SVEUĈILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET. Sanja Milković PRIMJENA INFORMATIĈKIH TEHNOLOGIJA U OGLAŠAVANJU NA PRIMJERU HRVATSKOG TELEKOMA

Transcription

1 SVEUĈILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Sanja Milković PRIMJENA INFORMATIĈKIH TEHNOLOGIJA U OGLAŠAVANJU NA PRIMJERU HRVATSKOG TELEKOMA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013.

2 SVEUĈILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET Sanja Milković PRIMJENA INFORMATIĈKIH TEHNOLOGIJA U OGLAŠAVANJU NA PRIMJERU HRVATSKOG TELEKOMA DIPLOMSKI RAD Predmet: Informacijski sustavi za potporu odluĉivanju Mentor: doc. dr. sc. Slavomir Vukmirović Student: Sanja Milković Studijski smjer: Informatiĉko poslovanje JMBAG: Rijeka, 2013.

3 Sadrţaj 1. UVOD Problem, predmet i hipoteza istraţivanja Svrha i cilj istraţivanja Radna hipoteza Metode istraţivanja Struktura rada MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV FENOMEN INTERNETA Povijest Interneta Internet usluge Socijalni utjecaj Interneta Marketinško odreċenje Interneta TEORIJSKE ZNAĈAJKE O MARKETINGU I OGLAŠAVANJU INFORMATIĈKE TEHNOLOGIJE U OGLAŠAVANJU Web stranice Kvaliteta web stranice kao kriterij uspješnosti promoviranja putem web-a Analiza i optimizacija stranica-seo Web portali Ciljevi marketinga preko a Marketinške liste Newsletter Banner oglašavanje Vrste bannera Povećanje uĉinkovitosti oglašavanja putem bannera Marketing Internet traţilica - SEM Društvene mreţe Facebook Video oglašavanje... 33

4 5.7. Blog Mobilni internet i mobilne aplikacije Portali grupne kupovine PREDNOSTI I NEDOSTATCI OGLAŠAVANJA NA INTERNETU Internet trgovina Ciljano oglašavanje Oglašavanje na Internetu u Republici Hrvatskoj ANALIZA ISTRAŢIVANJA PONAŠANJA KORISNIKA INTERNETA PREMA OPĆENITO OGLASIMA I OGLASIMA HT NA INTERNETU Provedba ankete primjenom GoogleDocs Analiza ankete Općenito o HT-u HT na Internetu i prijedlog za unaprjeċenje Internet oglašavanja HT-a ZAKLJUĈAK LITERATURA POPIS TABLICA POPIS GRAFIKONA POPIS SLIKA... 73

5 1. UVOD 1.1. Problem, predmet i hipoteza istraţivanja U ovom diplomskom radu nastoji se opisati najvaţnije informatiĉke tehnologije i alate koji su sastavni dio e-marketinga u funkciji Internet oglašavanja. U skladu s tim napravljeno je istraţivanje putem online ankete kojim će se analizirati stanje na hrvatskom trţištu i dokazivati da je e-marketing kljuĉni ĉimbenik uspješnog poslovanja tvrtke Svrha i cilj istraţivanja OdreĊivanje svrhe i ciljeva ovoga istraţivanja u uskoj je vezi sa predmetom istraţivanja. Svrha ovoga rada je istraţiti znaĉaj Interneta u marketinškom oglašavanju, te pomoću anketnog ispitivanja na sluĉajno izabranom uzorku istraţiti ponašanje korisnika Interneta kao korisnika Internet oglasa. Cilj istraţivanja prvenstveno je istraţiti što potencijalne kupce na Internetu privlaĉi i budi znatiţelju za odreċeni proizvod, koju vrstu Internet oglašavanja najviše zamjećuju, koja vrsta im se najviše sviċa te s kojom vrstom se najviše susreću. TakoĊer cilj istraţivanja je i istraţiti što Internet korisnici misle o Internet oglasima Hrvatskog Telekoma, dali su se susreli s njihovim oglasima, što mise o njima, dali posjećuju njihove web stranice i stranice na društvenim mreţama Radna hipoteza Hipoteza ovog rada je da Internet oglašavanje odnosno primjena informatiĉkih tehnologija u oglašavanju pridonosi uspješnosti promoviranja poduzeća te cjelokupnom razvoju i profitabilnosti poduzeća. Internet sa svojim obujmom i koliĉinom korisnika, te mnoštvom tehnika i alata online oglašavanja pruţa poduzećima velik broj potencijalnih kupaca kojima na jednostavniji i jeftiniji naĉina naspram drugih metoda oglašavanja, mogu promovirati svoje proizvode i omogućiti "kupnju iz naslonjaĉa". 1

6 1.4. Metode istraţivanja Izradi rada prethodilo je sveobuhvatno i sustavno istraţivanje predmeta rada na Internetu te iz dostupne i odgovarajuće literature, zatim se istim naĉinom nastojalo prikazati spoznate ĉinjenice, pritom citirajući tuċe stavove, opaţanja i zakljuĉke, te se pristupilo praktiĉnom istraţivanju i iznošenju rezultata, kao i svojih stavova, opaţanja i zakljuĉaka. Istraţivanje se provodilo na sluĉajno izabranom uzorku. Ono se u cijelosti temelji na prikupljanju primarnih podataka metodom anketiranja, te statistiĉkoj obradi i analizi prikupljenih podataka Struktura rada Rad je prezentiran u osam meċusobno povezanih cjelina. U prvom dijelu rada, UVODU, prikazani su problem, predmet i hipoteza istraţivanja, utvrċeni su svrha i cilj istraţivanja, radna hipoteza, a zatim su navedene korištene metode istraţivanja pri izradi, te je navedena struktura rada. Drugi dio se odnosi na MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV. U njemu je definiran pojam i dijelovi marketinškog informacijskog sustava te njegova vaţnost za poduzeće. U trećem djelu se govori o FENOMENU INTERNETA. Tu je pojašnjen pojam Interneta, njegov povijesni razvoj, Internet usluge, njegov socijali utjecaj te marketinško odreċenje Interneta. Ĉetvrti dio govori O TEORIJSKIM ZNAĈAJKAMA MARKETINGA I OGLAŠAVANJA, o marketingu kao procesu, promjenama u marketingu i naĉinu oglašavanja. Zatim u petom, najopširnijem, djelu govorimo o INFORMATIĈKIM TEHNOLOGIJAMA U OGLAŠAVANJU i vrstama oglašavanja na Internetu. Sve vrste oglašavanja na Internetu su definirane te detaljno pojašnjena njihova primjena i vaţnost u Internet oglašavanju. Šesti dio odnosi se na PREDNOSTI I NEDOSTATKE INTERNET OGLAŠAVANJA, te Internet kupovinu i ciljano oglašavanje. Ovdje je napravljen osvrt i na Internet oglašavanje U Republici Hrvatskoj. 2

7 U predzadnjem, sedmom djelu je istraţivaĉki dio gdje je napravljena ANALIZA ISTRAŢIVANJA PONAŠANJA KORISNIKA INTERNETA PREMA OPĆENITO OGLASIMA I OGLASIMA HRVATSKOG TELEKOMA NA INTERNETU. U nastavku je pojašnjena provedba ankete primjenom GoogleDocs, dane su osnovne informacije u HT-u te analiza ankete i prijedlog za poboljšanje HT oglašavanja na Internetu. Posljednja osma cjelina rada donosi ZAKLJUĈAK s bitnim spoznajama koje su proizašle iz rada i na taj naĉin predstavlja sintezu ovog istraţivanja. 3

8 2. MARKETINŠKI INFORMACIJSKI SUSTAV Zbog velike koliĉine podataka svako poduzeće mora organizirati tijek informacija do svojih menadţera marketinga jer za svako kvalitetno donošenje odluka potrebna je potpuna, pravodobna informacija u pravo vrijeme. U tu svrhu se stvara marketinški informacijski sustav. Marketinški informacijski sustav je sustav koji analizira i ocjenjuje marketinške informacije, kontinuirano skupljane iz izvora unutar i izvan organizacije. Pravovremena marketing informacija daje osnovu za donošenje odluka, kao što su razvoj ili poboljšanje proizvoda, cijena, pakiranja, distribucija, izbor medija oglašavanja. Za marketinški informaciji sustav se veţe pojam trţišni informaciji sustav, koji se naziva i trţišni obaviještajni sustav. To je skupa postupaka u prikupljanju, analizi i procjeni stanja poduzeća na trţišnom okruţenju, sastoji se od konkurenata, kupaca, dobavljaĉa, posrednika u distribuciji i prodajnom osoblju. Pravovremena trţišna informacija daje osnovu za praćenje i procjenu trţišta u nastajanju trenda ( ). Bez pravovaljanih informacija teško je pratiti vodeće konkurente i odrţati se na trţištu, informacije su od iznimonog znaĉaja za opstanak poduzeća kao i za razvoj novih proizvoda. Informaciji je puno i teško je izdvojiti bitne, zato menadţment poduzeća mora nauĉiti od kud traţiti informacije, koje su za poduzeće bitne i na koji naĉin doći do njih. Velika poduzeća kupuju skupe softwere u koje pohranjuju informacije, to jest skupo, no vrlo brzo donosi rezultate i u budućnosti omogućuje veću efikasnost poslovanja. 4

9 Slika 1: Struktura marketinškog informacijskog sustava Ulazni podsustav Izlazni podsustav podaci informacije Unutarnnji izvori Raĉunovodstveni informacijski sustav Podsustavi istraţivanja Podsustavi istraţivanja Podsustavi istraţivanja BAZA PODATAKA Podsustavi istraţivanja korisnici Izvori iz okruţenja Podsustavi istraţivanja Obavještajni marketinški sustavi Podsustavi istraţivanja Izvor: Izradila autorica prema Srića, V.: Menadţerska informatika, p.7-34 Slika 1 prikazuje strukturu marketinškog informacijskog sustava. Taj sustav je razvio specijalizirane podsustave za prikupljanje podataka iz kojih se mogu oblikovati potrebne informacije. To su ponajprije podsustav raĉunovodstva, obavještavanja, istraţivanja i analize, koji podjednako pribavljaju podatke iz svih procesa poduzeća i njegova okruţenja kada im oni sluţe za oblikovanje potrebnih informacija. A raĉunovodstveni podsustav posjeduje velik izvor podataka i oblikuje informacije iz kojih menadţeri stvaraju slike o trţištima na kojim poduzeća nude svoje proizvode i zadovoljavaju potrebe potrošaĉa. Podsustav istraţivanja prikuplja sve podatke o marketinškim operacijama, oblikuje ih u informacije i stavlja menadţerima na raspolaganje. One im olakšavaju proces odluĉivanja i osiguravaju im prednost pred konkurencijom (Srića, 1999, p.7-34). Podsustav obavještavanja podrazumijeva stalno praćenje, nadgledanju i snimanju promjena u okruţenju. 5

10 3. FENOMEN INTERNETA Internet je najveća svjetska mreţa raĉunala. Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreţa koja zajedno povezuje raĉunala i raĉunalne mreţe korištenjem Internet protokola. Drugim rijeĉima, to je "mreţa svih mreţa" koja se sastoji od milijuna kućnih, akademskih, poslovnih i vladinih mreţa koje meċusobno razmjenjuju informacije i usluge kao što su elektroniĉka pošta, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba. ( ). Razvojem Interneta otvorila su se vrata brojnim novim mogućnostima kao što je povezivanje na svim razinama u vrlo kratkom roku i na vrlo jednostavan naĉin. Internet oznaĉava globalnu kompjutersku mreţu koja omogućava trenutnu i decentraliziranu globalnu komunikaciju. Većina tradicionalnih komunikacijskih medija, kao što su usluge telefona i televizije, preoblikuju se ili redefiniraju pomoću tehnologije Interneta, ĉime podiţu usluge kao što su Voiceover Internet Protocol (VoIP) i IPTV. Novinsko izdavaštvo je preoblikovano u webstranice, blogove i Web izvore. Internet je omogućio i ubrzano stvaranje novih oblika ljudske interakcije kroz instant poruke, internet forume i društvene mreţe. Struktura Interneta je decentralizirana. On ne pripada ni jednoj zemlji ni vlasniku Povijest Interneta Internet ima razmjerno kratku, ali eksplozivnu povijest. Internet je osnovan godine u SAD-u od strane ameriĉkog Ministarstva obrane. Zvao se ARPANET (prva ĉetiri slova su kratica za AdvancedResearch Project Agency - Agencija za napredne istraţivaĉke projekte, dok net oznaĉava raĉunalnu mreţu). Cilj te mreţe je bio da se poveţe odreċeni broj raĉunala u SAD-u. Izvorni korisnici Interneta nakon vojske bili su uglavnom znanstvenici. Javni interes za Internet zapoĉinje ranih devedesetih kad je Internet otvoren i za druge društvene skupine, ukljuĉivo pojedince i kompanija. Pojava WWW-a ( World Wide Web-a: mreţa diljem svijeta) godine i Internet pretraţivaĉa godine u potpunosti su promijenili Internet (hr.wikipedia.org, ). WWW je grafiĉki orijentiran mehanizam koji povezuje korisnika s traţenim izvorom informacija. 6

11 Danas je jedna od glavnih znaĉajki Internet mreţe ostvarivanje trenutaĉnog i uvijek otvorenog pristupa informacijama u cijelom svijetu. (Ruţić, 2009, p.49) Sa svojom stalno rastućom bazom korisnika Internet je idealan naĉin za pruţanje, pribavljanje i prijenos informacija. Potrebno je naglasiti da su dimenzije Interneta teško sagledive i zanimljivo je što se poĉetni tempo rasta Interneta ne smanjuje. Govoriti o veliĉini Interneta priliĉno je nezahvalno, a to vrijedi i za trţište na Internetu. Grafikon 1: Korisnici Interneta po regijama svijeta, lipanj ,0% 3,7% 1,0% 10,6% 11,4% 21,6% 44,8% Azija Europa Sjeverna Amerika Juţna Amerika Afrika Bliski Istok Oceanija/Australija Izvor: royal.pingdom.com, Toĉan broj korisnika Interneta teško je procijeniti, no prema zadnjim podacima u svijetu postoji ĉak 2,4 milijarde Internet korisnika (royal.pingdom.com, ). Od toga 1,1 milijarda korisnika Interneta dolazi iz Azije, a zemlja s najvećim brojem Internet korisnika je Kina. 519 milijuna ljudi Internetu pristupa iz Europe. 7

12 3.2. Internet usluge Internetske usluge jako vaţne jer su upravo one pridonijele popularnosti Interneta time što su omogućile jednostavan pristup i raznovrsne oblike korištenja potencijala i resursa Interneta. Najpoznatije usluge na Internetu (Ĉerić i Varga, 2004, p.22): World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u - to je noviji servis, ali i najbrţe rastući razgovor ili ĉavrljanje (chat) - koji moţe biti komunikacija glasom (oba raĉunala trebaju imati zvuĉne kartice, mikrofone i zvuĉnike/slušalice) ili pismena komunikacija primjerice Skype elektroniĉka pošta - koristi POP, SMTP i druge protokole, jedna od prvih usluga na Internetu prijenos datoteka - uz standardni FTP danas se sve više koristi peer to peer protokoli Usenet - mreţa namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama Korisnici na Internetu mogu pristupati razliĉitim informacijama, razgovarati s drugim ljudima, koristiti elektroniĉku poštu ili pristupati forumima, kupovati na Internetu, igrati online igre, koristiti stranice za internetsko bankarstvo, uĉiti i sl. World Wide Web (takoċer WWW ili samo Web) je najpopularniji i najveći internetski servis, a zbog njegove popularnosti mnogi ljudi smatraju da je on sinonim za Internet, iako to nije toĉno. Na tom su servisu smještene internetske stranice, blogovi. Te stranice moţe vidjeti svatko, osim ako su zaštićene lozinkom ili blokirane iz odreċenog razloga. Elektroniĉka pošta ( ) i IM (instant messaging) se koristi za komunikaciju meċu korisnicima, posebno ovo drugo. poruke drugoj osobi stiţu unutar nekoliko sekundi, a za njihovo slanje i primanje poruka i odgovora od drugih ljudi korisnik treba imati adresu. Za slanje i primanje elektroniĉke pošte postoje internetske stranice kao što su Hotmail, Gmail i Yahoo! Mail, ali i usluţni programi poput Outlook Expressa, Microsoft Outlooka (dio Microsoft Officea) i Windows Live Maila. IM se ĉesto koristi za komunikaciju s prijateljima i poznanicima, te je sliĉan chatu zbog toga što se korisnik dopisuje s drugom osobom u realnom vremenu. Popularni IM programi su Windows Live Messeger, Google Talk, Skype. 8

13 3.3. Socijalni utjecaj Interneta Internet je omogućio potpuno nove oblike društvene interakcije, aktivnosti i organizacije, zahvaljujući osnovnim znaĉajkama kao što su rasprostranjena upotrebljivost i pristup. Društvene mreţe kao što su Facebook, Twiter i dr. stvorile su novi oblik socijalizacije i interakcije (en.wikipedia.org, ). Umreţena raĉunala i raĉunalni sustavi omogućuju elektroniĉko razgledavanje, dopisivanje, kupovanje, plaćanje, pristup informacijama. Zahvaljujući Internetu sve moţemo obavljati od kuće. Ljudi diljem svijeta se mogu na lakši naĉin povezati, jer putem Interneta mogu na više naĉina biti u kontaktu, za kupnju stvari više nije potreban osobni odlazak u prodavaonicu, na Internetu se moţe pogledati ponuda i obaviti kupnja da proizvod stigne besplatno na adresu. Sve to štedi vrijeme što je poslovnim ljudima od velike vaţnosti. Mnogi svoje privatne i poslovne ţivote vode na Internetu. Ekspanzivan rast i uporaba Interneta navela je poduzeća da prepoznaju njegov marketinški potencijal te na taj naĉin promoviraju svoje proizvode i privuku kupce Marketinško odreċenje Interneta Marketinško odreċenje Interneta ogleda se kroz brojna istraţivanja o njegovim marketinškim mogućnostima. Poduzeća mogu primjenjivati niz marketinških aktivnosti na Internetu, od novih oblika komunikacije, odreċivanja cijena u novom okruţenju, kreiranja novih usluga do uspostavljanja novog kanala prodaje i distribucije (Harridge-March, 2004, p.305) Poduzeća trebaju prihvatiti Internet kao sastavni dio suvremenog marketinškog koncepta iz nekoliko razloga (Kesić, 2003, p.410): Internet pruţa podršku cijelom nizu funkcija i procesa u poduzeću u cilju razvoja proizvoda i pruţanja usluga za potrošaĉe. Moćan je komunikacijski medij kojim se mogu povezati razliĉite funkcije unutar poduzeća. Omogućuje upravljanje informacijama koje su kljuĉne za oblikovanje i primjenu poslovne strategije. 9

14 Vizija poduzeća treba ukljuĉivati nove mogućnosti koje će Internet pruţati u budućnosti, jer će tada njegova uloga u poslovanju većine poduzeća biti iznimno znaĉajna. Komunikacijske mogućnosti Interneta omogućile su poduzećima uspostavljanje kontakta s potrošaĉima putem još jednog medija, koji je, za razliku od postojećih, pruţio mogućnost dvosmjerne komunikacije. Internet je postao i jedan od vaţnih prodajnih kanala poduzeća jer u internetskom okruţenju kupci mogu dobiti mnoštvo informacija o proizvodima i uslugama, u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu te na taj naĉin lakše donijeti odluku o kupnji. 10

15 4. TEORIJSKE ZNAĈAJKE O MARKETINGU I OGLAŠAVANJU Prema Grbcu (2010, p.67) marketing je proces stvaranja i razmjene vrijednosti poslovnih subjekata sa svojim potrošaĉima. Moţe se reći da je marketing osebujan naĉin promišljanja i djelovanja pojedinaca, poslovnih skupina, malih i srednjih poduzeća, kompanija, korporacija, poslovnih i neprofitnih institucija, koje sudjeluju u razmjeni bilo koje vrijednosti na trţištu ( ). Tradicionalni marketing koji ima jednosmjernu komunikaciju s postojećim i potencijalnim kupcima, kao što su tv i tiskani oglasi, panoi, radio reklame, zamjenjuje interaktivni marketing Internet marketing. Internet oglašivaĉi će teško u potpunosti zamijeniti tradicionalne metode oglašivanja, no ipak imaju veliku vaţnost i svakodnevno postaju sve vaţniji u marketingu. Bitno je prepoznati dobre strane ovih promjena u marketingu, jer umjesto mnoštva agresivnim prodajnih poruka, radi se marketing koji će potrošaĉi, traţiti, kojemu će posvetiti svoje vrijeme i podijeliti ga s drugima. Primani cilj nije trenutno ostvariti prodaju već potrošaĉa informirati, nauĉiti, zabaviti s ciljem da ako potencijalnom kupcu konstantno omogućujemo takve korisne sadrţaje on će nas u konaĉnici nagraditi kupovinom. Marketinški sadrţaj pruţa se u razliĉitim formatima fotografije, video zapisi, infografike, blogovi, prezentacije, e-knjige, novosti i dr. Kakav god format bio, dobar sadrţaj mora biti: relevantan za ciljnu skupinu za koju je naĉinjen u skladu s brendom pod kojim se prezentira povezan s poslovnim ciljevima Sadrţaj oglasa mora biti odgovarajući za potencijalne kupce, odnosno za skupinu ljudi koji su potencijal za kupnju odreċenog proizvoda. Za to moramo znati što oni ţele saznati, ĉuti vidjeti, kupiti, a najbolji naĉin da to saznamo je da ih pitamo, na primjer slanjem ankete ili postavljanjem iste na web stranicu. TakoĊer to moţemo doznati ĉitajući upite koje nam šalju, ĉitajući komentare na društvenim mreţama,forumima, ali i prateći web i facebook strance konkurencije. 11

16 Sadrţaj mora biti odraz brenda koji predstavlja, podrţavati njegovu osobnost, podruĉje struĉnosti i vrijednosti iza kojih stoji. TakoĊer sadrţaj oglasa mora pomoći ostvarenju poslovnog cilja što je na kraju i ono zbog ĉega ga prezentiramo ( ). 12

17 5. INFORMATIĈKE TEHNOLOGIJE U OGLAŠAVANJU Internet marketing ili Internet oglašavanje, još se i skraćeno naziva i-marketing, web marketing, online marketing ili e-marketing, jest oglašavanje proizvoda i usluga putem Interneta (hr.wikipedia.org, ). Postoji puno naĉina oglašavanja, no razvojem Interneta i uviċanjem njegovih mnogobrojnih prednosti poduzeća se sve više okreću oglašavanju putem Interneta, zato će se u ovoj cjelini pojasniti vrste oglašavanja na Internetu, njihove znaĉajke, primjenu, optimizaciju i prednosti. Glavne vrste oglašavanja na Internetu su web stranice, newsletter, banneri, društvene mreţe, video oglašavanje, blogovi, portali, mobilne aplikacije i dr. Svaku od tih vrsta oglašavanja posebno će se detaljnije objasniti u ovoj cjelini. Iz ĉasopisa Vidi istiĉu kako je Hrvatska po ĉitanju vijesti i novina na Internetu iznad prosjeka EU jer se 85 posto hrvatskih graċana s prikljuĉkom na Internet svakodnevno se online informira, dok je europski prosjek 61 posto. Gotovo 99 posto mlaċih od 30 godina u Hrvatskoj su korisnici Interneta. To je samo jedan od razloga zbog ĉega poduzeća poseţu za primjenom Internet oglašavanja (liderpress.hr ) Web stranice Na web stranicama poduzeća prezentiraju informacije i ponudu poduzeća. Mogu se koristiiti kao oblik oglašavanja, online katalog prodavaonice ili podloga za pruţanje temeljnih informacija o poduzeću i djelatnosti. Sastoji se od osnovne stranice (homepage) i ţeljenog broja dodatnih stranica. Naime, 90% malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj ima pristup Internetu, a više od 50% njih ima vlastitu web stranicu, dok se taj udio penje na ĉak 99% kad je rijeĉ o tvrtkama s više od deset zaposlenih. To su rezultati istraţivanja koje je za tvrtku Google Hrvatska provela agencija za istraţivanje trţišta GfK 1 na uzorku od 700 malih i srednjih tvrtki iz cijele Hrvatske. Istraţivanje je provedeno tijekom godine ( ). 1 najveća agencija za istraţivanje trţišta u Hrvatskoj 13

18 Kvaliteta web stranice kao kriterij uspješnosti promoviranja putem web-a Kvaliteta usluge koje poduzeće pruţa je jako bitna za uspjeh poduzeća, samim time kvaliteta web stranice, odnosno njena mogućnost pruţanja kvalitetnih informacija putem Interneta takoċer predstavlja bitan segment njegove uspješnosti. Znaĉenje kvalitete kao konkurentske prednosti i obiljeţja po kojem se usluţno poduzeće distancira i diferencira od konkurencije sve je veće. Kvaliteta će: zainteresirati korisnika, omogućiti prodaju usluge, utjecati na postizanje zadovoljstva korisnika pruţenom uslugom i izgraċivati i odrţavati lojalnost korisnika. Poduzeće ĉija usluga ispunjava ove ĉetiri temeljne zadaće korisnik, kupac, posjetitelj web stranice će percipirati poduzeće kao poduzeće koje pruţa kvalitetnu uslugu. Pojava Interneta i razvoj web stranica, kao nositelj marketinških aktivnosti na Internetu, koji primjenjuju gotovo svi gospodarski subjekti današnjice, javlja se problem njegove uspješnosti na Internetu. Kako bi web stranica bila uspješna i poduzeće imalo koristi od nje, mora udovoljavati odreċenim standardima kvalitete (Ozretić Došen, 2002, p.61). Neki od kriterija vrednovanja i unapreċenja kvalitete elektroniĉkih usluga su dostupnost informacija i sadrţaja, jednostavnost upotrebe, sigurnost, izgled, tj. grafiĉki dizajn, te uĉinkovitost i pouzdanost. Pored navedenih kriterija efektivnosti web stranica, prema Ruţić, Biloš, Turkalj (2009, p.79) takoċer bitna znaĉajka kod vrednovanja uspješnosti web stranica su: tehniĉke karakteristike posluţitelja i web stranice, iskoristivost i pristupaĉnost web stranice, kvaliteta sadrţaja, te prisutnost na web stranici na Internetu. 14

19 Analiza i optimizacija stranica-seo Milijuni ljudi pretraţuje svaki dan milijune stranica i pojmova, što dovodi do zakljuĉka da je bitno da se proizvod moţe naći u masi sliĉnih proizvoda. Isto tako pretraţivaĉi koriste strogo kontrolirane algoritme koji prikazuju zadane pojmove. Da bi se prepoznali koji faktori su bitni tim algoritmima potrebno je poznavati i koristiti vještine optimizacije stranica poznate kao SEO (Serach Engine Optimisation). Sredinom devedesetih vlasnici web stranica su prepoznali vaţnost optimizacije svojih stranica i da budu na listi razliĉitih pretraţivaĉa. Prvo kompleksnije indeksiranje je napravio Google i njihovi osnivaĉi koji su i sa razlogom današnji najjaĉi pretraţivaĉ. Da bi se lakše razumio naĉin funkcioniranja SEO poĉeti će se sa malim rjeĉnikom osnovnih pojmova (Stokes, 2008, p.75) : Alt Text: Koristi se u HTML kodu da pridruţi tekst slici na web stranici, sa opisnom funkcijom, govoreći korisnicima o ĉemu je slika. AnchorText: Vidljivi tekst na koji se moţe povezati. Backlink: sve poveznice (link) na drugim stranicama koje će korisnike odvesti na odreċenu stranicu. Broj Backlink-ova ima utjecaja na rang stranice (RankPage), što bi znaĉilo da je bolje imati što više Backlink-ova. Domain name: Ime stranice (servera) koja se razlikuje od svih ostalih na web-u. HeadingTags: Oznake naslova (H1, H2, H3..) su standardni elementi koji se koriste da bi definirali naslove i podnaslove na web stranici. Broj oznaĉava vaţnost, tako će H1 biti prepoznatljiv kao vaţniji dio stranice od H3. Korištenje kljuĉnih rijeĉi u oznakama naslova je od kljuĉne vaţnosti za SEO. Home page: To je poĉetna stranica svake web stranice. HTML: Skraćenica za kod, tj jezik koji web pretraţivaĉi pretvaraju u suĉelje koje većina korisnika samo i koristi. OdreĊeni dijelovi HTML koda je takoċer bitno da se oznaĉi te pomogne pri kvalitetnom SEO-u. Hyperlink: Poveznica u elektroniĉkom dokumentu koja klikom vodi na relevantnu web stranicu. 15

20 IP address: Znana kao Adresa Internet protokola, je jedinstveni broj koji predstavlja svaki kompjuter na Internetu, ili toĉnije svaku vezu. Keyword Frequency: Uĉestalost pojavljivanja kljuĉnih rijeĉi koji se pojavljuju na web stranici. Keyword Phrase: Dvije ili više rijeĉi koje su kombinirane za pretraţivaĉe, znane kao kljuĉne rijeĉi. Za optimizaciju je ĉešće bolje da se koristi fraza nego jedna rijeĉ. Keyword Rankings: Kljuĉne rijeĉi od strane SEO ranga meċu pretraţivaĉima. Ako se ciljani termini ne pojavljuju na prve tri stranice pretraţivaĉa, to je najĉešće znak za uzbunu. Landing Page: Stranica do koje korisnik doċe putem plaćenog rezultata pretraţivaĉa. Najuspješnije su stranice one koje se najviše podudaraju sa korisniĉkim upitom pretraţivaĉu. Link: To je ukorijenjeni URL na web stranici. Ako se klikne na njega odvesti će vas na tu stranicu. TakoĊer poznat u hrvatskom jeziku kao poveznica. Meta Tags: Meta oznake govore pretraţivaĉima o ĉemu je odreċena web stranica. Vaţno je da su Meta oznake usklaċene sa kljuĉnim rijeĉima i frazama. Ĉine ih meta naslova, opisa i kljuĉnih rijeĉi. URL: Univerzalni lokator izvora. Pretraţivaĉi trebaju pomoći korisnicima da pronaċu ono što traţe. Da bi bili sigurni da pruţaju najbolje rezultate, oni traţe: Znaĉajnost Vaţnost Popularnost Povjerenje Autoritet SEO je takoċer poznat kao i organska ili prirodna optimizacija. Da bi se ona postigla potrebne su promjene HTML koda, sadrţaja i strukture web stranice, ĉineći je pristupaĉnijom pretraţivaĉima ali i korisnicima. TakoĊer je potrebno stvarati link-ove prema ţeljnoj stranici od strane drugih web stranica, socijalnih mreţa, blog-ova. Linkovi daju stranicu na povjerenju. 16

21 TakoĊer jedan od bitnih elemenata je izgradnja web stranice koja nema već velike konkurente i od koji se nećete moći probiti, te da je web stranica izgraċena na naĉin da je pretraţivaĉi ţele indeksirati, a ne odbacivati u svojim algoritmima. Jedan od kljuĉnih elemenata dobrog SEO-a je osmišljavanje kvalitetnih kljuĉnih rijeĉi. To je proces koji ponekad moţe potrajati ali je od osobite vaţnosti da se najviše vremena posveti ovom aspektu SEO-a. Kljuĉne rijeĉi moraju oznaĉavati posao kojim se bavi poduzeće, sliĉne kljuĉne rijeĉi, moguće i ĉeste pogreške prilikom upisivanja kljuĉne rijeĉi, kljuĉne rijeĉi koje neće prepoznavati i konkurenciju, uĉestale rijeĉi koje se koriste sa kljuĉnim rijeĉima. Sadrţaj stranice takoċer mora biti usklaċen sa kljuĉnim rijeĉima. Te je potrebno pregledati tekst koji se nalazi na web stranici pregledati i nastojati ukljuĉiti što više kljuĉnih rijeĉi u sam tekst na smislen naĉin. Neki od poţeljnih promjena su, staviti kljuĉne rijeĉi u naslove, koristite minimalno tri puta kljuĉnu rijeĉ u tekstu ali takoċer se ne smije pretjerivati da ne bi došlo do zabrane od strane pretraţivaĉa, bold-ati kljuĉne rijeĉi, korištenje ALT oznaka na slikama, koristite Meta opis i oznake, i ako je ikako moguće neka kljuĉna rijeĉ bude dio domene (Stokes, 2008, p.80-82). Svi ovi savjeti koji su potrebni radi kvalitetnog SEO-a isto tako se moraju u odreċenoj mjeri dozirati, i bilo koja zloupotreba, dupliciranje, laţiranje dovodi do toga da pretraţivaĉi, trajno, web stranicu zabranjuju Web portali Popriliĉno je teško dati toĉnu definiciju web portala zbog velike razliĉitosti istih, a i naĉina na koji funkcioniraju. Ali ga moţemo definirati kao stranice koje prikupljaju razliĉite informacije na jednom mjestu sa navedenim izvorom. Osim samih informacija portali najĉešće nude brojene druge usluge kao forume, chat sobe, ove i brojne druge sadrţaje koje zadrţavaju korisnike. TakoĊer portali se mogu klasificirati na horizontalne i vertikalne (Tatnall, 2004, p ). Horizontalni portali se koriste kao platforme u istom gospodarskom sektoru ili istih proizvoċaĉa i dobavljaĉa Vertikalni portali su specijalizirane ulazne toĉke prema specifiĉnim trţištima industrijskim nišama, interesima i odreċenim okruţenjima. 17

22 Portali se takoċer mogu dijeliti na: Korporacijsko informativni portali - najĉešće su zatvorenog tipa namijenjen zaposlenicima iste korporacije E commerce portali - produţetak korporacijski portala i najĉešće sluţe za direktan kontakt sa svojim kupcima istovremeno im pruţajući dodatne servise Informativni portali - iako istovremeno moţe biti klasificiran u druge portale, isto tako informativni portal moţe zadrţati svoje pravo da pruţa informacije iz nekog šireg podruĉja, npr. sporta Specijalizirani portali - nude usko specijalizirane informacije ili se fokusiraju na usko specijaliziranu grupu ljudi, npr. ţene izmeċu godina. Sve ove vrste portala imaju cilj zadrţati svoju ciljanu publiku što duţe na samoj stranici, te joj osim već spomenutih informacija nude i brojne druge usluge od kojih su već neke navedene. Upravo iz razloga što portali privlaĉe veliki broj korisnika svojim dodatnim uslugama postaju potencijalni servis da poduzeća pošalju svoju poruku putem istih portala. Tako npr. oglasni portal Njuškalo u hrvatskoj je prepoznat kao najveći i najbolji online oglašivaĉ, ali on svoje usluge korisnicima nudi besplatno, uglavnom, ali putem oglasa, bannera on ostvaruje svoju zaradu. Isto tako najpoznatiji informativni portal u hrvatskoj Net.hr osim što nudi mogućnost oglašavanja razliĉitim tipovima banera on nudi brojne link-ove prema drugim stranicama te ih na taj naĉin promiĉe. ZdravaKrava npr. kroz usko specijalizirane tekstove sponzora prodaje odreċene proizvode i usluge a da toga sam korisnik nije niti svjestan. Isto tako najbolji primjer direktne prodaje je Tportal.hr koji osim što nudi brojne besplatne servise i informacije ĉitavo vrijeme nameće svoje proizvode potencijalnim i postojećim kupcima, te svi oglasi ili obavijesti su usko vezane za njihovu lepezu proizvoda i usluga. Prema podacima istraţivanja GemiusAudienc 2 u travnju ove godine najposjećeniji portal u Hrvatskoj je indeks.hr, odmah na drugom mjestu je 24sata.hr, zatim net.hr, jutarni.hr, tportal.hr. 2 marketinški projekt mjerenja posjećenosti web stranica 18

23 Grafikon 2: Najposjećeniji portali u Hrvatskoj u travnju godine Izvor: Gemius, gemiusaudience, Iako se danas pojavljuju brojni portali velika većina njih i propadne jer su korisnici nemilosrdni ako ne dobivaju ţeljene informacije na inovativan i zanimljiv naĉin, te najĉešće ne dopuštaju da ih se napada brojnim porukama dok pretraţuju iste, osim ako isti portali ne nude izrazito zanimljive informacije i usluge. Isto tako su i potencijalni oglašivaĉi nemilosrdni prema portalima ako isti ne ostvaruju ţeljeni dnevni, tjedni ili mjeseĉni promet korisnika i pregleda Elektroniĉka pošta ili skraćeno je uz www jedna od najĉešće korištenih usluga Interneta koja je zaţivjela još davne godine. je poruka koja putuje kroz Internet, te ju tvrtke i pojedinci koriste u direktnoj (izravnoj) i personalnoj (osobnoj) komunikaciji s potrošaĉima jer tehnologija omogućuje visok stupanj personalizacije. Uz tekstualnu poruku mailom je moguće slati i multimedijalne sadrţaje, kao i bilo koju drugu datoteku (npr. Word, Excel dokumente). (Ruţić, 2003, p.40) marketing je oblik internetskog marketinga tj. digitalna oblik letaka koji se ubacuje u poštanski pretinac (inbox). No ipak, postoje brojne zlouporabe elektroniĉke pošte. 19

24 Korisnici su ĉesto zasipani neţeljenim porukama (tzv. spam) kojima poduzeća pokušavaju doći do potencijalnih potrošaĉa. Zbog toga se moţe reći da je granica izmeċu marketinga i stvaranja spam poruka, a to najĉešće ovisi o primateljevoj percepciji sadrţaja e- mail poruke. marketing odnosno oglašavanje je pored općeg Internet oglašavanja jedna od najrazvijenijih oblika oglašavanja Ciljevi marketinga preko a Koliko god bio, u posljednje vrijeme, popularan marketing putem socijalnih mreţa, postoji jedan old-school marketinški kanal Interneta koji nikada zapravo nije izgubio svoju moć, to je marketing preko a. je sam po sebi jedan vrlo intiman i ozbiljno shvaćen dio svaĉije takozvane online imovine. Moţe se reći da se adresa ne daje baš svakome jer korisnici ne ţele da im netko zatrpava pretinac (inbox) i ne ţele da ih se zamara sa stvarima koje ih ne zanimaju. No s druge strane, ţele dobivati ove od ljudi koje poznaju, ĉitati o stvarima koje ih zanimaju i otvarati ove od ljudi u koje imaju povjerenja. Upravo u ovim spoznajama krije se kompleksnost komunikacije putem a, tj. korištenja marketinga kao strategije za prodaju putem interneta. Ciljevi marketinga putem a istovjetni su ciljevima drugih oblika marketinga, pogotovo obiĉnom poštom stvoriti prednost pred konkurentima, privući nove klijente, zadrţati i pojaĉati poslovanje s postojećim klijentima te reaktivirati neaktivne klijente. 20

25 Marketinške liste Stvaranje i prikupljanje kvalitetne marketinške liste nije ni malo jednostavan posao. Zbog mase raznih Newslettera i obavijesti veliki broj ljudi ne ţeli dati svoj . Ĉak ako i odluĉe dati svoj svoj , velika većina će oglašavanje smatrati spam-om (smećem). Zato marketinške liste moraju biti velike ili bolje reĉeno ogromne. Kvaliteta mail liste ovisi isto o tome gdje i kako je skupljate te na koji naĉin se te informacije spremaju i obraċuju. Da bi se bio uspješan u prikupljanju kvalitetne mail-ing liste, poduzeća moraju pripremiti i izgraditi kvalitetnu bazu podatka koja će omogućavati pristupaĉan uvid i organizaciju liste, odnosno sortiranje liste po kategorijama korisnika i da se na taj naĉin šalju ciljani -ovi, te da ta lista daje korisne informacije i izvještaje. Za poĉetak stvaranja liste dovoljno je koristiti osnovne pakete koje pruţa pruţatelj (provider) dok u fazama kad lista poĉne rasti treba se razmisliti o korištenju sofisticiranih baza podatka kao što su Excel, Outlook, Mac Mail i mnogi drugi, te treba obratiti pozornost da se bazu moţe uspješno uskladi sa drugim pruţateljem usluga, što danas većina njih to i omogućava. Nakon što se odluĉi gdje će baza biti i kako će se spremati potrebno je odluĉiti gdje i na koji naĉin će se skupljati informacije. Postavljanje sign-up linka na web stranicu je odliĉan naĉin za sakupljanje informacije, ovim putem se odluĉuje koje će se informacije prikupljati, a istovremeno se dobiva dopuštenje od vlasnika a da mu se šalju obavijesti. Neki od naĉina da se privuku klijent da ostave svoj mail je davanje odreċene vrijednosti klijentu kao što je nuċenje neke besplatne online usluge. TakoĊer vrlo je bitno koja se vrsta informacija ţeli sakupljati, a one bi se mogle podijeliti na profesionalne ( , vrsta proizvoda, adresa) i osobne ( ime i prezime, razliĉite vrste osobnih interesa). Vrlo je vaţno da prilikom sakupljanja ovih informacija da se dobije dopuštenje od vlasnika a da se mogu koristiti informacije. Naravno nakon dobivenog dopuštenja obavezno je zahvaliti se klijentu, ili mu poţeljeti dobrodošlicu u obitelj (Mullen, Daniels, 2009, p.57-75). TakoĊer ako se ţeli doći do velike mailing liste na brzinu ili je potrebna za odreċenu grupaciju ljudi u odreċenom trenutku za marketinšku kampanju uvijek se mogu kontaktirati mailing brokeri. Mailing brokeri su kompanije koje se bave sakupljanjem informacija o velikom broju ljudi, nudeći odreċene usluge besplatno klijentu, a za uzvrat traţe da im klijent ostavi detaljne podatke o sebi i svojim potrošaĉkim navikama. 21

26 Neke od usluga su online igrice, besplatni mini programi, besplatni forumi, besplatni pretvaraĉi itd. U svakom sluĉaju bitno je da se odabere respektabilna tvrtku koja posjeduje maling liste za podruĉje interesa odreċenog poduzeća (Jenkins, 2009, p.57). Izgradnja mailing liste je dugotrajan proces koji zahtjeva dosta vremena i sredstava te iako ih neki zanemaruju ili proglašuju zastarjelim naĉinom obavještavanja klijenata, još uvijek ĉini relativno jeftin naĉin komuniciranja za postojećim i budućim klijentima Newsletter Newsletter kao finalni proizvod koji doċe do klijenta je vrlo bitno da bude dobro vizualno i tekstualno osmišljen. Bitno je odluĉiti koje boje i dizajn će se koristiti u svom u. Vjerojatnije je da će klijent zastati i pogledati ako mu nešto privuĉe pozornost, nebitno jeli to naslov ili boje i dizajn koji se koristi u u nego obiĉno napisan tekst koji moţda svojim sadrţajem je zanimljiv klijentu. Neka od pitanja koja bi si poduzeća trebali postaviti prilikom sastavljanja Newsletter-a ( ): Koje emocije ili okolnosti pobuċuje odreċeni proizvod kod klijenata? Koje rijeĉi, font, slika i boje izazivaju te emocije? Koji se još mediji koriste prenoseći istu poruku? Koje su prednosti i nedostatci ovog naĉina slanja poruke klijentima? Tekst je najvaţniji dio a i kako je već spomenuto suhoparni ili ĉisti tekst neće postići pozitivan efekt i najvjerojatnije je da će završiti u smeću. Prilikom pisanja treba istaknuti naslove i podnaslove, podijelite tekst u paragrafe, umetnite link prema web stranicama poduzeća ili vezanoj temi za newsletter. Prilikom pisanja teksta potrebno je paziti na vrstu i veliĉinu fonta te da se jasno oznaĉe naslove i podnaslovi koristeći bold i boju pazeći da pri tome ĉitav newsletter bude usklaċen. Ako sluĉajno newsletter treba sadrţavati puno teksta puno bolje bi bilo da se pruţi saţetak informacija, a za opširniji dio postavi link. TakoĊer vrlo efektivno moţe biti umetanje slike ili videa u newsletter, ali treba voditi raĉuna o tome koliko je velika slika i da slika pripada vama. 22

27 Osim svih ovih savjeta kojih se poduzeća trebaju pridrţavati velika većina newslettera se odnosi na promociju samih sebe i na taj naĉin tjeraju klijente a omjer bi trebao biti 25% promocije i 75% nastojanja da se pomogne klijentu. Neki od savjeta za izradu newslettera ( ): Kratki tekst - veliĉine od rijeĉi maksimalno Element vrijednosti - pruţanje neke korisne informacije svojem klijentu Izjave o vrijednostima poduzeća - korištenje kratkih fraza zašto poduzeće pomaţe i kako pomaţe svojim klijentima, npr. na naĉin: ovo će promijeniti vaš ţivot Kalendar aktivnosti korisno je posvetiti dio informacija o budućim aktivnostima npr. za sljedeća 3 mjeseca Potvrda od lidera - ĉitatelji ĉešće brinu o tome tko je nešto rekao nego što je reĉeno Prikazani proizvod bitno je da se ne zaboravi ono zbog ĉega se radi mail, dakle potrebno je opisati prikazani proizvod, postavite link na kojem potencijalni kupac moţe saznati više o proizvodu, te da bi se dala veća vrijednost mailu moţe se dati popust sa kuponom ili popust sljedećih 30 dana Puni kontakt - pruţiti ĉitateljima sve moguće naĉine kontakta sa poduzećem, od adrese, maila, telefona, poslovnica itd. Profesionalni izgled potrebno je paziti da newsletter izgleda profesionalno, ako samo poduzeće ne posjeduje tehniĉke vještine postoje brojni besplatni templat-i ili tvrtke koje se bave izradom newesletter-a 5.3. Banner oglašavanje Banner oglašavanje su linkovi pa klikom na banner oglas otvara se web stranica tvrtke ili nas banner vodi na micro web stranice marketing kampanje za odreċeni proizvod, uslugu ili brend ( ). Provodeći vrijeme na Internetu imamo priliku vidjeti na tisuće dizajna prilagoċenih web bannera. To su pravokutni oglasa na web stranicama koji se razlikuju po izgledu i dizajnu. Bez obzira kako se oni razlikuju svi oni dijele istu funkciju, ako korisnik klikne na njih, pretraţivaĉ ih vodi na stranicu oglašivaĉa. 23

28 Oglašavanje banner oglasima najĉešći je danas oblik oglašavanja na Internetu, te se trenutno u Hrvatskoj najviše investira u taj oblik marketinga. Obiĉno su visoki i tanki (pojavljuju sa strane web stranice), ili kratki i široki (koji se pojavljuju na vrhu ili na dnu web stranice). Pomiĉni banner oglasi lakše privlaĉe pozornost jer se na naki naĉin nameću posjetitelju web stranice. Ovisno o potrebama, mogu se prilagoditi po veliĉini i da li su statiĉni ili animirani. U nastavku ćemo pojasniti vrste banner oglašivaĉa, te na koje naĉine se moţe povećati njihova uĉinkovitost Vrste bannera Tehniĉki gledano, banner se moţe izraditi u sljedećim formatima datoteka ( ): GIF - animirani bitmap ili statiĉni bitmap sadrţaj (nije za fotografije), JPG - samo statiĉni bitmap sadrţaj (za fotografije), Flash - animirani/statiĉni bitmap/vektorski sadrţaj (za sve, mala veliĉina) Flashbanner oglas omogućavaju primjenu najveće doze kreativnost u poruci koja se prenosi posjetiteljima web portala. Izrada flashbanner oglasa zahtjeva poznavanje animiranja sadrţaja te implementacije razliĉitih formata kako bi se dobila efektna marketinška poruka koja privlaĉi oko posjetitelja, te poziva na akciju - jedan jedini klik na flashbanner oglas. Banner oglasi su u poĉetku imali standardizirane veliĉine (npr. 468x60 toĉaka; engl. pixels). Danas postoji niz standardnih i nestandardnih dimenzija banner oglasa. Najpoznatiji formati bannera (marketingstrategija.com, ): FullBanner - Prvi banner na webu davne godine bio je ovog formata (banner moţete vidjeti na slici). Sve manje se koristi jer ga zamjenjuju veći formati bannera MediumRectangle - Sve je popularniji format bannera zbog svoje veliĉine i oblika koji je sliĉan print oglasima, te omogućuje kvalitetno prenošenje reklamne poruke. 24

29 Wide Skyscraper - Popularan oglasni format koji se dobro uklapa u većinu stranica. Najveća prednost mu je ujedno i mana - ne moţe sadrţavati puno teksta. Peel-Away - Banner koji se nalazi u desnom ili lijevom gornjem kutu web stranice, a izgleda kao da se stranica guli. Iznimno je uoĉljiv i uĉinkovit jer posjetitelje zanima što se tamo skriva. Floatingbanner - Banner koji lebdi iznad web stranice nakon što smo je posjetili. Za posjetitelje iznimno iritantan, oglašivaĉima donosi puno posjetitelja na njihove stranice (iako je upitna kvaliteta tih posjeta, jer mnogi sluĉajno kliknu na banner). Rastezljivi banner (Expandable) - Banner koji se proširi kada se mišem prijeċe preko njega. Nenametljivo se povećava oglasna površina i omogućuje gledanje prezentacije ili videa (ukoliko je to predviċeno). Posjetitelj cijelo vrijeme ostaje na stranici, ali stupa u interakciju sa bannerom, ispuni upitnik ili pogleda film. Bilo koji gore navedeni format bannera moţe biti u rastezljivom obliku. Prilikom odabira formata bannera uvijek je dobro imati na umu da je veća oglasna površina uoĉljivija i omogućuje kvalitetnije prenošenje poruke. Od velike vaţnosti je da li se banner nalazi u prvom ekranu na stranici ili se do njega mora scrollati dolje. S obzirom da velika većina web satranica koristi standarnebannere (skoro svi), te manje i , potrebno je poruku prilagoditi svakom od tih formata. Prema tipu oglasa, banner oglašavanje na Internetu dijelimo na sljedeće metode ( marketingstrategija.com, ): Klasiĉni banner oglas - statiĉna ili animirana površina, najĉešći oblik banner oglašavanja, najjeftiniji za izvedbu Pop-up ili pop-under su banner oglasi koji se otvaraju istovremeno kada i web stranicom, ali u nekom posebnom okviru te su meċu korisnicima okarakterizirani kao iritantni, Interstitial oglasi se pojavljuju izmeċu dvije web stranice dok prelazimo s jedne stranice na drugu, Richmedia oglasi su oni koji koriste i animaciju i zvuk i interaktivne elemente (mini online igrica), zahtjevniji su za produkciju, privlaĉe paţnju 25

30 Kod izrade bannera treba se pripaziti na sljedeće: vizualna primjena prema marketing planu, ideja animacije da privlaĉi pozornost, ali da nije previše napadna, efektnost marketinške poruke, dimenzije banner oglasa, veliĉinu banner oglasa, tehnologiju izrade Povećanje uĉinkovitosti oglašavanja putem bannera Ne postoje konkretna pravila za povećanje uĉinkovitosti bannera, kao i kod svih vrsta oglašavanja, na uĉinkovitost oglašavanja putem bannera utjeĉe niz razliĉitih ĉimbenika i nitko ne moţe predvidjeti koliku će naposljetku uĉinkovitost imati. Iako mjerenje i analiza podataka o broju klikova na odreċeni banner ne daje potpuni uvid u uĉinkovitost oglasne kampanje, ipak daje donekle pribliţne podatke o uĉinkovitosti oglasa. Da bi se posjetitelj web stranice uopće zainteresirao da klikne na banner potrebno je najprije potaknuti znatiţelju za proizvod koji se oglašava. Znatiţelja se najbolje potiĉe jasnom porukom na banneru, kao npr. Putovanja do 80% jeftinije. Takav tekst na banneru privući će prvenstveno posjetitelje koje zanimaju putovanja. Dakle bitno je da se banner oglasi stavljaju na stranicama sliĉnog sadrţaja sa oglasima ponajprije samog proizvoda ili usluge, a ne poduzeća, što su mnogobrojna istraţivanja potvrdila (computer.howstuffworks.com, ). Banneri na kojima se nude popusti za kupnju odreċenih proizvoda/usluga, svakako će privući više paţnje posjetitelja od onih koji nude šansu za dobitak u nekoj nagradnoj igri. Ostvarenje popusta je sigurnije od mogućnosti osvajanja neke nagrade. Prije same kampanje oglašavanja putem bannera dobro je odrediti ciljnu skupinu kojoj se ţeli obratiti bannerom. Tek kad se definira ciljna skupina moţe se pristupiti analizi online medija, odnosno web stranica i portala s ciljem izbora onih medija koje ciljna skupina najĉešće posjećuje. Internet portali širokog profila postiţu veću posjećenost od neke specijalizirane web stranice, ali šansa da se zainteresira publika da klikne na odreċeni oglas svakako se povećava na web stranicama koje posjećuje odreċena ciljna skupina. 26

31 5.4. Marketing Internet traţilica - SEM SEM (Search Engine Marketing), u prijevodu Marketing Internet traţilica, je proces dobivanja prometa na svojim web stranicama plaćajući oglase traţilicama. TakoĊer je poznato kao plaćeno pretraţivanje, te CPC (cijena po kliku) ili PPC (plati po kliku), zato što je većina plaćenih oglasa radi na ovom principu. SEM je nastao nakon SEO-a, koji se odnosi na prirodno unaprjeċenje web stranica na pretraţivaĉima, te je većina ljudi danas koristi SEM kraticu za plaćeni oglas (en.wikipedia.org, ). Većina istraţivanja i savjeta se usmjeruje na SEO ali u jednom trenutku velikim tvrtkama ili poĉetnicima je potreban alat SEM-a. TakoĊer nakon 90-ih i poĉetka pojave privih traţilica bilo je pitanje vremena kad će doći na red i plaćeni oglasi. Što su vrlo brzo i poĉele raditi sve traţilice kasnije i društvene mreţe. Traţilice i socijalne mreţe su razvile vrlo sofisticirane kodove koji prate ponašanje, ţelje i pamte veliku koliĉinu generiĉkih podataka. Te na temelju tih podatka serviraju oglase u cilju da ih korisnici klikaju. TakoĊer tu su traţilice razvile savršen sustav koji omogućava provoditeljima marketinških kampanja da odrede toĉno kad će vam se oglas prikazati i na koje podatke će reagirati. Bilo da se radi o kljuĉnoj rijeĉi, frazi ili ponašanju općenito. Postoje brojni alati koji se koriste za SEM ali definitivno najjaĉi, najpopularniji i najefektivniji je GoogleAdWords. One ne samo da daju vrlo jasne podatke tko, kako i gdje klika na oglas već nudi i mogućnost hoće te li se pojavljivati na odreċenim stranicama, mobitelu, na vrhu pretraţivaĉa ili sa strane, a sve se to plaća tek kad netko klikne na oglas. TakoĊer GoogleAnalytics pomaţe da se prati promet web stranice, kako je klijenti pronalaze, u koje vrijeme gledaju stranicu, iz koje zemlje, koje rijeĉi koriste te brojne druge informacije koje mogu biti od kljuĉne vaţnosti da bi poduzeće dobro osmislilo marketinšku kampanju sa SEM-om. Postoje stranice koje imaju posebne ugovore sa traţilicama na naĉin da plaćaju odreċenu proviziju traţilici tek kad kupac kupi odreċeni proizvod. TakoĊer nedavno se pojavio i poseban termin SMM (Social Media Marketing) koji se odnosi na plaćene oglase na socijalnim mreţama, iako imaju sliĉnosti ovaj aspekt oglašavanja u teorijskom djelu ima puno jaĉu moć jer posjeduje puno više informacija o klijentu i puno je lakše odrediti koje vrste oglasa kojoj vrsti klijenata se ţeli plasirati. 27

32 Iako u praksi ova vrsta oglasa ima puno manje na teţini od plaćenih oglasa na traţilicama. O ovome je više spomenuto pod društveni mreţama. Slika 1 ilustrirano prikazuje razliku izmeċu SEM i SEO, dakle SEM odnosno marketing Internet traţilica je proces dobivanja prometa na svojim web stranicama plaćajući oglase traţilicama, dok je SEO,u prijevodu optimizacija web stranica za traţilice, je dio Internet marketinga koji se bavi pozicioniranjem web stranica na traţilicama na kljuĉne rijeĉi koje najviše odgovaraju sadrţaju stranica. Slika 2: Razlika izmeċu SEM I SEO Izvor: blogs.salesforce.com, Sad se postavlja pitanje ĉemu SEM ako je napravljen dobar posao sa SEO-m. Na to pitanje je teško dati odgovor, ali sa tempom kojim se trendovi mijenjaju potrebno je koristiti svaki mogući alat koji vam je na raspolaganju, a SEM moţe biti jako uvjerljiv alat zbog općeg mišljenja da prvi na listi najviše i odgovaraju njihovim upitima. Kod SEM-a dolazi i do etiĉkih pitanja jer se postavlja pitanje koliko je u interesu traţilicama da vama dostavljaju neplaćene informacije od onih koji su njima dosta dobro plaćeni. Tako da danas kod nekih tvrtki kad je upišete nju ili njoj sliĉnu djelatnost pojavljuje se i kao oglas i kao rezultat nekoliko puta (Chaters, 2011, p.98). 28

33 5.5. Društvene mreţe Društvene mreţe (SocialNetwork) su relativno novi fenomen u Internet svijetu. Mogu se definirati kao online zajednica koja dijeli razliĉite interesne sfere, koristeći razliĉite tehnologije putem besplatnih online servisa koji im nude razliĉite vidove komunikacija, najĉešće sa mogućnošću vlastite prezentacije. Prva društven mreţa je Classmates osnovana Iako se prvom pravom društvenom mreţom smatra SixDegrees nastalom 1997, ali se ugasila 2000 godine, osnivaĉ je simboliĉno rekao da je servis propao jer je bio ispred svog vremena i moţda sa tim najavio eru društvenih mreţa. Prošle su dvije godine prije ozbiljnije pojave novog servisa zvanog Friendster koji i danas ima oko 90 milijuna registriranih korisnika. Ubrzo je uslijedio prvi ozbiljniji servis koji se temelji na povezivanju na profesionalnom i poslovnom nivou poznat kao LinkedIn osnovan godine. Nakon njega se pojavio svojevremeno vrlo popularan servis MySpace koji dopušta puno kreativniji i osobniji pristup vlastitom profilu, danas je uglavnom popularan za promociju glazbe, ali uglavnom u SAD-u. Nakon njega se pojavio i danas neosvojivi Facebook. Te prvi ozbiljniji konkurent Facebook-u Twitter, koji je donio sasvim drugaĉiji pristup društvenim mreţama dopuštajući samo kratke objave (post) i linkove. I još vrijedan spomena koji je ove godine pretekao Twitter i postao druga najposjećenija mreţa je GoogleBuzz, iako se ne moţe reći da je previše inovativna društvena mreţa jednostavno je iskoristio priliku i umreţio korisnike svojih prijašnjih usluga (Picaso, Gmail) i bez puno problema u dvije godine zauzeo već spomenuto drugo mjesto po broju korisnika društvenih mreţa ( ). MeĊu ovim društvenim mreţama nisu spomenute brojne društvene mreţe koje su prisutne samo na Azijskom trţištu, posebice na Kineskom. MeĊu top 10 društvenih mreţa ĉak 5 ih je kineskih, ali oni su ograniĉeni samo na svoje matiĉno trţište, ali ništa manje zanimljivi u svijetu marketinga Facebook Facebook div u svijetu socijalnih mreţa je postao nezaobilazan u svijetu marketinga. U vrijeme pisanja ovog diplomskog koristi ga više od milijardu i sto milijuna korisnika ili za usporedbu svaki sedmi stanovnik planeta Zemlje ima korisniĉki raĉun na Facebook-u. 29

34 U Hrvatskoj Facebook koristi svaki ĉetvrti stanovnik, što za ovako malu zemlju znaĉi da se svakog moţe naći na istom. Osnovi pojmovi o Facebooku ( ): News Feed - poĉetna stranica koja se pojavljuje prilikom prijave na stranicu. Tu se nalaze novosti prijatelja, tvrtki, grupa. Timeline - poĉetna stranica profila, nekadašnji Wall -zid na kojem se pojavljuju sve novosti i informacije iz ţivota po datumu objave. Prijatelji - sve osobe koji mogu vidjeti profil i ovisno o tome dali im je ostavljena mogućnost, mogu objavljivati razne poruke, slike i link-ove. Status - ili objava statusa je sve ono što se ĉini odreċenoj osobi vaţno da podjeli i objavi na svom Timelinu te je vidljivo odreċenoj grupi ljudi kako je sam korisnik odredio u Pravilima o privatnosti. Brendovi - iako je zamišljeno kao mreţa za komunikaciju sa prijateljima ili odreċenom grupom ljudi, isto tako se komunicira sa razliĉitim brendovima sa Like-om. Like gumb- vjerojatno najjaĉi alat u rukama jednog korisnika. Pomoću njega korisnici Likeaju slike, tvrtke, prijatelje, objave te praktiĉki sve što se objavljuje na Facebooku. TakoĊer broj like-ova ovisi o neĉijoj popularnosti, bilo to osobe ili proizvoda. Tagging - u prijevodu oznaĉavanje, alat kojim se moţe oznaĉiti neka osobu sa poveznicom na njegov profil u slici, tekstu, objavi, videu i ostalom. Privatnost - na profilu postoji mogućnost sakrivanja odreċenih objava, moţe se odrediti tko moţe vidjeti profil, tko moţe objavljivati na Timeline-u i brojne druge mogućnosti koje štite privatnost korisnika. Facebook aplikacije - postoje brojne aplikacije koje se mogu koristiti samo na Facebook-u, najĉešće su tu upitnici, igre, ali isto tako mogu biti moćan alat koji će privući odreċenu grupu ljudi. TakoĊer ĉesto se moraju dopustiti pristup osnovnim informacija da bi mogli koristiti za odreċenu aplikaciju, a vlasnici iste koriste podatke korisnika da bi mogli više saznati o korisnikovim navikama te mu lakše nametnuti odreċeni proizvod. 30

35 Subscribe - ili u slobodom prijevodu praćenje, je mogućnost da se pratiti odreċena osoba, a da se nije sa njim prijateljski povezano, te se ima pristup samo odreċenim informacijama koje ista osoba dopusti na svom profilu. Mobilni Facebook - je vaţan dio Facebook-a jer sve veći broj ljudi pristupa istom samo putem mobilnog ureċaja, najĉešće je u pitanju SmartPhone. Neke od ĉinjenica o Facebooku ( ): Ţene prosjeĉno objave 21 post mjeseĉno, dok muškarci 6 postova mjeseĉno Svakih 20 minuta se pojavi 2 miliona novih objava (post-ova) Facebook aplikacija je najĉešće skinuta aplikacija na svim smartphonovima 56% svi korisnika su ţene Preko 250 milijuna novih slika je uplodowano na Facebook svaki dan Facebook se procjenjuje na 80 milijardi dolara, 2009 je procijenjen na 4 milijarde dolara Prosjeĉni broj dnevnih korisnika je 600 miliona korisnika Svaki sat je 30.6 miliona novih korisnika Azija ĉini 33% svih korisnika na Facebooku Sam pokretaĉ Mark Zuckenberg kad je poĉeo osnivati samu stranicu nije bio svjestan njenog potencijala i prošlo je dugo vremena prije nego se sama stranica poĉela komercijalizirati. Vjerojatno niti danas se ne zna prava moć Facebooka, jer se na svakodnevnoj bazi uvode nove inovacije, razvijaju proizvodi i usluge te se nastoji svakog korisnika što duţe zadrţati na samim stranicama. Isto tako svake 2 godine Facebook napravi radikalne promjene na svom vizualnom i korisniĉkom suĉelju, te bez obzira na poĉetna negodovanja brojnih korisnika, taj potez im donese još više korisnika i medijske pozornosti. Od poĉetnog Facebook-a do današnje izgleda prošle su brojen izmjene, kad bi se koristio prvi Facebook i današnji imao bi se osjećaj kao da se koriste dvije razliĉite društvene mreţe. Kako je već spomenuto dugo se ĉekalo da komercijalizaciju samog Facebooka, ali danas gotovo da ako poduzeće ne posjeduje stranicu (page) na Facebooku kao da ga nema na Internetu. TakoĊer Facebook je pomogao brojnim malim tvrtkama ili pojedincima da razviju i promoviraju svoj posao. 31

36 Korisni savjeti kako koristiti Facebook za posao (socialmediatoday.com, ): 1. Identificirati svoju publiku Da li se zna tko su kupci? Potrebno je istraţite tko su kupci i koje su njihove navike, saznati što vole i ĉitaju, kako ih se moţe online pridobiti. 2. Kreirati poslovnu stranicu (page) Potrebno je pobrinuti se da stanica izgleda i ima povezanost sa web stanicom poduzeća. TakoĊer treba identificirati kljuĉne rijeĉi (keywords) koje opisuju posao, provjeriti koje kljuĉne rijeĉi koriste i konkurenti poduzeća. Jednom kad ih se identificira koriste se na stranici da bi postojeći i novi korisnici lako pronašli poduzeće, odnosno proizvod. 3. Postavljanje ciljeva Korisno je postaviti dnevne, tjedne i mjeseĉne ciljeve. Promatrati koliko ĉesto i što se objavljuje te zakljuĉiti što je najbolje za objaviti, hoće li to biti ĉlanak, slika, video ili kombinacija svega. 4. Postavljanje liste administratora Ako postojji više zaposlenika koji koriste Facebook dobro ih je ukljuĉiti u ovaj proces. Ukljuĉivanjem većeg broja ljudi će dovesti do toga da će objave biti raznolikije, osobnije i zanimljivije ciljanoj publici. 5. Kreiranje stranice mjesta (placespagese) Ako poduzeće ima više poslovnica znaĉajno je omogućit ljudima da naprave CheckIn na mjestu, što će automatski biti objavljeno na njihovom zidu. 6. Kreiranje kalendara sadrţaja - Najlakši naĉin da se prati sadrţaj na stranice je stvarajući jednostavni kalendar sadrţaja. Sadrţaj se vrlo brzo mijenja na Facebooku, tako da je korisno i prati kad su korisnici najaktivniji na Facebooku, da se moţe biti sigurno da će objave biti viċene, like-ane i dijeljene. 7. Kontaktiranje svoje baze - Dodatnu vrijednost stranici se moţe dati tako što će se dati odreċene popuste ili privilegije korisnicima kao nagradu što vas prate na društvenoj mreţi. 8. Promoviranje Facebook stranice - Ĉesto se zaboravlja na promociju same stranice iako je ista odliĉno napravljena. Treba se dodati Facbook link -u poduzeća. Like gumb na web stranici ili blogu. 9. Praćenje uspjeha - Sve Facebook poslovne stranice su opremljene sa analitiĉkim aplikacijama zvanim FacebookInsighite koji dau uvid koliko korisnici sudjeluju i u uspjeh objava. Posebno je potrebno obratiti pozornost na LifetimeLikes i Lifetime total Subscrition koji govori dali raste ili opada broj korisnika. 32

37 Iako je ovo samo mali prikaz Facebook-a i njegovih mogućnosti, njegove mogućnosti su velike i svaka imalo ozbiljnija tvrtka ne moţe i ne smije zanemarivati mogućnosti promocije na Facebook-u Video oglašavanje Video oglašavanje je svaki oglas koji se emitira u video obliku. Njegova specifiĉnost je što pruţa korisniku zvuk okoline i emocije, ima mogućnost ispriĉati priĉu gledatelju i povezati se sa njim na emocionalnom nivou. Danas su brojne verzije video oglasa, neke od njih se svjesno ili nesvjesno prate. Iako je u poĉetku bilo vrlo teško prisiliti ljude da gledaju video oglase, oni su našli put do većeg broja gledatelja. Neki od vrsta video oglasa ( ): 1) Instream video oglasi su glavni tip video oglašavanja. Svi video oglasi su pušteni tokom glavnog video zapisa koji se i gleda. Ovaj tip se dijeli na linearne i nelinearne oglase. Linearni video oglasi ĉesto ih se zove pre-, mid- i post- roll oglasi. Kljuĉ ovog oglasa je da zauzima ĉitav video prostor tokom prikazivanja. Mogu biti i interaktivni, tj. da se da mogućnost izbora gledatelju. A linearni su zato što se pokreću sekvencijalno u liniji videa. Nelinearni video oglasi su prikriveni i neprekriveni video oglasi koji se ĉesto pojavljuju u formi bannera istovremeno dok se prikazuje originalni film. Pritiskom na oglas ĉesto se prekida originalni video sadrţaj i otvara se stranica proizvoda koji se i oglašava. 2) Companion ad (Popratni oglas ) oglas se pojavljuje dok korisnik gleda odreċeni video, i na temelju tog videa mu se servira oglas. Bitna razlika ovog videa je što se ne pojavljuje u istom prozoru gdje i video već sa strane. 3) Inbanner video oglas ili video u standardnoj banner veliĉini moţe imati brojne funkcije ali najĉešća funkcija mu je da kad se preċe mišem preko oglasa otvara se veliki prozor koji nudi korisniku da pregleda oglasnik, te mu daje više informacija o samom oglasu. 4) Inpage video oglas ili jednostavno prevedeno video oglas unutar stranice, su oglasi koji se pojavljuju prilikom otvaranja stranice te se najĉešće automatski pokreću. 5) Intext video oglasi video oglasi unutar teksta, kad se mišem preċe preko ovakvog oglas iskaĉe manji prozor sa video oglasom, ovaj tip oglas nije ĉest u upotrebi. 33

38 6) Sponsorship Graphics je video oglas koji se nalazi izvan prostora samog video prozora, te se moţe pojavljivati tokom ĉitavog prikazivanja ili samo u odreċenim intervalima. 7) In Game video oglasi su oglasi koji se pojavljuju prilikom igranja igrica, mogu se pojavljivati na poĉetku ili prilikom prelaska nivoa same igrice. Ovaj tip oglas je vrlo ĉest i moglo bi se reći da ne postoji besplatna igrica koja nema ovaj tip oglasa. Puno je za i protiv za odreċenu vrstu video oglasa ali je bitno da se svaki oglašivaĉ naċe u odreċenoj vrsti oglasa koja će doprijeti od ţeljene publike. Od svih video oglasa koji se pojavljuju danas na Internet trţištu moţda je najvaţnije spomenuti YouTube kao vodeći video portal sa više od 4 milijarde pregleda dnevno. Mjeseĉno je više od jedne milijarde jedinstvenih posjetitelja i 100 milijuna posjetitelja koji su aktivni, što znaĉe da ne samo pregledavaju video sadrţaj nego ga stvaraju, dijele i komentiraju. I danas YouTube ima više od milijun oglašivaĉa putem GoogleAdWords-a. Sam YouTube da će se u budućnosti 90% Internet prometa odvijati putem videa. Tako da se u svijetu video oglasa YouTube ne moţe i ne smije zaobići kao najvaţniji instrument u video oglašavanju Blog Etimologija termina blog je krenula 1990-e web journal, web log, weblog, weeblogs, blog. Blog je izdvojena forma od drugih web stranica u svoj dinamiĉnosti, obrnutom kronološkom prikazu i dominantom korištenju prve osobe. Dok termin blogger se odnosi na osobu koja piše blog nasuprot onih koji ga ĉitaju (en.wikipedia.org, ). Iako postoje brojne vrste (audio blog, foto blogovi, osobni blog) ipak su tri najvaţnije podjele blogova (Varagić, 2013, p.9): Spamblogovi ĉesto poznati kao i Splog ili Blam. To je vrsta bloga koji se uglavnom bavi generiranjem velikog broj linkova ka razliĉitim stranicama te nudi loše napisane ili kopirane tekstove. Glavna svrha ovakvog bloga je zarada. Pretpostavlja se da je svaki peti spamblog. Tematski blogovi koje pojedinci pišu jer su upoznati sa pojedinim podruĉjem, dijele svoja iskustva, doţivljaje, hobije. Ponekad je se i ova vrsta bloga koristi za zaradu ali pruţaju puno detaljnih informacija. 34

39 Korporativni blog je blog koji pišu tvrtke bez obzira na veliĉinu da obavijeste svoje potrošaĉe, kupce ili klijente o novim proizvodima i uslugama. Korporativni blog je postao danas relativno jeftin naĉin oglašavanja ali se mora vrlo paţljivo voditi raĉuna na koji naĉin se blog vodi i tko ga vodi. On ne samo da obavještava kupce o novim proizvodima i uslugama nego i ĉesto dijeli savjeti, daje primjere, komunicira sa potrošaĉima i stvara prisniji odnos, gradi se povjerenje i osnaţivanje poslovnih veza. Sve ovo vodi do povećanja prodaje, novih poslovnih mogućnosti i partnerstva i najvaţnije do prodajnih kontakta. Velika prednost bloga je što je to vrlo jednostavan Internet alat za upotrebu i kreiranje sadrţaja. TakoĊer vrlo vaţna, ako ne ponekad i najvaţnija, ĉinjenica kod bloga je što web pretraţivaĉi preferiraju kvalitetne blogove. To znaĉi da ako se tekst kvalitetno piše i koriste se smislene kljuĉne rijeĉi pomaţe se matiĉnoj stranici na osobnom SEO-u. Neki od najpoznatijih blogova su osobni blogovi pjevaĉa poput LadyGage koja radi savršen marketing prema svojoj publici, ili Starbucks koji je razvio poseban odnos sa svojim potrošaĉima nudeći im mogućnost da daju nove ideje i prijedloge za nove proizvode, a do sad su ih skupili , ili Disnyland koji je svoj blog više posvetio djeci, ali i roditeljima koji se mogu osjećati sigurno dok im djeca ĉitaju njihov blog. Zbog svega navedenog blog je danas neizostavni dio online oglašavanja i marketinga, te se prema njemu treba odnositi kao ravnopravnom instrumentu ako ne i nadmoćnom nasuprot vlastite web stranice poduzeća Mobilni internet i mobilne aplikacije Imati uspješnu tvrtku sa uspješnom i posjećenom web stranicom, a da nije optimizirana za mobitele (smarthphone) i tablete je gotovo nezamislivo u današnje vrijeme. Trenutno nešto manje od 15% Internet prometa se odvija na mobitelima i tabletima, a ova godina bi trebala biti i prekretnica u koristi mobilnog Interneta koji će zauzeti 25% Internet prometa godine u svijetu je bilo više od 5 milijardi korisnika od toga 1.3 milijardi je koristila pametne telefone. Iako mobitel još neće dugo zauzeti prvo mjesto po Internet prometu po Morgan Stanly (2011) do poĉetka 2014 broj korisnika mobilnog Interneta će zauzeti prvo mjesto. 35

40 Internet korisnici (MM) Grafikon 3: Mobilni vs desktop korisnicima Interneta Mobilni Internet korisnici Desktop Internet korisnici Izvor: Većina tvrtki posebice srednjih i manjih neće biti u mogućnosti razviti vlastite web aplikacije, ali je zato jako vaţno da optimiziraju svoju web stranicu za mobilni Internet jer većina korisnika će ignorirati web stranice koje se teško uĉitavaju i nisu pregledne na manjim zaslonima. Mobilnu aplikaciju bi mogli definirati kao software koji se pokreće na pametnom mobitelu i tabletu, a dizajnirane su da bi zabavile, educirale ili pomogle potrošaĉima u njihovom svakodnevnom ţivotu. Danas je moguće skinuti više od ISO aplikacija ili Android aplikacija, od ĉega je 89% besplatnih aplikacija. Aplikacije bi mogli podijeliti u nekoliko kategorija ( ): besplatne aplikacije web stranica (Facebook, Dnevnik.hr, YouTube) besplatne usluţne aplikacije - aplikacije koje pruţaju neku uslugu/igru besplatno, ali najĉešće za uzvrat ste prisiljeni gledati oglase ili same aplikacije mogu biti od nekog proizvoċaĉa i nemaju napadne oglase ali sami su oglas (Nike-aplikacija za vjeţbu) aplikacije koje se plaćaju - mogu biti usluţne aplikacije, ali najĉešće su to igrice Mobilne aplikacije mogle bi se podijeliti u brojne kategorije, iako ih ĉesto dijele u besplatne i aplikacije koje se plaćaju ja sam smatrala da postoji velika razlika u besplatnim aplikacijama. TakoĊer osim komercijalne podjele postoje desetci podjela. 36

41 5.9. Portali grupne kupovine Iako je relativno nov proizvod danas je neizostavan dio Internet oglašavanja. Dalo bi se naslutiti da je grupna kupovina tek jedan u nizu E-trgovina, ali je ona u suštini oglas koju vlasnik plaća u popustu i postotku. E-trgovina je promijenila prirodu ponuċenih vrijednosti koju sad tvrtke nude svojim potrošaĉima. Pojava društvenih mreţa je dovelo do nastajanja novih E-poslovnih modela. Platforme E-trgovine grupne kupovine ili poznate kao dnevne ponude predstavljaju kupovnu moć koja individualcima omogućuje dnevne popuste na lokalne proizvode, usluge i doţivljaje. Ovi popusti se distribuiraju putem a i vlastitih web portala kao što su Groupon ili u hrvatskoj Koletiva, CrnoJaje koji su se nametnuli kao trţišne voċe. Da bi se stvorila kritiĉna masa, od potrošaĉa se traţi da se ponašaju kao marketinški virus informirajući druge ljude koji bi mogli biti zainteresirani za proizvode koristeći razliĉite društvene medije ( ). Prvi portal grupne kupovine se pojavio krajem 2008 u SAD-a poznat kao Groupon, djelujući u 48 zemalja od koji je u 37 zauzima prvu poziciju u ovom trţišnom segmentu. Nije prošlo dugo vremena od pojave i prvih portala grupne kupovine u Hrvatskoj, 2010 je zapoĉeo sa radom Kolektiva, zanimljivo je spomenuti da je to ujedinio jedan od prvih portala grupne kupovine osnovan u Europi, te nakon njega KupiMe. Danas u Hrvatskoj djeluju brojni portali grupne kupovine, koji su većinom kopije Groupona, ali ih je malo uistinu i uspješno, osim već spomenutih portala neki od najjaĉih na Hrvatskom trţištu su splitski Megapopust i nedavno osnovano CrnoJaje koje koristi i TV oglašavanje matiĉen kuće. Kako je već navedeno najveća korist za tvrtke je u samom oglasu, a ne u direktnoj zaradi od velike koliĉine kupaca. Same tvrtke bile one veće ili manje su najĉešće u gubitku, te je vrlo teško mjerljivo kolika je dobit od samog oglasa. Osim što tvrtka najĉešće daje popust od 50% i više na sam proizvod ili uslugu, primorana je dati ponekad i do 50% od zarade samom portalu. Ako se tvrtke odluĉe na oglašavanje putem ovog modela moraju vrlo mudro odabrati portal te dobiti toĉne podatke o posjećenosti njihove stranice. Nakon osnivanja prvih portala grupne kupovine oni su postizali nezamisliv mjeseĉni rast, te se postavlja pitanje koliki je prostor za rast takvih tvrtki i do koje mjere. 37

42 Neke od mjera koje bi tvrtke mogle same primijeniti bez samih portala: ponuditi direktno 50% popusta svojim postojećim kupcima ali i novim izbjegavati uĉestalo prodavati usluge putem portala grupne kupovine jer bi se kupci mogli odluĉiti na ĉekanje popusta uloţiti planirani novac na vlastito Internet oglašavanje ili stvaranje/poboljšavanje vlastite web stranice 38

43 6. PREDNOSTI I NEDOSTATCI OGLAŠAVANJA NA INTERNETU Internet u marketinškoj komunikaciji moţemo razmatrati kao medij, oblik komunikacije ili prodaje. Za Internet se ne moţe reći da je samo novi medij, jer je on potpuno nova paradigma marketinga u kojoj potrošaĉ postaje kreator ponude i od samog poĉetka usmjerava obiljeţja onoga što će kupiti ( ). Prednosti Interneta kao oglasnog medija su mnogobrojne. Neke od najvaţnijih prednosti Interneta pred drugim oglasnim medijima su sljedeće: Dostupnost i djelotvornost Ciljano trţište Interaktivnost Mjerljiva uĉinkovitost Cijena Brza i jednostavna izmjena sadrţaja Oglašavanje na Internetu donosi prednost poduzeću jer omogućuje 24-satnu dostupnost informacija na bilo kojem mjestu, korisnici su identificirani i ciljno usmjereni, a komunikacija s potrošaĉima temelji se na ravnopravnom odnosu i naĉelima uzajamnosti. Internet se razlikuje od ostalih medija, jer prvi korak izlaganja ovom mediju dolazi od potrošaĉa koji aktivno traţi informacije koje ga zanimaju. Dvosmjernost koju omogućuje Internet znaĉajna je radi kreiranja veze s potrošaĉima, razmjene informacija, online kupovine i prilagoċavanja ponude sukladno potrebama i ţeljama korisnika. Širenje informacija vaţna je funkcija oglašavanja putem Interneta, a troškovi oglašavanja znatno su niţi odoglašavanja putem tradicionalnih medija. Internet je ponekad najjednostavnija i jedina mogućnost oglašavanja za mala poduzeća koja nisu u mogućnosti izdvojiti znaĉajnija sredstva za marketing. Posebna pogodnost koju nudi Internet, odnosi se na mogućnost povezivanja vlastite stranice (putem bannera) sa drugim web stranicama. Velika poduzeća kreiraju web stranice s ciljem pojaĉanja vlastitog imidţa. Web stranice nude mogućnost pruţanja informacija, odgovaranja na zahtjeve, biljeţenje prigovora i pohvala, što predstavlja dodatnu uslugu koju potrošaĉi sve više cijene. 39

44 Ukoliko se provuĉe neka greška u reklami u novinama, gotovo da nema mogućnosti za ispravak jer je cijeli sadrţaj već distribuiran i ispravke stvaraju dodatne troškove. Oglašavanje preko Interneta omogućava trenutni ispravak, dok je reklamu vidjelo samo nekoliko ljudi moţe se zamijeniti banner ili korigirati tekst oglasa koji se plasira na nekom Internet pretraţivaĉu ili web stranici. Oglašavanje preko Interneta ima niz prednosti, no postoje i neki nedostatci. Na primjer nedostatak slanja putem a je pretrpanost primatelja porukama sliĉnog sadrţaja koje tada isti moţe poĉeti smatrati bezvrijednima i uznemirujućima te ih briše i bez ĉitanja. Nedostatak oglašavanja na Internetu su i prikupljanje potrebnih adresa potencijalnih kupaca te poticanja zanimanja za posjećivanje Internet stranica koje sadrţe oglasne sadrţaje. Iako se u Hrvatskoj već velik broj graċana svakodnevno koristi Internetom, prema istraţivanju 64% graċana je online, što nije loše no ipak to znaĉi da je kod nas još uvijek ograniĉena upotreba raĉunala i Interneta i da ima dosta prostora za napredak ( ). Nedostatak google oglasa je da se njih gleda manje nego kad korisnik sam postavi upit na traţilici, neke korisnike ti oglasi i nerviraju, posebice ako nisu dobro uklopljeni u neku web stranicu, ako su napadni ili ih je previše. Mana ovog naĉina oglašavanja je i što kad se potroši budţet na google oglas, on se više ne pojavljuje. Stoga je potrebno paţljivo odrediti cijenu jer ako je cijena premala poduzeće se nalazite nisko na popisu, a to znaĉi i manji broj klikova Internet trgovina Internet trgovina (e-commerce, elektroniĉka trgovina), kao sastavni dio elektroniĉkog poslovanja (e-business), omogućuje Internet posjetitelju, odnosno potencijalnom kupcu) naruĉivanje proizvoda putem Interneta. Trgovina putem Interneta se smatra najprofitabilnijim oblikom trgovine zbog jednostavnosti i niskih troškova. Kupovanje je moguće u bilo koje doba dana ili noći, ne postoji ograniĉenje samo na kupce iz bliţe okolice, ne plaća se zakup poslovnog prostora i sl. Bilo gdje se poduzeće nalazilo, stavljajući svoj proizvod na Internet omogućuju ostalim korisnicima Interneta da vide odreċeni proizvod i ako su tisućama kilometara daleko, dok uspostavljanje klasiĉnog maloprodajnog lanca zahtijeva velika ulaganja u infrastrukturu, prostor, zaposlenike, opremu i ostalo. 40

45 To su ogromna ulaganja ako se ţeli prodavati na velikom podruĉju (kao što je na primjer, cijela drţava). Organiziranje Internet maloprodaje bitno je jeftinije, obzirom da sve fiziĉke trgovine zamjenjuje jedna Internet stranica ( ). Interneta trgovina je u ekonomski razvijenijim zemljama odavno široko zastupljena, gdje većina poduzeća prodaju vrše putem interneta i na taj naĉin plasiraju robu široj regiji, pa i cijelom svijetu. Internet trgovine kod nas u posljednje vrijeme dobivaju na popularnosti nevjerojatnom brzinom (moţda i zbog ĉinjenice da do prije par godina nije bila toliko zastupljena na našim prostorima). Napokon se i kod nas stvara svijest o vaţnosti prodaje preko Interneta kako za prodavaĉa tako i za kupce jer ( ): radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini ne zahtjeva mnogo zaposlenih radnika preko Internet prodaje poduzeće svoje proizvode prodaje širom zemlje, odnosno širi trţište uz vrlo mala ulaganja kupci iz manje urbanih sredina imaju mogućnost da naruĉe ţeljene proizvode koji će im biti isporuĉeni na kućnu adresu bez da moraju fiziĉki otputovati u veći grad da kupe ţeljene proizvode kupci iz većih gradova imaju mogućnost da obave kupnju proizvoda od kuće, a vrijeme koje bi potrošili u potrazi za ţeljenim proizvodom potroše na neke druge, vaţnije stvari u ţivotu Nedostaci su što unatoĉ osobnom pristupu ne postoji osobni kontakt, većina softverskih rješenja nije dosegla tu razinu prepoznavanja reakcija kupaca zbog ĉega je u prednosti prodavaĉ usluga u tradicionalnoj trgovini koji moţe prepoznati koje proizvode ponuditi odreċenom kupcu i kako se nositi s kritikama i pohvalama. Ĉak 63 posto graċana Hrvatske koristi Internet, a njih 17 posto kupuje online barem nekoliko puta godišnje. Iako zaostajemo za europskim prosjekom, online trgovina u Hrvatskoj je sve raširenija. Struĉnjaci kaţu kako je ona budućnost i oĉekuje se njen daljnji rast. 41

46 PredviĊanja kaţu da će uskoro 27% Hrvata kupovati na Internet iako je u Hrvatskoj još uvijek prisutan neopravdan strah od online kupovine ( ) Prema istraţivanju najveće agencije za online istraţivanja Gemius, u suradnji s tvrtkom Allianz Direct, polovica Hrvata razbila je strah od kupovine putem Interneta i prepoznala takvu vrstu trgovine vremenski manje zahtjevnom i povoljnijom. Još uvijek je 50% Hrvata sumnjiĉavo prema online kupovini unatoĉ vrhunskim i najsuvremenijim sigurnosnim tehnologijama i standardima ( ) Ciljano oglašavanje Ciljano oglašavanje na Internetu je marketinški alat svake napredne i iskusne tvrtke koja zna kako doći do novih potencijalnih klijenata i kupaca. To je moćan alat Internet oglašavanja jer poduzeća imaju mogućnost odrediti kome, kada i gdje ţele da se njihov oglasi prikazuje, na primjer osobama odreċenog spola (muško, ţensko), ciljano odreċenoj dobnoj skupini (od godina). Ciljanim oglašavanjem poduzeća ciljano oglašavaju u nekojoj drţavi, ili u bilo kojoj ţupaniji unutar te drţave. Oglašavanje putem Interneta je profitabilno i za mala poduzeća jer se njime putem ciljanog oglašavanja nudi i oglašavanje po odreċenim gradovima po njihovim ţeljama, time imaju mogućnost već sa malim marketinškim budţetima uĉvrstiti se na vodećim portalima na njihovom trţištu bez velikih troškova naspram bilo kojih drugih medija. Velika prednost online oglašavanja je i u tome što poduzeća sama odreċuju kada i kako ţele platiti za marketinšku kampanju. Imaju mogućnost plaćanja tek kada potencijalna zainteresirana osoba koja je vidjela vaša oglas i iskaţe interes na taj naĉin što će kliknuti na oglas i biti preusmjeren na web stranicu poduzeća kako bih mogla saznati više o vašim proizvodima, uslugama, tvrtki ili ĉak kupit nešto putem Internet trgovine. U ovom sluĉaju plaćaju samo onda kada vam se proslijedit zainteresirana osoba klikom na vaš oglas. Druga metoda plaćanja malo manje popularna iako i jeftinija je plaćanje po prikazu vašeg oglasa, znaĉi plaćate svaki puta kada se vaš oglas prikaţe na nekoj web lokaciji odreċenom posjetitelju ( ). 42

47 Odrediti ciljnu skupinu i njihove navike korištenja medija je vrlo vaţan dio medijske strategije jer nije vaţno što se ţelite prezentirati ako se to ne prezentira pravoj grupi ljudi, zato je od velike vaţnosti za oglašavanje da poduzeće zna kome se obraća, a u tome im pomaţe istraţivanje trţišta. Ciljne skupine ograniĉavaju proizvode i usluge koji će se bolje prodavati pa istraţivanja pokazuju da korisnici Interneta najĉešće kupuju raĉunala i opremu, rezerviraju putovanja, zabavljaju se, daruju drage osobe i kupuju cvijeće te u manjem broju nabavljaju odjeću, hranu i piće ( ) Oglašavanje na Internetu u Republici Hrvatskoj Hrvatsko trţište oglašavanja je u padu, no negativni trend zaobišao je online oglašavanje, na kojima su budţeti porasli i Internet je u odnosu na rastao 13%, a pretpostavka je da Internet u ukupnom oglašavanju danas predstavlja oko 8 do 9 posto od ukupnog trţišta oglašavanja. ( ) Iako podaci za godinu još nisu dostupni, sudeći po podaci za godinu prije pretpostavlja se da će se pokazati kako će Internet nastaviti rasti kao medij i komunikacijski kanal. Rast će se nastaviti iz više razloga, ali najvaţniji je da ciljane skupine, a pogotovo mlade, provode jednako, ako ne i više vremena na Internetu nego što konzumiraju bilo koje druge medije. Kada je u pitanju širenje Interneta, Hrvatska je u regiji jugoistoĉne Europe jedna od razvijenijih zemalja. Internetsko oglašavanje u Hrvatskoj znaĉajno napreduje i inozemno je orijentirano zbog turistiĉkog sektora koji oglašava na Internetu. Naime, Internet je kljuĉan medij prilikom odabira turistiĉkih destinacija, a kako je nama turizam jedna od najvaţnijih gospodarskih grana, onda je logiĉno da tvrtke i turistiĉke zajednice iz toga sektora oglašavaju na trţištima iz kojih u Hrvatsku dolazi najveći broj turista (Mrndţe, 2013). Tek svaka peta tvrtka kod nas koristi Internet za poboljšanje prodaje proizvoda i usluga. Prema prikupljenim podacima, 90 posto malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj ima pristup Internetu, a više od 50% njih ima vlastitu web stranicu, dok se taj udio penje na ĉak 99% kad je rijeĉ o tvrtkama s više od deset zaposlenih ( 43

48 Unatoĉ velikom postotku tvrtki s pristupom Internetu koje se njime najĉešće koriste za komunikaciju s poslovnim partnerima i kupcima te za e-bankarstvo, svega 20% njih koristi Internet kao alat za poboljšanje prodaje svojih proizvoda i usluga. Unatoĉ visokoj razini pristupa korisnika tj. potencijalnih kupaca na Internetu (66%), broj kupnji obavljenih putem Interneta je relativno nizak. Prema podacima Eurostata, svega 16% korisnika Interneta obavilo je kupnju putem Interneta, dok je taj broj dvostruko veći u Sloveniji (30%), a u Njemaĉkoj iznosi ĉak 65%. Prema podacima iz istraţivanja, jedan od razloga malog broja online kupaca je izmeċu ostalog i slaba lokalna ponuda e-trgovina. Zbog brojnih prednosti Internet trgovine i poslovanja preko Interneta općenito, kao što je veći doseg trţišta, smanjenje troškova, povećanje poslovne uĉinkovitosti i uklanjanje zapreka u geografskoj razmjeni, ne ĉudi podatak da ĉak 30% ispitanika koji trenutno nemaju internetsku stranicu namjeravaju istu izraditi naredne dvije godine. TakoĊer, Internet je meċu hrvatskim tvrtkama prepoznat kao izvrstan kanal za izvoz. Naime, 30% ispitanika predstavlja svoje proizvode i usluge u inozemstvu, od ĉega ĉak 80% smatra da im Internet pomaţe u promociji proizvoda i usluga. Istovremeno, samo 13% ispitanika potvrdilo je da je imalo trening vezan za online marketing kako bi unaprijedili potrebna znanja i vještine za promoviranje vlastitih proizvoda i usluga putem Interneta ( ). U Hrvatskoj je rašireno oglašavanje preko newslettersa, banner oglašavanje te oglašavanje na googleu, a u posljednje dvije godine raste i oglašavanje na društvenim mreţama. U zadnje vrijeme banner oglašavanje usporava rast, ali je pretpostavka da s povećanjem na google i oglašavanju na društvenim mreţama ukupni udjeli za oglašavanje na Internetu i dalje rastu, ni i dalje zaostajemo u svjetskim trendovima Internet oglašavanja. Mobilno oglašavanje je u usponu, ali su iznosi još uvijek mali. Ako pratimo trendove razvijenijih trţišta, onda kod nas tek poĉinje rasti, ali se javlja problem konzervativnog trţišta koji imamo i kod online oglašavanja, pa rast vjerojatno neće biti onakav kakav imaju razvijena trţišta. 44

49 7. ANALIZA ISTRAŢIVANJA PONAŠANJA KORISNIKA INTERNETA PREMA OPĆENITO OGLASIMA I OGLASIMA HT NA INTERNETU U svrhu izrade ovog diplomskog rada, odnosno kako bi se ispunila njegova svrha i cilj, provedeno je istraţivanje ponašanja korisnika Interneta. U ovom sluĉaju korisnici su svih dobnih skupina, iako krajnjom analizom većina ispitanika je mlaċa dobna skupina do 26 godina. U ovom radu provedena je kvantitativna vrsta istraţivanja, metodom ispitivanja, toĉnije dopisnog ispitivanja kojim se pomoću google alata za obrasce (ankete) pod okriljem usluge Google Dokumenti (GoogleDocs) komunicira s ispitanicima. Anketiranje je provedeno slanjem poveznice (linka) za ispunjavanje ankete putem a te putem facebook profila. Anketiranje korisnika najbolji je naĉin da se stekne uvid u njihove znaĉajke, strukturu, poticaje, navike i zapaţanja što moţe sluţiti kao putokaz za poduzimanje akcija koje će Internet oglašivaĉi koristiti za promoviranje proizvoda i usluga na korisniku lako dostupan, zanimljiv i privlaĉan naĉin. U narednoj cjelini ćemo govoriti o naĉinu na koji je provedeno anketno ispitivanje Internet korisnika, te analizirati provedeno istraţivanje, mišljenja i zapaţanja ispitanika o razliĉitim metodama Internet oglašavanja te o HT-u na Internetu i prijedlogu za poboljšanje i bolju uĉinkovitost metoda oglašavanja Provedba ankete primjenom GoogleDocs Kao što je već reĉeno anketiranje je provedeno pomoću Google alata za obrasce, odnosno Google Dokumenta (GoogleDocs). GoogleDocsje jedna od mnogobrojnih usluga koje Google nudi. Pomoću GoogleDocsa mogu se ureċivati razliĉiti tipovi datoteke i to oni koje bi se moglo svesti pod zajedniĉki nazivnik uredskih paketa. Tako se moţe reći da GoogleDocs predstavlja dobru alternativu uredskim paketima kao što su OpenOffice.org ili Microsoft Office. Prednost GoogleDocsa je što njegovi programi ne zahtijevaju instalaciju te je moguć rad s bilo kojeg raĉunala koje ima vezu na Internet i odgovarajući web preglednik (GoogleDocs: Systemrequirements). 45

50 GoogleDocs sastoji se od slijedećih programa: GoogleDocuments - program za obradu teksta GoogleSpreadsheets - tabliĉni kalkulator GooglePresentations - program za izradu prezentacija GoogleDrawings - program za crtanje U ovom djelu pokazat ćemo kako je moguće upotrijebiti GoogleDocs da bi se kreirala jednostavna anketa, on-line upitnik ili obrazac za prikupljanje podataka. Obrasci izraċeni pomoću GoogleDocsa omogućuju brz i jednostavan naĉin kreiranja obrasca za prikupljanje podataka (sistemac.srce.unizg.hr, ). Osnovni preduvjet za upotrebu GoogleDocsa je Google korisniĉki raĉun. Ako nemate Google korisniĉki raĉun trebate ga prvo otvoriti na GoogleAccounts: CreateanAccount. Ukoliko već koristite neku drugu Googleovu uslugu, npr. Gmail, moţete iskoristiti postojeći korisniĉki raĉun za pristup GoogleDocs usluzi. Dakle na poĉetnoj stranici Googla iz izbornika odaberemo Dokumenti, zatim se otvara stranica gdje treba izvršiti prijavu. Slika 3: Anketa: Google-Dokumenti Izvor: izradila autorica 46

51 Slika 4: Anketa: Otvaranje Dokumenti Izvor: izradila autorica Nakon uspješne prijave otvorit će se poĉetna stranica Google Disk gdje su vidljivi svi postojeći dokumenti, a moţe se poĉeti i s izradom novog tako da kliknemo na gumb IZRADITI. Bit će ponuċen odabir obrade tekst dokumenta, izrada prezentacije, proraĉunskih tablica, no za izradu ankete odaberemo Obrazac. Njime moţemo izraditi ţeljenu anketu, uĉiniti ju dostupnom na Internetu, automatski spremati prikupljene podatke u jednu proraĉunsku tablicu iz koje se stvara prezentacija podataka za analizu. Obrazac nam daje sve što nam je potrebno za provoċenje online ankete. Slika 5: Anketa: Prikaz i izbornik Google Dokumenata Izvor: izradila autorica 47

52 Odabirom izrade novog obrasca otvorit će se prozor s odabirom naslova i teme, nakon što to potvrdimo otvara se novi prozor u kojem se kreće s izradom ankete, odnosno stvaranjem prvog pitanja. Osim što je moguće obrascu dati naslov moguće je i dodati opis koji će biti vidljiv osobama koje ispunjavaju anketu. Obrazac se popunjava dodavanjem pitanja, to ĉinimo tako da kliknemo na Dodaj stavku (Additem). Svakom pitanju daje se naslov (Question title) i tekst pomoći za odgovaranje (HelpText), zatim odabiremo jedan od 7 tipova pitanja, a kvaĉicom odreċujemo dali je pitanje obavezno. Slika 6: Anketa: Izrada pitanja Izvor: izradila autorica Moguće je odabrati jednu od sljedećih vrsta pitanja: Tekst (Text ) - pitanje na koje je moguće dati kratak tekstualni odgovor Tekst ĉlanka (Paragraphtext) - pitanje na koje je moguće dati duţi tekstualni odgovor Višestruki izbor (Multiplechoice) - pitanje kod kojeg je moguće odabrati samo jednu od ponuċenih vrijednosti kao odgovor. Moguće je dodati i odgovor "Ostalo" (Other) u koje onda korisnik moţe sam upisati ţeljenu vrijednost. Ukoliko imate obrazac na više stranica kod ovog tipa pitanje moţete definirati i skok na odreċenu stranicu ovisno o odabranom odgovoru 48

53 Potvrdni okviri (Checkboxes) - pitanje kod kojeg je moguće odabrati više ponuċenih vrijednosti kao odgovor. Moguće je dodati i odgovor "Ostalo" (Other) u koje onda korisnik moţe sam upisati ţeljenu vrijednost Odaberi s popisa (Choosefrom a list) - pitanje kod kojeg se odgovor odabire iz padajućeg izbornika izmeċu ponuċenih vrijednosti Mjerilo (Scale) - pitanje kod kojeg je moguće odabrati jednu od vrijednosti iz unaprijed definiranog raspona s time da gornja i donja granica mogu imati nazive Rešetka (Grid) - pitanje kod kojeg se odgovori biraju unutar mreţe u kojoj su postavljene vrijednosti (sistemac.srce.unizg.hr, ) Ako izraċujemo više stranica ankete, razdvojenih prijelomom, imamo mogućnost i automatskog preskakanja nekih pitanja, ovisno o odgovoru ispitanika. Uz svako pitanje s desne strane imamo dostupne alate: UreĊivanje, Udvostruĉi i Izbriši. Slika 7: Anketa primjer pitanja Izvor: Izradio autor Obrazac odnosno anketa koja se daje na popunjavanje kasnije se moţe vidjeti unutar GoogleDocs Dokumenata. Svi podatci koji se anketom prikupe spremaju se u jednu proraĉunsku tablicu. Na taj se naĉin imaju spremni podaci odmah spremni za daljnju ili izvoz u neki program u kojem će se raditi daljnja obrada. U gornjem redu proraĉunske tablice nalaze se sva anketna pitanja, a ispod su odgovori svih ispitanika 49

54 Slika 8: Anketa Proraĉunska tablica Izvor: Izradio autor Pomoću izbornika Forms, unutar GoogleSpreadsheetsa, moţete odabrati jednu od sljedećih opcija za rad s otvorenim obrascem: UreĊivanje obrasca (Editform) - ureċivanje obrasca Pošalji obrazac (Sendform) - slanje obrasca i linka na obrazac putem a PrijeĊi na aktivni obrazac (Go to live form) - otvaranje obrasca u novom prozoru Ugradi obrazac u web stranicu (Embedformin a webpage) - dobivanje koda za ukljuĉivanje obrasca u postojeću web stranicu Prikaţi saţetak odgovora (Show summaryofresponses) grafiĉki prikaz saţetka podataka prikupljenih pomoću. Prekini vezu obrasca (Acceptingresponses - ova opcija definira da li je obrazac moguće popunjavati ili ne. Ukoliko ne ţelite da se obrazac moţe i dalje ispunjavati jer je, primjerice, razdoblje za popunjavanje ankete završilo, potrebno je iskljuĉiti ovu opciju Izbriši obrazac(deleteform) - brisanje obrasca 50

55 Osim lakoće prikupljanja podataka Google Obrasci pruţaju mogućnost njihove jednostavne i uĉinkovite analize kroz grafiĉki prikaz. Grafiĉki prikaz odgovora moţemo vidjeti odabirom opcije Prikaţi saţetak odgovora (Show summaryofresponses) u izborniku Obrazac (Form) prilikom prikaza obrasca u proraĉunskoj tablici Slika 9: Anketa Saţetak odgovora Izvor: izradila autorica 51

56 Da bi smo saznali koja je adresa ankete na Internetu odnosno poveznica koju postavljamo na mreţnu stranicu ili kopiramo u elektroniĉku poruku kako bi smo ga poslali ispitanicima u prikazu obrasca u proraĉunskoj tablici idemo na izbornik Obrazac (Form) i odaberemo PrijeĊi na aktivni obrazac (Go to live form). Time se otvara prozor za ispunjavanje ankete onako kako je ispitanici vide. U istom tom prozoru u adresnoj liniji internetskog preglednika nalazi se mreţna adresa ankete koju je dovoljno oznaĉiti pokazivaĉem miša i kopirati u elektroniĉku poruku ili neko drugo mjesto kao poveznicu Analiza ankete Kako bi se istraţilo ponašanje, iskustvo i mišljenje korisnika Interneta o oglašavanju preko Interneta,u svrhu ovog rada, sastavljena je anketa od 30 pitanja. Pitanja su bila kombinacija kratkih pitanja gdje su ispitanici u odreċenim sluĉajevima imali mogućnost odabira više odgovora, koji na što precizniji naĉin opisuju njihovo ponašanje, te zbog toga postoji u nekim pitanjima daleko veći broj odgovora nego što je bilo ispitanika. Neka pitanja su bila s mogućnošću jednog odgovora, kratkog tekstualnog odgovora te skala vrijednosti s definiranom gornjom i donjom granicom. Skala se kretala od broja jedan (loše), broja dva (prolazno), broja tri (dobro), broja ĉetiri (vrlo dobro) i broja pet (odliĉno). Anketu je ispunilo 100 ispitanika. U nastavku rada, pomoću tablica i grafikona biti će prikazana analiza ankete odnosno provedenog istraţivanja. Što se tiĉe dobne skupine ispitanika, napravljena je gruba podjela dobnih skupina, najveći udio saĉinjavali su ispitanici do 26 godina (66%), ispitanici od godina (26%) te stariji od 40 godina ĉini (8%) ispitanika. Dakle većina ispitanika je mlaċa dobna skupina. Od ukupno 100 ispitanika 65 je ţena, 35 muškaraca. Spol ispitanika koji su sudjelovali u ovoj anketi, kao i u svim ostalima istraţivanjima, podijeljen je na muški i ţenski. Ispitanika ţenskog spola u ovom ispitivanju bilo je skoro duplo više nego muških ispitanika, odnosno, ţenskih ispitanika bilo je 65, dok je muških ispitanika bilo

57 Tablica 1: Dobna skupina ispitanika Dobna skupina % Do 26 godina 66 Od godina 26 Više od 40 godina 8 Ukupno: 100 Izvor: izradila autorica Na pitanje s kojeg mjesta koriste Internet, korisnici su imali mogućnost više odgovora, tako vidimo da se najviše Internetom koriste od kuće, preko mobitela i na poslu. Podatak da je korištenje Interneta preko mobitela na drugom mjestu s kojeg korisnici pristupaju na Internet govorio o ĉinjenici da pristup Internetu nije više ograniĉen samo na raĉunalo, već se na njega spaja preko mobitela i to u gotovo istoj mjeri kao i preko raĉunala. Grafikon 4: Mjesta s kojih ispitanici najviše koriste Internet Ostalo 1% Sa mobitela 35% Od kude 41% Javnim računalima 3% Kod prijatelja 3% Na poslu 17% Izvor: Izradila autorica Svakodnevno korištenja Interneta je ĉesta, gotovo i stalna pojava kod anketiranih ispitanika, ĉak 93 ispitanika su odgovorili da se Internetom koriste više puta dnevno, troje ispitanika se koristi Internetom jednom dnevno i troje ispitanih jednom tjedno, što potvrċuje da se korištenje Interneta provlaĉi kroz našu svakodnevicu. 53

58 Na pitanje za što najviše koriste Internet ispitanici su imali mogućnost više odgovora, ipak Internet se najviše koristi za zabavu 41%, a za posao i uĉenje u podjednakom omjeru, posao 24% i uĉenje 25%, te ostalo 10%. Danas je nezamislivo poslovanje bez Interneta, bilo da se radi o malim poduzećima ili o velikim. Internet je nepresušan izvor najnovijih informacija do kojih se lako dolazi s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, te jedinstven alat za promidţbu proizvoda o ĉemu i govorimo u ovom radu. Grafikon 5: Svrha korištenja Interneta Posao Zabava Učenje Ostalo Izvor: Izradila autorica Jedna od najpopularnijih metoda Internet oglašavanja je newsletter, što je u Hrvatskoj dosta rašireno, zato i ne iznenaċuje podatak da od 100 ispitanika ĉak njih 74 prima newsletter, od toga više od polovice ispitanika (57%) prima 2-5 newslettera od razliĉitih udruga/poduzeća, dok njih 12% prima newalwtter od 5 do 10 razliĉitih poduzeća, 3% 10 i više razliĉitih newselettersa, te 4% samo jedan. Na pitanje dali ĉitaju newsletterse u globalu 54

59 Grafikon 6: Da li primate newsletter? Ne 26% Da 74% Izvor: Izradila autorica Na pitanje dali ĉitaju newsletterse 63% ispitanika su potvrdno odgovorili, odnosno da ĉitaju svaki newsletterkoji prime ili ih ĉitaju samo djelomiĉno i samo pojedine koji ih zanimaju, 37% ispitanika uopće ne ĉita newsleter koji primi ili ih odmah percipiraju kao spami odmah završavaju u smeću. Korisnici ne vole da im se inbox zatrpava nepotrebnim sadrţajem, nemaju vremena i ne zanimaju ih njima nepotrebne informacije, no pak s druge strane znatiţeljni su i vole biti informirani. Ispitanici uglavnom newsletterse primaju jednom dnevno i više puta tjedno, što bi znaĉilo da u prosjeku ispitanik svakodnevno prima 2-5 newslettersa, a ĉitat će ih djelomiĉno, uglavnom one koji ga zanimaju. Grafikon 7: Da li ĉitate newsletterse? 26% 11% 4% 35% Čitam svaki Newsletter koji primam Čitam pojedine Newslettere koji me zanimaju Čitam djelomično 24% Ne čitam ih uopde Odmah završavaju u "smedu" Izvor: Izradila autorica 55

60 Banner je dinamiĉna ili statiĉna slika na web stranicama, a prikazuje oglasnu poruku poduzeća. Oni su ujedno i linkovi pa klikom na njega otvara nam se web stranica tog poduzeća. Na pitanje da li kliknete na bannere ispitanici su uglavnom negativno odgovorili, njih 63% ne klikne na banner, a od onih 37% što kliknu na banner rijetko ili samo ponekad to rade. Ispitanike kod bannera najviše privlaĉe animacije jer one privlaĉe pozornost i izazivaju znatiţelju pa Internet korisnik klikne na njega da vidi o ĉemu se radi. Osim animacije, privlaĉi ih i sam tekst oglasa, dakle ako je tekstna poruka nešto što iz osobnim interesima korisnika korisnik će kliknuti na banner u nadi da doċe do njemu korisnik informacija. Kod postavljanja bannera vrlo je vaţno na kojem će se web mjestu nalaziti. Na primjer banner HT-a veći će interes izazvati ako bude postavljen na nekom portalu koji pruţa informatiĉke i telekomunikacijske informacije, jer korisnik koji je došao na tu stranicu da se informira na primjer o nekom mobilnom ureċaju, kad vidi oglas u kojem se nude novi povoljni ureċaji, u njemu će pobudit će interes o kakvoj ponudi se radi, da li oni nude ureċaj koji njega zanima i sliĉno. Na pitanje o podruĉju iz kojeg ih najviše privlaĉe banneri najveći broj ispitanika je odgovorio da je to web kupnja. Kao što je već ranije u ovom radu pojašnjeno prednosti web kupnje za kupce i poduzeća su mnogobrojne, zato i ne iznenaċuje takav rezultat ankete. Grafikon 8: Da li kliknete na bannere? Ne 63% Da 37% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Izvor: Izradila autorica Na pitanje: Dali klikate na plaćene oglase na web pretraţivaĉima samo 28 ispitanika je odgovorilo potvrdno, dok preostalih 72 ispitanika ne reagira na tu vrstu oglasa. Pomalo iznenaċuje taj rezultat ankete jer je to dosta popularna vrsta Internet oglašavanja. 56

61 Ipak korisnici više preferiraju vlastito pretraţivanje ili oglasi koji se u trenutku web pretraţivanja pojavljuju ipak ne odgovaraju upitima korisnika. Grafikon 9: Da li klikate na plaćene oglase na web pretraţivaĉima? Ne 72% Da 28% Izvor: Izradila autorica Društvene mreţe su relativno nov fenomen u svijet Interneta, no vrlo popularna metoda Internet oglašavanja zbog velikog broja korisnika. Tako analizom provedene ankete dolazimo do podatka da 74 ispitanika imaju profil na nekoj od društvenih mreţa, i gotovo svi imaju profil na Facebook društvenoj mreţi, ostale društvene mreţe na kojima naši ispitanici imaju profil, njih šest, su Twiter, Google+, Linkedin, Flickr, te Myspace. Zato ne ĉudi podatak da Grafikon 10: Da li imate otvoren profil na nekoj društvenoj mreţi? Ne 26% Da 74% Izvor: Izradila autorica 57

62 Profil na društvenoj mreţi je besplatan, a bitan i vrlo uĉinkovit naĉin Internet oglašavanja. Poduzeće moţe napraviti svoj profil, odnosno stranicu koju ostali korisnici mogu pratiti i biti informirani. U anketi je postavljeno pitanje: Da li pratite neko poduzeće ili proizvod na društvenoj mreţi? Na to pitanje od 74 ispitanika koja imaju profil na društvenoj mreţi, 59 njih je odgovorilo potvrdno, dok preostalih 15 ne prati. To je saznanje je dobro za poduzeća jer na taj naĉin se lako mogu promovirati i zainteresirati korisnike za svoje proizvode na zanimljiv naĉin. Primjerice na Facebook stranici mogu objaviti neku nagradnu igru u kojoj korisnici moraju podijeliti neki post ili fotografiju o njihovom proizvodu i tko skupi više takozvanih lajkova pobjeċuje, na taj naĉin sami korisnici šire svojim facebook prijateljima informacije o proizvodima i promoviraju ih. Dodatno pozitivno utjeĉe na poduzeće to što potencijalni potrošaĉ kad vidi da se njegovim prijateljima sviċa neki proizvod lakše će se i on sam zainteresirati za taj proizvod i poţeljeti ga isprobati. Grafikon 11: Da li pratite neko poduzeće ili proizvod na društvenim mreţama? Da Ne Izvor: Izradila autorica Web stranica poduzeća potencijalom potrošaĉu treba pruţiti informacije o poduzeću te proizvodima i uslugama koje nudi. Kvalitetna web stranica je jedno o glavnih metoda promoviranja preko Interneta. Analizom ankete, 85% ispitanika je potvrdilo da posjećuje Internet stranice poduzeća koja ih zanimaju, što potvrċuje ĉinjenicu da danas potencijalni kupci prije konaĉne kupnje ili interesa za neki proizvod, sami istraţuju i prouĉavaju proizvod na Internetu, a to znaĉi i da odlaze na sluţbene web stranice od kojih se i oĉekuje da će im pruţiti sve potrebne informacije. 58

63 Grafikon 12: Da li posjećujete sluţbene web stranice poduzeća koja vas zanimaju? Ne 15% Da 85% 0% 20% 40% 60% 80% 100% Izvor: Izradio autor U anketi je postavljeno pitanje ispitanicima koji tip oglasa najviše preferiraju, dobivenim odgovorima dolazimo do podataka da 43% ispitanika najviše preferiraju profil na društvenim mreţama, zatim 34% sluţbena web stranica poduzeća, te u manjim postotcima Newslwtter 11%, video oglasi 9% te 3% plaćeni oglas na web pretraţivaĉima. Zanimljivo je da nitko od ispitanika ne preferira banner kao tip oglasa koji će ih privući. Grafikon 13: Koji tip oglasa najviše preferirate? Newsletter 34% 11% 0% Banner Profil na društvenoj mreži 9% 43% Video oglas 3% Pladeni oglas na web pretraživačima Službena web stranica poduzeda Izvor: Izradio autor 59

64 7.3. Općenito o HT-u T-HT Grupa vodeći je davatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj koji jedini pruţa njihov puni spektar: objedinjuje usluge fiksne telefonije, mobilne telefonije, prijenosa podataka, Interneta i meċunarodnih komunikacija. Osnovne djelatnosti društva Hrvatski Telekom d.d. i drugih ovisnih društava sastoje se od pruţanja telekomunikacijskih usluga te projektiranja i izgradnje komunikacijskih mreţa na podruĉju Republike Hrvatske. Uz pruţanje usluga fiksnih telefonskih linija (pristup i promet fiksnim telefonskim linijama, te dodatne usluge fiksne mreţe), Grupa pruţa internetske usluge, ukljuĉujući IPTV, usluge prijenosa podataka (najam vodova, Metro-Ethernet, IP/MPLS, ATM), te posluje s GSM i UMTS pokretnim telefonskim mreţama. Hrvatski Telekom d.d. je dioniĉko društvo u preteţnom vlasništvu društva Deutsche Telekom AG. Osnovano je 28. prosinca godine u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije kojim je poslovanje prijašnjeg poduzeća Hrvatske pošte i telekomunikacija ("HPT s p.o.") razdvojeno i prenijeto na dva nova dioniĉka društva: Hrvatske telekomunikacije d.d. (kasnije preimenovano u Hrvatski Telekom d.d.) i Hrvatska pošta d.d. koja su zapoĉela poslovati 1. sijeĉnja godine. Tijekom godine, HT-mobilne komunikacije d.o.o. (kasnije preimenovano u T-Mobile Hrvatska d.o.o.) su osnovane kao zasebno trgovaĉko društvo i ovisno društvo u potpunom vlasništvu Hrvatskih telekomunikacija d.d. namijenjeno pruţanju usluga pokretnih telefonskih mreţa. HT Grupa je godine uvela novi korporativni identitet. Promjenu identiteta na korporativnoj razini pratilo je formiranje robnih marki dvaju odvojenih segmenata Grupe, T-Com i T-Mobile. Pripajanjem društva T-Mobile Hrvatska d.o.o. društvu Hrvatski Telekom d.d, objedinjeno je poslovanje T-Coma i T-Mobilea u jednu, maksimalno korisniĉki orijentiranu organizaciju ( ). Kompanija je organizirana u nekoliko funkcionalnih segmenata ili funkcionalnih jedinica. Organizacijsku strukturu Društva ĉine uprava Društva, poslovne jedinice, funkcije podrške i upravljanja, tehniĉke funkcije te funkcije glavnog operativnog direktora. Uloga poslovnih jedinica je upravljanje te odgovornost za dobit i gubitak poslovne jedinice pod njihovom nadleţnošću. 60

65 Društvo ima dvije poslovne jedinice: Poslovna jedinica za privatne korisnike koja ukljuĉuje prodaju, marketing, korisniĉko iskustvo i upravljanje multibrandovima te Poslovna jedinica za poslovne korisnike koja ukljuĉuje prodaju, marketing i informacijsko - komunikacijska rješenja za poslovne korisnike. Funkcije glavnog operativnog direktora ukljuĉuju transformaciju, e-poslovanje, e-kompaniju, usluge korisnicima i veleprodaju. Funkcije glavnog operativnog direktora upravljaju operativnim aktivnostima izmeċu poslovnih jedinica za poslovne i privatne korisnike, tehniĉkih funkcija, veleprodaje i usluge korisnicima. Funkcije podrške i upravljanja obuhvaćaju poslove zajedniĉke cijelom Društvu, osiguravaju usklaċenost svih poslovnih segmenata te omogućuju kompaniji da posluje kao jedna cjelina. U ove funkcije spadaju: funkcije Funkcije podrške i upravljanja za financije funkcije podrške i upravljanja za ljudske resurse funkcije podrške i upravljanja predsjednika Uprave. Tehniĉke funkcije obuhvaćaju poslove usluga informacijskih i komunikacijskih tehnologija i infrastrukturnih telekomunikacijskih usluga na razini Društva, a u cilju pruţanja tehniĉke platforme za usluge i stvaranje uĉinaka sinergije, kako na internoj tako i na eksternoj razini. Osim Hrvatskog Telekoma d.d., ĉlanice T-HT Grupe su i tvrtke Iskon Internet d.d., Combis d.o.o. i KDS d.o.o ( ) HT na Internetu i prijedlog za unaprjeċenje Internet oglašavanja HT-a HT kao vodeći pruţatelj telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj ima vrlo razvijene metoda oglašavanja. Poĉeti ćemo od osnovnog, a to je sluţbena web stranica. HT ima više web stranica, na stranici daje informacije o poduzeću, poslovnim promjenama i poslovanju, no s te stranice postoji mogućnost odlaska na sluţbene stranice privatnih i poslovnih korisnika na web stranicuwww.hrvatskitelekom.hr. Na toj web stranici postojeći kao i potencijalni korisnici mogu vidjeti ponudu svih usluga i paketa usluga koje nudi HT, mogu obavljati web kupnju, imaju stalnu online podršku za odgovore na pitanja, postoje video upute, a postojeći korisnici registracijom na moj.hrvatskitelekom.hr portalu mogu imati detaljan uvid s svoje usluge, kao što su raĉuni, paket i opcije, obavljati web kupnju, prijaviti smetnju na usluzi, produţiti ugovor, slati sms poruke, slati upite i drugo. Omogućuje im da gotovo sve u vezi registriranih usluga samostalno obavljaju, bilo da se radi o kupnji ureċaja ili promjeni paketa, a bez nepotrebnog odlaska na prodajno mjesto, T-centar. 61

66 Anketom smo obuhvatili iskustva i mišljenja ispitanika o stranicama HT-a, što sam donosi saznanje da je ĉak 87% ispitanika posjetilo jednu ili više stranica HT-a, od toga je 85 od 100 ispitanika korisnik jedne ili više usluga HT-a, bilo da se radi o mobilnoj, Internet, telefonskoj ili televizijskoj usluzi. Grafikon 14: Da li ste posjetili neku od web stranica HT-a? 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 53% 34% 13% Da, više njih Da Ne Izvor: Izradio autor Dakle velik broj ispitanika je posjetio stranice HT, a velik dio je i korisnik njihovih usluga, što znaĉi da korisnici traţe informacije o proizvodima i uslugama na web stranicama, ili posjećuju informativne i zabavne web stranice kao što je tzones.t-mobile.hr i dr. Više od polovice ispitanika (52%) posjećuje stranice HT-a na jednom mjeseĉno, 18% njih 2-3 puta mjeseĉno, 9% na tjednoj razini, 7% svakodnevno, te 14% ne posjećuje. Grafikon 15: Koliko ĉesto posjećujete web stranice HT-a? Svakodnevno Tjedno 2-3 puta mjesečno Mjesečno Ne posjedujem 14% 7% 9% 18% 52% Izvor: Izradila autorica 62

67 Posjećenost web stranica od strane ispitanika je prosjeĉna, no mogla bi biti i puno veća s obzirom na koliĉinu sadrţaja i informacija koje pruţaju. Izgled web stranice anketirani ispitanici prosjeĉno ocjenjuju ocjenom 3,48 (dobra). Stranica pruţa veliku koliĉinu informacija o proizvodima i uslugama, ima niz padajućih izbornika što moţda i zbunjuje neke posjetitelje, na poĉetnoj stranici se izmjenjuju trenutno aktualne ponude što odvlaĉi paţnju posjetitelju ako je došao s odreċenom namjerom. Na stranici prevladava bijela i ruţiĉasta boja, koja je ujedno i njihov prepoznatljiv znak. Većina ispitanika (69%) je znala da je Hrvatski Telekom prepoznatljiv po ruţiĉastoj boji, preostalih 29% nije znalo ili je mislilo da je u pitanju neka druga boja. To govori da Hrvatski Telekom već ima stvoren prepoznatljiv logo. Slika 10: Logo Hrvatskog Telekoma Izvor: Kao što smo već rekli registracija korisnika na moj.hrvatskitelekom.com stranici nudi niz mogućnosti za korisnike, no ipak podaci dobiveni anketom govore da 49% ispitanika nije registrirano na moj.hrvatskitelekom.com, njih 37% je registrirano,a 14% nije registrirano jer ne koristi usluge HT-a. Grafikon 16: Da li ste registrirali neku od usluga HT-a na moj.hrvatskitelekom.hr? 14% 37% Jesam 49% Nisam Nisam, ne koristim usluge HT Izvor: Izradila autorica 63