ANKETA O STANDARDU ZANIMANJA

Transcription

1 Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Institut za razvoj obrazovanja ANKETA O STANDARDU ZANIMANJA INŽENJER/KA PRIMIJENJENE KEMIJE [IZVJEŠTAJ O ISTRAŽIVANJU] 2016.

2

3 Istraživanje je provedenu u sklopu projekta

4 SADRŽAJ 1. UVOD I METODA ISTRAŽIVANJA CILJEVI ISTRAŽIVANJA OPIS ANKETE Dodatno pitanje PROVEDBA ISTRAŽIVANJA STRUKTURA POSLODAVACA U ISTRAŽIVANJU REZULTATI OPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA RADE RADNICI U ZANIMANJU INŽENJER/KA PRIMIJENJENE KEMIJE KLJUČNI POSLOVI I SPECIFIČNE VJEŠTINE I ZNANJA Specifična znanja i vještine Ključni poslovi Povezanost ključnih poslova sa znanjima i vještinama Rezultati dodatnog pitanja A. Opće kompetencije B. Specifične kompetencije za Primijenjenu kemiju C. Generičke kompetencije KLJUČNE KOMPETENCIJE ZA CJELOŽIVOTNO UČENJE GENERIČKE VJEŠTINE PSIHOMOTORIČKE SPOSOBNOSTI OBILJEŽJA RADNOG MJESTA I OKOLIŠA Radni okoliš Mjesto rada Radno vrijeme Tjelesne aktivnosti tipične za radno mjesto... 42

5 2.7. OBRAZOVANJE ZA RADNO MJESTO Razina obrazovanja Najprikladniji obrazovni program Potrebno vrijeme za uvođenje u posao Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na radnom mjestu ZAKLJUČAK PRILOZI PRILOG A: Radna mjesta opisivana u anketi PRILOG B. Ključni poslovi koje radnici obavljaju na opisivanim radnim mjestima PRILOG D. Obrazovanje potrebno za radno mjesto PRILOG E. Dodatne potvrde o obrazovanju potrebne za rad na opisivanom radnom mjestu PRILOG F. Sastav Podskupine Ekspertske radne skupine Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije koja je izrađivala izvještaj... 71

6 1. UVOD I METODA ISTRAŽIVANJA Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) predstavlja instrument kojim se uređuje sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja u Republici Hrvatskoj. Pri tom je jedna od glavnih zadaća HKO-a povezati potrebe tržišta rada sa obrazovnim programima na svih razinama. Ključni alati u tom povezivanju su standardi zanimanja i standardi kvalifikacija te ishodi učenja. Kvalifikacija je naziv za skupove ishoda učenja određenih razina, obujma i profila koji se potvrđuju svjedodžbom, diplomom ili drugom ispravom nadležne obrazovne ustanove, a standardom kvalifikacije se određuje njen sadržaj i struktura. Standardom zanimanja se pak utvrđuju ključni poslovi te znanja i vještine potrebne za obavljanje tih poslova za svako pojedino zanimanje. Ključna poveznica standarda zanimanja i standarda kvalifikacija su ishodi učenja. Ishodi učenja su znanja i vještine, odnosno kompetencije koje pojedinac stječe učenjem i dokazuje adekvatnim provjerama, a koje su definirane na temelju znanja i vještina utvrđenih standardom zanimanja. Prema tome, temelj za izradu kvalitetnih obrazovnih programa koji će biti usklađeni sa potrebama poslodavca jesu kvalitetno izrađeni standardi zanimanja koji sadrže ključne informacije o potrebama poslodavaca, sadržaju zanimanja i specifikaciji radnog mjesta. Tako pri definiranju obrazovnih programa značajnu ulogu dobivaju i poslodavci čime se obrazovni sustav izravno povezuje sa potrebama tržišta rada. U svrhu ispitivanja potreba poslodavaca konstruirana je anketa o standardu zanimanja kojom se omogućuje standardizirano prikupljanje podataka za različita zanimanja od većeg broja poslodavaca. Anketa i istraživanje kojim će se prikupljati podaci razvijeni su od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS) i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), a samo istraživanje je provedeno o okviru projekta TARGET - Uspostava visokoobrazovnih standarda kvalifikacija i zanimanja u sektoru rudarstva, geologije i kemijske tehnologije ( kojem je nositelj Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (RGNF). Anketa je provedena u rujnu i listopadu godine za dvije institucije koje sudjeluju u projektu: Rudarsko-geološko-naftni fakultet te Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije koja su oba sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. 1

7 1.1. CILJEVI ISTRAŽIVANJA Cilj ovog istraživanja je anketom prikupiti podatke od poslodavaca o ključnim poslovnim procesima te znanjima i vještinama potrebnim za njihovo obavljanje u zanimanju inženjer/ka primijenjene kemije Tako definirani podaci, zajedno sa podacima eventualno prikupljenim dodatnim metodama, temelj su za definiranje standarda zanimanja i ishoda učenja što za krajnji cilj ima uspostavu suvremenog sustava kvalifikacija i kurikuluma. Osim podataka o zanimanjima cilj je istraživanja prikupiti podatke i o obilježjima organizacija koje zapošljavaju radnike/ce u zanimanju inženjer/ka primijenjene kemije kako bi se mogle uspoređivati razlike u specifičnim potrebama poslodavaca ovisno o tim obilježjima OPIS ANKETE Kako bi bili ispunjeni zadani ciljevi istraživanja, pitanja su podijeljena u sedam skupina kojima se prikupljaju podaci o područjima relevantnima za standard zanimanja: 1.) Opći podaci o poslodavcu 2.) Opis radnog mjesta 3.) Procjena važnosti kompetencija koje studenti stječu na FKIT-u 4.) Opis ključnih poslova i specifičnih znanja i vještina 5.) Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje 6.) Ostale generičke vještine i psihomotoričke sposobnosti 7.) Osposobljavanje za radno mjesto 8.) Karakteristike radnog mjesta Središnji dio ankete kojim se prikupljaju podaci o ključnim poslovima i znanjima i vještinama potrebnim za njihovo uspješno obavljanje konstruiran je na način da poslodavci sami upisuju ključne poslove koje smatraju relevantnim za radno mjesto koje opisuju. Moguće je upisati najviše 6 ključnih poslova. Nakon što su definirani ključni poslovi, poslodavac za svaki od upisanih poslova navodi do 5 znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. U zasebnom dijelu ankete ispituju se ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. One se odnose na preporuku Europske unije iz 2006.g. 1 o kompetencijama koje su potrebne svim ljudima za njihovo uključivanje u društvo, zapošljavanje i razvitak te za daljnje cjeloživotno učenje. Definirano je 8 takvih kompetencija i one se ispituju ovom anketom. Generičke (transverzalne, prenosive) vještine odnose se na vještine za koje se smatra da su potrebne u širem spektru zanimanja te ih pojedinac može koristiti ili prenositi u različita područja profesionalnog života. Uz ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, definirane od strane EU, ostale generičke vještine koje se ispituju ovom anketom odabrane su na temelju nekoliko dostupnih istraživanja, prvenstveno rtramovog modela kompetencija te na temelju istraživanja Piloting a European Employer Survey on Skill Needs koje je proveo CEDEFOP u devet zemalja EU. 1 Bartram, D. (2005). The Great Eight Competencies: A Criterion-Centric Approach to Validation. Journal of Applied Psychology, Vol. 90, No. 6,

8 Dodatno pitanje RGNF kao nositelj projekta te FKIT kao projektni partner su u potpunosti preuzeli anketu kreiranu od strane MRMS-a i HZZ-a, te ubacili dodatna pitanja specifična za matičnu instituciju. FKIT je u anketi za inženjera/ku primijenjene kemije ubacio jedno dodatno pitanje koje se odnosi na kompetencije prvostupnika i magistara studijskih programa na FKIT-u. U pitanju je od poslodavaca traženo da procjene koje kompetencije za radno mjesto (za koje su ispunjavali anketu) smatraju važnima i u kojoj mjeri smatrate da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenim u njihovoj tvrtci. Namjera pri postavljanju ovog pitanja je bila dobiti informaciju koliko određene kompetencije nedostaju studentima FKIT-a po završetku studija. Pitanje se odnosilo na sljedeće grupe kompetencija: Opće kompetencije koje bi prvostupnici/magistri trebali steći kroz studij bilo kojeg od četiri studijska programa na FKIT-u Specifične kompetencije koje bi prvostupnici/magistri trebali steći kroz studij na studijskom programu primijenjene kemije (PK) na FKIT-u Generičke kompetencije Pitanje je bilo koncipirano na sljedeći način: U nastavku Vas molimo da ocijenite koje kompetencije za navedeno radno mjesto smatrate važnim i u kojoj mjeri smatrate da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenim u Vašoj tvrtci. Procijenite ocjenama na skali od 1 do 5 VAŽNOST navedenih znanja, kompetencija i vještina za navedeno radno mjesto, te ocijenite u kojoj mjeri navedeni elementi NEDOSTAJU tek završenim prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. VAŽNOST 1 Najmanje važno 5 Iznimno važno NEDOSTAJE 1 Uopće ne nedostaje 5 U potpunosti nedostaje KOMPETENCIJA VAŽNOST NEDOSTAJE OPĆE KOMPETENCIJE Korištenje računalnih alata, modeliranje, simulacije, optimiranje Sposobnost analize i sinteze problema Znanstveni pristup rješavanju problema Upravljanje kvalitetom i inovacijama Pretraživanje literature Planiranje i provedba eksperimentalnog rada Elementi zaštite okoliša i industrijske higijene Praktično industrijsko iskustvo SPECIFIČNE KOMPETENCIJE ZA PK 3

9 Prirodne znanosti: matematika i fizika Prirodne znanosti: kemija (opća, anorganska, analitička, organska, fizikalna, biokemija) Kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline (npr. mehanika fluida, termodinamika, procesi prijenosa i separacija) Korištenje instrumentacije u preparativne i analitičke svrhe Poznavanje spektroskopskih tehnika za identifikaciju kemijskih struktura GENERIČKE KOMPETENCIJE Sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama Marketinška znanja i vještine (nabava, prodaja, marketing, i sl.) Pismeno izražavanje Usmeno izražavanje Engleski (stručni) jezik Sposobnost vođenja timova Sposobnost prilagodbe novim situacijama (fleksibilnost) Sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost, inovativnost) Kritički način razmišljanja Sposobnost odlučivanja / donošenja odluka

10 1.3. PROVEDBA ISTRAŽIVANJA Istraživanje je provedeno tijekom rujna i listopada 2015.g. putem online ankete upostavljene na web portalu Limesurvey. Anketu je provela Ekspertska radna skupina Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (ERS FKIT) koju čine 14 profesor(ic)a s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije te koordinatoricâ radne skupine iz partnerske organizacije, Instituta za razvoj obrazovanja. Za potrebe provođenja istraživanja, ERS FKIT je podijeljen u 4 podskupine (PERS FKIT), prema zanimanju za koje se radilo istraživanje. Prvi korak bila je uspostava kontakt liste poslodavaca kojima će se slati anketa. Svaki član/ica ERS FKIT-a je bio zadužena za upisivanje 5-10 (ili više, ukoliko je to osoba htjela) kontakata poslodavaca kojima će se slati anketa, a s kojima po mogućnosti, imaju osobni kontakt. Poziv za sudjelovanje u istraživanju je također bio proslijeđen na nekoliko komunikacijskih mailing lista fakulteta. Prvi kontakt s poslodavcima su članovi/ice ERS-a ostvarili telefonski kako bi ih se upoznalo s projektom te istraživanjem i kako bismo dobili pristanak za sudjelovanje u istraživanju. Nakon toga je svaki član/ica ERSa svojim kontaktima elektroničkom poštom poslao/la personaliziranu poruku koja je sadržavala uvodni mail te link (poveznicu) putem kojeg su mogli ispuniti online anketu. Institut za razvoj obrazovanja je u realnom vremenu unosio u online popis poslodavaca informaciju o tome tko je od poslodavaca ispunio anketu. Ispitanicima koji nisu ispunili anketu nakon dva tjedna poslan je podsjetnik om, a oni koji niti nakon dva tjedna nisu ispunili anketu ponovno su kontaktirani om ili telefonski radi podsjećanja. U uputi je poslodavcima naglašena potreba da na pitanja odgovara osoba koja je u organizaciji najbolje upućena u zahtjeve radnog mjesta (npr. neposredno nadređena osoba, djelatnik/ca u odjelu ljudskih potencijala i sl.), kako bi odgovori bilo što kvalitetniji. 5

11 1.4. STRUKTURA POSLODAVACA U ISTRAŽIVANJU Istraživanje je provedeno na uzorku od 19 poslodavaca koji pretežito dolaze iz hrvatskih tvrtki te institucija. Osobno je kontaktirano ukupno 164 poslodavaca (77 od kojih je kontaktirano za područje primijenjene kemije) u ime Fakulteta kemijskog inženjestva i tehnologije, te je poziv za sudjelovanje u istraživanju proslijeđen na nekoliko komunikacijskih mailing lista fakulteta. Od 77 ispitanika kontaktiranih za područje primijenje kemije, svih 77 je inicijalno pristalo sudjelovati u istraživanju. Na njihove adrese poslan je poziv za ispunjavanje ankete sa linkom na anketu. Anketu je ispunilo ukupno 24 poslodavaca, od čega ih je pet izbačeno iz daljnje analize jer nisu zadovoljili kriterij navođenja odgovora o minimalno jednom ključnom poslu uz koji je naveden minimalno jedan navod o znajima i vještinama potrebnima za obavljanje tog posla. Ispunjavanju ankete nije pristupilo 15 kontaktiranih poslodavaca, dok su ostali poslodavci ispunili anketu za druga srodna zanimanja koja su također bila obuhvaćena istraživanjem (inženjer/ka kemijskog inženjerstva, inženjer/ka ekoinženjerstva kemije, inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala). Prosječan broj zaposlenih u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju krajem 2014.g. je bio 951 (SD=2483,58 2 ). Najveći broj poslodavaca se nalazi u kategoriji srednjih poslodavaca koju čine poduzeća koja imaju između 51 i 250 zaposlenih. Krajem 2014.g. je u toj kategoriji bilo 12 od 19 poslodavaca. Tablica 1. Broj zaposlenih krajem 2014.g. u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju. BROJ ZAPOSLENIH U ORGANIZACIJI KRAJEM 2014.G (mikro organizacija) (mala organizacija) (srednja organizacija) 12 više od 250 (velika organizacija) 6 Prema djelatnosti, organizacije koje su sudjelovale u istraživanju u najvećem broju bavi se znanstvenoistraživačkom djelatnošću - njih 6 (32%), proizvodnjom (kemikalija i biokemijskih proizvoda; toplinsko izolacijskih materijala; maziva i srodnih proizvoda; sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje, parfema i toaletno-kozmetičkih preparata; električne energije) - njih 5 (26%) te farmaceutskom djelatnošću njih 4 (21%). Podaci o ostalim djelatnostima prikazani su u Tablici 2. 2 Ovu vrijednost standardne devijacije većinski uzrokuje jedna netipična vrijednost (eng. outlier) koja iznosi Kada bismo nju izuzeli iz analize, dobili bismo da M=393, a SD=519,66). 6

12 Tablica 2. Djelatnosti organizacija koje su sudjelovale u istraživanju. DJELATNOST NAZIV BROJ ORG. % ORG. Znanstveno-istraživačka djelatnost 6 32% Proizvodnja (kemikalija i biokemijskih proizvoda; toplinsko izolacijskih materijala; maziva i srodnih proizvoda; sapuna i deterdženata, sredstava za čišćenje i poliranje, parfema i toaletno-kozmetičkih preparata; električne energije) 5 26% Farmaceutska djelatnost 4 21% Vještačenja 2 11% Autoindustrija - injekcijsko prešanje 1 5% Provedba zakonodavstva u poljoprivredi 1 5% Organizacije u uzorku najviše djeluju na nacionalnom (74%) i europskom tržištu (74%), zatim na tržištima trećih zemalja (32%), a u nešto manjem broju djeluju na lokalnom (47%) te regionalnom (42%) tržištu. Poslodavci su mogli odabrati više odgovora na ovo pitanje, a rezultati se nalaze u Tablici 3. Postotci su računati u odnosu na ukupan broj poslodavaca koji su odgovarali na pitanja u anketi (19). Tablica 3. Tržišta na kojima djeluju organizacije koje su sudjelovale u istraživanju TRŽIŠTE PODRUČJE broj organizacija % lokalno 4 21% regionalno 4 21% nacionalno 14 74% EU 14 74% treće zemlje 6 32% Najveći broj organizacija koje su sudjelovale u istraživanju je u privatnom vlasništvu (63%), dok se u državnom ili javnom vlasništvu nalazi 37% organizacija. Točni podaci se nalaze u Tablici 4. Tablica 4. Struktura vlasništva organizacija koje su sudjelovale u istraživanju. VLASNIŠTVO broj organizacija % Privatno 12 63% Državno/javno 7 37% Ostalo 0-7

13 2. REZULTATI 2.1. OPIS RADNIH MJESTA NA KOJIMA RADE RADNICI U ZANIMANJU INŽENJER/KA PRIMIJENJENE KEMIJE Kako bi dobili podatak na kojem sve radnim mjestima rade radnici/e u zanimanju inženjer/ka primijenjene kemije, poslodavci su trebali navesti naziv radnog mjesta koje će opisivati u anketi, a na kojem radi inženjer/ka primijenjene kemije u njihovoj organizaciji. Također je trebalo odgovoriti koja je uloga, odnosno svrha tog radnog mjesta u njihovoj organizaciji i koliko ima zaposlenih djelatnika/ca na tom radnom mjestu. Ukupno je četvoro (4) poslodavaca opisivalo radno mjesto znanstvenika (znanstvenog novaka, znanstvenog savjetnika, znanstvenog suradnika), te je također četvoro (4) opisivalo radno mjesto kemičara (medicinskog kemičera, istraživača kemičara i sl.). Po dvoje (2) ih je opisivalo radna mjesta analitičara, voditelja službe kvalitete te vještaka za kemijsko-fizikalna dok su ostali opisivali po jedno od sljedećih radnih mjesta: viši stručni savjetnik, samostalni inženjer, voditelj ključnih kupaca, supervisor packaging te inženjer/inženjerka u službi istraživanja i ravoja. Razlika u broju zaposlenih radnika/ca na opisivanom radnom mjestu u okviru organizacija koje su sudjelovale u istraživanju se kreće od 1 do 180 djelatnika/ca. Najveći broj poslodavaca navodi da na radnom mjestu koje opisuju radi 1 (16% poslodavaca) te 5 radnika/ca (16% poslodavaca). Rezultati su prikazani u Tablici 5. Tablica 5. Broj zaposlenih na opisivanom radnom mjestu. BROJ ZAPOSLENIH NA RADNOM MJESTU BROJ ORGANIZACIJA % % % % % Najčešća svrha radnog mjesta inženjera/ke primijenjene kemije je provođenje analiza i sinteza, dizajniranje spojeva, razvoj sintetskih puteva i optimizacija procesa ukupno deset poslodavaca (53%) je navelo takav odgovor. Troje poslodavaca (16%) navelo je vođenje ustrojstvene jedinice (laboratorija, službe) i organizacija rada kao svrhu radnog mjesta, dok je dvoje poslodavaca navelo organiziranje, provođenje i nadzor nad kemijsko-fizikalnim vještačenjima. Ostali poslodavaci su naveli neku drugu svrhu radnog mjesta ili nisu dali specifičan odgovor. Podaci se nalaze u Tablici 6. Detaljni podaci o odgovorima na pitanja o svrsi radnog mjesta, broju zaposlenih na radnim mjestu i broju zaposlenih u organizaciji, djelatnosti organizacije kao i potrebnoj razini obrazovanja i obrazovnim programima prikazani su u Prilogu A. 8

14 R.b. Tablica 6: Svrha radnog mjesta Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Provođenje analiza i sinteza, dizajniranje spojeva, razvoj sintetskih puteva i optimizacija procesa SVRHA RADNOG MJESTA POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM RADNO MJESTO 1. Provođenje analiza Kemija Samostalni inženjer 2. Poslovi analize uzoraka i izrade analitičke dokumentacije FKIT-Primijenjena kemija; PMF-kemija Analitičar 3. Provođenje analiza lijekova i polaznih materijala, validacija i Primijenena kemija transfer analitičkih metoda (analitička kemija) Analitičar 4. Sintetski kemičar Primijenjena kemija Kemičar 5. Organska kemijska sinteza, priprava, izolacija i karakterizacija novih biološki aktivnih spojeva, praćenje odnosa strukture i aktivnosti, optimizacija kemijskih procesa Primijenjena kemija, organska kemija 6. Sinteza i dizajn novih kemijskih entiteta Primijenjena kemija Priprava novih kemijskih entiteta u svrhu istraživanja novih lijekova. Stvaranje novih ili unapređenje postojećih formulacija maziva Istraživanje i razvoj novih sintetskih putova, novih djelatnih tvari, optimizacija procesa, sinteza i karakterizacija onečišćenja Medicinska kemija; Primijenjena kemija Primijenjena kemija Primjenjena kemija FKIT, Kemija PMF 10. Eksperimentalni dio znanstvenih istraživanja Primijenjena kemija 11. Vođenje ustrojstvene jedinice (laboratorija, 12. službe) i organizacija rada Vođenje stabilitetnog laboratorija i organiziranje svih poslova vezanih uz ispitivanje stabilnosti kemofarmaceutskih i bioloških proizvoda + ugovaranje poslova s vanjskim korisnicima Organizacija rada služe kontrole kvalitete (osiguranje kvalitete u predserijskoj / serijskoj proizvodnji; nadzor kvalitete dobavljača). Primijenjena kemija Niti jedan 13. Organizacija rada projekta. Kemija 14. Organiziranje, provođenje i nadzor nad kemijskofizikalnim vještačenjima Vještak za kemijsko-fiziklana vještačenja: primjena različitih instrumentih tehnika u svrhu analize boja, stakla, lakozapaljivih tekućina, eksploziva, samoljepivih traka, polimera. Kemija 15. Organizacija i nadzor nad vještačenjima Kemija 16. Registracija sredstava za zaštitu bilja 17. Kontrola kvalitete Moja zaduženja su u području registracije sredstava za zaštitu bilja i sudjelujem u području održive uporabe pesticida. Kontrole kvalitete proizvoda iz kamene vune i njihovo certificiranje Primijenjena kemija, ekoinženjerstvo, agronomija, biologija Kemija Medicinski kemičar Mlađi znanstvenik - kemičar Medicinski kemičar Inženjer/ka u službi istraživanja i ravoja Istraživač kemičar Znanstveni novak Suradnik analitičar Rukovoditelj kontrole kvalitete Znanstveni savjetnik Vještak za kemijskofizikalna vještačenja Voditelj službe kemijskofizikalnih i toksikoloških vještačenja Viši stručni savjetnik Voditelj kvalitete 9

15 R.b. 18. Naziv skupine u koju su grupirani odgovori o svrsi radnog mjesta Odnosi s klijentima 19. Edukacija 20. Ostalo SVRHA RADNOG MJESTA Kompletna briga oko grupe kupaca (ugovaranje poslovanja, postavljanje tehnologije, prodaja...) Edukacija mladih doktoranada u sklopu ESF projekta, jacanje kapaciteta istrazivaca u medicinskoj kemiji Ostvarivanje ciljeva sa sljedecim prioritetima: 1. Sigurnost na radu 2. Kvaliteta 3. Servis 4. Kolicina materijala u lageru (bulk + finished goods) 5. Troskovi6. LJUDI - najbitnija komponenta POTREBNI OBRAZOVNI PROGRAM Prehrambena biotehnologija, kemijska tehnologija Zavrsen diplomski studij kemije ili nesto srodno Primjenjena kemija RADNO MJESTO Voditelj ključnih kupaca znanstveni suradnik na ESF projektu Supervisor Packaging 10

16 2.2. KLJUČNI POSLOVI I SPECIFIČNE VJEŠTINE I ZNANJA Središnji doprinos ankete odnosi se na pitanja o ključnim poslovima koje zaposlenik obavlja na radnom mjestu koje poslodavac opisuje te na ključna znanja i vještine koje zaposlenik mora imati da bi te poslove mogao uspješno obavljati. Odgovori nisu bili unaprijed ponuđeni, nego je poslodavac trebao sam navesti koji su ključni poslovi i koja potrebna znanja i vještine za opisivano radno mjesto. Bilo je moguće navesti najviše 6 ključnih poslova, a unutar svakog posla do 5 potrebnih znanja i vještina. Za svako od navedenih znanja poslodavci su mogli navesti smatraju li da je to znanje ili vještinu potrebno steći kroz radno iskustvo, školovanje ili na oba načina te smatraju li da će se potreba za tim znanjem i vještinama u narednih pet godina povećati, smanjiti ili ostati jednaka. Ovi su stavovi sumarno prikazani za svako znanje ili vještinu i ključni posao u narednim tablicama, a na razini pojedinih iskaza moguće ih je istražiti u skupu anonimiziranih podataka istraživanja, koji je na zahtjev dostupan za sekundarnu analizu. Kvalitativna analiza podataka, odnosno grupiranje srodnih odgovora (navoda) poslodavca u zasebne skupine, rađena je na iskazima 19 poslodavaca koji su naveli barem jedno potrebno znanje ili vještinu. U slučaju ove skupine zanimanja, poslodavci su naveli ukupno 64 ključnih poslova, odnosno u prosjeku iskazali 3,8 ključnih poslova po radnom mjestu. Inače, kao što se vidi u Tablici 7, ukupni broj navoda ključnih poslova je ukupno 69, ali ih je dalje pet oduzeto, kojima na kraju nismo pridružili niti jedan ključni posao. Tako je ostalo ukupno 64 navoda ključnih poslova za ukupno 11 ključnih poslova (Tablica 8.). Poslodavci su u najvećem broju naveli po 4 ključna posla za opisivano radno mjesto i to 5 njih. Samo jedan ključni posao za opisivano radno mjesto navelo je ukupno 2 poslodavaca. Maksimalan broj ključnih poslova (6) za opisivano radno mjesto navelo je ukupno 2 poslodavca. Poslodavci su za ovu skupinu zanimanja naveli ukupno 149 potrebnih znanja i vještina, odnosno u prosjeku 7,8 navoda po poslodavcu, te 2,3 po iskazanom ključnom poslu, pri čemu je samo jedno znanje ili vještina navedena uz 23 iskazana ključna posla, tj. u 36 % slučajeva, a 6 znanja i vještina navedeno je samo za 1 ključni posao, tj. u 2 % slučajeva. Podaci su prikazani u Tablicama 7. i 8. Po pet različitih znanja i vještina navedeno je za pet ključnih poslova, tj. u 8 % slučajeva, dok je po četiri različita znanja i vještina navedeno za sedam ključnih poslova, tj. u 11 % slučajeva. (Inače, 155 je ukupno navoda o znanjima i vještinama, ali ih 6 ne pripada niti jednom ključnom poslu.) Tablica 7. Broj navedenih ključnih poslova po radnom mjestu R.b. Radno mjesto 11 Broj navoda ključnih poslova za radno mjesto Broj naziva ključnih poslova za radno mjesto 1 analitičar inženjer/inženjerka u službi istraživanja i ravoja istraživač kemičar kemičar medicinski kemičar mlađi znanstvenik - kemičar rukovoditelj kontrole kvalitete samostalni inženjer supervisor packaging viši stručni savjetnik 4 2

17 11 vještak za kemijsko-fizikalna vještačenja voditelj ključnih kupaca voditelj kvalitete 4 3 voditelj službe kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja znanstveni novak znanstveni savjetnik znanstveni suradnik na esf projektu 1 1 Ukupno 69 Kvalitativna analiza odgovora je rađena na način da su objedinjeni sadržajno bliski navodi o ključnim poslovima ili potrebnim znanjima i vještinama. Nakon grupiranja, svakoj takvoj skupini je dan naziv koji odgovara iskazima koji su grupirani u tu skupinu. Inicijalno grupiranje i njegovu provjeru su vršili članovi ekspertne radne skupine (ERS FKIT), podskupina Primijenjena kemija, čiji se sastav nalazi u Prilogu F. Tablica 8. Broj navedenih znanja i vještina po ključnom poslu R.b. Ključni poslovi Broj navoda znanja i vještina Broj različitih naziva znanja i vještina unutar istog ključnog posla Broj navoda ključnih poslova unutar definiranih ključnih poslova 1 Dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa Analiziranje eksperimentalih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda Izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata Provođenje sinteza i analiza u laboratoriju Registriranje proizvoda kemijske i farmaceutske industrije Osiguravanje i kontrola ispravnosti laboratorijske opreme Priprema i provođenje interdisciplinarnih znanstvenih te stručnih projekata Strateško planiranje, upravljanje i organizacija rada Organiziranje i provođenje stručnih edukacija u području kemije Komuniciranje s korisnicima laboratorijske opreme i kemikalija Praćenje i provođenje administrativnih poslova Ukupno

18 Specifična znanja i vještine Ukupno su poslodavci naveli 155 znanja i vještina za koje smatraju da su važni za obavljanje pojedinog posla koji su naveli u prethodnom pitanju. Ti su navodi grupirani u 15 skupina znanja i vještina, s time da skupinu Sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature i Poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije čine navodi koje su iskazali samo po dva poslodavca te bi ih valjalo smatrati specifičnim za pojedine poslodavce, a ne dijelom standarda predmetnog zanimanja. Ipak skupina Sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature ima 18 navoda što je čini vrlo važnom u kreiranju standarda predmetnog zanimanja. Naime, tih 18 navoda se odnosi na znanja i vještine za ključne poslove poput Dizajniranja spojeva te razvoja sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa, Analiziranja eksperimentalnih podataka i upravljanja kvalitetom procesa i proizvoda, Izrade izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata, Provođenja sinteza i analiza u laboratoriju, Registriranja proizvoda kemijske i farmaceutske industrije, Pripreme i provođenja interdiscipliniranih znanstvenih te stručnih projekata te Strateškog planiranja, upravljanja i organizacije rada. Osim spomenutog instrumenta svrstanog u skupinu znanja i vještina spominju se i skupine Sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata i Sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima s 14 navoda, Komunikacijske vještine s 15 navoda te Samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu s 13 navoda poslodavaca. Sve navedene skupine znanja i vještina imaju zajedničko to što ih se sve može više-manje povezati s prethodno spomenutim ključnim poslovima od kojih valja istaknuti Dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa, Analiziranje eksperimentalnih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda, Izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata, Provođenje sinteza i analiza u laboratoriju, Strateško planiranje, upravljanje i organizacija rada kao one ključne poslove koje treba smatrati važnim dijelom standarda predmetnog zanimanja jer su jer se za navedeno izjasnilo 47,4% poslodavca. Podaci o svim skupinama nalaze se u Tablici 9. Za svako od navedenih znanja poslodavci su mogli indicirati smatraju li da je to znanje ili vještinu potrebno steći kroz radno iskustvo ili kroz školovanje te smatraju li da će se potreba za tim znanjem u narednih pet godina povećati, smanjiti ili ostati jednaka. Ovi su stavovi sumarno prikazani za svaku kompetenciju i ključni posao u narednim tablicama, a na razini pojedinih iskaza moguće ih je istražiti u skupu anonimiziranih podataka istraživanja, koji je na zahtjev dostupan za sekundardnu analizu. 13

19 Tablica 9. Skupine znanja i vještina NAZIV SKUPINE ZNANJA I VJEŠTINA (u koje su grupirani navodi) broj navoda znanja i vještina broj poslodavaca koji su naveli neko znanje ili vještinu NAČIN STJECANJA ZNANJA I VJEŠTINA (%) škola oboje radno iskustv o POTREBA ZA ZNANJEM I VJEŠTINOM ZA 5 GODINA (%) manje podjednako Sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa ,8 7,7 61,5 0,0 46,2 53,9 te analizi dobivenih rezultata Znanje organske kemije ,7 22,2 11,1 0,0 22,2 77,8 Poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih ,0 40,0 20,0 0,0 40,0 60,0 metoda Poznavanje temeljnih principa kemije ,0 20,0 0,0 0,0 60,0 40,0 Samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u ,5 15,4 23,1 0,0 63,6 36,4 proizvodnom procesu Sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne ,3 5,9 58,8 0,0 17,6 82,4 literature Poznavanje spektroskopskih metoda ,0 50,0 0,0 0,0 50,0 50,0 Aktivno znanje engleskog jezika ,9 11,1 0,0 0,0 0,0 100,0 Sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i ,0 12,5 37,5 0,0 55,6 44,4 praćenju procesa Poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske ,2 57,1 28,6 0,0 85,7 14,3 industrije Generičke vještine ,3 0,0 66,7 0,0 20,0 80,0 Poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa ,2 0,0 81,8 0,0 27,3 72,7 Sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim ,9 7,7 38,5 0,0 64,3 35,7 resursima Vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i ,3 16,7 50,0 0,0 100,0 0,0 stručnih rezultata Komunikacijske vještine ,3 6,7 80,0 7,2 42,9 50,0 Ukupno ,6 18,2 37,2 0,5 46,4 53,2 više Najčešće navedeno znanje i vještina u ovoj skupini zanimanja je Poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda (npr. poznavanje analitičkih tehnika), što je navedeno 11 puta od strane čak 10 poslodavaca. Gotovo polovina poslodavaca (40%) smatra da se ova skupina kompetencija treba usvajati kroz školovanje ili kroz školovanje zajedno s radnim iskustvom, dok samo 20% njih očekuje veću potreba za ovom kompetencijom kroz radno iskustvo. Iskazi svih poslodavaca navode da će biti stalna potreba za ovom kompetencijom pri čemu čak 60% njih vjeruje da će za tom kompetencijom za pet godina biti još veća potreba. 14

20 Sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata uključuje 14 navoda (npr: donositi zaključke na temelju limitiranog broja podataka, kritički razmišljati, biti sposoban predlagati i elaborirati rješenja koja nisu očekivana i sl.) od strane 7 poslodavaca. 31% poslodavac smatra da se ta znanja trebaju usvojiti kroz školovanje, 62% njih smatra da se treba usvojiti kroz radno iskustvo dok je preostali dio od 7% mišljenja da se treba usvojiti podjednako i kroz radno iskustvo i školovanje. Polovica poslodavaca smatra da će potreba za ovom kompetencijom u budućnosti rasti. Generičke vještine sadrže 12 navoda (npr. kreativnost, upornost, inovativnost, raditi pod stresom i sl.) od strane 4 poslodavca. Većina poslodavaca (67%) smatra da ta znanja treba usvojiti kroz radno iskustvo, te da će ta znanja u budućnosti biti potrebnija što navodi 80% poslodavaca. Također 80% poslodavaca navodi da skupinu znanja i vještine Poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa treba usvojiti kroz radno iskustvo, te da će ta znanja u budućnosti biti potrebnija (70%), što je navedeno 11 puta od strane 3 poslodavaca. Sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima obuhvaća 14 navoda (npr. upravljanje kvalitetom laboratorija, izvrsna organiziranost, prepoznati mogućnosti svojih djelatnika i sl.) od strane 6 poslodavaca. U polovini slučajeva očekuje se usvajanje kroz školovanje, 40% poslodavaca smatra da je za to ipak potrebno radno iskustvo, a za 8% njih to znanje i vještina je kombinacija škole i radnog iskustva. Također, u trećini navoda očekuje se veća potreba za ovom kompetencijom u budućnosti. Samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu uključuje 13 navoda (npr. praktičan rad u laboratoriju, laboratorijske analize, samostalan rad na instrumentima i sl.) od strane 6 poslodavaca. Gotovo dvije trećine poslodavaca smatra da se ta znanja i vještine trebaju usvojiti kroz školovanje, od preostale trećine veći dio njih smatra da se to znanje isključivo stječe kroz radno iskustvo a samo manji dio njih je mišljenja da je to ipak kombinacija znanja stečenog tijekom školovanja ali i radnog iskustva. Poslodavci uglavnom vjeruju da će potreba za tim kompetencijama u budućnosti biti podjednako velika. Sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i praćenju procesa je znanje i vještina za koju se izjasnilo 9 poslodavaca u 9 navoda (npr. matematičko modeliranje, poznavanje rada na računalu, računalni programi za simulaciju procesa, matematika i sl.), pri čemu polovina njih očekuje da se te kompetencije u cijelosti usvoje kroz školu te da će potreba za ovom kompetencijom u budućnosti rasti. Također dvije trećine poslodavaca navodi da znanja i vještine za skupinu Znanje organske kemije treba usvojiti kroz školovanje, te da će ta znanja u budućnosti biti potrebnija (78%), što je navedeno 9 puta od strane 5 poslodavaca. Poslodavci su sličnog mišljenja i kada se radi o skupini Aktivno znanje engleskog jezika koji uključuje 9 navoda od strane 4 poslodavca. Poslodavci u većini slučajeva očekuju da se te kompetencije u cijelosti usvajaju tijekom školovanja (89%), te da će potreba za njim u budućnosti u potpunosti rasti (100%). Poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije uključuje 7 navoda od strane 2 poslodavca. Poslodavci uglavnom očekuju da se ta znanja i vještine stječu i kroz školu i kroz radno iskustvo (57%), te da će potreba za tim znanjem u budućnosti biti podjednako velika kao što je i sada (86%). Ništa manje važna nije skupina znanja i vještina naziva Vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata za koju se izjasnilo 4 poslodavca sa 6 navoda. Polovica poslodavaca vjeruje da se ova skupina kompetencija stječe radnim iskustvom, dok su svi poslodavci (100%) mišljenja da će potreba za tom kompetencijom samo rasti. Ostale skupine znanja i vještina sastoje se od 5 ( Poznavanje temeljnih principa kemije ) ili manje navoda ( Poznavanje spektroskopskih metoda ), a sve se nalazi u tablici 8. 15

21 S obzirom na mjesto usvajanja, poslodavci dominantno očekuju da se kroz radno iskustvo usvoji sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata, sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature, poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa, vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata te generičke i komunikacijske vještine. Stjecanje kroz kombinaciju radnog iskustva i škole percipira se kao najprikladniji način stjecanja znanja i vještina iz spektroskopskih metoda te poznavanja proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije. Dominantno u okviru školovanja, dakle u sklopu obrazovnog sustava, poslodavci ne očekuju stjecanje gotovo niti jednog znanja ili vještine, ali za stjecanje znanja iz analitičke kemije te pripadajućih instrumentalnih metoda podjednaki broj poslodavaca je odgovorio da očekuje usvajanje kroz školovanje i kombinacijom školovanja i radnog iskustva. Dvije trećine poslodavaca smatra da se znanja i vještine iz organske kemije te samostalnog rada u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu trebaju usvojiti kroz školovanje. S obzirom na procjenu važnosti u budućnosti ukupno 53,2% poslodavca smatra da će znanja općenito u budućnosti biti potrebnija, a gotovo nitko od poslodavaca (0,7%) ne smatra da će biti manje potrebna. Na razini pojedinih znanja i vještina više od polovice iskaza poslodavaca ukazuje na veći značaj u budućnosti znanja organske kemije, poznavanja analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda, sposobnosti pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature, poznavanja nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa te generičkih vještina. 16

22 Ključni poslovi Od ukupno 64 navoda o ključnom poslu gore opisanim grupiranjem izvedeno je 11 ključnih poslova koji objedinjuju sadržajno bliske iskaze. Pri tome su navodi koji su sadržavali više ključnih poslova razloženi na pripadajuće ključne poslove, ali samo ako je bilo moguće identificirati i navod o pripadajućem znanju i vještini. Tako razloženi navodi zatim su analizirani kao zasebni navodi. Navodi koji se nisu mogli na opisani način razložiti (osam navoda) grupirani su i označeni su kodom 0. Grupiranjem navoda o ključnim poslovima identificirano je 11 ključnih poslova koji su navedeni u tablici 9. Najveći broj poslodavaca (po njih 7) iskazalo je navode koje možemo grupirati u tri skupine ključnih poslova, i to: 1. dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa (sistematičan rad na novim formulacijama, optimiranje procesa, pretraživanje literature i priprema eksperimenta, poboljšanje postojećih sintetskih puteva, kreiranje sintetskih puteva, dizajn spojeva, praćenje trendova u svijetu maziva i primjena u službi razvoja i istraživanja, praćenje literature, postavljanje tehnologije čišćenja) 7 poslodavaca 2. izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata (obrada podataka znanstvenih istraživanja, samostalno pisati znanstvenu publikaciju, prezentacija rezultata, prezentacija dobivenih rezultata, izrada izvještaja, izrada prezentacija i aktivno sudjelovanje na simpozijima, izvješćuje o svom radu i rezultatima prema općim aktima i nalozima nadređenog) 7 poslodavaca 3. provođenje sinteza i analiza u laboratoriju (rad u laboratoriju, sinteza organskih spojeva, znanstvena istraživanja (sinteza, fotokemija, supramolekulska kemija), znanstveni rad, provođenje reakcija u laboratoriju, sinteza spojeva, provođenje znanstvenih istraživanja) 7 poslodavaca Tek nešto manje poslodavaca (ukupno njih 6) iskazalo je navode koje možemo grupirati u skupinu analiziranje eksperimentalnih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda (analiza bioloških rezultata, odnos strukture i aktivnosti, ispitivač, poslovi analize uzoraka i izrade analitičke dokumentacije, korištenje instrumentacije, izvođenje analiza, redovite kontrole, povezivanje strukture i svojstva, ažuriranje potrebne analitičke dokumentacije laboratorija, vođenje kvalitete). Skupinu organiziranje i provođenje stručnih edukacija u području kemije naveo je samo jedan poslodavac i treba biti oprezan pri zaključivanju o relevantnosti takvih poslova za standard zanimanja. Za ključni posao dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa 46 % ispitanih poslodavaca smatra da bi radnici trebali stjecati znanja za obavljanje tog ključnog posla kroz radno iskustvo, dok ih 29 % smatra da bi znanja trebalo stjecati kroz školovanje. Nešto manje od 17 % poslodavaca smatra da bi znanja za ovaj ključni posao trebalo stjecati na oba načina. Većina poslodavaca (54 %) smatra da će potreba za tim znanjima u budućnosti rasti. 17

23 Tablica 10. Skupine ključnih poslova NAZIV SKUPINE KLJUČNOG POSLA (u koje su navodi poslodavaca grupirani) Dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa Analiziranje eksperimentalih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda Izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata Provođenje sinteza i analiza u laboratoriju Registriranje proizvoda kemijske i farmaceutske industrije Osiguravanje i kontrola ispravnosti laboratorijske opreme Priprema i provođenje interdisciplinarnih znanstvenih te stručnih projekata Strateško planiranje, upravljanje i organizacija rada Organiziranje i provođenje stručnih edukacija u području kemije Komuniciranje s korisnicima laboratorijske opreme i kemikalija Praćenje i provođenje administrativnih poslova broj navoda znanja i vještina broj navoda ključnih poslova broj poslodavaca koji su naveli ključni posao OČEKUJE SE DA SE ZNANJA I VJEŠTINE USVOJE KROZ (%) škola radno isk. POTREBA ZA ZNANJEM I VJEŠTINOM ZA 5 GODINA (%) oboje više manje podjedn ako ,2 45,8 16,7 54,2 0 37, ,3 22,2 44,4 61,1 0 38, ,6 31,6 15,8 47,4 0 52, ,7 16,7 12,5 37,5 0 41, ,3 68,8 0,0 81,3 0,0 18, ,8 46,2 0 53,8 0 46, ,5 87,5 0 87,5 0 12, ,5 56,3 6,3 43,8 0 56, , , ,0 62,5 12,5 37,5 12,5 50, ,0 Ukupno 64 35,6 53,4 9,8 45,8 1,1 50,4 18

24 Za ključni posao izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata 53 % poslodavaca smatra da bi radnici trebali stjecati znanja za obavljanje tog ključnog posla kroz školovanje, dok ih 32 % smatra da bi znanja trebalo stjecati kroz radno iskustvo. Nešto manje od 16 % poslodavaca smatra da bi znanja za ovaj ključni posao trebalo stjecati na oba načina, 54 % smatra da će potreba za tim znanjima u budućnosti rasti. Provođenje sinteza i analiza u laboratoriju obuhvaćaju 7 navoda, a znanja i vještine potrebne za taj posao prema odgovorima poslodavca treba stjecati kroz školovanje (67 %), a 38 % smatra da će potreba za njima u budućnosti rasti. Ključni posao analiziranje eksperimentalnih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda obuhvaća 9 navoda poslodavaca prema kojima se znanja za taj ključni posao trebaju stjecati podjednako i kroz školovanje (33 %) i kroz radno iskustvo (22 %). Nešto ih više smatra (44 %) da je to potrebno činiti na oba ova načina. Poslodavci većinom očekuju da će potreba za znanjima i vještinama nužnima u ovom ključnom poslu u budućnosti rasti (61 %). Ključni posao strateško planiranje, upravljanje i organizacija rada čini 8 navoda (samostalno organizirati znanstveni rad u radnoj jedinici, samostalno voditi grupu zaposlenika, delegiranje poslova, organizacija rada, organizira provedbu postupaka za uspostavljanje, unapređenje i nadzor integriranog sustava upravljanja poslovanjem, organizira, vodi i kontrolira rad radnika, a odnose se na aktivnosti vezano za osiguranje kvalitete ulaznih materijala i proizvoda u serijskoj proizvodnji, predlaže strategiju, politiku i ciljeve, te godišnje i višegodišnje planove u svezi djelokruga rada, komunikacija s drugim odjelima) navedena od strane 5 poslodavca. Poslodavci smatraju da se znanja za te poslove trebaju usvojiti više kroz radno iskustvo (56 %) i nešto manje kroz školovanje (38 %) te da će potreba za njima u budućnosti biti veća (44 %). Za ključni posao osiguravanje i kontrola ispravnosti laboratorijske opreme obuhvaća ukupno 6 navoda (nadzor nad vještačenjima, vještačenja, rad na siguran način, sudjelovanje u internim i eksternim inspekcijama, osiguranje svih uvjeta za siguran rad (tehnički, treninzi, školovanje, dnevno 5 min safety meeting), briga o mjerno ispitnoj opremi) koja je navelo 5 poslodavca. Od ispitanih poslodavaca gotovo podjednako ih smatra da je znanja i vještine za ovo skupinu ključnih poslova potrebno stjecati kroz školovanje (54 %) i kroz radno iskustvo (46 %). Većina poslodavaca (54 %) smatra da će potreba za tim znanjima u budućnosti rasti. Većina ispitanih poslodavaca smatra da se znanja i vještine potrebne za pojedine ključne poslove stječu najviše kroz radno iskustvo (53 %), dok ih 36 % smatra da je znanja potrebno usvojiti kroz obrazovanje. Najmanje ih smatra bi se znanja trebala usvajati i kroz školovanje i kroz radno iskustvo (10 %). Na razini pojedinih skupina ključnih poslova, za 2 skupine smatraju da se znanja trebaju stjecati više kroz školovanje (izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata, provođenje sinteza i analiza u laboratoriju), a za 6 skupina više kroz radno iskustvo (dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa, registriranje proizvoda kemijske i farmaceutske industrije, priprema i provođenje interdisciplinarnih znanstvenih te stručnih projekata, strateško planiranje, upravljanje i organizacija rada, organiziranje i provođenje stručnih edukacija u području kemije, komuniciranje s korisnicima laboratorijske opreme i kemikalija). Za 2 skupine ključnih poslova (osiguravanje i kontrola ispravnosti laboratorijske opreme, praćenje i provođenje administrativnih poslova) poslodavci su ravnomjerno zauzeli mišljenja o načinima stjecanja potrebnih znanja i vještina. Prema iskazima poslodavaca potreba za pojedinim znanjima i vještinama u zanimanju inženjer/ka primijenjene kemije u budućnosti će uglavnom rasti (46 %), dok samo 1 % poslodavaca smatra da će potreba biti manja. Točno 50 % ispitanika smatra da se potreba za znanjima i vještinama ovog zanimanja u budućnosti neće mijenjati. Na razini pojedinih skupina poslova, svi ispitani poslodavci mišljenja su da se potreba za niti jednim ključnim poslom u budućnosti neće nimalo smanjiti. 19

25 Povezanost ključnih poslova sa znanjima i vještinama U Tablici 9. prikazana su znanja i vještine potrebne za obavljanje svakog pojedinog ključnog posla koji se sastoji od najmanje dva navoda. Partikularna znanja i vještine odnose se na znanja i vještine koje je naveo samo jedan poslodavac i stoga treba biti oprezan pri zaključivanju o relevantnosti uključivanja u standard zanimanja. Podatak o pojedinim partikularnim znanjima i vještinama, kao i ključnim poslovima koji sadrže samo jedan navod, nalazi se u prilogu C. Najveći broj znanja i vještina, njih 10, poslodavci su naveli za ključne poslove analiziranje eksperimentalnih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda te provođenje sinteza i analiza u laboratoriju. Za oba navedena ključna posla važno je znanje organske kemije, poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda, poznavanje temeljnih principa kemije, samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu te sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature. Za posao analiziranje eksperimentalih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda osim navedenog, važno je i aktivno znanje engleskog jezika, sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i praćenju procesa, poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije, poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa te sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima. Za posao provođenje sinteza i analiza u laboratoriju osim navedenog, važna je sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata, poznavanje spektroskopskih metoda, generičke vještine, vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata te komunikacijske vještine. Za dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa navedeno je 9 znanja i vještina. To su: sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata, znanje organske kemije, poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda, sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature, poznavanje spektroskopskih metoda, poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije, generičke vještine, poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa te komunikacijske vještine. Za posao izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata poslodavci su naveli 7 potrebnih znanja i vještina: sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata, samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu, sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature, aktivno znanje engleskog jezika, sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i praćenju procesa, generičke vještine te vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata. Za posao osiguravanje i kontrola ispravnosti laboratorijske opreme poslodavci su također naveli 7 potrebnih znanja i vještina: poznavanje temeljnih principa kemije, samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu, aktivno znanje engleskog jezika, generičke vještine, poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa, sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima i komunikacijske vještine. Za posao priprema i provođenje interdisciplinarnih znanstvenih te stručnih projekata navedeno je 4 znanja i vještina sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature, aktivno znanje engleskog jezika, poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa i komunikacijske vještine, dok su za posao komuniciranje s korisnicima laboratorijske opreme i kemikalija navedene sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata, poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije, generičke vještine i komunikacijske vještine kao potrebna znanja i vještine. 20

26 Za preostala tri ključna posla strateško planiranje, upravljanje i organizacija rada, praćenje i provođenje administrativnih poslova i organiziranje i provođenje stručnih edukacija u području kemije navedeno su manje od 4 potrebna znanja i vještine kao što je prikazano u Tablici 11. Tablica 11. Povezanost ključnih poslova sa znanjima i vještinama NAZIV KLJUČNOG POSLA (na temelju grupiranja navoda poslodavca) dizajniranje spojeva te razvoj sintetskih puteva, analitičkih metoda i tehnoloških procesa analiziranje eksperimentalih podataka i upravljanje kvalitetom procesa i proizvoda izrada izvještaja i prezentacija znanstvenih i stručnih rezultata provođenje sinteza i analiza u laboratoriju NAZIV ZNANJA I VJEŠTINA (na temelju grupiranih navoda poslodavaca) sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata znanje organske kemije poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature poznavanje spektroskopskih metoda poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije generičke vještine poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa komunikacijske vještine znanje organske kemije poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda poznavanje temeljnih principa kemije samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature aktivno znanje engleskog jezika sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i praćenju procesa poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature aktivno znanje engleskog jezika sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i praćenju procesa generičke vještine vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata znanje organske kemije poznavanje analitičke kemije i pripadajućih instrumentalnih metoda poznavanje temeljnih principa kemije 21

27 registriranje proizvoda kemijske i farmaceutske industrije osiguravanje i kontrola ispravnosti laboratorijske opreme priprema i provođenje interdisciplinarnih znanstvenih te stručnih projekata strateško planiranje, upravljanje i organizacija rada organiziranje i provođenje stručnih edukacija u području kemije komuniciranje s korisnicima laboratorijske opreme i kemikalija praćenje i provođenje administrativnih poslova samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature poznavanje spektroskopskih metoda generičke vještine vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata komunikacijske vještine sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature aktivno znanje engleskog jezika poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa vještina izrade izvještaja i prezentiranja znanstvenih i stručnih rezultata komunikacijske vještine poznavanje temeljnih principa kemije samostalan rad u analitičkom i organskom laboratoriju te u proizvodnom procesu aktivno znanje engleskog jezika generičke vještine poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima komunikacijske vještine sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature aktivno znanje engleskog jezika poznavanje nacionalnih i inozemnih zakonskih regulativa komunikacijske vještine sposobnost pretraživanja i praćenja znanstvene i stručne literature sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima komunikacijske vještine generičke vještine sposobnost kritičkog pristupa pri planiranju eksperimenta i procesa te analizi dobivenih rezultata poznavanje proizvoda i procesa kemijske i farmaceutske industrije generičke vještine komunikacijske vještine sposobnost primjene matematičkih i informatičkih znanja u obradi podataka i praćenju procesa sposobnost organizacije i upravljanja kvalitetom i ljudskim resursima 22

28 Rezultati dodatnog pitanja Pod točkom Dodatno pitanje ovog izvještaja, detaljno je opisano pitanje kojima je anketa dopunjena. U pitanju je od poslodavaca traženo da procjene koje kompetencije za radno mjesto (za koje su ispunjavali anketu) smatraju važnima i u kojoj mjeri smatrate da iste nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenim u njihovoj tvrtci. Cilj pitanja je bio procijeniti VAŽNOST određenih znanja, kompetencija i vještina za radno mjesto inženjer/ka primijenjene kemije, te koliko ona NEDOSTAJU prvostupnicima /magistrima po završetku Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (na skali od 1 do 5). Obrađeno je ukupno 48 odgovora poslodavaca 3 koji su ocijenili specifične kompetencije za studij Primijenjena kemija. Pitanje o kompetencijama bilo je podijeljena u tri grupe: 1. opće kompetencije za sva četiri područja studija Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije, 2. specifične kompetencije za primijenjenu kemiju i 3. generičke kompetencije. Na svako pitanje poslodavci su davali dvije ocjene. Jedna se odnosila na važnost pojedine kompetencije pri čemu je ocjena 1 značila da pojedina kompetencije najmanje važna, a ocjena 5 da je iznimno važna. Druga ocjena upućuje na to koliko pojedina kompetencija nedostaje kod prvostupnika/magistara inženjera primijenjene kemije. U ovoj kategoriji ocjena 1 znači da je pojedina kompetencija uopće ne nedostaje, a ocjena 5 da u potpunosti nedostaje. Rezultati su dani u tablicama i analizirani po tipovima kompetencija (opće, specifične i generičke) A. Opće kompetencije Anketom se ispitivalo u kojoj mjeri za rad na opisivanom radnom mjestu trebaju biti razvijene opće kompetencije za cjeloživotno učenje. Opće kompetencije za cjeloživotno učenje dio su vještina za koje se smatra da su potrebne širem spektru zanimanja. 3 Razlika u uzorku za ostatak izvještaja (N=19) te za dodatno pitanje (N=48) proizlazi iz toga što je i poslodavcima koji su ispunjavali anketu za druga srodna zanimanja (inženjer/ka kemijskog inženjerstva, inženjer/ka ekoinženjerstva, inženjer/ka kemije i inženjerstva materijala) omogućeno da ostave odgovor i na ovo pitanje. Naime, čest je slučaj da poslodavci na koje smo ciljali ovim istraživanjem zapošljavaju osobe koje su završile različite studijske programe na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. Iz tog razloga je poslodavcima (koji su ispunjavali anketu za bilo koje od 4 zanimanja od interesa za FKIT koja su bila uključena u istraživanje u sklopu projekta TARGET) bilo omogućeno da u sklopu ankete za jedno zanimanje, odgovore na pitanje o kompetencijama studenata koji su završili bilo koji od četiri postojeća studijska programa na FKIT-u. 23

29 Tablica 12. Opće kompetencije i njihova važnost poslodavcima OPĆE KOMPETENCIJE Korištenje računalnih alata, modeliranje, simulacije, optimiranje (1) Sposobnost analize i sinteze problema (2) Znanstveni pristup rješavanju problema (3) Upravljanje kvalitetom i inovacijama (4) OCJENE N % N % N % N % N % 0 0,0 3 6, , , ,3 3,9 0,91 0 0,0 0 0,0 2 4,2 9 18, ,1 4,7 0,54 1 2,1 5 10, 4 M SD 6 12, , ,3 3,9 1,04 1 2,1 3 6,4 6 12, , ,3 4,1 0,99 Pretraživanje literature (5) 2 4,2 2 4,2 9 18, , ,8 4,0 1,09 Planiranje i provedba eksperimentalnog rada (6) 2 4,3 3 6, ,3 9 19, ,9 4,0 1,17 Elementi zaštite okoliša i industrijske higijene (7) 4 8,5 2 4, , , ,5 3,7 1,16 Praktično industrijsko 10, 12, 5 6 iskustvo (8) ,4 8 17, ,2 3,6 1,38 Iz Tablice 12. i Slike 1. vidljivo je da poslodavci najvažnijim procijenjuju sposobnost analize i sinteze problema jer ih je čak 46 (95,9%) iskazalo potrebu za tom kompetencijom kao najvažnijom ili važnom u vrlo visokoj mjeri (M=4,7; SD=0,54). Osim te kompetencije vrlo važnom smatraju upravljanje kvalitetom i inovacijama (M=4,1; SD=0,99), pretraživanje literature (M=4,0; SD=1,09), planiranje i provedbu eksperimentalnog rada (M=4,0; SD=1,17), znanstveni pristup rješavanju problema (M=3,9; SD=1,04) te korištenje računalnih alata, modeliranja, simulacije i optimiranja (M=3,9; SD=0,91). Srednje do vrlo važnom kompetencijom poslodavci su proglasili elemente zaštite okoliša i industrijske higijene (M=3,7; SD=1,16) te praktično industrijsko iskustvo (M=3,6; SD=1,38). Slika 1. Opće kompetencije (1-8) i njihova važnost poslodavcima (vrednovano ocjenama od 1-5) 5 4,5 4 3,5 3 2,5 2 1,

30 Promjenom pristupa u anketi se istovremeno od poslodavaca tražilo da se o istim općim kompetencijama izjasne sa stajališta koliko te već prethodno spomenute kompetencije nedostaju prvostupnicima /magistrima po završetku Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije. Poslodavci su svaku kompetenciju procjenjivali ocjenama od 1 do 5 gdje 1 predstavlja kompetenciju koja uopće ne nedostaje, a 5 kompetenciju koja u potpunosti nedostaje budućim zaposlenicima. Rezultati tog dijela ankete nalaze se u Tablici 13. Tablica 13. Ocjene nedostajanja pojedinih općih kompetencija prema odgovorima poslodavaca OPĆE KOMPETENCIJE Korištenje računalnih alata, modeliranje, simulacije, optimiranje (1) Sposobnost analize i sinteze problema (2) Znanstveni pristup rješavanju problema (3) Upravljanje kvalitetom i inovacijama (4) OCJENE N % N % N % N % N % 6 16, , ,6 4 11,1 2 5,6 2,5 1,08 3 7,7 8 20, , ,2 2 5,1 3,0 1, ,5 9 23, ,7 7 18,4 1 2,6 2,8 0,96 3 8,3 5 13, , ,8 3 8,3 3,1 1,05 Pretraživanje literature (5) 9 23,7 8 21, ,5 4 10,5 2 5,3 2,5 1,13 Planiranje i provedba eksperimentalnog rada (6) 5 13, , ,5 5 13,5 1 2,7 2,6 0,98 Elementi zaštite okoliša i industrijske higijene (7) 3 8,3 9 25, ,2 4 11,1 3 8,3 2,9 1,02 Praktično industrijsko iskustvo (8) 6 15,8 7 18,4 2 5,3 9 23, ,8 3,5 1,54 M SO Iz Tablice 13. i Slike 2. vidi se da poslodavci kompetenciju vezano uz praktično industrijsko iskustvo smatraju općom kompetencijom koja po njima u udnosu na sve ostale kompetencije najviše nedostaje (M=3,5; SD=1,54) i za to se izjasnilo čak 60,5% poslodavaca. Ta informacija je još zanimljivija i s gledišta da su poslodavci u prethodnoj anketi u kojoj su procijenjivali važnost kompetencija (tablica 12.) tu kompetenciju ocjenili najmanje važnom u odnosu na sve navedene opće kompetencije. 25

31 Slika 2. Opće kompetencije (1-8) i procjena koliko one nedostaju (vrednovano ocjenama 1-5) 3,5 3 2,5 2 1, Od ostalih kompetencija poslodavci smatraju da najviše nedostaje upravljanje kvalitetom i inovacijama (M=3,1; SD=1,05) te sposobnost analize i sinteze problema (M=3,0; SD=1,01). Istovremeno smatraju da je najmanji nedostatak od spomenutih kompetencijama primjećen kod korištenja računalnih alata, modeliranja, simulacije i optimiranja (M=2,5; SD=1,08) te pretraživanja literature (M=2,5; SD=1,13). 26

32 2.2.4.B. Specifične kompetencije za Primijenjenu kemiju Poslodavci su po istom principu morali anketom istaknuti važnost specifičnih kompetencija za primijenjenu kemiju potrebnih za radna mjesta u njihovoj instituciji, a rezultati su prikazani u Tablici 14. Tablica 14. Specifične kompetencije i njihova važnost poslodavcima SPECIFIČNE KOMPETENCIJE Prirodne znanosti: matematika i fizika (a) Prirodne znanosti: kemija (opća, anorganska, analitička, organska, fizikalna, biokemija) (b) Kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline (npr. mehanika fluida, termodinamika, procesi prijenosa i separacija) (c) Korištenje instrumentacije u preparativne i analitičke svrhe (d) Poznavanje spektroskopskih tehnika za identifikaciju kemijskih struktura (e) OCJENE N % N % N % N % N % M SO 1 2,3 5 11,6 7 16, , ,9 4,0 1,13 0 0,0 1 2,3 5 11, , ,6 4,5 0,79 3 7,1 6 14,3 7 16, , ,2 3,6 1,23 2 4,5 2 4,5 5 11, , ,8 4,2 1, ,4 1 2,3 4 9, , ,5 4,1 1,34 Prema Tablici 14. i Slici 3. vidljivo je da poslodavci pridaju najveću važnost kompetenciji usmjerenoj na znanje prirodnih znanosti i to prvenstveno kemije (opća, anorganska, analitička, organska, fizikalna, biokemija). Toj kompetenciji vrlo veliku pa i najveću važnost dalo je je čak 86,3% poslodavaca (M=4,5, SD=0,79). Osim te kompetencije vrlo važnom smatraju korištenje instrumentacije u preparativne i analitičke svrhe (M=4,2; SD=1,12), poznavanju spektroskopskih tehnika za identifikaciju kemijskih struktura (M=4,1; SD=1,34) te ostalim prirodnim znanostima poput matematike i fizike (M=4,0; SD=1,13). Srednje do vrlo važnom kompetencijom poslodavci su proglasili kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline poput mehanike fluida, termodinamike, procesa prijenosa i separacije (M=3,6; SD=1,23). Oko pitanja vezanih za specifične kompetencije poslodavci su bili prilično složni, odnosno minimalno dvije trećine ispitivanih poslodavaca podijelilo je isto mišljenje o njima. Rezultati tako provedene ankete govore o podjednakoj važnosti svih pet specifičnih kompetencija. 27

33 Slika 3. Specifične kompetencije (a-e) i njihova važnost poslodavcima (vrednovane ocjenama od 1-5) 4,5 4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 a b c d e Poslodavci su se osim na pitanja o važnosti izjasnili i o tome koliko te specifične kompetencije nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenim u njihovoj instituciji. Rezultati tog dijela ankete nalaze se u Tablici 15. Tablica 15. Specifične kompetencije i koliko one nedostaju (vrednovano ocjenama 1-5) SPECIFIČNE KOMPETENCIJE Prirodne znanosti: matematika i fizika (a) Prirodne znanosti: kemija (opća, anorganska, analitička, organska, fizikalna, biokemija) (b) Kemijsko-inženjerske i druge tehničke discipline (npr. mehanika fluida, termodinamika, procesi prijenosa i separacija) (c) Korištenje instrumentacije u preparativne i analitičke svrhe (d) Poznavanje spektroskopskih tehnika za identifikaciju kemijskih struktura (e) OCJENE N % N % N % N % N % M SO 10 30, ,4 8 24,2 3 9,1 0 0,0 2,1 0, , , ,3 1 2,9 0 0,0 2,3 0, , , ,3 1 3,3 0 0,0 2,3 0, ,7 6 17, ,4 9 26,5 4 11,8 3,0 1, ,2 4 12, ,4 6 18,2 4 12,1 2,9 1,25 28

34 Iz rezultata u Tablici 15. i prema Slici 4. vidljivo je da poslodavci općenito za sve specifične kompetencije imaju približno jednako mišljenje. Smatraju da sve spomenute kompetencije nedostaju u nekoj srednjoj mjeri odnosno da novi zaposlenici imaju dosta dobra znanja o specifičnim vještinama. Kompetenciju o korištenju instrumentacije u preparativne i analitičke svrhe ocjenjuju kao kompetenciju koja budućim zaposlenicima najviše nedostaje u odnosu na ostale kompetencije, ali njezin nedostatak je ipak samo u srednjoj mjeri (M=3,0; SD=1,24). Slika 4. Specifične kompetencije (a-e) i koliko one nedostaju budućim zaposlenicima (vrednovane ocjenama od 1-5) 3 2,8 2,6 2,4 2,2 2 1,8 1,6 1,4 1,2 1 a b c d e 29

35 2.2.4.C. Generičke kompetencije Osim općih i specifičnih kompetencija, anketom su se ispitivale i generičke komeptencije. Rezultati ovog dijela ankete prikazani su u Tablici 16. te na Slici 5. Tablica 16. Generičke kompetencije i njihova važnost poslodavcima OCJENE GENERIČKE KOMPETENCIJE N % N % N % N % N % M SD Sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama (I) 0 0,0 0 0,0 0 0,0 5 10, ,6 4,9 0,31 Marketinška znanja i vještine 15, 19, (nabava, prodaja, marketing, i sl.) (II) 13 28,3 9 19,6 8 17,4 3,0 1,32 Pismeno izražavanje (III) 1 2,1 1 2,1 4 8, , ,3 4,4 0,89 Usmeno izražavanje (IV) 0 0,0 1 2,1 5 10, , ,4 4,5 0,77 Engleski (stručni) jezik (V) 0 0,0 0 0,0 0 0,0 4 8, ,7 4,9 0,28 Sposobnost vođenja timova (VI) 0 0,0 3 6, , , ,8 4,1 0,97 Sposobnost prilagodbe novim situacijama (fleksibilnost) 0 0,0 0 0,0 1 2, , ,1 4,8 0,48 (VII) Sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost, 0 0,0 0 0,0 5 10,4 9 18, ,8 4,6 0,68 inovativnost) (VIII) Kritički način razmišljanja (IX) 0 0,0 0 0,0 3 6,3 8 16, ,1 4,7 0,58 Sposobnost odlučivanja / donošenja odluka (X) 0 0,0 0 0,0 1 2, , ,1 4,8 0,48 Karakterne osobine inženjera (XI) 0 0,0 0 0,0 8 18, , ,2 4,3 0,78 Iz Tablice 16. i Slike 5. vidi se da poslodavci o svim generičkim kompetencijama dijele isto mišljenje a ono je da su im skoro sve navedene kompetencije vrlo važne pa čak i iznimno važne. Od svih kompetencija najviše se ističe znanje i vještina engleskog jezika (M=4,9; SD=0,28) i sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama (M=4,9; SD=0,31) za koju su se izjasnili svi poslodavci. Nakon spomenutih kompetencija, po važnosti poslodavci su se opredijelili za fleksibilnost (M=4,8; SD=0,48), sposobnost odlučivanja /donošenja odluka, kritički način razmišljanja (M=4,7; SD=0,58), kreativnost i inovativnost (M=4,6; SD=0,68), usmeno (M=4,5; SD=0,77) i pismeno izražavanje (M=4,4; SD=0,89), karakterne osobine inženjera (M=4,3; 0,78) te sposobnost vođenja timova (M=4,1; SD=0,97). 30

36 Slika 5. Generičke kompetencije (I-XI) i njihova važnost poslodavcima (vrednovane ocjenama od 1-5) 5 4,5 4 3,5 3 2,5 2 1,5 1 I II III IV V VI VII VIII IX X XI Najmanje važnom, ali ne i potpuno nevažnom kompetencijom od svih spomenutih poslodavci smatraju marketinška znanja i vještine poput nabave, prodaje i marketinga (M=3,0; SD=1,32). To je jedina kompetencija od svih spomenutih generičkih kompetencija oko koje su mišljenja poslodavaca prilično podijeljena. Poslodavci su se osim na pitanja o važnosti izjasnili i o tome koliko te generičke kompetencije nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenim u njihovoj instituciji. Rezultati ankete nalaze se u Tablici 17. Tablica 17. Generičke kompetencije i koliko one nedostaju (vrednovane ocjenama od 1-5) GENERIČKE KOMPETENCIJE OCJENE N % N % N % N % N % Sposobnost timskog rada u suradnji s drugim strukama (I) 3 8, , ,8 7 18,9 3 8,1 2,9 1,06 Marketinška znanja i vještine (nabava, prodaja, marketing, i 6 17,6 7 20, ,4 4 11,8 7 20,6 3,0 1,38 sl.) (II) Pismeno izražavanje (III) 5 13, , ,2 7 18,4 3 7,9 2,8 1,14 Usmeno izražavanje (IV) 4 10,5 9 23, ,1 6 15,8 3 7,9 2,9 1,07 Engleski (stručni) jezik (V) 5 13, , ,8 3 8,3 5 13,9 2,7 1,23 Sposobnost vođenja timova (VI) 2 5,4 7 18, ,2 5 13,5 7 18,9 3,2 1,13 M SD 31

37 Sposobnost prilagodbe novim situacijama (fleksibilnost) 1 2, , ,0 4 10,5 3 7,9 2,9 0,91 (VII) Sposobnost stvaranja novih ideja (kreativnost, 1 2,6 7 18, ,6 7 18,4 3 7,9 3,1 0,89 inovativnost) (VIII) Kritički način razmišljanja (IX) 1 2,6 7 18, , ,3 3 7,9 3,2 0,93 Sposobnost odlučivanja / donošenja odluka (X) 2 5,6 8 22, ,6 9 25,0 6 16,7 3,3 1,16 Karakterne osobine inženjera (XI) 4 12,5 6 18, ,9 5 15,6 2 6,3 2,8 1,05 Mišljenja poslodavaca o generičkim kompetencijama te o njihovim nedostacima kod budućih zaposlenika su i ovaj put prilično ujednačena (tablica 17. i Slika 6.). Poslodavci općenito smatraju da sve generičke vještine u nekoj srednjoj mjeri nedostaju prvostupnicima/magistrima s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije zaposlenim u njihovoj instituciji. Najveći nedostatak primjećuju kod sposobnosti odlučivanja /donošenja odluka (M=3,3; SD=1,16), kritičkog načina razmišljanja (M=3,2; SD=0,93), sposobnosti vođenja timova (M=3,2; SD=1,13), kreativnosti i inovativnosti (M=3,1; SD=0,89) te marketinškim znanjima i vještinama poput nabave, prodaje i marketinga (M=3,0; SD=1,38). Iako su kod ove zadnje kompetencije opet mišljenja poslodavaca podijeljenja te iako je važnost za marketinškim znanjima i vještinama prethodno iskazana kao srednje važna (tablica 16.) očito je jednom dijelu poslodavaca (32,4%) neko minimalno znanje o tim kompetencijama ipak potrebno. Poslodavci općenito smatraju da znanje engleskog jezika kompetencija koja najmanje nedostaje (M=2,7; SD=1,23). Slika 6. Generičke kompetencije (i-xi) i koliko one nedostaju (vrednovane ocjenama od 1-5) 3,5 3 2,5 2 1,5 1 I II III IV V VI VII VIII IX X XI 32