Ra di kal ski ba uk po nov no kruži Sr bi jom. Ono što se pri je, re ci mo, tri go di ne

Transcription

1

2

3 URednikoVa Izbori u Srbiji skretanje udesno ili status quo...8,9 Postizborni incidenti Vandalizam s porukom?...10,11 Intervju Pere i{tvan~i} Koncert u Petrovaradinu ^arolija stolje}ima stvarana...18,19 Mjerenje vremena novogodi{nja pri~a...20,21 Instrument vojvođanske ravnice tamburica du{om svira...36,37 Hrckov kutak...38,39 Naši u bijelome svijetu igor Palotay...41 impressum Fotografija na naslovnoj strani: Ladislav suknovi} osnivač: Skupština Autonomne Pokrajine Vojvodine g izdavač: Novinsko-izdavačka ustanova»hrvatska riječ«, Trg cara Jovana Nenada 15/II, Subotica g upravni odbor: Mr. Mato Groznica (predsjednik), Dušica Dulić, Kalman Kuntić, Marija P. Matarić, Dražen Prćić, Stipan Stipić, Zvonko Sarić, Zvonko Tadijan, Tomislav Žigmanov g direktor i v. d. GlavnoG i odgovornog urednika: Zvonimir Perušić g redakcija: Ivan Andrašić, Dušica Dulić, Jasminka Dulić, Ivan Ivković Ivandekić, Vesela Laloš, Dražen Prćić, Zvonko Sarić, Mirko Sebić, Robert G. Tilly g tehnički urednik: Boris Oblak g tehnički administrator: Thomas Šujić g administracija: Zorica Tikvicki, Zdenka Sudarević g lektorica: Katarina Vasiljčuk g telefon: / / g Žiro račun: g hrvatska.rijec@suonline.net g Web: g tisak:»dnevnik«holding sa p.o. Novi Sad,»Dnevnik«Štamparija g List je registriran kod Sekretarijata za informiranje Skupštine AP Vojvodine pod rednim brojem 73. g List je oslobođen poreza na promet na osnovu mišljenja Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje i kulturu; broj / od godine Radikalski bauk Ra di kal ski ba uk po nov no kruži Sr bi jom. Ono što se pri je, re ci mo, tri go di ne čini lo ne za mi sli vim i za u vi jek ne mo gućim, upra vo nam se do gađa: sa mo kraj njim na po rom, uz mno ga od ri ca nja i ustup ke, pa i uz po ne ko gaženje vla sti te ri ječi, ova ze mlja može za držati de mo krat ski i pro e u rop ski kurs u ne po - sred noj bu dućno sti. Ne bu de li pa me ti i od go vor no sti, eto na ma za ko ji mje sec do - bro zna nih li ca, s po zna tom ide o lo gi jom, iko no gra fi jom i re to ri kom, ali ne više kao ga lamdžij skih opor be nja ka, ne go u Vla di, na po slu ko jim su se i ba vi li ti je kom naj - mračni jeg de se tljeća u no vi joj po vi je sti Sr bi je. Na kon ovih iz bo ra, ne ki ana li tičari spo mi nju prin cip di ri gi ra ne de mo kra ci je, pod sjećajući na pr ve iz bo re u Nje mačkoj po sli je Dru go ga svjet skog ra ta. Da ti iz - bo ri ta da ni su održani pod ne skri ve nim usmje ra va njem od stra ne oku pa cij skih sa - ve zni ka i pod ne baš ide al nim de mo krat skim uvje ti ma, kažu oni, Hi tle ro vi bi sljed - be ni ci opet došli na vlast. Da Mi lošević ni je u Shce ve nin ge nu, sad bi već vje ro jat no bio pred sjed nik države. Ne za vi sno sud stvo sva ka ko bi našlo načina da ga iz ba vi iz ob ruča op tužbi, pa bi an ti e u rop ska i an ti ci vi li za cij ska ko a li ci ja, mo men tal no za o gr nu ta ra di kal skim plaštom, ima la i svo ga sve opće po zna tog pred vod ni ka. A, to što je spo me nu ti da - le ko odav de, naj sku plje je pla ti la stran ka ko ja je i naj za služni ja za to, što mu se ipak su di. Ta ko je to u po li ti ci. Po ka za lo se, ta kođer, do kle je do ve la fa na tična kam pa nja ot kri va nja mi ni star skih afe ra i br ljo ti na, i tko je od to ga je di ni pro fi ti rao. A, što ćemo s to le ran ci jom? Iz u zi ma jući ne ko li ko sje ver no bačkih općina, ci je la je Sr bi ja po tvr di la ka ko joj je do ma nji na sta lo kao i do lanj sko ga sni je ga. Stran ke na ci o nal nih ma nji na, or ga ni zi ra ne u Ko a li ci ju za to le ran ci ju, is pa le su iz utr ke u ko joj su io na ko ima le ne ve li ke šan se. Ma njin skim eli ta ma sa da pre o sta je re de fi ni - ra nje vla sti tih plat for mi i po kušaj da se iz bo re za dru gačiji, ne tržišni pri stup su dje - lo va nju u po li tičkom živo tu države. A mo gla bi se us put pre i spi ta ti i ne ka dru ga, do sa da od sa mih ma njin skih pr va ka ve o ma hva lje na za kon ska rješenja, ko ji ma se na - kon li sto pa da go di ne re gu li ra ju ma njin ska pi ta nja. Građan ske stran ke u Sr bi ji ni su shva ti le da su ma nji ne or gan ski dio de mo krat - skog ustro ja ove ze mlje. Stran ke re form skog je zgra DOS-a u ključnom su tre nut ku osta vi le na cje di lu ma njin ske stran ke, i to po ri ječima ne kih od ak te ra pre go vo ra, na ne ko rek tan način, pre pu sti le ih nji ho vom ogra ničenom bi račkom ti je lu, prak - tički im od u ze le mo gućnost ula ska u Skupšti nu, a ti me i od ba ci le 160 ti suća gla - sača, ko ji bi im ite ka ko do bro došli u kraj njem sko ru. Tih 160 ti suća gla so va naj - većim di je lom otišlo je oni ma od ko jih ni de mo kra ci ja ni bu dućnost neće ima ti ko - ri sti. Je li do volj no za na uk? Z. P. tjednik Četvrtak, Milijuni ljudi širom svijeta na gradskim trgovima dočekali Novu godinu petak, subota, Sve parlamentarne stranke odbacuju prijedlog DSS-a o koncentracionoj vladi József Kasza: Srbija se poslije izbora nije približila Europi, nego se tri koraka udaljila od nje Ivo Sanader: Srpska manjina je, kao i sve druge manjine, jedno obogaćenje, a ne problem za našu zemlju ponedjeljak, srijeda, nedjelja, Srušen i razbijen križ kod Male Bosne, sela nastanjenog u većini Hrvatima, na putu Subotica-Sombor Miodrag Isakov: Organizirati izvanredne izbore za predstavnike nacionalnih manjina Pravoslavni vjernici proslavili Božić utorak, siječnja

4 KAKO, MOLIM? PRE MA LO PO U KE No vo na sta le okol no sti i iz bor ni re zul - ta ti u Sr bi ji idu na ru ku hr vat skoj kan - di da tu ri za Eu rop sku uni ju. Hr vat ska će ti me još više do bi ti na uvjer lji vo sti i ubr za nom pri ključenju Eu rop skoj uni ji, jer će se vi dje ti da je u raz vo ju de mo kra ci je Hr vat ska li der u re gi ji. Hr vat ski pri mjer može bi ti svi ma dru - gi ma mo tiv da i oni učine po treb ne de mo krat ske is ko ra ke. Sr bi ja je go di ne ima la pet i pol ti suća do la ra po sta nov ni ku, a sa da ti suću i pet sto do - la ra. Svat ko bi sa da tražio iz laz u ak ti vi ra nju pri vre de, su rad nji sa su sje di ma u pro na laženju no vih tržišta i de mo kra ti za ci ji društva. A do bi va mo obr nu ti pro ces vraćanje ne ka kvim po vi je snim mi - to vi ma, po li ti ci ko ja je doživje la ap so lut ni ne u spjeh i u zad njem ra tu Na žalost, jav nost (u Sr bi ji) ni je iz vu kla do volj ne po u ke. Stje pan Me sić, pred sjed nik Hr vat ske,»vje snik«, 30. pro sin ca PO MO] IZ SU SJED STVA Re zul tat iz bo ra u Sr bi ji mo gao bi ići na ru ku an ti srp skim ras po - loženji ma u Hr vat skoj. No vo - for mi ra na se vlast u tom po gle - du drži vr lo do bro (Gu ar dian ni - ka ko ni je u pra vu kad u Sa na de - ro voj vla di vi di»an ti srp ske na - ci o na li ste«), ne ras pa lju je mržnje, ni stra ho ve, da pače, ne pre sta je sla ti po ru ke za in te re si ra no sti za su rad nju i do bro su sjed stvo. Hr vat - ski se pre mi jer jučer su zdržao od ko men ti ra nja po sti - zbor ne Sr bi je, sa mo je is ta kao da Hr vat ska želi dalj nju nor ma li za ci ju od no sa s Be o gra dom. U Žužulo vom se mi ni star stvu na da ju da će»no va sr bi jan ska vla da bi ti de mo krat ska«i una pri jed iz ražava ju sprem nost za rješava nje svih otvo re nih pi ta nja. Za greb na taj način naj više po maže de mo krat skim sna ga ma u Sr bi ji. Je le - na Lo vrić, ko lum ni sti ca,»no vi list«, 30. pro sin ca DO BRA STA RA»PO LI TI KA«Ovi iz bo ri su po seb no značaj na sta ni ca na pu tu k mo der noj de mo - krat ski uređenoj Sr bi ji i po to me što po jed no sta vlju ju po li tički život ze mlje. Od ovih iz bo ra, da kle, naša po li - tička sce na bi tre ba la bi ti»uo zbi lje na«. Pa, ia ko je Sr - bi ja otišla ma lo više ude sno, ni tko neće moći pre ne breg nu ti iz ra - zi to i bes po go vor no opre dje lje nje većine nje nih građana da žive u nor mal noj, de mo krat ski uređenoj i eu rop ski ori jen ti ra noj ze mlji s vi so kim, ili bar so lid nim život nim stan dar dom. B. B., ko men tar,»po li ti ka«, 30. pro sin ca ZANIMLJIVI TRENDOVI U SRBIJI Iz bo ri u Sr bi ji po ka zu ju za ni mlji ve tren do ve u ras po - loženju bi rača, ali za do nošenje ko načne po li tičke ocje - ne tre ba sačeka ti for mi ra nje bu duće vla de ko ja će sa - svim si gur no bi ti ko a li cij ska. Hr vat ska želi dalj nju nor - ma li za ci ju od no sa sa Sr bi jom i Cr nom Go rom i želi da Sr bi ja, kad se za to stvo re uvje ti, uđe u EU. Hr vat ska želi po moći međuna rod noj za jed ni ci u sta - bi li za ci ji od no - sa u su sjed - stvu, ali neće i ne želi bi ti ta lac bi lo ko ga. Ivo Sanader, premijer RH, HRT, 5. siječnja a a a a Dujizmi Realno smo preteški. Ideja nas nije mogla ponijeti; Drže nas na ledu da bi nas sačuvali za bolja vremena; Meni ne trebaju izbori. Ja sam za samoizbor; Zezame, zatvori ga! BA[ SU PER Ovi iz bo ri će do ve sti Sr bi ju u okvi re gra ni ca ko je za služuje. To je na sta vak po li ti ke ko ja je već do sta re du ci ra la gra ni ce Sr bi je. Na dam se da će ima ti sreću da se oslo bo de i Voj vo di na i No vi Pa zar. Ali me to sve ne za bri nja va pu no. Mi ima mo našu stra - te gi ju za sa dašnjost i bu dućnost Ko so va. Nedžat Da ci, pred sjed nik Skupšti ne Ko so va,»ra dio Slo - bod na Eu ro pa«, 29. pro sin ca AU TO NO MI JE NI U TRA GO VI MA Au to no mi ja Voj vo di ne je naj veći gu bit - nik ovih iz bo ra. Dr. Mi kloš Bi ro, pro fe - sor Fi lo zof skog fa kul te ta u No vom Sa - du,»dnev nik«, 30. pro sin ca Dujo Runje 4

5 tvrdim i dokazujem Piše: dr. sc. Sla ven Bačić Sve dok držav na ti je la ne bu du ostva ri va la ma njin ska pra va po au to ma ti - zmu, već to bu de ovi si lo od ini ci ja ti ve pri pad nikâ ma nji ne ko ji in zi sti ra ju na ostva ri va nju pra va, bit će nužno po li tičko or ga ni zi ra nje ma nji na u for mi kla sičnih po li tičkih stra na ka Perspektivepolitičkereprezentacijemanjina Neo p ho dan ras kid s pro{lo{}u U vrijemekadajeraspadkomunističkogsustavauvećinizemalja bivšeg Istočnoga bloka otvorio tranzicijskeprocese,povijesnitijek događaja na teritoriju današnje Srbije i Crne Gore, već je krenuo u obrnutom smjeru: urušavanje određenogdostignutogsustavavrijednosti, te ratom za teritorije i etničkim čišćenjem. Ova dva temeljnaratnaciljauvjetovalasuistanje manjinskih prava u Srbiji, koje su obilježavali konstitucionalni med i mlijeko,aupraksietničkadiskriminacija; karikaturna ministarstva za manjinska prava; otvorena državna potpora dijeljenju manjinskih korpusa, kako unutar pojedinih manjina,takoiizmeđurazličitihmanjina itd. Nakonlistopadskihpromjena,kojesuotvorilenaduimogućnostiza uzdizanje iz europskog civilizacijskog sunovrata, i na polju je manjinskih prava došlo do evidentnih postignuća na normativnom i faktičnomplanu.međutim,uočekivanom procesu izgradnje konzistentnogsustavamanjinskihprava,ovaj ne samo da je ostao rudimentaran, već bi se prije moglo govoriti o pravnoj rupi, umjesto o pravnim prazninama.takojeunizunereguliranih pitanja ostao i princip političkereprezentacijemanjina,unatoč tomu što Povelja o ljudskim i manjinskimpravimaigrađanskimslobodama u čl. 52 propisuje da»pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo naodređenbrojmandatau skupštinidržavečlaniceiskupštini Srbije i Crne Gore, polazeći od principaneposrednereprezentacije, suglasnozakonimadržavačlanica«. IZOSTAOKONSENZUS:Uspjeh manjinanaizborimadosadajeprirodnoovisioodbrojnostimanjinske zajednice:a)većinskisustavmanjinama je odgovarao u sredinama gdjesubrojčanoizrazitonadmoćnije,štojenaprimjernalokalnimizborimahrvatskojzajednicipogodovalousuboticizbogkompaktnenastanjenosti u pojedinim dijelovima grada i općine, ali ne i u Somboru gdje Hrvati nisu zastupljeni u općinskojskupštini,iakoihuopćini ima više od 8 posto; b) proporcionalni sustav, s visokim cenzusom i cijelomrepublikomkaojednomiz- bornomjedinicomilisnekolikove- likih izbornih jedinica, determinira da samo najbrojnije manjine eventualno mogu dobiti mjesto u parlamentu;c)poposrednomsustavuna federalnoj razini odnosno razini državnezajednicepredstavnicimanjina, kao takvi, nisu birani u najvišezakonodavnotijelo. Pitanje parlamentarne političke reprezentacijemanjinanakonpetoga listopada pokazalo se dijelom problema usklađivanja pravnoga poretka,itokakounutarnjihpropisa međusobno, tako i u odnosu na ratificirane međunarodne akte. Do danasnijeostvarenstupanjkonsenzusa potreban za temeljito pročišćavanjepropisa,osobitoonih koji nisu od najneposrednijeg državnoginteresa,kakvasumanjinskaprava.kaorezultattoga,nesamodajejošuvijeknasnazianticivilizacijskizakonoslužbenojuporabijezikaipisamaiz1992.godine, negojejošporazniještonovirepublički propisi doneseni nakon uvođenjanacionalnihvijećaupravnisustav,oveuopćeninespominju, pa čak i kada se reguliraju oblasti kojasenajneposrednijetičumanjinskihprava,kaoštojezakonoosnovamaobrazovanjaiodgojaiz2003. godine. POVRATAK AUTONOMIJI VOJVODINE:Izdijapazonaopcijausvrhuostvarivanjapolitičkereprezentacijemanjinaizdvajaseviše mogućnosti:a)garantiratizastupljenostmanjinakroz,naprimjer,eksplicitnoodređivanjebrojapredstavnikamanjinauparlamentima,natemeljunjihovabrojčanaudjelaustanovništvu;b)osiguratidapripadnici brojčano značajnijih manjina imaju vlastite predstavnike, dok manje brojne manjine trebaju biti zajedničke zastupljene s jednim ili moždačakidvazastupnika(manje nacionalne zajednice kompaktno nastanjenenaširemteritoriju,poput Hrvata u sjevernoj Bačkoj, također ne moraju imati identične interese kao manjine koje žive u oazama, kao npr. vojvođanski Slovaci); c) manjinskimzastupnicimadatineku vrst veta kod donošenja propisa ili pojedinih odredbi koje su od značaja za ostvarivanje manjinskih prava,naprimjerdatakvaodredba nemožepostatidijelompropisnika beznjihovesuglasnosti. Međutim, reforma političkog predstavništva manjina ovisit će o istinskom raskidu većinske političke elite s prošlošću, što osobito podrazumijeva:a)napuštanjenovovjekovnesrbijanskeustavnetradicije centralističkog državnog uređenjaukoristdecentralizacijeistvarno vraćanje autonomije Vojvodini; b) promjenu općeg diskursa prema manjinama,ukojemseodnjihneće stalnotražitidokazivanjelojalnosti, već obrnuto, polazeći od principa pozitivne diskriminacije, pokazati da su manjine ravnopravni građani kojiiporedtogaimajuposebnupotrebuzaspecijalnomzaštitom;c)jasnodefiniranjemanjinskepolitikei strategije ostvarivanja manjinskih pravaizaštitemanjina;d)ratificiranje relevantnih međunarodno-pravnih akata, kao što su Europska poveljaoregionalnimjezicimaijezicimamanjinaiz1992.godineieuropska povelja o lokalnoj samoupraviiz1985.godine;e)određivanje rokova za usklađivanje propisa prema novoj manjinskoj regulativi (ovojeposebnoznačajnobudućida nepostojanje ovakve odredbe u važećem Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina, daje ovom karakter proglasa, izraza dobrih namjera, a ne imperativnog propisakojegasvi,paidržavnatijela,morajupoštivati). Sve dok državna tijela ne budu ostvarivalamanjinskapravapoautomatizmu, već to bude ovisilo od inicijative pripadnikâ manjine koji inzistirajunaostvarivanjuprava,bit će nužno političko organiziranje manjinauformiklasičnihpolitičkih stranaka. No, efekti čak i idealnog normiranja političke reprezentacije oviseodširegkonteksta:ukolikose doista bude ostvario raskid s prošlošću, onda će politička reprezentacija manjina imati rezultata i obrnuto,akosenastavljaranijapolitika, koju sada ograničava stajalištekakosemanjinskapravamoraju urediti zbog svijeta, onda će to biti tek sofisticiranija simulacija manjinskih prava namijenjena naposevanjskojsvrsi. Autorjedoktordruštvenih znanostiiodvjetnikusubotici 5

6 hrvatska KonstituiranpetisazivHrvatskogsabora sa na de ro va vla da po~ela s ra dom VladimirŠeksnovipredsjednikSabora*Umjestodosadašnjih19,novahrvatskavladas14ministarstava* SmanjenjePDV-aza2postoprviprijedlogSanaderovevlade Piše:DušicaDulić N amarkovutrgu22.prosincaodržana jekonstituirajućasjednicanovog,petogsazivahrvatskogsabora,mjesecdana nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima. Prvu saborsku sjednicu sazvao je predsjednik države Stjepan Mesić koji joj je i bio nazočan zajedno s još dvjestotinjak uzvanika iz političkog, pravnog, javnog i vjerskog života Hrvatske. Sjednicom je privremeno,doizboranovogpredsjednika, predsjedavao Zlatko Tomčić, dosadašnji predsjednik Sabora koji je tom prigodom izraziouvjerenjedaćenovi,petisazivsaboranapravitiodmakodtemaprošlostiradi stvaranja bolje budućnosti za hrvatske građane. ŠEKS NA ČELU SA BO RA: IzboromnovogpredsjednikaHrvatskogsaboraVladimiraŠeksa iformalnojekonstituiranpeti saziv Sabora od hrvatske neovisnosti. Šeksa je za tu dužnost predložio Klub HDZ-a,atajprijedlogbezraspravejepoduprlo 114 od 127 u dvorani nazočnih zastupnika.protivprijedlogahdz-aizjasnilose13zastupnika.»vjerujemdaćemosurađivatiiraditiu skladu sa svim političkim opredjeljenjima«,naglasioješeksnadajućiseda»sabornećevišebitimehaničkaglasaonica,ni klubslabeučinkovitosti«. Mandatno-imunitetnopovjerenstvoutvrdilojedasuuHrvatskisaborizabrana152 zastupnika,odkojih140zastupnikaslista političkihstranakaudesetizbornihjedinica,četirizastupnikaslistapolitičkihstra- Do ku men ta ci ja i od vjet ni~kom ti mu Go to vi ne O dvjetnicigeneralaantegotovine,antevukorepaiivofarčić pozdravilisu odluku vlade od 2. siječnja da odvjetničkomtimupredadokumentacijukojaje većdostavljenahaškomtužiteljstvu.vukorepa smatra da će dokumenti pomoći obrani u postupku izručenja pred zagrebačkim Županijskim sudom, te da bi jedan od sljedećih poteza obrane mogao bitipodnošenjezahtjevahaškomtužiteljstvu da preispita osnovanost optužnice protivgotovine. nakauposebnojizbornojjedinicizadija- sporuteosamzastupnikanacionalnihma- njina. KakojeizvijestiopredsjednikMandatoimunitetnogpovjerenstvaDamirSesvečan, zbog nespojivosti zastupničke dužnosti s dužnostimagradonačelnikaižupana,političkestrankeodredilesuizamjenikezate zastupnike. ZastupnicipetogsazivaHrvatskogsabora istoga su dana, na poziv predsjednika Sabora Vladimira Šeksa, svečano prisegnuli da će zastupničku dužnost obnašati odgovorno na dobrobit Republike Hrvatske. HDZ-ovci Luka Bebić i Darko Milinović, SDP-ovac Mato Arlović i HNS-ovka VesnaPusić izabranisuzapotpredsjednike Hrvatskogsabora petibipotpredsjednik trebao biti izabran na jednoj od sljedećih saborskihsjednica. Okopetogpotpredsjednika,trećegizredovaoporbe,oporbenesestrankeproteklih dananisuuspjeledogovoriti,odnosnonisu se dogovorili treba li tu dužnost obnašati zastupnikhss-ailihsp-a. MA NJA VLA DA I DRŽAV NA UPRA - VA: MandatarnoveVladeIvoSanader je istoga dana, poslije podne, u ime Kluba HDZ-aHrvatskomsaborupredstavionovi konceptvladeidržavneuprave. Sadašnjih19ministarstavai20ministaraprevišejezazemljuod4,5milijunastanovnika, rekao je Sanader, navodeći da, primjerice,njemačkaima80milijunastanovnika i 13 ministarstava. Sanader je uvjeren da će manji broj ministarstava jamčiti ne samo uštedu, nego i učinkovitostvlade. UKonačnomprijedloguzakonaHDZje predložioustrojministarstvavanjskihposlova,ministarstvafinancija,ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva,radaipoduzetništva,ministarstvamora,turizma,prometairazvitka,ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstva zaštite SlavljeposlijekonstituiranjaHrvatskogSabora okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi,ministarstvaznanosti,obrazovanjai športa, Ministarstva kulture, Ministarstva obitelji,braniteljaimeđugeneracijskesolidarnosti i Ministarstva europskih integracija. Sanaderjedodaodasepredviđaiosnivanjeuredazarazvojnustrategiju,teureda za e-hrvatsku što bi građanima omogućilo da Internetom komuniciraju s javnomupravom. HrvatskisaborprihvatiojeistuvečerizmjeneidopuneZakonaoVladi,natemelju kojih će novi mandatar moći sastaviti manjuvladu, s 14 ministarstava, umjesto dosadašnjih19. Gospodarskiidruštvenirazvojustabil- Apel protiv mr`nje Predsjedništvo je donijelo i zaključak kojimjeprihvatiloapelzastupnikanacionalnihmanjinadasesaborskizastupnici obvezuju da u svojim istupima neće iskazivati nikakav oblik nesnošljivosti koji bimogaopotaknutimržnju. 6 9.siječnja2004.

7 hrvatska nim i predvidivim uvjetima, rast BDP-a, razvojnousmjerendržavniproračun,članstvoueuinato-udokrajamandata,nekisuodprioritetanovehrvatskevlade.uz većnavedeno,kaonačelanakojimaćese Vladatemeljiti,Sanaderističeipromjenu poreznogsustavakojojjeciljrasterećenje gospodarstva, smanjenje poreza i učinkovitijanaplata.obećaojeipovratakizbjeglica i povrat oduzete imovine, te poboljšanjematerijalnogpoložajaumirovljenika. Vlada premijera Ive Sanadera dobila je potporu Hrvatskog sabora. Za njegovu Vladuinjenih14ministaraglasovaloje88 zastupnika.protivseizjasnilo29zastupnika(sdp-a,ids-a,libra-e),asuzdržanihje bilo14(hsp-a,hns/pgs-a,ls-a).uzzastupnike HDZ-a novu su Vladu poduprli zastupnici HSS-a, HSLS/DC-a, HSU-a i nacionalnihmanjina.uvladiivesanaderapotpredsjednicisujadrankakosor iandrija Hebrang, koji su ujedno i ministri obitelji,braniteljaimeđugeneracijskesolidarnosti, odnosno zdravstva i socijalne skrbi.ministarvanjskihposlovajemiomir Žužul, ministarfinancijaivanšuker,ministar obrane Berislav Rončević, a ministar unutarnjihposlovamarijanmlinarić. Ministargospodarstva,radaipoduzetništvaje Branko Vukelić, mora, turizma, prometa i razvitkabožidarkalmeta, apoljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković. Ministrica zaštite okoliša, prostornoguređenjaigraditeljstvajemarinamatulović-dropulić,europskihintegracija Kolinda Grabar-Kitarović, a kulture Pr vi put ~el ni{tvo rh na pri je mu u po vo du pra vo slav nog Bo`i}a P rviputodhrvatskesamostalnostina tradicionalnidomjenakupovodupravoslavnog Božića došli su i predstavnici najvišeizvršneizakonodavnevlastirh. DomaćinisuimbiličelniciSrpskoganarodnogvijećaitrisrpskazastupnikauHrvatskomsaboru. Čestitajući pravoslavnim vjernicima Badnjak i Božić tradicionalnim pozdravomhristosserodi,hrvatskipremijerivo Sanaderrekaojedajeponosanštojeu Hrvatskome saboru dogovorena suradnja s predstavnicima nacionalnih manjina,patakoispredstavnicimasrpskezajednice. Predsjednik Hrvatskoga sabora VladimirŠeksistaknuojekakoovajBožić trebabitiblagdannadetekako»gorkai tragičnaiskustvanašenedavnepovijesti trebajubitizanama«. 9.siječnja2004. BožoBiškupić. USanaderovojVladiministrica pravosuđa je Vesna Škare-Ožbolt iz DC-a,ajedinijenestranačkiministarznanosti,obrazovanjaišportaDraganPrimorac. Nakonštosunovipremijeri14članova njegove Vlade prisegnuli pred Hrvatskim saborom, Sanader je najavio da će se napraviti revizija svih odlukavlade koje su donesenenakonparlamentarnihizbora23. studenoga. A potom su uslijedile primopredaje dužnosti. Redovito zasjedanje Hrvatskog sabora počet će nakon 15. siječnja iduće godine,aprvasjednicanovehrvatskevladeodržanaje5.siječnja. PR VO ZA SJE DA NJE NO VE VLA DE: Vlada premijera Ive Sanadera predložila je,nasvojojprvojsjednici,smanjenjestopepdv-as22na20posto. VladimirŠeksiZlatkoTomčić Prijedlogom o smanjenju stope PDV-a, rekaojepremijer,želesestvoritiuvjetida tih dva posto završe u džepu hrvatskih građana.želimotih3ili3,5milijardikuna, koliko će biti manji prihodi proračuna zbog smanjenja stope PDV-a za 2 posto, investiratiustandardhrvatskihgrađana,a neuprofit,kazaojesanader. SniženastopaPDV-aprimjenjivalabise od1.siječnja2005.premijerjepojasnioda senemožeprimjenjivatiretroaktivnood1. siječnja2004.,jerzakonskeizmjenetrebaju proći saborsku proceduru, treba vidjeti stanjedržavnihfinancija. PremijeriresorniministarfinancijaIvan Šukernajavilisuiuvođenjeredaudržavneijavnefinancije.Tomubi,popremijerovoj najavi, trebalo pomoći i ponovno uvođenjefinancijskepolicije. PredloženeizmjeneZakonaoPDV-udonosejošnekenovine prekršajbi,naime, činio onaj tko ne obračuna ili ne uplati PDV. Izmjenetrijuzakonakojimabisemajkamastrojeivišedjecevratilopravonatro- Jav no mni je nje o no vom sa bo ru gencija PULS provela je za HTV»Aanketunauzorkuodšestoispita- nikaonovomsazivuhrvatskogsabora. Prvo je pitanje bilo hoće li zastupnici novogasazivasaborasvojudužnostobavljatiboljeodonihizdosadašnjega.čak 47 posto ispitanika vjeruje kako će novi bitiboljiodstarih,a31postomislidapromjena neće biti. Deset posto ispitanika očekujelošijiradsabora.nadrugopitanje hoćelivladimiršeksbitiboljipredsjednik Sabora nego što je to bio Zlatko Tomčić rezultatisuiznenađujućeizjednačeni. Po 28 posto ispitanih odgovorilo jenasvetriponuđeneocjene,a15posto nijeznaloilimogloprocijeniti. godišnjiporodiljskidopustvladapremije- raivesanaderaposlalajesaboruuredov- nuproceduru. TojedioprojektaVladeovraćanjunekolikopravaoduzetihilismanjenihzaprotekle vlasti, istaknula je potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor. Procijenjenojedaćezaprovedbupredloženih izmjena o trogodišnjem porodiljskomdopustumajkistrojeivišedjecetrebatidodatnih10milijunakuna.zaisplatu naknada za porodiljske dopuste za sve slučajeve koje predviđa zakon trebat će ukupno370milijunakuna. Vladinidužnosniciupozorilisuinaporažavajuće demografske podatke prošle je godine prvi put broj rođenih pao ispod ,abrojumrlihbiojevišiod Nastavilisetajtrend,zapedesetakgodina uhrvatskojćeživjetiokomilijunstanovnika manje, pri čemu bi udio mladih bio tek10,3posto,audiostarihtriputaveći, reklajekosor. Vladajenazatvorenojsjedniciimenovaladržavnetajnikečetirijusredišnjihdržavnih ureda, druge dužnosnike u ministarstvimaivladinimuredimatedonijelaniz odluka o razrješenju dosadašnjih dužnosnika. Među ostalim, za predstojnika Vladina UredazaodnosesjavnošćuizaglasnogovornikaVlade imenovan je Ratko Maček. Novi predsjednik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama je Božo Biškupić, kojićenatomemjestuzamijenitigorana Granića. Zasvogčlanazaduženogzanacionalnusigurnost,kojićeujednobitiipredsjednik Savjeta za koordinaciju sigurnosnihslužbi,vladajeodredilaministraunutarnjihposlovamarijanamlinarića.g 7

8 tema Srbijanakonizvanrednihparlamentarnihizbora Skre ta nje ude sno ili sta tus quo Uko li ko se po gle da ju re zul ta ti gla so va nja u Sr bi ji od pr vih višestra načkih iz bo ra pa do da nas može se vi - dje ti da je bi račko ti je lo u Sr bi ji u ve li koj mje ri sta bil no Piše: Jasminka Dulić Na prijevremenim parlamentarnim izborimasrpskaradikalnastrankaosvojila je najveći broj glasova (27,61 posto), zatim slijedi Demokratska strankasrbijesosvojenih glasova (17,72 posto), Demokratska stranka je osvojila (12,58 posto), G17 plus ),koalicijaSrpskipokretobnovei Nova Srbija (7,66 posto), i SPS (7,61posto)glasova.Ostalestranke nisu uspjele prijeći izborni prag od 5 postoanajbližatomujebilakoalicijazajednozatolerancijukojajeosvojilaukupno glasovaodnosno4,22posto. Novi srbijanski parlament će tako sačinjavati82zastupnikasrs,53zastupnikadss,37zastupnikads,34zastupnikaizredovag17plusipo22izkoalicije SPO-NSiSPS-a. REZULTATI NISU ZA ČUĐENJE: Ovakviizbornirezultati,premakojimasu stranke»bivšeg režima«osvojile veliki broj glasova, pokušavaju se objasniti svađama u nekadašnjem DOS-u i nedovoljnoj brzini u rješavanju ekonomskih problemaodstranedemokratskihstranaka kojesutrigodinevodiledržavu.međutim, pri tome se zanemaruju faktori koji, svugdje u svijetu, pa onda vrlo vjerojatno i kodnas,određujuizbornoponašanje. Čimbenicikojiutječunaodlukebiračai izborne rezultate mogu se podijeliti na kratkoročneidugoročne.kratkoročnifaktorivežusezaprobleme,kandidateiuvjetekojivažezadaneizbore,adugoročniza distribucijustranačkeidentifikacijeiideološkihopredjeljenjaunutarbiračkogtijela. Istraživačiizbornihopredjeljenjaustanovilisukakostranačkaiideološkaidentifikacija znatno značajnije utječu na izborno opredjeljenjenegolizauzimanjestajališta prema raznim društvenim problemima i kandidatima. Ukoliko se pogledaju rezultati glasovanja u Srbiji od prvih višestranačkihizborapadodanasmožesevidjeti dajebiračkotijelousrbijiuvelikojmjeri stabilno,takodanemamjestanekomvelikom čuđenju rezultatima izbora, jer ljudi se ne mijenjaju od danas do sutra i stoga rezultatiizvanrednihparlamentarnihizborausrbijineiznenađuju. Naime u cjelokupnom dosadašnjem periodu višestranačja izborna opredjeljenja građana nisu se u značajnijoj mjeri mijenjalaivelikijebrojgrađanapodržavaoodređenu ideologiju oličenu u strankama SPS, SRS i JUL. U odnosu na pristajanje uzjednutakvuideološkumatricusasvim njenimtragičnimposljedicamaizbornirezultati proteklih izbora predstavljaju ipak jedan korak dalje k uspostavljanju demokracije,makaristogaštojepolitičkascena postalamnogojasnija,aopijenosti»revolucijom«izdvijetisućitegodinejenestalo. Došlojevrijemeotrežnjenjajersuoviizboripokazalikolikajerelativnasnagasvake stranke. Vrijeme je otrežnjenja i za stranke nacionalnih manjina koje su, ma kolikotoparadoksalnozvučalo,uvrijeme Miloševića imale svoje zastupnike, a eto sada,kadsuizboriraspisaniiprovođeniod strane demokratskih vlasti, njih nema u parlamentu. BEZ STABILNOG OKVIRA: Jedan od razlogarelativnogneuspjehauprovođenju demokratsketranzicijedokrajasvakakose nalaziiutomedasestabilniokvirnacio- nalnedržavesmatrauteorijinužnompret- Parlamentarniizbori2003. Sr bi ja po su sta je na pu tu re for mi Došlo je vri je me da stra načke vođe shva te ka ko sva ki pri mjer po li tičke neo d go vor no sti po je di ne stran ke unu tar de mo krat skog blo ka na rušava kre di bi li tet ci je le de mo krat ske op ci je na iz rav nu ko rist ra di ka la Piše: Go ran Peić P rijevremeniparlamentarniizboriusrbijiproteklisuumiruibezvećihneregularnosti. Domaći i strani promatrači okarakteriziralisuoveizboretehničkiiorganizacijski superiornim u odnosu na sve prethodne. No,tuse,nažalost,završavaspisakpozitivnihaspekataovihizbora;onoštopreostaje predstavlja već viđenu otužnu priču i/liizravnipovodzazabrinutost. LEGITIMIZIRANJE BIVŠEG RE- ŽIMA: Dok je u bujici komentara neposrednopoobjavljivanjuprvihizbornihrezultataprevladavalapercepcijaukojojsu radikali pobjednici, pravih pobjednika u ovimizborimanema imajedinogubitnika. Jedan od glavnih gubitnika je izvorni DOS, koji je listopada godine okončaomiloševićevudespotskuvladavinu. Demokratska oporba Srbije imala je povijesnuprilikupolitički,pravnoimoralnodiskreditiratiprijašnjuvlast.političkom nezrelošću i korumpiranošću umnogome sudiskreditiralijednidruge,anesvojezakleteideološkeprotivnikeradikaleisocijaliste. Makijavelistička politička borba unutar demokratskog bloka bila bi podnošljivija dasusnagebivšegrežimabilevaljanodiskreditirane. Taj je posao, nažalost, ostavljen međunarodnim čimbenicima kao što jehaškitribunal nepopularnimmeđuovdašnjim plebsom koji to čini prilično sporo i neuvjerljivo. Zbog toga danas građani Srbije bivaju svjedocima obnove svekolike velikosrpske ideologije i tragikomične mješavine anakrone komunističke ksenofobije i pseudo-nacionalizma kao legitimnih oblika političkog djelovanja. Apsurdjeslušatiradikalekakopričajuo mirnom zauzimanju teritorija Karlobag- Ogulin-Karlovac-Virovitica, i socijaliste kako pričaju o socijalnoj pravdi, ili bilo kakovoj pravdi. Međutim, propušteni se posaoidaljemoraobaviti najnovijisastav srbijanskog parlamenta prisiljava sudionike izvornog DOS-a na dogovor, premda pod znatno nepovoljnijim uvjetimanegoštojetobioslučajprijetrigodine. SUMMASUMMARUM:Došlojevrijeme da stranačke vođe shvate kako svaki primjerpolitičkeneodgovornostipojedine stranke unutar demokratskog bloka narušava kredibilitet cijele demokratske opcijenaizravnukoristradikala.izbornirezultat DS-a oslikava opće (ne)zadovoljstvo građana dosadašnjim tijekom tranzicije. DS je započela suštinske reforme, 8

9 tema postavkom demokratske tranzicije, prije svegaizbogtogadabisejasnoznalotko su članovi političke zajednice. Takovog stabilnogokvirausrbijijošuvijeknema. KosovojetijekomcijelevladavineDOS-a bilo nezaobilazna tema i nije baš sasvim jasnotkotrebaglasatinakosovu,odnosno je li Kosovo sastavni dio Srbije sa svim njegovim stanovnicima, dakle i Albancima,ilisutosamoSrbinaKosovu. OkopitanjadržavnezajednicesCrnom Gorom također ne postoji usuglašenost između političkih snaga i ovo pitanje je stalnonadnevnomredu. NipitanjepolitičkezastupljenostinacionalnihmanjinauSrbijinijeriješenoodgovarajućom legislativom, što je rezultiralo timedanjihovihpredstavnikapoprviputa od uvođenja višestranačja nema u parlamentu. ČinjenicadajeSrpskaradikalnastranka odnijelanajvećibrojglasova,okomilijun, mnogejezabrinula,izmeđuostalogizbog toga što međunarodna zajednica daje određenesignaledanećepodržavatiifinancijskipomagatisrbijuukolikoovastranka sudjelujeuformiranjuvlade.sdrugestranepostojibojazandademokratskestranke neće zbog međusobnih neslaganja uspjeti formiratikoalicijskuvladu. Međutim, budući su sve stranke odbile prijedlog predsjednika DSS-a Vojislava Koštunice da se formira koncentraciona vlada,amalojevjerojatnodaćesamadss Pola milijuna glasova u vjetar međutim,onejošnisudostigleonufazuu kojoj od njih većina građana može imati ekonomskekoristi.proizvodnjaafera,korumpiranost,toleriranjeorganiziranogkriminala, loš odnos prema medijima, i na koncu,neprestaneibespoštednemeđusobneinkriminacije,samosunekioduzroka padapouzdanjauds. Izborni rezultat DSS-a, s druge strane, ukazuje na nemogućnost apstinencije od političkeodgovornosti.osimakoneuđeu koalicijusradikalima,dssdobivapriliku preuzeti odlučujuću ulogu u vođenju državekojujedosadaimalads,akojaće pak zbog svega navedenog možda morati otićiu»konstruktivnuoporbu«.zaočekivatijedaradikalinećeućiubudućuvladu, unatoč relativno dobrom izbornom rezultatu.(trebapodsjetitidajebrojpristalica bivšeg režima u odnosu na rujan ostao bitno nepromijenjen.) Iako imaju najvećibrojzastupničkihmandatauparlamentu,radikaliimajunajmanjikoalicijski potencijal,štoihnesumnjivofrustrira.njihovibiračiočekujudaradikaliimajuglavnu riječ kada je u pitanju upravljanje zemljom,anedabuduvječitaoporbačijise raisond etresvodinasabotiranjeradaparlamentabezbrojnimamandmanima.otuda i munjevito brz poziv radikala Vojislavu Koštunici nakoalicijunjihovihdvijustranaka. S druge strane, radikali shvaćaju kako imjeuinteresubitiuoporbi,jerkaotakvi ubirusimpatijenajvećegdijelagrađananezadovoljnih tranzicijom. Ovisno o političkojsvijestigrađanasrbije,mogućejeda ćeovakavizbornirezultatradikalastimuliratijedandioodonihčetrdesetakpostobiračaapstinenatanaaktivnijepolitičkosudjelovanje. MEĐUNARODNA ZAJEDNICA: Kao poobičaju,međunarodnajezajednicabrzo reagirala Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku Javier Solana apelirao je na sve demokratske snage da formirajubudućuvladuirekaokakojeeu spremnapodržatijedinovladujasnogproeuropskog karaktera. Svakako da radikali nespadajuutugrupacijusamozatoštose nominalnozalažuzaulazakueu.vladau kojoj bi sjedili radikali ne bi dobila po- preuzetirizikformiranjavladesasrpskom radikalnomstrankom,najprihvatljivijimse čini prijedlog Vuka Draškovića da DSS, DS,G17plus,SPOiNS,unatočsvimunutarnjim i međusobnim različitim proturječnostima,pronađunačinformiratijednu stabilnu i demokratsku vladu. g PriopćenjezajavnostDSHV-a Iz mi je ni ti iz bor niza kon {to pri je Usvom pri općenju De mo krat ski sa vez Hr va ta u Voj vo di ni ko ji je na iz bo ri ma su dje lo vao kao ko a li cij ski part ner na li sti»za jed no za to le ran ci ju Čanak Kas za- Ljajić«iz ra zio je za do volj stvo od zi vom svo jih čla no va i sim pa ti ze ra ko ji su po - držali ovu li stu i za hva lio se na uka za nom po vje re nju. Međutim, kaže se u pri - općenju, sve to ni je bi lo do volj no da bi se po sti gao pot pu ni uspjeh. De mo krat ski sa - vez Hr va ta u Voj vo di ni sma tra da je po - sto jeći iz bor ni sustav sa ta ko vi so kim cen - zu som ne pri mje ren Eu ro pi i da je sa da pot pu no ja sno da ni ti za jed no stran ke na - ci o nal nih ma nji na ne mo gu pre mašiti cen - zus od 5 po sto. Po sto jećim iz bor nim za ko nom pred - stav ni ci ma na ci o nal nih ma nji na je one - mo gućen ula zak u par la ment. Sto ga, DSHV traži od no vo i za bra ne Skupšti ne Re pu bli ke Sr bi je da što pri je iz mije ni iz - bor ni za kon, da se po zi tiv na dis kri mi na ci - ja pri mje ni i da se omo gući pred stav ni ci - ma na ci o nal nih ma nji na di rek tan ula zak u par la ment, neo vi sno od bro ja osvo je nih gla so va, ka ko to čine i sve države u su - sjed stvu. drškuniamerikanaca Ministarstvovanj- skihposlovasadizdalojepriopćenjeka- koočekujeformiranjevladedemokratskog bloka, koja bi nastavila regionalnu i međunarodnu suradnju, zatim suradnju s Haškim tribunalom i pridržavanje sporazumaudaytonu.jasnojedajeulazakradikalaubudućusrpskuvladuneprihvatljiv zazapad,tedabiimaozaposljedicumanjeilivišeizravniostracizamsrbijeizsvih međunarodnih političkih i financijskih centara. ZaočekivatijedaćestranačkevođeprepoznatipolitičkustvarnostuSrbijiineminovnost suradnje, te formiranjem reformskevladeuslišitiželjubiračakojisuipak većinskiglasovalizademokratskiblok.iakoćetomogućebitinestabilnamanjinska vladaspodrškomds-auoporbi,uovom jetrenutkuključnonastavitireformeiprekinuti osipanje kredibiliteta demokratske opcije.uprotivnom,današnjestanjeimat će epilog u daljoj polarizaciji političkih prilikausrbijikojaćeparaliziratiinstitucijeitimeotežatiprovođenjereformi.g 9

10 tema PobjedadesniceuSrbijiinoviincidentinasjeveruVojvodine Van da li zam s po ru kom? Srušen spo me nik Ma ti ji Gup cu is pred ško le u Ta van ku tu * Raz bi je na dva pro zo ra na Hr vat skom do mu u Som bo ru* Srušen Đukićev križ u Ma loj Bo sni * Oštećeni automobili mladih koji su se za Božić okupili u Hrvatskomkulturnom centru»bunjevačko kolo«u Subotici Piše: Dušica Du lić Unoći između nedjelje i ponedjeljka, 28.i29.prosinca2003.godine,srušen je u dvorištu Osnovne škole»matija Gubec«uTavankutuspomenikMatijiGupcu. Ravnateljškole,KalmanKuntić, ovajjeincidentodmahprijaviopolicijikojajenalicu mjesta izvršila uviđaj, a zatim su na mjestonemilogdogađajaizašliipredstavnici Hrvatskog nacionalnog vijeća. Događajizpostizbornenoćiosudioje,među ostalima, i subotički gradonačelnik Géza Kucserakojijenaredovitomsusretusnovinarimarekaokako»nekiočiglednoizboresmatrajumeđunacionalnimobračunom, štojezasvakuosudu«. Večer prije izbora nepoznati počinitelji su ciglom i pivskom bocom razbili dva prozora na Hrvatskom domu u Somboru. Ovom incidentu je prethodila podjela pomoći učenicima i studentima Hrvatima, koju su provodili djelatnici Hrvatskog društva za pomoć učenicima»bela Gabrić«izSubotice.Počinjenuštetusuprimijetili članovi HKUD»Vladimir Nazor«u nedjeljuujutrotesujeodmahprijavilipoliciji,kojajenalicumjestaizvršilauviđaj. PredsjednikDruštvaŠimaRaič oovomincidentuobavijestiojepredsjednikanacionalnogvijećahrvatskenacionalnemanjine mr. Josipa Ivanovića, kao i predstavnike hrvatskediplomacijeuscg. Unoćiizmeđunedjeljeiponedjeljka,4. i 5. siječnja nove nam godine, srušen je i polomljen Đukićev križ s kipom Isusa u MalojBosni,kojisenalaziouzsamSomborskiput. DIVLJANJE SA SIMBOLIKOM: Ravnatelj Osnovne škole»matija Gubec«u TavankutuKalmanKuntićprijaviojepoliciji incident ispred škole i, kako kaže, uviđajjekorektnosproveden,norezultata istragejošnema.»štosetičerušenjastatuematijegupca u Tavankutu, mogu reći da mi je istinski žaodanetkopronalazirazlog,bilozaslavlje bilo za tugu, na taj vandalski način. Upravo je neshvatljivo da nekome može smetati spomenik. U ovom slučaju je to spomenikmatijigupcu,zakojisutavankućani posebno vezani jer tavankutska školanositoime,aijednohrvatskokulturnoprosvjetnodruštvotakođer.dakle,to rušenjenijesamorušenjejednogspomenikanegoimaisvojusimbolikuiistinskimi ježaošto,nažalost,jošisadimamotakvu duhovnuklimuukojojnetkosmatrakako ćenatajnačinpokazatiprivrženostovojili onoj opciji. Iskreno se nadam da nijedan spomenik u budućnosti neće doživjeti takvu sudbinu da se na njemu bilo tko iživljava iz bilo kojih političkih razloga«. O incidentu u Somboru Kalman Kuntić, koji je inače i predsjednik Odbora za međunacionalne odnose Skupštine Vojvodine,kaže:»Zaistanemogushvatitidabilotkopostizbornovrijemedoživljavatakodatreba iskaliti svoj bijes ili slavlje na način da simbolički, napadom na nečiju imovinu, pokazuještomislionekojdrugojnacijiili nekoj drugoj političkoj opciji. Nadam se daćemounovijevrijemebitiusituacijida svoje političke stavove izražavamo time štoćemosejednidrugimasuprotstavitipolitičkimprogramima,timeštoćemonastojatipokazatikakosmoboljiodsvojihrivala,anedivljanjem.timenemislimdaje bilokojaosobakojaseozbiljnobavipolitikom direktno umiješana u takvo nešto, ali, nažalost, ljudi koji nisu u žiži događanja nastoje na ovaj način pokazati svoje političko uvjerenje. To je po meni, krajnježalosno«,zaključujekuntić. Dva puta srušeni Matija Gubec u Tavankutu INCIDENTIMA PROTIV HRVATA U SCG: O incidentima utavankutu i SomboruupriopćenjupredsjednikaHNV-a mr. Josipa Ivanovića, naslovljenom»incidenti usmjereni protiv Hrvata u SCG«, izmeđuostalogstoji:»ovinemilidogađaji potresli su pripadnike hrvatske zajednice naovimprostorimaiispunilizabrinutošću zadaljiživotirad.timtežepadajuoviincidentijersupočinjeniuvrijemebožićnih blagdana,kojisugerirajuvjeru,nadu,ufanjeiljubav. UimeNacionalnogvijećahrvatskenacionalne manjine, i u svoje osobno ime izražavamnajodlučnijeogorčenjezbogovih događaja,odkojihsepotonjipodudarais prvimneslužbenimizvješćimaizbornihrezultatazaparlamentarneizboreurepublici Srbiji. Poruka ovakvih čina podsjeća pripadnikehrvatskezajednicenateškedaneproteklogratainavrijemekadasuhrvatiuovojzemljitretiranikaoneprijatelji 10

11 tema državeukojojžive.želimovjerovatidasu ta vremena prošla i da budućnost pripada europskimintegracijamaanedaljimzaoštravanjima nacionalnih netrpeljivosti i sukoba. TakođeruimeNacionalnogvijećahrvatske nacionalne manjine, i u svoje osobno ime pozivam sve ljude dobre volje da učine maksimalne napore da se sačuva mirni suživot ljudi svih nacionalnosti na ovimprostorima.vojvodinuanaročitosuboticu odlikovali su svijetli primjeri suživotausvojšarolikostimultietničnosti, multikonfesionaslnosti i multikulturalnosti.vojvodinamoračuvatiinjegovatiove vrijednosti kao svoje komparativne prednostiubogatstvurazličitosti«. VANDALIZAMIDALJENASCENIU VOJVODINI: Ovako naslovljenim priopćenjem,istimnemilimpovodima,oglasioseipredsjednikizvršnogodborahnvalazovojnićhajduk:»želja srpskog naroda je da na vlast dođu radikali, politička opcija koja je nažalost puna praznih obećanja i lažnog patriotizma.voljanarodasemorapoštivatiijanatonemamkomentar.ali,atmosfera koja je stvarana oko spomenute političke stranke i njena pobjeda na izborima stvorilajeklimuotvaranjaventilazavedenih i obmanutih pojedinaca, koji bez ikakvekontrolevršepritisak,silu,zastrašivanje i prijetnje svima onima, koji nisu isti kaooni. Rušenje spomenika u Tavankutu nije djelohuliganstva,jerselakomogupovezatiidrugisličnidogađajiinadrugimmjestimauvojvodini.toupućujenaorganiziraniistuppripadnikaopcijeprožetegovorom mržnje. Hrvati su nesporno meta zastrašivanjaiprijetnji.misliosamdasutakvi čini stvar prošlosti, povijesti i da se nećenikadavišedogađati.nažalosturepublicisrbijisvejemoguće.policijanije otkrilapočinitelje,atavankutjetakomalo mjesto.zartonijeindikativnozavrijemeu kojemživimo?organigonjenjamorajuotkriti počinitelje klasičnog zastrašivanja i zaštititisveonekojisuugroženi,patoje njihovaobveza. HrvatiuVojvodinisenećeuplašitiizastrašiti, nego će koristiti sva demokratska sredstva kako bi očuvali svoj identitet i svoja prava koja im pripadaju po europskimstandardima. Osuđujemvandalizamkojisepojavljuje ujavnostiitražimodorganavlastizaštitu odagresivnihispadapremahrvatima,koji seuvojvodinisvečešćedogađaju«,stojiu priopćenju predsjednika IO HNV-a Laze VojnićaHajduka. INCIDENTE OSUDIO I DSHV:»Demokratski savez Hrvata u Vojvodini s ogorčenjemjeprimiovijestorušenjuspomenika Matije Gupca u Tavankutu, te tražimodapolicijaodmahotkrijepočinitelje,jerjevećjasnokakoseovdjeradiopokušaju rušenja dobrih međunacionalnih odnosa, a neotkrivanje počinitelja može dati povoda da se to i dalje nekažnjeno čini,kaoštojevećbilovišeputauproteklih13godina.istotako,noćuočiizborau Somboru na zgradi Hrvatskog kulturno umjetničkog društva»vladimir Nazor«, kojasenalaziunajužemcentrugrada,razbijenasudvaprozora,itojedinonaovoj zgradištosetakođermožeprotumačitikao pokušaj rušenja dobrih međunacionalnih odnosautomgradu«,stojiizmeđuostalog upriopćenjuzajavnostštogajepotpisao v.d.predsjednikadshv-apetarkuntić. APORUKAJE? : Sveovonebiimalo takvogodjekaujavnostiisimbolikeuhrvatskoj zajednici da se slabije pamti, i da seposljednjih13godinanaovimprostorima nije događalo baš ono što jest. Pamte Hrvati,aizgledadanisuzaboravilinioni drugi Očigledno,receptisačuvani ZarniječudnodauSomboruistomprigodomnijerazbijennijedanprozornanekoj drugoj zgradi, a niti je u subotičkoj općinisrušenjošnekispomenik?azaštoi bi,kadsuisamoovedvijeporukebiledovoljnočitke BarzaHrvate No,snamjerom da to bude zasigurno dobro shvaćeno, poslije dizanja statue Matije Gupca,netkogajeponovnosrušiounovogodišnjojvečeri,pagajepolicijaponovno digla. Spramsvegaovoga,beznačajnoizgledaju oštećenja na automobilima mladih koji susezabožićokupiliuhrvatskomkulturnomcentru»bunjevačkokolo«usubotici da tradicionalno proslave božićne blagdane uz zvuke tamburaša Drugi dan Božića osvanuo im je s četiri ćirilična S, dobro urezanim na automobilima, valjda da ih podsjete gdje žive Možda je i to slučajno Sve u svemu, prve sate i dane pobjede radikala u Srbiji jedini Hrvatski dom u Somboru dočekao je»otvoreno«, Matija Gubec»poklonjen«dozemlje,akipIsusa»ležeći«nabačkojnjiviuzrazbijenkriž... g 11

12 INTERVJU PereIštvančić,glazbenikivoditeljorkestrauAnsamblunarodnihplesovaipjesama»Lado«izZagreba Et no gla zba ~uva na{u kul tu ru Ja ko bih vo lio do ve sti»la do«u Voj vo di nu, Su bo ti cu, jer ov dje još ni ka da ni su bi li, a vje ru jem ka ko bi to i ov dašnja pu bli ka želje la * Možda naj veća za slu ga u mo joj gla zbe noj ka ri je ri pri pa da Sti pa nu Ja ra ma zo viću Na ovim pod ručji ma na rod na gla zba bu nje vačkih Hr va ta ni je do volj no eks plo a ti ra na, mi slim pri to me na tam bu raški zvuk Razgovorvodio:ZvonkoSarić Ansambl»Lado«jedini je profesionalni ansambl koji sakuplja, obrađuje i izvodi hrvatske narodne plesoveiglazbu.ovegodineosvojilisunagradu Porin za najbolji album i najbolju izvedbu folklorne glazbe,»na zelenom travniki«, te za najbolji album duhovne glazbe»raspelo«,tenagraduorlando,prvi put dodijeljenu izivođaču tradicijske glazbe. Gostovali su diljem Hrvatske, održali vokalne koncerte u katedralama Dalmacije, na jadranskoj turneji od Krka do Dubrovnika.»Lado«je prošle godine sudjelovao i na otvorenju najvećeg svjetskog turističkog sajma (ITB) u Berlinu, a nastupali su i na Hrvatskoj gala večeri u Parizu, zatim u Istanbulu, Bursi, Sarajevu Odveljače2003.godinenadužnostivoditelja orkestra u»ladu«nalazi se Pere Ištvančić, rođeni Tavankućanin s prebivalištemuzagrebu.tijekombožićnihpraznika Ištvančić je posjetio redakciju»hrvatskeriječi«. HR: Što je za pra vo An sambl»la - do«i s ko jim pro gra mi ma se pred - sta vlja pu bli ci? Ansambl»Lado«jedošaonasvijetpotkraj davne1949.godine,podimenomdržavni zbornarodnihplesovaipjesama,dabinekolikogodinakasnijedobiodanašnjeime. OsnivačiAnsambla»Lado«bilisuZvonimirLjevaković, kaoumjetničkiravnatelji plodankoreografiinesivanišević, kaoprva direktorica. Danas jeansambl»lado«jediniprofesionalniansamblčijijezadatak sakupljanje,obrađivanjeiizvođenjehrvatskih narodnih plesova i glazbe, uz to što»lado«izvodi i svoje kompozicije. Ansambl»Lado«činišezdesetljudiodkojih su četredeset i petoro plesači, petnaestoro su muzičari, dok ostali članovi spadaju u administracijuimenadžment. HR: Ka ko iz gle da re per to ar»la - da«? Prvenstveno izvodimo hrvatske pjesme i plesove, što znači baštinu koja potječe iz Zagorja,Prigorja,Međimurja,Posavine,pa do svih zanimljivih dijelova hrvatske narodneplesneiglazbenekulturekojisuinteresantnizainterpretaciju,pasutakoibunjevačkiplesovivećgodinamanarepertoaru»lada«.bunjevačkiplesovisuseveć izvodilikadasamdošaouansambl,aposebnomijezadovoljstvokadatutočkuizvodimo izvan Hrvatske i kada ta točka doživivelikeovacije.ondasamveomaradostan,jeratraktivanplesiglazbaiskazuju svuljepotukulturebunjevačkihhrvata. HR: Oda kle po tječe i što znači ri ječ la do, ko jom je na zvan An sambl u ko jem svi ra te i vo di te or ke star? Ladojearhaičnahrvatskariječkojasekoristiusjevernimhrvatskimnapjevima,asinonimjezariječidrag,veseoimio. HR: Što je sve ra dio An sambl»la - do«mi nu le go di ne? GostovalismodiljemHrvatske.Održanisu vokalnikoncertiukatedralamadalmacije, bilismonajadranskojturnejiodkrkado Dubrovnika,aimalismoiBožićnuturneju. Početkomožujka»Lado«je,uzdrugehrvatskeumjetnike,sudjelovaonaotvorenju najvećegsvjetskogturističkogsajmaitbu Berlinu.»Lado«je gostovao u Istanbulu, Parizu i Sarajevu. Minule godine»lado«jeosvojioiprestižnenagrade:nagraduporin za najbolji album i najbolju izvedbu folklorne glazbe,»na zelenom travniki«, tezanajboljialbumduhovneglazbe»raspelo«i nagradu Orlando, prvi put dodijeljenu izvođaču tradicijske glazbe, a koju Hrvatskaradiotelevizijadodjeljujezanajuspješniji koncert festivalske sezone za godinu.»lado«je u kolovozu održaouatrijukneževadvoraudubrovnikuzaistaizuzetankoncert,dosegnuvšinadahnutim programom sakralnog sadržaja, podvodstvomjoškaćalete idraženakurilovčana, iznimnu izvođačku razinu. U suradnjishrt-om»lado«jesnimiodvije 12 9.siječnja2004.

13 INTERVJU televizijske emisije korizmenih običaja,»hodi,duša«i»veselise,omarija«,asnimljenjeialbumdalmatinskihbožićnihpjesamaikolendi»prevelikuradostnavišćujem Vama«. Minule godineansambl»lado«je svojim nastupom otvorio Barokne večeri u Varaždinu,aulistopadu»Lado«jepokrenuo Studio za tradicijska glazbala. Tu glazbenu radionicu vodi Stjepan Večković i ona okuplja sve zaljubljenike u hrvatska tradicijska glazbalakojiželenaučitisvirati,aliiizraditi narodniinstrument.takođerjeciljradionice da se svirači tradicijskih glazbala postupno priključetamburaškommješovitomorkestru zazajedničkomuziciranje. HR: Ko je bi tur ne je iz dvo ji li od broj - nih go sto va nja»la da«ti je kom pro te - klih go di na? Od kada sam uansamblu, po atraktivnosti bihizdvojiogostovanjauindiji,južnojisjevernoj Americi, kao i gostovanje u Rusiji. BilismoskorosvugdjeuEuropi,aposjetili smoimakedonijuialbaniju.nakoncuminule godine u ciklusu Božićnih koncerata imalismonastupukotoruukatedralisvetogtrifuna.publikasvugdjeprepoznajeljubavkojuizražavamokrozplesoveipjesme, a kada se osjećaji prezentiraju na plesni i pjevninačin,publikatouvijekznaprepoznati,osjetitiinagraditi. HR: Ima li u pla nu an sambl»la do«go sto va nje u Voj vo di ni? Jakobihvoliodovesti»Lado«uVojvodinu, Suboticu,jerovdjejošnikadanisubili,avjerujemkakobitoiovdašnjapublikaželjela. Na žalost za takvo što još nema konkretnih 9.siječnja2004. Ta van ku}anin na ~elu»la da«pere Ištvančić rođen je 1975.godineuTavankutu. Srednju muzičku školu pohađao je u Subotici, a tamburu je svirao u HKUD»MatijaGubec«izTavankuta,kaoiuSubotičkomtamburaškom orkestru pod ravnanjem Stipana Jaramazovića. Na Muzičku akademiju u Zagreb otišao je godine.od1997.godinebavisesviranjemikomponiranjem u Ansamblu narodnih plesovaipjesama»lado«,a uveljačiminulegodinepreuzeojedužnostvoditeljaorkestrau»ladu«.sviratambure,kontrabas,anaakademiji je učio i obligatni(obvezni)klavir.živiuzagrebu sobitelji. planova i dogovora, a što se tiče planova u svezigostovanjauinozemstvu,zaovugodinuspremamoprogramturnejepoaustraliji, a to gostovanje nam je veoma važno, jer otvaravrata»ladu«premacijelojaziji. HR: Po sjećuje te li Su bo ti cu i ka kve Vas uspo me ne ve zu ju za za vičaj? Suboticusamod2000.godinepočeoiznova redovito posjećivati, jer pokraj obiteljskih veza,zazavičajmevezujulijepeuspomene. Možda najveća zasluga u mojoj glazbenoj karijeri pripada Stipanu Jaramazoviću koji mejenaučiosviratitamburuiotvorioputovesaznanjaobunjevačkoj,kaoiuopćeoglazbicijelogsvijeta.subotičkitamburaškiorkestarjesviraoisvirajošisadadjelavrhunskih skladatelja i na taj način sam dobio osnovuiinspiracijuzasvojedaljnjeobrazovanjeiglazbenosazrijevanje.stipanjaramazović je veliki pedagog, teoretičar i glazbenik.veomamijedragoštojeuspiosubotički tamburaški orkestar održati u funkciji tijekomnjegovadugogpostojanja. HR: Ra di te li i na ne kim dru gim gla - zbe nim pro jek ti ma, osim gla zbe nih ak tiv no sti ve za nih za»la do«. Usvojeslobodnovrijemebavimsekomponiranjem i aranžiranjem. Komponiranjem sam se počeo baviti posve slučajno, zahvaljujući mom bratu Branku Ištvančiću, koji mejeangažiraodanapravimglazbuzanjegov dokumentarni film»plašitelj kormorana«.radnatomprojektuotvoriomijeputovepraksekadaseglazbaskladaunamjenske svrhe, u mom slučaju za film. Komponirao samglazbuzajošnekebrankovedokumentarne filmove i tako sam polako s glazbom ušaousvijetfilma.napraviosamglazbuza višeoddesetdokumentarnihfilmova.osims Brankom, surađivao sam još s redateljima Silviom Mirošničenkom,GordanomStojićem imirombrankovićem.zavoliosamkomponiranjeiuvidiokakoseinatompoljumogu dobroizraziti. HR: Ka kva je raz li ka između gla zbe ko ju kom po ni ra te i one ko ju iz vo di te s An sam blom»la do«? Glazba koju komponiram je potpuno drugačijaodoneskojomsebavimuansamblu»lado«.uansamblusviramnarodneplesoveipjesme,dokkomponiranjemsvojuinspiracijuizražavamujednomdrugomobliku.u filmovima glazba ima prateću ulogu. Na početkumogaradanakomponiranjuzafilm mojaglazbasesastojalaodpratećihsintetiziranih tonova, ali tijekom takve glazbene praksekoristiosamsveširiopsegtonovakoje sam odabirao putem tehničkih mogućnosti, a kojima sam se mogao približiti onom svijetu istine koji želim izraziti. Koristim sintetizirane zvukove semplera klavijatura i pomoću računala uspijevam iskoristiti tehničkemogućnostikojemeglazbenozadovoljavaju. 4HR: Na ko jem gla zbe nom pro jek tu ovih da na ra di te? Koncem minule godine počeo sam stvarati glazbuinspiriranknjigompoezijetomislava Žigmanova»Bunjevački blues«, koja će se kaoizdanjenakompaktdiskuuklopitiucjelokupan verbalni i zvučni projekt»bunjevačkiblues«.tojeopetdrugačijaglazbaod one koju stvaram za film, jer se temelji na motivimabunjevačkeglazbenebaštinekoju 13

14 INTERVJU Po rin u pra vim ru ka ma Od sedamnaest kompaktnih ploča Ansambla»Lado«, ubrzano snimljenih posljednjih godina, šestihjesakralne tematike. Vrijednost te diskografije je utoliko veća što su dva odtihšestsakralnih CD-a novostvorena oratorijskadjela»kalvarija«ljube Stipišića i»telo Kristuševo«Tomislava Uhlika. PremdasuseStipišićiUhlikoslanjalinanarodnubaštinu, ipakjeriječoautorskimdjelimakojeje suverenoizveoansambl»lado«.stogai nečudištojejediniprofesionalnifolklorniansambluhrvatskojosvojioglazbene nagradeporin.nagrađenisucd»nazelenom travniki«s hrvatskim narodnim pjesmama,tezbirkakorizmenihnapjeva kajkavskihkrajeva»raspelo«.isamonabrajanje kompaktnih ploča Ansambla»Lado«, osobito onih sakralnih, jasno ukazuje da je riječ o ansamblu koji je odavno nadrastao njemu očito preuske folklorneokvire.ansambl»lado«profiliraosekaonezaobilaznihrvatskizborski ansambl,kojinepjevasamotradicionalne ili samo obrade tradicionalnih pjesama, nego i novoskladane pjesme kojima jetradicijabilasamopočetniimpulsinadahnuće. sam godinama crpio i akumulirao dok sam sviraostamburaškimorkestrimaibioudodiru s načinom življenja u mom zavičaju. Glazbakojustvaramusklopuprojekta»Bunjevačkiblues«zasnivasenapoznatimplesovima i pjesmama bunjevačkih Hrvata, s kombinacijomudaraljkiisintetiziranihzvukova.nastojimstvoritinovuisvježuformu, stilizacijom utjecaja izvorne glazbe koja nećeodudaratiodglazbenebaštine,štomije najvažnije.književnopismotomislavažigmanovajenapisanoikavicom,akodmeneje jeziktambura,kojausvojojglazbenojpriči imazavičajnuosnovu. HR: Je li Vaš rad na kom po ni ra nju gla zbe u sklo pu pro jek ta»bu nje vački blu es«su kla dan da nas ve o ma po pu - lar nom et no-tren du ili ono me što se zo ve world mu sic? Zaistapostojijakovelikintereszaetno-glazbusvugdjeusvijetu,patakoiuHrvatskoj postoji više bandova koji se bave takvim načinominterpretiranjailikomponiranjakoje se zasniva na glazbenoj baštini narodnih pjesama i plesova. Smatram kako takvim načinomradatibandoviobogaćujusvojuetno-glazbu novim vrstama interpretacije, izražavajućiglazbenekorijeneujednomposve slobodnomobliku.tradicijskaseglazbamijenja svakom novom izvedbom, a u sklopu tihizvedbineminovnosezrcaleitragoviaktualnog vremena. Za glazbu koju komponiram u sklopu projekta»bunjevački blues«možeserećidaspadauetno-stililiglazbu, aliuzpoštivanjeiinspiracijubačkimfolklornim idiomom, želim stvoriti načinom interpretacijeautohtonuglazbukojuautorskistiliziramradipostizanjavlastitefizionomijete glazbekojukomponiram. HR: Tre ba li i može li se više ura di ti na pro mo vi ra nju gla zbe bu nje vačkih Hr va ta? Naovimpodručjimanarodnaglazbabunjevačkih Hrvata nije dovoljno eksploatirana, mislim pri tome na tamburaški zvuk.treba rećikakovelikuzasluguzapromoviranjehrvatske glazbe sada ima»festival bunjevačkih pisama«, koji održava ravnotežu između prošlosti i sadašnjosti. U svemu tomejebitnojednomrukomzagrabitisegmenteielementeizbudućnosti,acijelimtijelom ostatiutemeljenuzavičajnojglazbi.mladim ljudima je uvijek potrebno glazbeno osvježenještogamožekvalitetomistilomdonijetizvukzavičajneetno-glazbe,ačimećese ujedno očuvati i naša kultura. Sigurno bi bački glazbeni folklor bunjevačkih Hrvata trebaloštovišepromoviratisvijetu,jersenemamočegastidjeti.uduhubunjevačkihglazbenih motiva sadržan je točan odraz nas svijuiživotauovompodneblju,asvijetbito znao prepoznati i nagraditi. U to sam uvjeren,jergovorimiziskustvakojesamstekao nastupajućisansamblom»lado«.g 14 9.siječnja2004.

15 TELEX ĐorđeSubotić,predsjednikOdborazainformiranjeSkupštineVojvodine Me di ji iz van na ci o nal nih vi je}a do dalj njeg Prijedlog o prijenosu osnivačkih prava medija na jezicima manjina skinut je krajemprošlegodinesdnevnogaredaizvršnogvijećaskupštinevojvodine.zakomentarotomezamolilismođorđasubotića, predsjednika Odbora za informiranje uskupštinivojvodine:»mislimdajetoracionalnaimudraodluka,sobziromnačinjenicudaimavremenazanjenurealizaciju,jerjetravanj2005. godineposljednjirok.no,onoštojemeni posebnovažnoiznačajnojestdaserepubličkoministarstvozakulturuimedijeodrediloprematompitanju,tepriopćilokako usvezistimimanizdilema,tedanetreba ubrzavati proces, odnosno, da treba još malosačekati.tojeupravoonoštosamja, odnosnoštojeodborzainformiranjepredlagaokadaseotomerazgovaralo.bilobi dobrosačekatinoviustav,kojiće,pretpostavljam,bitidonijettijekom2004.godine, anakontogatrebalobipristupitiprivatizacijimedija«,smatrasubotić.»najlošija varijanta u svemu tome, po momosobnomuvjerenju,jeopcijasnacionalnimvijećima. Za rješenje statusa manjinskih medija postojinekolikovarijanti.jednaodnjihje privatizacija, što je izuzetno dobro. Međutim, kada govorimo o privatizaciji, moraseimatinaumukakoutomprocesu svoj dio moraju imati i uposlenici, kao i bivši uposlenici, i to najmanje 30 posto. Osnivačkapravamanjinskihlistovaidaljepodznakompitanja Bilobiveomauputnodaionisudjelujuu tojprivatizaciji,jerbiondatajlistosigurao onoštomujeinačefunkcijapostatutuautonomnepokrajinevojvodine obavještavanje, odnosno informiranje na jezicima nacionalnih zajednica koji su u službenoj uporabiuvojvodini. Drugaopcijajedaseprenesuosnivačka pravananekolikoopćinakoje,ponovom Zakonuojavnominformiranju,mogubiti osnivači javnih glasila. Dakle, tamo gdje živiodređenanacionalnamanjina naprimjer u Subotici, Kanjiži, Senti,Adi, MalomIđošu(ispričavamseakosamnekoga izostavio) trebaju imati mogućnost za osnivanjesvojihjavnihglasila. Ukolikopakbudemoišlinaopcijuprijenosa osnivačkih prava na nacionalna vijeća,mislimdajetonajlošijerješenje,ito iz nekoliko razloga. Najprije, tada ćemo RazgovorčelnikaHNV-aostrategijiradausljedećemperiodu U subotu3.siječnja2004.godineuredu Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine razgovarano je o strategiji rada ovog najvišeg predstavničkog tijela HrvatauSrbijiiCrnojGori.Urazgovoru su sudjelovali predsjednik Vijeća mr. sc. Mr.sc.JosipIvanović Bo`i}na ~estit kapra vo slav noj bra}i UimeHrvatskognacionalnogvijeća svim vjernicima koji Božić slave po julijanskom kalendaru predsjednikhnv-amr.josipivanović čestitao je Božić i poželio obilje milosti i radosti, blagostanjailjubavi. Za da}e ~eka ju Đorđe Subotić Jo sip Iva no vić, predsjednik Izvršnog odbora Vijeća La zo Voj nić Haj duk i predsjednik E-vlade Vijeća Zo ran Voj nić Tu - nić. Na tom sastanku, kako stoji na službenom sajtu HNV-a, potaknuta su sljedeća Dodjela pomo}i u~enicima i studentima nedvojbeno imati jednopartijske listove. JasnojedaponovomZakonuojavnominformiranju partija i država ne mogu biti osnivačimedija.avijećasuosnovanastatutom, dakle, zakonom, ona su zakonska odredba, i prema tome dio su države. A, ukoliko budemo to uradili, prenijeli osnivačkapravananjih,minećemonapraviti nikakavpomak. Drugo, vijeća su uglavnom jednopartijska, i onda se dakle medij predaje u ruke jednoj partiji. Imamo konkretne primjere kod»magyarszóa«i»hétnapa«,gdjesavezvojvođanskihmađaraima96procenata u vijeću. Mi time, dakle, prenosimo osnivačapravanaterenpolitike. Mislimdajetakođerbitnospomenutida onikojitopredlažu danacionalnavijeća preuzmuosnivačkaprava dobroznajuda seosnivačkapravamogupreuzetisamodo travnja2005.godine,odnosnodataodluka važisamodotada,tedaćeseondainformativnekućeprivatizirati. Osobno,mislimdaćeusvimsituacijama manjinskilistovibitiprivatiziranzabagatelu. Zatotrebasačekati,jerpostojijošjedna mogućnost,atojedasepromijenizakon. Dakle, insistirati na promjeni Zakona Republike Srbije, u kojem bi u tom dijelu Skupština Vojvodine, ili određena regija, moglibitiosnivači. V. L. područja:institucionalizacijaradahnv-a, zadaće na području informiranja, obrazovanja, kulture, uporabe hrvatskog jezika, tezadaćenapodručjugospodarstva. Nasvimnavedenimpodručjima,stojidalje u priopćenju, čekaju preogromne zadaćekakonasvečlanovevijeća,takoina sveljudekojisuspremniuključitiseurad naizgradnjiinstitucijakojećebitiinstrumenti ostvarivanja zakonom zagarantiranih prava hrvatske manjine, od Subotice dojanjevaibokekotorske. Sombor -Hrvatskodruštvozapomoćučenicima»BelaGabrić«izSuboticeje27.prosinca u prostorijama Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva»vladimir Nazor«u Somboru naosnovunatječajazadodjelupomoćiučenicimaistudentimadodijelilojednokratnupomoć učenicimauiznosuod2.000dinara,astudentimauiznosuod3.000dinara. PomoćsudodijeliličlanoviUpravnogodboraDruštvazapomoćučenicima»BelaGabrić«gospodin Janoš Raduka i gospodin Stipan Pekanović. Prema njihovim riječima na natječaj sejavio101učenikistudentspodručjasomborskeopćine,kaoimjestakojanjojgravitiraju, ali su uslove ispunili 14 studenata i 29 učenika.osnovniuvjetizadodjelupomoćibili sumaterijalnostanjeobiteljiučenika,kaoiaktivnost u zajednici s ciljem njegovanja nacionalnogidentitetahrvatskenacionalnemanjine. Ovojetrećiputdaseovakvavrstajednokratnepomoćidodjeljujeučenicimaistudentima,a želja Hrvatskog društvo za pomoć učenicima»bela Gabrić«je da se ova praksa nastavi i u buduće,štounajvećojmjerizavisioddonatora kojisudosadabiliizitalije,hrvatskeisubotice. Alek san dar For gić 15

16 tema Predstavljamo članove HNV-a Zajedni~ki lak{e do cilja Lista DSHV-a zapostavljena je preglasavanjem (Josip Gabrić) * Vidljivo je postojanje dobre volje za nadvladavanjem postojećeg stanja (Slavko Benčik) * Na nama je velika odgovornost (Josip Pekanović) JOSIP GABRIĆ - rođen je u Su bo ti ci go di ne. Pučku ško lu i gim na zi ju za - vršio je u Su bo ti ci, a di plo mi rao je na Prav nom fa kul te tu u Be o gra du. Ra dio je kao prav ni re fe rent u pod u zeću, za tim kao su dac Općin skog su da u Su bo ti ci, a po tom kao taj nik SO Su bo ti ca, a to je u ta dašnjem su sta vu značilo bi ti i ru ko vo di lac u iz - vršnoj vla sti. Na ovoj dužno sti ra dio je se - dam go di na, na kon čega je zbog po li tičkih pri li ka mo rao otići u advo ka tu ru. Za ime Jo si pa Ga brića ve za ni su ve li ki sport ski us pje si u stol nom te ni su širom ze - mlje i u mno gim ze mlja ma svi je ta. Su dje - lo vao je na četi ri svjet ska pr ven stva, po - bjed nik je međuna rod nih pr ven sta va Bel - gi je i Ru munj ske i In ter na ci o nal nog tur ni - ra u So fi ji. Na do maćoj sce ni osvo jio je 13 ti tu la držav nog pr va ka Ju go sla vi je u ra - znim kom bi na ci ja ma, a za držav ni tim na - stu pio je 21 put. Naj veći uspjeh mu je brončana me da lja na Svjet skom pr ven stvu i za taj uspjeh pro glašen je za služnim spor - tašem Ju go sla vi je. No si lac je i više dru gih sport skih pri zna nja. Oženjen je i ima si na ko ji ra di u Nje mačkoj kao te ni ski tre ner, i jed nu unu ku.»osni vač sam DSHV-a i mo men tal no sam pot pred sjed nik stran ke. U svom ra du po - seb no sam se za la gao za kul tur nu au to no - 16 Josip Gabrić mi ju Hr va ta u Voj vo di ni, za do nošenje Za - ko na o ma nji na ma, a u skla du s tim i za osni va nje na ci o nal nih vi jeća. Ka da smo u sve mu to me do ne kle uspje li i ka da smo mi sli li ka ko će sve kre nu ti u prav cu za u zi - ma nja mje sta ko je nam pri pa da, došao sam do za ključka da je sve to sta lo. Od red be Za ko na se ne spro vo de u dje lo. Hr vat sko na ci o nal no vi jeće sko ro se go di nu da na uopće ni je sa sta ja lo. Uzro ke ova kvog ra da vi dim na sa mom počet ku ra da Vi jeća. Na i me, po zna to je ka - ko su po sto ja le dvi je li ste i ka ko ni je pri - hvaćen pri je dlog da se ofor mi ko mi si ja za iz ra du Sta tu ta, ne go je pri hvaćen pred - loženi Sta tut u čijoj iz ra di ni je su dje lo vao ni ti je dan član s li ste DSHV-a. Sta tut je pri - hvaćen većinom gla so va, i to gla so va s li - ste A, ia ko se zna da je Sta tut te melj ni akt Vi jeća, te se kao ta kav do no si kon sen zu - som, ili ba rem dvo trećin skom većinom. Na ovaj način je li sta DSHV-a za po sta vlje na pre gla sa va njem, što je pot pu no ne le gi tim - no. Za po sta vlje ni su ne sa mo vi jećni ci DSHV-a, to jest li sta B, a što je 44 po sto čla no va Vi jeća, ne go na taj način i Hr va ta ko ji su da li svoj pot pis za elek to re. Svi čel ni ci u Vi jeću su iza bra ni is ključivo s li ste A. Sta tut je tre ba lo do ni je ti u skla du s in ten ci ja ma Za ko na i prav nih pra vi la, te le - gi tim no sti. U skla du s pro por ci o nal nim su sta vom obje li ste su tre ba le bi ti za stu plje ne u svim ti je li ma Vi jeća. Sma tram da se Vi jeće tre - ba lo opre di je li ti za ko lek tiv nog pred sjed - ni ka od 5 čla no va, zbog to ga što bi u našim uvje ti ma ko lek tiv ni pred sjed nik mo gao više učini ti ne go po je di nac. Hr vat ska za - jed ni ca, ka ko bi do sti gla ra zi nu dru gih ma - njin skih za jed ni ca, mo ra mno go to ga ura - di ti. Dvi je hr vat ske stran ke su do go vor no za jed no na stu pa le u pred iz bor nim ak tiv no - sti ma i taj rad će se i na sta vi ti, a očeku jem i sje di nje nje dvi je hr vat ske stran ke. Taj pro ces se tre ba od ra zi ti i u Na ci o nal nom vi jeću. Očeku jem da će se pro mi je ni ti iz - bor ni za kon i da će bi ti pri hvaćena po zi tiv - na dis kri mi na ci ja, i da ćemo iz rav no bi ra ti našeg pred stav ni ka u Skupšti nu Sr bi je. Na pro te klim iz bo ri ma naša Ko a li ci ja ni je prešla cen zus, no, pre ma do bi je nim in for - ma ci ja ma u svim mje sti ma u ko ji ma žive Hr va ti, ima li smo do bre re zul ta te i ta kav pri stup će si gur no ima ti svo je re zul ta te na do la zećim po kra jin skim i lo kal nim iz bo ri - ma.«slavkobenčik rođen je go - di ne u Su bo ti ci. Za vršio je Pri rod no-ma te - ma tički fa kul tet u No vom Sa du, pro fe sor je ke mi je. Tre nut no je na post di plom skim stu di ja ma na ma tičnom fa kul te tu. Za po - slen u Osnov noj ško li»ma ti ja Gu bec«u Ta van ku tu. Živi u Ta van ku tu od rođenja. Oženjen, otac tro go dišnjeg si na. Pred sjed - nik je Skupšti ne mje sne za jed ni ce Ta van - kut. Du go go dišnji član HKPD»Ma ti ja Gu - bec«i član Pred sjed ništva ovog društva. Član je DSHV. Slavko Benčik»U do sa dašnjim iz ja va ma vi jećni ka vi d- lji va su dva ja sna sta va vi jećni ka s jed ne i dru ge li ste, i ne bih se želio vraćati na taj pe riod ko ji je za na ma, ka da prak tično ni je bi lo ak tiv nog su dje lo va nja vi jećni ka s naše li ste. U sjen ci pro mje na ka ko u stran ci ta ko i okruženju na dam se da će se su rad nja u Vi - jeću ak ti vi ra ti za do bro bit ci je le za jed ni ce. Vi jeće ima svo je ja sne obla sti dje lo va nja, kul tu ra, in for mi ra nje, obra zo va nje i upo ra - ba je zi ka ko ji su od iz u zet nog značaja za očuva nje iden ti te ta Hr va ta na ovim pro sto -

17 tema ri ma, i zbog na ve de nih raz lo ga mo ra mo svi za jed no su rađiva ti i svat ko tre ba da ti svoj do pri nos shod no mo gućno sti ma. S ob zi rom da zbog vi so kog cen zu sa ni jed na stran ka na ci o nal nih ma nji na sa da ne ma svo je pred stav ni ke u sr bi jan skom par la - men tu na ci o nal na vi jeća sa da do bi va ju još veću ob ve zu i od go vor nost da iz ražava ju objek tiv ne po tre be ma njin skih za jed ni ca spram države u ko joj živi mo. Na ne dav no održanom sa stan ku vi jećni ka su bo tičke re - gi je vi dlji vo je bi lo po sto ja nje do bre vo lje za nad vla da va njem po sto jećeg sta nja i sto - ga očeku jem vi dlji vi je re zul ta te ra da Vi - jeća u ovoj go di ni.«josip PEKANOVIĆ rođen je go di ne u Som bo ru. Osnov nu ško lu je zaršio u Som bo ru, kla sičnu vjer sku gim na - zi ju u Su bo ti ci, a stu dij fi lo zo fi je, te o lo gi je i ka te he ti ke na rim skom sveučilištu Gre go - ri ja ni i Sa le zi ja nu mu. Po po vrat ku sa stu di - ja dje lu je kao ka pe lan u Baj mo ku, za tim je žup nik Župe sv. Križa u Som bo ru, a od 1990 go di ne žup nik je Župe Presv. Troj - stva u Som bo ru i de kan som bor skog De ka - na ta. Pro fe sor je ka te he ti ke na Te o loškoka te het skom is ti tu tu su bo tičke Bi sku pi je i pro fe sor vje ro na u ka u som bor skoj Gim na - zi ji i Me di cin skoj ško li.»mo ram pri zna ti da me kroz do sta du go vri je me ni su pre više za ni ma le ras pra ve o ustro ju na ci o nal nih vi jeća. Ne za to što bih mi slio ka ko ona ni su po treb na, ne go više ra di kon cep ci je ko ja je do sta du go bi la u op ci ji. Na kra ju, pra vi la igre su ipak utvrđena i ni je bi lo dru ge ne go da ti se na po sao. Pri hva ta nje kan di da tu re za čla na u Na ci o nal nom Vi jeću mo ti vi ra no je ja snom de fi ni ci jom za da ta ka i pod ručja ko ji ma će se ono ba vi ti i isto ta ko ja snim sta vom da se ne ra di o po li tičkoj in sti tu ci ji u užem smi slu ri ječi. Ako ima mo na umu da su u Josip Pekanović pi ta nju obla sti kul tu re, upo ra be je zi ka, in - for mi ra nja i obra zo va nja, vje ru jem da ni je spor no da je upra vo ova mje sna Cr kva i mno gi svećeni ci, da la značajan do pri nos u očuva nju na ci o nal nog iden ti te ta i bo ga te bašti ne bačkih Hr va ta. Kroz mno ga de se - tljeća Cr kva je osta la ta ko reći je di na in sti - tu ci ja u ko joj se nje go vao hr vat ski je zik, a s po vrat kom vje ro na u ka u ško le, on se i u njih vraća. Ra do sni smo što je da nas više gla si la na hr vat skom je zi ku, ali je do bro pri sje ti ti se ka ko su i na tom pod ručju upra vo svećeni ci kroz svo ja skrom na gla si - la (»Bačko kla sje«,»zvo nik«,»su bo tička Da ni ca«itd.) čuva li hr vat sku ri ječ od za - bo ra va i dio kul tu ru ne bašti ne od unište nja. Želja mi je da svo jim skrom nim is ku stvom i osob nim za la ga njem za jed no sa svim dru - gim čla no vi ma HNV dad nem do pri nos u sve mu što se da nas na meće kao ime ra tiv tre nut ka u ci lju po boljšanja po ložaja Hr va - ta u Sr bi ji i Cr noj Go ri. Ono što držim da će bi ti težište in te re sa i an gažma na u slje dećem pe ri o du tiče se po - naj više som bor ske re gi je. Ona je ka rak te ri - stična po re la tiv no kom pakt nim se o skim sre di na ma u na ci o nal nom smi slu -Bački Mo noštor, Bački Breg, Son ta mješovi tim sre di na ma Sve to zar Mi le tić, Čono plja, Bez dan, Sta nišić itd. i si tu a ci jom u sa mo - me gra du u ko je mu su Hr va ti znat na ma - nji na. Sva ko od na ve de nih mje sta ima svo - je spe ci fične pro ble me i po seb ne želje i upra vo po tre ba da ih se što bo lje upo zna i even tu al no po mog ne u iz na laženju rješenja otva ra ide a lan pro stor za do bru su rad nju svih vi jećni ka s ovog pod ručja. Ne ki ko ra - ci su već učinje ni. Osjeća se snažna po tre - ba da se što veći broj lju di uključi u ova na - sto ja nja. Lakše će bi ti ri ješiti već spo mu te di le me hr vat ska odje lje nja ili sa mo hr - vat ski je zik kao fa kul ta tiv ni pred met. Ko ja rješenja po nu di ti za grad sku sre di nu u ko - joj je ve li ki broj ško la, još više raz re da, a u sva kom raz re du sa mo po ne ki Hr vat? Ko - jim kul tur nim sa držaji ma da ti pred nost? Ka ko mo ti vi ra ti lju de da vo le pi sa nu ri ječ, da osjećaju po tre bu za pra vom i objek tiv - nom in for ma ci jom? Ka ko im da ti do zna - nja ka ko im ništa od nji ho vih pra va neće bi ti po klo nje no na»tac ni«, da će se, na i me, za sva mo ra ti bo ri ti i iz bo ri ti. Pi ta nja je još pu no. Lju di od nas očeku - ju kon kret ne od go vo re. Da li su nam po vje - re nje. Na na ma je ve li ka od go vor nost. Za - jed ničkim na po rom lakše je do ci lja.«milka DINA DRAŠKOVIĆ čla ni ca HNV-a s li ste De mo krat skog sa ve za Hr va - ta u Voj vo di ni, kao kan di dat sa 100 pri ku - plje nih pot pi sa. Na službe nom saj tu HNVa o Draško vićevoj ne ma dru gih po da ta ka. Na kon što je dva pu ta, pi sme no i usmje no, za mo lje na da do sta vi osob ne po dat ke i krat ku iz ja vu o vla sti tom viđenju funk ci o - ni ra nja HNV-a, i na kon što je to obećala, Milka Dina Drašković go spođa Draško vić u do go vo re nom ro ku ni je is pu ni la obećanje, pa ni smo u mo - gućno sti čita te lji ma pružiti do dat ne in for - ma ci je. Mil ka Di na Draško vić je dan po sli - je obo stra no do go vo re nog ro ka za do sta vu po da ta ka, po sred no, pre ko taj ni ce DSHVa, po ručila ka ko obećanje ni je u sta nju is - pu ni ti do kra ja ožuj ka, iz zdrav stve nih raz - lo ga. g Brz i pouzdan pristup Internetu za tvrtke i pojedinačne korisnike Izrada web-prezentacija Prodaja računara i računarske opreme Projektovanje, instalacija i održavanje lokalnih i Internet mreža Prodaja licenciranih softwarea Pojedinačni i kolektivni informatički tečajevi Izrada knjigovodstvenih i drugih softwarea Bogat izbor informatičke stručne literature Najkompletnija informatička paleta u Subotici, sa stručnom podrškom na srpskom i mađarskom jeziku i sa stalnim dežurstvom! Braće Jugovića 5, Subotica, Tel. (024) support@tippnet.co.yu 17

18 Tema Petrovaradin:SvimnaZemljimir,veselje ^aro li ja sto lje}ima stva ra na Božićni kon cert, četvr ti po re du, oku pio je pje vačke zbo ro ve te dram ske sku pi ne mno gih sri jem skih župa Piše: Zden ko Sa maržija KolažomigrokazaipjesamapodnazivomBožićnovrijemeupjesmii riječi, koji se već četvrtu godinu održava u petrovaradinskoj crkvi svetoga Jurja,dovršenojebožićnoslavljeuSrijemu.Srijemcisubožićnučarolijupokazali upravomsvjetluspajajućihrvatsketradicionalne božićne pjesme sa suvremenim igrokazima u izvođenju najmlađih. Pjevački zborovi, neki na visokoprofesionalnojrazini,poputzborasvetececiliježupe svetoga Dimitrija đakona i mučenika iz Srijemske Mitrovice, kao i oni zborovi s punodobrevolje,osvježilisusjećanjanajstarijih posjetitelja izvodeći već pomalo zaboravljenebožićnepjesme.dakako,najmlađimasuiposjetiteljimasrednjedobite pjesme zvučale pomalo čudno, arhaično, no i one su izmamile po koju suzu kao i božićne pjesme koje se posljednjih desetljećaponajvišeslušaju. Osim zbora svete Cecilije, pod ravnanjem Ivana Cingelija te voditeljstvom redovnica s. Cecilije Tomkić te s. Hugoline Kovačević,izmitrovačkogakrajastigaoje i zbor Župe svete Ane, mlade župe iz Laćarka. Vrlo aktivni dirigent Cingeli uvježbaojeizborodraslihkaoidječjizbor ŽupesveteAneizLaćarka. Surčinsko je pjevanje spletom božićnih pjesamapredstaviozboržupnecrkvepresvetoga Trojstva, pod vodstvom Zlatana Vaude, dok je igrokaz Betlemaši, zapravo pravu malu scensku igru, izvela dramska skupinažupesvetogamihovilaarhanđela iznovogaslankamena.glumiloje,plesalo i pjevalo desetak dječaka i djevojčica. Prelijepekostimesašilesunjihovemajke, kojesuuzvoditeljicumarijufijalu najzaslužnije za ovu izvrsnu predstavu, kojom bitadramskaskupinatrebalaodržati»turneju«posrijemskimibačkimžupama.izvrsnu su izvedbu imala oba zbora Župe Presvetoga Trojstva iz Srijemskih Karlovaca. I dječji zbor i zbor odraslih vodi ĐurđicaGudelj.GolubinačkuŽupusvetogaJurjaMučenikapredstaviojezboriorkestar mladih, koji su nekoliko božićnih pjesamaizveliusuvremenomaranžmanu. Njihjeuvježbao GoranBodiš. Petrovaradinske su župe bile najzastupljenije.tamburaškiansamblpatokasastavljen od petrovaradinskih zaljubljenika u glazbu, koji su članovi župnih zborova u svojimžupama,izveojenekolikobožićnih 18

19 Tema pjesama.patarpifat jeuvježbaozboržupne crkve svetoga Roka, dok je Gordana Katić izistežupepripremilanekolikorecitacijasnajmlađimakaoidječjizbor.profesor ĐuroRajković uvježbaojezboržupne crkve Uzvišenja svetoga križa, dok je zbor župne crkve svetoga Jurja Mučenika uvježbaovelečasniivicaćatić. Zahvalivši se organizatorima, pjevačima,glumcimairecitatorima,tenjihovimravnateljimakaoinazočnimsvećenicima i redovnicama, biskup Đuro Gašparović je,vidnoganutpriredbom,unadahnutom kratkom govoru naznačio važnost pjesme u božićnom slavlju. Podsjetio je kako u godini obilježavamo godinuodmučeništvasrijemskihkršćana, kojejeumalodesetkovaoprogonzavrijeme cara Dioklecijana. Uputio je nazočne naletakkojijenaulazucrkvedijeljenposjetiteljima, a kojeg potpisuje Marin Srakić,biskupđakovačkiisrijemski.I,nakraju,poželiodaseoBožiću2005.godineiznovanađemonakoncertuuPetrovaradinu. Pravaježivostnastalanakonslužbenoga programa. U društvenim prostorijama crkve svetoga Jurja Mučenika nekoliko je stotinagostiju,svećenikateučesnikaprograma,napozivbiskupagašparovića,nastavilopjevatiuzkuhanovino,čaj,kolače te(izvrsne) pogačice. Takva druženja, rekaonamjevelečasnimarkokljaić,župnik Župe svetoga Roka u Petrovaradinu, izvršni organizator koncerta koji bi mogao prerastiiztradicionalnogadruženjaupravi srijemskibožićnifestival,pravasuprigoda zaupoznavanjeobičajapojedinihžupa,za izmjenu iskustava, stjecanja poznanstava, aposrednoiširenjaposlovnihvezainacionalesvijesti.g Mons. Đuro Gašparović 19

20 tema Mje re nje vre me na kroz po vi jest No vo go di{nja pri~a Vrijemeide,nitižurinitikasni.Kalendargaprati.Kadzakasni,požurega.Zaustave,akotreba. Piše: An tun Ko la re vić Od Me zo po ta mi je i Egip ta do Ri ma, u sta ro do ba go di na je počinja la pro ljećem. He bre ji su»pre kret go - di ne«roš Hašana, sla vi li u je sen, u sed - mom mje se cu, Tišri: ru jan/li sto pad.»sla vi blag dan ber be na kon cu go di ne na pre - kre tu go di ne kad s po lja po ku piš plo do ve svo ga tru da«(izl 23,16; 34,22). A pr vi mje sec u go di ni bio je Ni san: ožujak/tra - vanj. Ka da pre vla da sunčeva svje tlost i to pli - na, jed ni su od la zi li u po lje ra di ti. Dru gi ra - to va ti:»u počet ku slje deće go di ne, u do ba kad kra lje vi iz la ze u rat «(2 Sam 11,1). OLIMPIJSKAERA:Go di ne su se uglav - nom bro ji le po do gađaji ma u društvu ili pri ro di:» dvi je go di ne pri je po tre sa«(am 1,1); po vla da ri ma:»četvr te go di ne svo ga kra lje va nja počeo je Sa lo mon ( ) gra di ti Dom Ja hvin «(1 Kr 6,1);»De vet na e ste go di ne kra lje va nja Na bu ko - no zo ra «( );»Treće go di ne Ki - ra ( ) kra lja per zij sko ga «(Dn 10,1). Pa pa Ha dri jan I. ( ) uveo je 781. go di ne računa nje i po go di ni pon ti fi - ka ta. S pr vom olim pi ja dom 1. VII pri je Kri sta, za počela je olim pij ska era-raz do - blje. Rim ska era osni va njem gra da Ri ma 21. IV go di ne pri je Kri sta. Na bu ko - do no zo ro va era osni va njem Ba bi lo na 26. II go di ne pri je Kri sta Židov ska era stva ra njem svi je ta 7. X. 3760/1. go di ne pri je Kri sta. I bi zant ska era počima stva ra - njem svi je ta u ne dje lju 1. IX go di ne pri je Kri sta. Pro ma tra njem Mje sečevih mi je na i Sun - ca odav no je usta no vlje no ka ko u pri ro di sve bi va po od ređenom re do sli je du. Mje - sec za 354 da na, mje sečeva go di na, 12 pu - ta obiđe Ze mlju. Sva ki put za 29,5 da na. A Sun cu za je dan (pri vid ni) obi la zak oko Ze - mlje tre ba 365 da na, sunčeva go di na. Du - go je tre ba lo da se raz li ka od 11 da na između lu nar ne i so lar ne go di ne što više sma nji. U Ba bi lo nu je go di na po di je lje na na 12 mje se ci po 30 da na. I 5 slo bod nih da na na kra ju go di ne. Kom bi na ci jom tih bro je va na sta lo je i 360 stup nje va i di o ba na 60 mi - nu ta i 60 se kun di. MJESEČEVA I SUNČEVA GODINA: Za usa vršava nje ka len da ra važna su za - pažanja ne ka dašnjih egi pat skih svećeni ka. Vri je me od jed ne do dru ge po pla ve ri je ke Nil po kla pa se sa sunčevom go di nom 365 da na. A po rast Ni la počinje s po ja vom zvi je zde Si ri us (So tis) 19. VII. Na kon četi - ri go di ne Si ri us se ja vlja je dan dan pri je ne go su ga očeki va li. Da kle sunčeva go di - na tra je 365Ľ da na. I već 238. go di ne pri je Kri sta do da li su je dan dan sva koj četvr toj go di ni. Raz li ka između mje sečeve i sunčeve go - di ne i da lje je osta la. Jer je dan mje sečev obi la zak oko ze mlje tra je 29 da na, 12 sa ti, 44 mi nu te i 2,98 se kun de, da kle više od 29 da na. A sunčeva trop ska go di na: vri je me između dva uza stop na pro la za Sun ca kroz pro ljet nu točku, tra je 365 da na, 5 sa ti, 48 mi nu ta i 46 se kun di, da kle ma nje od 365 i 6 sa ti. Rim ska, Ro mu lo va go di na ima la je 10 mje se ci i počinja la je 1. III. Mar ti us, pr vi mje sec bio je po svećen bo gu ra ta Mar su (ocu Ro mu la i Re ma). Apri lis je mje sec otva ra nja, buđenja pri ro de. Treći je mje sec bio po svećen sta ro i tal skom bo gu Ma i us, zaštit ni ku ra sta bi lja. Ju ni us je na zvan po bo gi nji Ju no ni, zaštit ni ci rim skih žena, Ri - ma i rim ske države. Za tim su se ni za li mje - se ci po bro ju: Pe ti=quintilis, Šesti=Sex-ti - lis, Sed mi=sep tem-ber, Osmi=Oc to-ber, De ve ti=no vem-ber, De se ti=de cem-ber. Četi ri su mje se ca ima la po 31 dan, a šest po 30. Ukup no 304 da na. I 61 dan bez ime - na. LUNARNI KALENDAR: Kralj Nu ma Pom pi li us ( pr. Kr.) do dao je dva mje se ca: Je da na e sti, 31 dan: Ja nu a ri us, po - svećen bo gu s dva li ca Ja nu su, zaštit ni ku kućnih vra ta. On gle da i pa zi ka ko na one pred vra ti ma, ta ko i na one u kući. I dva na - e sti, Fe bru a ri us, 29 da na, po svećen bo gu Fe bu su. Fo i bos»sjaj ni«, grčki na di mak za Apo lo na ko ga su od Gr ka pod tim ime - nom pre u ze li Etruščani. Je dan je dan ostao iz van ka len da ra. 20

21 tema Ka da je 510. go di ne pri je Kri sta pro tje - ran rim ski kralj Tar kvi ni je, Rim ska Re pu - bli ka uve la je lu nar ni ka len dar po ko joj go - di na tra je 354 ili 355 da na. Šest je mje se ci bi lo po 31 dan, pet po 29 da na, a dva na e sti je mje sec imao 23 da na: 6x31+5x29+23=354. Raz li ka od 11 da na između lu nar ne i so - lar ne go di ne do da va la se sva ke dru ge go di - ne po sli je 23. ve ljače. Umet nu ti mje sec Mar ce no ni us imao je 22, od no sno 23 da na. Pr va go di na ovog četve ro go dišnjeg ci klu sa bro ja la je 354, dru ga 376, treća 354, četvr - ta 377 da na. Go di na je i da lje počinja la pr vo ga ožuj - ka. Tek 153. go di ne pri je Kri sta je da na e sti mje sec, si ječanj, po stao je pr vi mje sec u go di ni. RAZDIOBA VREMENA: Po ne gdje se može pročita ti na vod ni raz log zašto je Nedostaci Julijanskog kalendara Na ziv ka len dar na stao je od Ca len dae i la tin ske ri ječi ca lo, sa zi vam. Ko ri sti la se za sa zi va nje skupšti ne. Istom ri ječi pod sjećalo se po je din ce da pla te svoj dug, is pu ne ob ve ze Oda tle i na ziv: ca len dae tri stes = žalo sne ka len de. I sta ri su Gr ci ko ri sti li sličnu ri ječ. Ka ko bi na rod znao ka da počinje no vi mje sec u nji - ho vom lu nar no-so lar nom ka len da ru, pr vi bi ga svećenik na ja vio: Ka leo! Vre me nom su se po ka za li ne do sta ci Ju - li jan skog ka len da ra. Po nje mu go di na tra - je 365 da na i 6 sa ti. A pri vi dan pro laz Sun - ca kroz pro ljet nu točku rav no dne vi ce iz no - si: 365 da na, 5 sa ti, 48 mi nu ta i 46 se kun - di. Za 128 go di na taj višak od 11 mi nu ta i 14 se kun di na ra ste na je dan dan. U XVI. sto ljeću za pa pe Gr gu ra XIII. ( ) raz li ka je bi la 10 da na. Otežano je iz računa va nje us kr snog da tu - ma. Na pa pin po ziv oda zva lo se više ta da po zna tih lju di i su dje lo va lo u pri pre mi re - for me ka len da ra. Na pri je dlog An to nia i Lu i gia Gi glia (Li li - us) što tre ba učini ti, pa pa je go di ne od re dio da se te go di ne iz o sta vi 10 da na i od mah na kon 4. li sto pa da bu de 15. li sto - pad. Ta ko je pro ljet na rav no dne vi ca pre ne - se na s 11. na 21. ožuj ka, ka ko je to 325. go di ne od re dio Ni cej ski sa bor. Pre stup na je sva ka četvr ta go di na, a sto ljet na sa mo ona ko ja je dje lji va s 400 bez ostat ka: 1600, 2000, 2200, ali ne i 1700, 1800, 1900, 2100, ia ko su dje lji ve s 4 ali ne i s 400. Od 400 go di na 303 su pro - ste, a 97 pre stup ne. Po Ju li jan skom ka len - da ru od 400 go di na 300 je pro stih, a 100 pre stup nih. došlo do te pro mje ne. Voj - ni ci su od bi li kre nu ti u rat dok ne pro sla ve 1. III., početak go di ne. Ta da su ih za po vjed ni ci, po služivši se lu kav stvom, za pi ta li: Zar ne zna ju ka ko je Rim od - lučio da se no va go di na sla - vi osmi dan po sli je pro sla - ve rođenja bo ga Sun ca. (S vre me nom je 1. III. po stao»dan ugled nih go spođa = Di es ma tro na lis«, a sla vi le su ga udane žene.) Uz sve pro mje ne raz li ka između ko zmičkog vre me - na i ka len da ra, to jest raz di o be vre me na, sve se više uvećava la. U pr vo me vi je ku pri je Kri sta rav no dne vi ca je već po ra ni la za 80 da na. Ka da je Gaj Ju li je Ce zar ( ) osvo jio svu vlast u pro stra noj Rim skoj državi i po stao doživot nim dik ta to rom, štošta je pro mje nio, pa i ka len dar. Po sa vje tu alek san drij skog astro no ma So zi ge na i rim skog Fla vi ju sa od re dio je da se između stu de nog i pro sin ca 46. go di ne, umet ne 67 da na. Naj duža go di na: 445 da - na. Slje deća, 45. go di na počela je s 1. si - ječnjem kao i do ta da, a rav no dne vi ca 25/26. ožuj ka. Go di na ima 365 da na i šest sa ti. Tri go di ne ima ju po 365, a sva ka četvr ta 366 da na. Šest mje se ci ima ju po 31 dan, pet po 30 i je dan 29 da na, u pre stup - noj 30, što je ubr zo pro mi je nje no. NAZIVI DANA: Po sli je uboj stva Ce za ra 15. III. 44. go di ne pri je Kri sta na pri je dlog Mar ka An to ni ja ( ) pe ti mje sec, Quintilis, na zvan je Ju li us. A ka da je 27. go di ne Se nat dao Ok ta vi ja nu na slov Au gu - stus, istim je ime nom pro zvan i šesti mje - sec, Sextilis. Da bi taj mje sec s 30 da na bio jed nak s Ju lom, do da li su mu je dan dan, od u zevši ga od ve ljače. Od ta da se dam mje se ci ima ju po 31 dan, četi ri po 30 i je - dan 28, u pre stup noj go di ni 29 da na. Da ni su na zva ni: Ca len dae 1. dan sva kog mje se ca. No nae 7. Idae 15. u trećem, pe - tom, sed mom i de se tom mje se cu. A 5. i 13. u osta lim mje se ci ma. Za tim: Dan pri je Ka - len da, No na, Ida, od no sno po sli je. Pre o sta - li da ni:»to li ko i to li ko da na pri je K. N. I.«Ta ko se 24. II. da ti rao:»an te di em sextum Ka len das Mar ti as«. U pre stup noj bi se go - di ni 24. II. po na vljao:»an te di em bis sextum Kal. Mart.«Za to je pro zva na»an nus bissextilis«. (Sv. Ma tej do XX. sto ljeća bio je 24. II., a do XV. sto ljeća u pre stup noj go di ni 25. II.). GREGORIJANSKI KALENDAR: Po Gre go ri jan skom ka len da ru raz li ka sa sunčevom go di nom sve de na je na 26 se - kun di. Raz li ka od jed nog da na po ja vit će se tek za 3320 go di na. Pre ma ka len da ru ko ji je raz ra dio Omer Haj jam, arap ski astro nom iz XI. stoleća, čita mo u li te ra tu - ri, raz li ka od jed nog da na po ja vi la bi se tek za 4500 go di na. Za ka len dar Ma ja, Aste - ka, In ka, sa zna lo se tek u No vom vi je ku. Po nji ho - vom računu raz li ka bi se po ja vi la tek na kon 5000 go di na. U jed nih je ta go - di na ima la 20 mje se ci po 18 da na i 5 bez i me nih,»ne sret nih«da na, ka da se po sti lo i pri no si - lo žrtve bo go vi ma. U dru gih je ima la 13 mje se ci po 28 da na i 1 dan ko ga ne ma u ka len da ru. Po sto ja la je i»ri tu al na go di na«od 260 da na, s 13 pe ri o da po 20 da na. Sva - ke 52. go di ne po klo pi le bi se te go di ne. Ta - da bi do da li 13 da na (za o sta le pre stup ne go di ne) za ko jih se ob na vlja lo hra mo ve i sla vi lo. SVEČANOSTI: Početak go di ne od naj - sta ri jih vre me na, ia ko u ra zno do ba go di ne, pra ti le su svečano sti, je dan ili više da na. I kršćan ska tra di ci ja po zna je ra zne počet ke no ve go di ne. Pr vi si ječanj, osmi dan od Božića, stil ob re za nja. Upo tre blja va se od 16. st. Službe no ga je uveo go di ne pa pa Ino cent XII. ( ). Pr vi ožujak, Mle tački stil. U Ve ne ci ji se ovo sta ro rim sko da ti ra nje ko ri sti lo sve do pa da Mle tačke Re pu bli ke go di ne. Po sti lu na vješte nja ili utje lo vlje nja go di - na je počinja la 25. ožuj ka. Dok se u Pi zi računa lo od go di ne Kri sto va rođenja (753. od osnut ka Ri ma), u Fi ren zi, En gle skoj, Škot skoj i di je lo vi ma Nje mačke, od pr ve go di ne po sli je Kri sto va rođenja (754. od osnut ka Ri ma). Taj je način pre stao isti dan i iste go di ne od no sno go di ne. Početak go di ne 1. ruj na po znat je kao Bi - zant ski stil. U sred njem vi je ku no va go di na najčešće je počinja la 25. pro sin ca. Taj, Rim ski stil ili stil rođenja, počinjao je:»an no Do mi - ni«. U kra je vi ma gdje je no va go di na počinja la s blag da nom Us kr sa, us kr sni stil, 35 je raz ličitih početa ka go di ne, jer Us krs može bi ti od 22. III. do 25. IV. K to me, u Ga li ji no va go di na počinja la je s us kr snim po ne djelj kom. U ka to ličkoj se li tur gi ji i da nas na us kr - snu svi jeću uti sku je te kuća go di na. A na ro - di Is to ka, ia ko se služe gre go ri jan skim ka - len da rom, obi lježava ju i svo ju ne ka dašnju no vu go di nu. g 21

22 subotica PredstavljenprvidječjipodlistaknahrvatskomjezikuuBačkoj H rvatisujednaodmanjinskihzajednicakojajemeđuposljednjimadočekaladajojseusrbijiicrnojgoripriznataj status.korakpokorak,zahvaljujućisuvremenimtežnjamaimladimljudima,hrvati nastojesustićiiostvaritipravakojadruge manjinske zajednice ostvaruju već desetljećima. Tako je konačno zaživio i»hrcko«,prvipodlistakzadjecunahrvatskom jezikukojemuježivotudahnulamladasuradničkaekipapodokriljemniu»hrvatskariječ«. Do sada je u Vojvodini izlazilo sedam dječjih i omladinskih novina na mađarskom, rusinskom, rumunjskom, slovačkom atomesenabadnjidan,24.prosinca2003.godinepridružioi»hrcko«,za sadanamijenjenupravoonimakojisutek naučili čitati i pisati djeci nižih razreda osnovneškole. Napredstavljanju»Hrcka«27.prosinca godine u subotičkoj Gradskoj kući okupilisusepredstavnicigeneralnogkonzulatarepublikehrvatskeusubotici,hrvatskog nacionalnog vijeća, prijatelji, suradnici,tenajmlađičitateljiprvogdječjeg časopisa na hrvatskom jeziku na ovim prostorima. Tom prigodom direktor»hrvatske riječi«zvonimir Perušić istaknuo je kako NIU trenutačno nema osigurana sredstva od strane osnivača za izdavanje dječjeg časopisa,alidaćeihnastojatiosigurati,te da bi u tom slučaju»hrcko«i dalje bio podlistakkojibiizlazionajvjerojatnijejednommjesečno.»hrc ko«me u pri ja te ljima»hrckovi«prijatelji Urednica»Hrcka«Ivana Petrekanić je govorećiosadržajupodlistkareklakakose u njemu nalaze teme iz različitih oblasti, dasuprimjereneuzrastunajmlađihčitatelja,tejepozvalasvezainteresiranenasuradnjuukoristkvalitetnijegčasopisa. Član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnogvijećadujorunje jerekaokakoje dječjilistznačajanzasvakuzajednicu,aza manjinsku osobito i tim više, jer, kako je rekao,školstvonamanjinskomjezikuništa nebivrijediloako»hrcko«neuđeuobiteljiizapočnenajprirodnijeučenjematerinjeg jezika u uzrastu kad se on najlakše uči, te će tako ovaj časopis jezik učiniti živim. PredsjednikIzdavačkogsavjeta»Hrvatskeriječi«TomislavŽigmanov istaknuoje da zajednica treba biti ponosna na»hrcka«,jerjetoproizvodkojijeuhrvatskoj zajednicinedostajao,aspramtogproizvoda zajednica mora biti odgovorna, surađivatisnjimeipretplaćivatisenanjega. U razgovorima koji su uslijedili poslije uvodnihgovora,okupljenisuiskazalisvojezadovoljstvonovimčasopisomiukazivali na njegov značaj u očuvanju hrvatskogidentitetanaovimprostorima. U ovisnosti od financijskih sredstava ovisitćeidinamikaizlaženja»hrcka«,te budućikonceptlista.postojiidejadaseon konceptualnoproširi,kakobiseprilagodio istarijimuzrastima,odnosnodjeciuvišim razredima.zasadaće»hrcko«izlazitina dvije strane u svakom broju tjednika»hrvatskariječ«d. D. Gosti na promociji 22

23 subotica Vi JE sti Izbornirezultati usubotici PremapodacimakojesmodobiliodJosipa Gabrića, dopredsjednika DSHV-a od upisanihbiračanaizborejeuSubotici izišlo građana odnosno 56,59 posto. Od toga je za Koaliciju Zajedno za toleranciju glasovalo ili 33,18posto.Drugastrankakojajedobila najviše glasova u Subotici je G 17 + s osvojenih14.469glasovaili20,13posto. Srpska radikalna stranka osvojila je glasova ili 16,70, Demokratska strankadobilaje6484glasovaili9,02posto a Demokratska stranka Srbije odnosno9,00posto. AnalizirajućiizbornerezultateuSubotici,rekaojeGabrić,pokušalismosagledatiukojojmjerisusimpatizeriDSHV-aili HNS-aglasovalizalistuKoalicijazatoleranciju.Možesereći,dakakoorijentacionoisobziromnanašeranijerezultateda je oko osam tisuća Hrvata glasovalo za ovu koaliciju u Subotici, a i u mjestima kaoštosusonta,bačkimonoštor,bački Breg,gdjeuvećembrojuživeHrvatipobijedilajeKoalicijazajednozatoleranciju. Što Koalicija nije prešla cenzus nije»greška«glasača u Vojvodini već stoga što nije osvojen onaj broj glasova u centralnojsrbijinakojiseračunalo. J. D. Zasjedanje gradskevlade Preminuo RefikMemišević Suboticase6.siječnja2004.godineoprostila od vrsnog sportaša Refika Memiševića. U48godiniživotapreminuoje čuvenihrvačgrčko-rimskogstila,direktor RK»Spartak«,osvajačtitulesvjetskogprvaka, zatim srebrne medalje na Olimpijskim igrama u LosAngelesu., četiri puta jebioproglašensportašemgodineusubotici,jedanjeodstonajboljihsportašasubotice prošlog stoljeća. Poslije prestanka bavljenjaaktivnimrvanjembiojehrvački sudac.nakomemoracijisuseodistaknutog sportaša oprostili predstavnici subotičke općine, hrvačkog saveza SCG, SportskogsavezaSubotice,kluboviskojimajesurađivaoikojimajebioosnivač tebrojniprijatelji. Nasvečanojiposljednjojprošlogodišnjoj sjedniciizvršnogodboraskupštineopćine Suboticaprihvaćenajeizmjenapravilnika o participiranju putnih troškova učenika srednjih škola. Novina je u ovoj izmjeni daćeučenicikojinapolugodištuimajudo dvijeslabeocjeneipakimatipravonaparticipiranjeputnihtroškova,štodosadanijebioslučaj.ovakvaolakotnamogućnost ipaknećepostojatiinakrajuškolskegodine,kadaučenicimorajuimatipozitivan uspjeh.izvršniodborprihvatiojeiuputeo primjeni zakona i drugih propisa koji regulirajuuporabujezikaipismanacionalnih manjina u javnim službama čiji je osnivačopćina,tedoniorješenjeofinanciranjunovihnastavnikamađarskogjezikakaojezikasredineuosnovnimškolama kojihsadaima15. Novčanapomoć studentimauscg Hrvatsko društvo za pomoć učenicima»bela Gabrić«je u prostorijama HKC»Bunjevačko kolo«dodijelilo novčanu pomoć učenicima i studentima hrvatske nacionalnosti. Ove godine nije stigla pomoćiztalijanskoggradagorizie,tejepomoćprimilomanjeučenikaistudenatanegoranije.novčanasredstvasuprikupljena uz pomoć SO Subotica odjela za brigu o mladima i velikoj posthumnoj donaciji koju je pokrenula Justina Šabić na želju pokojnog supruga, poznatog subotičkog slikaraipedagogastipanašabića. Uzbrigudonatorapomoćjeprimilo47 studenatai58učenikapripadnikahrvatske zajednice koji se školuju u Srbiji i Crnoj Gori.»ZahvaljujemoSOSuboticaiJustini Šabić što smo mogli obradovati ovim božićno-novogodišnjimdarom105školaraca.nadamsedaćemouspjetipokrenuti solidarnost s onima koji su naša budućnost«,izjaviojeervinčeliković,potpredsjednikovogdruštva. Prijemzapredstavnike vjerskihzajednica U Gradskoj kući u Subotici je i krajem prošlegodineodržantradicionalniprijam zapredstavnikevjerskihzajednicanakojemsugradonačelnikgézakucsera,potpredsjednici Skupštine općine Lazar Baraković i Saša Vučinić, predsjednik IzvršnogodboraÁrpádPapp ičlanizvršnog vijeća AP Vojvodine Imre Kern primili predstavnikevjerskihzajednicaiosvrnuli senaproteklugodinu.osvrćućisenaproteklugodinu,svipredstavnicivjerskihzajednicasusezahvaliliopćininamoralnoj imaterijalnojpomoći,amnogisuistaknulikakojegledesuradnjesvjerskimzajednicamasuboticaprimjerzamnogesredine.izraženaježeljazadobrobitsvihnaroda ovog područja, za toleranciju, za strpljenje,mir,razumijevanjeiljubav.istaknutjeiprimjerbunarićakojijeovegodine nakon obnavljanja prerastao u simbol povezanosti katolika i pravoslavaca koji zračimirzacijelusuboticu. Prvabebau2004. Prva beba u godini u Subotici rođena je u 2 sata poslije ponoći, 1. siječnja.jasminatemunović rodilajezdravog dječaka Matea, težine 4,80 kg i dužine57cm. NoviTVdivani TV divani emitiraju se u nedjelju 11. siječnjanadrugomprogramutelevizijenovisadspočetkomu Iz sadržaja emisije: osvrt predstavnika hrvatskezajednicenaneprolaznostkoalicije za toleranciju, predstavljanje prvog časopisa za djecu na hrvatskom jeziku»hrcko«, 23

24 dopisni[tva Uređuje: Jasminka Dulić Sa sjed ni ce Sa vje ta MZ Son ta Po nov no kva li tet na vo da u vo do vo du SON TA Za mje na fil tar skih po stro je nja na mje snom vo do vo du, s po treb nim pra - tećim ra do vi ma, in ve sti ci ja vri jed na pre ko pet mi li ju na di na ra, us pješno je okončana, oci je nje no je na sjed ni ci Sa vje ta Mje sne za jed ni ce Son ta, ko ja je održana 29. pro - sin ca go di ne. Ta ko su Sonćani za Božić i No vu go di nu do bi li li jep dar: po - nov no pi ju naj kva li tet ni ju vo du u Voj vo di - ni ṀilkaDržajić, knji go vođa, i MićoVidaković, taj nik MZ, iz vi je sti li su čla no ve Sa - vje ta o utrošenim sred stvi ma i iz vršenim ra do vi ma u pro te klom raz do blju. Tra fo sta - ni ca u Kaj makčalan skoj uli ci je do vršena, a u ti je ku su ra do vi na onoj u Man di nov ci - ma, čiji do vršetak će ka sni ti, ka ko je u»elek tro voj vo di ni«ob jašnje no, iz teh - ničkih raz lo ga. Iz istih raz lo ga ni tro to ar na Apa tin skom pu tu neće bi ti do vršen pri je pro ljeća. Ne ki od čla no va Sa vje ta kon sta ti ra li su ka ko ni su u pi ta nju vre men ski, ni ti teh - nički uvje ti, već obična alj ka vost iz vođača ra do va. Simp to ma tična je po ja va da svu - gdje gdje je od stra ne MZ uplaćen avans do la zi do kašnje nja ra do va i is po ru ke ro be. Ta ko ni HINS iz No vog Sa da ni ka ko da is - po ruči nat kriv ke za au to bu ska sta ja lišta, ma da su već odav no uplaćeni. Na sjed ni ci Sa vje ta, ko jom je pred sje da - vao ZvonkoTadijan, Kul tur no-pro svjet noj za jed ni ci Hr va ta»šoka di ja«do di je lje no je di na ra za troško ve re a li zi ra nih ak - tiv no sti u stu de nom i pro sin cu. Raz mo tre - ni su i pro gra mi ra da i fi nan cij ski pla no vi za go di nu OKUD-a»Ivo Lo la Ri - bar«i KPZH»Šoka di ja«, te su od njih za - tražene po treb ne do pu ne. Ni ka kva do ku - men ta ni je do sta vio KPD Ro ma. Pred sjed nik Sa vje ta MZ Zvon ko Ta di jan in for mi rao je na zočne o re zul ta ti ma iz bo ra u Son ti, iz ra zivši ve li ku za bri nu tost kro - nično ma lim oda zi vom Sonćana na gla so - va nje. Na po me nuo je ka ko je naj veći pro - blem to što su na bi račkom spi sku još uvi - jek i oni ko ji su se ise li li ti je kom ra ta. Dok se taj pro blem ne ri ješi, u Son ti neće bi ti bo lje iz la zno sti na iz bo re. Ta di jan je čla no ve Sa vje ta iz vi je stio ta - kođer i o iz grad nji sport ske dvo ra ne ve - ličine ru ko met nog te re na, a u sklo pu OŠ»Ivan Go ran Ko vačić«. Iz općin skog pro - računa za tu na mje nu iz dvo je no je 4,5 mi - li ju na di na ra, a od ređena sred stva će se do - bi ti i od po kra jin skog Taj ništva za sport. Ško la će ustu pi ti plac, cen tral no gri ja nje, te pre u ze ti održava nje objek ta İvan An drašić Kon cert u cr kvi SVE TO ZAR MI LE TIĆ (LE - MEŠ) - U ri mo ka to ličkoj Cr kvi rođenje Blažene Dje vi ce Ma ri je održan je 29. pro sin ca božićnono vo go dišnji kon cert. Uz do - maćine Dječji zbor»sil ve ster Haj nal«na stu pio je i tam bu - raški or ke star»bi ser ni ca«iz Bačal maša (Mađar ska) i đurđin ski ko mor ni or ke star»mu zi ka Chor da«. Pod rav na - telj stvom Nele Skenderović i MariteTopić pred pre pu nom cr - kvom iz ve de na su dje la F. Co u - pe ri na (Pa sto ra le), J. S. Bac ha (Fran cu ska svi ta, Ma li pre lu dij i Su sce pit Israel), G. Gu bi nel lia (Gu sta te et vi de te), S. Mo kranj - ca (Te be po em, Pričast no), ne - ko li ko pučkih hr vat skih božićnih pje sa ma (Dje tešce, U sve vri me go dišća, O Be tle he - me), kao i po pu lar ne božićne šan so ne (Zvončići, Ti ha noć, Merry Christ mas). Kao i ra ni jih go di na, za hva - lju jući ak tiv no sti Hr vat skog društva»sti pan Kne zi Šime ta«, u su rad nji s mje snim žup ni kom, dje ci su po di je lje ni božićni da - ro vi na mi si Pol noćki. Svečana pol noćna mi sa uljepšana je i krat kim igro ka zom, ko ji je pri - re di la gru pa dje ce s vje ro na u ka i dječji zbor oku pljen oko sta - rin skih ja sli ca, ko je se u le - meškoj cr kvi čuva ju go to vo čita vo sto ljeće. A. Č. Bo`i}ni koncerti BAČKI BREG U pre pu noj ve li koj sa li Do ma kul tu re u Bačkom Bre gu 21. pro sin ca Kul tur nopro svjet no društvo»sil vi je Stra hi mir Kranjčević«pri re di lo je Božićni pro gram. Po kraj mno go - broj nih božićnih re ci ta ci ja dje ca su glu mi la i pje va la u igro ka zu»po klon pa sti ra«, a pri pre mi la ih je MaricaIvošev. Sta ri ji su pri ka za li Bad nji dan i Bad nje veče u šokačkoj kući, ona ko ka ko je ne - kad bi lo. Za ove običaje sta ri je čla no ve društva je pri pre mio IvanGorjanac. Na kra ju pro gra ma dje ci su po dje lje ni Božićni da ro vi. Na Bad njak je u po noć u Cr kvi sve tog Mi ho vi la Ar kanđela služena sve ta mi sa pol noćka ko ju je pred vo dio ve lečasni DavorKovačević. Mi su su kao i sva ke go di ne za ovu pri go du svi ra li Be reški tam bu raši, uz vo kal nu po moć se o skog zbo ra. Z. G. SOM BOR U Kar me lićan skoj cr kvi u Som bo ru 24. pro sin ca, na Bad njak, održan je Božićni kon - cert u iz vođenju mla dih gla zbe ni ka Mu zičke aka de mi je iz No vog Sa da i Vo kal no in stru men tal nog sa sta va pod rav na njem EmilaAntunića iz Som bo ra. Na kra ju kon cer ta gla zbe ni ci ma Mu zičke aka - de mi je, ko ji su inače Som bor ci, a u No vom Sa du stu di ra ju, do di je ljen je novčani pri log ko ji su vjer ni ci sa ku pi li za njih kao ma li božićni dar. Na kon kon cer ta služena je sve ta mi sa pol noćka, a svoj pri sut noj dje ci su po di je lje ni božićni da ro vi. Z. G. SON TA Na Bad nju večer, pri je počet ka pol noćke, u Cr kvi sv. Lo vre u Son ti, čla no vi KPZH»Šoka di ja«održali su božićni kon cert. Su dje lo va li su čla no vi tam bu raškog or ke stra, pje vačkog zbo ra od ra slih, dječjeg pje vačkog zbo ra i dječje re ci ta tor ske sku pi ne. Uz božićne pje sme i pri god - ne re ci ta ci je, pol sat ni pro gram je osta vio du bok ko jam na na zočne, ko ji su is pu ni li sonćan sku cr - kvu. Po pr vi pu ta je pred Sonćani ma na stu pi la so li sti ca pje vačkog zbo ra BožicaVidaković, po ka - zavši svu lje po tu svo je ga gla sa. BA BI NA GRE DA HKPD»Ma ti ja Gu bec«iz Ta van ku ta je 26. pro sin ca go di ne na po ziv do maćina KUD-a»Mi jo Sto ja no vić«održalo cje lo večer nji božićni kon cert u se lu Ba bi na Gre da po kraj Župa nje. U tro dnev nom obi lježava nju tra di ci o nal ne ma ni fe sta ci je pod na zi vom»večeri dr. Ma ti je Bačića«, ko ja se održava u okvi ru božićnih blag da na, ovo se lo s pre ko žite lja ugo sti - lo je učesni ka iz ra znih kra je va Hr vat ske. Ma ni fe sta ci ju ko ja je za počela 26. pro sin ca svečano su otvo ri li Ta van kućani s sple tom bu nje vačkih iga ra te božićnih i pučkih pje sma ma. Cen tral na ma ni fe sta ci ja je održana 27. pro sin ca ka da je na stu pi lo 6 pje vačkih i fol klor nih sku pi - na, dok su 28. pro sin ca žite lji ma Ba bi ne Gre de ugođaj pri re di li nji ho vi su mješta ni oku plje ni u lo - lak no Društvo, te mušku pje vačku sku pi nu ko ja 4 go di ne za re dom od no si po bje du kao naj bo lja sku pi na na Župa nij skom tak mičenju. L. S. 24

25 dopisni[tva Rezultati izbora za skup{tinu srbije u op}ini Ba~ Ra di ka li ubje dlji vo BAČ - Iz la znost na bi ra lišta u općini Bač bi la je vi so ka. Gla so va lo je 69,14 po sto bi - rača. Za bi lježena je ubje dlji va po bje da SRS-a, s 31,75 po sto gla so va. Sli je de: DS 21,01 po sto, Ko a li ci ja za to le ran ci ju 13,38, DSS 9,18, G17 Plus 6,56 i SPS 5,53. Osta - li ni su prošli cen zus. slo va ci za to le ran ci ju SE LENČA - U ovom se lu sa pre težno slo - vačkim življem oda ziv je bio 55,69 po sto. Naj više gla so va do bi la je Ko a li ci ja za to le - ran ci ju 33,18 po sto, DS 22,04, G17 Plus 12,56, DSS 8,12, SRS 7,86. Osta li ni su prošli cen zus. Jo sip Ku jundžić, žup nik u Vaj skoj sta nje u `upi pa siv no 9. siječnja 2004 ds i srs pod jed na ko PLAV NA U Plav ni je gla so va lo 68,26 po sto bi rača. Naj više gla so va do bi la je li - sta DS 29,78 po sto, SRS 29,25, Ko a li ci ja za to le ran ci ju 15,36, DSS 6,47, SPS 6,26. Osta li ni su prošli cen zus. Ra di ka li pr vi VAJ SKA - Iz la znost na bi ra lišta u Vaj skoj bi la je 63,55 po sto. Naj više gla so va osvo - ji la je SRS 33,40 po sto, DS 25,28, Ko a li ci - ja za to le ran ci ju 9,17, DSS 9,11, SPS 6,07. Osta li su is pod gra ni ce cen zu sa. Ra di ka li u ve}ini BOĐANI U Bođani ma je gla so va lo 61,15 po sto bi rača. SRS je do bi la 44,85 VAJ SKA Osvrt na pro te klu go di nu za»hr vat sku ri ječ«dao je vlč. Josip Kujundžić, žup nik.»teško je reći bi lo što. Sta nje u našoj župi je pri lično pa siv no. U mul ti na ci o nal nim sre - di na ma lju di se po pi ta nji ma vje re sve više gu be. Ma lo je kršte nja, još ma nje vjenčanja, je di no je broj spro vo da u po ra stu. Bit ove župe je da po sto ji kva sac, ko ji joj da - je ukus i mi ris vje re. Očeku jem da nas u pred sto jećoj go di ni Re pu bli ka Hr vat ska ma lo bo lje ra zu mi je i po drži du hov no, mo ral no i ma te ri jal no. Od svo jih vjer ni ka očeku jem da se pre sta nu plašiti živo ta, da da ju pred nost bu - dućno sti«. PavlePejčić,pred - sjed nik HKUPD»Du kat«vaj ska- Bođani:»Pro te kla go di na je za našu udru gu bi la go di na Sti pan Me do, treći taj nik u Ve le po slan stvu RH, u po sje tu Son ti Bu di te agre siv ni ji u pro mo ci ji SON TA StipanMedo,treći taj nik u Ve le - po slan stvu Re pu bli ke Hr vat ske u Be o gra - du, po sje tio je 27. pro sin ca Son tu i ta - mošnji žup ni dom, te raz go va rao s do - maćinom, žup ni kom Željkom Augustinovim, za tim s pred sjed ni kom i taj ni kom Sa - vje ta MZ Son ta Zvonkom Tadijanom i MićomVidakovićem, te s čla no vi ma pred - sjed ništva KPZH»Šoka di ja«. Sti pan Me do se tom pri go dom iz u zet no po hval no iz ra zio o ak tiv no sti ma»šoka di - je«ti je kom go di ne, te je upu tio ne - ko li ko su ge sti ja ko je će bi ti od ve li ke po - moći ovoj udru zi. Na po me nuo je ka ko je po sli je kul tu re po treb no da u Hr vat sku»is - ko rači«i go spo da r stvo:»tre ba li bi ste jed - nim agre siv nim na stu pom upo zna ti lju de iz go spo dar stve nih kru go va u Hr vat skoj sa svim svo jim po ten ci ja li ma«, re kao je Sti - pan Me do.»znam da ima te do bru si ro vin - sku ba zu, kao i do bru, kva li fi ci ra nu a jef ti - nu rad nu sna gu, a znam da vam ni objek ti ni su pro blem. No, mo je kom pe ten ci je mi ne do zvo lja va ju da ne kog na tje ram na su - rad nju s va ma. To mo ra te izlo bi ra ti sa mi, ja vam mo gu po moći sa mo u po ve zi va nju s lju di ma iz Hr vat ske go spo dar ske ko mo re. Po slov ni lju di u Hr vat skoj jed no stav no ne - ma ju pra vu in for ma ci ju. Pružite im nešto sažeto, opi plji vo, i to će vam bi ti po lo vi ca uspje ha. Vje ru jem i da ćete us pje ti u na ka - ni da iz gra di te Hr vat ski dom u Son ti. Počni te od pro jek ta, možda će se pro naći sred stva i ta mo gdje ih ne očeku je te. Bit no je na pra vi ti pr vi ko rak.«po sto gla so va, DS 24,61, Ko a li ci ja za to le - ran ci ju 8,55, DSS 5,58 i G17 Plus 5,41. Osta li su is pod cen zu sa. Pobjeda tolerancije SON TA Na pro te klim iz bo ri ma u Son ti je po nov no za bi lježen oda ziv ma nji od po - lo vi ce upi sa nih 45,75 po sto. Od upi sa nih bi rača gla so va lo ih je Ubje - dlji vo naj veći broj gla so va 754, ili 38,25 po sto do bi la je li sta Ko a li ci je za to le ran - ci ju. Sli je de: DS s 18,26 po sto, SRS 11,56, G17 Plus 8,37 i DSS 7,20. Osta le li ste ni su prošle cen zus. Iz la znost na ra zi ni općine Apa tin bi la je oko 58 po sto, a ubje dlji vu po bje du od ni je - la je li sta SRS. po rođaj nih mu ka. Iza nas je mu ko tr pan rad, ani mi ra nje lju di po pi ta nji ma ra da»du ka ta«i raz bi ja nje stra ha. Za hva lan sam na pot po ri or ga ni ma lo kal ne upra ve na čelu s Tomislavom Bogunovićem, našem žup ni kuk, taj ni ku Mje sne za jed ni - ce, kao i svim hr vat skim in sti tu ci ja ma i udru ga ma ko je su nam pružile bi lo ko ji vid pot po re. U go di ni ko ja je za počela očeku jem oma so vlje nje»du ka ta«, ak ti vi - ra nje ra da svih sek ci ja, očeku jem i naša go sto va nja i na stu pe. Na dam se i pot po ri Hr vat ske, bar u vi du do ni ra nja gla zba la.«ivan An drašić Pred sjed nik»šoka di je«dejan Bukovac za hva lio je Ve le po slan stvu RH u Be o gra du na pot po ri ti je kom ci je le go di ne, te je iz ra - zio na du ka ko će us pješna su rad nja bi ti na - sta vlje na i ubu duće. I. A. orobljena Crkva sv. Mihovila NO VI SLAN KA MEN, 26. XII U noći između Božića i sv. Stje pa na, u No vom Slan ka me nu se do go dio još je dan in ci dent. U žup nu Cr kvu sv. Mi ho vi la ne - po zna te oso be su pro va li le i oro bi le je. Šte ta ni je ve li ka, ali su Hr va ti iz Slan ka - me na bi li vr lo uz ne mi re ni, jer je ovaj»upad«bio dva da na pred re pu bličke iz - bo re i u vri je me božićnih blag da na. Po li - ci ja, OUP Inđija, iz vršila je očevid, ali se još uvi jek ne zna ju uz ročni ci ovog bar bar - skog čina. V. B. 25

26 feljton Bunjevačko-šokački Hrvati (15.) Hrvatski humanisti Po jam hu ma ni zam ima više značenja, već pre ma to me s ko je ga se mo trišta raz ma tra. U spo znaj nom smi slu to je učenje da je»čovjek mje ra svih stva ri«. U eti ci je učenje da svi društve ni od no si mo - ra ju počiva ti na uvažava nju ljud ske pri ro - de. Kao prak sa kroz po vi jest te me lji se na osjećaju je din stva ljud sko ga ro da, kao»hu ma ni tas«, hu ma ni tet čovječnost, a na pod ručju po vi je sti kul tu re hu ma ni zam je na sto ja nje da se upo zna, ob ja sni i na slje - du je kla sična grčka i rim ska književ nost. Ri ječ je o ob no vi kla sične kul tu re u ci je - lom nje nom op se gu. Ko načno, ri ječ je o kul tur no-po vi je snoj epo hi od počet ka 14., pa do kra ja 15. sto ljeća. Nas, da ka ko, za - ni ma hu ma ni zam i dva po to nja smi sla. Ko li jev ka hu ma ni zma i re ne san se je Ita - li ja, od no sno, ci je li Me di te ran. Oda tle su se hu ma ni stičke ide je i dje la po ste pe no širi la po ci je loj Za pad noj Eu ro pi. Pr va je osje ti la utje caj tih ide ja istočna oba la Ja - dra na, od no sno, Hr vat ska. Hr va ti ni su bi li sa mo kon zu men ti tih ide ja, ne go i stva ra o - ci od sa mih početa ka. Oni su se ško lo va li na učilišti ma Ita li je. Među pr vi ma su pri - hva ti li taj pro ces kul tur nih do gađanja, pa su ih ka sni je pre no si li i dru gi ma kao iz - građeni kul tur ni dje lat ni ci. Je dan po vje - sničar hr vat ske kul tu re to ga vre me na je za pi sao:»od Ko pra do Ko to ra go to vo sva ki pri mor ski grad bio je in te lek tu al ni i hu ma ni stički cen tar u ko jem su se ga ji le pi sme nost, umjet nost i na u ka. Ka da bi smo htje li sa mo na bro ji ti sve ov dašnje is tak nu - te hu ma ni stičke lično sti i pri ka za ti nji ho va dje la, tre ba lo bi toj te mi po sve ti ti mno go pro sto ra.«i ka da bi bi lo do volj no pro sto ra i vre me na, po ne ka da je teško ot kri ti iden - ti tet oso ba, jer se one kri ju često pod hu - ma ni stičkim ili kra jov nim ime ni ma. No, mno gi su ti je kom vre me na i istraživa nja ot kri ve ni. Da nas ih možemo sa si gur nošću smje sti ti u hr vat ski kul tu ro loški krug. Na - značit ćemo sa mo ne ke. Herman Dalmatin (Her man nus Dal ma - ta) oko sre di ne 12. sto ljeća. Re dov nik i učenjak pu tu je po Eu ro pi i Azi ji. U Špa - njol skoj proučava arap ski je zik i književ - nost. Za jed no s En gle zom Robertom de Retinom pre veo je na la tin ski Ku ran. Pre - vo dio je i tu mačio arap ska astro nom ska dje la. Pr vi je s arap skog na la tin ski pre veo Ptolomejeve Ka no ne i Pla nis fe rij. Juraj Slavonac (Ge or gi us de Scla vo nia), ka to - lički te o log. Rođen je oko u Brežica ma, a umro je u fran cu skom gra du To urs. U Pa ri zu upi su je Ar tes li be ra - les go di ne. Dok to ri ra iz te o lo gi je i po sta je pro fe so rom na Pa riškom sveučilištu. Kao ka no nik u To ur su za pi sao na sta ro sla ven skom Očenaš, Zdra vo ma ri - jo, Apo stol sko i Ni cej sko-ca ri grad sko vje - ro va nje. Osta vio nam je i po pis hr vat skih bi sku pi ja i kra je va u ko ji ma se ra bi sta ro - sla ven ski je zik u li tur gi ji. Petar Pavao Vergerije rođen je u Ko pru go di ne. Nje mu se pri pi su je naj važni je dje lo hu ma - ni stičke pe da go gi je De in ge nu is mo ri - bus et li be ra li bus stu di is adu le scen ti ae. Je dan je od naj i stak nu ti ji hu ma ni sta uopće. JurajŠižgorić (Ge or gi us Sis go re - us) rođen je u Šibe ni ku go di ne. Pr - vi se u kru gu hr vat skih kul tur nih dje lat ni - ka ja vlja s ti ska nom knji gom pje sa ma (Ele gi a rum et car mi num li bri III.) ti ska ne u Ve ne ci ji go di ne. Za kul tur nu po - vi jest je naj značaj ni je nje go vo dje lo De si tu Illyriae et ci vi ta te Si be ni ci. U tom dje lu ve liča Hr va te i svoj grad Šibe nik. IvanKestenački (Ja nus Pan no ni us) rođen je u se lu Ke sten ci kod Alj maša. On je nećak čuve nog hu ma ni ste IvanaViteza iz Sred nje kod Križeva ca, ko ji je po sti gao ve li ku ka ri je ru za Matije Korvina, po - stavši kar di nal i Pri mas Ugar ske. Ivan se ško lo vao u Fe ra ri i Pa do vi. Vr stan je zna - lac grčkog i la tin skog je zi ka. Iz vr stan je pje snik, a ka sni je po sta je i Pečuj skim bi - sku pom. Zbog uro te pro tiv Ma ti je Kor vi - na bježi u Hr vat sku i umi re u Me dved gra - du kraj Za gre ba go di ne. IlijaCrijević (Ae li us Lam pri di us Cer vi nus) je iz Du brov ni ka ( ), hu ma ni sta, pje snik i lek si ko graf. U dva de set pr voj go di ni živo ta po sta je čla nom Aka de mi je na Kvi ri na lu u Ri mu. Za svo ju ras pra vu o Vergilu i en ci klo pe dij ski rječnik i ci klus lju bav ni pje sa ma ovjenčan je lo vo ro vim vi jen cem kao po e ta la u re a tus. U du gi niz hu ma ni sta ula ze i dva Šibenčani na AntunVrančić (An to ni us Ve - ran ci us) i Faust Vrančić ( ), si no vac An tu na Vrančića. Čuven je po svom rječni ku na pet je zi ka, među ko ji ma je i hr vat ski i po svom dje lu Mac hi nae no vae. Kao fi lo zof piše o lo gi ci i eti ci. BenediktKotruljić ( ) je du bro vački hu ma nist i di po lo ma ta. Au tor je pr vog naučnog dje la o tr go vi ni i knji go - vod stvu (Del la mer ca tu ra et del mer can te per fet to - O tr go vi ni i sa vršenom tr gov cu). Juraj Dragišić (Ge or gi us Ar gen ti nen sis Sal vi a tus, oko ). Još kao dječak s gru pom iz bje gli ca iz Bo sne do la - zi u Du brov nik. Ško lu je se u Du brov ni ku, Piše: Jo sip Te mu no vić Danas se potežu neka već odavno znanstveno razjašnjena pitanja i stvarajunovekonstrukcije. Stoga smatramo da danasnijepotrebnoništa više dokazivati o nacionalnoj pripadnosti BunjevacaiŠokaca.Tojednostavno nema smisla. No,potrebnojepoučavatiiobjašnjavati.Naime,polastoljećaje tobilazabranjenailineželjenatema. Faust Vrančić ni zu ta li jan skih gra do va, Pa ri zu i Oxfordu. Član je Plet ho no ve pla ton ske aka de mi je. Ob ja vlju je ve li ki broj ra do va iz pod ručja te o lo gi je, fi lo zo fi je i lo gi ke. Držao se načela»ma gis enim ami ca phi lo sop his ve - ri tas quam ho mi nes fi lo zo fi ma je draža isti na ne go lju di«. FranjoPetrišić (Fran ci - scus Pa tri ci us, ). Rođen na Cre su. Pro fe sor je u Fe ra ri i Ri mu. Ra di - ka lan je pla to nist. Ba vi se hi sto ri om, ge o - me tri jom, po e ti kom i re tori kom. Ta ko su Hr va ti i Mađari ima li ne sa mo za jed ničkog kra lja, ne go i plem stvo i hu - ma ni ste. Kre te li su se po ci je lom kra ljev - stvu, pa čak i po ci je loj Za pad noj Eu ro pi. Bi lo ih je na svim ve li kim učilišti ma Eur - pe, bi lo kao stu den ti, ili kao pro fe so ri. Svud su naučava li i širi li hu ma ni stičke i re ne san sne ide je. 26

27 feljton Ka ko je umi rao moj na rod (11.) Batinanja u Rumi Iz ure da Li ge so ci jal de mo kra ta Voj vo - di ne NenadaČanka, još jed na dra ma - tična priča s rum skog»bre ga«po sli je hr vat ske»olu je«ime i pre zi me: Slavica Rakoš, sta ra 34 go di ne, ze mljo rad nik. Na ci o nal nost: Hr - va ti ca. Adre sa: Maršala Ti ta 235. Ru ma, Breg. In ci dent:»počelo je u sri je du 9. ko - lo vo za s te le fon skom pri jet njom Šešelje - vi do la ze se li ti Hr va te. Međutim, ta noć je pro te kla mir no. U četvr tak 10. ko lo vo za oko 9 sa ti upa li su u kuću. Je dan čovjek, star oko 40 go di na, re kao je mužu da se do na večer ise li ili će nas on ise li ti. Re kao je: Mo ja kuća je spa lje na. Ja ne mam gdje živje ti. Čekat ću do večeras. Mi smo sve to ola ko shva ti li. Muž je izašao na uli cu za ključati ko la i ka mion. Is pred kuće je bi - lo oko 15 iz bje gli ca i s nji ma vla snik ka - va ne Br log, naš komšija Sr bin. Go vo rio im je da sam članica HDZ-a i ta ko ih pod - sti cao da kre nu na nas. Kćer ka je re kla da u ovu kuću neće ući i na to je je dan mla - dić kre nuo na nju bri jačem. Muž ju je po - vu kao u kuću. Oni su i da lje lu pa li na vra - ta. Za to vri je me ja ni sam bi la kod kuće i do la zim oko 15 sa ti. Za tičem kod su sje da is pred kuće ga la mu. Gru pa iz bje gli ca je ote la su sje di ključ i po kušala ući. Pret hod - no su joj išama ra li kćer ku BlaženkuRakoš ko ja je pro la zi la uli com i re kla: Lju di ne - moj te ta ko. Ja sam ot ključala kuću i re kla mužu da na pa da ju AndrijuGajgera. Muž je iz le tio na po lje da po mog ne, jer An dri ja ima 60 go di na. Je dan od iz bje gli ca je zgra - bio muža, vi kao mu da je ustaša, gu rao ga pre ma našoj kući da otvo ri, ka ko bi oni ušli. Kćer ka je gle da la kroz pro zor i počela vrišta ti ka da je vi dje la što ra de s ocem. Tro ji ca su ga tu kla i šuti ra la, a on je po kušavao ući u kuću, pa smo svi izašli i spa sa va li muža. Je dan je me ne do hva tio, uda rao pe sni ca ma i šuti rao. Mo mak naše kćer ke je od gur nuo to ga što je tu kao muža i ovaj je pao pod ko la. Ta ko su se oni po - vu kli, a mi ušli u kuću. Non-stop smo zva - li mi li ci ju, a u isto vri je me se to isto do - gađalo u ci je loj uli ci. Sve hr vat ske kuće, oko 200 kuća je na pa da no. Mi li ci ja je trčala s kra ja na kraj uli ce. Ipak ih je mi li - ci ja ras tje ra la. Naša kćer ka se ni je mo gla smi ri ti, pa ju je od ve la hit na po moć. Oni su se smi ja li. U po ne dje ljak 14. ko lo vo za muž Sla vičin mi je re kao ka ko će se svi ise li ti, jer su u ve li kom stra hu, ia ko je sve mir no. Sa da ih po zi va ju te le fo nom i lju ba - zno nu de raz mje nu. ISELJENI U PRVOM VALU: Po pis ise - lje nih župlja na iz Ru me u pe ri o du od go di ne. An tun Ma rić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca Por ta, 2. Slav ka Međumu rac, dva čla na obi te lji, Uli ca No va Škol ska, 3. Fra njo Ra koš, dva čla na obi te lji, Uli ca Ma ti je Gup ca, 4. Zden ko Ra koš, pet čla no va obi - te lji, Uli ca Ma ti je Gup ca, 5. Ni ko la Čorak, pet čla no va obi te lji, Uli ca 29. no vem bra, 6. Fra njo Or lo vić, četi ri čla na obi te lji, Uli - ca Pr vo maj ska, 7. Mir ko Ra koš, pet čla no - va obi te lji, Uli ca Je le načka, 8. Ma ri ja Pa - la jić, je dan član obi te lji, Uli ca Brat stva Je - din stva, 9. To mi slav Pil, četi ri čla na obi te - lji, Uli ca M. Gup ca, 10. Fra njo Lanc, dva čla na obi te lji, Uli ca JNA, 11. Iva Pil, šest čla no va obi te lji, Uli ca Kra lje vačka, 12. Li di ja Ta maš, tri čla na obi te lji, Uli ca F. Kla jića, 13. Zlat ko Ra koš, dva čla na obi - te lji, Uli ca A. Ce sar ca, 14. Ma ri ja Bičanić, pet čla no va obi te lji, Uli ca La me la, 15. Kr - pan Pe tro vić, tri čla na obi te lji, Uli ca 29. no vem bra, 16. Jo sip Du menčić, dva čla na obi te lji, Uli ca No va, 17. Ju re Gašpar, dva čla na obi te lji, Uli ca M. Ti ta, 18. Adam Švab, pet čla no va obi te lji, Uli ca M. Ti ta, 19. Mar tin Bo dor, četi ri čla na obi te lji, Uli - ca A. Ce sar ca, 20. Ka zi mir Lanc, pet čla - no va obi te lji, Uli ca A. Šenoe, 21. Vik tor No vak, dva čla na obi te lji, Uli ca Braće Ju - go vića, 22. Pa vao Ra koš, četi ri čla na obi - te lji, Uli ca A. Ce sar ca, 23. Mi ro slav Ra - koš, tri čla na obi te lji, Uli ca A. Ce sar ca, 24. Fra njo Be ka vac, dva čla na obi te lji, Uli ca V. Na zo ra, 25. Ani ca Mišak, je dan član obi te lji, Uli ca A. Ce sar ca. ISELJENI U DRUGOM VALU: Po pis ise lje nih župlja na iz Ru me od go di - ne. Benčić Ili ja, dva čla na obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 2. Ma ra Benčić, je dan član obi te - lji, Uli ca M. Gup ca, 3. Želj ko Benčić, tri čla na obi te lji, Uli ca M. Gup ca, 4. To mi - slav Lanc, dva čla na obi te lji, Uli ca A. Šenoe, 5. Ma ra Gaj ger, je dan član obi te lji, Uli ca A. Šenoe, 6. To mi slav Gaj ger, pet čla no va obi te lji, Uli ca Brat stva Je din stva, 7. Ili ja Bo dor, dva čla na obi te lji, Uli ca Brat stva Je din stva, 8. Jo sip Mar ko vić, se - dam čla no va obi te lji, Uli ca Brat stva Je -»Ova(moja)knjigajeslika;riječju(imojom),fotografijom (i mojom) i dokumentom (i mojim) satkanog dramatičnog i krvavog mozaika o stradanju (i mog) Naroda (i moje)ikatoličkecrkveu koju je utkana (i moja) malaljudskaisvećenička sudbina, ali istovremeno(i manje) i slika mogastradanja,kojejeutkanousudbinu mognarodaimojecrkve.«potpis pod sliku Piše: Marko Kljajić din stva, 9. Ana ra koš, je dan član obi te lji, Uli ca Brat stva Je din stva, 10. Ivan Gi ner, šest čla no va obi te lji, Uli ca Kra lje vačka, 11. Mir ko Šikedži, tri čla na obi te lji, Uli ca A. Ce sar ca, 12. Mar tin Bo dor, dva čla na obi te lji, Uli ca A. Ce sar ca, 13. Fra njo Sel - grad, četri ri čla na obi te lji, Uli ca A. Ce sar - ca, 14. Mišo Gašpa ro vić, dva čla na obi te - lji, Uli ca A. Ce sar ca, 15. An tun Težak, se - dam čla no va obi te lji, Uli ca A. Ce sar ca, 16. Ivan Ga li ot, šest čla no va obi te lji, Uli - ca Ti vor ska, 17. Ja kov Čečura, dva čla na obi te lji, 18. Jo zo Ja kić, je dan član obi te lji, Uli ca Želje znička, 19. Ju re Ja kić, dva čla - na obi te lji, Uli ca Želje znička, 20. Stje pan Gru bišić, dva čla na obi te lji, 46. Slav ko Ni ko lić, četi ri čla na obi te lji, Uli ca JNA. Sve obi te lji su se od se li le u Re pu bli ku Hr - vat sku, osim obi te lji Du menčić, ko ja se ise li la u Ka na du. Nastavitćese 27

28 KarloMatzek zaboravljenislikarbačkihcrkava Po vra tak u Ba~ku, je di nu do mo vi nu Piše: Zden ko Sa maržija Konačno,Bačka.Godine1931.Nijemci iz Bača pozvali su Karla Matzeka da im oslika crkvu. I KarlosedoseliouStariBečej.Odatleje odlaziooslikavaticrkvepobačkojibanatu.postaojeslavan,ugledanipretrpan ponudamazaoslikavanjecrkava.oženio semađaricom,kojamujerodilatrojedjece. OD BAČKE DO BJE LJI NE: Drugiga jesvjetskiratobukaouuniformumađarskoga časnika. I nije imao većih problemaniobvezadopredkrajrata,kadasuu samoubilačkojakcijimađaripokušalizaustavitiprodorsovjetskearmije.kodbalatonamatzekasuzarobilisovjetskivojniciiodveligausibir.odandejesaskupinom mađarskih zarobljenika pobjegao u Mandžuriju gdje se predao britanskim trupama.sdalekogaseistokaprekosingapuraitrstavratioubačku,jedinomjestonasvijetu,govorioje,kojejeosjećao svojomdomovinom.međutim,suprugui djecunijenašaokodkuće.pričalisudasu se sklonili pred komunističkim snagama umađarsku,nokarloimnikadanijeušao u trag. Novi vlastodršci oduzeli su mu kuću.bezdjeceisupruge,imovineidokumenata,karlosenašaounajtežemizgnanstvu u društvenom vakuumu. PokušaojenaćiposaouBeogradu,nonitko nije trebao usluge obilježenogačovjeka. Na njegovu sreću, pobijedio je na natječaju za obnovu pravoslavnecrkveubijeljini. Uskoro su i katolički svećenici naručili kod Matzeka obnovu svojih crkava, kao uostalom i Mirko Gazivoda,kojićenekolikogodina kasnije iznova afirmirati Matzeka. SLA VO NI JA: Mirko Gazivoda bio je korpulentni i kontraverzni katolički svećenik.sukobiosesnekoliko biskupa, bio partizanski borac (sic!), državni činovnik, obožavatelj kapljice i životnih delicija. Vrativši se usvećeničkistalež,postaoje župnik u Bijeljini, a godine 1953.ižupnikuHarkanovcima u Valpovštini. Godine 1955.sklopiojesMatzekom ugovor o oslikavanju harkanovačkecrkve;trebaojenaslikatidesetakslika radovi bi potrajali pet mjeseci. Nekoliko dana nakon početka pripremnih radova stigle su ponude da Matzek naslika zavjetneslikeharkanovačkih obitelji. Gazivoda i Matzek pogodili su posao s Harkanovčanima (polovica novca Matzeku, a polovica župnoj blagajni i Gazivodi), no ubrzo su ponude zasule Matzeka.Nevaljadužitipričuitekvalja reći da je Matzek oslikavao harkanovačkucrkvudvijegodineidvamjeseca. Nepostojikomadićzida,stupailistropa kojimatzeknijeoslikao.slikesenalazei izaglavnogaoltaraiizabočniholtaraina stropusakristije,painastropuispodpjevališta!naslikaojestotinjakslikasnekoliko tisuća anđeoskih, ljudskih i animalnihlikova.nastropucrkvenalazisenajvećaslavonskaslika.dugaje22metra,a široka8metara.okonjesenalazijoš26 slikasmotivimaizmarijinaživota. Blještavilo kolorita koje je ostavio Matzeknikoganeostavljaravnodušnim, pa je harkanovačka crkva ubrzo po svršetkuradovaproglašenaproštenišnom crkvomukojuradonavraćajuhodočasniciizđakovačkeisrijemskebiskupije. PO NOV NO U NO VOM SVI JE TU: Ubrzomujeumrootac.IMatzekje1958. godine krenuo preuzeti ostavštinu. Međutim, porezni je sustav neumoljiv i zbog (njegovog i očevog) nepoznavanja propisa, australska je država uzela najvećidioostavštine.karlojeponovnoslikaodabiseprehranio.posljednjiseputa javioizpertauzapadnojaustraliji.ondje je godine oslikao više protestantskih i katoličkih crkava, o čemu je australskatelevizijasnimilaserijal,amnoge novine objavile reportažu o (ostarjelom kontraverznom) slikaru Karlu Matzeku. Kraj 28

29 OkOm sve]enika Novogodišnjerazmišljanje Po~ni mo is po~et ka `ivje ti Piše: vlč. mr. Andrija Kopilović Počinjenova godina. Bože,štoli namdonosi ona?sistog vrhunca gledamo unaprijed. Planiramo, želimoi započinjemo prvim korakom. Poštoje vrijemeipak urukama Njega,što zaželjetina početkunove godine,nego dabude blagoslovljena. Završenajejošjednagodina. Ona je iza nas i s vrhunca koji je visok 365 dana gledamounazad.trebaocijeniti,procijenitiivrednovatiproteklovrijeme. U duhu kršćanskih vrednota misesvremenomsusrećemoudimenzijivječnosti.ponovnoželims vama, čitateljima Hrvatske riječi, podijelitiovorazmišljanje. Jednom u životu ipak stigne i posljednjidan.mineznamokadje onigdjećenasstići,kakoćetoizgledati. Znamo samo sa sigurnošću da će taj dan doći. Nismo svjesni uvijek da nas svaki dan, svaka sekunda, i svaki tjedan i mjesecnoseupravounaručajtoga dana. Rijetko kad pomislimo da bismo htjeli da nam to bude najljepši dan života, da to bude dan kojićenasodvestiusvjetlo,život uizobiljuivječnost,aneumuku, patnjuibolprolaskakrozsmrt.ne pomišljamo dovoljno da je zapravovažnoutomdanubitiponosan štosmoživjeli,dasemožemobez boliivelikogopraštanjaosloboditizem-lje,skinutiokoveprolaznosti,boliipatnjesasebe,opratise od bezakonja, grijeha, zloće i oskvrnjenosti, te obučeni u poštenje, slobodu, pravednost, mudrost i nadu, obasjani ljubavlju, poći u susret onima koji su pošli ispred nasiživezauvijek. UČINI TI GO DI NU SRET - NOM: Danposljednjidolazi.Dobrosetogasjetitikakonamonne bibioposljednji,negoprviunizu neizmjernosti.svakidanjezapravoposljednjidan.svakaminutaje posljednja,svakisatjezadnji.samo jednom prolazimo istim prostorom, samo jednom živimo ove trenutke.važnojestogasvakitrenutak proživjeti kao da je zadnji, jerontoijest.nedopustitidaijedanodeprazan,adanamneodnese materijale u nebo, iz kojeg će namvječnostgraditikuću,dvorac, život. No, posebnu fascinantnost i neku tajanstvenost nose posljednji dani građanske godine. Mi to zovemostaragodina,atojezapravo posljednji dan godine koja je iza nas,kojanasosuđujeilinagrađuje. Staragodinajepoputvrhaplanine skojemožemovidjeti365prošlih danai,akosubiliispravni,nanjimaseodmoriti,odahnuti,sdubokimuzdahompoćiubudućnost,ili seteškasrcakajati,žalitištosuti danibiliprazni,štojeunjimaostalozlo,štoganismookajaliidrugima oprostili. Stara godina je posljednji trenutak da ovu godinu učinimo sretnom, da bez tereta, bolesti i grižnje savjesti uđemo u novorazdoblježivota.staragodina je zadnji poziv da još nešto učinimodobraidanamseovagodinačiniuvijeksretnom,dasena nju vraćamo kao na blagoslov za našubudućnost. Ništa ne vrijedi ako se zakopamo u pijesak briga, u pripravu za dočeknovegodine,uzaborav.ne možemobitinaivnipoputnojakojizabijaglavuupijesakkakogane bi drugi vidjeli. Radije okupajmo svoju savjest, oprostimo svakom čovjeku, molimo neka nam se oprosti, i osobito se pomirimo s nebom koje jedino daje novost u Novoj godini. Bar posljednji dan godine treba pripadati nama. Bar tajdanmožemozagrlitisvojuvlastitu dušu, zavoljeti sebe i svoj život,utješitisvojesrce,svojusavjest opet obijeliti, rasvijetliti i učiniti radosnom. Bar jedan dan možemooprostitisvojimukućanima, moliti za oproštenje one koje smo povrijedili, bar jedan dan možemo zaželjeti biti drugačiji, onakvikakvipostajemosretni,zadovoljni,radosni. VRI JE ME PLA NI RA NJA: Oslušnimotišinukojanasokružujeizaronimoumir.Utojsmirenosti, koja će nas obuzeti kad odlučimo da ništa više nije važno osim nas i ovog trenutka našeg života,zapljusnutćenasprisutnost Nekogatkopremanamagajineizmjernu simpatiju, Nekoga koji možda već 365 dana nije uspio prodrijetidonas.bog,kojijepostaočovjekom,približitćenamse. On želi ovaj trenutak provesti u našemdruštvu.zamijetitćemoda nasuopćeneosuđuje,danaspotpuno razumije. Zajedno s njime promotrimo proteklu godinu, pogledajmoštobitrebalopromijeniti dabinašživotbiopotpunijiisretniji.naučimoseodposljednjihdana načiniti prve dane, pretvarati gubitakudobitak. Nedopustimodanašidaniprolaze prazni, lijuć se u rijeku vječnosti kažeizidorpoljak. Neka naša odluka bude opet riječ iz njegove pjesme:»kuda koracam hoću da bacam snopove zlatne svjetlosti«.ovojevrijemezahvalnostiivrijemeplaniranja.zahvalnosti onome tko nam je poklonio svenašegodineivremena.trenutakplaniranja,alisamosonimkojinasmožedatisutrašnjidan,budućnostivječnost.uovomtrenutku između budućnosti i vječnosti čeka na nas vječnost. Bog Stvoritelj,onajkojinasjehtioikojinam jeotacimajka,kojijesrcenašega srca, prva i posljednja misao našegrazuma,kojijenašnajdublji osjećaj i koji je naša najdublja čežnja. Počnimo iz početka živjeti. Počinje nova godina. Bože, što li nam donosi ona? S istog vrhunca gledamo unaprijed. Planiramo, želimoizapočinjemoprvimkorakom.poštojevrijemeipakurukamanjega,štozaželjetinapočetku novegodine,negodabudeblagoslovljena.trebajeoslonitiiprepustiti u ruke onoga koji drži uzde povijesti u svojim rukama. Puno togajenapočetkunovegodineneizvjesnoiupitno.dajmosebecijelogauizgradnjunovihvrednota,a uistovrijemetrajnih,azatajitakavplanzamolimoblagoslovdase ne bi morali na kraju i ove nove godine osjećati samo pokajnički negoizahvalno.stogajevrlosretna čestitka koja je tako puna sadržaja: BLA GO SLO VLJE NA NO VA GO DI NA! 29

30 Uređuje:ZvonkoSarić kultura Prijedlog tjedna MiroslavKrleža HRVATSKIBOGMARS (»Svjetlost«,Sarajevo1985.) MiroslavKrleža je kao no ve list bio ve zan za Pr vi svjet ski rat. Zbir ka no ve la»hr vat ski bog Mars«snažna je sli ka rat nog bez u mlja i tra gičnih sud bi na lju di. Rat je bez u vjet no jed na od pr vih i naj op se siv ni jih Kr ležinih te ma, ko jom se in ten ziv no ba vi i u pro zi i u dra ma ma. Zbir ka no ve la»hr vat ski bog Mars«(1922., a pot pu na i ko načna va ri jan ta go di ne), za ci je lo je jed na od naj - snažni jih, umjet nički naj vr jed ni jih an ti - rat nih knji ga u eu rop skim književ no sti - ma. Te no ve le sku pi le su u svo jim li ko - vi ma svu tra gi ku i sve ra ne hr vat skih lju - di, ko ji su sto ljećima ra to va li i kr va ri li. Osim rat ne no ve li sti ke značajan je i ci - klus Kr ležinih dra ma s rat nom te ma ti - kom»vučjak«i»u lo go ru«. Pi sa ne u tije ku i ne po sred no po za - vršet ku Pr vog svjet skog ra ta, Kr ležine no ve le važne su i kao tre nu tak u raz vo ju i pre o bražaju nje go ve pri po vje dačke umjet no sti i kao međaš u raz vo ju hr vat - ske međurat ne pro ze. Kr leža uspi je va pre vla da ti opi sno pri po vje dački mo ment i često ba last naše pro zne tra di ci je kla - sično re a li stičku opi snost, u ko rist zgu - snu tog, smi sle no i emo tiv no višedi men - zi o nal nog iz ra za sušti ne ne kog zbi va nja, od no sno stvar no sti. Au tor nas s ne ko li ko neo p hod nih in for ma ci ja uvo di u sa mo žarište pro ble ma di rekt nim suočava njem sa si tu a ci jom u raz vo ju. Kr leža ne opi su je, on iz ražava:»a sve je to bi lo teško. Jer: ora ti je teško. Vol je vol, a svi nja je svi nja, i nji ma tre ba sve da se po sta vi go to vo. I sla me i si je no i sječka i dje te li na! Gnoj tre ba da se is pod njih ostruže i da se na stre i da se mar va očešlja, a mo ra se sve to, mo ra se, jer ako se pro pu sti je dan je di ni dan, već je eto dru gi zi nuo kao pro past, pak se za to mo ra!«(bit ka kod Bi stri ce Le sne, str. 10.). Da kle, umje sto da opi su je, Kr leža stva ra uspje lu, zbog svo je aso ci ja tiv no - sti, raz gra na tu sli ku kao iz raz pri su stva od ređene stvar no sti. Kr leža ostva ru je i sažima nje zvu ka i po kre ta i na taj način stva ra am bi jent rad nje. Mi ro slav Kr leža je ak tiv ni pri po vje dač ko ji se i emo tiv no i in te lek tu al no opre - dje lju je, ljud ski an gažira. Zbir ka»hr vat - ski bog Mars«sa drži se dam no ve la u ko - ji ma je stvar nost po sta vlje na ne pri ja telj - ski pre ma svim ju na ci ma. No ve le iz ove zbir ke au ten tično i pla stično iz ražava ju ka os na fron tu, zbr ku mi sli i zbu nje nu kret nju lju di ko ji su se u tom pa klu za te - kli. Sve no ve le pu ne su pri mje ra iz ra za život ne ne su vi slo sti, raz dro blje no sti i me teža. Eks pre siv ne sli ke, ko je su is pu - ni le svi jet Kr ležinih no ve la, po tvrđuju ka ko Kr leža uvi jek pro na la zi ade kva tan je zični ma te ri jal i je zičnu struk tu ru da iz ra zi zbi va nje i si tu a ci ju, da pred sta vi at mos fe ru i da u do gađaje i sud bi nu uklo pi i smje sti, od no sno iz ra zi čovje ka i nje go vu složenost. Z.S. Interpol»TuRnOnTHe BRIGHTLIGHTS«(Matador2002.) Ko pa nje po fun du su rok po vi je sti je česta nužnost za us pješan na stup u da našnjoj gla zbe noj hi per pro duk ci ji. Ka da se no vi je kre a tiv no sti is cr pe, ide - mo iz no va. Osam de se te Četve rac ime nom In ter pol (SamFogarino, Daniel Kessler, Carlos Dengler i Paul Banks) osno van je u New Yorku, a pr vi kon cert ima Go di ne iz da ju EP, ra de tur ne ju po Bri ta ni - ji i go stu ju kod Johna Pe e la, a iduće go - di ne im iz la zi i pr vi LP. Pr vi je nac»turn on the bright lights«je pri je sve ga nužno vr lo pažlji vo pre slušati, da bi se ben du za služeno od ba ci la sjena kul ta ka kav je Joy Di vi sion. Pre po zna va nje u sen zi bi li - te tu je ja sno, ali ovo dvi je de ce ni je ka - sni je dje lo, uz sve ne skri ve ne alu zi je, nu di ipak jed nu dru gačiju priču. Čvrst kon cept, od ličan gla zbe nički in di vi du a - li zam i ja san pri stup čine In ter pol ben - dom bu dućno sti, a ni pošto od sja jem svi - je tle gla zbe ne prošlo sti. Al bum otva ra za ra zno-leb deća»un ti - tled«, na ko ju se na do ve zu je me lan ko - lično pje va nje o svo me gra du, isto i me na»nyc«. Pr vi pra vi new wave je»ob- stac le 1«, od ko je po tem pu ne od u da ra ni»pda«, inače pr vi singl s ovog al bu - ma. La ga no i umje re no do ti ca nje Smiths har mo ni ja no si»say Hel lo to the An - gels«, a vr hun ska lje po ta sve pri sut ne ete rično sti al bu ma sli je di sa ba la dom»hands Away«.»Ob stac le 2«je iz nov na op ser va ci ja no vo val ske este ti ke, dok je slje deća»stel la was a di ver and she was always down«kul mi ni ra nje tog istog žan rov skog uti ca nja. Naj brža, ri fov skipun ker ska je»ro land«, ko ju pra ti li ne - ar na gi tar sko-rit mička pu ta nja pje sme»new«. Već pri ka za no stva ra lačko umi - jeće ob je di nju je»le if Erik son«, pje sma s ko jom se i za vršava ovaj al bum, kre a - ci ja ko ja oprav da va jući svoj na slov»pa- li svi je tla svje tla«jed nog no vog gla zbe - nog svi je ta. Me to do lo gi ja post mo der ni zma, po čijem se re cep tu od vi ja ju su vre me ne te - ko vi ne unu tar umjet no sti, može bi ti plo - do tvor na, sa mo uko li ko umjet nik po sje - du je do volj no zna nja ko je stva ra ener gi - ju iz van spe ci fičnih vre men skih od red ni - ca. Ovaj al bum je do bar pri mjer to me. D.B.P siječnja2004.

31 kultura Vijesti Pred sta vlja nje»su bo ti~ke ma ti ce«u čita o ni ci Grad ske bi bli o te ke Pučka ka si na or ga ni zi ra 14. si ječnja s počet kom u 19 sa ti književ nu večer i pred sta vlja nje knji ge vlč. Josipa Temunovića»Su bo tička ma ti ca«, ko ja je na - sta vak knji ge o»za dužbi ni bi - sku pa Lajče Bu da no vića«. Večer se or ga ni zi ra u po vo du 70 go di na od osni va nja Su bo tičke ma ti ce te pr vih održanih raz go vo - ra o bi sku pu Iva nu An tu no viću. Au tor knji ge piše ka ko vi zi ja Bu - da no vićeva pre po ro da počiva na dva stožera: vla sti ti ka pi tal i do - bra or ga ni za ci ja. U svo joj knji zi»za dužbi na bi sku pa Bu da no vića«vlč. Jo sip Te mu no vić re kao je ono bit no oko ide je vla sti tog ka pi ta la, dok je u knji zi»su - bo tička ma ti ca«re kao ono bit no oko do bre or ga ni za ci je ko ja se ma ni fe sti ra la ra dom ma ti ce. Bi skup Bu da no vić osni va»su - bo tičku ma ti cu«1933. go di ne i u njoj i oko nje udružuje ili po - ve zu je sva hr vat ska udruženja. Pu bli ka će se na pro mo ci ji ove knji ge moći upo zna ti s ra dom ma ti ce ko ji je bio do sta tan da se očuva tan ka nit vjer ske i na rod ne pri pad no sti i sa mo bit no sti. Knji ga vlč. Jo si pa Te mu no vića sa drži i broj ne do ku men te ko ji raz vid no po ka zu ju i do ka zu ju na sto ja nje hr vat skih svećeni ka u Bačkoj za stva ra njem in sti tu ci je ko ja će bri nu ti o hr vat skoj re - li gi o znoj kul tu ri, ko ja spa da u in te gri tet sve opće hr vat ske kul - tu re. knji`ev ni na tje~aj»rešeta rački su sret pje sni ka«-rešeta ri, ob ja vlju je na tječaj za šestu zbir ku pje sa ma hr vat skih pje sni ka ko ji žive u di ja spo ri, pri ja te lja Hr vat ske i čla no va sek ci je KLD»Rešeta ri«iz Rešeta ra. Sva ki pje snik može su dje lo va ti sa pet pje sa ma. Pje - sme tre ba ju bi ti pi sa ne kom pju te rom (floppy ili CD) ili pi - saćim stro jem, stan dard nim hr vat skim književ nim je zi kom ili di ja lek tom hr vat skog je zi ka ko jim se go vo ri u kra ju gdje živi pje snik. Broj ob ja vlje nih pje sa ma u zbir ci is ključivo ovi si o kva li te ti do sta vlje nih pje sa ma. Ra do vi ko ji svo jom kva li te tom ne za do vo lje po sta vlje ni kri te rij neće bi ti ob ja vlje ne. Neo bja - vlje ni ra do vi neće bi ti vraćeni. Uz pje sme sva ki au tor tre ba po - sla ti svoj krat ki živo to pis (da tum rođenja, adre sa sta no va nja, stručnu spre mu i po sao ko ji sa da ra di, gdje i ka da su do sa da ob ja vlje ni ra do vi). Svo je ra do ve sla ti na adre su: KLD»Rešeta - ri«vla di mi ra Na zo ra Rešeta ri Hr vat ska. Ra do ve po sla ti naj ka sni je do 30. ožuj ka go di ne. Bre{anov film na Ber lin skom fe sti va lu Čel ni ci gla so vi to ga film sko ga fe sti va la u Ber li nu po tvr di li su me di ji ma ka ko će na 54. Ber lin skom fe sti va lu u glav noj kon ku ren ci ji bi ti uvršten i film hr vat sko ga re da te lja Vinka Brešana»Svje dok«. Spo me nu ti je film inače la u re at čak pet»zlat nih are na» na prošle go di ne održanom 50. ju bi - lar nom Pul skom fe sti va lu i hr vat ski je kan di dat za pre stižnu na gra du»oscar«. Brešan, znan među ini ma po fil mo vi ma»ka ko je počeo rat na mom ma lom oto ku«i»maršal«šalje snažnu an ti rat nu po ru ku i go vo ri o gu blje nju duše, svih mo ral - nih skru pu la i vri jed no ta u ra tu, te ka ko je svo je dob no is tak nuo gla so vi ti film ski dje lat nik JiriMentzl, pred sjed nik žiri ja u Pu - li,»po sta vio te me lje ovo ga fil ma kao pu to kaz i na du da hu ma - nost i ljud ska žrtva ima ju smi sla te da ni jed na isti na ne može bi ti to li ko teška ko li ko je teško nje zi no pri kri va nje«. Vo deće ulo ge u fil mu»svje dok«ima ju Alma Prica i LeonLučev. Po - se bi ce je bit no is tak nu ti ka ko je Brešanov film pr vi ko ji se na - kon pu nih 25 go di na tak miči u glav nom pro gra mu fe sti va la u Ber li nu, od no sno u glav nom pro gra mu ma ka kvog međuna - rod nog fe sti va la A ka te go ri je. To je iz u zet no važno za hr vat sku ki ne ma to gra fi ju, jer je nešto slično pošlo za ru kom tek LordanuZafranoviću s fil mom»oku pa ci ja u 26 sli ka«. run dek pr vi u No voj go di ni Gla zbe ni ci iz Re pu bli ke Hr vat ske svo jim su sjaj nim na stu pi - ma obi lježili (i) ovaj, četvr ti po re du no vo sad ski fe sti val Exit: na i me, na Exitu 04. ko ji je tra jao od 31. pro sin ca do 3. si ječnja, na pri je la zu iz sta re u No vu go di nu na zočne je ani mi rao hr vat - ski gla zbe nik i kan ta u tor Darko Rundek, a u četvr tak, pr vog da na No ve, go di ne, pu bli ci se vr snim na stu pom pred sta - vi la i hr vat ska sal sa-jazz band sku pi na Cubismo. 9.siječnja

32 kultura OBljetNica: Mijo Adžić ^etiri desetlje}a umjetni~kog rada Ti je kom po sje ta iza slan stva Na ci o nal - ne za jed ni ce Cr no go ra ca Hr vat ske Hr vat skoj građan skoj udru gi iz Ko to ra, do di je lje no je iz nim no pri zna nje od stra - ne Re pu bli ke Hr vat ske na pod ručju kul - tu re MijuAdžiću. Na gra du mu je osob no uručio pred sjed nik Re pu bli ke Hr vat ske Stjepan Mesić u po vo du obi lježava nja 40. go dišnji ce umjet ničko ga ra da Adžiću kao sce no gra fa u split sko me ka za lištu. Aka dem ski sli kar i sce no graf Mi jo Adžić rođen je u Ce ti nju, di plo mi rao je ka za lišnu sce no gra fi ju na Aka de mi ji pri - mi je nje nih umjet no sti, da bi po tom otišao na spe ci ja li zi ra nje u Pa riz. Ti je - kom pu na četi ri je de se tljeća pro fe si o nal - no ga dje la nja u ka za lištu, na te le vi zi ji i fil mu re a li zi rao više od dvi je sto ti ne sce - no graf skih pro je ka ta u Hr vat skoj i ino - zem stvu. Ra dio je s iz nim no mno go ve li - ka na s pod ručja ka za lišta i te le vi zi je: E. D. Filippom, Marijom Danirom, Borisom Dvornikom, Antonom Martijem i ini ma. Pre ma osob noj je želji ma e stra Jakova Gotovca Mi jo Adžić ti je kom tri desetljeća čak 7 pu ta s raz ličitim re da te - lji ma ra dio sce no gra fi ju Go tovčeva»ere s ono ga svi je ta«, sce no gra fi ju, po tom, za cje lo kup na dram ska dje la po koj no ga Miljenka Smoje, u pro sin cu te u si - ječnju na pra vio je sce no gra fi ju za dva ba le ta, jed nu dra mu te dvi je ope re, što je uzi ma jući ob zir da se ra di o tek dva mje se ca, iz nim no ri je dak pot hvat u ka za - lištu, uopće. Mi jo je Adžić do bio broj ne na gra de i po hva le u okvi ru svo je stru ke za svo ja stva ra lačka do stig nuća: na gra de osječko ga i lju bljan sko ga ana la, Smo tre hr vat skih ka za lišta, Da na sa ti re u Za gre - bu, ko lek tiv ne i ne bro je ne po je di načne na gra de, te ti je kom lip nja mi nu le, go di ne, na gra du gra da Spli ta za život no dje lo. Svoj je rad vla sti tim ri ječima Adžić opi sao ko no ti ra jući se spram mi sli ve li - ko ga nje mačkog te o re tičara i prak tičara umjet ničke sce no gra fi je,teaotta:»sce - no gra fi ja je, zna te, iz nim no kom plek sna umjet nička di sci pli na, jer je sce no graf i inženjer i ar hi tekt i sli kar i ki par i iz u mi - telj isto dob no, a iz nad sve ga on ima bi ti, ako je io le vri je dan svo ga ra da, in te lek tu - a lac ko ji ima zna ti sva ko dje lo smje sti ti u vri je me i pro stor ko je ga je au tor to ga dje la od re dio. On mo ra umje ti pošto va ti stil za da ne epo he, on mo ra, to, da ka ko, ni je pra vi lo, ali na zna ke mo ra ju po sto ja - ti, shva ti ti i ćuti ti ka ko igra ti: pri mje ri cean tičko dje lo u ba rok nom okruženju pot - pu na je be smi sli ca ko ju ni ka kav mo der - ni zam i kva zi-avan gard ni pri stup ne mo - gu i ne smi ju oprav da ti.«r.g.t. NeiMari kulturne Ba[tiNe ivica Percl (1945.) Ivica Percl, hr vat ski kan ta u tor i le gen - dar ni gla zbe nik tzv.»pro test ne pje - sme«, rođen je u lip nju go di ne u Za gre bu, a ka ri je ru je za počeo kao ri tamgi ta rist u za gre bačkoj be at sku pi ni»ro- bo ti«. Sku pi nu je ras pu stio kon cem pro - ljeća 1966, jer su, ka ko je ka sni je iz ja vlji - vao»dečki bi li pre više bučni«. Već iduće go di ne Percl ob ja vlju je singl s aku stičnom te mom u ma ni ru ra nog DonovanaLeitcha (ko ji mu je uvi jek bio mi - li ji no, pri mje ri ce, Bob Dylan)»Go di ne rat ne, go di ne mir ne«, sklad bu ko ja je sni - mlje na za po tre be TV dra me re da te lja IvanaHetricha. Ubr zo se afir mi ra kao pi - o nir i pr vi umjet nik tzv.»pro test nog va la«na ovim pro sto ri ma, a ra di slično sti s Do - no va nom često ga u Hr vat skoj na zi va ju»pe roan«. Pr vi ve li ki uspjeh do stiže sklad bom Đorđa Novkovića, kult nom šan so nom»sta ri Pjer«, za ko ju do bi va i pr vu na gra - du stručno ga žiri ja na fe sti va lu Za greb 68. Po gla so va nju čita te lja be o grad sko ga rock-ma ga zi na»džuboks«, Percl je pro - glašen za pop-au to ra go di ne. Sa mo us po red be ra di, iste go di ne je za popličnost svjet ske rock-sce ne pro glašen: po - go di te tko? Da ka ko Do no van Le itch. Go di ne go stu je na su bo tičkom Omla din skom fe - sti va lu i osva ja na gra du pu bli ke sklad bom»sva ki dan sam«, a po tom ob ja vlju je al - bum sklad bi sa sti ho vi ma: MiroslavaKrleže, Zvonimira Goloba, Dobriše Cesarića i svog ve li kog pri ja te lja Drage Mlinarca, ko ji je o Per clu u pro ljeće mi - nu le go di ne na no vo sad skom Aku stičar - skom fe sti va lu iz ja vio:»on jest mlađi od me ne, ali mi je ci je lo ga živo ta bio uzor. Nešto po put NeilaYounga,VanaMorrisona, Dylana ili Do no va na. Ma, on je le gen - da «Go di ne spo me nu ti Mli na rec, Slo - ve nac TomažDomicelj i be o grad ski kan - ta u tor i gi ta rist SrđanMarjanović or ga ni - zi ra ju tur ne ju po ex-ju go sla vi ji na slo vlje - nu»četvo ri ca za mir«. Ti je kom osam de - se tih mi nu la sto ljeća Ivi ca Percl je ra dio kao ured nik Kul tur no ga cen tra u za gre - bačkoj Du bra vi, po tom na mje stu tajnika Hr vat ske udru ge skla da te lja, i tek po vre - me no na stu pao. Po sljed njih se go di na ba - vi sli kar stvom. R.G.T siječnja2004.

33 kultura Božićno-no vo go dišnji ga la kon cert Sve~anost pre ra sla u tra di ci ju Tra di ci o nal ni Božićno-no vo go dišnji kon cert Su bo tičke fil har mo ni je čiji je di ri gent Berislav Skenderović održan je 28. pro sin ca u Ve li koj vi jećni ci Grad ske kuće. Slo bod nog mje sta u pu bli - ci ni je bi lo, a pri ku plje na sred stva od ula - zni ca upo tri je bit će se za re kon struk ci ju i adap ta ci ju zgra de Udruženja umi ro vlje ni - ka Su bo ti ce. Pro gram je počeo iz ved bom kom po zi ci - Članovifilharmonije je P. I. Čajkovskog»Val cer cvi jeća«, na - kon čega se Su bo tičkoj fil har mo ni ji u iz - ved bi G.Puccinijeve»Ari je Mi ze te«pri - ključila so li sti ca Megyeri Izabella, gošća iz New Yorka, dok se u slje dećoj točki iz - ved be S. Saensove»Ari je Da li la«fil har - mo ni ji pri ključila so li sti ca Rebecca Austin, gošća ta kođer iz New Yorka. Pro - gram je na sta vljen na stu pom quartetta»fo ur Fat hers«iz Bu dim pešte, ko ji su iz - ve li pot pu o ur ri iz ra znih ope ra, a po tom je fil har mo ni ja na sta vi la kon cert iz ved bom Stra us so vog val ce ra»bečka krv«. Usli je - di li su na dah nu ti na stu pi Re bec cae Au stin ko ja je pje va la»ari ju San tu ce«p. Mascagnia, Megyeri Iza bel le ko ja je iz ve la»ari ju Ju di te«f. Lehára i quartetta»fo ur Fat hers«s pot pu o ur ri jem po pu lar nih me - lo di ja. Pu bli ka je sva ku iz ved bu po zdra vi - la du gim apla u zi ma. Na kon što je Su bo tička fil har mo ni ja ma e stral no iz ve la Stra us so vu pol ku»mu - nje i grom«, gla zbe ni ci ma su za jed no sa so li sti com Re bec com Au stin oduševi li pu - bli ku iz ved bom Gershwinove kom po zi ci - je»sum mer ti me«. U slje dećoj točki pro - gra ma na stu pi li su»fo ur Fat hers«ko ji su iz ve li pot pu o ur ri du hov nih pje sa ma ame - ričkih cr na ca»ne gro Spi ri tu als«, na kon čega su na građeni snažnim apla u zom, ko - ji je bio istog in ten zi te ta i na kon iz ved be SolisticaIzabellaMegyeri fil har mo ni je»tri bu te to Glenn Mil ler«g. Kučere, na stu pa so li sti ce Megyeri Iza bel - le ko ja je pje va la»ari ju Sil vi je«i. Kálmána i iz ved be Stra us so ve»trič-trač pol ke«. BerislavSkenderović Uz zvu ke Stra us so ve kom po zi ci je»na li je pom pla vom Du na vu«, gra do načel nik GézaKucsera poželio je sret nu No vu go - di nu pu bli ci, gla zbe ni ci ma i di ri gen tu fil - har mo ni je, kao i go sti ma-so li sti ma, a kon - cert je za vršen uz zvu ke Verdijeve kom po - zi ci je»brin di si«. Z.Sarić 9.siječnja

34 kultura Iz na kla de izašao Božićni broj časo pi sa»be ta ni ja«bo`i} u mom `ivo tu Izantologijepoezije BunjevačkihHrvataGezeKikića epitaf Vazdasamtekrnjio Vazdasamtecrnio Pticounegvama Pod po kro vi telj stvom Ca ri ta sa Za - gre bačke nad bi sku pi je pri sti gao je još je dan božićni broj časo pi sa za bo le sni ke»be ta ni ja«. Časo pis iz la zi pet pu ta go dišnje i da ru je bo le sni ke u Hr vat - skoj i Hr va te u di ja spo ri bo ga tim tek sto - vi ma o cr kve nim do gađanji ma, pje sma - ma i na dah nućima mi sli čita te lja, afo ri - zmi ma i križalj ka ma. Višego dišnja lju bav pre ma lju di ma sa zdrav stve nim te go ba ma uz vraćena je mno go broj nim za hva la ma i pi smi ma čita - te lja ko ji žele po di je li ti svo ja raz mišlja nja s dru gim čita te lji ma. Doživljaj Božića u dje tinj stvu dočarao je vjer ni čita telj MatijaVlahovec, ko ji je kao di je te u svom do - mu na večer na Bad njak spa vao na sla mi doživlja va jući Isu sa u be tle hem skoj šta li. Otac im je re do vi to pri po vi je dao do gađaj Isu so va rođenja, te bi sva ke go di ne iz no - va sa nja li ras pje va ne anđele na be tle hem - skoj šta li, ko ja kliču:»sla va Bo gu na vi si - ni.«to su bi li dječji ra do sni Božići. Rad Ca ri ta sa Za gre bačke nad bi sku pi je svečano je obi lježen pro sla vom se dam de - set go di na od osnut ka i pe de set go di na ra - da. Pro sla ve su se od vi ja le u mno gi ma mje sti ma i na raz ličite da tu me. Nji ho vo sudjelovanje je naj više došlo do iz ražaja u četve ro go dišnjem Dru gom svjet skom ra - tu, ka da je tre ba lo pružiti lju bav, hra nu i nje gu rat nim za ro blje ni ci ma i dječjoj si - ročadi ko ja je u rat nom me težu zgr anu la Za greb. Ca ri tas je po no san na svo je dje lo - va nje jer, ka ko sa mi ve le:»da le ko bi nas od ve lo kad bi smo na bra ja li ko li ko je spašeno iz van bračne dje ce, utješeno dje - vo ja ka u trud noći, po di je lje no po moći si - ro mašnim obi te lji ma i obi te lji ma sa broj - nom dje com, na hra nje no glad nih usta, na no ge po dig nu to i ško lo va no mla dih lju di, oso ko lje no za bo ra vlje nih in va li da i od nje - go va no teških bo le sni ka«. Do gađaj ko ji za ci je lo za o ku plja ve li ku pažnju od i grao se 28 ruj na pošto je 34 papa IvanPavaoll. pročitao ime na i pre - zi me na 30 no vih kar di na la, među ko ji ma se našao i za gre bački nad bi skup JosipBazanić. Ta vi jest je s ve li kom ra došću pri - mlje na u Za gre bačkoj nad bi sku pi ji i pro tu - mačena:»u ovom po seb nom tre nut ku iz - ražavam oso bi tu za hval nost Sve tom ocu za pažnju i po vje re nje ko je je is ka zao mo - joj službi i so bi od lučivši da me na vi - jećanju kar di na la 21. li sto pa da uvr - sti u Zbor Sve te Rim ske Cr kve. U toj od - lu ci Sve tog oca pre po zna jem još je dan ve - li ki znak nje go ve lju ba vi i pri vrženo sti hr - vat skom na ro du i Cr kvi u Hr va ta. Ovo od - li ko va nje sma tram da rom ko ji Ivan Pa vao ll. Pre ko me ne da je svim hr vat skim bi sku - pi ja ma, sto ga iz ru ku našega Sve tog oca pri mam ga u za jed ništvu s braćom u epi - sko pa tu.«u sva kom bro ju časo pi sa»be ta ni ja«čita telji ima ju pri li ku sa zna ti više o jed noj ka te dra li, te je u ovom bro ju pred sta vlje na Va raždin ska ka te dra la ko ja je na sta la di o - bom Za gre bačke nad bi sku pi je go di ne OlgaPerušić Malosamtegušio Malosamtesušio Drvomojemalo Samosamtevolio Samosamborio Kupolonebeska Kakosamteružio Kakosamterušio Katedralosmrti gggggggggggggg PetarVukov ( )nedavnopreminulispisatelj,urednikipublicist, knjižnjičar i prevoditelj (s mađarskog jezika) Petar Vukov rođenje1941.godineusubotici,a preminuokoncemstudenog2003.u Sremskoj Kamenici, tik kraj Novog Sada.OnjeposljednjiinajmlađihrvatskipjesnikzastupljenuAntologiji poezije Bunjevačkih Hrvata, koji je svojompojavomikonstantnomprisutnošćuusedmomedesetljećuminulavijekaoznačioizuzetan,mada kvantitativnoskromanpoetskikontinuitet(poputmlađegamubrata,antevukova)novijepjesničkegeneracije, koja se rjeđe opredjeljivala za poetskipoziv.vukovjesvojetekstove objavljivao u subotičkim»rukovetima«(čiji je i dugogodišnji urednik bio),»pokretu«,»mladosti«,»subotičkimnovinama«,temnogim novosadskim, beogradskim i ponekimzagrebačkimknjiževnimčasopisima.poopćemjeuvjerenjunjegovanajsnažnijapjesničkazbirkaona iz davne godine, naslovljena»vidici vjetrova«, mada jednaku snagu ima i njegova prva poetska knjiga»tavnom stranom oka«. Posthumnomuizlaziroman,aširoj jejavnostipoznatprijesvegapobriljantnoj pjesmi»troja«, koju su uglazbili beogradski folk-rock akustičariizgrupe»svremenanavreme«injome»harali«potop-listama tadašnjihradio-valova. Priredio:R.G.T. 9.siječnja2004.

35 kultura Po et ski ku tak: Ignjat Đurđević Dubrova~ka knji`evna tradicija IgnjatĐurđević sma tra se po sljed njim značaj ni jim pje sni kom Du bro vačke Re pu bli ke. Ro dio se go di ne, a ne zna se je li počet no obra zo va nje ste kao u jav noj ško li ili pri vat no. Hu ma ni stičku ško lu po hađao je od go di ne, u tek otvo re nom Isu so vačkom ko le gi ju, gdje su u to do ba učite lje va li RafoTudišević, po - zna ti lek si ko graf Ardelio Della Bella i Mo sta rac Luka Kordić. Ma lo se zna o Đurđeviću do nje go ve dva de set i pr ve go - di ne. Bio je na i me no van za po vjed ni kom tvrđave Lo vri je nac go di ne, a dvi je go di ne po sli je kne zom na oto ku Šipa nu. Go di ne 1697., iz ne na da je ot pu to vao u Rim i ta mo ušao u red Isu so va ca. Pošto je stu pio u red, mo rao je naj pri je proći no vi - ci jat, pa po tom fi lo zof ski i te o loški tečaj. Go di ne 1702., bio je učitelj u Ilir skom ko - le gi ju u Lo re tu, 1703., u Asco li, a 1704., u Pra tu (To sca na). Kao što je iz ne na da stu pio u Isu so vački red, ta ko je go - di ne iz ne na da iz nje ga istu pio i na kon go - di nu da na prešao u Be ne dik tin ce. Pošto je stu pio u no vi red, smje stio se u sa mo stan sv. Ja ko ba na Višnji ci. Du bro vačka vla da je pro tje ra la Đurđevića go di ne s te - ri to ri ja Re pu bli ke, a iz spi sa ko ji o to me go vo re ne može se ra za bra ti što je Đurđević za pra vo skri vio. Đurđević je po mi lo van na kon go di nu da na i po po - vrat ku stu pa u Ac ca de mia Oti o so rum, što je u Du brov ni ku, po uzo ru na rim sku aka - de mi ju De gli Ar ca di, osno va na ne gdje po sljed njih go di na XVII. sto ljeća. Ka sni - je je Đurđević iza bran za opa ta mljet skog sa mo sta na i na Mlje tu je ot počeo svo ju naj plod ni ju književ nu ak tiv nost. Umro je go di ne. Đurđevićev književ ni rad je ve o ma obi - lan i ra zno vr stan. Pr vi plo do vi nje go ve književ ne ak tiv no sti sva ka ko će bi ti lju - bav ne pje sme. Đurđevićeve lju bav ne pje - sme najčešće su krat ka ob li ka s po en tom na kra ju, ko ja je obično i is ho dište nje go - vih in spi ra ci ja. U ni zu svo jih lju bav nih pje sa ma on je go to vo na sa moj gra ni ci između dis kret ne alu zi je i otvo re ne fri vol - no sti. Đurđević je vr lo ra no počeo pre vo - di ti Vergilijevu»Ene i du«, ali je uspio za - vršiti sa mo pr vo pje va nje. Pri je stu pa nja u Isu sov ce na pi sao je»uz da he Man da li ja ne po kor ni ce«, ali u krat koj ver zi ji, u dva pje va nja, ko ju će na kon po vrat ka iz Ita li - je proširi ti na osam pje va nja i štam pa ti u Mle ci ma go di ne. Pje sme iz te zbir - ke kreću se sta zom ba rok ne buj no sti, a ze - malj ska lje po ta pre ra sta u lje po tu duše, dok ovo ze malj ske čežnje pre ra sta ju u čežnje za sje di nje nje s Kri stom u vječnom blažen stvu. La tin sku će po e zi ju Đurđević naj više ga ji ti u Ri mu i u dru gim ta li jan - skim gra do vi ma gdje je službo vao kao učitelj, ma da je se neće od reći ni u Du bor - vni ku na kon po vrat ka, ali će se njo me ba - vi ti tek pri go di ce. Oko go di ne, Đurđević je sa brao i sre dio svo je la tin ske pje sme u zbir ci»po e ti ci lu sus«, dok će oko 1716., sku pi ti svo je hr vat ske pje sme pod na slo vom»pje sni raz li ke«. U zre li jim go di na ma Ig njat Đurđević sve se više pre da vao po vi je snoj i književ - no-po vi je snoj zna no sti. Na pi sao je»život sv. Be ne dik ta«,»bro do lom sv. Pa vla«, pr vi na hr vat skom, a dru gi na la tin skom je zi ku. Za počeo je pi sa ti i»hi sto ri ju Ili ri - je«na la tin skom, ali je uspio za vršiti sa - mo ne ko li ko po gla vlja. Veće značenje ima Đurđevićev rad na hi sto ri ji du bor - vačke književ no sti. Pr vi nje gov spis na tom pod ručju jest»pi smo ra fu Mi liću«u ko jem da je po dat ke o šezde se tak du bro - vačkih pi sa ca. To je bi la sa mo pri pre ma za nje go vo glav no dje lo u toj do me ni, za»vi tae et car mi na non nu lo rum il lu stri um ci vi um Rha cu si no rum«u ko jem je Đurđević za pi sao sto ti njak bi o gra fi ja pre - težno du bro vačkih pi sa ca. To ga se po sla još jed nom pri hva tio kad je bo ra veći u Pa do vi sa ku pio u ar hi vi ma po dat ke o ne - kim Du brovčani ma i ob ja vio ih u pred go - vo ru»sal ti je ra slo vin skog«. Glav na Đurđevićeva dje la pri rod no i lo - gično iz ra sta ju iz du bro vačke književ ne tra di ci je. Nje go ve»lju ve ne pje sni«na ne ki su način pro dužetak pre o ku pa ci ja ka kve su utka ne u Bunićevim»Plan do va - nji ma«, a»uz da si Man da li je ne po kor ni - ce«na do ve zu ju se na tra su za cr ta nu Gundulićevim»Su za ma si na raz met no ga«. Đurđevićeva otvo re nost pre ma li je poj pri - ro di, nje gov in te res za po vi je sna i književ no-po vi je sna istraživa nja do vo de ga u kon tekst su vre me nih ar ka dij skih stru ja nja iz Ita li je, što je opet ve za s tra di - ci jom, jer su i pje sni ci pri jašnjih raz do blja uvi jek ima li slu ha za književ na i kul tur na zbi va nja u Ita li ji. Ig njat Đurđević označuje za vršetak jed no ga du gog, dva i pol sto ljeća du gog književ nog tra ja nja, on za vršava i jed no raz do blje raz do blje ba - ro ka. Na kon Đurđevića, Du brov nik pre - pla vlju ju eru di ti zam, la ti ni zam i fran cu - ska ko me di ja. U spo zna nju (iz bor) Lju bov ni ca ona og nje na njeg da od lju di, sad od bo ga, osta svi je tu pri gra blje na si lom pla ma ne be sko ga, ter ne u mr loj pri lju ba vi svi jet i se be za bo ra vi. Ištom li ce Je zu so vo vi dje i sku pljen raj u nje mu, kroz gor je nje čisto i no vo po no vlje na osta u sve mu, le teć svo ga iz pe pe la po mlađena pti ca bi je la. Nje ga drži vr hu sve ga, nje ga mi sli, š njim be sje di; nje ga živa, mr tva nje ga ište, žudi, dvo ri i sli je di, i je di na š njim sa više njim odiše, š njim iz diše. Priredio:Z.Sarić 9.siječnja

36 KULTURA Instrumentvojvođanskeravnice Tam bu ri ca du{om svi ra Danaskodovogainstrumentarazlikujemokvartništim,kojisekoristikodnasuVojvodini,aliiuMađarskoj, Srbijiitd.Onsejošpopularnozovesrijemskištim.Osimnjegapostojiikvintništimkojijenajrasprostranjenijiu Hrvatskoj,Sloveniji,Češkoj,azovugapopularnoslavonskištim Piše: Hr vo je Ti kvic ki Tambura je narodni trzalački instrument s dugom tradicijom postojanja i trajanja na prostorima država današnjegbalkanskogpoluotoka,aposebicenatludanašnjeslavonijeivojvodine, gdjejedobilauloguvodećegnarodnoginstrumenta, a samim tim je najmasovnije zastupljena u ova dva regiona susjednih državahrvatskeisrbijeicrnegore.nijeautohtonatekovinaovihprostora,nego je stigla u ove krajeve skupa s Turcima, prilikom njihovih pohoda po Europi negdjeuxix.ixv.stoljeću. Ali,tamburanijenitiinstrumentturskoga podrijetla. Tko zna kojim putovima kroz povijest ona dospijeva do Otomanskog Carstva, ali njena prava kolijevka je negdje uaziji, točnije rečeno u Mezopotamiji. I sam njen izgled bio je posve drugačijioddanašnjegoblika,kojibibiootprilike kao u današnje laute. Dakle kroz ondašnje povijesne pohode i osvajanja, tambura se raširila na sve strane svijeta. Na istok prema Kini i Japanu, na sjever premarusiji,nazapadkegiptuidaljek namanabalkanijošdaljenaapeninskii Pirinejski poluotok. Vremenom kroz tu dugupovijestušpanjolskojjeodnjenastaladanašnjagitara,uitalijimandolina,u Rusiji balalajka, a kod nas i u susjednim namdržavamanaraslajejednavelikaobiteljtambura,saza,šargija,mandolinaitd. UTJECAJIZAPADA:Daljećemopriču nastavitikakojetoteklokodnasuvojvodiniislavoniji,jerinačepričinikadkraja, abezpogovorajetodatamburazauzima značajno mjesto u glazbenoj kulturi svih narodakojisuživjeli,aidanasživeuove dvijegorespomenuteregije.uxix.stoljećudolazidointenzivnijegrazvojakako u sviranju, tako i u gradnji tambura. U gradnjisesvevišeosjećajuutjecajisazapada,gdjesugitaraimandolinavećdobile svoj današnji oblik, tako da pod tim snažnim utjecajem i u gradnji, tambure evoluiraju u taj»kruškasti«oblik osim malenebisernice.skraćujusevratovi,stavljajukromatskipragovi,ponegdjetojoš zovuikoteidaneduljimviše krajem devetnaestogipočetkomdvadesetogsto- ljećadobijamodanašnjutamburaškuobi- telj. Bisernica (prim), basprim, kontra, čelo, bas. Ima ih još, kao što je samica, čelović,bračitd.alionjimaneštovišeu nekomdrugomprilikom. Isto tako poslije dvoglasnih, troglasnih, četveroglasnihivišeglasnihkombiniranja gradnje i kvintnih i kvartnih štimanja, udvojenih žica, i u tome se došlo početkom dvadesetog stoljeća do definiranih oblikaintervalaivrsteštima.takodadanasrazlikujemokvartništimkojisekoristikodnasuvojvodini,aliiumađarskoj, Srbiji i td. On se još popularno zove srijemskištim.osimnjegapostojiikvintni štim koji je najrasprostranjeniji u Hrvatskoj,Sloveniji,Češkoj,azovugapopularno slavonski štim. Sve ove promjene u razvoju i evoluciji tambure do današnjeg oblikaizvukanebinastale,ilibarneovako, da nije bilo graditelja ovih instrumenata pravih entuzijasta i fanatika svoga posla, koji su dali ogroman doprinos u gradnji tambura, mijenjajući i razvijajući razne oblike instrumenata. Svakako moram spomenuti makar neke od njih, iako samtuskromnijegznanja,atosuusubotici Béla Ku dlik, u Senti La jos Bocán, u Novom Sadu Ste van Be li i mnogi drugi, koji su svojim radom zadužili današnji i budući svijet svirača i ljubitelja zvuka tambure. VELIKANI: O samoj izradi tambura ne bih mnogo trošio riječi, jer mi sama tehnologijaproizvodnjenijesuvišebliska,ali zatomogurećidajetamburapostalapotpunoravnopravaninstrumentsostaliminstrumentimaizdanašnjeobiteljiklasičnih instrumenata,kaoštosugitarailiviolina. Svaproblematikadobrogsviranjanavioliniiligitariistajeizatamburu,bilokao solo instrument ili u komornom sastavu, iliorkestru. Prvipoznatitamburaškiskladateljbioje OsječaninPa jo Ko la rić,pokomeidanas u Slavoniji mnogi orkestri i tamburaška društvanoseimeisvirajuglazbukojuje 36

37 KULTURA on skladao. Za nas je interesantno što je jedanodnjegovihsuvremenikabioijedan Subotičanin, Sti pan Mu kić, inače skladatelj nadaleko poznate melodije»kolo igra,tamburicasvira«,anjihovsuvremenik, čiju melodiju i danas često slušamo, je Novosađanin Mar ko Nešić. Ta čuvena melodija se zove»neven-kolo«. Pokraj njih još je jako puno skladatelja s raznih stranaaustro-ugarske,akasnijeiznovonastalih država ovog dijela Europe, skladalomnoštvokompozicijazamaleiliveliketamburaškeorkestreitrebalobimijako puno prostora sve ih nabrojati, pa ću spomenitisamoonekojisuživjeliistvarali u našem okruženju. Jedan od njih je svakako Pe re Tum bas Ha jo, koji je zadužiosuboticuikaosvirač,ikaoskladateljiaranžerikaovođairavnatelj,naravno, i kao pedagog. Kraj njega veliki značajkaoskladateljimaojeinjegovsuvremenik i autor prve bunjevačke opere»dužijanca«jo sip An drić,kojijeistotakopisaoizatamburaškeorkestre,kaona primjer»bačkasimfonijeta«,ili»srijemskasimfonijeta«,pakoncertzabračitamburaškiorkestarua-moluitd.naravno,ne mogunespomenutinjihovasuvremenika saslavonskestraneistotakonadalekopoznatogisviračaiautora,atojeju li je Nji - koš. NEOTVORENE STRANICE: U Suboticinakonovihvelikana»barjak«preuzima La zar Ma la gur ski, koji vodi tamburaški orkestar u OKUD-u»Mladost«, a istotakozaslužanjezaulazaktambureu Muzičku školu kao predmet, tako da postajeravnopravnasasvimostaliminstrumentima, koji se u to vrijeme nude na učenje najmlađim polaznicima. Pokraj ČikaLaze(kakosmogazvali)uSubotici jedjelovaoičuvenitamburaškiromskiorkestar braće Ni ko lić. Imao sam veliku srećuičastštosamihmogaoslušati,jer, na žalost, mnogi od njih nisu više među živima.zanjimadolazizvon ko Bog dan s orkestrom Ja ni ke Ba laža, koji su, zahvaljujućinapretkuutehnici,ostavilinajviše snimljenih tragova popularne narodne i romskeglazbeitakosigurnozauzelijednoodnajznačajnijihmjestaupovijestipopularne tamburaške glazbe dvadesetog stoljeća. Alinitujošnijekrajštosetičetamburai Subotice.Nakonovihvelikihimenadolazijošjednookićenoistotakobrojnimpriznanjima u zemlji i inozemstvu za svoj rad,koji,hvalabogu,trajeidanas,atoje Sti pan Ja ra ma zo vić i njegov veliki tamburaškiorkestar,kojiseotisnuojošdaljei uzsuradnjusaskladateljemiravnateljem iznovogsadazo ra nom Mu lićem,otkriva još neotvorene stranice tamburaškog sviranja i interpretiranja, kako originalnih djela, tako i transkripcija najpoznatijih djelasvjetskeglazbeneliterature.asdrugestrane,mnogimalibendovisastavljeni odpopetdošestsvirača,ostalisuuglazbenomživotugradabašzahvaljujućitome štosusvojeprvekorakezapočelikodstipana.dragomiještogaosobnopoznajem ištosamuprilicidapovremenosurađujemonazajedničkimprojektima. Tako.Štorećinakraju,akojeovouopće kraj, jer puno toga sam preskočio u pokušaju da u što kraćem tekstu ispričam pričuotamburi.nadamsedamiseneće zamjeriti,akosamkogapreskočio.usvakomslučajuzatambureitamburašeusubotici»nemazime«.g 37

38 HRCKOV KUTAK Uređuje: Ivana Petrekanić HRCKOVA SVEZNALICA ZA[TO MA^KE IMAJU BRKOVE? Ljudi se služe prstima kad žele opipati neki predmet. Mačka za to koristi brkove. Pomoću njih ona osjeća toplo, hladno itd. Zato mački nikada ne treba sjeći brkove, jer bez njih ona nije u stanju osjetiti prave osobine predmeta oko sebe. Mačka se često kreće noću, pa joj tada brkovi služe da opipa predmete na koje nailazi. ZA[TO SE PEREMO SAPUNOM? Prljavština na našim rukama upije se u tanak sloj masnoće koji se uvijek nalazi na koži. Sama voda nije u stanju skinuti taj sloj masnoće, pa zato upotrebljavamo sapun koji rastvara i skida svu nečistoću. Sapun se pravi od raznih masnih materija ili ulja uz dodatak kamene sode. Lako se rastvara u vodi, bogato pjeni, te za dobro pranje ruku ili tkanine moramo upotrijebiti sapun. I ne zaboravite, čistoća je pola zdravlja. ZA[TO ZIMI NE VI\AMO Životinjski svijet u našim krajevima, gdje vlada prilično jaka zima, vidno se smanjuje: neke životinje uginu, a druge se povlače u skrovišta provesti zimski san. Žabe se, na primjer, ukopaju u mulj, zmije se skriju pod kamenje, a kod mnogih insekata jedino su jaja u stanju prezimiti. Mrki medvjed se tijekom jeseni dobro ugoji, te ispod debelog zimskog krzna dobije sloj sala: tako je spreman prespavati cijelu zimu. Mnoge ptice, laste i rode, odlaze u južnije predjele. Sve te životinje preko zime ne vidimo. KAKO SE MI[EVI PENJU UZ ZIDOVE? Miševi na šapicama imaju male, ali vrlo oštre kandžice. Pošto zidovi gotovo nikad nisu sasvim glatki, iako nam tako izgledaju, miš umije iskoristiti i najmanju neravninu, zakači se kandžicama i tako se penje. Pored toga, miš se zatrči i uhvati zalet kada se penje, pa mu to pomogne da se popne što više. Naravno, ako je zid potpuno gladak (npr. pločice u kupatilu) ni miš ne može uz njega. Priredio i ilustrirao: Zoltan Sič Crta i piše:zoltan Sič 38

39 HRCKOV KUTAK MALI UMJETNICI \A^KI BISERI n Učiteljica pita:»tko se brine o putnicima na brodu?«đak odgovara:»familija i rodbina«! n»što je poluotok?«pita učiteljica.»to Vam je pola od cijeloga otoka«mudro će učenik. n»nabroj obitelj bika!«zahtijeva učiteljica. Učenik nabraja:»bik, bikica, bikčić!«bisere prikupila učiteljica iz OŠ»Matija Gubec«u Ljutovu Stanislava Stantić Prćić Darko Tetkov I. a OŠ»Ivan Goran Kovačić«Sonta Marina Crnković II. a OŠ»Matija Gubec«Tavankut Luka Nimčević II. h OŠ»Matko Vuković«Subotica Antonija Sudarević III. b OŠ»Sveti Sava«Subotica Stiglo nam je i prvo pismo od našeg dragog čitatelja, u povodu izlaska»hrcka«. Draga Ivana! Zovem se Dalibor Bošnjak. Imam deset godina i iz Slankamena sam, iz Srijema. Moj je tata pretplatnik»hrvatske riječi«, te sam tako došao i do prvoga broja»hrcka«. Htio sam vam reći da je to za mene veliki događaj. Nas je Hrvata malo u Slankamenu, pa nas je jako razveselilo to što smo dobili naš dječji list. Šteta što nema više stranica! Želim vam sretnu Novu godinu i neka»hrcko«postane čim deblji! Dalibor Hvala Daliboru na čestitki i lijepim željama. Pišite nam i dalje i vidimo se u sljedećem broju! Kada riješiš križaljku, čitajući ukoso u označenim poljima, dobit ćeš rješenje sljedeće zagonetke: Puna škola đaka, niotkuda vrata Suprotno od desno 2. Obrok između doručka i večere 3. Šesti dan u tjednu 4. Prvi mjesec u godini 5. Prvi broj 6. Mala banana 7. Slatkiš koji se liže 8. Ženski kuhar 39

40 Kakosuljudiuspjeli»zarobiti«zvuk Od Edi so na do CD-a Piše: Dražen Prćić G otovosviznačajnijitrenuci,kojehumanodruštvonastojiznakovitijeobilježiti(npr.novagodinakojajezanama), neizostavnosupropraćeniglazbenompodlogom kojom se nastoji naglasiti, ali i»obojiti«nesvakidanje ozračje. Uz»živu glazbu«, ukoliko je to financijski moguće realizirati,jamačnojesvečanijeiimpresivnije, ali u sve češćem nedostatku navedenog, uz pomoć tehnoloških izuma koje je suvremenaznanostpodarilačovječanstvu,»zvučna podloga«moguća je tzv.»nosačimazvuka«. JošodrevolucionarnogEdisonovogizuma u drugoj polovici 19. stoljeća Pfonographa, svedodanašnjenajnovijegeneracije»pametnih«cd-a(compact discova), mogućeje»pohraniti«cijelifilharmonijski orkestarnasamojednu»ploču«pho NO GRAPH: Prvipraktični»Phonograph«,ubitielektromehaničkiinstrument koji služi za reproduciranje zabilježenog zvučnog zapisa, izumio je godine čuveniameričkiizumiteljthomas Edison, poznatposvojimbrojniminventivnimtehničko znanstvenim dostignućima. Ovaj uređajjeemitiraozvučnizapisuz33,45ili 78 obrtaja vinilske ploče na kojoj su, u zlatnodobanajvećepopularnostiovogpreteče suvremenih glazbenih uređaja za reprodukciju, svoje glasove zauvijek zabilježili njegovi suvremenici i najveći glazbeni umjetnici na prijelazu 19 i 20. stoljeća. GRA MOP HO NE: Samodesetgodinaposlijerevolucionarnogizumasvijetje1887. godine,zaslugomnjemačko-američkogizumitelja Emile Berlinera postao»bogatijim«za novo tehničko pomagalo u vidu»gramophona«, koji je predstavljao unapređenuverzijuedisonovaphonographasa svojom novom tehnologijom tzv. ravnih ploča.uređajje»radio«na78obrtaja. Revolucionarnatehnologijamehaničkog bilježenjaglazbenihzapisazadržalasesve do1920.godinekadajezamijenjenaelektričnim snimanjem i reprodukcijom, da bi prva long play (dugosvirajuća) ploča zasvirala1948.godine,donijevšinovurevoluciju COM PACT DISC: Sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka dva giganta u proizvodnjiglazbenetehnike,sonyiphillips, zajednosupatentiralirevolucionarnu tehnologiju pohranjivanja zvučnog zapisa nacompactdisc.patentjepojašnjenutzv.»colour books«(knjigama boja) u kojima je isrcpno prikazan razvojni put tehnološkognapretkapostadijimarazvoja.»red book«(crvena knjiga) opisuje sampočetakcdtehnologijeiosnovezapisivanja na disc koji je mogao memorirati 74minutesnimljenogmaterijala.»Yellowbook«(Žutaknjiga) pojašnjava nastanak CD-ROM-a (Read only memory)imogućnostkorištenjapersonalnihračunarakojisumogliočitatiformatiranizapisnaovimdiscovima.»green book«(zelena knjiga) donosi instrukcijeomogućnostikombiniranjaau- ZABAVA Uređuje: Dražen Prćić dioivideo-zapisakojenagovješćujupoja- vuinteraktivnihcd-a»orange book«(narančasta knjiga) obrađujemogućnostbrisanjazapisanasamomdiscu(cd-erasable),štojedotadbilo mogućno samo na floppy disketama, otvarajući prostor za pohranjivanje većeg brojapodataka.no,danasjemnogoraširenijatehnologijacd-rw(cd-rewritable) kojomjemogućnobrisatiiponovnopisati naistomdiscu.»white book«(bijela knjiga) posljednjajeunizuipojašnjavafuturološkuvizijuuporabecd-azasloženiji»zapis«danas mnogo poznatiji kao DVD(DigitalVideo Drive)tehnologija,kojapredstavljadosad najsavršeniji način memoriranja slike i zvuka. BU DUĆNOST: Tko zna što nam novog donose tehnološki koncepti budućnosti, kadajeuposljednjihdvijedecenijepatentirano toliko uznapredovalih rješenja na polju audio-tehnike. Uspoređujući danas EdisonovphonographsnajmodernijimCD idvd-ima,razlikajegolemauusporedbi iakojeurazvojnomputuprošloneštoviše od jednog stoljeća. Koraci znanstvene prošlostibilisuopravdanospori,alićezato budućnost nezaustavljivo gaziti u»čizmamaodsedammilja«g 40

41 ZABAVA IgorPalotay,modnifotograf Uljep{ani svijet u objektivu Razgovor vodio: Dražen Prćić SubotičaninIgorPalotay godinamaje biopoznatumatičnomokruženjupo svojim zapaženim stiliziranim fotografijama na kojima je objektivom fotografskog aparata bilježio estetiku viđenu vlastitim očima. Na njegovim autorskim»slikama«mnogojeovdašnjihlijepihlica ostvarilo svoj prvi javni kontakt s publikom, a svojevremeno je njegov autorski websitesizabranimradovimabioiznimno posjećen. Od prije nekoliko godina Igor Palotay živiiradiurijeci,gdjejenjegovdokazanitalent»brzo«otkriven 4Ko ji bi ste, da nas ka da je bez broj»raz - vi je nih«fo to gra fi ja za Va ma, tre nu tak označili kao ini ci jal ni u Vašoj fo to graf - skoj ka ri je ri? Umomslučajuprvefotografijesunastale kada sam imao sedamnaest godina, prvo zanimanjedošlojekaorezultatželjeipotrebedaseizrazimnasmojnačin.ispočetka su to bili radovi u svezi s teatarskom umjetnošćuiekipomkojasekretalautim vodama 4Ali vre me nom, po sli je za vršene sred - nje ško le, in te re si ra nje za bu dući po ziv re zul ti ra lo je i stručni jim usa vršava - njem u svi je tu fo to gra fi je. UBeogradusamzavršiodvogodišnjuprivatnu akademiju u klasi Nikole Radoševića, ali bih želio naglasiti kako je umjetničkaškola,naodređeninačin,samo»ulaz«usvijetkojiposlije,vođenosobnim osjećajem,morašsamostalnootkrivati. 4U su bo tičkom mi ljeu su i Vaši ko mer - ci jal ni ra do vi, po put ma tur skih i sva tov - skih sli ka, odi sa li umjet ničkim pri stu - pom de fi ni ra no na glašene estet ske for - me. Komercijalnafotografijananašimprostorima, na žalost, predstavlja čisti vid preživljavanja, jer umjetničku još uvijek rijetkotkomožeplatiti.alizatoinanajobičnijojslicizamaturskitablomožesedati osobni kreativni izraz, a ni mušterija nećeimatiništaprotiv. 4Za Vašu fo to gra fi ju je ka rak te ri stično na glašeno uljepšava nje stvar no sti na njoj, što apri o ri is ključuje bi lo ka kav do ku men ta ri zam i stvar nost na njoj. Određujućisekaofotografnikadanisamni pomišljao na»bilježenje«tzv. živih slika kojeimajupodloguuaktualnojstvarnosti. Mojizrazjeu»uljepšavanju«i»režiranju«svakeslikekojuvidimkrozobjektiv. 4Zbog svih na ve de nih raz lo ga, po sve lo - gično, Vaši mo de li u većini slučaje va su žene. Modnafotografijakojomsenajvišebavim vezana je ponajviše za ženski svijet koji nastoji pronaći svoje mjesto u toj prestižnoj industriji.»ulaznica«bez koje se nemožejamačnojedobrourađeni»book«tj.setfotografijakojimasebudućimodeli predstavljajupotencijalnomposlodavcu.a tu se već mora dosta raditi na uljepšavanju 4Us pješnost i ta lent stvo ri li su i Vaš»bo ok«s ko jim ste se, na ne ki način, oti - snu li u ino zem stvo, kon kret no u Hr vat - sku i da nas ste u Ri je ci gdje živi te i ra di - te. Vremenomjesubotičkookruženjepostalo preuskozamojrad,pojavioseproblemnedostatkaposlaiodlučiosamoprobatiseu jednojposvenovojsrediniukojojjemije jedina preporuka bio moj prijašnji rad. Ubrzo, upoznavši se s mojim»bookom«, ljudi koji se bave umjetničkom fotografijom su prepoznali kvalitetu i uslijedili su pozivizasnimanja. 4I gdje će u bu dućno sti bi ti okre nut objek tiv Igo ra Palotaya? ZasadasamuRijeci,ukojojsam,trenutačno,vrlozadovoljanradnimmogućnostima i potencijalima koji taj grad pruža za moj profesionalni izbor. Što se tiče budućnostitusenikadnezna,aparatjelako spakirati g 41

42 Uređuje: Dražen Prćić SPORT Unovoj2004.godiniočekujunas Olimpijske igre Piše: Dražen Prćić 42 Jedna od prvih asocijacija na tek započelu2004.godinujamačnojeolimpijski predznak koji će je, na njenom koncu,ispratitiupovijest.baškaonekada davnouprošlostiljudskecivilizacije,svakačetvrtagodinaunizurezerviranajeza najvećiplanetarnisportskidogađajnakojemusesusrećurazvijeniinerazvijeni,veliki i mali, jači i slabiji, ali svi ujedinjeni podolimpijskimstijegomivođenibesmrtnimnačelom:»citius,altius,fortius«. Utadvaljetnatjedna,premastaromhelenskompravilu,trebalibistatisviratovii nacionalne netrpeljivosti, prepuštajući mjestosportskojareniukojojćeuferborbi lovorom biti okrunjeni najbolji od najboljih ANTIČKEOLIMPIJSKEIGRE: Olimpijske igre potječu još iz doba antičke Grčkeinajpoznatijesuodsvihvelikihnarodnih festivala koji su se redovito održavaliupravilnimvremenskimrazmacima.postojalesujošiisthmian,pythiani Nemean-ske igre, ali su ih svojom veličinomiznačenjemzasjenileigrekojesu se održavale u svetilištu stare Olympie u počastbogazeusa.prveodržaneigrepovijestbilježiu776.godiniprijekrista,ana programuovogfestivala,zavrijemekojeg su se učesnice obvezivale na prestanak svihmeđusobnihratnihsukoba,bilojenekoliko antičkih sportskih disciplina, koje su svoje mjesto zadržale i na modernim Olimpijskimigrama. Poslijeprvog,uvodnogivišeceremonijalnogdana,ukojemusudominiraliobredivjerskogžrtvovanja,usljedećimdanima sunaprogramubilasportskanadmetanjau trčanju, boksanju, hrvanju i pancratiumu (borilačkoj vještini u kojoj je objedinjeno šaketanje i hrvanje). Najbolji jahači i vozačisusenadmetaliukonjskimutrkama, alionesu,posvelogično,bilerezervirane samozanajimućnijesportašeipripadnike najvišihdruštvenihstališa.naprogramuje bilo i natjecanje u petoboju koji je uključivao sprintersku utrku, skok u dalj, bacanjekopljaidiska,tehrvanje.posljednjenatjecanje,kojimsuseizatvaraleigre, bilajeutrkaoklopnikaukojojsuučesnici bili opremljeni punom borbenom opremom. Pobjednici Olimpijskih igarabilisunagrađivanilovorovimvijencem, te su doživotno uživali statusne počastikaoistaknutipredstavnicizajednicekojusuproslavilisvojimsportskimuspjehom. Živeći o društvenom trošku, uz obilate nagrade imućnih mecena, antički»profesionalci«potvrđujuteorijupokojoj sportski profesionalizam nikako nije moderna tvorevina. Tradiciju održavanja Olimpijskih igara svake četvrte godine u nizu,ugušiojerimskiimperatortheodosius I, koji ih je zabranio oko 393. godine prijekrista. ATENA 1896: Antičke Olimpijske igre obnovljenesu1896.godineusvojojizvornoj ideji i izvedbi zahvaljući francuskom pedagoguimisliocupierrudecoubertinu. Dvijegodineranije(1894.)otacmodernih igara oformio je IOC (International OlympicCommittee međunarodniolimpijskikomitet)kojijeimaozadatakdapripremi prve moderne Olimpijske igre koje susvojnoviživotzapočeleuateni,gradu podno Zeusova hrama, mjesto svog antičkog rođenja. U glavnom grčkom gradu okupilose300sportašaiz15zemaljakoji susenatjecaliu43disciplinei9različitih sportova: atletici, bicklizmu, mačevanju, gimnastici,streljaštvu,plivanju,tenisu,hrvanju i podizanju utega. Geslo modernih igara»brže,jače,bolje«sportskijeimperativ svih sportaša koji sanjaju, kao svoj vrhunac karijere, nastup na Olimpijadi. Utješnamaksima:»Važnojesudjelovati«, kojujebarondecoubertinproklamiraou panolimpijskojželjiširenjamirausvijetu, danas je interesantna samo natjecateljima iz najsiromašnijih zemalja, koji na igre stižu putem kvote uz plaćeni trošak od straneioc-a.poputsvojihantičkihkolega, najbolji od najboljih su priznate i često precijenjene zvijezde kojima profesionalno bavljenje sportom donosi basnoslovne izvoreprihoda.iakosedostadugoinzistiralonapotpunomamaterizmuučesnika,uz brojnediskvalifikacijepobjednika,marketinški kotač nezaustavljivo je Olimpijske igreodveonastazeukojimajedinogolem novac donosi sve ono zbog čega publika dolazinastadione.abezpunihtribinaigre nebiimalesmisla ATENA 2004: Olimpijske igre ove će se godine ponovno vratiti u svoju prapostojbinu,auželjidasepostignepotpunaautentičnost, natjecanje u bacanju kugle bit ćeodržanonastaromstadionuuolympiji. Brojnatjecateljaizgotovosvihdržavasvijeta(preko190)kojićeučestvovatiublizu 300sportskihdisciplinaipreko30sportova,dokazsuvječnostijedneuzvišeneideje, kako bi ljudi trebali ratovati samo na

43 SPORT Nogomet Pr{o naj bo lji no go me ta{ Hr vat ske Stasiticentarfor»Monaca«iHrvatskereprezentacijeDadoPršo izabranjeutradicionalnoj 32. anketi»večernjeg lista«za najboljeg hrvatskog nogometaša u godini. Odličnim igrama u svom klubu iz mondenske kneževine, ali ponajviše odlučujućim zgodicima koji su Hrvatsku odveli na završni turnir EP u Portugalu, ovaj dugokosi napadač osvojiojerekordnih110glasovažirijaiubjedljivoponiolaskavutitulu.drugomjesto osvojiojerobertkovač (67glasova),a trećijestipepletikosa (61glas). Nogomet Ne dve du Zlat na lop ta ČehPavelNedved proglašenjezanajboljegnogometašaeuropeuproteklojgodi- nipremaizboruprestižnog»francefoot- balla«.vezisttorinskog»juventusa«ire- prezentaciječeškesvojimodličnimigra- ma doprinio je nacionalnoj tituli i plasmanusvogklubaufinaleligešampiona, kao i plasmanu svoje države na EP 2004uPortugalu.PavelNedvedrođenje 1972.godine,visokje177cm,težak70 kg. Klubovi: Dukla, Sparta, Lacio i Juventus, za reprezentaciju Češke odigrao je73mečaipostigao17golova. Reli Sportske vijesti 26. re li Pa riz Da kar S prvim danom nove godine započeo je 26.poreduautomobilističkireliPariz Dakar koji će se voziti u 17 etapa po atraktivnim afričkim bespućima sve do 18. siječnja. Najduža etapa: Tan Tan Atar(1055km),nakraća:Dakar Dakar (106km).Urelijuučestvujeukupno569 posada (146 automobilista, 200 motociklista,58vozačateretnjaka) 62boda),dokusuperveleslalomu(28. 14bodova),štomutrenutačnouukupnom poretku donosi 19. mjesto uz 176 osvojenih bodova.vodeći u generalnom plasmanu je Austrijanac Herman Maier sa515bodova. Tenis Lju bi~i} u Do hi Najbolje plasirani hrvatski tenisač na svjetskojatpljestvici,ivanljubičić (41. mjesto) započet će godinu nastupomnaturniruudohi( $),dok će Ančić i Karlović startati u australskom Adelaideu ( $). Od cura prvajesezonuzapočelakarolinašprem kojaigranawtagoldcoastu( $)uaustraliji. Goodyear liga 15. kolo, 3. siječnja Skijanje Ivi ca 19. u ukup nom po ret ku Najbolji hrvatski skijaš i sportaš Ivica Kostelić, usprkos bolovima u koljenu, uspijevaodržatidobrerezultateuovogodišnjojsezoninatjecanjauskisvjetskom kupu. U slalomu je najbolje plasiran(6. mjesto 100bodova),uveleslalomu(21. Zagreb Olimpija 59:90 Banjalučka P. Zadar 90:89 Split Laško 72:76 Krka Cibona 73:84 Slovan Reflex 68:84 Budućnost Lovćen 82:73 C. zvezda Široki 76:66 Tablica: C. zvezda 27, Reflex 26, Olimpija 26, Cibona 25, Zadar 24, Budućnost 24, Laško 22, Krka 21, Zagreb 21, Split 21, Banjalučka P. 20, Slovan 20, Široki 19, Lovćen 19 43

44 VESEla StRana Uređuje: Dražen Prćić Smijeh na{ izvorni Zabilježeno u Golubincima n Bab Ana Rčko va osta la udo vi ca u se dam de set pe toj, a u de - ve de se toj je go vo ri la ova ko: Vi š, ova šišava, čelo bašta, što joj muš strad o s af tom, ni o la dio se jad nik ni je, a ona već našla dru gog. A i onâ rîđa, Ste - vi na, aj ca la se još dok je Ste va lež o u bol ni ci. A evo, ja: već pet najst go di na ka ko sam brez môg, i o me ni se, bo me, ništ ni je čulo! - Nîko! - Što je?! s vra ta će Níka. - Ni si pla tio piće! - Ko je piće? pra vi se Níka En glez. - Taj pe lin ko vac što si po pio! - Ta, je sam ga mi jenj o za pi vo? - Je si, kaže ko no bar al ni pi vo ni si pla tio! - Pa ni sam ga ni po pio! od va li Níka i ode. n Sti gao djed Baćko Bu si nov na šta ci ju da va ta aj zi ban. Za šal te rom dri je ma ot prav nik. Ra no je ju tro. Kuc ne mu djed Baćko pos ta klu: - Ej, kar ta roš! Dić se da mi daš kar tu! - E, dęšo, ne mo gu ti da ti. Mo gu ti pro da ti. bu nov no se šali ot - prav nik. - Pa, do bro. Pro daj mi! - A di ćeš, dęšo, pu to va ti? - Vi di ti nje ga, ka ko je zna tiželjan?! uz jo gu ni se djed. Što te bri ga di ću?! - Pa mo ram, dęšo, zna ti di ideš. Do kle da ti dam kar tu? - Sad se i djed Baćko pri mi ri: - E, pa kad si baš rad da znaš, eto: idem kod ćer ke! n Ula zi Níka u pra zan bir cuz, sje da za stol i pre bro ja va na dla nu sit niš: oće l bit za jed no piće. Ko no bar za sto lom u uda lje nom uglu udu bio se u križalj ku. - Mi kudžaaa! vik ne Níka. - O, iz vo li, Ni ko la! - Jed no pi vo! zo ve Ni ko la. - Ide pi vo! kaže zva nično ko no bar i do no si ga pred Níku. Tek što kre ne da ga otvo ri, Níka će: - Sta ni! Pošto ti je pi vo? - Pet najst di na ra. - A pošto je pe lin ko vac? - De set. - E, mi je njaj mi on da pi vo za pe lin ko vac. I ode ko no bar, vra ti pi vo u gaj bu i do ne se mu pe lin ko vac. U tom tre nut ku na hru piše u bir cuz trak to ri sti iz za dru ge; sti gla plaća, pa da se počaste. Za u zeše ne ko li ko sto lo va i ko no bar se raz le te da ih usluži. Níka»za teg ne«na br zi nu onaj pe lin ko vac, pa na vra ta. Ali ga ko no bar opa zi i vik ne: R e c e p t 1 kg mla dog kra vljeg si ra 4 dcl ki se log vrh nja 5 ja ja 1 kg tan kih ko ra n Jo ca Na glić, zva ni Du nav, ma lo se ma ro dir o pa za gla vio kod li ječni ka. Po sli je sil nih pre tra ga pi ta ga li ječnik: - Pi ješ li ti? - Kad imam šta. kaže Du nav. - A pušiš li? - Isto: kad imam šta. - A ra diš li? - Kad ne ma tko. - E, slušaj on da do bro. Je tra ti ni je baš naj bo lje, pluća isto, a i sr ce ti je osla bi lo. - Mo raš ma lo po ve sti računa. - Do bro, go spon-dok to re. A oće l oni me ne služiti dok sam živ? - Pa, hoće. - E, on da ti ne maš bri ge! n Pro da vao Va sa ko zu, pa ga pi ta ku pac: - Je l se ja ri la? - Ja ri la se. - A je l da je mli je ka? - Da je. - Kol ko? - Pu nu pla vu zdje li cu. Priredio: Ilija Žarković Po želji naših mlađih čita te lji ca po na vlja mo re cept za Pri snac Sir, ki se lo vrh nje i ja ja umu ti ti u glat ku smje su, te do da ti so li po vla sti tom oku su. Uzi ma ti po tri ko re i sta vlja ti na djev na kraj, na kon čega ih uvi ja ti u rol ne. For mi ra ne rol ne pri sna ca pre ma za ne umućenim ja je tom po ložiti u za - mašćeni pleh. Peći u pećni ci na tem pe ra tu ri od 200 do 220 stup nje va, dok ne do bi je ru me nu bo ju. Pri snac iz re za ti na ko ma de sred nje ve ličine. POZIVAMOSVENAŠEČITATELJICEDANAMSEJAVE SORIGINALNIMDOMAĆIMRECEPTIMA. 44

45 45

46 tv raspored p eta k subota HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2 Izdvajamo film iz ciklusa o Jamesu Bondu, HRT 2, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Nestali svijet, serija Zvučnjak Bobo, Ciki i prijatelji Zimski obrazovni program Hugo, TV igra Jelenko, serija Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Vijesti Res publica Jelenko, serija Vijesti Prirodni svijet: Prijelaz Trenutak spoznaje Među nama Hrvatska danas Strani dokumentarni film Upitnik, kviz HR kod, glazbenoinformativna emisija Dnevnik Potonulo groblje, dramska serija Zagrebfest šansone Meridijan Sport danas The Whole Story, mini-serija Fear of Fiction, američki film Inspektori 2: Tragom dokaza, film Dokumentarni film Prirodni svijet Inspektor Rex 3., serija Turistička središta Hrvatske Znakovi vremena Parlaonica Poslovni klub Heureka, znanstveno-obrazovna emisija Željka Ogresta i gosti Mermaid, američki film Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Vijesti za gluhe Zemlja nade, serija Inspektor Rex Panorama Prijatelji 4., serija Glazbena TV TV Bingo Show Ciklus James Bond Bljeskalica, glazbena kontakt-emisija za mlade Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Strani dokumentarni film Pregled programa za subotu HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske TEST Briljanteen Večer s Joolsom Hollandom (2/4) Pregled programa za subotu Izdvajamo film The Truman Show, HRT 1, Vijesti Strani dokumentarni film Legenda o Sjevernom Vjetru, film Parlaonica Glazbena TV Podnevni dnevnik Duhovni izazovi Prizma, multinacionalni magazin TV izložba Reporteri:»U logoru u Guantanamu« Vijesti Oprah Show (504) Iz antologije Dramskog programa HTV-a Briljanteen HTV prikazuje Po ure torture Dnevnik The Truman Show, američki film Vijesti Sport danas Boiler Room, američki film (oko 116 ) Gregory s Two Girls, britanski film (oko117 ) Dir zu liebe, njemački film (oko 89 ) Deux freres, francuski film (oko 85 ) Oprah Show (504) Dokumentarni film Turistička središta Hrvatske Trenutak spoznaje HR kod Među nama Opera Box Kruške i jabuke - kuharski dvoboj Anne od tisuću dana, britanski film Hrvatska župa u New Yorku Zvjezdane staze Nije pošteno, talijanski film Glazbena TV Treći kamenčić od Sunca 3., serija Večer s Joolsom Hollandom (2/4) S one strane, serija Godišnji koncert ansambla»lado« Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Po ure torture Pregled programa za nedjelju HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske Zemlja nade, serija Amerika - život prirode Zagrebfest retrospektiva Španjolska nogometna liga: Real Sociedad - Real Madrid, prijenos Pregled programa za nedjelju 46

47 tv raspored n edjelja p o ne djelja k HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2 Izdvajamo film Bomba, HRT 1, Vijesti Reprizni program Hatschipuh, njemački film za djecu Vijesti Dizalica Crtana serija Emisija za djecu Videokiosk Podnevni dnevnik Plodovi zemlje Mir i dobro Nedjeljom u Vijesti Herbie Goes to Monte Carlo, američki film Od pet do sedam - nedjeljno zabavno popodne Cocco Bill, serija LOTO 6/ Dnevnik Tko želi biti milijunaš? g lamur:kafé Vijesti Bomba, film Kod treperave svjetiljke, danski film Videokiosk Herbie Goes to Monte Carlo, američki film Film Turistička središta Hrvatske Obiteljski vrtuljak Biblija Bilje: Misa, prijenos Kršćani, dokumentarna serija Kruške i jabuke - kuharski dvoboj Film Čudesna priča o vrtnim patuljcima, dokumentarni film Sirene, mini-serija ATP magazin Carstvo divljine Pogledajte semafor - sportska emisija Sportski dokumentarni film Nobel Peace Concert Reporteri:»U logoru u Guantanamu« Reprizni program Pregled programa za ponedjeljak HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske (do 16.00) TEST Griški krabunosi Klub prvih supruga, američki film Frasier Svi gradonačelnikovi ljudi 3., humoristična serija Sreća, serija Treći kamenčić od Sunca 3., serija Nedjeljom u dva Pregled programa za ponedjeljak Izdvajamo seriju Jelenko, HRT 1, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Leteći medvjedići, crtana serija Mali veliki svijet Charly i Mimo, crtani film Zimski obrazovni program Hugo, TV igra Jelenko, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Res publica Jelenko, serija za djecu National Geographic Planet Internet Pjesmo naša, glazbena emisija Hrvatska danas Divlja Azija Upitnik, kviz Alpe-Dunav-Jadran Dnevnik Latinica: Izgubljeni pred ekranom Meridijan Petica - europski nogomet Zlatna krila 3., serija National Geographic Smiraj dugog dana, britanski film Ekipa za očevid - Miami, serija Zapadno krilo Carstvo divljine Prijatelji Turistička središta Hrvatske Godišnji koncert ansambla»lado« Pogledajte semafor U potrazi za Benjijem, američki film Dobro ugođeno poslijepodne: Koncert Evelyn Glennie Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Vijesti za gluhe Zemlja nade, serija Zlatna krila 3., serija Panorama Ptice, crtani film Prijatelji 4., serija Glazbena TV Zapadno krilo Ekipa za očevid Ciklus Sharon Stone: Sirove strasti, američki film Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Alpe-Dunav-Jadran Pregled programa HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske TEST Dobro ugođeno poslijepodne: Koncert Evelyn Glennie Kršćani, dokumentarna serija Pregled programa za utorak 47

48 tv raspored utorak sr Ijed a HTV 1 HTV 2 HTV 1 HTV 2 Izdvajamo film Sliver, HRT 2, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Vragolasta Lotta, serija za djecu i mlade Život je pun iznenađenja: Povratak, hrvatski dokumentarni film Brum, crtani film Zimski obrazovni program Hugo, TV igra Jelenko, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Res publica Jelenko, serija za djecu Crveni kvadrat, dokumentarna serija Hrvatska kulturna baština: Pula u antici Govorimo o zdravlju Hrvatska danas Divlja Azija Upitnik, kviz Mliječni put Dnevnik Globalno sijelo Forum Meridijan Najstariji pukovnik KULT., emisija iz kulture Frasier Cure u trendu Crveni kvadrat Izvor sreće, norveški film Tajni život moga muža, američki film Turistička središta Hrvatske Mir i dobro Pjesmo naša, glazbena emisija Latinica: Izgubljeni pred ekranom Alpe-Dunav-Jadran Petica - europski nogomet Odjek groma, australski film Crno-bijelo u boji Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Vijesti za gluhe Zemlja nade, serija Cure u trendu Panorama Ptice, crtani film Prijatelji 4., serija Glazbena TV Frasier 6., serija Ciklus hrvatskog filma: Kužiš, stari moj Ciklus Sharon Stone: Sliver, američki film Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Crno-bijelo u boji Pregled programa za srijedu HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske TEST Požega Večer pjesme i vina g lamur:kafé Pregled programa za srijedu Izdvajamo film King Solomon s Mines, HRT 2, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Samba i zec Leuk, crtana serija Kokice Charly i Mimo Zimski obrazovni program Hugo, TV igra Jelenko, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Vijesti Res publica: Slika zdravlja Jelenko, serija za djecu Glasnici sa Sulavezija Kućni ljubimci Boje turizma Hrvatska danas Divlja Azija Upitnik, kviz Split: More LOTO 7/ Dnevnik Škrinja: Uspomena Brisani prostor Pola ure kulture Meridijan Internacional, vanjskopolitički magazin Znanstveno sučeljavanje Vrijeme je za jazz CIA, serija Bijeg iz zone 14, američko-kanadski film Turistička središta Hrvatske Po ure torture KULT., emisija iz kulture Govorimo o zdravlju Globalno sijelo Forum Mliječni put Igrač iz lijevog polja, američki film S Međunarodne smotre folklora Zvjezdane staze: Deep Space Nine 1., serija Vijesti za gluhe Zemlja nade, serija CIA, serija Panorama Ptice, crtani film Prijatelji 4., serija Glazbena TV Svi gradonačelnikovi ljudi 3., humoristična serija Pravi Sherlock Holmes, serija Ciklus Sharon Stone: King Solomon s Mines, američki film Zvjezdane staze: Deep Space Nine 1., serija Boje turizma Pregled programa za četvrtak HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske (do 16.00) TEST Opera Box - G.Verdi: Traviata Pregled programa za četvrtak 48

49 tv raspored ^ etvrta k HTV 1 HTV 2 FIlM tjedna Htv 1, subota, the truman show Izdvajamo film S.O.S., HRT 1, Vijesti Dobro jutro, Hrvatska Vijesti Leon iz Loenneberga Športerica Športret Zimski obrazovni program Hugo, TV igra Jelenko, serija za djecu Podnevni dnevnik Zemlja nade, serija Glazbena TV Vijesti Res publica Jelenko, serija za djecu Vijesti Čudesni efekt, dokumentarni film Savršeni svijet Heureka Hrvatska danas Divlja Azija: Na rubu Upitnik, kviz Poslovni klub Dnevnik Tko želi biti milijunaš? Znakovi vremena Meridijan Željka Ogresta i gosti Na zadatku, humoristična serija S.O.S., talijansko-norveški film Hitna služba Čudesni efekt, dokumentarni film Sutkinja Amy Turistička središta Hrvatske Boje turizma Škrinja: Uspomena Pola ure kulture Split: More Internacional, vanjskopolitički magazin Znanstveno sučeljavanje Brisani prostor Trčati širokim poljima, američki film Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Zemlja nade, serija Hitna služba Panorama Ptice, crtani film Prijatelji 4., serija Glazbena TV Sutkinja Amy Na zadatku Združena braća Ciklus Sharon Stone: The Last Dance, američki film Zvjezdane staze: Deep Space 9 (1.), serija Savršeni svijet Pregled programa HTV TV vodič + turistička središta Hrvatske TEST Dokumentarni film Košarkaška Euroliga: Cibona VIP - Barcelona, pr Vrijeme je za jazz: Kvartet Musician, koncert Pregled programa za petak Humoristična drama s elementima satire. Tridesetogodišnji Truman Burbank (J. Carrey) živi idiličnim životom: radi dobro plaćen posao trgovca osiguravajućeg društva, stanuje u slikovitom Seahavenu na jugu zemlje, a oženjen je lijepom i brižnom Meryl (L. Linney). Međutim, svijet je oko dobrodušnog Trumana najobičniji privid. Naime, Truman je od djetinjstva zvijezda najpopularnijeg TV showa na planetu u kojem milijuni gledatelja 24 sata na dan prate njegovu svakodnevicu, dok su sve osobe u Trumanovom životu glumci i glumice. Producent emisije Christof (E. Harris) budno pazi da naivni Truman kojega su u najranijem djetinjstvu napustili roditelji ne shvati što se uistinu zbiva oko njega. No, jednog će se dana dogoditi upravo to... Televizijski su medij sredinom 90-ih obilježile realizacije tzv. reality showova u kojima su kamere snimale svakodnevicu običnih ljudi zavirujući doslovce u sve kutke njihovih života. Produkcijski vrlo jednostavne, no koncepcijski prilično inventivne, emisije su diljem svijeta postale pravi hitovi varirajući pritom tek okolnosti svakodnevice svojih protagonista. Filmska interpretacija ovog medijskog fenomena zaživjela je u izvrsnoj humornoj drami»the Truman Show«australskog redatelja hollywoodske karijere Petera Weira (Svjedok, Društvo mrtvih pjesnika). Weir je ekranizirao scenarij Andrewa Niccola koji se i prije i poslije njihova zajedničkog filma dokazao kao vrsni poznavatelj medijskog manipuliranja i virtualnih svjetova (Gattaca, S1m0ne). Niccolov je tekst za ovaj film uistinu provokativan, jer ne samo da je riječ o jednom od najuvjerljivijih filmskih prikaza utjecaja televizije u suvremenom društvu (na tragu, primjerice, filma»tv mreža«), već i o drami snažnih likova i dubokih emocija koje unatoč tematici ne proizlaze iz virtualnosti, već iz istinske potrebe čovjeka da uvijek bude slobodan u odlučivanju o svojoj sudbini. Naime, u središtu je filma koji besprijekorno balansira između stvarnosti i fantastike, junak TV reality showa čiji se svijet sruši kad shvati da mu se cijeli život odvija ispred kamera još od najranijeg djetinjstva. Duboko emotivna, ali istodobno i opominjuća vizija čovjekove podložnosti suvremenim medijima, Weirova drama pripada najboljim ostvarenjima na temu (sve)moći televizije. Duhoviti dijalozi, domišljati efekti, te glazbena kulisa samo upotpunjuju izvrstan dojam. Fantastična premisa u Weirovom je filmu dobila neočekivano realističnu razradu, pa istodobno djeluje i kao lepršava alegorija i kao uznemirujuća docudrama. Za to je uz režiju i scenarij najzaslužniji sjajni Jim Carrey (Liar, Liar, Man on the Moon) u ulozi dobrodušnog, ali odlučnog Trumana kojemu brojni kritičari upravo nastup u ovom filmu smatraju ulogom karijere. Tako je komičarska superzvijezda dokazala da nije samo mamac za blockbusterima sklonu tinejdžersku publiku, već i ozbiljan karakterni glumac o čemu svjedoči i osvojeni Zlatni globus. Film je Zlatni globus dobio i za glazbu, te za maestralnu epizodu Eda Harrisa (Pollock, Apollo 13) u ulozi»oca«tv zvijezde, zatim tri BAFTA-e (režija, scenarij, scenografija), nagradu Europske filmske akademije Screen International Award, te, među ostalim priznanjima, i tri nominacije za Oscara (režija, scenarij, Harrisova epizoda). Od ostalih interpreta treba istaknuti Lauru Linney (You Can Count On Me), te podatak da je film sa zaradom od gotovo 265 milijuna dolara bio jedan od najgledanijih filmova u svijetu u Uloge: Jim Carrey, Ed Harris, Laura Linney, Noah Emmerich Scenarist: Andrew Niccol Redatelj: Peter Weir 49

50 pp Nagradna igra PRA VI LA NA GRAD NE IGRE Usvakomodčetirisljedećabroja(uključujućiiblagdanskibroj 48)tjednika»Hrvatskariječ«bitćeobjavljenpojedannagradni kupon(ukupno4).zasudjelovanjeunagradnojigripotrebnoje sakupitisva4(četiri)nagradnakupona,izrezatiihiposlatina adresuredakcije:niu»hrvatskariječ«,trgcarajovananenada 15/2,Subotica ROK ZA SLA NJE NA GRAD NIH KU PO NA Vašenagradnekuponenalijepljenenanagradnitalontreba poslatinajkasnijedoutorka10.veljačenaadresuredakcije IZ VLAČENJE NA GRA DA Javnoizvlačenjenagradaodržatćeseupetak13.veljače Iz NagRadNog fonda Izdvajamo: Kupatilski namještaj»milena«- Kolpa san kupatila (Subotica) Kauč-»Minextrade«(Subotica) 300sadnicabagrema-Rasadnik»Gradina«(Sombor)... U pripremi su i druge vrijedne nagrade NAGRADNI KUPON BR NAGRADNI TALON Nagradni kupon izrezati i nalijepiti na nagradni talon. " Voj vo di no, tu go mo ja PovodzaovomojepismosuizborizaNarodnu skupštinu Srbije, održani 28. prosinca2003.godine.strašnomiježaošto mojsusjedsrbin,subotičanin,banaćanin, BačvaniniliSrijemac,tojestVojvođanin, nemožeprepoznatikakomujevojvodina najužadomovina,negojetakonemilosrdnoodbacuje,ponižavaigaziidajeglasizbjeglicama, Beograđanima, Srbijancima i svimaostalima.e,mojlalo,bašsilala. TakođernemogushvatitimogBunjevca, Bunjevca-Hrvata da glasa za opcije G17 Plus, Demokratsku stranku ili DSS, kojimajestalodonasistoonolikokolikoido Šveđana,NorvežanailiIndijanaca. Pitam i mog susjeda Mađara, kako je mogao podleći pričama onih koji su ga htjeli poniziti i protjerati, kao uostalom i menebunjevca.kakojemogaopovjero- RADIO SUBOTICA Subotica Put Jovana Mikića 12 Tel: 024/ Fax: 024/ radio@radiosubotica.co.yu -91,5MHzcjelodnevniprogramnasrpskom jeziku -89,6MHzcjelodnevniprogramna mađarskomjeziku -91,5MHzod19do21satprogramna hrvatskomjeziku vationimakojisusvimsilamahtjelipoka- zati i lažima ga ubijediti kako je József KaszapokupovaopolaSubotice.Nekapokažu prstom koji je Mađar ili Bunjevac samkupiokojepoduzećeusubotici.svi suonibeograđaniiizsrbije. Šokci,braćonaša,nivasnemogurazumjeti.Nemožesesamooblačitinarodna nošnja, igrati, pjevati i ništa drugo. Ako Šokcineshvatedasemorajuboritiipolitičkimsredstvima,brzoćenestatiinjihovepjesmeiigre.Nitkosenećeizboritiza nas,osimnassamih. Ovo pismo pišem iz revolta koji osjećajumnogimojitavankućani.akoga ne objavite, molim vas da ga proslijedite Józsefu Kaszi, kao i našem lideru Beli Tonkoviću. Šime Sken de ro vić Ta van kut SHEMA programa na hrvatskom jeziku 19,00 h -Najavaprograma -Večernjidnevnik -Agencijskevijestiizzemlje -AgencijskevijestiizRH 19,30 h»izživotanašihpredaka«(ponedjeljkom)»sportskivremeplov«(ponedjeljkom)»razgovorspovodom«(utorkom)»otvorenistudio«(srijedom) Nama je dovoljno da znate za nas... FUNERO Privatno pogrebno poduzeće - Subotica, Karađorđev put 2, telefon (danonoćno): (024) Horgoš, Borisa Kidriča 7, telefon (danonoćno): (024) U slučaju kada je pokojnik umirovljenik - račun umanjujemo za iznos koji participira penzioni fond. Raspored sprovoda i umrlice na Internetu: funero@funero.co.yu»galerija«emisijaokulturi(četvrtkom) Vjerskaemisija(petkom) 20,00 h»čarolijetrpeze«(ponedjeljkom)»naproputovanjusnama«(utorkom)»putokazi«(srijedom)»rockvremeplov«(četvrtkom) 20,30 h -Vijestidana -PripovijetkaBalintaVujkova -Hitovihrvatskihizvođača -Minutezaljubiteljejazza(petkom) 50

51

52