni ci ja - tiv no pred la a ti i pred sjed ni ci Iz vršno od - bo ra i Vi jeća. Sva pred ložena ka drov ska rješenja su vi jećni ci za tim usvo ji li. Vijećnici na sjednici 10

11 tema HRVATSKA RIJEČ: Naj više ras pra ve vo di lo se oko pre u zi ma nja osni vačkih pra - va nad NIU»Hr vat ska ri ječ«, za ko ju su svi vi jećni ci ustvrdili ka ko je od iz u zet no značaja za hr vat sku za jed ni cu. Jed na ru pa vi jećni ka je sma tra la da je pre u ra nje no do - no si ti ta kvu od lu ku jer Vi jeće ne ma vla sti - tih fi nan cij skih sred sta va ko ji ma bi fi nan - ci ra la ova kvu usta no vu, dok je dru a ru pa isti ca la ka ko pre ma za ko nu od svib nja iduće o di ne Po kra ji na ne može bi ti osni - vač me di ja a Hr vat sko na ci o nal no vi jeće je nad ležno za in for mi ra nje na hr vat skom je - zi ku. Po je di ni vi jećni ci su sma tra li da ako se i osi u ra ju sred stva, pri je no som osni - vačkih sred sta va po sto ji opa snost da Hr - vat ska ri ječ iz u bi svo ju au to no mi ju, od - no sno da pot pad ne pod utje caj po je di nih stru ja u HNV-u. Na kon duže ras pra ve u ko - joj su se ar u men ti iz no si li za i pro tiv ova - kve od lu ke većina vi jećni ka se složila da se pre for mu li ra tekst od lu ke pre ma ko joj»hnv do no si od lu ku o pri hvaćanju pri je - no sa osni vačkih pra va od Skupšti ne AP Voj vo di ne pod uvje tom da se kroz po kra - jin ski pro račun osi u ra ju fi nan cij ska sred - stva za re dov no funk ci o ni ra nje NIU Hvrat - ska ri ječ. Dru im ri ječima, tražiti će se in - stru men ti a ran ci ja pro račun skih sred sta va za njen dalj nji rad, re kao je Iva no vić. Vi - jećni ci su ta kvu pre for mu li ra nu od lu ku usvo ji li. Gosti na sjednici i jećni ci Hr vat sko na ci o nal no vi jeća Vsu sa svo je treće re do vi te sjed ni ce upu ti li jav no i otvo re no pi smo po drške Skupšti ni uje di nje nja DSHV-a i HNS-a:»Us po sta vlja njem višestra načko su sta va u po li tički život na pro sto ru bivše Ju o sla - vi je, Hr va ti u Voj vo di ni su bi li u po vi je snoj pri li ci ar ti ku li ra ti svo je na ci o nal ne in te re se ka ko u ci lju očuva nja na ci o nal no iden ti te - ta ta ko isto i u su dje lo va nju na svim ra zi - na ma par la men tar no su sta va. U tu je svr - hu o di ne, osno van De mo krat ski sa vez Hr va ta u Voj vo di ni, kao je di na hr vat - ska po li tička stran ka na ovim pro sto ri ma. Po sto ja la je na da i na sto ja nje da Hr va ti u Voj vo di ni po sta nu zbilj ski po li tički na rod u no vi joj po vi je sti. Rat ni kon flik ti su međutim u ve li koj mje ri osu je ti li ove na de i na sto ja - nja. Rat na pro pa an da i držav na na ci o na - IZVRŠNI ODBOR: U dru om dje lu sjed - ni ce ko ji je na pu sti lo ne ko li ko vi jećni ka, ali je kvo rum ipak za - držan, ras pra vlja lo se o ra du Iz vršno od bo - ra u o di ni, s ele men ti ma pla na za o di nu i o fi - nan cij skom iz vješću i pla nu. Pred sjed nik Iz - vršno od bo ra La zo Voj nić Haj duk iz nio je što je urađeno u pro te - kloj o di ni, a član IO za dužen za ob ra zo va - nje Du jo Ru nje pre - dočio je što je urađeno na pla nu ob ra zo va nja na hr vat skom je zi ku i što još tre ba ura di ti. Ru nje je re kao da su za sla be re zul ta te»pre pre ke pri je sve a u na ma jer Vi jeće ima i le a li tet i le i ti mi tet re a li zi ra ti izučava nje hr vat sko je zi ka u višim raz re di ma osnov nih ško la jer uvje ti kao što su vo lja do mi cil ne države i pro ra - mi po sto je, a ma tična država bi nam mo la po moći u ka dro vi ma, dok se ne ob ra zu ju do maći ka dro vi. Tre ba po kre nu ti ini ci ja ti - vu i za osni va nje Hr vat ske im na zi je i uz nju in ter nat u ko joj bi se ško lo va la dje ca iz ci je le ze mlje, a do maćim ka dro vi ma tre ba osi u ra ti do pun sku na o bra zbu na Učitelj - skom fa kul te tu u Osi je ku. Ru nje je uvje to - vao svoj osta nak u Iz vršnom od bo ru HNVa naj sko ri jim i učin ko vi tim rješava njem ovih pi ta nja. FINANCIJE: Gle de pro računa i pla na za iduću o di nu Voj nić Haj duk je iz nio da ia - ko je za to pre ma Za ko nu ob ve zna do mi cil - na država, ona ni je osi u ra la fi nan cij ska sred stva za rad Vi jeća, a je di na sred stva ko ja su bi la do bi ve na bi la su iz Re pu bli ke Hr vat ske, i skrom na sred stva iz po kra jin - sko pro računa. To je uvje to va lo da se ni je mo ao ni ti do ni je ti pro račun za pret hod nu li stička ide o lo i ja stvo ri li su ozračje ko je je do ve lo ne sa mo do za strašiva nja, pro o na već i do fi zičke li kvi da ci je Hr va ta. U po li tičkom i društve nom smi slu za - počet je pro ces jed no rup no i in di vi du - al no izo la ci o ni zma u ozračju po li tičke sum njičavo sti. Na po mo lu je bi lo i jed no unu tar nje na ci o nal no-ma njin sko urušava - nje ko je je pri je ti lo dalj njoj dez in te ra ci ji hr - vat sko na ci o nal no kor pu sa. Po li tička sta ja lišta le de ostva re nja na ci o nal nih ci - lje va i pri mje nji va nih me to da su se to li ko zaoštri la da je došlo o di ne do for - mi ra nja dru e hr vat ske po li tičke stran ke pod na zi vom Hr vat ski na rod ni sa vez. Ka ko su se da nas pro mi je ni le vanj ske po li tičke okol no sti u društvu i unu tar nje okol no sti u hr vat skoj za jed ni ci, Hr vat ski na rod ni sa vez do no si od lu ku o pre stan ku Izvršni odbor HNV-a U po vo du Skupšti ne uje di nje nja hr vat skih po li tičkih ma njin skih stra na ka Pi smo po dr{ke o di nu. Do pred sjed nik HNV-a za pod ručje Sri je ma mr. Ma to Gro zni ca po sta vio je niz pi ta nja o ra ci o nal no sti trošenja nov ca ko ji je do bi ven od ma tične države, na što je Voj nić Haj duk od o vo rio da su sred stva trošena na mjen ski. Fi nan cij sko iz vješće je za tim usvo je no kao i fi nan cij ski plan za o di nu. Pri kra ju sjed ni ce, ko ju su po la ko na pušta li vi jećni ci, po sta vi lo se ne - ko li ko pi ta nja o funk ci o ni ra nju E-vla de i o pri je dlo u in for ma ti za ci je hr vat ske za jed - ni ce, kao i o kri te ri ji ma za do dje lu sred sta - va, ali su već umor ni vi jećni ci može se reći po au to ma ti zmu usvo ji li pre o sta la iz vješća i pri je dlo e. Sa svim si ur no ova»ma mut ska«sjed ni - ca, ka ko su je ne ki vi jećni ci na zva li, ni je mo la zbo obim no dnev no re da osi u - ra ti pro stor svim vi jećni ci ma da iz ne su svo je pri je dlo e i viđenja, te je i Du jo Ru - nje, na kra ju sjed ni ce, ape li rao da se no va sjed ni ca Vi jeća sa zo ve za dva mje se ca, a Bran ko Hor vat je pred ložio da Iz vršni od - bor što pri je ini ci ra kon sti tu tiv ne sjed ni ce for mi ra nih od je la i od bo ra ka ko bi se do o - vo ri li o slje dećim ko ra ci ma i iz ra di li po - slov ni ci o ra du. svo a ra da u smi slu uje di nje nja sa sta ri - jom po li tičkom stran kom iz raz lo a in sti tu - ci o nal nih pro mje na u toj stran ci, i s ci ljem ob je di nja va nja po li tičkih i dru ih na ci o nal - nih re sur sa. Držimo da je do bro pro mišlje - na stra načka po li tička dje lat nost je dan od ključnih mo me na ta u ostva re nju na ci o nal - nih in te re sa i očuva nju iden ti te ta. Po zi va - mo hr vat ske in te lek tu al ce i sve one Hr va te i Hr va ti ce, ko ji to žele, da da ju svoj do pri - nos u po li tičkom živo tu hr vat ske za jed ni ce. Vi jećni ci Hr vat sko na ci o nal no vi jeća pro cje nju ju vr lo po zi tiv nim ak ci ju uje di nje - nja, iz ražava ju po seb no pri zna nje svim ak - te ri ma to a čina, a bu dućoj uje di nje noj hr - vat skoj po li tičkoj stran ci žele pu no us pje ha u po li tičkom ra du, ostva re nje vi so kih po li - tičkih ci lje va i do bru su rad nju s Hr vat skim na ci o nal nim vi jećem. 11

12 INTERVJU Dr.SvjetlanBerković,pomoćnikministravanjskihposlovaRepublikeHrvatske Ra~unaj te na MeđudržavniodnosiRHiSCGsvebolji*Neophodanradkrozinstitucije*Najavljenavećafinancijska pomoćizrh*potporutrebatražitiioddomicilnedržave*manjinamorabitilojalnadržaviukojojživi Očekujemdaincidenatavišenećebiti Razovorvodila:DušicaDulić Dr. Svje tlan Ber ko vić rođen je 15. srp nja o di ne u Za re bu. Ma i stri rao je o di ne na po sli je di - plom skom stu di ju iz Međuna rod no jav no i pri vat no pra va i međuna rod nih od no sa na Prav nom fa - kul te tu Sveučilišta u Za re bu, a dok to ri - rao je iz pod ručja međuna rod no pra va o di ne na Prav nom fa kul te tu Sveučilišta u Za re bu. Od o di ne do o di ne bio je kon zul u Šved skoj, sa vjet nik u Ve le po - slan stvu u Čileu, načel nik Od je la za Sje - ver nu Eu ro pu u Ministarstvu vanjskih poslova, načel nik Od je la za or a ni za ci ju i raz voj di plo mat sko-kon zu lar ne mreže u MVP, ot prav nik po slo va i mi ni star sa - vjet nik u Ve le po slan stvu u Ko pen ha e nu, ute me lji telj je i pr vi rav na telj Di plo mat - ske aka de mi je, do o di ne bio je pr - vi ve le po sla nik RH u Iz ra e lu, a po sli je par la men tar nih iz bo ra u stu de nom prošle o di ne, te kon sti tu i ra nja MVP ime no van je za po moćni ka mi ni stra vanj - skih po slo va Re pu bli ke Hr vat ske. Su di o - nik je broj nih di plo mat skih kon fe ren ci ja i sku po va, te član mno ih di plo mat skih iza slan sta va, ko mi si ja i stručnih ti je la. Au tor je pr vo hr vat sko di plo mat sko udžbe ni ka pod na zi vom»di plo mat sko i kon zu lar no pra vo«, te dje la»azil u međuna rod nom pra vu«. Au tor je i veće bro ja znan stve nih i stručnih čla na ka iz pod ručja međuna rod no pra va i međuna rod nih od no sa, ob ja vlje nih u Hr - vat skoj i ino zem stvu. Od li ko van je or de - nom Kne za Bra ni mi ra, Hr vat sko tr o li - sta i Spo me ni com do mo vin ske za hval no - sti. Oženjen je i otac tro je dje ce. HR: Ka kvim ocje nju je te da našnje od no se Sr bi je i Cr ne Go re i Hr vat - ske i ko li ko se oni po pra vlja ju, raz vi ja ju? ve}u pot po ru Svakakodajeuinteresuijedneidrue države da odnosi budu što bolji, da dođe do suradnje na svim područjima. Hrvatskastranajezainteresiranazastabilnostureijiimismotopokazaliiraznimodlukama.Međuostalim,posebna jebilaodaljnjojsuspenzijiviznorežima,dakleidaljeseuhrvatskumožeulaziti bez zahtijevanja vize, ospodarska suradnjaraste,tepostojimnoopokazateljadameđusobniodnosiidukaboljim danima. Bez in sti tu ci ja teško je bi ti or a ni - zi ran. Pre ma to me, ako hoćete bi - ti or a ni zi ra ni, ima ti kva li te tan rad u kul tu ri, kva li te tan rad na očuva nju je zi ka, ob ra zo va nja, on - da mo ra te ima ti in sti tu ci je ko je to pra te. HR: Ka kvim ocje nju je te po ložaj hr vat ske za jed ni ce u Voj vo di ni, od no sno u Sr bi ji i Cr noj Go ri, i u kakvom su položaju Hr va ti u odnosu na Sr be u Hr vat skoj? 12 5.ožujka2004.

13 INTERVJU bih još htio reći je da ćemo mi uskoro u okviru Ministarstva vanjskih poslova RepublikeHrvatskeimatiupravukojaćebavitipitanjimaHrvataususjednimzemljama. HR: Prošle o di ne je Vla da Re pu - bli ke Hr vat ske or a ni zi ra la na - tječaj pu tem ko je a su do di je lje na sred stva hr vat skim in sti tu ci ja ma u Sr bi ji i Cr noj Go ri. Hoće li takav natječaj bi ti or a ni zi ran ove o di - ne? Onoštosmoprošleodineučiniliučinit ćemo i ove. Dapače, bit će odvojeno još nešto više sredstava neo što je to bilo prošleodineisiurnojedaćesvikvalitetniprojektibitivrlopomnorazmotrenii potpomonuti.radiseoprojektimapopitanjukulture,jezičneodrživosti,obrazovanja, sporta. Kada se objavi javni natječaj ondaćeseuodređenomvremenskomperiodumoćidostavljatizahtjeviistručnotijeloćetoocjenjivatiinadamsevrlobrzo rješavati. Mi pozdravljamo sa zadovoljstvom ustavnu povelju o pravima nacionalnih manjinakojajedonijetaovdje,kaoizakon o pravima manjina. Svakako da očekujemodasesveteodredbeitistandardiiu praksi provedu. Što se tiče hrvatsko odnosapremamanjinama,jamourećidaje kod nas već više odina na snazi ustavni zakonopravimamanjina,dasmopovećali ibrojmanjinskihzastupnikauhrvatskom parlamentu prema posljednjem izbornom zakonusapetnaosam.hrvatskausklopu svojihmoućnostiizdvajaidostafinancijskih sredstava za pomoć radu manjina, a prijepardanasuprovedeniidopunskiizborizamanjinskavijeća,takodajecijela tajednainfrastrukturauređenaidajefaktičkihrvatska,moutoreći,uvelavisoke europskestandardepopitanjuzaštitepravamanjina. HR: Re pu bli ka Hr vat ska je i do sa - da fi nan cij ski po ma a la Hr va ti ma u Voj vo di ni kroz nji ho ve in sti tu ci je. Ko li ko se ta po moć može po pra vi ti do la skom no ve vla de i možda dru - ačije pri stu pa ovoj pro ble ma ti ci? 5.ožujka2004. Mi nastojimo da u sklopu svojih moućnostištovišepomažemokulturne,obrazovneisportskeprojektehrvatauvojvodini. Prošle odine smo izdvojili oko kuna i još neka dodatna sredstva.podijelilismoinekestipendije.mislim da je to bila jedna dobro prihvaćena pomoćisiurnojedaćeiovavladaimati još jaču orijentaciju u toj pomoći a to će zasiurnobrzobitijakovidljivo.onošto Hr vat ska stra na je za in te re si ra - na za sta bil nost u re i ji, a mi smo to po ka za li i ra znim od lu ka ma. Među osta lim, po seb na je bi la o dalj njoj su spen zi ji vi zno režima, da kle i da lje se u Hr vat sku može ula zi ti bez zah ti je va nja vi ze, o - spo dar ska su rad nja ra ste, te po - sto ji mno o po ka za te lja da međusob ni od no si idu ka bo ljim da ni ma. Ja bih re kao da se tre ba ob ra - ti ti i ti je li ma vla sti države, Sr bi - je i Cr ne Go re, i tražiti da se i sa te stra ne do bi je od ređena pot po ra a sva ka ko da će Hr vat - ska kroz ra zne va ri jan te bi lo kul tur ne su rad nje bi lo iz rav nom fi nan cij skom po moći na sto ja ti ko li ko je to na ras po la a nju. HR: Ka ko vi ocje nju je te in sti tu ci - o nal nu or a ni zi ra nost hr vat ske za - jed ni ce u Sr bi ji i Cr noj Go ri? 4 Bezinstitucijateškojebitioraniziran. Prema tome, ako hoćete biti oranizirani, imati kvalitetan rad u kulturi, kvalitetan radnaočuvanjujezika,obrazovanja,onda morateimatiinstitucijekojetoprate.primjerice,mismouhrvatskojnatomplanu punopomolinacionalnimmanjinama,takodaočekujemodaćeihrvatiususjednimzemljama,osobitohrvatiuvojvodini, dobititeistemoućnosti. 13

14 INTERVJU Od red ni ce vanj ske po li ti ke RH Temeljne sastavnice vanjske politike Republike Hrvatske su očuvanje i jačanjemirairazumijevanjameđudržavamainarodima,učvršćenjemeđunarodno položajahrvatske,stvaranjeuvjetazaostvarenje temeljnih strateijskih prioriteta uključivanjemueuropskeitransatlantskepolitičke,siurnosneiospodarske interacije, poštivanje preuzetih međunarodnih obveza, rješavanjeotvorenihpitanjapreostalih iz procesa raspada bivše države, uspostava dobrosusjedskihodnosaisuradnjesasvimsusjednim zemljama na načelima ravnopravnostiiuzajamnosti,razvijanje prijateljskih odnosa s najvažnijim čimbenicima i državama u svijetu, jačanje ospodarsko položaja, te promocija ukupno imae-ahrvatske. Temeljni ciljevi vanjske politike RH su ulazak u EU, NATO, unapređenje odnosa sa susjednim državama, razvijanje bilateralne i multilateralne međunarodne suradnje, promocija hrvatsko ospodarstva,teukupnapromidžba Hrvatske. HR: Ka ko ko men ti ra te uje di nje nje De mo krat sko sa ve za Hr va ta u Voj vo di ni i Hr vat sko na rod no sa - ve za u jed nu stran ku? Ja mou samo čestitati današnjem doađanju.nemorajusviistomisliti,alimislimdajejedinstvenostvrlodobrastvar,a dobrojedapostojiinstitucijakojaćeprofiliratiizahtjeveiinteresehrvatauvojvodini.onoštoželimnalasiti,tostvarnonije fraza kad se kaže da su manjine most prijateljstva među državama. Stvarno to mouitrebajubiti.kakosrbiuhrvatskoj, takoihrvatiusrbijiicrnojgori.mou bitisamodobrodošaočimbenikkojićepospješiti suradnju između dvije države i omoućitistabilizacijuinormalizacijuodnosanasvimpodručjima. 14 HR: U Voj vo di ni po sto ji»hr vat ska ri ječ«, Ured ništvo na hr vat skom je - zi ku Ra dio Su bo ti ce i te le vi zij ska emi si ja na hr vat skom»tv di va ni«. Ko li ko je to do volj no za jed nu za - jed ni cu i ko li ko ovi me dij ski pro jek - ti mo u računa ti na pot po ru Hr vat - ske? Jabihrekaodasetrebaobratitiitijelima vlastidržave,srbijeicrnegore,itražiti daseistestranedobijeodređenapotpora asvakakodaćehrvatskakrozraznevarijantebilokulturnesuradnjebiloizravnom financijskompomoćinastojatikolikojeto na raspolaanju. Je li to dovoljno? Ne. Uvijeksemoževišeibolje,međutim,bitnojedatakvestvaripostoje,dasuoneod interesa ljudima, Hrvatima u Vojvodini i svakako da je to vrlo važan čimbenik u očuvanjuidentitetaijezika. HR: Što bi ste po ručili Hr va ti - ma u Sr bi ji i Cr noj Go ri? Manjina treba biti lojalna svojoj državiukojojživi.onoštomine pozdravljamo i svakako ne možemoprihvatititojedahrvatskamanjina u SCG bude urožena. Međutim, smatramo da se radi o incidentima,aneonekakvojpoliticiimismonateincidenteupozoriliipredstavnikevlastisrbijeicrnegoreteočekujemodasetakvestvarinećedoađati. Mi smo zainteresirani za dobru međudržavnu suradnju, za razvoj odnosa na svim područjima i upravo u kontekstu toasmatramodajevrlovažnaiuloadobrezaštiteidobroostvarenjapravanacionalnihmanjina. Ma nji na tre ba bi ti lo jal na svo joj državi u ko joj živi. Ono što mi ne po zdra vlja mo i sva ka - ko ne možemo pri hva ti ti to je da hr vat ska ma nji na u SCG bu de urožena. Međutim, sma tra mo da se ra di o in ci den ti ma, a ne o ne ka kvoj po li ti ci i mi smo na te in ci den te upo zo ri li i pred stav - ni ke vla sti Sr bi je i Cr ne Go re te očeku je mo da se ta kve stva ri neće do ađati. 5.ožujka2004.

15 telex U No vom Sa du okončan Treći sa jam me di ja Me di ji u cen tru pa`nje T reći sa jam me di ja, ko ji je održan na No vo sad skom saj mu od 25. do 27. ve ljače, us pješno se za vršio kao do - kaz do bre tra di ci je mje sta su sre ta naj - značaj ni jih do maćih i stra nih me dij skih kuća. Na Saj mu je su dje lo va lo 110 do maćih i stra nih iz la ača, mno o broj ne no vin ske aen ci je, ra dio i TV sta ni ce, mar ke tinške aen ci je, di stri bu te ri fil mo va, di stri bu te ri au dio-vi deo opre me, in ter net pro vaj de ri i dru i. Pre ko po sje ti te lja ima lo se pri li ku in for mi ra ti po sred stvom mno o - broj nih pro mo ci ja, stručnih sku po va i tri bi - na po svećenih ak tu al noj si tu a ci ji i pro ble - mi ma do maćih me di ja, ali i o is ku stvi ma me di ja iz okruženja. Sa jam su obi lježila i o sto va nja po zna tih jav nih i estrad nih lično sti, pro jek ci je fil mo va i pre zen ta ci je naj no vi jih teh ničkih do sti nuća u obla sti me dij ske opre me. Mr. Tatjana Hevizi NA JEDNOM MJESTU:»Po slov nu o di - nu No vo sad ski sa jam počinje upra vo Trećim saj mom me di ja ko ji smo or a ni zi ra - li. Sma tra mo a oso bi tim jer u ze mlja ma ko je nas okružuju ne ma saj ma po svećeno me di ji ma, već su saj mo vi sa mo ori jen ti ra ni od ređenim se men ti ma me di ja, kao što su saj mo vi au dio-vi deo opre me. Ide ja or a ni - zi ra nja saj ma me di ja pro is te kla je iz činje - ni ce, da na pro sto ru na ko jem živi mo po sto - ji mnoštvo me di ja ko ji žele pre zen ti ra ti kva li te tu uslu a ko je pružaju. Na ovom saj - mu me dij ske kuće su u sre dištu pažnje, te na stu pa ju kao do maćini ob je di nje ni na jed - nom mje stu. Pri li kom osmišlja va nja pro - ra ma saj ma ana li zi ra li smo tren do ve u ino - zem stvu, ka ko bi smo po sje ti te lji ma, po kraj pre zen ti ra nja me dij skih kuća, omo ućili i ak tiv no su dje lo va nje u sku po vi ma stručnja - ka«, ob jašnja va za Hr vat sku ri ječ vo di te lji - ca pro jek ta mr. Ta tja na He vi zi.»cilj nam je bio or a ni zi ra ti sa jam ko ji će po nu di ti po - sje ti te lji ma kva li te tan na stup, do ađanja na štan do vi ma me di ja i na bi ni«. Predstavljenoizdavaštvonacionalnihmanjina Sa jam me di ja održan u No vom Sa du uspio je omo ućiti su di o ni ci ma da se pred - sta ve po slov nim part ne ri ma, kon ku ren ci ji, pu bli ci i stručnoj jav no sti. Pri o du pred sta - vi ti se na saj mu ima le su i no vin sko-iz da - vačke usta no ve na ci o nal nih ma nji na, a pre - zen ti ra ni su li sto vi na mađar skom je zi ku Hét Nap i Mayar Szó, na ru munj skom Li - ber ta tea i Bu cu ria Co pi lor, na slo vačkom, Hlas L udu, Vzlet, Lu mi na i Šve tlost, na rom skom Them, na ru sin skom Ruske slovo, Mak i Zahratka, i na hr vat skom Hr - vat ska ri ječ. RAZMJENA ISKUSTAVA:»Dra o nam je su dje lo va ti na Sa jmu me di ja u No vom Sa du, jer je za nas kao mla du no vin sko-iz - da vačku usta no vu od ve li ko značaja ovaj na stup zbo raz mje ne is ku stva s ured ni ci - ma dru ih no vin ko-iz da vačkih usta no va na ci o nal nih ma nji na, te i zbo po sti nu tih uo vo ra o re kla mi ra nju sa za in te re si ra nim o spo dar stve ni ci ma«, kaže Đorđe Jo va no - vić, taj nik ured ništva li sta Them na rom - skom je zi ku.»od lu ka o iz da va nju li sta Them na rom skom je zi ku, do ni je ta je još počet kom prošle o di ne, ali, na žalost, po - ja vlji va nje pr vo br o ja od loženo je do li sto - pa da o di ne. No vi ne iz la ze dvo tjed - no, a do sa da je ob ja vlje no se dam bro je va. Za sa da je list Them je di no iz da nje naše iz - da vačke usta no ve, a u pla nu je proširi va nje iz da vačke dje lat no sti. Pro da ja no vi na vrši se od sko ra, pošto je uprav ni od bor li sta do - nio od lu ku da pr vih pet ob ja vlje nih bro je va bu de po kla nja no. Ova e sta učinje na je ka - ko bi se čita te lji upo zna li s no vi na ma i iz raz lo a što kod pri pad ni ka rom ske na ci o - nal ne ma nji ne ulav nom ne po sto ji čita telj - ska kul tu ra. Po sljed nja tri bro ja su se našla u pro da ji po sim bo ličnoj ci je ni, te se na dam da će list Them oživje ti kod čita te lja«. Ured ni ca dječje časo pi sa na ru sin skom je zi ku Me la ni ja Ri mar kaže:»došli smo pred sta vi ti iz da nja naše no vin sko-iz da - vačke usta no ve i ostva ri ti kon takt s po sje ti - te lji ma. Iz ložili smo tjed nik Đóńęĺ ńëîâî, ko ji iz la zi od o di ne, omla din ski mje sečnik Ěŕę, dječji časo pis Çŕăđŕäęŕ ko ji iz la zi od o di ne i 15 na slo va knji a na ru sin kom. Bu dući da se naše no vi ne čita - ju širom Voj vo di ne, ve o ma nam je dra o što možemo su dje lo va ti na ovom saj mu i su sre sti se s našim čita te lji ma i ko le a ma.«ol a Pe rušić 15

16 tema U Su bo ti ci održana Pr va voj vođan ska kon ven ci ja Au to no mi ja jed ni ma `elja, dru i ma smet nja Usvojena»Subotičkainicijativa«kojomsetražipomoćurješavanjustatusaVojvodine Konvencijaizazvalaburnereakcijeiosudepojedinihstranakaioranizacija UVe li koj vi jećni ci Grad ske kuće u Su bo ti ci u su bo tu je održana Pr va voj vođan ska kon ven ci ja skup stra na ka, or a ni za ci ja i po je di na ca ko ji se za lažu za širo ku au to no mi ju Voj vo di ne, a tom pri o dom je akla ma ci jom pri hvaćen pro las pod na zi vom»su bo tička ini ci ja ti - va«. Ovim do ku men tom se nje o vi pot pi - sni ci ob raćaju»de mo krat ski opre di je lje - nim po li tičkim par ti ja ma, ne vla di nim or - a ni za ci ja ma, udruženji ma i po je din ci ma, ka ko u Voj vo di ni ta ko i u Sr bi ji, upućujući im jav ni po ziv da se uključe u bor bu za us - po sta vlja nje te me lja eu rop ske, istin ski de - mo krat ske, rađan ske, mul ti et ničke i do - sljed no de cen tra li zi ra ne države za sno va ne na vla da vi ni pra va«. U»Su bo tičkoj ini ci ja ti vi«se iz ražava ne za do volj stvo što»voj vo di na ni da nas, po sli je tro o dišnje vla da vi ne DOS-a, ne ma svo ju pu nu ustav nu au to no mi ju sa za ko no - dav nom, iz vršnom i sud skom vlašću«, te Us v o j e n e o d l u k e po sljed nje sjed ni ce Skupšti - ne AP Voj vo di ne, pri je sve a o za - sta vi Voj vo di ne, iza zva le su bur ne re ak ci je u jav no - sti, i za htje ve za Stipan Stipić pri je vre me nim iz bo ri ma za skupšti nu APV. Pre ma ri ječima Stipana Stipića, za stup ni ka LSV u Skupšti ni AP Voj vo di ne, za tri i pol o di ne ra da ove Skupšti ne do ni je to je pu no do brih od lu ka u in te re su rađana Voj vo di ne, iza ko jih sto je le al no i le i tim no iza bra ni za stup ni - ci pre ma većin skom su sta vu.»sva ki las ima svo ju težinu u ime nu i pre zi me nu za - stup ni ka, jer su rađani bi ra li»čovje ka«a ni su la sa li za li ste, i to čini Skupšti nu AP Voj vo di ne od o vor nim i de mo krat skim ti - je lom, te su za htje vi za pri je vre me ne iz bo - re ne u te me lje ni«, kaže Sti pić. se ističe za bri nu tost što na kon po sljed njih iz bo ra za Skupšti nu Re pu bli ke Sr bi je»voj vo di na kao re i ja i ma njin ski na ro di ko ji u njoj sto ljećima žive ne ma ju u njoj ni ti jed no le i tim no pred stav ni ka, po pr - vi put u po vi je sti za jed ničko življe nja. U njoj ne ma ni ti jed no pred stav ni ka re i o - nal nih i ma njin skih stra na ka, kao ni pred - stav ni ka na ci o nal nih za jed ni ca.«apel ZA PO MOĆ: Pr va voj vođan ska kon ven ci ja je između osta lo upu ti la apel svim de mo krat skim sna a ma u Voj vo di ni da se uje di ne i za jed nički izađu na bu duće iz bo re, ka ko bi se iz bo ri le za»pu nu afir - ma ci ju au to no mi je Voj vo di ne«, a kao pred - u vjet za to na vo de nužnost»da voj vođan - ske stran ke i nji ho vi li de ri pre mo ste međusob ne ne tr pe lji vo sti i op tuživa nja, a u in te re su ostva ri va nja za jed ničkih pro ram - skih ci lje va. Na kra ju ovo a tek sta sto ji i ka ko se od međuna rod ne za jed ni ce očeku - je da»ra zu mi je, po drži i po spješi ra zr - ješenje voj vođan sko pi ta nja na de mo krat - ski način, od no sno, da po mo ne da se Po - kra ji na, u skla du s nje zi nim stra teškim in - te re si ma, raz vi ja kao vi so ko a u to nom na i mo der na eu rop ska re i ja u sa sta vu Re pu - bli ke Sr bi je kao države«. Iza sla ni ci kon ven ci je iz Sa ve za voj - vođan skih Mađara, Li e so ci jal de mo kra ta Voj vo di ne, Uni je so ci ja li sta Voj vo di ne, Voj vođan sko klu ba, te dru ih po li tičkih par ti ja, na ci o nal nih vi jeća i ne vla di nih or - a ni za ci ja, na tri de se to o dišnji cu Usta va iz o di ne, složili su se i oko za htje va za ras pi si va nje iz bo ra za Usta vo tvor nu skupšti nu Sr bi je, ko ja bi do ni je la nov ustav i pri hva ti la Osnov ni za kon Voj vo di ne ko ji je u pro ce du ri po kra jin sko par la men ta. Ka ko se očeku je po moć međuna rod ne za - jed ni ce, na kon ven ci ju su bi li po zva ni i pred stav ni ci međuna rod nih or a ni za ci ja te ve le po slan sta va. PROŠLA VLAST IZ NE VJE RI LA: Stipan Stipić, pokrajinski zastupnik, o po sljed njoj sjed ni ci Skupšti ne APV Voj vo di na do bi la za sta vu, o~eku je Osnov ni za kon UsvojenaDeklaracijaopozivunapovratakiosnovanaMatičnakomisijazaformiranjeVAZU 4Po čemu se ova sjed ni ca Skupšti ne Voj vo di ne raz li ko va la od pret hod nih? Sam početak je ka snio zbo do ja ve o po sta vlje noj bom bi u zra di Skupšti ne, pa je ona počela u zra di Skupšti ne ra da No vo Sa da, dok ovlašte na službe na li ca MUP-a ni su, i to mo ram reći vr lo ko rekt - no, oba vi la svoj po sao, i kon sta ti ra li da je do ja va bi la lažna. Na kon to a je sjed ni ca na sta vlje na»u svom do mu«u zra di Ba - no vi ne. Ne ko li ko točaka dnev no re da bi - le su vr lo bit ne za očuva nje iden ti te ta Voj - vo di ne, između osta lih, pri je dlo o za sta vi i svečanoj pje smi. Na sjed ni ci je ve li kom većinom iz la sa no pri hvaćanje pri je dlo a za sta ve Voj vo di ne, ko ja u se bi sa drži držav nost Re pu bli ke Sr bi je (tro boj ka) i tri zvje zdi ce na pla vom sre dišnjem po lju ko - je sim bo li zi ra ju Sri jem, Ba nat i Bačku i ujed no jed nu od eu rop skih re i ja. Na mo - ju žalost, him na kao isto bi tan ele ment iden ti te ta ni je ima la većinu, bar ne na ovoj sjed ni ci. 4Na ovoj sjed ni ci ni je raz ma tran Osnov ni za kon. Ka da se očeku je nje o - vo raz ma tra nje i even tu al no usva ja nje? Na ovoj sjed ni ci ni je bi lo pred viđeno nje o vo raz ma tra nje jer ni je za vršeno usu - lašava nje za stup ničkih ru pa oko ko - načno tek sta Osnov no za ko na Voj vo di - ne. Na jed noj od slje dećih sjed ni ca se očeku je usva ja nje Osnov no za ko na zbo ne mo ućno sti dalj nje čeka nja na do - nošenje Re pu bličko Usta va. 4Usvo je na je i de kla ra ci ja ko jom se ve - li ki broj rađana, ko ji su bi li pri si lje ni na pu sti ti Voj vo di nu u pe ri o di od do o di ne, po zi va na po vra tak. Sve do sa da ni ka kvi kon kret ni po te zi za utvrđiva nje po u zda no bro ja ova kvih oso - ba, kao i ini ci ja ti ve za nji hov po vra tak, ni - su činje ni. Na dnev nom re du je, sto a, isti - na na kra ju man da ta, bio i pri je dlo ove de kla ra ci je i ona je usvo je na. Po zva ni su rađani ko ji su usli jed po li tičkih, o spo - dar skih, et ničkih i dru ih raz lo a na pu sti - li Voj vo di nu da se vra te. Ovom de kla ra - ci jom ovlašćuje se Skupšti na APV da pre - ko svo jih ti je la i ovim rađanim a ran ti ra jed na ka pra va kao i osta lim rađani ma 16

17 tema Pred sjed nik Li e so ci jal de mo kra ta Voj vo - di ne NenadČanak je tom pri o dom is tak - nuo ka ko su di o ni ci kon ven ci je»ne traže držav nu struk tu ru Voj vo di ne već sa mo pra - vo da od lučuju i upra vlja ju svo jim sud bi - na ma na naj e le men tar ni ji način«, te do dao da će»voj vođane moći uje di ni ti sa mo čvr - sto pra vi lo za ko je ni je važno hoće li se zva ti osnov ni za kon ili ustav Voj vo di ne«te se osvr nuo na činje ni cu da je dan pri je Po - kra ji na do bi la svo ju za sta vu. Ne nad Čanak je is tak nuo i da su voj vođan ske stran ke po - držale re for me i DOS ra di rušenja Slobodana Miloševića i da su na iv no vje ro va le da će se nje o vim od la skom po ložaj Voj - vo di ne pro mi je ni ti. Pred sjed nik Sa ve za voj vođan skih Mađara JózsefKasza je na Pr voj voj vođan - skoj kon ven ci ji re kao da»ni tko ne ma pra - vo iz ja vi ti da tre ba uki nu ti sa mo stal nost Voj vo di ne. Ni tko ne ma pra vo za ra di cen - tra li stičkih in te re sa Be o ra da svo ja ta ti Voj vo di nu jer ona ni je ničiji mi raz. Voj vo - di na ni je ni čar daš, ni ti tan cuj, tan cuj već je je di ni put i most pre ma Eu ro pi«. József Kas za je po tvr dio i da je bi lo do - ja va da će»ne za do volj ni rađani«pre ki nu - ti ovaj su bot nji skup, te je po li cij sko osi u - ra nje oko Grad ske kuće u Su bo ti ci bi lo po - jačano, ali in ci de na ta ni je bi lo. RE AK CI JE I OSU DE: No, još isto a da - na, kao i su tra dan, usli je di le su osu de održava nja Pr ve voj vođan ske kon ven ci je. Po kra jin ski od bor SPS-a ocje nju je da»to Zajedno i na izbore: Sudionici konvencije može bi ti opa sno iz vo rište unošenja ne mi - ra među žite lje Voj vo di ne i Sr bi je, međuna ci o nal nih ne tr pe lji vo sti i su ko ba«. Oni sma tra ju i da je ri ječ o»se ce si o ni - stičkim težnja ma«. Srp ska ra di kal na stran ka po ručila je da će voj vođan ska za sta va tra ja ti do po kra jin - skih iz bo ra ka da će oni»vra ti ti cr ve no-pla - vo-bi je lu sr bi jan sku tro boj ku na sve di je lo - ve Sr bi je«. De mo krat ska stran ka Sr bi je, ko a li ci ja Srp sko po kre ta ob no ve i No ve Sr bi je, Na - rod na de mo krat ska stran ka i Srp ski na rod - ni po kret»sve to zar Mi le tić«usvo ji li su u ne dje lju za jed ničku de kla ra ci ju u ko joj se na vo di da usva ja nje držav nih zna me nja i sim bo la, pri pre ma za usva ja nje na cr ta osnov no za ko na Voj vo di ne, kao i na ja va in ter na ci o na li za ci je pi ta nja po ložaja Po - kra ji ne»pred sta vlja ju iz ra van atak na držav ni in te ri tet i na ci o nal ni in te res većin sko srp sko na ro da u Po kra ji ni«. D. D. Voj vo di ne, uključujući i pra vo na državljan stvo, stam be no pra vo i pra vo na la so - va nje i osob nu si ur nost. Osim to a, za - dužuje se Iz vršno vi jeće AP Voj vo di ne da u naj kraćem ro ku stu pi u kon takt s od o - va ra jućim ti je li ma vla da su sjed nih ze ma - lja, kao i dru ih ze ma lja, te ti je la Re pu bli - ke Sr bi je, ka ko bi se rađani ma Voj vo di - ne, ko ji su bi li pri mo ra ni na pu sti ti Voj vo - di nu, omo ućio nji hov po vra tak, kao i ostva ri va nje pra va na ve de nih u de kla ra ci ji. 4Usvo je na je i od lu ka o osni va nju Ma - tične ko mi si je za for mi ra nja Voj vođan - ske aka de mi je zna no sti i umjet no sti Na jed noj od pret hod noj sjed ni ca usvo - je na je ini ci ja ti va za osni va nje Ma tične ko mi si je ko ja tre ba pri pre mi ti kon sti tu i ra - nje Voj vođan ske aka de mi je. Sa mo ospo ra - va nje SA NU-a i»cen tra li sta«je ospo re no i od stra ne Ustav no su da Re pu bli ke Sr bi - je ko ji je od o vo rio, ka ko ni ti u Usta vu, ni ti u Za ko nu o Srp skoj aka de mi ji zna no - sti i umjet no sti ne po sto je ustav na ni ti za - kon ska ora ničenja za osni va nje Aka de - mi je. Ta kođer se u od o vo ru kaže i da su od red be o fi nan ci ra nju dje lat no sti bu duće Aka de mi je za sno va ne na Usta vu, Sta tu tu i za ko nu. Iz to a sli je di da je od lu ka ko ja je do ni je ta na ovoj sjed ni ci o ime no va nju je - da na est čla no va Ma tične ko mi si je prav no za sno va na. Osob no, pod u pi rem osni va nje VA ZU, i mo ram reći da sjen ku na po sljed nju sjed - ni cu i osta la do ađanja ve za na za Voj vo di - nu ba ca ju iz ja ve i po našanja za stup ni ka DSS-a ko ji idu do tle da se čude bu dućim čla no vi ma Aka de mi je što su uopće živi i u ne kim osam de se tim o di na ma. To sa mo po ka zu je do kle može ići ljud ska lu post ra di pro mo vi ra nja vla sti tih stra načkih in - te re sa. 4Ko je od lu ke su još do ni je te? Usvo je ne su i iz mje ne Sta tu ta NIU»Hr - vat ska ri ječ«, ko ji ma se proširu je dje lat - nost ove usta no ve na pri pre ma nje pro ra - ma za elek tron ske me di je (ra dio, te le vi zi - ja,) za tim za ki ne ma to raf sku i vi deo di - stri bu ci ju, rad umjet ničkih usta no va i dje - lat nost put ničkih aen ci ja i tu ro pe ra to ra te uslu e re kla me i pro pa an de. Skupšti na je do ni je la i od lu ku da se Skupšti ni Sr bi je upu ti pri je dlo za od la a - nje pri mje ne Za ko na o po re zu na pro met, dio ko ji se od no si na uvođenje fi skal nih ka sa. Ni tko ne spo ri po tre bu uvođenja ovih ka sa, ali teški uvje ti pod ko ji ma ra de sa mo stal ne tr o vačke i za nat ske rad nje, zah ti je va ju da se pro duži rok na bav ke fi - skal nih ka sa. 4Održava nje re dov nih po kra jin skih iz - bo ra pred viđeno je za 19. li sto pad o di ne. Ka kav je Vaš ko men tar na učesta le za htje ve za pri je vre me ne iz bo - re? Oni ko ji to zah ti je va ju u Skupšti ni AP Voj vo di ne pre po zna li su je di ni ot por pot - pu noj cen tra li za ci ji Sr bi je. Skupšti na APV u ovom sa sta vu je do ka za la da su oprav da - na za la a nja za vraćanje za ko no dav ne, sud ske i iz vršne au to no mi je. Usvo je ne od - lu ke uvažilo je i sa mo Vi jeće re i ja Eu ro - pe i pri hva ti lo Voj vo di nu u svo je član stvo. To po ka zu je da su od lu ke ko je su do ni je te u ove tri i pol o di ne sa svim oprav da ne, i da se pre ko re i ja može ubr za ti pro ces eu - rop skih in te ra ci ja države u cje li ni, i da je na du i za iz vlačenje, ka ko Voj vo di ne ta ko i ci je le države, iz višeo dišnje za o sta ja - nja i pro pa da nja. Na kra ju, mo ram reći da su sve do sa dašnje sjed ni ce bi le vr lo od o - vor no i kva li tet no pri pre mlje ne, za hva lju - jući i do brom ra du upo sle ni ka u ti je li ma i služba ma AP Voj vo di ne. J. D. 17

18 tema Sr bi ja ko načno do bi la no vu Vla du Ustav i institucije prioriteti Piše: Goran Peić Dvo mje sečna po sti zbor na dra ma u Sr bi ji ko načno je za vršena iz bo rom no ve re pu bličke Vla de, na čelu s pre mi je rom Vo ji sla vom Koštu ni com. Gla - so vi ma 130 za stup ni ka DSS-a, G17 Plus, ko a li ci je SPO-NS i SPS-a, Koštu ni ci je u sri je du i službe no odo bre no da sa svo jim ti mom kre i ra bu duću po li ti ku Sr bi je. Dan ra ni je Vo ji slav Koštu ni ca je par la - men tu pred ložio pro ram i sa stav no ve Vla de, a tom pri o dom po pr vi pu ta je službe no iz nio i ka drov ska rješenja ko ja su ovih da na to li ko pli je ni la pažnju jav no sti. Po sli je po li tičko do o vo ra DSS-a i SPSa, u ko jem»ni tko ni ko me ništa ni je obećao«, bi lo je za očeki va ti da će Vla da do bi ti neo p hod nu ap so lut nu većinu la so - va. SA STAV VLA DE: Čel ni lju di tročla ne ko a li ci je, ko ja ima tvo ri ti bu duću Vla du, za u ze li su naj važni ja mi ni star stva. Ta ko je pred sjed nik G17 Plus MiroljubLabuspo - stao pot pred sjed nik Vla de, a MlađanDinkić mi ni star fi nan ci ja. Pot pred sjed nik DSS-a DraanMaršićaninbi ti će mi ni star za o spo dar stvo, a DraanJočićmi ni star po li ci je. Na da lje, pred sjed nik No ve Sr bi je i višeo dišnji ra do načel nik Čačka Velimir Ilićza u ze ti će čel no mje sto u mi ni star stvu za ka pi tal ne in ve sti ci je, no vo for mi ra no mi ni star stvo ko je ob je di nju je bivša mi ni - star stva pro me ta, te le ko mu ni ka ci ja, i rađevi ne. Ne ki Čačani već ko men ti ra ju:»ako Ve - lja bu de vo dio Sr bi ju ona ko ka ko je vo dio Čačak, teško na ma «I do i sta, upit na je stručnost ra znih dužno sni ka dok ta ko zdušno ra be funk ci je za se be i svo je par - tij ske ko le e. PRO GRAM VLA DE: Koštu ni ca je u svom iz la a nju na veo da će pri o ri te ti no ve Vla de bi ti rad na eu rop skim in te ra ci ja ma, ko je pret po sta vlja ju prav no uređenu i in sti - tu ci o nal no snažnu državu. U tom ci lju, nje - o va će Vla da ra di ti na har mo ni za ci ji do - maće za ko no dav stva i za ko no dav stva Eu - rop ske uni je. Man da tar se, ta kođer, osvr - nuo na pro ble ma ti ku Haško tri bu na la, re - kavši da je neo p hod no»ski nu ti tu omču s vra ta«ze mlje i rađana Sr bi je, te da će se nje o va Vla da za la a ti za»dvo smjer nu su - rad nju«, umje sto do sa dašnje»va zal no od no sa«između DOS-ove vla sti i Tri bu na - la. Ne ma sum nje da će Koštu ničinu»su rad - nju«s međuna rod nom za jed ni com po - spješiti za htje vi i uvje to va nja so ci ja li sta po put onih, da se ob u sta ve iz ručenja Tri bu - na lu i uhi te Mi loševićevi»ot mičari«ko ji su a de por ti ra li u Den Ha a. U tom smi - slu, pred stav nik uled no in sti tu ta»ca to«iz Washintona TedGailCarpenter oci je - nio je da po sto ji»re al na mo ućnost«da se Sr bi ji po nov no uve du sank ci je, uko li ko no va srp ska Vla da bu de od bi ja la su rađiva - ti s Haškim su dom. Sve u sve mu, Koštu ničin par la - men tar ni eks po ze i ras pra va, ko ja je po - tom usli je di la, upućuju na za ključak da se»pro ram«no ve Vla de te me lji po naj - više na kri ti zi ra nju ra da bivše Vla de, a vr lo ma lo na kon - struk tiv nim pri je dlo - zi ma upra vo ona ko ka ko je DOS pri je tri o di ne na stu pio pro - tiv Slobodana Miloševića, što je i bio je dan od raz lo a ne - u spje ha pret hod ne Vla de. Na da lje, ima jući u vi du po li tičko us krsnuće Mi loševićeve stran ke, ni je od - već pre tje ra no tvr di ti da no va Vla da sa so - bom no si sti ma ti za ci ju ra da DOS-ove Vla de, od no sno DS-a, po li tički re - vanšizam, kao i prešut nu nor ma li za ci ju općena rod ne per cep ci je sta nja iz de ve de se - tih. Re zul ta ti pro si načkih iz bo ra po ka zu ju da je pre ve lik dio rađana Sr bi je na sjeo na ovaj ne prin ci pi jel ni po li tički trik. Međutim, jed no je si ur no; možda Sr bi ja ima krat ku pa met, ali međuna rod na za jed - ni ca si ur no ne ma, te će vr lo pom no pra ti - Vojislav Koštunica ti rad no vo for mi ra ne le a li stičko-eks pert - sko-mo nar hi stičko-so ci ja li stičke Vla de i re a i ra ti kao i do sad stro o i bez mno o ra zu mi je va nja za do maća po li ti kant ska i mit ska raz ma tra nja. Na po sljet ku, va lja se pri sje ti ti da mi tre ba mo Eu ro pu, a ne Eu ro - pa nas. U Skupšti ni Sr bi je iz mi je njen Za kon o iz bo ru na rod nih za stup ni ka ma nji na ma uki nut cen zus, PoštoZakontoposebnonereulira,zastrankenacionalnihmanjina USkupšti ni Sr bi je prošlo - od red ba, pre ma ko joj stran - a je tjed na iz mi je njen ke i ko a li ci je stra na ka na ci o - Za kon o iz bo ru na rod nih za - stup ni ka, i cen zus od pet po - sto uki nut je za stran ke na ci - o nal nih ma nji na. Od vjet ni ka i dok to ra prav nih zna no sti Slavena Bačića upi ta li smo za tu mačenje ove iz mje ne:»pri je sve a, tre ba ima ti u vi du da se većina iz mje na Za ko na o iz bo ru za stup ni ka Dr. sc. Slaven Bačić nal nih ma nji na su dje lu ju u ras po dje li man da ta ia ko za njih la su je ma nje od pet po sto bi rača izašlih na iz bo - re. Vje ro jat no će bliže ostva ri va nje od red be član ka 13. bi ti re u li ra no ne kim dru im pro pi som iste ili niže prav ne sna e (od stra ne Vla de), ili će to možda od no se na la so va nje u ino zem stvu, a tek se je dan čla nak tiče na ci o nal nih ma nji na. Ta kođer se tre ba pod sje ti ti da ma njin ski učini ti Re pu blička iz bor na ko mi si ja, jer je više ne ja snoća u sve zi s ovom od red bom. Na pri mjer, ko li ko će na ci o nal ne ma nji ne po li tički pred stav ni ci ni su kon zul ti ra ni ima ti za stup ni ka u par la men tu. kod do nošenja ovo pro pi sa, prem da bi 4Što je on da za pra vo ri ješeno ovom iz - po sve pri rod no bi lo da se čuo las ma nji - mje nom Iz bor no za ko na? na o to me na ko ji način oni vi de svo je po - Načel no se uvo di prin cip po zi tiv ne dis kri - li tičko pred sta vlja nje u par la men tu. Ono mi na ci je pre ma ma nji na ma, što je u skla - što smo do bi li, to je jed na opća, načel na du sa Za ko nom o zašti ti pra va i slo bo da 18

19 tema Iz in ter vjua hr vat sko pre mi je ra Ive Sa na de ra be o rad skom Ra di ju B92 Upu}eni jedni na drue»uobjezemljeimamoieuropsketežnje,amiuhrvatskojočekujemouskoroipotvrdunašeputaueu«hr vat ska Vla da poštu je sve svo je rađane i za u zi ma se za sva nji ho va rađan ska, ljud ska i ma njin ska pra - va, re kao je hr vat ski pre mi jer IvoSanader u in ter vjuu be o rad skom Ra di ju B92, ko ji je no vi na ru to ra di ja dao za prošlo tjed no bo rav ka u Mo sta ru, a emi ti ran je u uto rak pri je pod ne. Sa na der je re kao da mu je dra o da je svo jim pr vim po te zi ma pre ma srp skoj ma - nji ni u Hr vat skoj uspio po zi tiv no iz ne na di - ti hr vat sku i sr bi jan sku, ali i međuna rod nu jav nost.»hdz je od o vor na po li tička stran ka i ovo je 21. sto ljeće«, te se mo ra bi - ti svje stan da su da nas drukčiji iza zo vi ne - o ra ni je.»vje ro jat no je naj veće iz ne - nađenje iza zvao moj po sjet srp skoj za jed - ni ci za Božić i po zdrav Hri stos se ro di, ali si u ran sam da je to nor mal na ci vi li za - cij ska e sta, ko ju tre ba očeki va ti i s dru e stra ne, jer tre ba ići pre ma pu noj nor ma li za - ci ji od no sa i unu tar države i sa su sje di ma, do dao je. S pred stav ni ci ma srp ske za jed ni ce u hr - vat skom par la men tu pot pi san je spo ra zum ko ji pre ci zno for mu li ra što se želi ubu duće kad je po sri je di srp ska ma nji na, ka zao je hr vat ski pre mi jer, na vo deći da hr vat ska Vla da želi po vra tak, želi jamčiti pra vo vla - sništva kao ustav ne ka te o ri je, kao što želi na ci o nalnh manj ni na i Po ve ljom o ljud - skim i ma njin skim pra vi ma, ali na je dan pri lično ora ničen način. 4Važi li i za stran ke na ci o nal nih ma ji na ob ve za pri ku plja nja pot pi sa za pod nošenje iz bor ne li ste RIK-u? Iz le da da je ta ko i u to me se sa sto ji ora - ničenost uve de no pri nci pa. Na i me, Za - kon o vo ri o po seb noj evi den ci ji bi rača u ino zem stvu i po seb nim iz vo di ma iz bi - račko spi ska na osno vi te evi den ci je, kao i o iz vo di ma iz bi račko spi ska za li ca ko - ja su u pri tvo ru ili na iz država ju za tvor ske sank ci je, te da broj bi rača upi sa nih u po - seb ne iz vo de iz bi račko spi ska ne ula zi u uku pan ni ti u ko načan broj bi rača. Osim ovih, ne ma sličnih po seb nih evi den ci ja ili iz vo da za ma nji ne, ia ko se mo lo pročita - ti da se ma njin ske li ste bi ra ju na osno vi po seb nih iz vo da iz bi račko spi ska. Da - kle, za ključujem da Za kon u tom smi slu Ivo Sanader na naj bo lji način ri ješiti i pro blem sta nar - skih pra va, ko ji je ipak po sve drukčiji ne - o pro blem vla sništva. Za po vra tak vla - sništva, na la sio je,»osob no jamči«, te će bi ti pošto van do o vo re ni rok da se vla - sništvo vra ti vla sni ci ma do kra ja lip nja, ali i da se nađe smještaj za Hr va te iz bje le iz ne ja sno}e osta le ostajeobvezaod10.000potpisaprilikompredavanjaizborneliste ne pra vi iz u zet ke za ma nji ne, pa bi i one mo ra le pri ku pi ti isti broj pot pi sa za iz bor - nu li stu (10.000) kao i osta le stran ke i ko - a li ci je. Na rav no, ovo će za većinu ma nji na bi ti ve o ma teško, osim za dvi je naj broj ni - je ma nji ne. Da lje, va lja uočiti da je pri mje - na ovo prin ci pa ora ničena sa mo na one ma nji ne ko je ima ju svo je po li tičke stran - ke. U sva kom slučaju, vje ro jat no će ma - njin ske stran ke bi ti pri si lje ne na ko a li ci je, no ni su is ključeni ni su ko bi in te re sa raz - ličitih ma nji na. 4Po ko jim će kri te ri ji ma Re pu blička iz - bor na ko mi si ja od ređiva ti ko je su to stran ke na ci o nal nih ma nji na? O to me će RIK od lučiva ti na te me lju svo - je a dis kre cij sko pra va kod pro lašenja iz bor ne li ste, u skla du sa stav kom 2. član - ka 13. ovo a za ko na, a na pri je dlo pod - no si te lja li ste. Z. P. Re a i ra li na eks ce se pro tiv Hr va tau Voj vo di ni r vat ska Vla da je re a i ra la na»heks ce se pro tiv hr vat ske za jed ni - ce u Voj vo di ni, mi ni star vanj skih po slo va Mi o mir Žužul i službe no je uručio pro - svjed, ali s ob zi rom da još ni je for mi ra na sr bi jan ska vla da, ni je bi lo re ak ci je s dru - e stra ne«, ka zao je pre mi jer Sa na der, do da jući da se hr vat ska Vla da za laže da na ci o nal ne za jed ni ce u ze mlja ma re i je ima ju rav no pra van sta tus, pa ta ko i hr - vat ska ma nji na u Sr bi ji, dje živi već sto - ljećima, te da na ci o nal ne za jed ni ce tre - ba ju bi ti»most su rad nje među država - ma«, rekao je Ivo Sanader. Bo sne i Her ce o vi ne ko ji su na kon o di ne use li li u na pušte ne kuće u vla - sništvu iz bje lih Sr ba.»ne u pit no je pra vo vla sništva. Svi oni ko ji su vla sni ci kuća ili sta no va ima ju pot - pu no pra vo i hr vat ska država će osi u ra ti da se oni mo u vra ti ti, ali isto dob no ćemo osi u ra ti i to je ono što je no vo u našem pri stu pu i za ove lju de, Hr va te, ko ji žive u tim zra da ma, sta no vi ma i kućama, pi ta - nje nji ho vo smješta ja, jer ne možemo do - pu sti ti da za vrše na uli ci. To je hu ma ni tar - no pi ta nje. Kao što je ne u pit no pra vo vla - sništva, ko je ja uopće neću do pu sti ti da bi - lo tko do vo di u pi ta nje, ta ko je ne u pit no i to da tim lju di ma mo ra mo naći al ter na tiv ni smještaj«, re kao je pre mi jer.»si u ran sam da smo upućeni jed ni na dru e, u obje ze mlje ima mo i eu rop ske težnje, a mi u Hr vat skoj očeku je mo usko ro i po tvr du naše pu ta u Eu rop sku uni ju«, ka zao je pre mi jer Sa na der o vo reći o od - no si ma između Hr vat ske i Sr bi je i Cr ne Go re.»što se me ne tiče, ja ću uvi jek pod - u pi ra ti put SCG pre ma EU«, do dao je Sa - na der. Ra na ma ko je po sto je, ka zao je pre mi jer Sa na der, tre ba vre me na da za ci je le i tre ba ra zu mje ti fru stra ci je ko je lju di ima ju, ali ko mu ni ka ci ja među lju di ma ne ma al ter na - ti ve i»mo ra mo ići pu tem nor ma li za ci je, jer su tra ćemo u EU i vje ro jat no u NA TOu di je li ti sud bi nu«, ka zao je pre mi jer. Do - dao je da je»osob no otvo ren za pu no brži put nor ma li za ci je«i za ključio:»ja sam uvje re ni op ti mist u po le du to a da će naši međusob ni od no si bi ti bo lji«. (Hi na) 19

20 SuboTIca 20 VI JE STI Su bo ti ca us po sta vlja su rad nju s Ita li jom Izaslanstvo Subotice, u sastavu potpredsjedniksolazarbaraković idirektorreionalneaencijezarazvojmspbranko Malaurski posjetilojeod19.do21.veljačetalijanskureijufriuli-veneziagiuliaitriopćineunjenomsastavu:gorizia, AuileiaiDuinoAurisina.Susretejeora- niziralafederacijaradovareijefriuli- Veneyia Giulia uz pomoć općine Izola u Sloveniji. Cilj je bio uspostavitisuradnju s navedenom reijomiopćinama radi zajedničko nastupa prema određenim projektima, a radi rješavanja niza problema s kojimasesuočavamo Lazar Baraković u infrastrukturi i privrednom razvoju. Na tri konferencije od kojih je u svakoj od općinaodržanapojedna,predstavljenesu potrebesuboticeizkomunalnesfereiospodarsko razvoja. Nalasak je bio na problemima s vodom, otpadom i enerijom.političkestruktureistručnjaciizspomenutih općina izrazili su interes za suradnjom. Upućeni su pozivi radonačelnicima i ospodarskim strukturama navedenih Općina da posjete Suboticu tijekom travnjakadbisenastavilirazovoriosuradnji i doovorili njeni konkretni modaliteti. Izaslanstvo reije posjetit će i subotički SajamInterexpo. SradonačelnicomIzoleinjenimsuradnicimanastavljenisurazovoriotješnjoj suradnjidvijupartnerskihopćinanaproblematici koja usporava razvoj komunalne infrastrukture,kakobisezajedničkimprojektimarješavali. Bri tan ska po moć lo kal noj sa mo u pra vi Prošloa je tjedna predsjednik Skupštine općinegézakucsera uoranizacijiaencije za lokalnu demokraciju boravio u Bruxellesudjejeimaosusretspredstavnicimatrieuropskereije,dvijenorveške ijednombritanskom,kojesubilezainteresirane za pružanje pomoći subotičkoj općinizabržeuključivanjeueuropsketokove. Odlučeno je na tom susretu da će partner u ovakvoj suradnji biti britanska reija Westmidland, te su novi inozemni partneri bili upoznati sa stanjem i moućnostimasubotičkeopćine,adefinirani suikonkretnisadržajisuradnje:pomoću edukaciji mladih Subotičana kroz predavanja i seminare u zemlji i inozemstvu, pomoćnevladinimoranizacijamainjihovouključivanjeuprocesodlučivanjaulokalnoj samoupravi, edukativno-razvojni treninziimoućnostizraderazvojnihplanova, te obuka lica uposlenih u lokalnoj samoupravi. U Su bo ti ci po nov no Zla tar na Ce lje OveodineZlatarnaCeljeobilježava160 odinaposlovanja.vrhunskinakitizcelja prodaje se u oko šezdeset maloprodajnih objekataurepublikamabivšejuoslavije, aoveodineprodajnamrežaćeseširitii nadrueeuropskezemlje. Poslije nešto više od dvanaest odina Zlatarna Celje je ponovno i u Subotici. ZlatarnasenalaziuokviruGradskekuće, aotvoriojujeprošlopetkaeneralnimenadžerivlasnikzlatarneceljebojanalbreht. No vi rađevin ski kre di ti za rađane Predsjednik Izvršno odbora Skupštine općine Subotica Árpád Papp, je 26. veljačeusvomkabinetuprimiouradnojposjeti Branislava Kosanovića, novoimenovano direktora subotičke ekspoziture Grčkenacionalnebanke(Nationalbankof Greece) i Editu Dušnoki, oranizatora operativnoposlovanjaisteekspoziture. Cilj posjeta bila je prezentacija novo kreditno paketa Banke, koja u velikoj mjeri može poboljšati moućnosti radnje. Radi se naime o novom vidu rađevinskokreditazarađane.istotako Tri bi na na pe to o dišnji cu HAD-a jegrčkanacionalnabankaizrazilaspremnostdaaktivnijesudjelujeudonatorskim projektimalokalnesamouprave. ÁrpádPappjeizraziozadovoljstvozbo ove ponude i nalasio kako će rukovodstvoradaiubudućnostinastavitipreovoresbankamaradiosiuravanjaštopovoljnijihrađanskihkredita,kaoinapronalaženju sredstava za pomoć svim stanovnicimasubotice. Hrvatskoakademskodruštvosvojućepetuodišnjicupostojanjaobilježititribinom podnazivom»procesiraspadanjajuoslavije,izbijanjeratovaiborbazanormalizaciju odnosa«, na kojoj će predavanje održati akademik prof. dr. Dušan Bilandžić,redovitičlanHrvatskeakademije znanosti i umjetnosti i tajnik razreda za društveneznanosti,izzareba. Tribinaćeseodržatiupetak5.ožujkas početkom u 11 sati, u Velikoj vijećnici GradskekućeuSubotici. Pro mo ci ja CD-a i DVD-a»No va la zba za no vu o di nu«no vi TV di va ni PromocijaCD-aiDVD-a»Novalazbaza novu odinu«subotičkih rupa»ethnokor«, Róbert Gyivánovics i njeov sastav,»iskon«,»paniks«i»szökős«, bit će održana danas u predvorju scene Jadran, s početkomu18sati.cdidvdnastalisuiz materijala istoimeno koncerta održano prošle odine u komornoj dvorani Narodno kazališta. Oranizatori su lokalna samoupravasuboticei»ethnokor«. TVdivaniemitirajuseunedjelju7.ožujka na druom proramu Televizije Novi Sadspočetkomu Izsadržajaemisije:ujedinjenjeDSHV-a ihns-a,trećasjednicahrvatskonacionalnovijeća,dodjelanaradaipriznanja dr. Ferenc Bodrovari, Bunjevačkošokačko prelo u Somboru, Maskenbal u Golubincima i»hrckov maskenbal«u BunjevačkomkoluuSubotici.

21 SuboTIca SjednicaSkupštineopćineSuboticaprekinutazbokvoruma Odbornici subotičke Skupštine na sjedniciodržanojuutorakbezijednolasaprotivusvojilisuinicijativuzaosnivanjesveučilištausubotici,as trilasaprotivi12uzdržanihusvojenjei elaborat o opravdanosti osnivanja sveučilišta. Ovome lasovanju prethodila jeduaipriličnožučnaraspravaukojojsu prije svea pojedini odbornici DemokratskestrankeiNarodnedemokratskestranke inzistiralinatomedaseusvojisamoinicijativa, a da se odluka o elaboratu odloži zbo nedovoljne pripremljenosti dokumenta. Predstavljajućielaborat,članicakomisije za njeovu izradu Irén Gabrić Molnár, profesoricaekonomskofakultetausubotici,istaknulajedajeosnivanjesveučilišta izuzetno važno za razvitak čitave reije, kaoizastvaranjeboljihuvjetazaobrazovanjepripadnikanacionalnihmanjina.ona jenalasiladajeelaboratsamodokument oopravdanostipristupatomprojektu,ada materijalokonkretnojizvodljivostitektreba pripremiti. Elaboratom se, kako je rekla, predviđa da proces osnivanja sveučilištatrajenekolikoodina,idazato vrijeme treba postupno stvarati uvjete za njeovofunkcioniranje. BEZ STRAHA OD SVEUČILIŠTA: Ljubica Kiselički, odbornica DS, je ocijenila da elaborat ne predstavlja studiju opravdanostivećvišestudijuomoućnostimaosnivanjasveučilišta,kojesuponjenommišljenjusumnjive,aposebnojeloše to što je nastavno vijeće Ekonomsko fakultetaodlučiloostatiprisveučilištuunovom Sadu.»Stoa je neophodno nastavnom vijeću toa fakulteta bolje predočiti čitavu ideju«, rekla je Kiselički. I Mirko Bajić,odbornikNDS-a,zatražioje»ozbiljnijipristup«projektu,ipredložiodaseza sadausvojisamoinicijativa,adaseelaboratvratinadoradu.onjeuztoocijenioda usvojen elaborat i inicijativa o sveu~ili{tu JózsefKasza,kojijejavnosti predstavljen kao promotor ideje o sveučilištu, nije poodna ličnost za to, između ostalo i zbo činjenice da više nije potpredsjednik republičkevlade.józsefkasza jenatoiznioprijedlodainicijativu o osnivanju sveučilišta, odnosno njenu promociju preuzme Mirko Bajić, kao član stranke koja će od sada imati utjecaja u republičkoj vlasti. Na primjedbuoodbijanjuekonomsko fakulteta da uđe u sastavnovosveučilištakasza jerekao:»sveučilištećebiti pokretačka snaa razvoja čitave reije, a projektjeotvorenzasveinstitucijekojese žele uključiti u to. Ekonomski fakultet se ne treba plašiti subotičko sveučilišta, jer su elaboratom predviđene drue nastavne oblasti. Ukoliko nastavno vijeće odluči, Ekonomski fakultet se može priključiti ovomsveučilištu,aliinemora.«tijekomvećedijelaovesjednicesubotičkoparlamentavođenesuoštrepolemikeootovosvim,paisasvimnevažnimpitanjima,tejesamousulašavanjednevno redatrajalovišeodsatvremena. OTPOR ZBOG OTPADA: Na neočekivano snažan otpor kod odbornika DS, NDS,G17plusiLSVnaišaojeprijedlo radskevladeopristupanju»sustavureionalno upravljanja otpadom«. Projekt je urađennaosnoviiskustvaeuropskihzemalja, i na bazi Nacionalne strateije upravljanjaotpadomsrbije,kojapredviđareionalno udruživanje radi rješavanja toa problema.nekolikoopćinasjevernebačke je s tim ciljem prošlo rujna postilo sulasnost o izradnji jedno zajedničko komunalnosustava,ameđunjimaseporedsuboticenalazeada,bečej,čoka,kanjiža, Mali Iđoš, Bačka Topola, Novi KneževaciSenta.OvimbiSuboticauspjelanasuvremennačinitrajnoriješitipitanje odlaanjaotpada,itopostandardimaeu, aukupnitroškovibizačitavureijuiznosiliokotrimilijunaeuranaodišnjojrazini, rekao je predsjednik Izvršno odbora ÁrpádPapp.Pritom,sredstvapotrebnaza taj projekt ne bi posebno opterećivala općinskiproračunjerbidioosiuralarepublika, dok bi dio stiao iz donacija. OdbornicisutakođeriznijelistavdajeracionalnijedaSuboticauložisredstvausa- nacijupostojećedeponije,ajednaodlav- nihprimjedbiodnosilasenaizboropćinas kojima će se surađivati. Nebojša Janjić, odbornik DS, predložio je da je loičnije razmišljatiosuradnjisbačkomtopolomi Vrbasom o eventualnoj izradnji zajedničko komunalno sustava za otpad. Obrazloženjepredlaačapovodomtoaje daizmeđupredloženihopćinavećpostoji izrađena infrastruktura i dobre prometne veze, te da među njima već tradicionalno postojidobrasuradnjaiudruimoblastima. Prijedlo ove strateije je skupština ipakusvojilavećinomlasova. Odpredložene32točkednevnoredasubotičkiparlamentjestiaosamodosedme,jerjenakonraspraveo promjenioranizacijeodnosnoproducentameđunarodno festivala kazališta za djecu, i stanke poslije nje Skupštinaostalabezkvoruma. V. La loš Nama je dovoljno da znate za nas... FUNERO Privatno porebno poduzeće - Subotica, Karađorđev put 2, telefon (danonoćno): (024) Horoš, Borisa Kidriča 7, telefon (danonoćno): (024) Raspored sprovoda i umrlice na Internetu: funero@funero.co.yu 21

22 dopisni[tva Uređuje:JasminkaDulić PredstavljenanovaknjiaMihaelaFerića Tam bu ro, tam bu ri ce Nakonknjie»Zasvirajmotambure«prednamajeidruaknjiaovovrsnolazbenopedaoa»Zasvirajmotambure2«ponovnounakladiKulturnocentra»Gatalinka«izVinkovaca. VINKOVCI UpotkrovljuzradeGradskomuzejauVinkovcima,ustalnompostavu»Etnoloija Vinkovaca i okolice«, dje je ne tako davno bio postav izložbe»tambura tradicijsko lazbalo«, u nazočnostistotinjakposjetiteljaiotovoisto toliko sudionika u proramu, nedavno je predstavljena nova knjia lazbeno poslenikaipedaoamihaelaferića»zasvirajmotambure2«uoranizacijigradsko muzejavinkovci i Kulturno centra»gatalinka«vinkovci. MoždajevažnonapomenutidajeGradski muzej uvinkovcima vjerojatno jedini muzejuhrvatskojdjeseustalnompostavu oraniziraju promocije, književne večeriidruadruštvenadoađanjakakvih jeovdjeuposljednjedvijeipolodinebilosedamdesetak. GATALINKA: Onovojknjiziinjezinom autoru ovorili su recenzenti dr. Ladislav BonariDuškoTopić,teurednicaizdanja BlankaŽakula atrebarećidajeknjiatiskanaunakladikulturnocentra»gatalinka«itakođeritodasučaktriskupine»gatalinke«sudjelovaleuproramupromocije, tamburaši, pjevačka skupina i starija skupinadječjezbora.tamburajepučko žičano, trzalačko lazbalo, u Hrvata i susjednihnarodatradicijskajealineiautohtonakulturnatekovinaismatrasedasuje sobomdonijeliturciuvrijemeosvajanjau 15.i16.stoljeću.Pobudističkojmitoloiji prvu je tamburu napravio bo Tamburu, zaštitniklazbeilazbenikatejoj,ponekima, otuda i potječe ime, istaknula je u uvodnojriječimoderatoricaskupamr.ljubica Gliorević, savjetnica u Gradskom muzejuuvinkovcima. Prvi povijesni dokumenti o tamburama nahrvatskimprostorimapotječuiz16.stoljeća.tamburazakojusesmatradajenajstarija sačuvana u nas, potječe iz 19. stoljećaipripadalajepajikolariću izosijeka ( ) za kojea je Franjo KsaverKuhač zapisaokakojebio» izvrstan tamburaš «. Tu čuvenu tamburu PajeKolarićadarovaoje1992.odineMuzejuSlavonijeuOsijekupriznatiipoznati hrvatskimuzikoloiskladateljjulijenjikoš. U današnje vrijeme tambura je dosela razinupriznatoivrlopopularnotradicijskolazbalauukupnomvrednovanjuhrvatsketradicijskekulturnebaštine,nakojojsenerijetkoizvodeidjelaozbiljnelazbe,asvojujeumjetničkuvrijednostpokazala u rukama vrsnih tamburaša kakvi su većspominjanipajokolarić,janikabalaš, PeroTumbas Hajo idalobisejošnabrajati. Najstarijinaziviobliktambureunasje samica, koju su još nazivali i danuba, danubica,razbibria,potpalac,tikvaraili naprostotamburica.poslijesuseodsamice,tijekomvremena,razviletamburerazličitih oblika i veličina. Prema vrstama i oblicimatamburesunosileimenanajčešće slavensko porijekla: bisernica, brač, buarija, čelo, berda (beeš), mada su se u nasodomaćiliinazivilatinskoaporijekla: prim (prima), tercprim, basprim kontra, bas(bajs),kojioznačavajuuloulazbala uorkestarskomsastavu.tamburemoubiti jednolasne, dvolasne, trolasne a u naševrijemenajrasprostranjenijesučetverolasne. Razmak u tonovima što ih daju prazne žice danas su najčešće kvarta ili kvinta.usulasjustimrazlikujemo;dvolasnikvintniilifarkaševsustav,trolasni kvintniilijankovićevsustavičetvorolasni kvartni ili vojvođansko slavonski srijemskisustavilištim. ZASVIRAJMO TAMBURE: I na kraju riječ dvije o autoru knjie. Mihael Ferić rođen je odine u Slavonskom Kobašu.Poslijestjecanjalazbenenaobrazbe radiojekaonastavniklazbenoodojau rodnomkobašuislavonskombrodu,dje je1972.odineosnovaotamburaškiorkestarprirkud»đurođaković«skojimje postizaozapaženerezultate.prvipriručnik zatamburuobjaviojeukoautorstvusradovanom Brdarićem»Učimo svirati tamburel«paodmahzatim»svirajmotambure 2«i»Svirajmo tambure 3«u izdanju Školske knjie iz Zareba. U biblioteci»brodskokolo«objaviojezbirkuplesova zatamburaškiorkestar»ajdnalivo,ajdna desno«izapisehrvatskihpučkihpjesama, plesovaiposkočica»pjesmemojeuknjiamastoje«.uizdanjukulturno-prosvjetno sabora Hrvatske uredio je zbirku skladbi»sunčanazemlja«.predavačjena brojnimseminarimazadirienteivoditelje tamburaškihorkestaraifolklornihskupina, atakavjedanupravojeutijeku,9.seminar folklorapanonskezonečijisupolaznicitakođerbilisudionicispominjanepromocije. Nakon knjie Škola za tamburu kvartno A Esustava»Zasvirajmotamburel«pred namajeidruaknjiaovovrsnolazbenopedaoa»zasvirajmotambure2«ponovno u nakladi Kulturno centra»gatalinka«izvinkovaca. SlavkoŽebić 22 5.ožujka2004.

23 dopisni[tva Lastovskekarnevalskesvečanosti»predrai Bijeli Brk«na loma~i zbo Lovanje DONJALASTVA Prekotisućuposjetitelja iz Tivta i susjednih radova okupilo seusubotu21.veljačeudonjojlastvina tradicionalnimlastovskimkarnevalskimsvečanostima.veselapovorka skarnevalskomlutkom,kojajeove odinenosilaimecarrissimobaffobiancozvaniškovacin(predraibijeli Brk zvani Smetlar) u pratnji mažoretkiiztivtaiosijeka,kojesu izvaničneprvakinjeeurope,mjesne lazbe iz Đenovića i preko stotinu maskisvihuzrasta,krenulajeiznaseljavii.kvart,obišlačitavomjesto i stila na rivu dje je zasjedao»slavnisudkomunitadilastovske«.»šporkaojeičistiosveobore,pospremio sa svih trpeza, ćakule kupio,unapastuvaljivaosvekontajući danamdobročini.optužujemkarnevalalastovskoadajekrivštonije kupio ni jednu metku da svatko ispredsvojihvratapomete.krivještonam jelovanjuišporkaopaćemoodnašelijepe Boke, ako Bo da, učiniti batunicu, držatunjojžabeizmije.nemojteažalit jernionvasniježalio«.optužioje,pokraj nizaostalihlokalnihproblema,kojemuje stavionadušukarnevalcarrissimabaffobianca Škovacinajavnitužiteljlastovski, dok je odvjetnik uzvratio da optužbe ne stojejerpukdosada»ništaljepše,poštenije,boljeičistijeodnjeanijevidio«. DonIvoĆorić,direktorCaritasaKotorskebiskupije po ma`emo svi ma ko ji ma je po mo} po treb na KOTOR - Humanitarna oranizacija CaritasKotorskebiskupijenastavljas proramima pomoći romskoj populaciji u kolektivnim naseljima na područjuopćinakotoribudva.premariječimadirektoradonivaćorića,osim redovite besplatne opskrbe romskih naselja Lovanja i Palestina vodom i svježimkruhom,caritaskotorskebiskupije,uzpodrškuistoimeneoranizacijeizitalije,većdvijeodineutim naseljima realizira i proram nastave zaromskudjecu.»tonijenikakvaparalelnanastava,većnašačetirinastavnika, radeći s oko 80 romskih mališana, djeci pomažu u svladavanju radivaizproramaredovitihškolau CrnojGori«,ističedonĆorić. Od ostalih redovitih aktivnosti ove humanitarneoranizacije,ćorićjeizdvojio patronažnu službu, odnosno volonterski proram pomoći u kući, i brie o starim, nemoćnim i bolesnim osobama,kojitrenutnokoristioko370 lica s područja od Herce Novo do Bara.Snjimaradi35volonteraraspoređenih u četiri patronažna tima, a osim talijansko i švicarsko, ovaj prorampomažeicaritaseurope. DonIvoĆorićnalašavadaCaritas Kotorskebiskupijeimaiveomadobre odnosesnizomsličnihoranizacijaiz Njemačke,poput»Renovabisa«iŽupnezajedniceradaObina,čijisuaktivistikatoličkojhumanitarnojoranizacijiuCrnojGoriuposljednjedvije odineposlalipreko60šleperaraznovrsne pomoći.»dio toa smo uputili nakosovo,adiozadržalizanašepotrebeiraspodijelilipocrnojgori.pootovo draocjene bile su donacije u medicinskiminstrumentima,materijaluiopremi,paucrnojgoriotovoda nema niti jedne bolnice kojoj nismo donirali određenu količinu posteljine, medicinsko materijala i instrumenata, pomaala za invalide, specijalnih bolničkihkreveta,čakirentenaparata«, kazao je don Ivo Ćorić.»Svima smo se trudili pomoći bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost. Ne sjećamsedajenetko,tkojedošaokod nas, vraćen bez ukazane pomoći, jer kad je čovjek ladan, želudac je svakome jednako prazan bez obzira koje nacije,rase,spolailivjerebio«. SinišaLuković»Sveječiniopozakonujačea,probao namjeuvalit`štonitkonikomeuvalione bi..nećetemivjerovati,libijcimajevodu iz novoa vodovoda od reije prodavao! Daobinamon,neosmosuludništonijesmo uzeli i zato mi a je napose žao!«, eneričanjebiobraniteljoptuženo,alito nijesmilovalosudkojijecarrissimabaffobiancaprolasiokrivimiosudionasmrt spaljivanjem. U oporuci, koju je pročitao njeov odvjetnik,lastovskikarnevaljevećini državnihinstitucijaalii»istaknutih pojedinaca«ostavio niz priodnih darova,kakobipopravilisvojeloše djelovanje iz prošle odine. Tako su,naprimjer,poštaielektrodistribucija dobili»nove makine za računanje,alismanjenula«,općina Tivat»planrazvojaprimorskihmjesta«,alokalniVodovod»cisternuda izvozi ekološku vodu s izvorišta Plavda«. Smrtna kazna, odnosno spaljivanje karnevala, obavljeno je na pristaništu ispred Crkve sveto Roka, a fešta se potom nastavila maskenbalom u hotelu»kamelija«djejeostezabavljalativatskapjevačiva Edita Slabi-Brkan. Brojnost posjetiteljaidobraatmosferakojaje vladala na ovoodišnjem karnevalu, svakakobitrebalinatjeratiopćinutivatilokalneturističkedjelatnike,daosjetnijepodrže entuzijazam aktivista NVO»Harlekin«izDonjeLastve,kojiizodineuodinu priredjuju sve atraktivnije karnevalskesvečanosti. SinišaLuković po klad ni bal u san to vu SANTOVO (MAĐARSKA) U oranizaciji DržavnoudruženjašokačkihHrvataizSantova,u ponedjeljak23.veljačeuhrvatskomdomu-muzeju održan je tradicionalni Pokladni bal. Bal je otvoriopredsjednikudruženjastipanpančić,iovorio o radu u prošloj odini i putovanjima u Pečuh,Vodice,MohačiSombor,ipozdraviooste izdavoda,somboraiberea.santovačkipjesnik Joza Blažev je pročitao svoju priodnu pjesmu. Marika Čilić je podnijela financijsko izvješće, a potom je Mata Matarić prenio najsrdačnije pozdraveodhkud»vladimirnazor«izsomborai pozvaosantovčanedabuduostinaovoodišnjoj Dužionici. Prisutne su zabavljali Bereški tamburaši,aostesuiznenadilemaškare,kojesuodiralenekolikokolaiuljepšaleovuvečer Ż.Gorjanac Ma{ka re u Ru mi RUMA U subotu 24. veljače, u prostorijama HKPD»Matija Gubec«iz Rume, održane su»maškare«tradicionalniobičajkojemsejednakoradujuimladiistari.pokrajčlanova,naovoodišnjimmaškaramaprisustvovaojevelikibroj ostiju i prijatelja naše Društva. Prisutne su do ranihjutarnjihsatizabavljalibereškitamburaši,a za najuspješnije maske žiri je podijelio vrijedne narade. N.Jurca 5.ožujka

24 dopisni[tva Uređuje: Jasminka Dulić U okvi ru pre zen ta ci je tu ris tičke or a ni za ci je općine Apa tin Pred stav ni ci»[oka di je«u No vom Sa du Predstavljenestarinskešokačkenošnje,rukotvorineipribor,starinskajelaikolači NOVI SAD Pred stav ni ci KPZH»Šoka - di ja«iz Son te DejanBukovac i KataBukovac, su dje lo va li su u ma ni fe sta ci ji»tra di ci - ja i zna nje su bo at stvo«, održanoj u ho te - lu Put nik u No vom Sa du od 25. do 27. ve - ljače. Ovu ma ni fe sta ci ju su or a ni zi ra li stu - den ti Fa kul te ta za tr o vi nu i ban kar stvo»janićije i DanicaKarić«. Ti je kom ma ni - fe sta ci je održana je pre zen ta ci ja Tu ris tičke or a ni za ci je općine Apa tin, na ko joj su pred sta vlje na tri do mi nant na et no sa: ličkoba nij ski, hr vat ski i mađar ski, sa po jed nim pa rom iz Pri re vi ce, Son te i Ku pu si ne. Son tu su pred sta vlja li čla no vi»šoka di - je«, ko ji su ure di li štand sa sta rin skim šokačkim nošnja ma, ru ko tvo ri na ma i pri - bo rom, te je dan stol sa sta rin skim je li ma i ko lačima. Eks po na ti su bi li hva le-vri jed ni, nošnje su pli je ni le po - le de po sje ti la ca, oso - bi to one u ko je su bi li obučeni Ka ta i De jan, a iz ložena je la i ko lači u slast su po je de ni od stra ne de u sta to ra. Boris Mašić, pred - sjed nik Tu ri stičke or - a ni za ci je Apa tin, za - do vo ljan je pro mo ci - jom u No vom Sa du:»su dje lo va nje u ovoj ma ni fe sta ci ji je ja ko značajan is ko rak za tu ri stičku or a ni za ci ju naše općine. Naša bu dućnost je u et no i eko tu ri zmu, fon - da ci ja ADF, ko ja po država raz voj et - no tu ri zma u ci je - lom svi je tu, ja ko je zain te re si ra na za pot po ru pro jek ti ma ve za nim za ovo pod ručje. Mi ni sa - mi ni smo svje sni bo at sta va ko jim ras po lažemo«. Ve - lik dio re zer va ta Gor nje Po du na vlje te ri to ri jal no pri pa da našoj opći ni. Pra vo bo - at stvo su nam et ničke za jed ni ce s bo a tom po vi je snom i kul tur nom tra di ci jom. Son ta, sa svo jim po vi je snim lo ka li te ti ma, s pre ko 70 o di na tra di ci je»grožđe-ba la«, s bo a - tim fol klo rom, s očuva nom ika vi com, ima ja ko li je pu per spek ti vu u et no tu ri zmu. Već sad smo Grožđe bal uvr sti li u je dan međuna rod ni ka ta lo ma ni fe sta ci ja. Po - kušava mo a po dići na je dan viši ni vo, da do ve de mo tu ri ste, ka ko bi se upo zna li s bo - a tom bašti nom sonćan skih Hr va ta-šoka - ca. Son ta se ja ko li je po pred sta vi la i na ovoj ma ni fe sta ci ji u No vom Sa du, po ka zu jući da će u bu dućno sti bi ti ne za o bi la zan čim be nik u pre zen ta ci ja ma tu ri stičke po nu de naše općine.«prva ovoodi{nja sjednica MZ Sonta SONTA U četvr tak 26. ve ljače održana je pr va ovo o dišnja sjed ni ca Sa vje ta MZ Son ta, pod pred sje da va njem ZvonkaTadijana. Do mi nant ne te me su bi la iz vi ješća o ra du i fi nan ci ja ma u pro te kloj o di ni, te pro ram ra da i fi nan cij ski plan za o di nu. Kon sta ti ra no je da je pro te klo raz - do blje bi lo ka rak te ri stično po krup nim in - ve sti cij skim ula a nji ma, ka ko u mjes ni vo do vod, ta ko i u po boljšanje kva li te te elek trične stru je. Iz rad njom no ve tra fo - sta ni ce u uli ci Man di nov ci, kao i re kon - struk ci jom one u Kaj makčalan skoj uli ci, ri ješen je pro blem snab di je va nja kva li tet - nom stru jom rub nih di je lo va se la na sje - ver noj i sje ve ro i stočnoj stra ni. Iz rađen je i pro jekt za no vu tra fo sta ni cu u Ko sov skoj uli ci, čime će bi ti ra ste rećena ona na križanju uli ca M. Oreško vića i Zma je voj ta ko da će bi ti ri ješeni i ve li ki pro ble mi ko je sa stru jom ima ju žite lji istočno i ju - o i stočno di je la Son te. Od ma njih in ve - sti ci ja, spo me nu te su: re no vi ra nje Do ma kul tu re, uređenje de po ni je smeća, fi nan ci - ra nje ra da po ljočuvar ske službe, ra da ka - pe le na mje snom ro blju, kao i po ma a nje dje lat no sti KUD-ova i NK»Di na mo«, te fi nan ci ra nje po je di nih ma ni fe sta ci ja. Na pri mjed be po je di nih čla no va Sa vje ta, u pro ram ra da za ovu o di nu uvršte no je i su fi nan ci ra nje re no vi ra nja za vjet ne ka pe le iz o di ne s pri pa da jućim zvo ni kom, na ro blju u Son ti. Za u zet je stav da se su - bjek ti kul tu re ne fi nan ci ra ju paušal no, već na osno vi re zul ta ta ra da. Mol bi žite lja Kra ji ške uli ce za iz rad nju no o stu pa ne može se udo vo lji ti, po što ne po sto je na - mjen ska sred stva za ova kve po tre be. Sa - vjet je odo brio po moć u iz no su od di na ra za or a ni za ci ju pri ja telj ske no o - met ne utak mi ce NK»Di na mo«son ta NK»Vu pik«vu ko var. Do ni je ta je i Od lu - ka o iz da va nju u za kup pro sto ri je u ka pe - li, ko ja je na cr tom pred viđena za cvjeća ru. Po važećim za kon skim od red ba ma, or a - ni zi rat će se draž ba sa počet nom ci je nom di nar ske pro tu vri jed no sti 100 eu ra. I. An drašić 24

25 dopisni[tva Međuna rod na no o met na utak mi ca u Son ti: Di na mo Vu pik Re zul tat ni je bi tan, bit no je dru`enje SONTA U su bo tu, 28. ve ljače, na no o - met nom ira lištu u Son ti, od i ra na je međuna rod na pri ja telj ska utak mi ca između do maće NK»Di na mo«i NK» Vu pik«iz Vu ko va ra, Re pu bli ka Hr vat ska. Po teškom, blat nja vom te re nu, no o me taši su pri ka za li do pa dljiv no o met, s pet li je - pih zo di ta ka. Po bi je dio je do maćin re zul - ta tom 3: 2, po lu vri je me 2: 0. ŽeljkoSoldo, sport ski di rek tor NK»Vu pik«za do vo ljan je viđenim na ovoj utak mi ci:»mi smo Sonćane uos ti li o di ne, pa smo da - nas došli na uz vrat. Nećemo pre ki nu ti ovaj vid su rad nje, ova kve utak mi ce i druženja Planira se radni susret učitelja po sli je njih, pra vi su re cept za us po sta vlja - nje po ki da nih ve za. Mi se na tječemo u dru oj župa nij skoj li i, to je ot pri li ke ran u ko jem se na tječe i naš do maćin. Šte ta što je kiša uništi la trav njak, no ipak sam za do - vo ljan po ka za nim od stra ne irača obje eki pe«za do vo ljan je bio i MiloradŠarac, pred sjed nik do maće klu ba:»su sre ti pro - tiv»vu pi ka«već po sta ju tra di ci ja«re zul - tat ni je bi tan, bit no je druženje. Sport i kul tu ra su uvi jek bi li ti ko ji su uti ra li put osta lim struk tu ra ma. Ka mo sreće da nas sli je de i po li tičari i o spo dar stve ni ci, br zo bi došlo sve na svo je mje sto.«branislav obrazovanje u vi{enacionalnoj sredini SUBOTICA ERNESTINOVO: U suradnji DujaRunje člana Izvršno odbora HNV-a zaduženo za obrazovanje i Dobrile Puljić učiteljice koja je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske došla na dvije odine u Suboticu, kao suradnica u nastavi na hrvatskom jeziku, oranizira se posjet učitelja i pedaoa Osnovnoj školi Ernestinovo kod Osijeka, 19. ožujka. Ova škola se nalazi na području od posebne državne skrbi i u kojoj postoje i odjeljenja za nacionalne manjine. U radnom dijelu susreta održati će se oledni sat iz povijesti na hrvatskom jeziku, te oledni sat na jeziku nacionalne manjine. Sudionici će se upoznati s nastavnim planom i proramom u Hrvatskoj, pripremama za sat i na kraju će se održati Okruli stol na temu Obrazovanje u višenacionalnoj sredini. U radu će sudjelovati učitelji i pedaozi iz Vojvodine i Osijeka. Uz radni dio predviđen je i zajednička večera te posjet Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. Na ovaj susret bit će pozvani stručnjaci iz Ministarstva obrazovanja Republike Srbije i AP Vojvodine, te direktori Osnovnih škola i svi učitelji koji rade s djecom na hrvatskom jeziku. Sljedeći susret planira se i sa učenicima iz Osijeka i Vojvodine, a mjesto susreta će biti u Osijeku ili Subotici. J. D. Du o ročni kre di ti za ot kup kuća Rje{ava nje stam be no pro ble ma iz bje li ca BAČ Ovih da na re a li zi ra na je ini ci ja ti va prof. TomislavaBounovića, pred sjed ni ka SO Bač. Umje sto do sa dašnje prak se rad nje iz bje ličkih na se lja, u mje sti ma općine Bač počela je ak ci ja ot ku pa pra znih kuća. Ovom ak ci jom iz bje a va se e to i zi ra nje iz bje li ca, a do mi cil nom pučan stvu, vla sni ci ma pra znih kuća, ko je ni su uspi je va li pro da ti već pet - na e stak o di na, ri ješen je ve li ki pro blem, uz prat nju ban kar skih in sti tu ci ja, pro da va či ma kuća je is plaćen cje lo ku pan iz nos, a iz bje li ce ot plaćuju ra te du o ročno kre di ta. U pos - ljed njih mje sec da na, u Baču, Plav ni, Vaj skoj i Bođani ma re a li zi ra na je pro da ja 3-4 kuće. Po ri ječima prof. To mi sla va Bo u no vića, ovo je do bi tak za sve:»od oko 4000 iz bje li - ca iz 90-tih o di na, na ovom pod ručju ih je osta lo oko 160. Oni us tva ri, više i ni su iz bje - li ce, do bi li su državljan stvo i op re di je li li se za život među na ma. Ovim pu tem ri ješen im je stam be ni pro blem, a s dru e stra ne, ve li ki dio pa ra do bi ve nih za ove kuće, pro da va či su uložili u raz vi tak ma le pri vre de i po ljo djel stva, a ma nji dio i za pro sto rješava nje e - zi sten ci jal nih pro ble ma. Naj veći do bi tak za sve je to, što ova sred stva osta ju u općini Bač i što će se, za hva lju jući nji ma, ot vo ri ti je dan broj no vih rad nih mje sta, te se na taj način ko li ko-to li ko sma nji ti broj ne u po sle nih.«i. An drašić Kuruc, pr vi tre ner»di na ma«:»za do vo - ljan sam onim što su mo ji no o me taši pružili u pr vom po lu vre me nu, no u dru - om su ma nje trčali i od mah je došlo do pa da u iri. Šte ta što je te ren ova ko blat - njav, pa ni smo mo li raz vi ti svo ju iru. Na dam se da će u pr ven stvu bi ti bo lje.«i. A. Uspjeh re ci ta to ra»[oka di je«sonta U ma loj sa li Kul tur no cen tra u Apa ti nu, u su bo tu, 28 ve ljače, održano je općin sko na tje ca nje u re ci ti ra nju. Osam de se tak na tje ca te lja, na tje ca lo se za de vet mje sta ko ja vo de na zon sko na - tje ca nje. U na tje ca nju je su dje lo va lo de - se to ro re ci ta to ra, čla no va dram ske sek - ci je KPZH»Šoka di ja«. U naj mlađoj sku pi ni, po bjed ni ca, uz di o bu pr vo mje sta, bi la je»šoka di ji na«re ci ta tor ka MajaKuruc. is pri ka VAJSKA Uz is pri ku čita te lji ma iz Vaj ske, ob ja vlju je mo dvi je is prav ke. U bro ju 53 Hr vat ske ri ječi na 25. stra ni, iz - nad tek sta»gro blje o rući pro blem«po rešno je ob ja vljen nad na slov»ko - mu nal ni pro ble mi u Son ti«, a tre ba lo je:»ko mu nal ni pro ble mi u Vaj skoj«. U bro ju 54 na 25. stra ni, u iz vi ješću s pro - mo ci je u Vaj skoj, pot kra la nam se ne ja - snoća u iz ja vi vlč.josipakujundžića, pa je na vo di mo u ori i na lu:»vo lio bih da je bio na zočan i o spo din Bounović, pred sjed nik SO Bač, ka ko bih mu se jav - no za hva lio za do pri nos u po kre ta nju pos tup ka za po vraćaj na ci o na li zi ra ne imo vi ne, ko ja je svo je dob no bi la u vla - sništvu župe Vaj ska-bođani. Inače, skup je bio ja ko li jep, od o sti ju smo čuli pu - no li je pih ri ječi i prak tičnih sa vje ta, ko ji će, na dam se, zaživje ti u mo joj župi. Sa - mo, po red općih pro mje na, po treb ne su i pro mje ne u našim la va ma. Po treb no je sa mo da is ko ri sti mo ono, što nam pružaju po zi tiv ne za kon ske od red be.«i. A. 25

26 feljton Bunjevačko-šokački Hrvati (21.) Re kli smo već da su fra njev ci u Hr - vat sku došli iz dva prav ca iz Ita li je. Pr vi je, pre ko Ja dran sko mo ra, pro vin ci ja Ul tra ma ri na, Pro vin cia Scla vo - ni ae, od no sno, Hr vat ske. Dru i je, pre ko Au stri je i Uar ske, pro vin ci ja Cis al pi na. Hr vat ska pro vin ci ja se na la zi la u Dal ma ci - ji i, pre ma ne ki ma, fra njev ci su ta mo došli još za živo ta sv.franje. Ova dru a pro vin - ci ja se obično zo ve Uar ska. Ona se za pra - vo na la zi la u Uar sko-hr vat skom kra ljev - stvu. Za hvaćala je dio Uar ske i dio kon ti - nen tal ne Hr vat ske. U Bačku i Po du na vlje su fra njev ci ta kođer došli iz dva prav ca. Pr vi je sa sje ve ra iz Uar ske pro vin ci je, a dru i je s ju a iz Bo sne. Pr vi fra nje vački sa mo stan je bio u Baču već o di ne. Pri je njih su u Baču bi li tem pla - ri, a oni su na pu sti li Bač nešto pri je ne o će nji hov red bi ti ra - spušten od stra ne cr kve nih vla - sti. Sa mo stan u Baču je bio sje - dište sri jem ske ku sto di je u ko ju su još spa da li sa mo sta ni: Ilok, Mi tro vi ca, Tor din ci, Manđelos, Iri, Ze mun i Inđija. Za re - bačka i Sri jem ska ku sto di ja se uvi je označava ju kao ili ričke, sla ven ske-hr vat ske, prem da su se na la zi le u Uar skoj vi ka ri ji. Dru a fra - nje vačka Vi ka ri ja, ko ja je za nas na ročito značaj na, bi la je Bo san ska vi ka ri ja. Ona je na sta la oko o di ne. Fra njev ci u Bo - snu do la ze po stup no. Is pr va od la ze u Bo - snu sa mo kao vi zi ta to ri, da is pi ta ju pra vo - vjer nost bo sna skih»kr stjan«. Pa pa BonifacijeVIII. Po vje ra va o di ne pra vo na in kvi zi cij sku pa stvu hr vat skim fra njev - ci ma u svim južno sla ven skim ze mlja ma: Sr bi ja, Raška, Dal ma ci ja, Hr vat ska, Bo - sna, Istra i su sjed nim ze mlja ma dje ima kri vo vje ra ca. Ko načno je osno va na po seb - na fra nje vačka po kra ji na Vi ka ri ja Bo sna oko o di ne. Vi ka ri ju su osno va li fra njev ci iz hr vat ske i ska von ske ba no vi - ne. Nji ma je e ne ral re da Ge rard po slao»mno o braće iz ra znih pro vin ci ja da pro - po vi je da ju kri vo vjer ci ma u Bo sni«. Pri je fra nje va ca u Bo sni su dje lo va li i do mi ni - kan ci, pa, po je di načno, i dru i svećeni ci. Ko načno je pa pa KlementV. Bu lom»cum ho ra de ci ma«o di ne is ključivo po - vje rio fra njev ci ma mi si o nar sku dje lat nost u Bo sni i su sjed nim ze mlja ma. NAGLO ŠIRENJE: Uprav na po dje la fra - nje vačko re da se sa sto ja la od pro vin ci ja, 26 franjevci u Ba~koj i Podunavlju vi ka ri ja, sa mo sta na i re zi den ci ja, a po ne - dje i mi si ja. Da bi jed na po kra ji na po sta - la pro vin ci ja mo ra la je ima ti do sta tan broj sa mo sta na i ku sto di ja. Sto a je Bo sna is - počet ka sa mo vi ka ri ja. No ona se je ve o ma br zo širi la. U XIV. sto ljeću ima 35 sa mo - sta na. U sl je dećem sto ljeću ima već 60 sa - mo sta na i oko 700 re dov ni ka. Ob u hvaćala je pod ručje od Cr no a mo ra sve do Ja - dran sko, a ob u hvaćala je Bu ar sku, Mol - da vi ju, Vlašku, Tran sil va ni ju, dio Uar - ske, Sla vo ni je i Bo snu. Go di ne po - stat će pro vin ci ja pod ime nom Bo sna ar - en ti na (Bo sna sre bre na). Herceovačko-franjevačka provincija Još dok je bi la sa mo vi ka ri ja počela se je širi ti iz Bo sne pre ko Sa ve. Pr vi sa mo stan je osno van u Đako vu na bi skup skom ima - nju o di ne. Br zo će se proširi ti po Sla vo ni ji i Sri je mu. Go di ne pa pa GrurXI. do pušta NikolideGara, župa nu, da može po dići sa mo stan fra njev ci ma u mje stu Chewer (Čere vić) ka ločke di e ce - ze. Pr vi sa mo stan Vi ka ri je Bo sna u Bačkoj po di nut je 17. srp nja o di ne u mje - stu Ko bol (Ko vilj). Go di ne pa pa do - pušta bo san skim fra njev ci ma da mo u po - dići još se dam sa mo sta na u Južnoj Uar - skoj. Pri je to a će u Bačkoj po dići još sa - mo sta ne u Fu to u i Ko lu tu. Na lo šire nje bo san skih fra nje va ca po Sla vo ni ji, Sri je - mu, Bačkoj i Južnoj Uar skoj uzrok je po - ti ski va nja fra nje va ca iz Bo sne pod pri ti - skom tur ske oku pa ci je Bo sne. Na kon Mo - hačke bit ke Tur ci će ih i ta mo do stići i sko - ro sve ras tje ra ti, a sa mo sta ne uništi ti. Od ta da će sve te po kra ji ne bi ti pod tur skom upra vom»sub ju o Tur ci co«. Fra njev ci će se ras pršiti, ali neće po sve ne sta ti, skri vat Piše: Jo sip Te mu no vić Danas se potežu neka već odavno znanstveno razjašnjena pitanja i stvarajunovekonstrukcije. Stoa smatramo da danasnijepotrebnoništa više dokazivati o nacionalnoj pripadnosti BunjevacaiŠokaca.Tojednostavno nema smisla. No,potrebnojepoučavatiiobjašnjavati.Naime,polastoljećaje tobilazabranjenailineželjenatema. će se po za bi tim mje sti ma i šuma ma i po - ma a ti hr vat skom ka to ličkom življu, ko ji je pre o stao, ili ko ji će u međuvre me nu doći. Mađari su se sko ro svi po vu kli pre - ma sje ve ru iz van do me ta Tu ra ka. To na - ročito vri je di za ka to ličke bi sku pe i svje - tov ni kler. Katona ve li da kroz 170 o di na ni je dan ka tolički bi skup ni je po sje tio svo - je bi sku pi je, a to vri je di i za Čanad i Pečuj, ko ji su ta kođer bi li pod Tur skom vlašću. PAPINSKA BRIGA: Bri u o pre o sta lim ka to li ci ma na tim pod ručji ma, osim pre o - sta lih fra nje va ca, upor no će vo di ti pa pe pre ko raz ličitih mi si o na ra i apo stol ski vi - zi ta to ra. Ta ko je fra. BonifacijeDrakolica, du bro vački i ston ski bi skup o di ne po sje tio ne ke od tih pod ručja da is pi ta sta - nje i po mo ne vjer ni ci ma. Fra. AntunMatković će o di ne po sje ti ti Te mišvar iz istih raz lo a. Isu so vac BartolKašić će sa ŠimunomMatkovićem po sje ti ti ta pod ručja i o di ne. Isti Šimun Mat ko vić je mi si o nar Bačke i o di ne traži za se be župu Bu nje vac. Pavao Morelli je kao Du brovčanin opat Bača. Go di ne mi si o nar u Bačkoj je fra. Pavao Papić, a nešto ka sni je i Pranjić. Bi skup bo - san ski Marin Ibrašimović oba vlja kri zmu u mno im mje sti ma Bačke. To isto čini i bi skup MatijaBenlić o di ne. Kra jem se dam na e sto sto ljeća, na kon iz o na Tu ra ka, fra njev ci se vraćaju u sta re sa mo sta ne ili osni va ju no ve. Oni su, pre - ma An tu no viću, u to vri je me u Su bo ti ci, Som bo ru, Baču, Ba ji Mo haču, Ka loči itd. Za počinju sređiva ti cr kve ne pri li ke i pa - sto ral no dje lu ju sve do kra ja osam na e sto sto ljeća, ka da ih za mje nju ju bi sku pij ski svećeni ci. Fra njev ci su kroz se dam sto - ljeća bi li naši pra ti o ci, od o ji te lji i učite lji. Oni su bi li po zna va o ci naše sva dašnje živo ta, naše vje re i na ci o nal no iden ti te ta. Oni su bi li i naša me mo ri ja, jer su sve za - pi si va li u svo jim sa mo stan skim lje to pi si - ma. Sto a, tko želi nešto ozbilj no reći o na ma, mo ra proučiti sve lje to pi se u pro - vin ci ja ma Bo sne sre bre ne, Iva na Ka pi - stran sko i Sal va to ri an ske, ko joj je pri pa - dao su bo tički sa mo stan.

27 feljton Ka ko je umi rao moj na rod (19.) Ise lje ne obi te lji iz Sri jem skih Kar lo va ca 1. Zdrav ko Pe tro vić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca D. Sa bo va, 2. Mir ko Per ko vić, četi - ri čla na obi te lji, Uli ca J. Po po vića, 3. An - te Per ko vić, dva čla na obi te lji, Uli ca J. Po - po vića, 4. Ma to Per ko vić, dva čla na obi te - lji, Uli ca Pre ra do vićeva, 5. Be ri slav Đukez, tri čla na obi te lji, Uli ca Le nji no va, 6. Mar ko So ko lo vić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca V. Vla ho vića, 7. Fra njo Go lu bo vić, se dam čla no va obi te lji, Uli ca Le nji no va, 8. Kru no slav No vo se lac, pet čla no va obi - te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 9. Jo sip Ma le tić, pet čla no va obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 10. Ivan Ju rec, se dam čla no va obi te lji, Uli ca Pe tro va ra din ska, 11. Vla di mir Ka tić, četi - ri čla na obi te lji, Uli ca I. Okru lića, 12. Vin ko Ka tić, dva čla na obi te lji, Uli ca I. Okru lića, 13. Ja kob Se der, pet čla no va obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 14. Jo sip Me - cin, dva čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 15. Ivan Se der, četi ri čla na obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 16. Stje pan Svi nja re vić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Poštan ska, 17. Stje - pan Vo lar, četi ri čla na obi te lji, Uli ca I. Fi - li po vića, 18. To mi slav Fišer, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Srem ska, 19. Ili ja Sa la mun, četi ri čla na obi te lji, Uli ca 23. ok to bra, 20. Sti po Sa la mun, četi ri čla na obi te lji, Uli ca 23. ok to bra, 21. Ivan An draš, dva čla na obi te lji, Uli ca Gro bljan ska, 22. Evi ca Der - dić, dva čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 23. Ma ri jan Sa bljić, tri čla na obi te lji, Uli - ca D. Sa bo va, 24. Ma ri jan Per ko vić, dva čla na obi te lji, Uli ca Srem ska, 25. Kar lo Per ko vić, pet čla no va obi te lji, Uli ca Srem - ska, 26. Ivan Per ko vić, četi ri čla na obi te - lji, Uli ca Le nji no va, 27. Slav ko Blažević, četi ri čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 28. Ivan Rat, pet čla no va obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 29. Zlat ko Se der, šest čla no va obi - te lji, Uli ca Srem ska, 30. Fa bi jan Mar ti no - vić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Nje - ovševa, 31. Go ran Mar ti no vić, tri čla na obi te lji, Uli ca Nje oševa, 32. Božo Sa la - mun, dva čla na obi te lji, Uli ca 23. ok to bra, 33. To mi slav Sa la mun, četi ri čla na obi te - lji, Uli ca 23. ok to bra, 34. Vla di mir Pre - be, četi ri čla na obi te lji, Uli ca 23. ok to - bra, 35. Ivan Šestan, tri čla na obi te lji, Uli - ca Bal kan ska, 36. Ta di ja Šarić, dva čla na obi te lji, Uli ca J. Po po vića, 37. Ivan Šarić, tri čla na obi te lji, Uli ca J. Po po vića, 38. Jo - sip Šarić, tri čla na obi te lji, Uli ca J. Po po - vića,, 39. Sve to ja rić, pet čla no va obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 40. Ana Go lu bo vić, tri čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 41. Stje - pan Kre najz, dva čla na obi te lji, Uli ca Le - nji no va, 42. Stje pan Ma le tić, dva čla na obi te lji, Uli ca M. Ti ta, 43. Ivan Per ko vić, četi ri čla na obi te lji, Le nji no va, 44. Ivan Sr dić, dva čla na obi te lji, Uli ca Le nji no va, 45. Ivan Kiš, četi ri čla na obi te lji, Uli ca I. Crkve u Srijemskim Karlovcima L. Ri ba ra, 46. An dri ja Šan ta, dva čla na obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 47. Lu ka Mušan, šest čla no va obi te lji, Uli ca Do ka, 48. Ivo Man de ko vić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Do ka, 49. Jo zo Per ko vić, tri čla na obi te lji, Uli ca Za re bačka, 50. Jo sip Go lu bo vić, dva čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 51. Du brav ka Madžare vić, dva čla na obi te lji, Uli ca M. Ti ta, 52. Da ni ca Čur ko vić, dva čla na obi te lji, Uli ca Do ka, 53. An tun Rat, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Za re bačka, 54. Stje pan Ma jor, pet čla no va obi te lji, Uli ca D. Sa bo va, 55. Fra njo An drić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Nje oševa, 56. Ne djelj ko Raić, dva čla na obi te lji, Uli ca Do ka, 57. Mir ko Vra nić, tri čla na obi te lji, Uli ca Do - ka, 58. Dar ko Go lu bo vić, četi ri čla na obi -»Ova(moja)knjiajeslika;riječju(imojom),fotorafijom (i mojom) i dokumentom (i mojim) satkano dramatično i krvavo mozaika o stradanju (i mo) Naroda (i moje)ikatoličkecrkveu koju je utkana (i moja) malaljudskaisvećenička Piše: Marko Kljajić sudbina, ali istovremeno(i manje) i slika moastradanja,kojejeutkanousudbinu monarodaimojecrkve.«te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 59. Ivan Mišić, šest čla no va obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 60. Pe tar Jar nje vić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Do ka, 61. Jo zo Kožul, šest čla no va obi te lji, Uli ca V. Sta jića, 62. Pa vao Hor - vat, četi ri čla na obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 63. Stje pan Vra nić, tri čla na obi te lji, Uli ca Do ka, 64. ja kob Ran cin er, pet čla no va obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 65. Jo sip Der dić, tri čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 66. Dra u tin Đukez, dva čla na obi te lji, Uli ca T. Kračuna, 67. Ani ca Orčić, tri čla na obi - te lji, Uli ca M. Gup ca, 68. Ivan Ivančić, dva čla na obi te lji, Uli ca Do ka, 69. Ber nar - din Ivančić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Do - ka, 70. Sti po Ze ba, pet čla no va obi te lji, Uli ca Do ka, 71. Ma rin ko Mišić, šest čla - no va obi te lji, Uli ca Do ka, 72. Ma to Ka ra - ma tić, šest čla no va obi te lji, Uli ca Do ka, 73. Anđa Ilić, pet čla no va obi te lji, Uli ca Bu ko vačka, 74. Fra no Per ko vić, dva čla na obi te lji, Uli ca Ma ri jan Te ske ra, tri čla na obi te lji, Uli ca Le nji no va, 77. An te Vr bat, dva čla na 23. ok to bra, 75. Dra i ca Eve to - vić, je dan član obi te lji, Uli ca Vi no ra dar - ska, 76. obi te lji, Uli ca Bu ko vačka, 78. Mi - jat Šti mac, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Pe - tro va ra din ska, 79. Ti ho mir Go lu bo vić, tri čla na obi te lji, Uli ca Le nji no va, 80. Đurđica Ma le tić, četi ri čla na obi te lji, Uli - ca JNA, 81. To mi slav Eve to vić, tri čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 82. To mi slav Eve to vić, tri čla na obi te lji, Uli ca Vi no ra - dar ska, 83. Ma ti ja Kiš, dva čla na obi te lji, Uli ca I. L. Ri ba ra, 84. Mir ja na Duj mo vić, tri čla na obi te lji, Uli ca 23. ok to bra, 85. Ivan Po lić, tri čla na obi te lji, Uli ca Mažura nićeva, 86. Vla di mir Han, četi ri čla na obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 87. Mi lan Sa la mun, pet čla no va obi te lji, Uli ca Sa ra - jev ska, 88. Pe tar Sa la mun, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Vi no ra dar ska, 89. Lju ba Sa la mun, dva čla na obi te lji, Uli ca Sa ra - jev ska. Sve obi te lji su se od se li le u Re pu bli ku Hr vat sku 27

28 POGLEDI OsnaživanjerađanasobjestraneDunava O pred ra su da ma i dis kri mi na ci ji Dobrojeikorisnoosvijestitisedaživimosmnoobrojnimpredrasudamaosebiijedniodruima,daonenemoraju imatineatavnukonotaciju,alijevažnoraditinanjima Piše: Man da Prišin Radionica s temom»predrasuda i diskriminacija«, u okviru projekta»osnaženi/aktivnirađaninnaobje strane Dunava«održana je 21. veljače u prostorijama Udruženja za mir i ljudska prava»baranja«ubilju,uhrvatskoj.bila je to peta cjelodnevna radionica Udruženja»Ravanrad«izSombora,koji finansirafondzaotvorenodruštvoizbeoradauzpodrškuskupštineopćinesombor. Sudionicisubili nastavnici,studenti, ospodarstvenici,sadašnjiibudućiaktivisti nevladino sektora. iz Bilja, Belo Manastira, Kneževih Vinorada, Riđice, BačkoMonoštoraiSombora. IZBILONAPOVRŠINU:VoditeljiceradioniceTi ja na Gnji dić ida ni ca No va ko - vić trenericeiznenasilnerazradekonflikataičlanicedruštvazanenasilnuakciju iz Novo Sada, osmišljenim su tijekom seminara inicirale razmjenu iskustva, mišljenjaiosjećanjasudionikauprocesu prihvatanjaisuočavanjasvlastitimpredrasudama i s predrasudama s kojima se svakodnevnosusrećemousvomokruženju. Sudionici radionice su imali potrebu razovaratioovojtemi,apredviđenovrijeme prekratkozasvepredrasudeskojima se svatko susreće svakodnevno. Posebno, jer je toliko toa izbilo na površinu, postalo vidljivo i otvoreno u posljednjihpetnaestakodina,kaodajesasvimnormalnoičakpoželjnoponašatise u skladu sa svojim predrasudama, naročitouskladuspredrasudamasvojesredine,neinformiratise,neupoznavatidrue i diskriminirati one koji su ionako nezaštićeni,manjinski. S radionice u Bilju Dobrojeikorisnoosvijestitisedaživimosmnoobrojnimpredrasudamaosebi ijedniodruima,daonenemorajuimati neatavnu konotaciju, ali je važno raditi na njima upoznavajući i sebe i drue, širenjemiprodubljivanjemsvojihznanja, druženjem,putovanjem,prelaženjemranica. SVJESNI PREDRASUDA: Veliki broj sudionikajeistakaokakojesvjestansvojih predrasuda prema»druima«i»druačijima«,alitakođeridajespremanra- ditinanjihovomsmanjivanju.nekaodpi- tanjaokojimasediskutiralonaseminaru su: je li opravdano imati predrasude, postojelikorisnepredrasude,vodeliuvijek predrasudekdiskriminaciji,štopojedinci idruštvomouučinitiuborbizasmanjenjepredrasuda Kaoporukairezultatradionice,možese ponuditiradjedneodrupa: Što ja mou učiniti u borbi protiv predrasudaidiskriminacije? Da sakupljam informacije i proširujem svojaznanja (krozkomunikaciju)sciljemda:osvijestimsvojepredrasudeida u svom ponašanju kontroliram njihovo djelovanje,dapotičemdruenatoisto,da reairamnaneativneprimjereikoristim svenačinedasetodalječuje:lasom,tekstom,uzpomoćtelevizije,radija. Štodruštvomožeučinitiuborbiprotivpredrasudaidiskriminacije? Krozpravno-administrativnisustavštititisvakomejednakosvaljudskaprava Krozsprovođenjezakonaosiuratinjeovopravilnofunkcioniranje Omoućitipojedincimareairanjeipromoviranjetoa Poticatisustavdaseotvorepitanjapredrasudaidiskriminacijenasvimrazinama (parlament,mediji,lokalnazajednica) Krozsustavobrazovanjarazvijatisvijest iosjetljivostopredrasudamaidiskriminaciji Štojemeni/društvupotrebnozato? Vrijeme,istrajnost,znanje,zainteresiraniljudi»Fewoodman«Svijest o teškoći rješavanja problema i važnostisvakonapravljenokoraka. OkrulistolomanjinamaireionalnomidentitetuVojvodine Ste re o ti pi pre ma ma nji na ma P rotekloavikendaunovomsaduuoranizacijiaencije lokalne demokracijeizsuboticeivojvođanskocentraza ljudskapravaodržanjeokrulistolnatemunacionalnemanjineireionalniidentitetvojvodine. U okviru prvo panela o stanovništvu, nacionalnim manjinama Vojvodinekrozslikeibrojke,ovorilisu predstavnici nacionalnih vijeća rumunjske,romske,ukrajinske,slovačke,bunjevačketehrvatskenacionalnemanjine. 28 Uuvodnojriječiprof. dr. Mi kloš Bi ro je predstavioistraživanjevezanozastereotipe većinsko naroda prema nacionalnim manjinamateopćepoznavanjepravakao imoućnostinjihovoostvarivanja.nacionalnemanjinesunajsvjesnijeuostvarivanjuvjerskihpravadokjeizuzetnonizak stupanj poznavanja i ostvarivanja prava vezanih za službenu uporabu jezika i pisma. Ujedno je prezentirano i mišljenje većinskonarodapremamanjinamapaje istraživanjepokazalodasuhrvatitrećina ljestvici iza Albanaca i Roma o kojima većinskinarodimaneativnestereotipe. U druom panelu sudionici su razmatralitemunacionalnihmanjinakaofaktoraprekoraničneieuro-reionalnesuradnje,tepoložajnacionalnihmanjinaukontekstu pravno-političkih pretpostavki reionalnoidentitetavojvodinekrozinstitucije zaštite arantiranih prava, pravne prakse, ombdusmana, nacionalnih vijeća tenevladinihoranizacija. Na okrulom stolu su između ostalih sudjelovaliprof.dr. Jo van Komšić, Mi hal Ra mač, Pa vel Do mo nji i To mi slav Ži ma - nov. L. S.

29 OkOm SvE]EnIka Tra`i se ra anska»kura`a«piše: vlč. mr. Andrija Kopilović Mno i do bri i vjer ni an ažira ni u po li ti ci iz ne nađeni su ru bošću pro tiv ni ka, te se pre straše i br zo da ju ostav ku na svo je mje sto, a ti me pre pušta ju društvo oni ma ko ji ra za ra ju čovje ka i po li ti ku S vjedoci smo dramatično teških vremena. Nesiurnost, nestabilnostineizvjesnostsu kruhnašsvadašnji.ipakseusvemutometrebasnaćiikoračatipravimputem.sadajevrijemekorizme i mi vjernici možemo tražiti»mjestapodsuncem«usvojojvjeriiizsvojevjere. Suočavamosesdoađajima,pa inajnovijihdatuma,kojinasohrabrujuipotičudanatojdobrojvoljiradimodubljudimenzijuikao rađaniikaovjernici.uovomrazmišljanju pokušavam razmišljati kaovjernikikaoonajkojiizsvoje vjere crpi snau za jednu vrstu nadradnjezaonovrijemekojeje prednamaanosisobomimperativ doađanja koji se ne mou zaobići. Stoa tvrdim da suvremeno dobatražicjeloviteljude.akosmo čitavim bićem u poslu, ako cijeli živimoonoštojesmo,možemouspjeti. NATJECANJE ZLOG S DO- BRIM:Kaoprimjernaduhovnom planunovireliioznipokretiisekte se natječu s Crkvom da pruže ljudima mir, zdravlje duha i tijela dabisedokazaliiskupilištoviše sljedbenika,automekadtaddođe dospoznajepodvaleiprijevare.u životu svakoa od nas zlo se natječesdobrim,bolestinastojespriječitizdravlje,kritikeobeshrabruju,neuspjesitjerajuuočaj,aborba ljude neotporne na rubost, bezočnost, klevetu i laž ranjava i ostavljanapolaputa.mnoidobri i vjerni anažirani u politici iznenađeni su rubošću protivnika, te seprestrašeibrzodajuostavkuna svoje mjesto, a time prepuštaju društvoonimakojirazarajučovjekaipolitiku.ljudikojipoštenorade u poduzećima i ustanovama opravdano misle da će zbo svo poštenja i čestitosti biti dočekani podrškom, a tamo ih različiti pretendenti na njihov položaj nastoje obeshrabriti ili oklevetati njihov moral,teihtakooslabitiipobijediti.tojenašatraedijaaliistvarnost. Stoa,kaonikadtražisedanasu društvenom i privatnom životu rađanska hrabrost.a da bi se to postilo, mi vjerujemo, čovjek mora biti oslonjen na nešto iznad ljudi,štojejačeodkritike,podlosti, laži i besramnosti. To je naš vjerskidoprinos.čovjektrebabiti oslonjen na Boa. Od Boa smo sišli u svijet, on nam je darovao sposobnostzamjestonakojemse nalazimo, k njemu idemo i on će bitijedinisudacnašihdjela.onje svemoućimoženasštititiodnapadairubosti.tkoseoslanjasamonaljude,pastće.većnasjena tosvetopismoupozorilo:»proklet čovjekkojiseuzdaučovjeka«. Stoa je vjernik okrenut jednoj transcendentalnojstvarnosti,dabi moaobitioslonjenčvrstoinaovo tlo. Ni najbolji ljudi ne mou pružiti zaštitu, jer su samo ljudi. NadamosedaćenasBoprosvijetliti da vidimo pozadinu zbivanja, napada,kritikeiklevete.sboom vidimoperspektivuborbe,bivamo sposobni preskočiti ljudske razloeinamjere;neočekivatipljesaki pohvale, neo se predati borbi u svijesti da kujemo siurnu budućnostnarodaineba. ZLOSENEISPLATI:Trebabiti onajkojijesi.nemožesebitivjernik prošlosti, hvaliti se prošlim patnjama,neoživjetiuovomtrenutku.neočekivatinazemljijedinunaraduzabolipatnje.društvo neće ići naprijed, pravda se neće uspostaviti, mira neće biti među ljudima, sloa i ravnopravnost nećeseodržati,akonebudeljudi kojisuhrabriivjerniposlukojiim je zadan. Vjernik treba biti svjestandajenjeovabudućnostutome da ostane pravedan, pošten i vjeran.sveštojeprotivnovrlinama, propast će. Zlo se ne isplati činitijerdonosivišestrukiubitak. Važno je svaki dan imati»otvor«za transcendenciju i blizinu svemoućeisvepravednoboa.to su prostori molitve, meditacije i šutnje.kaoštoimamovrijemedoručka,ručkaivečere,vrijemetoa- lete,susretasljudimaiposla,vri- jemesnaišetnje,takotrebaodre- ditistroovrijememolitve,uranja- nja u svijet humanosti i poštenja. Potrebnojenekolikodanaizdržati uodržavanjutoavremena. Neka to vrijeme bude odabrano tako da nas nikakav posao ili posjetutomeneometu.čimuđemo u vrijeme šutnje važno je opustiti se, usmjeriti poled duha prema Onomekojijevječanikojinasje poslao u svijet, pokloniti mu se i povezivati čežnje svoje duše i savjestisnjime.tojezanasvjernikejediniput.bilobidobrodaa možemonaovajilionajnačinpokazatiidruimakojinisuvjernici. Čovjekukaočovjekutrebaljudska dimenzija,uranjanjeusebeusvoju tišinu i u svoju savjest da bi uopćemoaoostatičovjek. IZDRŽATIIZAZOVE:Dobroje u mašti vidjeti kako će sve proći, alibitćenajvažnijeutvrditijesmo li ostali vjerni savjesti. Polako se otkidati od svea što nas sputava, zarobljava i čea se bojimo, a usmjeriti se prema Onome koji traži našu odluku za njea. Imati ispredsebepreledživotaipovijestidabismouočilidaseisplatibiti čestit, jer to otvara vrata budućnosti. Sabranost i ovakav»dijalo«sasobomomoućujedavidimo istinu, smonemo hrabrost suočiti se s poteškoćama. Tako ćemomoćipoledatikojisudijelovinasneativni,djesmopostalizli,djesmo»pretanki«upoštenju, dje smo se vezali uz ljude i uznjihoveprimjedbeiželje. Kada to uklonimo, postajemo sposobnizadruačijianažmanu svijetu i za svijet. Polako se od svihotkidati,ulazitiupodručjekojećenamdatisnaudasetemeljitoopredijelimo,daosjetimosnau ivoljudasedaljeborimozaboljitak na svome radnom mjestu, u svojojobiteljiiusvojojosobnosti. Cjelovitopovezanisnebomizemljom u sebi možemo izdržati sve suvremeneizazove. 29

30 Uređuje:ZvonkoSarić kultura Prijedlotjedna Dražen Ka ra man - Bran ko Ma leš GO ET HE U SA MO PO SLUŽIVA - NJU Izborizsuvremenenjemačke poezije (BibliotekaQuorum,Zareb1988.) Jedanaestero pjesnika u Izboru iz suvremene njemačke poezije premaprosudbidražena Ka ra ma na i Bran ka Ma leša, najadekvatnije predočavaju jednu, sada već raslojenu, njemačku pjesničku orijentaciju koju suknjiževnikritičarinazvali»novasubjektivnost«i»nova senzibilnost«. Brojni mladi autori , odine iniciraju stihovno-oranizacijski prevrat.naknjiževnojscenionoavremena s jedne strane su bili autori starije eneracije, kao što su Paul Ce lan i Günter Eich čijepjesmeposjedujuhermetičnustrukturu,asdruestraneautoripoputhansama nu sa En zen sber - e ra,eric ha Fri e da igünte ra Gras sa kojisuprimathermetičnepjesmedoveliupitanjei,nasuprottome,polaalina bliskostzbiljskomidruštvenurelevantnostlirike. Oko1967.odineujavnostjestupilanova,mladaeneracijaliričara.Naj- istaknutije obilježje nove lirike bila je njena politiziranost i ponovno probuđen interes za socijalnu problematiku,zaštosupostojalidruštvenipreduvjeti:prvarecesijaposlijeratnorazdoblja , označila je kraj»privrednočuda«.poprviputjeopetbilo nezaposlenih, što je poljuljalo vjeru u neoraničenprosperitetsaveznerepublike Njemačke. Među ostalim autorima koji su zastupljeni u ovom izboru, Ni co las Born, Rolf Di e ter Brink - mann,günter Her bur er i Fri e drich Chri stian De li us pišu poeziju koja nije nastajalapo»diktatunesvjesnoa«,većjenjihovapoezijabilainspiriranaaktualnim političkim zbivanjima. UIzborusupokrajnavedenih pjesnika zastupljeni jošisljedećiautori:ur su - la Krec hel, Ludwi Fels, Pe ter Paul Zahl, Jüren The o bal di,jör Fan ser,ka rin Kiwus i Erich Fried.Novapjesničkaeneracija je ajila sklonost za»slobodniji dah«. Pjesama s pravilnom metričkom shemom bilo je sve manje, dok su u sedamdesetimodinamapostalepravarijetkost.»u fazi ponovno otkrivanja stvarnosti metafora je predstavljala preprekukojujetrebaloukinuti.jednostavnostustrukturipjesamaupućivala jenatrezvenostprikazanoa,nijeseradilooidealizacijizbilje,neoonjenom rastvaranju«,pišeopoeziji»novesubjektivnosti«draženkaraman,dokpjesnik Nicolas Born u zbirci»stanje na tržištu«(1967.), zahtijeva:»što dalje odsimbola,metafore,odsvihnositelja značenja;štodaljeoddekorativne pjesme, od ukrasa, šminke i parfema«. ČitateljipoezijeizovoaIzborasusretćesesjezičnimmaterijalomkojije sastavljen od suptilnih i trivijalnih, književnih i svakidašnjih izraza, jer unutar osnovne namjere»novesubjektivnosti«kao poetsko modela, jezik prevođenihpjesnikamnoojebližikolokvijalnomi slen ovoru, neo književnim standardima. Mnoi mlađi pjesniciidentificiralisusesprotestnim pokretom,akadajedobardiorevolucionarnihnadapropaonakon68.,opetsu senašlisuočenisvlastitimja. Z.S. Pet Shop Boys RE LE A SE Emi, je osmi album londonsko dua koji čine»release«pjevačneil Ten nant ilazbenik Chris Lowe. Ovi duoodišnji synth-popherojisunasvusrećuuspjeli pomaknuti ranice svoa izraza, zahvaljujućimudrimžanrovskimpoiravanjima.ovakvomrezultiranjunajviše je doprinijela skladateljsko-aranžerska suradnjasajohnny Mar rom,itaristom velikerupeosamdesetihthesmiths,s kojim je Neil Tennant već prije surađivao u elektronskoj super rupi Electronic.Zvučnakonzekvencijaovakvospojajevrlojasna:skoropolovicapjesamasadržiitaru,kojadajenovo obličje već tradicionalno utemeljenomelektronskompsbzvuku.prepo- znatljiva boja i perfektna dikcija Tennantovovokalasuprisutne,tenasodvraćajuodmoućihpomisli da se ne radi o pjesmama dotičneskupine. Albumotvara»Homeand Dry«koja je ujedno i prvi sinlskinutsploče.punasavršenihstaccatosynthdionica,onapjevaopotrebizasiurnošću i prisutnosti partnera u ljubavnomodnosu.slijedibrit-poperskai himnična»i GetAlon«, bujnih orkestracija, donoseći priču o uspješnom prebolijevanjuteškihposljedicaljubavnaraskida.»birthdayboy«i»london«tretiraju probleme društveno-političke nepravde,dokovadruaosobitoovori o želji i potrazi za boljim životom (konkretno u boatoj zapadnoj prijestolnicilondonu).iznenađujućajehaikupoppjesmaindikativnonaslovljena»thesamuraiinautumn«,kojarepetitivno ispjevava svoja jedina tri, zaista mudra stiha.»love Is Catastrophe«je najmračnija PSB pjesma ikada, kako i sami autori kažu,anaštoinaslovukazuje. Klasičnu priču o utočištu nudi»here«, dok»the Niht I Fell in Love«pjevakontroverznuljubavnu priču, implicitne poruke usmjerene protiv homofobije.»you Choose«je promatranje ljubavi kao svjesno birane odluke, te još jednom ljubavnomekspertizomzatvaraovajalbum.oviinenioznibritanskiskladatelji,krozkempkaoumjetnost,filozofiju iezistenciju,provodevećdvijedekadenasvjetskojscjeni,aktivnoučestvujući u restruktuiranju pop lazbe. Oni sudokazdapopmožebitimnooslojevitiji i sadržajniji, a ne naivan i površankakavnajčešćeijest. D.B.P ožujka2004.

31 kultura Vijesti Na ra da dram skom odje lu HkC»Bu nje va~ko ko lo«nanetomokončanim,desetim,jubilarnim,danimahrvatskopučkoteatrakojisuseodržaliuherceovcu,republikahrvatska,od27.do29.veljače,dramskiodjelhkc»bunjevačko kolo«primio je priznanje Hrvatske matice iseljenika za višekratno uspješne nastupe na spomenutoj manifestaciji. De vet ni ca DevetnicaučastsvetoaJosipausubotičkojcrkvisv.Rokaodržatćeseod10.do19.ožujka.Svakidanu17satije pobožnost,au17i30satisvetamisaipropovijed. uspio kon cert u fra nje va~koj cr kvi sv. Mi ho vi la U nedjelju je, 29. veljače u subotičkoj franjevačkoj crkvi austrijski umjetnik za oruljama Le o pold Chr. Peyr održao uspjeli koncert duhovne i klasične lazbe. Za rečitativeodnosnopoetskedijelove ove uspjele umjetničke večeri pobrinuli su se mladi lumci Drame na mađarskom jeziku Her mi na Erdelyi,odnosnoBe la Ka lo.najzaslužniji za ovu prelijepu večer su Pokrajinskotajništvozanaobrazbu ikulturu,katoličkiinstitutzapovijestiduhovnost»ivanantunović«iz Subotice, te Franjevački samostanizsubotice.»kla pim«na re vi ji ama ter sko fil ma UokviruRevijeamaterskofilmauZarebubitćeprikazankratkifilm»Klapim«autoraIva na Iv ko vića Ivan de kića izbajmokaisnimateljazvo ni mi ra Su da re vića izsubotice. Projekcijafilmaje5.ožujkau19satiuCentruzakulturu Trešnjevka.»Klapim«jeriječbunjevačkihHrvataizVojvodine,aznači»sanjam«.Uformikratkofilmaautorjenastojaoprenijetioneslikeokojimasanjari,asvesutoslike ozavičajuikulturnojbaštinibunjevačkihhrvata.odlazak autoraisnimateljafilmanaprojekcijuuzarebpotpomolajehrvatskamaticaiseljenikaizzareba. Go di{nja skup{ti na Ma ti ce Hr vat ske Matica Hrvatska Subotica održat će odišnju skupštinu u petak 12. ožujka odine u prostorijama subotičke Gradskebiblioteke.Početakskupštinejezakazanza19sati. Po kla de u Mo ha~u MinulotjednaokončanesuuMohač,ususjednojMađarskoj poklade, na daleko poznat običaj mohačkih Šokaca. Pokladesuvezanezaodlazakzimeidolazakproljeća. Proramjetradicionalnopočeona»Kolo«trudjesuse okupilebušeijankeli,sastalisbušamaizszieta,kojičamcimaprelazeprekodunava.odatlesukrenulilavnomulicomdotrauzpaljbutopova.predsjednicahrvatskema- njinske samouprave rada Mohača ospođa Marija Barac ovakojepredstavilaovoodišnjibusojaras:»karnevaltrajetridanaiprvidanjebilo300buša,ulavnomšokacaiz Mohacsaiokolice.Poredradskostanovništvadošlojei oko15.000ostijuizsvihkrajevamađarskekaoisusjednihselaibratskihradovaizhrvatske.«mohačje,inače,poznatpopovijesnoznačajnojbicikod MohačsatepoBusojarasukojisemožeusporeditiskarnevalimauVenecijiiRijeci.Tojejedinstvenapriodadase ovdašnji Hrvati-Šokci nađu na istom radskom tru i uz atraktivankulturno-umjetničkiproramdružeislaveodlazak zime i skori dolazak proljeća. Slični običaji, maske i nošnjesemousrestiiuselimahrvatskebaranjeteseuzajamno posjećuju i izmjenjuju priredbe pokladnih običaja. Ovajemanifestacijanamijenjenaiuturističkesvrhe,anjen trećidanposvećenjelokalnompuku,kadasecijelimohacs nađenaulicamaitrovima,tadaseujednoiokončavabusojarasisimboličnimpaljenjemvatreukojojimaizorjeti mrtvačkikovčeukomejefašan,kojije,poleendi,krivaczasvezlouminulojodini.takojebiloiovoaputa. M.M.»Svje do ci«na FESt-u PrviostiovoodišnjeFESTAkojisepo32.putatradicionalnoodržavauBeoradu,bilisu,porednjemačkelumice Ha ne Schi u le svojedobno omiljene lumice pokojno njemačko redatelja i scenarista Re i ne ra Wernera Ma rie Fas sbin de ra autori hrvatsko filma»svjedoci«,kojijeiprije prvo prikazivanja pred beoradskom publikom pobrao prerštpriznanjaipohvaladje od se predstavljao. UVelikoj dvorani beoradsko Centra»Sava«redatelj filma koji je nedavno dobio specijalnu Naradu za mir na netom okončanom Berlinskom festivalu Vin ko Brešan (na slici) istaknuo je kako»svjedoci«nisu političkifilmvećdajezamišljenkaofilmoljudima,čovjekuiljudskojduši.»osnovnaželjanamjebiladatišansuljudimakojinisu nužnodobridamakarjednom,utrenutku,pronađurazlo postojanjaljudskoroda,humanost,milosrđeiljubav.juricapavičić,scenaristfilmaiautorknjie»ovceodipsa«pokojojjeurađenonovobrešanovofilmskoostvarenjeistakaojekakosefilmrazlikujeodknjie,alidatonjemune smeta.naprotiv:»velikidiodramaturškihizmjenauusporedbisknjiomuzrokovanjesažimanjemkojejepotpuno opravdano u umjetničkom smislu.»-izjavio je Pavičić na subotnjoj festivalskoj konferenciji za novinare. O razlici izmeđuknjieifilmaovoriojenafestivalskojkonferencijizanovinstvoileon Lučev,jedanodlavnihprotaonista»Svjedoka«ipodvukaokakoniponjemutonijenikakavminus,većdodatnikvalitet:»Konkretnomomlikutoje dalojošjačumotivaciju«. 5.ožujka

32 kultura Neimarikulturnebaštine alfred GrüNHut ( ) V elikidramskiifilmskilumaci jednako uspješan redatelj, Alfred Grunhut rodio se u Zarebu, a preminuo u rodnom mu radu odine. Studije raditeljstvaufreiburuprekinuojena druojodinidabisevratiourodni Zareb dje je krenuo učiti lumu kod velikana toa doba pedaoa poput I. Borštnika, V. Antona temate Barbarića,dabisepotompridružio putujućoj lumačkoj družini J. Maričića. Godine je po prvi putanastupiouzarebačkomhnku ulozikraljaukomediji»doncezar od Bazana«A Denneryja i P. Dumanoira,dabipotomiraoiNiku Marinovića u Vojnovićevu»Ekvinociju«. Godinu je dana proveo u PrimorskomkazalištuM. Markovića da bi potom bio prvakom najprije osječko pa potom i varaždinsko kazališta. Kraće je vrijeme bio i članombečkihkazališnihtrupaneue WienerBuhneiTheaterder500,da biod1917.djelaouzarebutenastupaouoperetama,lakrdijamaidramama, ali ostaje dojam da su mu najviše»ležale«uloeužanrukarakterne komike. Od odine utemeljiteljemjeivodećimlumcem nekolicine zarebačkih kabareta. Kao filmski lumac započeo je karijeruzaboravkaubečuuuloama u filmovima»sascha-filma«, a na početku je filmske produkcije u Hrvatskoj bio pionirom bilo kao lumac bilo kao redatelj, u zarebačkom»croatia-filmu«.pisao jeoproblematiciputujućihkazališta (»Hrvatska metropola«, odine.) R.G.Tilly PE tak 4NarodnokazališteSombor: B.Nušić,»Gospođaministarka«u20sati 4SNPNoviSad:A.Novaković,»Zubi«,u20sati 4SubotičkoNarodnokazalište: -E.Olbi,»Američkisan«,komornascenau19i30sati -D.Wriht,»Toll«,scenaLajosSoltisstudiou19i30sati Su Bo ta 4NarodnokazališteSombor: G.Petrović,»OpsadacrkveSvetospasa«u20sati 4SNPNoviSad: Đ.Verdi,»Mabet«,opera, scenajovanđorđeviću19sati -A.Novaković,»Zubi«,komornascenau21i30sati 4SubotičkoNarodnokazalište: J.Mijović»10,9,8 «,komornascenau19i30sati D.Wriht,»Toll«,scenaLajosSoltisu19i30sati 4Subotičkodječjekazalište:»Bajkaozvjezdici«u11sati NEDJElJa 4NarodnokazališteSombor: S.Selenić,»Ruženjenarodaudvadijela«u20sati 4SubotičkoNarodnokazalište: Masteroff-Kander-Ebb»Cabaret«,scenaJadranu19i30sati 4Subotičkodječjekazalište:»ZenelőHáz«PoNEDJElJak 4SNPNoviSad: M.Stojanović,»Siurnakuća«,u20sati 4SubotičkoNarodnokazalište: -M.-K.-Ebb,»Cabaret«,scenaJadranu19i30sati utorak 4NarodnokazališteSombor: N.Ilić,»Neodojenzmaj«(predstavazadjecu)u18sati 4SNPNoviSad: M.Teodorakis,»GrkZorba«,balet, scenajovanđorđeviću19sati -A.Popović,»Mriješćenješarana«, scenaperadobrinoviću19i30sati 4SubotičkoNarodnokazalište: Dostojevski-Griškovec,»Kakosampojeosmiješnočovjeka«,komornascenau19i30sati -M.-K.-Ebb,»Cabaret«,scenaJadranu19i30sati SrIJEDa 4NarodnokazališteSombor: B.Nušić,»Sumnjivolice«u20sati 4SNPNoviSad: H.Rievera,»Marisol«,scenaPeraDobrinoviću19i30sati -A.Novaković,»Zubi«komornascenau21i30sati 4SubotičkoNarodnokazalište M.-K.-Ebb,»Cabaret«,scenaJadranu19i30sati ^EtVrtak 4NarodnokazališteSombor: M.Bulakov,»MajstoriMararita«u20sati 4SNPNoviSad: J.Đorđević,»Komevjerujete«u20i30sati 4SubotičkoNarodnokazalište: H.Rivera,»Marisol«, ostovanjedramskoteatraizskoplja,scenajadranu19i30sati -H.Pinter,»Etellift«,scenaLajosSoltisu19i30sati Putokazi 32 5.ožujka2004.

33 kultura OknjiziakademikaMilanaMouša Riječojeziku Knjia akademika Mi la na Mo - uša»povijest hrvatskoa književnoajezika«osvjetljava boatu prošlost hrvatske pisane riječi odbaščanskeploče,padonašihdana. Ova je knjia šira od povijesti hrvatskoastandardnoajezika,jerobrađuje ionehrvatskipisanetekstovekodkojih jezičnoustrojstvonijebilopodvrnuto standardizaciji. IzoveknjieMilanaMoušavidise dasutrioranskanarječja čakavsko, kajkavskoištokavsko,rabilihrvatikao jezičnu osnovicu za svoj književni izraz. Zato se može reći da je hrvatski književnijezikusvojimtemeljimatrodijalektalan, a neprestanim prožimanjempojavnihrazličitostiizrađivaoje svojedubljejedinstvo.milanmoušje naosnovihrvatskihknjiževnihtekstova uklesanih,napisanihitiskanih,prikazao posebnosti takva prožimanja i izradnjespomenutoajedinstva. STAROHRVATSKI JEZIK: Knjia započinje polavljem o prvim stoljećima pismenosti u Hrvata, od doseljenjanabalkando15.i16.stoljeća.u početnimstoljećimaživotanabalkanu, hrvatskisucrkvenidostojanstvenicipisali latinskim jezikom. Do važne promjenedolazi,kadanakonsmrtime to da 885.odinenjeoviučenicibivajuprotjerani.OnitadaizMoravskekrećupremazemljamaslavenskoajua(Buarska, Makedonija, Hrvatska), šireći novu vjeru na slavenskom jeziku što a nazivamocrkvenoslavenskiilistaroslavenskijezik.kon stan tin Ćiril jeizradio iposebnopismozvanolaoljica.»takosudjelovanjemsvetebraćekonstantinaćirilaimetodadobilihrvati,kaoi druislaveni,svojslavenskiknjiževni jezikisvojeslavenskopismo.natajse način na hrvatskom prostoru kao rubnomdijeluslavenskoasvijetapojavila dvojezičnost latinsko-slavenska i dvopismenost latiničko-laoljička«, piše međuostalimuovompolavljuakademikmouš. 5.ožujka2004. Po vi jest hr vat sko a knji`ev no je zi ka U neliturijskim tekstovima, koji su seodnosilinajavni,društveniiknjiževniživot,odražavasenarodnijezik.starohrvatskijezikjeuklesanuprvehrvatske spomenike, kao što su Plominski natpis,krčkinatpisivalunskapločaiz 11.stoljeća,a12.stoljećupripadajuGrdoselskiulomakiSenjskapločate,dakako, Baščanska ploča kao najveći i najvrednijitekstizpočetkastoljećahrvatske pismenosti. U daljnjem tekstu ovoa polavlja autorpišeoranoji trajnojtežnjinaših laoljašadauporabom čakavskokajkavsko-crkvenoslavenske jezične strukture u neliturijskim tekstovima 15. stoljeća ne prekinu vezu sa staroslavenskom tradicijom i da, istodobno, dođe do izražaja lokalna ovornasituacija.nakonopširnoprikaza početno razdoblja hrvatskoa tiskarstvamilanmoušpišeočakavskoj ištokavskojstilizacijiknjiževnoajezikau16.stoljeću. RJEČNICIITISKANEGRAMATI- KE: Šesnaestim stoljećem započinje novo, boato razdoblje hrvatske književnosti.njeaodređujedjelatnost dubrovačkoa,hvarskoaizadarskoa književno krua. Jezični kod je počivaonaoranskimnarječjima,aprvo Ma ru lićevo hrvatsko djelo»od naslidovan ja Isukarstova«završeno je odine. To je prijevodna proza pisana čakavskom stilizacijom. U pjesmamadubrovačkihpjesnikanalazimo čakavizmeitzv.dalmatizme,dokupjesnika s otoka Hvara i iz Splita susrećemoelementeštokavskoa.oranska narječja postala su temelj književnoj stilizaciji. Autor nastavlja svoju knjiupišućiopojavitekstovakajkavskestilizacije,apotomopočecimahrvatske leksikorafije. Pažanin Bar tol Kašić pisac je prve hrvatske tiskane ramatike,asmatrasedajekašićprije pisanjaramatikezavršiorukopissvoa hrvatsko-talijansko rječnika oko odine, dok je Šibenčanin Faust Vrančić 1595., objavio u Veneciji»Rječnikpetnajplemenitijiheuropskih jezika latinskoa, talijanskoa, njemačkoa, hrvatskoa i mađarskoa«. KašićevaramatikaobjavljenajeuRimu1604.odineitojeprvahrvatskatiskanaramatika.U17.stoljećučakavskiištokavskisupostaliknjiževnasvakodnevica.Daljnjidioknjieobrađuje 18.stoljećeipočetak19.stoljeća:akademik Mouš piše o djelima ramatičaraslavonskoakrua,aističekako posebnu pak vrijednost u afirmaciji književnoajezikaimatadanjipotpuni prijevodsvetoapismastaroainovoa zakona Ma ti je Pe tra Ka - tančića. U druoj polovici 18. stoljeća i u prvim desetljećima 19. stoljeća novoštokavština je književno stilizirana na širokom prostoru od Slavonije preko BosnedoDubrovnikaiodDubrovnika do Like. Obrađujući period prve polovice 19. stoljeća autor pišeojezičnojkoncepcijiiliraca, kada hrvatski jezik prodire u školstvo. Ma ti ja Smo dek je od 1832., počeo predavati materinskijezikuondašnjojakademiji. Ilirci su jezik poistovjećivali s narodomiuovomesepolavlju obrađujereformakajkavskerafijelju - de vi ta Ga ja. Milan Mouš knjiu završavapolavljem»suvremenipoledi na hrvatski književni jezik«u kojem međuostalimbilježi:»jednakojetako postalo jasno da se, opisujući povijest onihsilnicakojesuuknjiževnomjeziku dovele do toa da ijekavska novoštokavština postane standardni jezik svihhrvata,opisujesamodiopovijesti hrvatskoa književno jezika. Punina sedobivatekondakadseprikažepovijesnirazvojsvihtrijuknjiževnihstilizacija hrvatskih dijalekata i njihovih međusobnih odnosa, pa i svih druih stilizacijakojesuimaleiimajuudjelau kulturno životu hrvatskoa naroda«. Velika je zaslua akademika Mouša štojeuovojknjiziupravoprikazaoizradnjujedinstvahrvatskoknjiževno jezika.knjiujeobjavio1993.odine nakladnizavod»globus«. Z.S. 33

34 kultura Monorafija OHrvatimaunovojmonorafiji Boka u Banatu Krajemprošleodineunakladi Istorijsko arhiva u Pančevu objavljena je i prezentirana monorafija»boka u Banatu«, rad Ljubiše Večansko, posvjesničara entuzijasteinedašnježiteljaovoa mjesta. Ovaj iznimno zanimljiv, obiman i slojevit rad je usprkos svojoj usko lokalnoj orijentiranosti izazvao značajnu pozornost ne samo čitateljstva već i šire znanstvene javnosti. Zahvaljujući obilju podataka, studioznom pristupu i duotrajnim istraživanjima, uz potporu nekoliko sveučilišnih profesora iz raznih oblasti, ova se monorafija može smatrati izuzetim primjerom saobrazja kulture i povijesti jednoa mjesta i njeovihžitelja. U BANATU OD18. STO- LJEĆA: Naročitozanimljivoje da je u velikom dijelu monorafije obuhvaćena tematika vezana za ovdašnje Hrvate,kojisuseizPokupljana oveprostoredoselilijošskraja 18. stoljeća i ostavili značajan traupovijestiboke.autorjeu prikupljanju podataka vezanih za Hrvate pozorno iščitavao arhivski materijal, te stupio u kontakt s nekdašnjim stanovnicimaboke,kojisadažive u Hrvatskoj i od njih izravno prikupljaopodatke. U monorafiji se prati cijela povijest ove zajednice, od razdoblja prije doseljenja pa do danas. Isto se tako prati život ovdašnjihhrvatskihobitelji,prikazuju njihovi običaji, društveni doađaji, njihovapoođenostratovima,prevratima, crkveni i ospodarski život, te pojedini zanimljivi ljudi. Iznimno se trebacijenitičinjenicadasutekstovii iskazivezanizahrvateprenesenibez prerade, na izvornom dijalektu i pismu. Dijelom su objavljeni transkripti manetofonskih zabilješki Steve Ilijevića Dekića,kojijejoš50- ihodinaprošloastoljećapodrobno bilježio jezičnu rađu kroz dijalekatskeiskazebokeljskihhrvata. Ovi zapisi danas počinju poprimati izuzetnu vrijednost, s obzirom da se kajkavski otovo u potpunosti izubio. HRVATSKAŠKOLADO1930.: Čitajućimonorafijumožesesaznati doista mnoo, tako i stvari koje svjedoče o visokoj kulturnoj razini hrvatske zajednice u prošlosti. Primjerice, da se još odine u zarebačkoj imnaziji školovalo šest učenika iz Boke, da je do odineubokipostojalazasebnaškola CrkvauBoki na hrvatskom jeziku, a do II. svjetskorataihrvatskačitaonicasa časopisima iz Zareba, te da je do nedavno bokeljski Župni ured pri Katoličkoj crkvi bio pod izravnom inerencijom Zarebačke biskupije bezobziranatodajojeorafskine pripada. Nakraju,ostajenadadaćebitijoš sličnih primjera interesiranja za prošlostilisadašnjostovemalobrojne hrvatskezajednice. V.Lukinić Iz AN TO LO GI JE PO E zi JE BU NJE VAčKIH HR VA TA Ni ko la Ku jundžić VAR NI CE BU NJE VAčKOG RO DO LJU BLJA PROSLOV Paliiskrorodoljublje, Ildiori,pridublje!»Trn«ćečuvatodnapada, Tumačitmutristajada! TUROBNE Aštovenešrodoljube, Štoutamirodbitmora? Štaćesvitlost?Niurobu Nećesvićatnikadzora! Kosmidvojitdaćenarod Uživatiboljedoba? Tavećsviće!Prosvitliće Suncejednoć-vrhuroba! Cvatanamrod!Narodnose Nosičovik,redikuća: Ljubavzarodvećmaplamti Kosvića-prijautrnuća! NikolaKujundžić( )rodioseu ulednoj subotičkoj obitelji i nakon je svršeneosnovneisrednješkolevećozbiljno krenuopisati.joškaođakzauzeojeuledno mjesto u redovima»pučke kasine«, a studijfilozofijeprekinuojeubudimpeštida bi prešao na boosloviju u Kalocsi, da bi potom kao svećenik služio u neposrednoj blizini svoje voljene Subotice. Nikola se Kujundžić pamti kao autor vjerojatno najljepših preljskih pjesama koje se i danas pamteičestopjevaju,premdajeonusvim žanrovima poezije bio»na svome«, poput rodoljubivepoezije,primjerice,štoseizore navedene pjesme bez dvojbe da vidjeti. Štosenjeovihepskihpjesamatiče,onesu rađeneirazvijanenanajljepšimtradicijama usmene narodne književnosti. Velika većina pjesama mu je ulazbljena još za života, a najznačajnija je svakako ona iz 1893.naslovljena»Pismepreljske«. Pripremio:R.G.Tilly 34 5.ožujka2004.

35 kultura Proznikutak IvanDončević Pro za o lju di ma iz sva ko dne vi ce Ivan Dončević rodioseutrnavipokraj Garešnice 8. studeno odine.unekolikojemjestapolazioosmoodišnjuškolu,aimnazijuje pohađao u Bjelovaru i Slavonskoj PožeidabimaturiraouZarebu,dje jeizapočeostudijearonomije,alistudijnijezavršio.godine1935.,počeoje raditi kao novinar i urednik kulturne rubriketjednika»novariječ«.udruomsvjetskomratusudjelovaojeuantifašističkompokretu,anakonratabio jezamjeniklavnourednika»vjesnika«, tajnik Matice hrvatske ( ),iHrvatskonarodnokazališta uzarebu( ). Zaotovosvepiscekojisusejavili pred Drui svjetski rat, može se reći, daihnastanovitnačinzanimasocijalna problematika, a svakako njihov književnipostupakkarakteriziraanalitički poled na svijet. Dončevićevi»Ljudiizšušnjare«(1933.),pripovijest jebezlavnojunaka,jerlavnijunak jetuselo.upiscusupočeliživjetiljudi njeova kraja. Ivan Dončević u većinisvojihprvihtekstovanenastoji se približiti»herojskim likovima«ljudi,neopišeoljudimaizsvakodnevice,takodasu»bezimeni«ljudiosnovni cilj autorove pažnje. Ljudi iz šušnjare najboljisuputokazzatematske odrednice Dončevićeve proze. On je očito uznemiren čovjekom i njeovomsudbinomipremaocjeniknjiževno teoretičara Živ ka Je ličića, teško ćemo naći pisca u našoj suvremenoj književnosti koji se tako zanosi ljudima kao Dončević.»Traovi, što ih život ostavlja na ovim ljudima, slični su dubokim ožiljcima i nisu osjenčeni nekom rafiniranom psiholoijom; sve jenanjimaoloineposredno«,pišejeličić među ostalim o povezanosti Dončevića s»malim ljudima«, što je temeljnapoluanjeoveproze. Ivan Dončević objavio je roman»horvatovakći«1935.odine,kojije kaoisljedećiroman»propast«(1936.), tematskivezanuzselo,ukojemupisac proovaraponovoo»malomčovjeku«, i još snažnije o njeovoj borbi za opstanak, ali i o njeovom propadanju. Roman»Propast«nosiusebionaista sazvučjakaoiroman»horvatovakći«. U prozi romana»propast«pojavio se ponovolik»maločovjeka«,rastvorio se još jednom onaj unutarnji ponor mrakailjepoteukojisečitateljvećzaledao,pratećiburanživotmarijehor- vat. Roman»Biser i svinje«tiskan je odine i do kraja Druo svjetskoratadončevićnijeobjavljivao. Svjedočanstvoo»malimljudima«u ratnom vrtlou Dončević je dao i u svojim poslijeratnim pripovijetkama sakupljenimauknjizi»bezimeni«.ovi»mali ljudi«, koje zatičemo u ratnom vihoru, već su oblikovani u njeovoj prijeratnoj prozi.»među tekstovima o bezimenima našla se i jedna Dončevićeva drama Kazna, koja je 1948.odinepraizvedenauHrvatskom narodnomkazalištuuzarebu.iakoje utomrazdobljuratnaknjiževnostbila shematizirana i prepuna općih mjesta tumačenih po zadanom obrascu, Dončević se umjetničkom kakvoćom svoje proze tome uspješno odupro«, pišeoddjeludončevićaknjiževniteoretičarli na Kežić. Punu zrelost pisca, njeov izraziti dometpredstavljajudvaposljednjaromana»mirotvorci«(1956.), i»krvoproliće kod Krapine«(1968.). Roman»Mirotvorci«pokušava biti panorama provincijskoa hrvatsko radića. Radnja romana doađa se u nepuna dva dana u mjestašcu, u čiji prividan spokoj ulazi čovjek koji će uveliko promijeniti njeov život. Ivan Nepomukdominantanjelik»Mirotvoraca«. Nepomukseubojstvomdočepaoimetka,anatajzločinpotaknuoajesuborac iz Prvo svjetsko rata Franz Weiner. Nepomuk živi mirno sa svojom tajnom, sve dok ne stiže Weiner, koji želi naplatiti svoju šutnju o zločinu.nedjeljivajevezaizmeđunepomukaisredineukojojživi,jernepomukjeusvakojćelijitomonstruozno svijeta krvoločne provincije, on se svako trenutka poistovjećuje sa svakomnjeovomjedinkom.dončević nikoa ne ostavlja kao svijetlu točku.»mirotvorci«su roman o posvemašnjem rasapu.»dončević u Mirotvorcima pokazujemajstorstvoustvaranjuizušnjavanjuatmosfere.topostiže i neobičnim, bizarnim imenima, kojima ujedno pokazuje odnos prema nepromjenjivosti, zadanosti žabokrečine provincijskoa života. Način nakojipričapričusamjedončevićnazvaomočvarnim«,bilježioovomeromanu Lina Kežić. Ako je Nepomuk Dončevića projekcija mračne strane ljudskepsihe,tadajeferdinandkulinban,nositeljradnjeu»krvoprolićukod Krapine«, ona njezina svijetla strana, onajkruljudskostidokojeaseivan Nepomuknemožeprobiti.AkojeubojicaizrastaoizNepomukoveanimalne inferiornosti, tada je zasiurno ono ljudsko što se obračunalo s ubojicom, što je svladalo zločin, ucrtano u dnu Ferdinandovepsihe.Dončevićjeprofilirao i čovjeka i zločinca u romanima»mirotvorci«i»krvoprolićekodkrapine«. Ivan Dončević bio je direktor izdavačko poduzeća»zora«od do 1973.odineilavniurednikčasopisa»Republika«od1949.do1972.Umro jeuzarebu14.ožujka1982.odine. Priredio:Z.Sarić 5.ožujka

36 kultura Riječokazalištu SubotičkoNarodnokazalište kazali{na linijaosijek, Sombor, Subotica, Szeedin Jedan period u razvoju subotičko Narodno kazališta je završen, a otpočeo je drui. Najpozvanija osoba za razovor na tu temu je ravnateljica kazališta maistrica Ljubica Ristovski koja s uspjehom vodi ovu kućuvećpetusezonu.»jedna od faza strateško razvoja kućejezavršena,aodmahjeotpočela nova.prvafazarazvojaseodnosilana konsolidaciju samo prostora za iru, naime, ja sam naslijedila na početku rada samo malu salu koja nije bila opremljena u tehničkom smislu. Osim toamoralismosaniratikrovpoštoje došlo do prokišnjavanja, da ne kažem dajeotpaoiplafon,štojesveizazvalo dodatne materijalne troškove i onemoućilo rad kazališta na šest mjeseci. Sada je to iza nas, a pokraj malesalepreuređenjeiprostorbivše kina Jadran u sada postojeću veliku scenu Jadran, tako da sada konačno imamodvaprostoraukojimamožemo iratipredstave.scenajadrannalikuje na scene u okruženju i tu prije svea mislimnascenevojvođanskihkazališta.rezultattoajedanakon25odina subotičko kazalište bude domaćin Festivala profesionalnih kazališta Vojvodine,kojićeseodržatiuperiodu od17.do24.travnjaoveodine.toje festivalnakojemćepublikaimatiprilike da vidi najbolje predstave vojvođanskih kazališta«, kaže Ljubica Ristovski ističući, kako je sam razvoj kazališta koncipiran duoročnom strateijom, a pokraj osiuranja tehničkih uvjeta, najvažniji je kvalitetan repertoar, kao i dovođenje mladihljudiuansambl,jerbez»svježe krvi«nemapravihpredstavatesenastoji da u kazalištu rade kako mladi, takoivrhunskiredatelji. JUBILEJ I REGIONALNA SU- RADNJA:»Uovojodininašekazalište slavi 150 odina od osniva-nja. Kazališna zrada je izrađena odineimiunjojživimoiradimouz popravke ili rušenja, kako hoćete. Trenutnoobjedrameiraju22različita naslova. Ovo mjeseca iramo 36 predstava.tojelijepabrojka,alikada bi bili tehnički opremljeniji i imali obučenije osoblje, moli bi u budućnosti stići i do brojke od 60 predstava mjesečno. Planirali smo da jubilej i festival obavimo u nizu, ali zboprivremenofinanciranja,proslava jubileja 150 odina od osnivanja kazališta je ostavljena za jesen«, kaže đa Ristovski o obilježavanju jubileja kazališta. Mr.LjubicaRistovski Kakva je suradnja s druim kazalištimanareionalnomnivou?»počela se ostvarivati suradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem iz Osijeka. Publika je imala nedavno priodu vidjeti predstavu te kuće»ujka Vanja«. Ja sam nedavno bila u Osijekuisintendantomosječkokazališta doovorena je za ovu sezonu razmjenaotovihpredstava.planiramo s te razmjene prijeći i na razmjenu autora,redateljailumaca.istonamje u planu da istu vrste suradnje ostvarimosaseedinskimkazalištem,takoda je naš plan napraviti reionalni četverokutnarelacijiosijek,seedin, Sombor i Subotica. Treba istaći da i osječko i seedinsko kazalište imaju operu. Iako je scena»jadran«velika, njoj ipak fale džepovi, tehnička vrata, alitonećesmetatidananjojsubotička publika vidi manje operne forme. Takođersenadamdaćetijekomlipnja opet doći do ostovanja HNK iz Osijeka.Najvišebihvoljeladadođus posljednjom premijerom, odličnim vodviljem»san ospodina lovca«po tekstufejdoa. HoćelisubotičkoNarodnokazalište ićinaostovanjeuosijek? Naše kazalište tijekom travnja ostuje uosijekuspredstavom»hedagabler«u režiji Dušana Petrovića po klasičnom Ibzenovom tekstu. Plan je dainatajnačin,mijenjajućipredstave, za početak zajedno pokušamo voditi repertoarskupolitiku.pokrajtoa,evo većdvijeodineotkakojeoformljena zajednica profesionalnih kazališta Vojvodine, i mi smo intenzivirali reionalnu suradnju vojvođanskih kazališta, tako što imamo intenzivnu suradnjuirazmjenjujemopredstavesa Zrenjaninskim, Somborskim, Kikindskim, Srpskim narodnim pozorištem i Újvidéki szinházom iz Novo Sada. Svi ti oblici suradnje uspjeli su zahvaljujući Zajednici profesionalnih kazališta. D O B R A P R E D S TAVA N E M A CIJENU: Je li odišnji proračun za produkciju subotičko Narodno kazalištazadovoljavajući? Trudim se da naše kazalište odišnje izbacičetirinovepredstavenaobajezika. No, naš proračun u odnosu na, recimo, proračun beoradskih kazališta, koja su svojstatusnasvusrećuboljeriješila,je takavdajeosamnašihpredstavapocijeni produkcije ekvivalent dvije beoradske premijere.no,namaostajedanastavimo jošambicioznije,daidemounoveprojekte,daobnav-ljamoansamblidanastojimo dobiti još više sredstava, jer dobra reprezentativnapredstava nemacijenu. Recimo»Bakanalije«su reprezentativna predstava naše kazališta, po tekstu Gorana Stefanovsko, aurežijikokana Mladenovića, i ta predstava je dobila naradu»gordan Černodrimski«u Makedoniji, što je ekvivalent Sterijinoj naradi.tamojeiuspostavljenasuradnja sbitolskimteatromkoji,evo,dolaziveć sljedećičetvrtak11.ožujkaspredstavom»marisol«u režiji Vladimira Milčina, kaže Ljubica Ristovski o aktualnim doađanjima i planovima subotičko Narodnokazališta N.Šćepanović 36 5.ožujka2004.

37 kultura Aktualnosti DanirusinskeiukrajinskekultureuZarebu univerzum u kapi rose Udanimaod13.do27.veljačeu Zarebu su u oranizaciji Veleposlanstva Ukrajine u Republici Hrvatskoj i Knjižnice rada Zareba, održani dani rusinske i ukrajinske kulture, a uz pomoć SredišnjeknjižniceRusinaiUkrajinaca RH,SavezaRusinaiUkrajinaca,iKPD RusinaiUkrajinacaZareba. Proramliterarnih,lazbenihvečeri, te prikazivanje iranih filmova pratile su izložbe u prostorijama Gradske knjižnice na Starčevićevom tru, a na njima je bila predstavljena izdavačka djelatnost tih manjina u Hrvatskoj, predmeti iz etnorafske zbirke sela Petrovci, kratki preled povijesti ukrajinske države, dečije knjie na rusinskom i ukrajinskom jeziku, ručni radovi, te predmeti iz svakodnevno života. V E Č E R K N J I Ž E V N O S T I : Posljednje večeri, u petak 27. veljače, održana je večer rusinske književnosti»univerzum u kapi rose«nakojojjeostbioakademik Julijan Tamaš,profesornaKatedri za rusinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Književna večer je bila i početak obilježavanja stoodišnjice rusinske književne tradicije, poštojeprvoliterarnodjeloispjevano1904.odinebašuzarebu. U to vrijeme je Gabriel Kostelnik (rodom iz Rusko Krstura, svećenik, napisao je prvu ramatiku) učenik u zarebačkoj imnazijiispjevaoprvoumjetničko djeloknjiževneumjetnosti»idilski vijenac«. Kasnije je kao student teoloije od odine objavio tri knjie na hrvatskom jeziku. Prijateljevao je sa zarebačkim profesorom Franjom Mar-kovićem, a u njeovim djelima vidimo traove Preradovića,Mraza, Šenoe ionoa štosenazivahrvatskomsecesijom. Godine1923.GabrielKostelnik je napisao i prvu rusinsku ramatiku, a za današnju književnost Rusina može se reći da je to književnost kodificiranoslovenskojezika za koji ne treba ovoriti ni da je mali ni da je veliki, jer najprirodniji kontakt između bića i univerzuma njeov je maternji jezik, na njemu čovjek može iskazati svoje najčulnije i najnježnije riječi, a univerzum je vječanisvečuvausebi nalasiojedr JulijanTamaš. POVIJESTDUGA170 GODINA: Na toj književnoj večeri ost je bio i prof. Vinko Zidarić, mr. Oksana Timko, akademikhazudr. Aleksandar Flaker, poznavateljirusinskeknjiževnosti,tekul- Uoranizaciji Hrvatske matice iseljenikadramskijeodjelhrvatsko kulturno-umjetničko društva»ljutovo«izljutovauvremenuod27.do 29. veljače sudjelovao na»danima Hrvatsko pučko teatra«koji se ove odine oranizira po deseti put u mjestu HerceovacuRepubliciHrvatskoj.Pored Ljutovčana na»danima pučko teatra«sudjelovalisuikazališnarupaizmjesta Zoerstoff iz Austrije kao i kazališna udrua»lipa«izmjestaorašjeizbosnei Herceovine. Ljutovčani su se na»danimapučkoteatra«predstavilikazališnom predstavom»kad se ženi ko pametinemaiudajekojasrićenema«koju jenapisaolazo Pančić,arežiraoNándor Klinocki. Prema mišljenju posjetitelja kazališnih predstava kao i stručnih lica koja su pratila ovu manifestaciju, Ljutovčani su se predstavili u odličnom UKnjižniciradaZareba tureifolklorakojiuhrvatskojžive170 odina. Za prof. dr.julijana Tamaša se takodjermožerećidajeđakzarebačke filološke škole, pošto je maistrirao kod akademika Aleksandara Flakera, i doktoriraokoddr. Svete Markovića. OlenaPapua DramskiodjelHKUD»Ljutovo«uHerceovcu uspje{no ostovanje izdanju,štosevidjeloipopljeskukojisu dobiliutijekuizvedbepredstavetenakon njenozavršetka.poredovoostovanja, Ljutovčani će se istom predstavom predstaviti i u Subotici i to u dvorani Hrvatsko kulturno centra»bunjevačko kolo«usubotu13.ožujkaspočetkomu19 satii30minuta. AntunBajić 5.ožujka

38 HRCKOVA SVEZNALICA HRCKOV KUTAK Uređuje: Ivana Petrekanić ZA[TO MJE SEC MART NA ZI VA MO BA BA MAR TOM? U našimkrajevimamart(ožujak)mjesecjeprijelaznodobaizmeđuzimeiproljeća, pajetadavrijemečestovrlopromjenljivo.ujutrozasijasunceiosvanepravi proljetnidan,avećposlijenekolikosatipadasnije.zatokažemo»baba Marta«,jer jeožujakćudljivkaonekadžanrizavababa.umjereno kontinentalnaklima, kojavladaunašojzemlji,imablaeprijelazeizjednoudruoodišnjedoba.ipak, tiprijelazisunajnestabilnijitijekomožujka,kadasehladnazračnastrujanjasa sjevera,itoplasjua,čestosmjenjuju,čakvišeputatijekomjednodana.narodjete promjeneusporediospromjenamaraspoloženjakodpojedinihstarihosoba,teotudai potječeizrekaobaba Marti. ZA[TO SAT KU CA? O pruaikotačićiusatukrećuseuvijekistombrzinomiuistomtaktu.poštosuodmetala, dobrosečujekadanjihovizupcilupkajujedanodrui.toravnomjernokuckanjepojačava setimeštojeikutijasatanajčešćemetalna.tinaizmjeničnipokretičujusekaotik tak. Kucanjesečujesamokodsatovačijisezupčanicipokrećuodvijanjemoprue(federa). Električnisatovisunečujni,jernjihpokrećeelektričnastruja(baterije). \A^KI BI SE RI n Učiteljicapita: -ŠtoproslavljamonaDanžena? Učenikodovara: -Danženajekadamameslave Uskrs! n Učenikprvak,uzanosu prepisivanjatekstasploče, umjesto:»štodaodovorimmateri?«, napisa:»štodaodjavorim materi?«n Odovaraučenikzamuckujući: -Pšenicaje.pšenicaje. Utomtrenutkusečuješapatiz klupe: -Zlatko. Učeniksavozarenodovara: -Zlatko! ZA[TO SE KA@E DA»JED NA LA STA NE ^INI PRO LJE]E«? K adauproljećekrećusjuanasjever,unašekrajeve,laste nepitajumeteoroloekakvoćevrijemebiti.trenutakseobe oneodređujuposvominstinktu,pasemožedooditida pojedinelasteovamostinudoksevrijemejošnijesasvim proljepšalo.zatojednalastanijeznakdajepočeloproljeće. Izrekaimaiprenesenismisao.Onaupozoravanatodane smijemodonositizaključkesamopojednompodatku,jeruvijek trebasaledatisveinezaključivatinabrzinu. Priredio i ilustrirao: Zoltan Sič Crta i piše:zoltan Sič Bi se re pri ku pi la učite lji ca iz OŠ»Ma ti ja Gu bec«u Lju to vu Sta ni sla va Stan tić Prćić 38

39 HRCKOV KUTAK - 8. O@UJAK K aoštojedannoveodineposvećenodinikojadolazi,takojei8.ožujakposvećensvimženamasvijeta.doprijenekoliko desetljećasvuda,aumnoimzemljamaidanas,ženamasuuskraćivanapravakojaimajumuškarci.nisuimalepravolasana izborima,usvimvažnijimposlovimamuškarcisuvodililavnuriječ,aženijepripadalasamokuhinja,težakradupoljuirađanje. UAmericisu8.ožujka1909.odineodržanevelikedemonstraciježena,pajetajdankasnijeodređenzameđunarodnidanžena. Zatodjeco,nemojtezaboravitiuponedjeljakčestitatiprazniksvojimnajmilijima. I. P. PITALICA Onajemila namasvima, svakojedijete moradaima (Mama) Ne na Petar Skenderović, II. h OŠ»Matko Vuković«, Subotica Nikol Kokošček, I. h OŠ»Matko Vuković«, Subotica MO JA MA MA Mojamamaimaplaveoči.Uvijekjespremnapružitimipomoć.Nikadanezaboravidatimiosmjeh. Neprekidnomislinamene.Stalnoimazamenelijepeinježneriječi.Svakairasnjom,životmičini ljepšim. Bar ba ra Ku jundžić, II. h, OŠ»Mat ko Vu ko vić«, Su bo ti ca MO JA MA MA Mojajemamasretna, jerjojjesrcedobro. Mojajemamasretna, jerjojjesrceplemenito. Mojajemamasretna, jerimadvasina. Danemamojemame, trebalibijeizmisliti. To mi slav Čavr ov, II. h OŠ»Matko Vu ko vić«, Su bo ti ca Natalija Prćić, III. c OŠ»Matija Gubec«, Ljutovo Jovica Jaramazović, III. c OŠ»Matija Gubec«, Ljutovo Ivana Mandić, II. d OŠ»I. Milutinović«, M. Bosna Vladimir Knježević, III. c OŠ»M. Gubec«, Ljutovo MO JA BA KA MojabakazoveseZlata, vrijedimivišeodsuhoazlata. Kadasemojabakanasmije, zlatnomesuncerije. San de Orčić, II. h OŠ»Mat ko Vu ko vić«, Su bo ti ca I. Utablicuupišiimenamužjaka,ženkeinjihove mladunčadi: PATAK PAČIĆ GUSKA GOLUB KRMAČA KOZA Zadatak pripremio: Zdenko Samaržija ŽDRIJEBE PILE II. Uslobodnapoljaupiši brojeve2,4,5,7,8,9takoda zbrojusvakompravcubude jednakbroju15. Zadatak pripremio: Dujo Runje III. Kojejetrećeslovouabecedi? -UabEcedi!SiurnosterekliC! Odsadbuditespremninajoš ponekošaljivopitanje

40 ZABAVA Uređuje: Dražen Prćić Po sljed nji dan ovo o dišnje ve - ljače ostat će za bi lježen u po vi - je sti, ma nje zbo svo je ra ri tet ne pri je stup no sti oličene u dva de set de ve tom da nu naj kraće ka len dar sko mje se ca, a mno o više po ra di 76. po re - du do dje le pre stižno film sko pri zna - nja. Aka de mi ji ne na ra de oličene u ma - lom po zlaćenom ki piću o ko jem sni va - ju svi ko ji su od lu mi li ma kar jed nu sce nu na film skom plat nu, režira li krat - ko me tražni, ani mi ra ni ili cje lo večer nji film, na pi sa li ili adap ti ra li sce na rij, skla da li film sku la zbu A ka da pre sen ter (na ja vlji vač) na orom noj bi ni»ko dak te a tra«po de re za pečaćenu bi je lu ku ver tu s pre po zna tlji vim cr ve nim žiom i iz o vo ri be smrt ne ri ječi:»and Oscar o es to «, sa mo jed na od pet no mi ni ra nih oso ba do dir nut će zvi je zde u pro fe si ji ko joj su po sve ti li svoj umjet nički život. Pri ma jući Osca ra do bit će kur to a znu mi nu tu za hva li ti svi ma ko ji su joj po mo li u ostva re nju sna, ali i doživot nu a ran ci ju da će sva ka no va ulo a bi ti mar ki ra - na pre stižnom po za di nom no si te lja Aka de mi ji ne na ra de. Mi li jun - ski ho no ra ri sa mi se, po se bi, ra zu mi ju! No, no vac je tu zbi lja naj ma nje bi tan, jer bi se mno i od živućih hoolywoodskih ve ličina od re kli po za mašnih do lar skih su ma sa svo jih ban kov nih računa u za mje nu za sim pa tični po zlaćeni ki pić o to vo bez vri jed ne ma te ri jal ne vri jed no sti. Jer nov cem se može ku pi ti mno o to a u živo tu, ali be smrt nost ni je na pro da ju. Ona se mo ra»za ra di ti«! DODJELA AKADEMIJINIH NAGRADA: Spek takl do dje le Osca ra je dan je od naj sa vršeni je or a ni zi ra nih te le vi zij skih pro - ra ma u po vi je sti ovo ma sov no me di ja, na po se le de činje ni ce da a pre u zi ma ju, di rekt no ili u snim ci, sto ti ne TV po sta ja i le da - ju mi li jar de za ne se nih le da te lja. Pri mje ra ra di do maćin ovo o - dišnje večeri, po pu lar ni lu mac Billy Cri stal, pri pre mao se o to - vo šest mje se ci za ne ko li ko sa ti te le vi zij sko-film sko spek ta kla. Ali, ka ko mu to ni je bio pr vi»oscar«, show je mo ao, u pu nom sja ju i la mo u ru ko ji do li ku je večeri svih zvi je zda, za početi Pre ma po zna tom sce na ri ju kon ci pi ra nja cje lo večer nje pro ra - ma, do dje le ki pića za počinju s na ra da ma za nešto ma nje po pu lar - ne, ali ništa ma nje vri jed ne ka te o ri je po put: ko sti mo ra fi je, šmin ke, krat ko fil ma, zvu ka, la zbe, ani mi ra no fil ma, da bi po - stup no sve kul mi ni ra lo vr hun cem u ob ja ve la u re a ta. NAJBOLJA MUŠKA GLAVNA ULOGA: No mi ni ra ni za naj pre - stižni ju ka te o ri ju bi li su slje deći lum ci: Johnny Depp za ulo u u fil mu (PI RA TES OFT HE CA RIB - BEAN), Ben Kinsley (HO U SE OF SAND AND FOG), Ju de Law (COLD MO UN TAIN), Bill Murray (LOST IN TRAN SLA - TION), a Oscar je otišao u ru ke Sean Pen na (MYSTIC RI VER) NAJBOLJAŽENSKAGLAVNA ULOGA:No mi ni ra ne su bi le lu - mi ce: Ke is ha Ca stle-hu hes Sean Pen n Noć o kojoj maštaju svi lumci svijeta And the Oscar oes to Piše: Dražen Prćić (WHALE RI DER), Di a ne Ke a ton (SO MET HINGS GOT TA GI VE), (I Oscar odlazi ) Sa mant ha Mo ton (IN AME RI - CA), Na o mi Watts (21 GRAMS), a Oscar je otišao u ru ke Char li ze The ron za ulo u u fil mu (MON - STER) NAJBOLJA MUŠKA EPI- ZODNA ULOGA:No mi ni ra ni lum ci u ovoj ka te o ri ji bi li su: Alec Baldwin (CO O LER), Be ni - cio del To ro (21 GRAMS), Dji - mon Hon sou (IN AME RI CA) i Ken Watanabe (THE LAST SA - MU RAI), a Oscar je otišao u ru ke Ti ma Rob bin sa (MYSTIC RI - VER) NAJBOLJA ŽENSKA EPIZODNA ULOGA: No mi ni ra ne u ovoj ka te o ri ji bi le su slje deće lu mi ce: Sho hreh A hdas hloo (HO U SE OF SAND AND FOG), Pa tri cia Clark son (PI E CES OF APRIL), Mar cia Gay Har den (MYSTIC RI VER), Holly Hun ter (THIR TEEN), a Oscar je otišao u ru ke Re nee Zellweer (COLD MO UN TAIN) NAJBOLJIORIGINALNISCENARIJ: So fia Cop po la za film (LOST IN TRAN SLA TION) NAJBOLJIADAPTIRANISCENARIJ: Fran Walsh, Phi lip pa Boyens, Pe ter Jac kson (THE LORD OF THE RINGS: RE TURN OF THE KING) NAJBOLJI REDATELJ: Pe ter Jac kson za film (THE LORD OF THE RINGS: RE TURN OF THE KING) NAJBOLJIFILM: Bar rie M. Os - bor ne, Pe ter Jac kson, Fran Walsh (THE LORD OF THE RINGS: RE - TURN OH THE KING) POČASNANAGRADAAKADE- MIJE: Bla ke Edwards POSTFESTUM:Ap so lut ni po bjed - nik i sla vo do bit nik 76. do dje le Aka de - mi ji nih na ra da je Pe ter Jac kson i nje - ov film»go spo dar pr ste no va: Po vra - tak kra lja«ko ji je s osvo je nih 11 Osca - ra iz jed načio re kord»ben Hu ra«i»ti - ta ni ca«, uz činje ni cu da je po bi je dio u svim ka te o ri ja ma za ko je je bio no - mi ni ran: Naj bo lji film, režiju, adap ti - ra ni sce na rij, ori i nal nu la zbu, ori i - Char li ze The ron Najbolji film nal nu pje smu, sce no ra fi ju, ko sti mo ra fi ju, zvuk, mon tažu, ma sku i vi zu al ne efek te. Se dam de set i {est o di na Osca ra Oscar je bron za ni ki pić po zlaćen opla tom od 24-ka rat no zla ta Do sa da je do di je lje no ki pića, plus ovo o dišnji. U počet ku je bi lo 12 na tje ca telj skih ka te o ri ja, da nas ih je 24. Do sa da je tro je (3) lju di od bi lo pri mi ti Osca ra. Go dišnje se u Chi ca u na pra vi sve a po zlaćenih ki pića. Ki pić je do bio ime po uja ku Mar a ret Her rick, Aka de mi ji ne knjižničar ke, ko ja je jed nom zo dom spo me nu la ka ko je ki pić pod sjeća na nje a, a ofi ci jel ni na di mak je u upo ra bi od o - di ne. 40

41 ZABAVA Moje putovanje Pariz iz studentskih dana Piše: Milivoj Prćić UPa riz, ta dašnji»cen tar svi je ta«, pr vi pu ta sam došao po noći u ko lo vo zu o di ne, na stražnjem sje da lu au to mo bi la»dkw«, za hva lju jući lju ba - zno sti i pri je vo zu obi telj sko pri ja te lja. Lu - ta jući po ve li kom ra du, tre ba lo nam je dva sa ta da pro nađemo uli cu Gay Lu sac i ho - tel»henry IV.«, s ran di o znim ime nom, ali bez ku pa o na, re sto ra na, di za la, jed no stav - no ničea osim četi ri so be na četi ri ka ta, s pra sta rim kre ve ti ma i ru pičavim ma dra ci - ma na nji ma. No, uz ci je nu od 12 fra na ka za noć, ko ju sam po di je lio s pri ja te ljem, to je bi lo sve što sam mo ao se bi priušti ti uz skrom ni budžet od sve a 100 fran cu skih fra na ka. Za pre hram be ni dio pu to va nja, za osnov - no preživlja va nje, tu je bio ruk sak pre pun in stant ju ha i kon zer vi mlje ve no me sa i pašte ta. U čistom pa ru ru blja bi la je skri ve - na pu tov ni ca bivše za jed ničke države s ne - ko li ko tran zit nih i fran cu skom bo ra višnom vi zom, ipak je to bi lo vri je me»želje zne za - vje se«, iza ko je smo se ta da na la zi li. Jed - nom ri ječi, bio sam ni tko i ništa, iz lad nje - li stu dent dru e o di ne pra va do spio, od - jed nom, u blješta vi lo ve li ko svi je ta, sa so - lid nim zna njem fran cu sko je zi ka iz ško le. NAPOLEONOVSUVENIR: Uju tro smo kon sta ti ra li da se naš»ho tel«na la zi od mah iza Sor bon ne, u ne po sred noj bli zi ni Luk - sem burško par ka, pa sam kre nuo bu le va - rom Sa int Mic hel na do lje pre ma Se in ni, s jed nom ma lom me tro ma pom u ru ci i nešto su he hra ne u ruk sa ku na leđima. Od mah sam otišao do Sor bon ne, obišao taj»hram pro svje te«, za vi rio u broj ne knjižare, ku pio svoj pr vi»ba et te«(du ački fran cu ski kruh). Ne dje iza po dne va, ho da jući bu le - va rom Sa int Ger main des Pres, obišao sam isto i me nu naj sta ri ju cr kvu u ra du Pa ri zu (11. vi jek), us put ručajući skrom ni sen dvič i na pivši se vo de iz zden ca po kraj cr kve. Tu rist i pol! Od mah kraj cr kve su i zna me ni te ka va ne»flo ra«i»deux ma ot«(dva man da ri na), dje sam znao da su de se tak o di na pri je»ca re va li«sva ke noći Sar tre i nje ov kru e zi sten ci ja li sta s pre li je pom Ju li et te Gre - co, a sad su na istim stol ci ma, svi okre nu ti k tro to a ru, sje di li ame rički tu ri sti. Po le - dao sam cje nik i od važio se po pi ti ma lu ka - vu kod»dva man da ri na«, bez na poj ni ce! Bu le va rom su ju ri li mla dići u cr nim kož - na tim jak na ma na ve spa ma i dru im ma lim mo to ri ma, ipak je to bio stu dent ski kvart, a ne znam zašto se zo ve La tin ski kvart. Po - tom sam odšetao sve uz br do do Luk sem - burško par ka, le dao bi ste ne kih učenja ka i umjet ni ka i dje cu ka ko pušta ju bro di ce s mo to rom (što ni kad pri je ni sam vi dio) po fon ta ni ve li koj po put je zer ca. Sjeo sam na sto lac da to po le dam, ali se po ja vi la o - spođa ko ja na plaćuje kar te za sje de nje (po - mi sli te) u par ku i otje ra la me! Pa, iz le dao sam kao ju o sla ven ski stu dent od 20 o di - na i 58 ki lo ra ma net to u bi je lim plat ne nim hlačama i ma ji-ta li jan ki! Su tra dan pri je pod ne od važio sam se sje - sti u me tro na sta ni ci Luxembour, bli zu mo ho te la, do križanja Den fert-roc he re - au, a po tom li ni jom do Eto i lea tj. do Tri - jum fal ne ka pi je, počet ka ili kra ja Eli sej skih po lja, ovi si ka ko se le da od Pla ce de la Con cor de, sva ka ko naj ljepše šeta lišta na svi je tu, ave ni je s tri ko lo vo zne tra ke za au - te i luk su znim bu ti ci ma. Pro pješačio sam s de sna do spo me nu to Tr a slo e, dje je ei pat ski obe lisk ko je je Na po leon»do - nio«kao su ve nir sa svo jih osva ja nja. Pri je Tr a je»maxime«,je dan od naj bo ljih i si - ur no naj sku pljih re sto ra na na svi je tu, za di plo ma te iz broj nih vla di nih zra da u oko - li ci. Vra tio sam se dru om stra nom do»zvi je zde«(eto i le) i u pod ne po trošio 1 do lar (1 $ = 5 FF) ta da, na te ra si naj zna me - ni ti je ho te la Ge or e V. za 0,03 pra vo conaqea i čašu vo de, s čim sam sje dio dva do bra sa ta i le dao pr vi put u živo tu pre li - je pe žene svih bo ja kože, ko je su šeta le tro - to a rom. BIOiVIDIO: Na kon užit ka u pro ma tra nju vra tio sam se o to vo bes plat nim me tro om na Li je vu oba lu, u svo ju so bu i sku hao na rešou u so bi ar o-ju hu i po jeo ci je lu li men - ku mlje ve ne o ve di ne. Ka sno po pod ne sam pro pješačio do bru tu ru do To ur Ei fel tj. Aj fe lo ve ku le, sve po bu le va ru Sa int- Ger main, pa po kraj Se in ne po la ko dva sa - ta, ali sam pod tor njem do bio»rav ničar ski sin drom«stra ha od vi si ne i li je po sam sa - mo le dao u vrh bez ku raži da se pe njem po mi li jun stu ba ca. Bio i vi dio! Na rav no i okol ne pan te o ne i ma u zo le je, pa istom ru - tom na zad na Sa int-ger main, dje sam bio naj si ur ni ji u užvi La tin sko kvar ta pu noj mla do i jed na ko»tan ko džepa«stu dent - sko svi je ta. Po tom pre si ječem u»boul- Mich«i na ulu mo je uli ce»fi zičara«, po - pi jem ka vu i vo du i sje dim dva sa ta s po - le dom na Luk sem burški park i jur nja vu po bu le va ru. Više se i ne sjećam točno što sam le dao i dje sam lu njao, znam sa mo da sam jed - no ci je lo pri je pod ne bio na ta li jan skoj tržni ci u La tin skom kvar tu i vi dio pr vi put u živo tu da se pro da je opra no voće i po - vrće, a ne kao kod nas sve od bla ta i pi je - ska. Još jed nom sam sje dio po kraj»dva man da ri na «u»flo ri«i pio ma lu ka vu i vo - du ci je lo po pod ne, a pri je ko je bi la ka va na ko joj se ne sjećam ime na, dje su sni ma ne zna me ni te»va ra li ce«, pr vi film be smrt ne Bri it te Bar dot. Ka da je došao dan po vrat ka, obi telj ski pri ja telj mi je dao svo ju kar tu za vlak, a on je sjeo na zad u svoj»dkw«. Ne ka ko sam pro na šao me tro za Ga re-de-lion na ko jem ko lo dvo ru su se čuli svi di ja lek ti Ju e, a u obližnjem stu dent skom re sto ra nu sam bez - o bra zno po pio bes plat no vi no naj jef ti ni je vr ste ko je je sta ja lo na sva kom sto lu u li tre - nja ku. Ta ko sam se okri je pio pri je pu ta s po la»ba et ta«, a dru a po lo vi ca i jed na pašte ta mi je bi la za put. Pre spa vao sam Švi car sku, a u Ita li ji sam na ne kom ko lo - dvo ru za po sljed nji no vac ku pio dva sen - dvi ča s mor ta de lom i si rom i sti ao kući dvi je ki le lakši, ali sam vi dio o to vo»to ut Pa ris«(ci je li Pa riz). a riz (franc. Pa ris), lav ni rad Re pu - Pbli ke Fran cu ske, ime je do bio po na - se o bi ni kelt sko ple me na Pa ri si li još u sta rom vi je ku. Ka da su a za u ze li Ri mlja - ni u 1. sto ljeću naše ere, na zvan je la tin - skim na zi vom Lu te tia. Pa riz je od u vi jek bio ne pri je por ni cen tar kul tu re i umjet no - sti svi je ta, kao i mo de i za ba ve. Di je li a ri je ka Se in na na li je vu oba lu (Ri ves a uc - he) na ko joj su između osta lo na la ze Sor bon ne, Mont par na se, Pant heon, Luk - sem burški park, Eif fe lov to ranj. Pre la - skom jed no od mno o broj nih mo sto va na de snu oba lu očeku ju vas naj veći pa - riški tr o vi, Eli sej ska po lja, Tri jum fal na ka pi ja, Lo u vres i broj ne dru e zna me ni to - sti. Pa riz je čuven po svo jim broj nim cr - kva ma, pri je svih cr kvi No tre Da me na oto ku i, Sac re Co e u re na br dašcu do ko je se stiže broj nim stu ba ma. 41

42 Uređuje: Dražen Prćić SPORT Mario Šivolija, viceprvak Europe u kateoriji do 81 k U Puli sam pokazao svoje pravo lice Razovarao: Ivica Medo (Sportski tjednik) Na kon Mate Parlova, Pere Tadića, StjepanaBožića i FilipaPalića hr - vat ski boks je na ne tom za vršenom EP-u Pu li do bio još dva osva jača eu rop - skih od ličja. Omišlja nin MarioŠivolija (81 k) i Si nja nin VedranĐipalo (91 k) oki ti - li su se sre br nom, od no sno brončanom me - da ljom, i, što je po seb no važno, na taj način su iz rav no iz bo ri li na stup na pred sto - jećim OI u Ate ni. Mla di Omišlja nin ujed no je naj veće uod no iz ne nađenje EP-a. Šivo li ja je oduševio svo jom teh ničkom pro fi nje - nošću, le pršavim sti lom i tak tičkom pot ko - va nošću. Po bjeđivao je sve pro tiv ni ke s ne vje ro jat nom la koćom za ta ko mla da i ne - is ku sna bor ca. Šivo li ji noj raz i ra no sti u po lu fi na lu se ni je mo ao od u pri je ti ni je - dan od naj većih fa vo ri ta tur ni ra, Ukra ji nac Fedčuk, ko je je Omišlja nin jed no stav no de kla si rao.»šivo li jin rad no u pod sje tio me na naj - bo lja iz da nja le en dar no Mu ham ma da Ali ja. Ma rio je po no vo do ka zao da su no - e u bok su naj važni ja stvar«, si pao je kom - pli men te iz bor nik hr vat ske bok sačke re - pre zen ta ci je Pe ro Ta dić na račun svo je štićeni ka. Šivo li ja ni je ra zočarao ni u fi na lu, dje se na mje rio na la so vi to a Jev e ni ja Ma - ka ren ka. Dvo stru ki svjet ski pr vak ni je iz - u bio meč u po sljed nje tri o di ne, a u Pu li sve do fi na la ni je se pošte no ni ozno jio. Šivo li ja je iz Ru sa iz vu kao mak si mum. Pi - ta nje je može li Ma ka ren ko bo lje, a za Šivo li ju smo si ur ni da može.»jev e nij je kla sa za se be. U ovom tre - nut ku za i sta je naj bo lji, no do Ate ne ima Prizor s finalno meča još do sta vre me na. Ovaj tur nir za me ne je jed no is ku stvo više. Ako se sret ne mo po - no vo u Ate ni, si u ran sam da ću mu pružiti još žešći ot por«, re kao nam je na kon meča no vi krčki vi tez, Ma rio Šivo li ja. Za ni mlji vo je da je Šivo li ja ne ko li ko tje - da na pri je EP-a raz mišljao o za vršet ku bok sačke ka ri je re i po svećiva nju obi telj - skom po slu u Omišlju. No, na kon Pu le više ništa neće bi ti kao pri je.»na stup na OI do jučer sam mo ao sa mo sa nja ti. U Pu li sam se bi, a na dam se i dru - i ma, do ka zao da se mo u no si ti s naj bo - lji ma. Iduća tri-četi ri mje se ca po sve tit ću is ključivo tre nin u ka ko bih u Ate ni bio još sprem ni ji.«4nadateliseodličjuinaoiuateni?»još ne raz mišljam o to me. Teško je ta - kvo što ostva ri ti, ali dat ću sve od se be da se do ko pam po sto lja i u Ate ni. U Pu lu sam PSK na ra uje [ivo li ju i \ipa la došao bez ika kvih očeki va nja, mak si mal no opušten. Neću si po sta vlja ti im pe ra ti ve ni za Ate nu.«do pri je ne ko li ko da na osva ja nje me da - lje na OI na zva li bi smo ne mo ućom mi si - jom, no, sad se čini da ništa ni je ne mo uće kad je u pi ta nju po pu lar ni Bu co, ka ko a od mi lja zo vu nje o vi Omišlja ni.»kad se uzdaš u Bo a, sve je mo uće. Tre ba vje ro va ti u se be, u svo je mo ućno - sti, a on da će i viša si la ma lo pri po moći. U Pu li je izašlo na vi dje lo mo je pra vo ja, moj način bok sa nja. Ne ma raz lo a da se to ne po no vi i u Ate ni.«4razmišljatelimoždaotomedasenakonoiiaraotisneteuprofesionalce?»uh, to mi sad ni je ni na kraj pa me ti. Tko zna, možda se usko ro od lučim i na taj ko rak.«4jestelizadovoljnisuradnjomhrvatskoboksačkosavezai Prvesportskekladionice?»Na rav no. PSK je bio naš lav ni spon zor na EP-u. Za hva lju jući PSK-u, pr vi put smo ima li pra ve pri pre me i sve po treb ne uvje te. Do sa da je to bi lo Bože sačuvaj. PSK-u mo u za hva li ti za ovu me da - lju. Na dam se da će se su rad nja na sta vi ti na obo stra no za do volj - stvo. Ako nas PSK bu de pra tio i u bu dućno sti, bok sači će Hr vat skoj si ur no do ni je ti još za do volj stva.«4znatelidajepskodlučiodavasivedranađipalaposebno naradizaostvarenerezultatenaep-u?»čuo sam nešto, još ne mo u vje ro va ti da ćemo do bi ti novčanu na ra du. Do sa da nas ni tko ni je pra tio na taj način. Zna te da je ovo si ro tinj ski sport u ko jem o to vo uopće ne ma no va ca. Ova po moć PSK-a do i sta će nam do bro doći.«šivolija i Đipalo 42

43 SPORT Boks [ivo li ja sre br ni, \ipa lo bron~ani Hr vat ski ama ter ski boks bo a ti ji je za dva no va od ličja na kon za vršet ka Eu rop - sko pr ven stva u Pu li. Na u spješni ji hr vat - ski pred stav nik MarioŠivolija osvo jio je sre br nu me da lju iz u bivši fi nal nu bor bu (pri je kid u 2. run di usli jed ve li ke bo dov - ne raz li ke) pro tiv ak tu al no svjet sko i eu rop sko pr va ka Jevenija Makarenka. Bron cu je osvo jio VedranĐipalo, i sku pa sa Šivo li jom iz bo rio na stup na Olim pi ja - di u Ate ni Va ter po lo»tri ca«u Eu ro li i Sva tri hr vat ska pred stav ni ka u elit nom eu rop skom va ter pol skom klup skom na - tje ca nju iz bo ri la su značaj ne po bje de u svo jim kva li fi ka cij skim sku pi na ma: SkupinaA Span dau Pri mor je 7:8 Sportske vijesti SkupinaC Mla dost BVSC 13:11 SkupinaD Ju Lu koil 7:5 U po lu fi na le ku pa LEN pla si ra le su se momčadi split sko Ja dra na i Niša ko je će po kušati iz bo ri ti međusob ni fi na le u su - sre ti ma pro tiv Bar ce lo ne od no sno Vo u li - a me nia. Košar ka Spli tu Kup Kre{imi ra ]osi}a Košar kaši Spli ta CO iz ne nađujući su po - bjed ni ci fi nal fo u ra košar kaško ku pa Hr - vat ske»krešimir Ćosić«po bje dom nad fa vo ri zi ra nim do maćinom Za drom (74:72) u dvo ra ni»ja zi ne«. Ia ko im pri je počet ka za vršno na tje ca nja u ku pu, ko ji no si ime pro sla vlje no hr vat sko košar - kaško ve te ra na, ni tko ni je da vao ozbilj - ni je šan se za tro fej,»vr tić sa Gri pa«pred - vođen slo ven skim stručnja kom i bivšim iračem ove momčadi Ju ri jem Zdov cem, u po lu fi na lu je iz ba cio za re bačku Ci bo - nu (75:72), da bi u dra ma tičnom fi na lu u po sljed njoj se kun di po ot kom Ukića po - kal za služeno otišao u Split. Košar ka Eu ro li a 2. dio, sku pi na D U na stav ku na tje ca nja u Eu ro li i košar - kaši Ci bo ne ima ju pred so bom šest ko la u ko ji ma će po kušati iz bo ri ti pla sman na Fi nal fo ur: 1. ko lo (4. ožuj ka) Ci bo na Tau ce ra mi - ca 2. ko lo (10. ožuj ka) CSKA Ci bo na 3. ko lo (17. ožuj ka) Ci bo na Olympiacos 4. ko lo (24. ožuj ka) Tau ce ra mi ca Ci bo - na 5. ko lo (31. ožuj ka) Olympiacos Ci bo - na 6. ko lo (8. trav nja) Ci bo na CSKA 1. HNL 19.kolo,28.veljače Haj duk Ri je ka 4:0 Ka men I. Di na mo 0:1 Ci ba lia Za dar 1:1 Sla ven B. Osi jek 3:3 In ter Var teks 0:0 Za reb Mar so nia 2:3 Tablica:Haj duk 46, Di na mo 41, Ka men I. 25, Ri je ka 25, Osi jek 25, Za dar 25, In ter 23, Sla ven B. 23, Var teks 23, Za reb 18, Ci ba lia 17, Mar so nia 16 Li a SCG 17.kolo,28.veljače Par ti zan Obi lić 2:0 Haj duk C. zve zda 1:2 OFK Be o rad bo rac 0:0 Su tje ska Žele znik 3:1 Voj vo di na Bu dućnost 1:0 Sar tid Ze mun 0:0 Na pre dak Rad nički (O) 0:0 Ze ta Kom 4:0 Tablica: C. zve zda 43, Pa ri zan 40, Sar tid 33, Žele znik 32, OFK Be o rad 30, Ze ta 25, Haj duk 24, Obi lić 23 Goodyear li a 23.kolo,28.veljače Slo van Split 79:71 Za reb C. zve zda 98:91 Reflex Ci bo na 77:81 Laško Širo ki 80:69 Ba nja lučka P. Bu dućnost 89:95 Tablica: Reflex 41, Ci bo na 41, C. zve zda 38, Laško 37, Bu dućnost 36, Za dar 35, Olim pi ja 34, Kr ka 32, Split 32. Za reb 31, Slo van 31, Širo ki 30, Ba nja lučka P. 29, Lovćen 27 43

44 n Jo va Na stić zva ni Čičin po veo maj ku u ki no. Pri ka zi vao se ka u boj ski film. U jed noj sce ni ko nji i di ližan sa ju re pre ma ka - me ri. Jo vi na maj ka ima osjećaj kao da ju re na njih, pa usta ne da bježi, vičući:»jo vo, bižmo, ovi će nas pre a zit!»neće ma ma, oni će sad tu za o kre nit!«od o vo ri Jo va. n Dje da Gr a Ko vačev je bio ve li ki obješenjak. Kad bi tje rao do bro uhra - nje ne ko nje zna li bi a pi ta ti:»ju, Gr o, zašto to li ko ra niš te ko nje? Da i možda nećeš klat? Dje da Gr a bi im od o - vo rio:»e, pa svi tu, di ste vi vi - di li da džor la vi ko nji mo - u te ret vuć? A kad je tje rao do i sta sla - bašne ko nje, na rod bi a začika vao:»gr o, ko nji su ti zdra vo sla bi! Ta šta ih ne ra niš većma? Opet bi dje da Gr a imao od o vor:»e, baš ste na pa mit ni«pa di da ih ra nim, ne mi slim ja od nji pra vit kar bi ne! n Čika Sti pan Mar ko vić, zva ni Abi bar, do veo za družno trak to - ri stu da mu ta nju ra nji vu. Kad je trak to ri sta obišao je dan kru, R e c e p t Za bi lje`eno u Bo ani ma Sa stoj ci: 10 da ma sti, 10 da lu ka, 40 da ma hu na, 20 da mr kve, 50 da krum pi ra, 5 da ce le ra, 15 da svježih rajčica,80 da su hih re ba ra, sol i pa par po po tre bi Opis: Sit no sjec ka ni luk po pir ja ti. Su ha re bra pro ku ha ti u pu no vo de, da se što bo lje iz vuče sol. Ta ko pri pre mlje no su ho me so pri sta vi ti ku ha - ti dok ne omekša, a ju hu ko ri sti ti za na do li je va nje. Na po pir ja ni luk do da ti po vrće re za no na koc ki ce, ma lo po pir ja ti pa za li ti ju hom. Začini ti, po kri ti i ku ha ti dok po vrće pot pu no ne omekša, a ju ha po - sta ne uku sna i zu snu ta ras ku ha nim krum pi rom. Vruće po služiti. VEsEla strana Uređuje: Dražen Prćić do maćin a za u sta vi i kaže mu da ta nju rača ide plit ko. Trak to ri sta a upi ta:»kol ko čika Sti pa ne ima te ki la?»pri ko 120. od o vo ri čika Sti pan.»aj te, si di te na ta nju raču pa će ići du blje!«sio čika Sti pan, sa mo što ne is pad ne. Kad su sti li na kraj nji ve, do maćin ko ji je je dva sišao s ta nju rače kaže trak to ri sti:»ti raj ti di te brez me ne, ipak ta nju rača ide kad ja ne si dim!«n Vr stan ko lar, čika Jožika Hor vat znao se ne sla no pošali ti na tuđi račun. Jed nom došao k nje mu čovjek da na ruči no va ko la. Maj stor Jožika mu re kao ci je nu, ko li ko košta ju do bra ko - la. Ovo me ci je na bi la pre vi so ka pa za mo li maj sto ra:»maj sto re, zdra vo mi je to sku po!ako ćeš da imaš do bra ko la, ci nu sam ti re ko!«od o vo ri maj stor ner vo zno»al, pu no je maj sto re!«za ku ka se ljak.»ajd do bro, na pra viću jef ti ni je!«uz dah ne Jožika. Tje rao se ljak dvi je o di ne ta ko la i ra spe mu se zad nji točak. Požali se maj sto ru da ni je do bro na pra vio, a ovaj će nje mu:»e, ko li ko si no va ca pla ti jo ta ka si ko la do bi jo!«pri bi lježio: Jo sip Du mendžić Meštar Ma ne{tra od po vr}a sasu him svinj skim re bri ma Spe ci ja li tet dal ma tin ske ku hi nje 44

45 nagradna BRoj 3 45

46 tv raspored p eta k s ubota HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2 Izdvajamomini seriju»halmet«hrt 1, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Nestali svijet, crtana serija Zvučnjak Bobo, Ciki i prijatelji Jezični petak Enleski jezik Huo, TV ira Serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Vijesti Res publica Serija za djecu Vijesti Prirodni svijet Trenutak spoznaje Među nama Hrvatska danas Dokumentarni film Upitnik, kviz HR kod, lazbenoinformativna emisija Dnevnik Kad mrtvi zapjevaju, TV film Zabavni proram Sport danas Meridijan Hamlet, mini-serija Film Film Film Iz riznica muzeja Inspektor Rex Prijatelji 5., humoristična serija Turistička središta Hrvatske Znakovi vremena Mala TV potraa Poslovni klub Budućnost Zemlje Željka Oresta i osti Inspektor Montalbano Zvjezdane staze: Deep Space 9 (2.), serija Vijesti za luhe Zemlja nade, serija Inspektor Rex Panorama Marsupilami, crtana serija Prijatelji 5., humoristična serija Glazbena TV TV Bino Show Irani film Bljeskalica Zvjezdane staze: Deep Space 9 (2.), serija Preled prorama za subotu HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske (do 17.00) TEST Briljanteen Pink Floyd i Syd Barret Story Preled prorama za subotu Izdvajamo Formulu 1 HRT 2, Vijesti Boovi i demoni: Zmijina čarolija Svjedočanstvo Taliesina Jonesa, britanski film za djecu Parlaonica Glazbena TV TOP Podnevni dnevnik Duhovni izazovi Prizma, multinacionalni maazin Reporteri: Kada je lako ubijati, dokumentarni film Vijesti Oprah Show (508) Iz antoloije Dramsko prorama HTV-a Briljanteen Po ure torture Dnevnik PP Dnevnik Probuđena savjest, američki film (oko 152') Sport danas Bubimir, američki film (oko 92') Prva žrtva, britansko-njemački film (12) Zmija, talijanskofrancusko-njemački film (12) Granica između života i smrti, njemački film TV izložba (R) Oprah Show (512) Turistička središta Hrvatske Trenutak spoznaje HR kod, lazbenoinformativna emisija Među nama Opera Box Kruške i jabuke kuharski dvoboj Film Glas domovine Zvjezdane staze: Deep Space 9 (2.), serija Victor Schoelcher, francuski TV film (oko 90 ) Glazbena TV Treći kamenčić od Sunca 4., serija Festival dalmatinske šansone Šibenik 2003.: Večer starih skladbi (90 ) S one strane, serija Ususret Porinu Zvjezdane staze: Deep Space 9 (3.), serija Po ure torture (R) Preled prorama za nedjelju Melbourne: Formula 1 za Veliku naradu Australije, prijenos HTV TV vodič + turistička srediąta Hrvatske Zemlja nade, serija Melbourne: Kvalifikacijski trenin F1 za Veliku naradu Australije, snimka (R) Budimpešta: Atletika - Svjetsko dvoransko prvenstvo, prijenos HNL: Osijek - Hajduk, prijenos utakmice Prva HNL Ožujsko - emisija Preled prorama za nedjelju 46

47 tv raspored ned jelja p on edj eljak HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2 Izdvajamo Roma - Inter HRT 2, Vijesti Amerika život prirode Crni usar, crtani film Tillie i njezin zmaj, danski film za djecu Vijesti Dizalica Ružno pače, crtana serija Percy, čuvar parka crtana serija Videokiosk Podnevni dnevnik Plodovi zemlje Mir i dobro Nedjeljom u Vijesti The Wishin Tree, američki film Od pet do sedam nedjeljno zabavno popodne Cocco Bill, serija LOTO 6/ Dnevnik Tko želi biti milijunaš? lamur: kafé Šampion rodea, američki film Čudak, američki film Videokiosk Film Amerika život prirode (R) Film Turistička središta Hrvatske Kršćani, dokumentarna serija (51 ) Biblija Garešnica: Misa, prijenos Obiteljski vrtuljak Kruške i jabuke kuharski dvoboj Melbourne: F1 za Veliku naradu Australije, snimka (R) Maazin Lie prvaka Budimpešta: Atletika - Svjetsko dvoransko prvenstvo, prijenos Vaterpolo Lia prvaka: Mladost BVC Carstvo divljine (R) Sportski proram Talijanska noometna lia: Roma - Inter Košarka NBA lia Petnaest do osam, dokumentarni film Preled prorama za ponedjeljak HTV TV vodič + turistička srediąta Hrvatske (do 17.00) Sudac John Deed, mini-serija (89') (R) Iz etnoarhive: Slike bez okvira (1987.) (R) Sanremo festival talijanske kancone, snimka Frasier Treći kamenčić od Sunca 4., serija (R) Nedjeljom u dva (R) Preled prorama za ponedjeljak Izdvajamo ciklus filmova Clint Eastwooda HRT 2, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Leteći medvjedići, crtana serija Mali veliki svijet Učilica Predškolski odoj i razredna nastava Huo, TV ira Smoovci, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Vijesti Res publica: Kako poštivati i prihvaćati život?, reliijski kontakt-proram Smoovci, serija za djecu ŠKOLSKI SAT Planet Internet Hrvatska danas National Georaphic Upitnik, kviz Alpe-Dunav-Jadran Dnevnik Latinica: Biti beskućnik Sport danas Meridijan Alias, serija Zlatna krila 3., serija National Georaphic Jedemo voće rajsko drveća, belijski film Ekipa za očevid Alias, serija Film (R) Prijatelji 5., serija Turistička središta Hrvatske Talijanska noometna lia, snimka Miracle, američki film (90 ) Felix i Lola, francuski film Vijesti za luhe TV kalendar Zemlja nade, serija Zlatna krila 3., serija Panorama Crtana serija Prijatelji 5., serija Glazbena TV Petica - europski noomet Ekipa za očevid Filmska večer - Clint Eastwood: Orlovo nijezdo, film Zvjezdane staze: Deep Space 9 (3.), serija (R) Alpe-Dunav-Jadran Preled prorama za utorak HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske (do 17.00) Dobro uođeno poslijepodne: Vatroslav Lisinski - Porin (R) Katolici, dokumentarna serija Preled prorama za utorak 47

48 tv raspored utor ak sr Ijed a HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2 Izdvajamo Fraiser HRT 3, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Grčki mitovi Život je pun iznenađenja: Kriza s djevojkama Brum, crtani film Učilica Prirodoslovlje Huo, TV ira Smoovci, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Res publica: Treća dob, emisija za umirovljenike Smoovci, serija za djecu Hrvatska kulturna baština Hrvatska danas Busted on the Job, dokumentarna serija Upitnik, kviz Mliječni put Dnevnik Globalno sijelo Forum Meridijan Ciklus mladih autora: Lica obilježena vremenom Portret umjetnika Frasier Dokumentarni film Film (R) Film (R) Prijatelji Turistička središta Hrvatske Mir i dobro Zabavni proram Alpe-Dunav-Jadran Petica europski noomet Mama i tata spašavaju svijet, američki film Crno-bijelo u boji Zvjezdane staze: Deep Space 9 (2.), serija Vijesti za luhe Zemlja nade, serija Cure u trendu Panorama Campi-Campi, crtani film Prijatelji 4., humoristična serija Glazbena TV (R) Frasier 7., humoristična serija Noometna Lia prvaka, prijenos Filmska večer - Clint Eastwood: Vojničina, američki film Noometna Lia prvaka Zvjezdane staze: Deep Space 9 (3.), serija Crno-bijelo u boji (R) Preled prorama za srijedu HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske (do 17.00) TEST TV raspored The Infinite World of H.G.Wells, serija (1 i 2/3) 'lamur:kafé (R) Preled prorama za srijedu Izdvajamo Opera box HRT 3, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Samba i zec Leuk, crtana serija Kokice Likovna i lazbena umjetnost, književnost Stilske fiure: Hiperbola i litota Huo, TV ira Smoovci, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Res publica: Slika zdravlja Smoovci, serija za djecu Stilske fiure Kućni ljubimci Boje turizma Hrvatska danas Divlje vrijeme, dokumentarna serija Upitnik, kviz Split: More Dnevnik Hrvatske špilje, dokumentarna serija Brisani prostor Pola ure kulture Sport danas Meridijan Internacional Na rubu znanosti Vrijeme je za jazz CIA, serija Echelon, dokumentarni film Carstvo divljine Film Turistička središta Hrvatske KULT., emisija iz kulture Govorimo o zdravlju Globalno sijelo Forum Mliječni put Kazaam, američki film S Međunarodne smotre folklora Zvjezdane staze: Deep Space 9 (2.), serija Vijesti za luhe Zemlja nade, serija CIA, serija Panorama Campi-Campi, crtani film Prijatelji 5., humoristična serija Glazbena TV (R) NOGOMETNA LIGA PRVAKA: Emisija Prijenos utakmice Filmska večer - Clint Eastwood: Honkytonk Man, američki film Noometna Lia prvaka Zvjezdane staze: Deep Space 9 (3.), serija Preled prorama za četvrtak HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske (do 17.00) TEST TV raspored Opera Box Preled prorama za četvrtak 48

49 tv raspored ^ etvrta k Izdvajamo Unforiven HRT 3, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Emil iz Loennebera, serija za djecu i mlade Športerica Korak po korak Učilica Povijest i zemljopis Huo, TV ira Smoovci, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Res publica: Znanstveno-obrazovni proram Smoovci, serija za djecu Povijest i zemljopis Savršeni svijet Heureka Hrvatska danas Stoljeće Stanislavsko, dokumentarna serija Upitnik, kviz Poslovni klub Dnevnik Tko želi biti milijunaš? Znakovi vremena Sport danas Meridijan Željka Oresta i osti Tvorci slika, film Hitna služba Alerte moustiques, dokumentarni film Združena braća HTV 1 HTV Turistička središta Hrvatske Boje turizma Pola ure kulture Split: More Internacional, vanjskopolitički maazin Znanstveno sučeljavanje Brisani prostor Zvjezdane staze: Deep Space 9 (2.), serija Zemlja nade, serija Hitna služba Panorama Prijatelji 5., humoristična serija Glazbena TV (R) Sutkinja Amy Združena braća Filmska večer Clint Eastwood: Unforiven, američki film Zvjezdane staze: Deep Space 9 (3.), serija Savršeni svijet Preled prorama za petak HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske (do 17.00) TV raspored Petnaest do osam, dokumentarni film (R) Vrijeme je za: HR etno jazz (R) Preled prorama za petak FIlMskI HIt tjedna prvi program subota, probu\ena savjest ameri~ki film (the InsIder, 1999.) Lowell Berman (A. Pacino) je producent emisije»60 minuta«u televizijskoj kući CBS. Istražujući podatke o duhanskoj industriji, upoznaje dr. Jeffreya Wienda (R. Crowe), znanstvenika koji je otpušten iz Browna i Williamsona, tvrtke koja proizvodi ciarete. Kad shvati da Wiend zna sve o prikrivanju podataka o štetnosti pušenja, Berman a počne naovarati da nastupi u emisiji i otkrije to javnosti. No, Wienda, iako je otpušten, i dalje obvezuje doovor o povjerljivosti podataka povezanih s radom kompanije. Nakon neko vremena, usprkos tome što on i njeova obitelj dobivaju anonimne prijetnje, Wiend pristaje na snimanje razovora, no uprava CBS-a zabranjuje njeovo emitiranje... Nakon veliko uspjeha»posljednje Mohikanca«i»Vrućine«američki redatelj, scenarist i producent Michael Mann snimio je film o duhanskoj aferi. Doađaji prikazani u filmu odirali su se odine, a predložak za scenarij bio je članak Marie Brenner»Čovjek koji je previše znao«, objavljen u Vanity Fairu. Iako je središnji lik priče znanstvenik Wiend, kojea lumi Russell Crowe, zvijezda je filma Al Pacino (Pacino je lumio i u Mannovu prethodnom filmu»vrućina«), u ulozi Bermana, televizijsko producenta koji je potpuno predan svome poslu. Mikea Wallacea, novinara koji je u emisiji vodio razovor s Wiendom, lumi Christopher Plummer. Usprkos vrlo dobrim kritikama i optimističnim predviđanjima, film nije osvojio nijedan od sedam Oscara za koje je bio nominiran, no osvojio je Zlatni satelit (najbolji redatelj i najbolji film) te narade koje dodjeljuju udruženja filmskih kritičara iz Bostona, Los Anelesa, Santa Fea, Londona i Italije. Uloe: Al Pacino, Russell Crowe, Christopher Plummer, Diane Venora Scenarsti: Eric Roth i Michael Mann Redatelj: Michael Mann Trajanje: 151' 49

50 U po vo du tek sta o za dužbi ni dr. Vin ka Perčića Tko je du`an bri nu ti o a le ri ji? U Hr vat skoj ri ječi broj 55 od 20. ve ljače o di ne na stra na ma ob ja vi li ste čla nak au to ra pot pi sa no M. B. M. pod na slo vom»kol ek ci o nar međuna rod no značaja«, a ri ječ je o ve li kom ko lek ci o na - ru dr. Vin ku Perčiću ko ji je pri je 16 o di - na osta vio ra du Su bo ti ci dio svo ve li - ko ko lek ci o nar sko bla a, jer je pr vi dio od oko tri sto ti njak umjet ničkih sli ka da ro - vao ra du Za re bu, dok je pre o sta li dio od oko 400 sli ka osta vio ra du Su bo ti ci. Osta vio je i zra du u uli ci Mak si ma Gor - ko 22, dje je dio tih umjet ni na smješten. No, na žalost, ka ko svje doči ovaj čla nak, ta a le ri ja je re do vi to za tvo re na za jav - nost, a na vra ti ma se može pročita ti da će a le ri ja bi ti otvo re na ako se ne tko te le fon - ski na ja vi. Za hva lan sam ne po zna tom au to ru član ka da je našu jav nost upo zo rio na je dan teški pro pust i našu ne bri u pre ma našoj kul tur - noj bašti ni, čak i u slučaju da je da ro da vac osi u rao ne sa mo da ro ve, ne o i pro stor u ko ji ma bi ti da ro vi, u ovom slučaju umjet - ničke sli ke, bi le do stup ne jav no sti. Iz naše kul tur ne jav no sti, ma kar hr vat ske in sti tu - ci je bro ji mo na de set ke, ni tko ne pre u zi ma bri u da ta Ga le ri ja»zaživi«i da služi svr - si ra di ko je je osta vlje na. Bu dući da se iz član ka može pročita ti da je au tor do bro upućen u sta nje za dužbi neza kla de po koj no dr. Vin ka Perčića, bi lo bi do bro i vr lo ko ri sno, ka da bi se i šira jav nost upo zna la de talj ni je; ko me je po - koj nik osta vio tu do na ci ju? Tko je dužan da se o toj do na ci ji sta ra i da je pre zen ti ra u jav no sti? Tek ka da jav nost sa zna tko je za pra vo dužan, tko je na se be prav no pre - u zeo ob ve zu da tu za kla du ostva ri, moći pisma će se pod u ze ti dru i prav ni ko ra ci da se ta usta no va pri ve de svo joj svr si, ona ko ka ko je to želio nje zin usta no vi telj. Tim više što je to jav na stvar. To su du hov na do bra ko - ja su po nuđena ci je lom ra du, no bu dući da je da ro va telj pri pa dao hr vat skoj et - ničkoj sku pi ni, usta no ve to a na ro da ima - ju ob ve zu bri nu ti se da se ta do na ci ja pre - zen ti ra i ko ri sti na način ka ko je to opo - ručitelj svo jom opo ru kom od re dio. Za to sam ve o ma za hva lan član ko pi scu da je našu jav nost upo zo rio na tu stvar - nost, Ured ništvu da je čla nak ob ja vio, jer je pr ven stve na ulo a me di ja upo zo ra va ti jav nost na otvo re ne pro ble me i po moći upra vo si lom pra vo va lja ne i pošte ne in for - ma ci je i pri ti ska mi je nja ti prak su ko ja ni je u skla du s osnov nim mo ral nim za kla da ma pri rod no ili pi sa no ljud sko pra va. Očeku jem dalj nje in fo ra ci je o toj kul tur - noj usta no vi u našem ra du. Mr. La zar Ivan Krm po tić Đurđin 50 RADIO SUBOTICA Subotica Put Jovana Mikića 12 Tel: 024/ Fax: 024/ radio@radiosubotica.co.yu - 91,5 MHz cjelodnevni proram na srpskom jeziku - 89,6 MHz cjelodnevni proram na mađarskom jeziku - 91,5 MHz od 19 do 21 sat proram na hrvatskom jeziku SHEMA prorama na hrvatskom jeziku 19,00 h - Najava prorama - Večernji dnevnik - Aencijske vijesti iz zemlje - Aencijske vijesti iz RH 19,30 h»iz života naših predaka«(ponedjeljkom)»sportski vremeplov«(ponedjeljkom)»razovor s povodom«(utorkom)»otvoreni studio«(srijedom)»galerija«emisija o kulturi (četvrtkom) Vjerska emisija (petkom) 20,00 h»čarolije trpeze«(ponedjeljkom)»na proputovanju s nama«(utorkom)»putokazi«(srijedom)»rock vremeplov«(četvrtkom) 20,30 h - Vijesti dana - Pripovijetka Balinta Vujkova - Hitovi hrvatskih izvođača - Minute za ljubitelje jazza (petkom)

51

52

Statement by the Board of the Millennium Ecosystem Assessment

Statement by the Board of the Millennium Ecosystem Assessment Everyone in the world depends on nature and ecosystem services to provide the conditions for a decent, healthy and secure life. Humans have made unprecedented changes to ecosystems in recent decades to

More information

Prijedor, october 2011, Preceded by a study trip to Jasenovac, Donja Gradina and Vukovar, october 2011

Prijedor, october 2011, Preceded by a study trip to Jasenovac, Donja Gradina and Vukovar, october 2011 organized by the Youth Initiative for Human Rights BiH, the French-German Youth Office, Documenta-Centar for Dealing with the past, and the Centre André Malraux in Sarajevo Prijedor, 19-21 october 2011,

More information

NASILJE U PORODICI U VOJVODINI

NASILJE U PORODICI U VOJVODINI Vesna Nikolić-Ristanović urednica NASILJE U PORODICI U VOJVODINI Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Novi Sad, 2010. Ova publikacija objavljena je uz podršku Fonda Ujedinjenih

More information

»Ka dri ra nje«tek sta: film ska na ra ci ja i fo ka li za ci ja u ro ma nu City Ales san dra Ba ric ca

»Ka dri ra nje«tek sta: film ska na ra ci ja i fo ka li za ci ja u ro ma nu City Ales san dra Ba ric ca hfl_54-q7:hfl 2008-07-10 14:24 Page 78 STU DI JE Kre {i mir Pur gar»ka dri ra nje«tek sta: film ska na ra ci ja i fo ka li za ci ja u ro ma nu City Ales san dra Ba ric ca UDK: 791.632»Po ka zi va nje«tek

More information

Sigur nos no-o bav je{ ta jne slu `be u de mok rat skom dru{ tvu u po vodu refo rme sigur nos no-o bav je{ taj nog sus ta va u Re pub lici Hr vat skoj

Sigur nos no-o bav je{ ta jne slu `be u de mok rat skom dru{ tvu u po vodu refo rme sigur nos no-o bav je{ taj nog sus ta va u Re pub lici Hr vat skoj Sigur nos no-o bav je{ ta jne slu `be u de mok rat skom dru{ tvu u po vodu refo rme sigur nos no-o bav je{ taj nog sus ta va u Re pub lici Hr vat skoj Jo{ ko Bad `im * UDK 355/401(497.5) Preg led ni znan

More information

CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents

CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents hfl_54-q7:hfl 2008-07-10 14:24 Page 1 54/2008. CODEN HFLJFV Sadr`aj / Contents UVOD NIK 3 IN ME MO RI AM BO RIS DVOR NIK (Bru no Kra gi}) 4 LJETOPISOV RAZ GO VOR: RA DOJ KA TAN HO FER Radojka Tanhofer:

More information

AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC)

AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC) RELIGIJA I DRUŠTVO UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Mar ko Ni ko liã AK TU EL NI OD NO SI RI MO KA TO LIÅ KE (RKC) I SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE (SPC) SA ŸE TAK: Sve to sa vqe kao fi lo so fi ja ÿi vo ta po

More information

DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA

DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA drevne kulture DUHOVNI I VJERSKI ŽIVOT DREVNIH EGIPĆANA Marko Višić The author of the study The Spiritual and Religious Life of Ancient Egyptians written from the angle of natural philosophy, comprehensively

More information

OKLOP NO VO ZI LO(8H8) LA ZAR

OKLOP NO VO ZI LO(8H8) LA ZAR OKLOP NO VO ZI LO(8H8) LA ZAR Novi srpski brend Oklop no vo zi lo (8h8) la zar Novi srpski brend 2 He kle ro vi no vi mo de li pu {a ka Po meri specijalaca90 10 Ne ki no vi roboti Mehani~ka mula 13 Izra

More information

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1.

Summi triumphum. & bc. w w w Ó w w & b 2. Qui. w w w Ó. w w. w w. Ó œ. Let us recount with praise the triumph of the highest King, 1. Sequence hymn for Ascension ( y Nottker Balulus) Graduale Patavienese 1511 1. Sum Summi triumphum Let us recount ith praise the triumph of the highest King, Henricus Isaac Choralis Constantinus 1555 3

More information

Ra na kon zer va tiv na kri ti ka pro sve ti telj stva

Ra na kon zer va tiv na kri ti ka pro sve ti telj stva POLITIKOLOGIJA Pre gled ni na uč ni čla nak UDC Pri mljen: 27. marta 2015. 13.2 (44) Pre drag Kr stić 1 Uni ver zi tet u Be o gra du In sti tut za fi lo zo fi ju i dru štve nu te o ri ju Ra na kon zer

More information

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ.

Commissioned by Paul and Joyce Riedesel in honor of their 45th wedding anniversary. Lux. œ œ œ - œ - œ œ œ œ œ œ œ œ œ œ. œ œ œ œ œ œ œ œ œ. LK0-0 Lux/ a caella $2.00 Commissioned by aul and Joyce Riedesel in honor of their 5th edding anniversary. Offertorium and Communio from the Requiem Mass f declamatory - solo - - - - U Ex - au - di o -

More information

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac -

A TI,DIOS (You Are God) œ œ. œ œ œ œ. œ. œ. œ. Dios, Dios, God, we ac - Keyboard ITRO South erican Dance (q = ca. 80) TI,DIOS ( re God)....... the Se - the.. m Bilingual Spanish nglish.. % % Text: Spanish: Rosa María Icaza, VI, 1999, Mexican erican ultural enter. rights reserved.

More information

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All

A TI,DIOS (You Are God) INTRO South American Dance (q = ca. 80) Dm. œ œ. œ # œ œ œ œ. œ. œ. œ œ. j J œ. œ œ œ œ œ œ œ. ba - mos; you; All TI,DIOS ( re God) INTRO South erican Dance (q = ca 80) # %? Bilingual Spanish nglish? RFRIN: 1st time: ; reafter: Soprano/Melody F lto Tenor m claim ce - claim you; mos; you; Dios, Dios, God, J J Text:

More information

KLIMA(KS) PLANETE. Globalni sukob: CINIČNA STRATEGIJA PORICANJA. Nova karta sveta: PROMENE EKOSISTEMA. Regionalna strategija: U SUSRET IZAZOVIMA

KLIMA(KS) PLANETE. Globalni sukob: CINIČNA STRATEGIJA PORICANJA. Nova karta sveta: PROMENE EKOSISTEMA. Regionalna strategija: U SUSRET IZAZOVIMA KLIMA(KS) PLANETE Globalni sukob: CINIČNA STRATEGIJA PORICANJA Nova karta sveta: PROMENE EKOSISTEMA Regionalna strategija: U SUSRET IZAZOVIMA AUTORI Broj 1 2008 Glavni i odgovorni urednik Adele MAZZOLA

More information

RE LI GIJ SKO OBRA ZO VA WE I KUL TUR NI IDENTITET

RE LI GIJ SKO OBRA ZO VA WE I KUL TUR NI IDENTITET UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Ve sna Tri fu no viã RE LI GIJ SKO OBRA ZO VA WE I KUL TUR NI IDENTITET SAŸETAK: U radu je istaknut znaåaj prilagoðavawa nastavnih sadr - ÿaja u institucionalizovanom obrazovawu,

More information

Ipo kraj to ga, što se opre dje lje nje bi račko ga ti je la go to vo uopće ni je pro mi je ni lo u

Ipo kraj to ga, što se opre dje lje nje bi račko ga ti je la go to vo uopće ni je pro mi je ni lo u SadR@aj Sr bi ja na pre kret ni ci izme u ra di ka li za ci je i de mo kra ti za ci je..6,7 Međuna ci o nal ni in ci den ti u Voj vo di ni U ra lja ma po vi je sti i po li ti ke....8-11 In ter vju [ima

More information

И з д а в а ч к и с а в ј е т (Publishing Council) Дејан Мандић, Проф. др Дарко Антовић, Веселин Песторић, Биљана Ивановић, Невенка Митровић

И з д а в а ч к и с а в ј е т (Publishing Council) Дејан Мандић, Проф. др Дарко Антовић, Веселин Песторић, Биљана Ивановић, Невенка Митровић И з д а в а ч к и с а в ј е т (Publishing Council) Дејан Мандић, Проф. др Дарко Антовић, Веселин Песторић, Биљана Ивановић, Невенка Митровић Р е д а к ц и ј а (Editorial Staff) Веселин Песторић, Невенка

More information

KA KO PLI VA TI S AJ KU LA MA

KA KO PLI VA TI S AJ KU LA MA KA KO PLI VA TI S AJ KU LA MA Harvi Makej Kako plivati sa ajkulama Nadma {ite konkurente u prodaji, upravljanju, motivaciji i pregovaranju MONO & MAÑANA Naslov originala Har vey B. Mac kay SWIM WITH THE

More information

HRONIKA Mladi} u kri ze na sje ve ru Ko so va na po mo lu

HRONIKA Mladi} u kri ze na sje ve ru Ko so va na po mo lu www.glassrpske.com Petak 5. avgust 2011. Broj 12.587 Godina LXIX DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA Cijena 0.80 KM SRBIJA 30 dinara VIJESTI Do dik: Ko so vo ve} vi en sce na rio me u na ro dne za je

More information

Thomas Tallis Mass for 4 voices

Thomas Tallis Mass for 4 voices homas allis Mass for voices G-Lbl dd. M 1780-5 Edited for choir by effrey Quick homas allis: Mass in voices Edition by effrey Quick his is a practical edition meant to make this mass possible for mixed

More information

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO GODINE

STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO GODINE Crna Gora Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA U CRNOJ GORI DO 2020. GODINE OVA ZEMLJA NAM JE DOM Podgorica, decembar 2008. god. PREDGOVOR Zadovoljstvo mi je da vam

More information

KABLOVSKI DISTRIBUCIONI SISTEMI U SRBIJI: IZLAZAK IZ SIVE ZONE POSLOVAWA

KABLOVSKI DISTRIBUCIONI SISTEMI U SRBIJI: IZLAZAK IZ SIVE ZONE POSLOVAWA UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Bi qa na Rat ko viã We go van Vla di mir Ra den ko viã KABLOVSKI DISTRIBUCIONI SISTEMI U SRBIJI: IZLAZAK IZ SIVE ZONE POSLOVAWA SA ŸE TAK: Funk ci o ni sa we ka blov sko

More information

prese presses proizvedene u kija-inoxu made by kija-inox

prese presses proizvedene u kija-inoxu made by kija-inox prese proizvedene u kija-inoxu presses made by kija-inox NAŠE PRESE SU PATENTIRANE. BR. PATENTNE PRIJAVE: 2017/0571 OUR PRESSES IS PATENTED. Nr. PATENT APPLICATIONS: 2017/0571 Dobrodošli u Kija-Inox, mi

More information

IZAZOVI I ISKUŠENJA GOVORNIČKOG UMIJEĆA

IZAZOVI I ISKUŠENJA GOVORNIČKOG UMIJEĆA retorika IZAZOVI I ISKUŠENJA GOVORNIČKOG UMIJEĆA Radovan Radonjić This article is a short reminiscence of the role which the rhetoric had in the civilizational course of humanity. It is intended for those

More information

ZNA WE KAO ÅI NI LAC UNA PRE ÐE WA OR GAN SKE PRO IZ VOD WE NA GA ZDIN STVI MA VOJ VO DI NE 1

ZNA WE KAO ÅI NI LAC UNA PRE ÐE WA OR GAN SKE PRO IZ VOD WE NA GA ZDIN STVI MA VOJ VO DI NE 1 UDC Ori gi nal ni na uå ni rad Jo va na Åi kiã Ÿi vo jin Pe tro viã ZNA WE KAO ÅI NI LAC UNA PRE ÐE WA OR GAN SKE PRO IZ VOD WE NA GA ZDIN STVI MA VOJ VO DI NE 1 SAŸETAK: U radu se analiza uloga znawa

More information

C O R M E U M E S T T E M P L U M S A C R U M P A T R I C I A V A N N E S S

C O R M E U M E S T T E M P L U M S A C R U M P A T R I C I A V A N N E S S C O R M E U M E S T T E M P L U M S A C R U M (MY HEART IS A HOLY PLACE) text and music by P A T R I C I A V A N N E S S text transated into Latin by E D W A R D J. V O D O K L Y S, S. J. Cor meum est

More information

TEKST. ZA KNJIŽEVNOST U ŠKOLI BEOGRAD>JUNI>2012> Broj 5>Godina 2> Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije

TEKST. ZA KNJIŽEVNOST U ŠKOLI BEOGRAD>JUNI>2012> Broj 5>Godina 2> Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije TEKST ZA KNJIŽEVNOST U ŠKOLI BEOGRAD>JUNI>2012> URAČASOPIS Broj 5>Godina 2> Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije 2 Impresum Ружица Марјановић Ка бољој школи 04 16 20 28 Пети број Текстуре

More information

Digital Resources for Aegean languages

Digital Resources for Aegean languages Digital Resources for Aegean languages Objectives: Make digital texts available to: researchers non-specialists broader audience Keep editions updated Analysis tools: deciphering, linguistic analysis:

More information

Vodovod i kanalizacija, odbrana i Don Đovani najčešći

Vodovod i kanalizacija, odbrana i Don Đovani najčešći OBRAZOVANJE, DEMOKRATIJA I JAVNI INTERES PET VAJT S engleskog prevela Slobodanka Glišić Vodovod i kanalizacija, odbrana i Don Đovani najčešći su ponuđeni odgovori na anketno pitanje za koju se od tih stva

More information

Uvod. In tro duc tion. Sta tis tič ki re cen ze nt i sta tis tič ki ured nik. Sta tis ti cal re viewer and sta tis ti cal edi tor

Uvod. In tro duc tion. Sta tis tič ki re cen ze nt i sta tis tič ki ured nik. Sta tis ti cal re viewer and sta tis ti cal edi tor Izvorni Uvodnikznanstveni članak Original scientific Editorial article Mla den Pet ro več ki Ka ted ra za me di cin sku in for ma ti ku, Me di cin ski fa kul tet Sveu či liš ta u Ri je ci, i Kli nič ki

More information

ANCIENT GROOVE MUSIC ( ) Motets for Holy Week. Edited by BEN BYRAM WIGFIELD

ANCIENT GROOVE MUSIC ( ) Motets for Holy Week. Edited by BEN BYRAM WIGFIELD ANIENT GRE MSI ANTNI LTTI (1667-1740) Motets for Holy Week Edited by BEN BYRAM WIGFIELD 1. Arbor dignisma 2. nes No. 1 3. nes No. 2 4. Sepulto Dino 5. ere languores nostros.anientgroove.o.uk NTENTS 1.

More information

Sno vim dužno sni ci ma na čelu Hr vat sko na ci o nal no vi jeće na sta vlja ta mo gdje se

Sno vim dužno sni ci ma na čelu Hr vat sko na ci o nal no vi jeće na sta vlja ta mo gdje se I m p r e s s u m OSNIVAČ: Hrvatsko nacionalno vijeće g IZDAVAČ: Novinsko-izdavačka ustanova»hrvatska riječ«, Trg Cara Jovana Nenada 15/II, 24000 Subotica g UPRAVNI ODBOR: Lazar Baraković, Dušica Dulić,

More information

FLAT PANEL INFUSION DEMONSTRATION

FLAT PANEL INFUSION DEMONSTRATION FLAT PANEL INFUSION DEMONSTRATION DESCRIPTION This flat panel in fu sion dem on stra tion il lus trates the use of two dif fer ent flow me dia s, of which there are sev eral. Ad di tion ally, there are

More information

Ra di kal ski ba uk po nov no kruži Sr bi jom. Ono što se pri je, re ci mo, tri go di ne

Ra di kal ski ba uk po nov no kruži Sr bi jom. Ono što se pri je, re ci mo, tri go di ne sadr@aj URednikoVa Izbori u Srbiji skretanje udesno ili status quo...8,9 Postizborni incidenti Vandalizam s porukom?...10,11 Intervju Pere i{tvan~i}...12-14 Koncert u Petrovaradinu ^arolija stolje}ima

More information

DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ

DEUS CARITAS EST SATB Choir, Soloist, Organ. œ œ. œœœœœ. œ œœœ œ œ œ INTRODUCTION 4? 4? 4 4? q = c 72? 7? SAMPLE From the repertoire of the International Federation of Little Sgers (Foederatio Internationalis Pueri Cantores, FIPC) Bibliorum Sacrorum nova vulga editio Eng

More information

DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE

DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE DEMOKRATSKO OBRAZOVANJE EJMI GATMAN S engleskog prevela Slobodanka Glišić PREDGOVOR IZMENJENOM I DOPUNJENOM IZDANJU Najvažnije pitanje u političkoj teoriji obrazovanja kako tre ba obra zo va ti gra đa

More information

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ

Halina, Hesus. (Advent) œ N œ œ œ. œ œ œ œ œ. œ. œ œ œ œ. œ œ. C F G7sus4. œ. # œ œ J œ œ œ J. œ œ. J œ. # œ. # œ œ œ 2 Rene B avellana, S Keyboard INTRO/INAL (e = 144 152) Œ % RERAIN Slower (e = ca 92) Soprano % Alto Tenor Bass Ha - /E Slower (e = ca 92) li - na, He-sus, Ha - (Advent) 7 7sus4 # E/ # # # 7 7 Eduardo P

More information

Dejan Ilić Da li tre nut nu kri zu u Evrop skoj

Dejan Ilić Da li tre nut nu kri zu u Evrop skoj Ovaj razgovor napravljen je za Nacionalni audi o vi zu el ni in sti tut iz Var ša ve, u Polj skoj. Bi će ob ja vljen u pu bli ka ci ji ko ja će sa dr ža ti iz - vo de sa Evrop skog kon gre sa kul tu re,

More information

Alma Nemes. Transcribed from several period publications. - ma Ne - mes. w œ w. Ne - mes. w w w w. - mes, quae di - ce - re Cy - pris

Alma Nemes. Transcribed from several period publications. - ma Ne - mes. w œ w. Ne - mes. w w w w. - mes, quae di - ce - re Cy - pris SOPRANO ALTO TENOR BASS 4 2 4 2 4 2 4 2 - - ma Ne - s - ma Ne - s so - la ma Nes Transcribed from sever period publications # - - ma Ne - - s # Orlando di Lasso (c. 1532-1594) # - ma Ne - s so - la œ #

More information

Prevela Dragana Brajović

Prevela Dragana Brajović 2 3 IN DU SUN DA RE SAN Prevela Dragana Brajović 4 5 Na slov or i g i na l a In du Sun d a re s an The Splen dor of Si len ce Copyright 2006 by In du Sun da re san First published by Atria Books, a trademark

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

Copyright Aleksandar Gajović, Copyright 2008 ovog izdanja, LA GU NA

Copyright Aleksandar Gajović, Copyright 2008 ovog izdanja, LA GU NA I S T O R I J S K I V E L I K I V R E M E P L O V A l e k s a n d a r G a j o v ić Copyright Aleksandar Gajović, 2008 Copyright 2008 ovog izdanja, LA GU NA Knjigu Veliki istorijski vremeplov po sve ću

More information

G o ran Se ku lo vi}, od go -

G o ran Se ku lo vi}, od go - LIST PROSVJETNIH, KULTURNIH I NAU^NIH RADNIKA CRNE GORE,,GRLICA,,, prva crnogorska periodi~na publikacija (Cetiwe, 1835),,PROSVJETA,,, list za {kolu i crkvu (Cetiwe, 1889 1901),,PROSVJETNI RAD,, (od 15.

More information

a suite of three songs about childhood, for SATB chorus and piano

a suite of three songs about childhood, for SATB chorus and piano Niño (Boy) a suite of three songs aout childhood, for SATB chorus and iano 1 Agua, Dónde Vas (Water, Where Are You Going) 1:35 2 Canción Tonta (Silly Song) 1:05 3 De Casa En Casa (rom House to House) 2:15

More information

Ecce dies venit desideratus

Ecce dies venit desideratus Bartolomeo Spontone (1530 - c. 1592) Ecce dies venit desideratus à 7 Transcribed and edited by Leis Jones Source: The source comprises telve partbooks, the title pages of hich read: [PART NAME IN LATIN]/RELIQUIAE/SACRORUM/CONCENTUUM/GIOVAN

More information

Komparativna analiza grafièke dokumentacije Maksimira. Comparative Analysis of the Graphic Documentation of Maksimir

Komparativna analiza grafièke dokumentacije Maksimira. Comparative Analysis of the Graphic Documentation of Maksimir Znanstveni prilozi Scientific Papers 10[2002] 1[23] PROSTOR 61 BRUNO MILIÆ Sveuèilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Pregledni znanstveni èlanak UDK 712.01:75.047 (497.5

More information

mentacija Stav Kampanje javn e politike Istraživanja Kampa politike Istraživanja čne politike Istraživa Istraživanja Analize vanj alize

mentacija Stav Kampanje javn e politike Istraživanja Kampa politike Istraživanja čne politike Istraživa Istraživanja Analize vanj alize ran politike Istraživanja ja Praćenje i procena Kampanje javnog zagovaranja Istraživanja Analize ISSN 2334-7945 enje i procena Argumentacij e politike Istraživanja Kampa Praćenje i procena Analize Istraživ

More information

Predmoderni grad sjeverozapadne Hrvatske primjer Varaždina *

Predmoderni grad sjeverozapadne Hrvatske primjer Varaždina * Rad. Inst. povij. umjet. 31/2007. (131 152) Ratko Vučetić: Predmoderni grad sjeverozapadne Hrvatske primjer Varaždina Ratko Vučetić In sti tut za po vi je st um jet nos ti Predmoderni grad sjeverozapadne

More information

This work was created for a charity, and you may freely make printed copies from this PDF data for your performance until Dec 31, 2022.

This work was created for a charity, and you may freely make printed copies from this PDF data for your performance until Dec 31, 2022. This ork as created or a charity, and you may reely make rinted coies rom this D data or your erormance until Dec 31, 2022 lease inorm isemanroectcom or erormances and recordins This ork as created or

More information

LJERKA BIONDIÆ. Galiæ, Drago Ibler, Drago Novakova ulica terasasto stanovanje Zagreb. Ibler, Drago Novakova Street terraced housing Zagreb

LJERKA BIONDIÆ. Galiæ, Drago Ibler, Drago Novakova ulica terasasto stanovanje Zagreb. Ibler, Drago Novakova Street terraced housing Zagreb Znanstveni prilozi Scientific Papers 10[2002] 1[23] PROSTOR 51 LJERKA BIONDIÆ Sveuèilite u Zagrebu Arhitektonski fakultet HR - 10000 Zagreb, Kaèiæeva 26 Prethodno priopæenje UDK 728.31:719.621 (497.5 Zagreb),

More information

Pregledni članak. In tro duc tion. Uvod. Si mo na Jur ko vič 1, Joško Os red kar 1, Ja nja Ma rc 2. Sa že tak. Ab stra ct

Pregledni članak. In tro duc tion. Uvod. Si mo na Jur ko vič 1, Joško Os red kar 1, Ja nja Ma rc 2. Sa že tak. Ab stra ct Pregledni članak Review Si mo na Jur ko vič 1, Joško Os red kar 1, Ja nja Ma rc 2 1 Kli nič ki za vod za ke mi ju i bio ke mi ju, Sveu či lišni me di cin ski cen tar Ljub lja na, Ljub lja na, Slo ve nia

More information

Elektroprivreda NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN JUBILEJ 100 GODINA ELEKTROPRIVREDE. Novembar 2010 List Elektroprivreda 1

Elektroprivreda NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN JUBILEJ 100 GODINA ELEKTROPRIVREDE. Novembar 2010 List Elektroprivreda 1 Elektroprivreda List Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić GODINA: XXXII BROJ 324 NIKŠIĆ 30. NOVEMBAR 2010. ISSN 1805136 NIZOM SVEČANOSTI OBILJEŽEN JUBILEJ 100 GODINA ELEKTROPRIVREDE Novembar 2010 List Elektroprivreda

More information

Claudio Merulo ( ) Ave gratia plena. Transcribed and edited by Lewis Jones

Claudio Merulo ( ) Ave gratia plena. Transcribed and edited by Lewis Jones Claudio Merulo (1533-1604) Ave gratia plena à8 Transcried and edited y Leis Jones Source: Sacrorum Concentuum (1594) Venice: Gardano. No. 1 The title-page of each partook reads: [PART NAME IN LATIN]/SACRORVM/CONCENTVVM/Octonis,Den:

More information

Liberalna država mora biti neutralna. To znači da

Liberalna država mora biti neutralna. To znači da MINISTARSTVO MITA RASTISLAV DINIĆ Liberalna država mora biti neutralna. To znači da ona mo ra prav da ti svo je od lu ke jav nim raz lo zi ma raz lo - zima koje mogu da prihvate svi njeni građani, bez

More information

POLOŽAJ RANJIVIH GRUPA NA TRŽIŠTU RADA SRBIJE

POLOŽAJ RANJIVIH GRUPA NA TRŽIŠTU RADA SRBIJE Evropska unija Srbija Srbija Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) je globalna razvojna mreža koja se zalaže za promene i obezbeđuje pristup znanju, iskustvima i resursima neophodnim za bolji život

More information

E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M U S I C. Puer Natus in Bethlehem. A Child Is Born in Bethlehem. Arranged by Robert G.

E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M U S I C. Puer Natus in Bethlehem. A Child Is Born in Bethlehem. Arranged by Robert G. 30140893 Arr Robert G arrell 30140894 (PD) SATB Choir and Organ E X C E L L E N C E I N S A C R E D C H O R A L M S I C A Child Is Born in Bethlehem Arranged by Robert G arrell ROM THE COLLECTION God Be

More information

[IRJENJE GOZDA NA KRASU KOT DEJAVNIK PROSTORSKEGA RAZVOJA

[IRJENJE GOZDA NA KRASU KOT DEJAVNIK PROSTORSKEGA RAZVOJA Geografski vestnik 83-2, 2011, 67 80 Razgledi RAZGLEDI [IRJENJE GOZDA NA KRASU KOT DEJAVNIK PROSTORSKEGA RAZVOJA AVTOR dr. Dra go Klad nik Znans tve no ra zi sko val ni cen ter Slo ven ske aka de mi je

More information

Др Вељ ко Ђу рић Ми ши на, музејски саветник Му зеј жр та ва ге но ци да, Бе о град

Др Вељ ко Ђу рић Ми ши на, музејски саветник Му зеј жр та ва ге но ци да, Бе о град Годишњак за истраживање геноцида, св. 9, 2017. 272-726.3:929 Паршић Ј. 1941/1944 (093.2) 341.485(=163.41)(497.6) 1942/1945 (093.2) 341.485(=411.16)(497.6) 1942/1945 (093.2) COBISS.SR-ID 232060684 Др Вељ

More information

DRUGO, DOPUNJENO IZDANJE

DRUGO, DOPUNJENO IZDANJE 2 3 VRHUNCI FANTASTIKE, knji ga 1 Hauard F. Lavkraft, NEKRONOMIKON Copyright 2008, 2012 EVEREST MEDIA Iz da va~ EVE REST ME DIA 11070 No vi Be o grad Na rod nih He ro ja 32/16 Po {tan ski fah 19 www.eve

More information

Translation and Pronunciation Guide. Preview Only

Translation and Pronunciation Guide. Preview Only 2 Translation and Pronunciation Guide Vedi! le osche notturne spoglie (Look! see how the darkness o night is liting) [ve-di lε o-skε not-tur-nε spɔ-ʎε] de cieli sveste l immensa vôlta: (and revealing the

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 18,19,20.

CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 18,19,20. CRNOGORSKA SPORTSKA AKADEMIJA, Sport Mont časopis br. 18,19,20. Izet Kahrović, dr Be nin Mu rić, Oliver Radenković De part man za bio-he mij ske i me di cin ske nauke, Državni univerzitet u Novom Pazaru

More information

SIN GLE BOND HOSE CLAMPS

SIN GLE BOND HOSE CLAMPS Sec. 24 YOKE ENDS & HOSE CLAMPS Zinc Fin ished Drop Forged Yoke Ends Ad just able Auveco T Dimensions In Inches Unit Part No. Tap Size A B C D E F G H K Pkg. 10737 1/4-28 2 7/16 7/16 1-1/4 9/32 5/8 1/4

More information

PRIKAZI. Glasnik Etnografskog instituta SANU, kw. ß ßÇ Bulletin of the Ethnographical Institute SASA, vol. L LI Beograd

PRIKAZI. Glasnik Etnografskog instituta SANU, kw. ß ßÇ Bulletin of the Ethnographical Institute SASA, vol. L LI Beograd Glasnik Etnografskog instituta SANU, kw. ß ßÇ Bulletin of the Ethnographical Institute SASA, vol. L LI Beograd 2002 2003 PRIKAZI Tatomir Vukanovi}, ENCIKLOPEDIJA ~i {}e we i brisawe Sr ba socijalisti~koj

More information

v is like Castilian b, a bilabial fricative. r is a lingual trill, h strongly aspirated.

v is like Castilian b, a bilabial fricative. r is a lingual trill, h strongly aspirated. dulces exuuiae dum fata deusque sinebat seet castoff garments, hile fate and god alloed, accipite hanc animam meque his ex soluite take this spirit and me from these cares curis. Relieve. Uixi et quem

More information

POGRE[KI PRI MERITVAH PADAVIN IN METODE POPRAVLJANJA MERJENIH PADAVIN

POGRE[KI PRI MERITVAH PADAVIN IN METODE POPRAVLJANJA MERJENIH PADAVIN Geografski vestnik 82-2, 2010, 59 73 Metode METODE POGRE[KI PRI MERITVAH PADAVIN IN METODE POPRAVLJANJA MERJENIH PADAVIN AVTORICI Ur{ ka Bajc, dr. Moj ca [raj Fa ku te ta za grad be ni{ tvo in geo de zi

More information

Biblioteka POSEBNA IZDANJA. Naslov originala PLATO NOT PROZAC! APPLYING ETERNAL WISDOM TO EVERYDAY PROBLEMS Lou Marinoff, PH.D.

Biblioteka POSEBNA IZDANJA. Naslov originala PLATO NOT PROZAC! APPLYING ETERNAL WISDOM TO EVERYDAY PROBLEMS Lou Marinoff, PH.D. www.dereta.rs Biblioteka POSEBNA IZDANJA Urednik izdanja Aleksandar Šurbatović Naslov originala PLATO NOT PROZAC! APPLYING ETERNAL WISDOM TO EVERYDAY PROBLEMS Lou Marinoff, PH.D. Copyright 1999 by Lou

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

KON KU RENT NOST HR VAT SKE RAD NE SNA GE

KON KU RENT NOST HR VAT SKE RAD NE SNA GE KONKURENTNOST HRVATSKE RADNE SNAGE Urednici Predrag BejakoviÊ i Joseph Lowther KON KU RENT NOST HR VAT SKE RAD NE SNA GE KON KU RENT NOST HR VAT SKE RAD NE SNA GE Izdavač Institut za javne financije, Zagreb,

More information

THE INFLUENCE OF DANCE EXPERIMENTAL PROGRAM ON THE MUSICALITY LE VEL OF 1 st _YEAR STU DENTS OF FA CULTY OF SPORT AND PHYSI CAL EDU CA TION

THE INFLUENCE OF DANCE EXPERIMENTAL PROGRAM ON THE MUSICALITY LE VEL OF 1 st _YEAR STU DENTS OF FA CULTY OF SPORT AND PHYSI CAL EDU CA TION časopis br. 18,19,20. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont Radisavljević, L. (1992). Ritmič ko sport ska gim nastika. Be o grad: FFK Be o grad. Volf-Cvi tak, J. (2004). Rit mička gimnastika. Za greb:

More information

Verbum caro factum est

Verbum caro factum est Edited by ason Smart erbum caro factum est ohn Sheppard (d.1558) 3 rulers of the choir er - bum Treble Mean Countertenor 1 er - Countertenor 2 Tenor [Missing] er - bum ca - ass ca - ro. er - bum ca - ro

More information

Predmet rada je medijsko izveštavanje o nasilju nad ženama u porodici i u partnerskim

Predmet rada je medijsko izveštavanje o nasilju nad ženama u porodici i u partnerskim TEMIDA 2016, vol. 19, br. 1, str. 63-82 ISSN: 1450-6637 DOI: 10.2298/TEM1601063R Originalni naučni rad Primljeno: 15.2.2016. Odobreno za štampu: 15.5.2016. Novi trendovi u viktimološkoj teoriji i praksi:

More information

ODA KLE PO SMA TRA MO: ADRI JEN RIČ I RE KON STRUK CI JA AME RIČ KOG PRO STO RA

ODA KLE PO SMA TRA MO: ADRI JEN RIČ I RE KON STRUK CI JA AME RIČ KOG PRO STO RA IME Vivijam S. Vadel ODA KLE PO SMA TRA MO: ADRI JEN RIČ I RE KON STRUK CI JA AME RIČ KOG PRO STO RA Početkom osamdesetih godina dvadesetog veka, Adrijen Rič je menjala svoju poziciju, kako u geografskom

More information

" Voting Place " " Prince William County, Virginia Gainesville Election District Voting Precincts and Voting Places EVERGREEN BATTLEFIELD ALVEY

 Voting Place   Prince William County, Virginia Gainesville Election District Voting Precincts and Voting Places EVERGREEN BATTLEFIELD ALVEY GROVETON PAGELAN LN MOUNTAIN Prince William County, Virginia Gainesville Election istrict Voting Precincts and Voting Places EVERGREEN LOGMILL JAMES MAISON HY 15 Voting Place 401 Evergreen Precinct Evergreen

More information

ČASOPIS O VIKTIMIZACIJI, LJUDSKIM PRAVIMA I RODU Br. 2, godina 18, Jun c m y k SEKUNDARNA VIKTIMIZACIJA I PODRŠKA ŽRTVAMA

ČASOPIS O VIKTIMIZACIJI, LJUDSKIM PRAVIMA I RODU Br. 2, godina 18, Jun c m y k SEKUNDARNA VIKTIMIZACIJA I PODRŠKA ŽRTVAMA UDK 343.98 ISSN 1450-6637 ČASOPIS O VIKTIMIZACIJI, LJUDSKIM PRAVIMA I RODU Br. 2, godina 18, Jun 2015. c m y k Tema broja SEKUNDARNA VIKTIMIZACIJA I PODRŠKA ŽRTVAMA Izdaju: Viktimološko društvo Srbije

More information

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:

KAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA: Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov

More information

OZNA PRO TIV ÑNARODNIH NEPRIJATEQAî U SRBIJI DVA DOKUMENTA

OZNA PRO TIV ÑNARODNIH NEPRIJATEQAî U SRBIJI DVA DOKUMENTA KOSTA NIKOLI] BOJAN DIMITRIJEVI] Institut za savremenu istoriju UDK: 323.281(497.11)î1944î(093.2) ; 351.746.1(497.1)î1944î(093.2) ID: 180061452 OZNA PRO TIV ÑNARODNIH NEPRIJATEQAî U SRBIJI 1944. DVA DOKUMENTA

More information

EKONOMSKI VIDICI. DRU[TVO EKONOMISTA BEOGRADA osnovano 1932 TEMATSKI BROJ. Godina XVII PRIVREDNI SRBIJE MOGU]NOSTI I OGRANI^ENJA.

EKONOMSKI VIDICI. DRU[TVO EKONOMISTA BEOGRADA osnovano 1932 TEMATSKI BROJ. Godina XVII PRIVREDNI SRBIJE MOGU]NOSTI I OGRANI^ENJA. ISSN 0354-9135 UDK-33 DRU[TVO EKONOMISTA BEOGRADA osnovano 1932 TEMATSKI BROJ EKONOMSKI VIDICI PRIVREDNI PREOBRA@AJ SRBIJE MOGU]NOSTI I OGRANI^ENJA Godina XVII Broj 4 Vrdnik, 06 07 decembar, 2012. Èasopis

More information

TOURS. Day Tours from York Whitby. North York Moors. The Yorkshire Dales.

TOURS. Day Tours from York Whitby. North York Moors. The Yorkshire Dales. TOURS 2018-2019 Day Tours from York Whitby North York Moors The Yorkshire Dales Castle Howard The Lake District 01904 405341 www.mountain-goat.com1 Welcome to Yorkshire 1972 Established in 1972 Small group

More information

Ispitaćemo neke od pretpostavki i širi kulturni kontekst

Ispitaćemo neke od pretpostavki i širi kulturni kontekst KLASA I PEDAGOGIJE: VIDLJIVE I NEVIDLJIVE BASIL BERNSTEIN S engleskog preveo Đorđe Tomić Ispitaćemo neke od pretpostavki i širi kulturni kontekst određenog oblika pedagogije predškolskog i školskog nivoa,

More information

Series 1: Pre-Senatorial Series, ; bulk cubic feet consisting of 79 folders, 3 photographs, and 2 oversize items.

Series 1: Pre-Senatorial Series, ; bulk cubic feet consisting of 79 folders, 3 photographs, and 2 oversize items. Series 1: Pre-Senatorial Series, 1879-1972; bulk 1929-1930 3 cubic feet consisting of 79 folders, 3 photographs, and 2 oversize items. The Pre-Senatorial Series consists of advertisements, biographical

More information

F-92. Catchment Area : 11,250 km 2. Hình 7.1 Mô hình sơ đồ cân bằng nước (Lưu vực sông Bằng Giang & Kỳ Cùng) Bang Giang - Ky Cung River Basin

F-92. Catchment Area : 11,250 km 2. Hình 7.1 Mô hình sơ đồ cân bằng nước (Lưu vực sông Bằng Giang & Kỳ Cùng) Bang Giang - Ky Cung River Basin Bang Giang - Ky Cung River Basin Catchment Area : 11,250 km 2 Ban Lai Dam Effect.Vol: 310.5 million m3 Bang Giang River Basin 550 Ky Cung Bang Giang Present 8,900 Present 16,600 2010 19,100 2010 35,400

More information

Giovanni Gabrieli (c ) Ego dixi, Domine. à 7. Transcribed and edited by Lewis Jones

Giovanni Gabrieli (c ) Ego dixi, Domine. à 7. Transcribed and edited by Lewis Jones Giovanni Gabrieli (c. 1555-1612) go dixi, Domine à 7 Transcribed and edited by Leis Jones Source: certi, 159 The source comprises telve partbooks, the title pages of hich re: [PART NAM IN ITALIAN]/CONCRTI/DI

More information

Dr Dra gan Kri vo ka pić Mr Boris Nikolić Fa kul tet za sport i fi zičko vaspitanje, Nikšić

Dr Dra gan Kri vo ka pić Mr Boris Nikolić Fa kul tet za sport i fi zičko vaspitanje, Nikšić časopis br. 18,19,20. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont Dr Dra gan Kri vo ka pić Mr Boris Nikolić Fa kul tet za sport i fi zičko vaspitanje, Nikšić MOGUĆ NOST PRE DIK CI JE USPJE ŠNO STI KOŠARKAŠA

More information

TO LET TITHEBARNPROJECT.COM

TO LET TITHEBARNPROJECT.COM TITHEBARPROJECT.COM UIQUE OPPORTUITY FOR A COFFEE + BAR OPERATOR I LIVERPOOL CITY CRE, GROUD FLOOR + BASEM SPACE FROM 1,754 TO 4,200 SQ FT TO L We want someone with vision to create a buzzing bar for the

More information

Foto: Muhamed TUNOVI]

Foto: Muhamed TUNOVI] Foto: Muhamed TUNOVI] 22 Pogledi 19. oktobar/listopad 2013. Fudbalska reprezentacija BiH ide u Brazil Zaslu`ili su da i Savez Mada kod nas nije pristojno pitati bilo {ta kada je rije~ o parama, vjerujemo

More information

- 3. Nihil Sum - b b. œ œ œ œ. œ œ. œ œ œ. œ œœ. œ œ. œ p œ. Œ œ. P œ n. œ œ œ œ œ. P œ œœ. Cantata Amoris. Sop. Alt. Ten. Bas.

- 3. Nihil Sum - b b. œ œ œ œ. œ œ. œ œ œ. œ œœ. œ œ. œ p œ. Œ œ. P œ n. œ œ œ œ œ. P œ œœ. Cantata Amoris. Sop. Alt. Ten. Bas. o lt en as Cantata moris eriously 8 15 i i i i ca ri lo - quar et an - ge - lo - - - lo - quar et an - ge - lo - - - lo - quar et an - ge - lo quar et an - ge lo - - - lo rum rum ca - ri - ta - tem - tem

More information

Two At tempts at Gro un ding So cial Critique in Ordinary Actors Perspectives: The Cri ti cal The o ri es of Nancy Fra ser and Axel Hon neth

Two At tempts at Gro un ding So cial Critique in Ordinary Actors Perspectives: The Cri ti cal The o ri es of Nancy Fra ser and Axel Hon neth UDK: 316.257 FILOZOFIJA I DRUŠTVO XXV (3), 2014. DOI: 10.2298/FID1403029I Original scientific paper Mar jan Iv ko vić Institute for Philosophy and Social Theory Uni ver sity of Bel gra de Two At tempts

More information

Dr Vladimir Marinković Fa kul tet za me nadž ment u spor tu, Beograd

Dr Vladimir Marinković Fa kul tet za me nadž ment u spor tu, Beograd časopis br. 5,6,7. MONTENEGRIN SPORT ACADEMY, Sport Mont Dr Vladimir Marinković Fa kul tet za me nadž ment u spor tu, Beograd 740 ETI KA I PO SLO VA NJE U SPOR TU - PRI LOG STRA TE GI JI DRUŠTVENO ODGOVORNOG

More information

Alma redemptoris mater

Alma redemptoris mater Jean L Héritier Alma redemptoris mater (Marian antiphon) S.S.A.T.B. ed. S. Biazeck Sources: Cappella Sistina, MS 26, ff. 143v-147r, 1515 1521. EDITORIAL NOTES Secundus lier cum quinque vocius. Antonio

More information

Prema istraživanjima javnog mnjenja veliki broj građana je za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, ali njihovo razumevanje i saznanje o procesu

Prema istraživanjima javnog mnjenja veliki broj građana je za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, ali njihovo razumevanje i saznanje o procesu 1 Prema istraživanjima javnog mnjenja veliki broj građana je za pristupanje Srbije Evropskoj uniji, ali njihovo razumevanje i saznanje o procesu pristupanja i izazovima sa kojima ćemo se susretati je ograničeno.

More information

Dra gu tin Mo rak za ne ma re ni ki par našeg 19. sto ljeća

Dra gu tin Mo rak za ne ma re ni ki par našeg 19. sto ljeća Rad. Inst. povij. umjet. 31/2007. (221 240) Irena Kraševac: Dragutin Morak zanemareni kipar našeg 19. stoljeća Ire na Kra še vac In sti tut za po vi je st um jet nos ti, Zag reb Dra gu tin Mo rak za ne

More information

Hiking Hillw alking 2009

Hiking Hillw alking 2009 Hiking Hillw alking 2009 Over seas Visit o r s w h o w en t h ikin g/ an d o r h illw alkin g w h ile in Ir elan d sp en t an est im at ed 494 m illio n in 2009. Holidaym aker s Overseas Part icipant s

More information

Sumus Domus Domini. commissioned by the Archdiocese of Los Angeles in thanksgiving for the new Cathedral of our Lady of the Angels. Gm F/A Dm.

Sumus Domus Domini. commissioned by the Archdiocese of Los Angeles in thanksgiving for the new Cathedral of our Lady of the Angels. Gm F/A Dm. 2 Spah Traslatio Rocío Ríos ad Kathlee Orozco Sumus omus omii commsioed y rchdiocese o Los geles i thaksgivig or e adral o our Lady o gels hrpher Walker Keyoard % % % Soprao l Teor Bass (rall.) INTRO (q

More information

Human Rights Yearbook : Burma 88 HRDU. shot dead. Site of killing Note. Khao, Kaeng Kham tract, Kunhing township. old village of Sai

Human Rights Yearbook : Burma 88 HRDU. shot dead. Site of killing Note. Khao, Kaeng Kham tract, Kunhing township. old village of Sai 88 HRDU 1 Loong maha 40 1 Nai Loo 37 1 Ka Ling 40 1 Sa Ling 38 1 Ae Nang 20 1 16.06.97 Ping Nya 42 Quarter 3, Kunhing 1 Kaw Win Ta LIB 513 on the way to the old village of Sai Khao, Kaeng Kham tract, Kunhing

More information

OBSOLETE DESIGN DATA DELUGE VALVE FOAM/WATER SYSTEM USING AFFF OR ARC. March 1, Foam 20a

OBSOLETE DESIGN DATA DELUGE VALVE FOAM/WATER SYSTEM USING AFFF OR ARC. March 1, Foam 20a March 1, 2001 Foam 20a 1. DESCRIPTION A De luge Blad der Tank Foam/Wa ter Sys tem is a stan dard de luge sys tem ca - pa ble of dis charg ing a foam/wa ter so lu - tion au to mat i cally through open sprin

More information

Ek spre sio nis tička dio ni ca u opu su ki pa ra Jur ja Škar pe

Ek spre sio nis tička dio ni ca u opu su ki pa ra Jur ja Škar pe Rad. Inst. povij. umjet. 31/2007. (283 296) Vinko Srhoj: Ekspresionistička dionica u opusu kipara Jurja Škarpe Vinko Srhoj Sveu či liš te u Zad ru, Od jel za po vi je st um jet nos ti Ek spre sio nis tička

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

POSTAVENIE FÚ ZIÍ A AK VI ZÍ CIÍ V GLO BA LI ZÁ CII SVE TO - VÉ HO HOS PO DÁR STVA

POSTAVENIE FÚ ZIÍ A AK VI ZÍ CIÍ V GLO BA LI ZÁ CII SVE TO - VÉ HO HOS PO DÁR STVA POSTAVENIE FÚ ZIÍ A AK VI ZÍ CIÍ V GLO BA LI ZÁ CII SVE TO - VÉ HO HOS PO DÁR STVA Pe ter BA LÁž, Eko no mic ká uni ver zi ta v Bra ti sla ve 1. Úvod Po stu pu jú ca glo ba li zá cia vo sve to vom hos

More information