Erol Mujanović. Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini. Trenutna situacija, izazovi i Preporuke

Transcription

1 Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini Trenutna situacija, izazovi i Preporuke

2

3 Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini trenutna situacija, izazovi i preporuke

4 Naslov: Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini Trenutna situacija, izazovi i preporuke Autor: Izdavač: Za izdavača: Lektura: DTP: Erol Mujanović Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Kupreška Sarajevo Bosna i Hercegovina Tel.: +387 (0) fes@fes.ba Judith Illerhues Zinaida Lakić Filip Andronik Sva prava pridržava Friedrich-Ebert-Stiftung BiH. Stavovi i mišljenja izneseni u ovoj publikaciji su autorski i ne predstavljaju izričite stavove i mišljenja izdavača. Friedrich-Ebert-Stiftung ne garantuje za tačnost podataka koji su izneseni u ovoj publikaciji. CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo (497.6)(049.5) MUJANOVIĆ, Erol Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini : trenutna situacija, izazovi i preporuke / Erol Mujanović. - Sarajevo : Friedrich-Ebert-Stiftung, str. : graf. prikazi ; 21 cm Bibliografija: str i uz tekst. ISBN COBISS.BH-ID

5 Erol Mujanović Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini Trenutna situacija, izazovi i Preporuke Sarajevo, 2013.

6

7 SADRŽAJ Uvod... 7 Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini...14 Nezaposlenost mladih: opća situacija i rizici...18 Nezaposlenost mladih prema spolu...20 Nezaposlenost mladih i nivo obrazovanja...25 Nezaposlenost mladih i trajanje perioda nezaposlenosti...34 Nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen...37 NEET kategorija obuhvata sve veći broj mladih...39 Neke od karakteristika zaposlenosti mladih...40 Uloga radnog zakonodavstva...43 Politike i mjere borbe protiv krize i nezaposlenosti mladih...50 Zaključak i preporuke...55 Preporuke za politike...58 Bibliografija

8

9 Uvod Sa stalnim opadanjem rejtinga u pogledu lakoće poslovanja, sa smanjenim stranim investicijama i padom kreditnog rejtinga kao posljedicom trajne političke krize i izostanka ekonomskog razvoja, Bosna i Hercegovina prema službenim podacima ima stopu nezaposlenosti mladih višu od 54 posto u godini, odnosno 57,9 posto u prvoj polovici godine. 1 Ogromna zaduženja 2, nezaposlenih bez radnog iskustva i više od ugašenih kompanija u prošloj godini 3 također su neke od logičnih posljedica takve situacije koje imaju značajan negativan utjecaj na nezaposlenost. Proces integracije Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju jedan je od faktora koji stvaraju snažne konkurentske pritiske u poslovnom sektoru, a samim tim i na tržištu rada. Prilagođavanje koje proizlazi iz tog procesa rezultira velikom preraspodjelom radne snage između i unutar privrednih sektora, kao i promjenama u kvalifikacijama potrebnim za različita zanimanja. To će zahtijevati zatvaranje nekih radnih mjesta i otvara-nje novih, za koja su potrebna specifična znanja i vještine. Radnici bez odgovarajućih 1 South East Europe Regular Economic Report No. 4, Svjetska banka, juni godine. 2 Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvještaj o razvoju BiH za godinu, 3 Izvještaj o radu Federalnog zavoda za zapošljavanje, 7

10 kvalifikacija, znanja i vještina, posebno oni bez sposobnosti stjecanja potrebnih kvalifikacija, sigurno će povećati broj dugotrajno nezaposlenih. Upravo takvu transformaciju prolazi još uvijek i samo tržište rada EU 4, odnosno sve njene zemlje članice. 5 Jedan od najvažnijih primjera jest struktura ekonomije, odnosno zaposlenost po grupama djelatnosti, pa je tako trenutno u sektoru usluga u EU u prosjeku zaposleno čak 70,1 posto radne snage, dok u Bosni i Hercegovini taj procent iznosi 49,1 posto. 6 Neke od osnovnih karakteristika tržišta rada u Bosni i Hercegovini su i visoka stopa nezaposlenosti (i anketne i registrirane), niska stopa aktivnosti, neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada te slaba mobilnost radne snage. Sve karakteristike odnose se ujedno i na nezaposlene mlade osobe. Nezaposlenost mladih direktno je povezana s ukupnom stopom nezaposlenosti kao posljedicom ekonomskih aktivnosti u državi. Smanjenje nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini predstavlja veliki izazov za vlasti kako s ekonomskog tako i socijalnog aspekta. Pored ratom uništenih, prije svega velikih, uglavnom izvozno orijentiranih kompanija (Unis, Energoinvest, Šipad, Soko, Famos, Hidrogradnja, Agrokomerc), kao i privredne infrastrukture, ukupnu socioekonomsku situaciju i problem nezaposlenosti u posljednjem periodu dodatno su učinile kompleksnim recesija i globalna ekonomska kriza. To se posebno odrazilo na perspektivu zapošljavanja mladih. Situacija na tržištu rada postaje sve teža iz više razloga, što se ogleda u smanjenoj potražnji za radnom snagom, strukturalnoj nezaposlenosti, sporom razvoju sektora obrazovanja, koji treba pratiti razvoj novih 4 and_labour_force_statistics Navedeni procent je porastao širom EU u odnosu naprimjer na godinu za jedan posto u prosjeku, dok je tržište rada u BiH zabilježilo porast radne snage angažirane u poljoprivrednim djelatnostima u istom omjeru. 5 Eurostat pocketbooks, Labor market statistics, cache/ity_offpub/ks /en/ks en.pdf 6 Anketa o radnoj snazi 2012, 8

11 tehnologija, nedostatku adekvatnih politika za poboljšanje poslovnog ambijenta itd. Osim navedenog, jedna od većih prepreka za mlade na tržištu rada je nedostatak radnog iskustva, a veliki broj oglasa i konkursa za posao kao glavni uvjet za prijem u radni odnos navodi upravo radno iskustvo ili radni staž od barem jedne ili dvije godine. I dok Evropska unija investira osam milijardi eura kako bi pomogla mladima da steknu prvo radno iskustvo samo u godini, u Bosni i Hercegovini ogroman broj mladih i nekoliko godina nakon ulaska na tržište rada nema nikakvo radno iskustvo. 7 Rezultati pojedinih 8 istraživanja provedenih u posljednjem periodu potvrđuju da brojni faktori predstavljaju uzroke trenutno teškog položaja mladih na tržištu rada. Neki od njih su: Teška ekonomska situacija, koja negativno utječe na otvaranje novih radnih mjesta i na planove zapošljavanja kod poslodavaca; Nedostatak radnog iskustva kod mladih, koji predstavlja problem za poslodavce jer moraju uložiti više vremena i novca da bi podigli mlade novozaposlene osobe na zadovoljavajući nivo produktivnosti i vještina potrebnih za obavljanje posla; Zastario i nefunkcionalan obrazovni sistem (nepripremljenost mladih za tržište rada), koji je i dalje veoma udaljen od potreba poslodavaca, jer naprimjer ne nudi u dovoljnoj mjeri mladima praktičan rad u kompanijama. Na taj način mladi se nalaze u situaciji da posjeduju 7 Od ukupnog broja nezaposlenih u Federaciji BiH u junu godine ( ), njih (43,65 posto) prvi put traži zaposlenje. Bilten Federalnog zavoda za zapošljavanje, statistički pregled, juni godine. 8 Istraživanje o mladima u BiH, Glasovi mladih : dam/bosnia_and_herzegovina/docs/research&publications/democratic%20 Governance/Voices%20of%20Youth/VoY%20BHS_web.pdf. Studija Svjetske banke Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?: W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1 9

12 diplomu, ali su bez vještina i kompetencija koje bi im otvorile vrata kompanija i donijele puno brže prva radna iskustva te napredovanje u karijeri; Korupcija, jer stvara lošu percepciju poslovnog okruženja u BiH i tako na radikalan način tjera strane investitore koji bi do sada otvorili nekoliko hiljada novih radnih mjesta da naprimjer BiH znatno bolje kotira na listi Transparency International indeksa 9 ; Pasivnost mladih, među kojima dvije trećine nezaposlenih, iz niza razloga, ne traži aktivno posao 10 ; S obzirom na veliki broj nezaposlenih mladih osoba i uprkos ulaganju u postojeće aktivne mjere na tržištu rada, i dalje je prisutan nedostatak podsticaja i olakšica za zapošljavanje koje bi pomogle poslodavcima da finansijski lakše podnesu teret zapošljavanja mladih; Nedostatak informacija vezanih za funkcioniranje i situaciju na tržištu rada koje bi pomogle bolju razmjenu informacija o mogućnostima zaposlenja i podstakle mobilnost radne snage, što bi dovelo do većeg broja zaposlenih mladih osoba. Rezultati istraživanja tržišta rada za 2011/ godinu u Federaciji BiH, koje Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje provode putem anketiranja poslodavaca, ukazuju na to da su razlozi nezadovoljstva poslodavaca radnom snagom u tome što kandidati nemaju kvalitetno praktično i radno iskustvo (32,5 posto), opće znanje i socijalne i organizacijske vještine (po 13,4 posto) te poduzetničke vještine (7,7 posto). Prema istom istraživanju, oblasti u kojima je iskazana najveća potražnja za radnom snagom jesu prerađivačka industrija (metal, tekstil, Istraživanje o mladima u BiH Glasovi mladih (str. 24) pokazuje da 65,5 posto nezaposlenih ispitanika nije aktivno tražilo posao u posljednjih mjesec dana u periodu anketiranja

13 drvo, hrana), trgovina, građevinarstvo. U posljednje vrijeme IT sektor je također prepoznat kao sektor u razvoju i kao sektor u kojem je upravo tražena radna snaga mlađe dobi. I pored usvojenih strateških dokumenata i zakona, institucionalni okvir za provođenje politika u oblasti zapošljavanja, obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala u Bosni i Hercegovini veoma je fragmentiran, s nejasno raspodijeljenim nadležnostima i ulogama. Ovo se posebno odnosi na Federaciju BiH, gdje postoji dodatna podjela nadležnosti između entiteta i kantona, te se može zaključiti da je zbog toga provođenje strateških ciljeva nekoordinirano, neefikasno i neefektivno, dugotrajno i kompleksno. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske (RZS) i Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske (ZZZRS) početkom godine u Republici Srpskoj bilo je zaposleno osoba, a nezaposlena osoba, od kojih ulazi u kategoriju mladih (osobe starosne dobi od 15 do 30 godina). Podaci iz Ankete o radnoj snazi godine RZS-a o aktivnosti mladih u Republici Srpskoj također predstavljaju osnovu za zabrinutost. Naime, prema ovoj anketi, koja se izrađuje prema standardima Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization ILO), mogu se uočiti negativni trendovi nezaposlenosti mladih na tržištu rada Republike Srpske u i prethodne dvije godine. Naime, ovi trendovi su prije svega vezani za pad stope ukupne aktivnosti radno sposobnog stanovništva sa 47,9 posto iz godine (što je jedna od najnižih stopa aktivnosti u Evropi) na 47,4 posto te porast stope nezaposlenosti sa 23,6 posto iz godine na 25,6 posto u toku godine. Radi se o mjerenju ILO metodologijom, koja je i zvanična metodologija prema Agenciji za statistiku BiH. Ovim putem nastoje se uzeti u obzir samo osobe koje zaista traže zaposlenje, dok 12 AnketaORadnojSnazi_5.pdf 11

14 je druga stopa nezaposlenosti, znatno veća (44,3 posto), registrirana pri zavodima za zapošljavanje. U tom drugom slučaju računaju se osobe koje su registrirane kao nezaposlene i koje ostvaruju druga prava (zdravstveno osiguranje) putem zavoda za zapošljavanje bez obzira na to da li traže zaposlenje ili ne. U brojnim medijskim nastupima tokom godine direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH procijenio je da u Bosni i Hercegovini oko osoba radi na crno, odnosno da nisu prijavljene od poslodavca. Posebno su zabrinjavajući podaci o tome da se u godinama nakon ekonomske krize značajno povećava pritisak na jednu od najranjivijih kategorija nezaposlenih osoba mlade. U tom smislu podaci iz Ankete o radnoj snazi iz godine, prema kojima je samo 30,6 posto mladih aktivno na tržištu rada, te da je stopa njihove zaposlenosti samo 14 posto, a nezaposlenosti 54,3 posto, alarmantni su, te zahtijevaju poduzimanje hitnih mjera i aktivnosti koje bi za cilj imale povećanje aktivnosti mladih na tržištu rada i njihovo zapošljavanje. Podaci za cijelu godinu bit će objavljeni za nekoliko mjeseci, ali s obzirom na to da je, prema podacima Svjetske banke, u junu godine stopa nezaposlenosti mladih već bila porasla na 57,9 posto za očekivati je da na kraju ove godine stopa nezaposlenosti mladih pređe 58 posto. Navedeni pokazatelji ukazuju na to da je ogromna većina mladih izložena riziku ekonomske, pa i socijalne isključenosti, što svakako može proizvesti brojne negativne posljedice, prije svega na demografskom i socijalnom planu. Nadalje, veoma ozbiljna posljedica visoke stope nezaposlenosti i neaktivnosti mladih ogleda se i u njihovoj migraciji prema inostranstvu. Prema podacima iz istraživanja o mladima u Bosni i Hercegovini Glasovi mladih 13, koje je objavljeno u godini, 65,6 posto ispitanika napustilo bi zemlju radi privremenog rada, 52,3 posto kako bi se nastanili u drugoj zemlji i 42 posto radi sklapanja braka. Nešto više od

15 trećine ispitanika (38,1 posto) otišlo bi na duže vrijeme (ili zauvijek) u inostranstvo. Samo nešto manje od petine ispitanika (18,9 posto) navodi da ne bi napustili Bosnu i Hercegovinu na duže vrijeme, ni zauvijek, što je podatak koji govori da bi većina mladih zapravo željela napustiti ovu zemlju. Kada je riječ o budućnosti, ispitanici u navedenom istraživanju su pesimistični i najčešće vjeruju da se njihov životni standard neće promijeniti u iduće tri godine, bilo da je riječ o prihodima, radnom statusu, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, stambenom pitanju ili kvalitetu života općenito. Stav da se njihov standard neće promijeniti znatno češće iskazuju ispitanici koji pripadaju ranjivim grupama (36,6 posto) u odnosu na opću populaciju mladih (28,1 posto). 13

16 Makroekonomska situacija u Bosni i Hercegovini Proteklih nekoliko godina, u kojima je ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini išla od loše ka goroj, predstavljaju period kada je stopa rasta bila posebno slaba, broj otvaranja novih radnih mjesta nedovoljan, a u isto vrijeme stopa nezaposlenosti mladih, koja je već i bila iznimno visoka, polako ali sigurno je nastavila rasti iz godine u godinu. U ovom periodu izlazak iz recesije nekoliko razvijenih evropskih zemalja, o kojima je posebno ovisna ekonomija BiH, pozitivno se odražava na Bosnu i Hercegovinu iako će očekivani ekonomski rast u ovoj godini biti tek oko 0,5 posto, ali i to je napredak u odnosu na negativni rast u prošloj godini (-0,6 posto). 14 Prema izvještaju 15 Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) BiH indeks potrošačkih cijena je rastao bez prekida od godine i imao je stopu rasta od 2,1 posto u godini. Što se tiče trgovinskog balansa, odnosno u slučaju Bosne i Hercegovine stalnog trgovinskog deficita jer je vrijednost uvoza uvijek veća od vrijednosti izvoza, ovaj indikator, prema istom izvještaju, ima trend opadanja. Naime, izražen u procentima bruto domaćeg proizvoda, trgovinski deficit je sa 20,7 posto, 22,9 posto i 23 posto u periodu prešao na 19,7 14 Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi januar-juni godine, 14

17 posto, koliko se očekuje za godinu, što je svakako pozitivan znak za domaću ekonomiju. U pogledu reformi i razvoja Bosna i Hercegovina je među zemljama u regiji najslabiji učenik, odnosno s najmanjim ekonomskim rastom u ovoj godini. Utoliko je važnije provesti ključne strukturalne reforme jer je trenutna situacija takva da političko i ekonomsko okruženje tjera strane investitore i smanjuje razvojne mogućnosti domaćih poslovnih subjekata. I pored rasta izvoza, bankarski sektor u Bosni i Hercegovini je bio osjetno pogođen krizom, a profitabilnost banaka je drastično smanjena između ostaloga i jer je potražnja za kreditima bila smanjena zbog ekonomske i finansijske neizvjesnosti. 16 Poboljšanje poslovnog okruženja, kao i fiskalna konsolidacija, samo su neke od ključnih oblasti u kojima je neophodno hitno djelovati, a Bosna i Hercegovina je posebno loša u izdavanju građevinskih dozvola, u stimuliranju poduzetništva, u infrastrukturi, i pogotovo kada su u pitanju raspoložive vještine na tržištu rada. Navedena studija Svjetske banke precizira i da će Bosna i Hercegovina, ako želi da održi ovakav skromni rast, morati povećati otvaranje novih radnih mjesta, ciljajući posebno poduzetništvo, poboljšanje vještina i mobilnost radne snage. Navedeno istraživanje Svjetske banke ističe i da privatni sektor kreira 9 od 10 stvorenih radnih mjesta, te da se, s obzirom na takav utjecaj, privlačenje stranih investicija čini kao apsolutni prioritet, koji je posebno važan u Bosni i Hercegovini, gdje je javni sektor precijenjen kako u pogledu percepcije tražilaca posla tako i u pogledu prosječnih plaća koje su znatno veće nego u privatnom sektoru koji stvara rast. Otvaranje novih radnih mjesta obično vodi manja grupa od oko 20 posto kompanija, 17 a proces je usko povezan s kvalitetom poslovnog okruženja, sa smanjenjem korupcije i s više konkurencije, te čini profitabilnijim navedene kompanije, uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta. 16 Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No

18 Strani investitori, kao grupa poslodavaca koja je od posebne važnosti za otvaranje novih radnih mjesta, već godinama u svojim izvještajima ukazuju na nekoliko veoma konkretnih prepreka čije bi uklanjanje dovelo do drastičnog poboljšanja poslovnog ambijenta i otvaranja novih radnih mjesta. Tu spadaju registriranje poslovanja, modernizacija pravnog okvira koji se tiče naprimjer privrednih društava i tržišta vrijednosnih papira te porezi i građevinske dozvole. 18 Dok je svakako veoma važno povećati sam broj novih radnih mjesta, neophodno je i truditi se da ona budu što kvalitetnija, odnosno da uvjeti rada za zaposlenu osobu budu dostojanstveni i što kvalitetniji. Recesija je dovela i do rasta srednjeg siromaštva, odnosno sloja osoba koje preživljavaju sa 2,5 do pet dolara dnevno, sa 22 posto na 26 posto. 19 Nezaposlenost mladih je u proteklom periodu dostigla rekordan nivo iako je sve veći broj mladih koji duže ostaju u obrazovnom sistemu i koji kasnije ulaze na tržište rada. Postoji obrnuta korelacija između nezaposlenosti mladih i ciklusa ekonomskog razvoja, jer kada indikatori ekonomskog razvoja prate opadajući trend onda nezaposlenost mladih prati trend rasta. Konkretno, kada pokazatelji ekonomskog razvoja (npr. nivo stranih ulaganja, nivo proizvodnje i izvoza, broj otvorenih radnih mjesta itd.) bilježe pad ili samo stagnaciju, onda nezaposlenost mladih obično bilježi rast jer ekonomija nije u stanju apsorbirati odnosno ponuditi priliku za zaposlenje generacijama mladih koje pristižu na tržište rada svake godine. Stoga kao posljedicu loše ekonomske situacije imamo stvaranje negativne spirale jer prilikom pogoršanja ekonomske situacije dodatno i ubrzano raste nezaposlenost mladih. Kada jednu takvu sliku stavimo u kontekst tranzicijske ekonomije u kojem se nalazi Bosna i Hercegovina, i koji donosi dodatne izazove i pritiske na tržište rada, te rastuću nezaposlenost mladih uslijed niza navedenih razloga, onda su situacija i perspektiva u pogledu nezaposlenosti mladih u BiH 18 Bijela knjiga Vijeća stranih investitora u BiH, dostupna na 19 Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No

19 još teže. Isti trendovi i kretanja zabilježeni su i u drugim zemljama, bilo da su u stadiju tranzicije ili već razvijene ekonomije, a većina zemalja je u takvim situacijama aktivnije i brže provodila adekvatne politike i reforme, poput onih koje su navedene na kraju ovog dokumenta. Pozitivna strana je da mladi, kada im se pruži prilika, mogu dosta brzo naučiti neke od ovih vještina (za razliku od starijih generacija) i tako se ipak mogu integrirati na tržište rada. Domaće tržište rada također nije sposobno odgovoriti zahtjevima i potrebama za fleksibilnijim oblicima zaposlenja kao i ponuditi dovoljne mogućnosti cjeloživotnog učenja i podizanja modernih vještina, što bi svakako doprinijelo zapošljavanju mladih. 17

20 Nezaposlenost mladih: opća situacija i rizici Prema Anketi o radnoj snazi iz godine stopa nezaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini najveća je u Evropi i iznosi 54,3 posto. Od do godine stopa nezaposlenosti bilježi rast od 3,9 posto, dok stopa nezaposlenosti mladih u tom istom periodu bilježi rast od čak 14,4 posto. Ovakvu situaciju dodatno pogoršava činjenica da je istovremeno smanjena stopa zaposlenosti sa 33,1 posto iz na 31,7 posto u godini. Smanjena je i stopa zaposlenosti mladih sa 16,7 posto iz na poražavajućih 10,8 posto u godini. Prikazani negativni trend predstavlja crni scenarij kada je u pitanju (ne)zaposlenost mladih. Kada se ovakvoj situaciji dodaju neizvjesna perspektiva otvaranja novih radnih mjesta i rastući broj kompanija koje se gase, onda je rizik i pritisak na mlade nezaposlene osobe još veći. Kratkoročno ispravljanje ovakvih trendova danas se čini nemogućim. Dokument Analiza politika zapošljavanja u BiH, koji je predstavio Centar civilnih inicijativa (CCI) godine, potvrđuje da mladi nezaposleni mogu u veoma maloj mjeri računati na institucionalnu pomoć zavoda za zapošljavanje, koji su opterećeni brojnim drugim problemima. To uveliko otežava situaciju mladih na tržištu rada jer su uglavnom prepušteni sami sebi. Jedna od brojnih nelogičnosti je da najveći dio prihoda zavodi ostvaruju od uplata doprinosa zaposlenih osoba, kojih je u periodu 18

21 krize sve manje. Samo u Federaciji BiH službe za zapošljavanje servisiraju zdravstveno osiguranje za više od osoba, a procjenjuje se da je oko osoba registrirano kao nezaposleno samo radi ostvarenja prava na obavezno zdravstveno osiguranje. Tako se svi prihodi koji se prikupe putem uplata doprinosa potroše u najvećoj mjeri na pasivna sredstva, koja imaju efekt socijalne pomoći, i na administrativne troškove. Zbog takvog načina poslovanja stiče se utisak da su javne službe izgubile osnovnu svrhu postojanja i mladi ljudi moraju poduzeti znatno veće napore kako bi našli posao nego njihovi vršnjaci širom Evrope. Širom EU službe za zapošljavanje imaju znatno aktivniju ulogu na tržištu rada i obavljaju više aktivnosti, poput posredovanja u zapošljavanju ili aktivnijeg kontakta s poslodavcima, poput analiza i studija, naprimjer o plaćama, koje su od koristi svim akterima na tržištu rada. 19

22 Nezaposlenost mladih prema spolu Kada je u pitanju nezaposlenost mladih prema spolu, treba istaći da su žene u nepovoljnijem položaju jer ih je znatno više na evidencijama nezaposlenih i istovremeno znatno manje u radnom odnosu nego muškaraca. Naime, barem kada je riječ o Federaciji BiH, prema podacima o broju nezaposlenih osoba iz decembra godine žene čine 69,6 posto od ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, dok od ukupnog broja mladih nezaposlenih osoba sa srednjom stručnom spremom ima 53,2 posto žena. 20

23 Grafikon 1: Nezaposlenost mladih i stepen stručnog obrazovanja god. Ukupno god. Žene god Ukupno god Žene god. Ukupno god. Žene 0 VSS VŠS SSS NSS VKV KV PKV NKV Stepen stručnog obrazovanja Izvor: Bilten Federalnog zavoda za zapošljavanje za decembar godine Prema Anketi o radnoj snazi iz godine stopa anketne nezaposlenosti mladih žena također je znatno veća od stope anketne nezaposlenosti mladih, a samim tim i od ukupne stope nezaposlenosti mladih, što je vidljivo iz tabele i grafikona koji slijede. 21

24 Grafikon 2: Stopa nezaposlenosti mladih žena u odnosu na stopu nezaposlenosti mladih Stopa anketne nezaposlenosti mladih žena Stopa anketne nezaposlenosti mladih Što se tiče Republike Srpske, prema podacima sa evidencije nezaposlenih osoba ZZZRS-a u posljednje tri godine broj nezaposlenih mladih (osobe starosne dobi od 15 do 30 godina) na dan 31. decembra godine sa ukupno povećao se na osobu. U ovom periodu procent učešća žena u ukupnom broju nezaposlenih mladih kretao se oko 47 posto, što je vidljivo iz tabele 1. Tabela 1: Nezaposlene osobe dobi od 15 do 30 godina na dan 31. decembra godine Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Učešće žena (%) 48,08 47,99 47,44 22

25 Analizirajući podatke iz Ankete o radnoj snazi godine, primjetna je razlika u stopama aktivnosti, zaposlenosti i nezaposlenosti mladih u Republici Srpskoj, a taj dokument ukazuje i na pojavu znatno pasivnije uloge mladih žena na tržištu rada. Kao jedan od značajnih razloga za manje učešće (mladih) žena na tržištu rada, pored postojanja stereotipne podjele rodnih uloga u društvenom životu, 20 protiv koje podjele se ulažu značajni napori kako vladinog tako i nevladinog sektora u Bosni i Hercegovini, možemo naglasiti i činjenicu da u posljednjih nekoliko godina postoje jasni trendovi dužeg zadržavanja u sistemu obrazovanja i povećanog broja mladih žena koje studiraju i diplomiraju na visokoškolskim ustanovama. Prema podacima iz Statističkog biltena visokog obrazovanja 9 za godinu 21 RZS-a, u godini od ukupno 7855 diplomiranih studenata njih 4718 su bile žene. Tabela 2: Diplomirani studenti u RS-u Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Učešće žena (%) 56,44 59,17 60,06 20 Više podataka o učešću žena na tržištu rada u BiH može se naći u publikaciji Rodne (ne)jednakosti na tržištu rada u BiH - Ženska strana priče, Sanela Bašić, Milanka Miković, Sarajevo, 2012, nejednakosti/rodne%20nejednakosti.pdf Bilten_Visoko_Obrazovanje_9.pdf 23

26 Proučavajući dalje strukturu diplomiranih studenata po naučnim oblastima, može se zaključiti da u određenim oblastima postoji značajno veće učešće žena nego muškaraca, što opravdava postojanje stereotipa o takozvanim muškim i ženskim zanimanjima. Ovo su zvanične tabele i ne objavljuju se detaljnije (tj. koji tačno smjer i koliko studenata, već se rezultati objavljuju samo po grupama, tako da se ne može doći do preciznijih podataka koji bi dozvolili kvalitetniju analizu). Tabela 3: Diplomirani studenti u RS-u po naučnim oblastima (2011) Naučna oblast Ukupno Muški Ženski Učešće žena (%) Obrazovanje ,86 Humanističke nauke i umjetnost Društvene nauke, poslovanje i pravo Prirodne nauke, matematika i informatika Inženjerstvo, proizvodne tehnologije i građevinarstvo , , , ,67 Poljoprivreda i veterinarstvo ,71 Zdravstvo i socijalna zaštita ,78 Usluge ,44 24

27 Nezaposlenost mladih i nivo obrazovanja Razvoj ljudskih resursa, ulaganje u obrazovanje, povećanje konkurentnosti radne snage, ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i zapošljavanje mladih, među ključnim su elementima za uspostavu socijalne i ekonomske stabilnosti i rast države. Stoga je neminovno ovom pitanju posvetiti posebnu pažnju. Svijet rada stalno se mijenja, između ostalog i kao posljedica strukturalnih promjena i globalizacije, što bitno utječe na stalne promjene u zahtjevima za stručnim obrazovanjem i obukom u društvima koja razvoj ekonomije baziraju na znanju. Na tržištu rada danas se pored poznavanja specijalističkih ili tehničkih znanja traži i poznavanje modernih tehnologija u mnogim oblastima. Strateški gledajući, razvoj ljudskih resursa postaje veoma važan, a za adekvatan razvoj ljudskih resursa, društva u cjelini, ekonomije i privrede, kao nosilaca razvoja u globalnoj ekonomiji, suštinski pokretač je efikasan i kvalitetan sistem obrazovanja i obuke. Radi se o kvalitetnom obrazovanju koje omogućava svakom pojedincu da održi visok nivo zapošljivosti, a firmama kvalificiranu radnu snagu. Na taj način sistem obrazovanja igra veoma važnu ulogu u razvoju ljudskih potencijala i postaje garant socijalne i ekonomske stabilnosti u državi. Ministarstvo civilnih poslova BiH nadležno je za obrazovanje na nivou Bosne i Hercegovine i ima koordinacijsku ulogu. Obrazovni sistem u Federaciji BiH je u nadležnosti kantona, u Republici Srpskoj na nivou 25

28 entiteta, te u Brčkom u nadležnosti Vlade Brčko Distrikta. U Federaciji svaki kanton ima vlastiti zakon o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, a kantoni u kojima postoje univerziteti imaju i svoje zakone o visokom obrazovanju. U RS-u svi nivoi obrazovanja su regulirani entitetskim zakonodavstvom, a Distrikt Brčko ima svoje zakone koji reguliraju svaki od četiri nivoa obrazovanja. 22 Svjetska banka je u brojnim studijama u ovoj 23 i u proteklih nekoliko godina potvrdila vezu između nivoa vještina kod mladih i nivoa zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Bosna i Hercegovina je i dalje žrtva rudimentarnog sistema obrazovanja koji ne može pratiti trendove i ponuditi mladima vještine za novu ekonomiju (analiziranje podataka i informacija, kreativno razmišljanje, komunikacijske i druge interpersonalne vještine itd.), što ograničava mogućnosti zapošljavanja mladih. Ovakav sistem stvara niz problema, a jedan od njih je i nedostatak usklađenosti s tržištem rada, zbog čega veliki broj osoba koje završe proces obrazovanja završava na zavodima za zapošljavanje. Evidentno je da obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini pravi male ili nikakve pomake u prilagođavanju potrebama tržišta, a rezultat toga je izdvajanje velikih finansijskih sredstava iz budžeta države za obrazovanje bez ekvivalentnih rezultata u kvalitetu kadrova koje proizvede ovaj sistem. Ovi konkretni problemi, kao i brojni drugi, potvrđeni su i od ključnih aktera 22 Od drugih aktera vezanih za obrazovanje i tržište rada, Agencija za rad i zapošljavanje, koja djeluje na državnom nivou, ima koordinacijsku ulogu u oblasti zapošljavanja. Tu je i Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH, kao i parlamentarne komisije na različitim nivoima koje se bave pitanjima mladih i obrazovanjem, za koje se detalji mogu naći na web portalu koji je ujedno i najveća baza podataka za mlade u BiH. U oblasti traženja posla, mladima mogu pomoći sljedeće organizacije odnosno web portali: www. prviposao.ba, ba, eu.int/jobs/eures. Što se tiče zakonske regulative, web portal Abeceda karijere nudi listu relevantne regulative u oblasti obrazovanja i traženja posla: abecedakarijere.ba/trazite-posao/zakonska-regulativa.html, a tu su i svi relevantni kontakti na kantonalnom nivou na istom web portalu. 23 Dokument Svjetske banke: South East Europe Regular Economic Report No

29 koji djeluju u oblasti obrazovanja u Bosni i Hercegovini, a nekoliko primjera je navedeno ispod: 24 Nedovoljno kvalitetan sadržaj obrazovanja jer nedostaju u udžbenicima i u metodama nastave fokusi na ključne kompetencije i na životne vještine, što je jedinstveni najveći problem jer direktno sprečava rast kvaliteta obrazovanja, S ulaganjima u obrazovni sistem od oko pet posto bruto domaćeg proizvoda Bosna i Hercegovina je u nivou zemalja iz okruženja, međutim kvalitet utroška nije odgovarajući jer 77 posto ulaganja u obrazovanje odlazi na plaće osoblja u tom sektoru, Obrazovni sistem zasnovan na segregaciji, diskriminaciji i podjeli djece od rane dobi, što negativno utječe na opći kvalitet obrazovanja. Obrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini svoje upisne politike prilagođavaju više vlastitim resursima i profilu nastavnog kadra kojim raspolažu nego tržištu rada u BiH. Posljedica takvog djelovanja je nizak kvalitet obrazovanja, 25 visoka nezaposlenost i deficit određenih profila kadrova, što se ogleda u nemogućnosti velikog broja kompanija da popune oglašena radna mjesta uprkos desetinama hiljada obrazovanih mladih ljudi koji su proizašli iz obrazovnog sistema i koji su raspoloživi. 26 Jedan od konkretnih problema je činjenica da je obrazovni sistem baziran na nastavi bez praktične nastave, što uzrokuje nedovoljnu osposobljenost mladih za savremene uvjete rada, odnosno nedostatak znanja i vještina potrebnih na tržištu rada COAR_2012.pdf 25 Nijedan bh. univerzitet nije priznat u Evropi, bih/ nijedan-univerzitet-bih-nije-priznat-evropi.html 26 Posao.ba, Analiza tržišta rada u BiH za godinu. 27 CPU, Centar za politike i upravljanje, Analiza politika u oblasti povezanosti obrazovnog sistema i tržišta rada u BiH. 27

30 Mladi se suočavaju sa ozbiljnim preprekama koje ih onemogućavaju da se uključe u tržište rada. To se naročito odnosi na mlade s nižim stepenom obrazovanja, odnosno na one koji nemaju nikakve kvalifikacije. Svjedoci smo da velika nezaposlenost pogađa i mlade s visokim obrazovanjem, ali ipak u manjoj mjeri nego prethodno navedenu kategoriju. Imajući u vidu značaj obrazovanja uopće, a posebno srednjeg stručnog i visokog obrazovanja, kao sredstva u borbi protiv nezaposlenosti, Bosni i Hercegovini su neophodni ljudski resursi koji će moći odgovoriti modernim tehničkim i tehnološkim izazovima. To se može postići jedino značajnim ulaganjem svih ključnih stakeholdera u ljudske resurse koji će biti konkurentni i na regionalnom tržištu rada, što također direktno utječe na ekonomski razvoj naše zemlje. Dio odgovornosti je svakako i na poslodavcima koji bi trebali, u granicama mogućnosti, povećati ulaganja u ljudske potencijale, ali nerealno je očekivati da oni sami nadoknade sve propuste države odnosno obrazovnog sistema. Trenutno velika većina radne snage ne zadovoljava ispod opisane potrebe savremenog tržišta rada u vremenu globalizacijskih procesa, brzog razvoja informacijsko-komunikacijskih, ali i novih tehnologija općenito, te načina poslovanja, zbog čega se na tržištu rada u Bosni i Hercegovini javlja paradoks da u ogromnoj armiji nezaposlenih osoba poslodavci često ne mogu da nađu potrebnu radnu snagu. Navedena studija Svjetske banke, 28 kao i prikupljena iskustva osoblja portala Posao.ba u radu sa svim ključnim poslodavcima u Bosni i Hercegovini, pokazuju da poslodavci smatraju kako većini mladih svih profila i dalje nedostaje osnovni nivo jedne ili više vještina koje su ili direktno vezane za obavljanje posla (IT, poznavanje stranih jezika ili specijaliziranih programa) ili meke vještine (komunikacijske i pregovaračke vještine, upravljanje vremenom, timski rad i druge). Veliki je broj nezaposlenih osoba koje nemaju nikakvu kvalifikaciju, gotovo 30 posto, što za sobom 28 Studija Svjetske banke Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?: W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1 28

31 povlači pitanje potrebe organiziranja programa obuke, to jest stručnog osposobljavanja i usavršavanja za potrebe tržišta rada i razvoja koncepta cjeloživotnog učenja. Što se tiče traženih kvalifikacija i stvarnih potreba tržišta rada u godini, 29 analize zavoda za zapošljavanje te godišnja studija o bosanskohercegovačkom tržištu rada koju realizira najposjećeniji portal za zapošljavanje ukazuju na to da su posebno bili traženi inženjeri informatike, elektrotehnike i strojarstva te magistri farmacije. Također su bili traženi varioci, šivači i trgovci, a radi se o zanimanjima gdje nedostaje kvalitetne radne snage. Među online oglasima za posao kategorija komercijale i prodaje zabilježila je najveći broj otvorenih pozicija, te su se komercijalisti, prodavači i trgovci ponovno našli na prvom mjestu među 10 najtraženijih zanimanja. Osim očekivanja nastavka tih istih trendova u godini, mladi mogu očekivati i povećan broj oglasa za posao u oblasti građevinarstva te u metalnoj industriji uslijed intenziviranja radova na izgradnji koridora Vc. Činjenica je da su unapređenje znanja i vještina, kao i razvoj karijere, veliki izazov za društvo u cjelini, a posebno za sistem obrazovanja i tržišta rada u Bosni i Hercegovini, koja teži da postane društvo znanja i jaka ekonomija u regiji. Očigledno je da je neophodno hitno unaprijediti obrazovni sistem jer u sadašnjoj situaciji mladi apsolutno nisu pripremljeni za prijelaz iz škole na tržište rada, a nedostatak strategije karijerne orijentacije otežava taj prijelaz. Država i javni sektor su ti koji trebaju pokrenuti reformu obrazovnog sistema i pravnog okvira kako bi se što prije uzele u obzir potrebe tržišta rada. Nastavni planovi i programi u školama i na univerzitetima većinom su fokusirani na teoriju i učenici/studenti u većini slučajeva nemaju priliku za kvalitetno obavljanje praktičnog rada kako bi stekli potrebna praktična radna iskustva i znanja. Kvalitetno uspostavljene veze između 29 &act=complete&acat=0&aid=6468&type=a 29

32 obrazovnih institucija i kompanija prava su rijetkost, a značajan broj obrazovnih ustanova ima veoma siromašne kabinete za praktičnu nastavu. Iako je sistemski predviđena kroz nastavne planove i programe, praktičnu nastavu je potrebno unaprijediti i osavremeniti. Evidentno je da postoji strukturna neravnoteža na tržištu rada, koja se manifestira u neusklađenosti između ponude i potražnje za radnom snagom sa aspekta zanimanja, obrazovanja, kvalifikacija, dodatnih znanja i vještina ili regionalnog rasporeda. Neravnoteža je najmanje dvostruke prirode. S kvalitativne strane, sve i kada proizvodi pojedina potrebna zanimanja za tržište rada obrazovni sistem to ne radi na pravi način, pa tako osobe završe na tržištu rada sa visokoškolskom diplomom, ali bez ijednog dana relevantne i kvalitetne prakse kojom bi istinski razvili pojedine vještine i znanja koja mogu valorizirati i unovčiti kod poslodavca. Dakle, radi se o nedostatku vještina. Bez obzira na to o kojim zanimanjima se radi, postoji određeni skup vještina koje poslodavci konstantno ističu kao deficitaran kod mladih ljudi koji traže posao, a najčešće se radi o timskom radu, komunikacijskim i organizacijskim vještinama, ili nedovoljnom poznavanju IT-a ili stranih jezika. 30 Zatim, s kvantitativne strane, sama činjenica da postoje deficitarna zanimanja ukazuje na to da obrazovni sistem ni u ovom pogledu ne prati tržište rada jer ne proizvodi kadar koji se traži (npr. varioci ili informatičari). Dio problema vezan je i za nedovoljnu mobilnost 31,32 radne snage, pa tako mlade nezaposlene osobe većinom nisu voljne da putuju iz jednog dijela države u drugi radi zaposlenja. Pored navedenog, vrlo često i sama primanja nisu dovoljna da pokriju troškove osamostaljivanja mlade osobe, odnosno najma smještaja, troškova puta i slično, a 30 Studija Svjetske banke Are Skills Constraining Growth in Bosnia and Herzegovina?: W0WHIT101Official0Use0Only1.pdf?sequence=1 31 Federalni zavod za zapošljavanje, Analiza tržišta rada i zapošljavanja: fzzz.ba/publikacije1/analiza_trzista_rada_i_zaposljavanja_ pdf 32 Direkcija za ekonomsko planiranje, Izvještaj o ekonomskom razvoju BiH

33 tu su i drugi razlozi kulturološke, socijalne ili političke prirode koje mladi u Bosni i Hercegovini često percipiraju kao barijere u prihvaćanju posla u drugom gradu od njihovog mjesta boravka. Nedovoljna mobilnost radne snage je općeprisutan izazov s kojim se nosi i EU tržište rada, pa se tako ova tema nalazi gotovo svake godine među ključnim temama godišnjeg evropskog Foruma zapošljavanja u Bruxellesu, a u Bosni i Hercegovini je ovaj problem još više izražen. Dakle, obrazovni sistem još uvijek nije efikasno povezan s tržištem rada, te ga je potrebno unaprijediti i u određenim segmentima prilagoditi potrebama privrede. Ovo se može ostvariti kroz razvoj saradnje obrazovnih ustanova s poslodavcima kao ključnim partnerima na tržištu rada, povećanje broja časova praktične nastave i primjene novih tehnologija, što bi sigurno utjecalo na smanjenje neprihvatljive strukturne neravnoteže na tržištu rada. U procese i aktivnosti koje bi dovele do prevazilaženja ovog stanja neophodno je uključiti sve sudionike na tržištu rada. Izuzetno poražavajući je podatak koji ukazuje na nemogućnost zadržavanja ljudskih resursa, posebno mladih i kvalificiranih kadrova. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Bosna i Hercegovina je peta najgora zemlja u svijetu po odlivu mozgova, odnosno procentu odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo, 33 a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir. Što se tiče Republike Srpske, prema podacima ZZZRS-a najveći broj mladih nezaposlenih osoba (oko 70 posto) jesu osobe sa završenom srednjom školom u trogodišnjem (KV) i četverogodišnjem trajanju (SSS). Poslije ove najzastupljenije grupe nezaposlenih osoba, u prethodnim godinama su bile najzastupljenije osobe iz grupe mladih koje imaju završenu samo osnovnu školu (NK radnici), ali se taj trend od godine izmijenio na način da su u i godini druga najzastupljenija grupa nezaposlenih postali mladi s visokom stručnom spremom. 33 Konkurentnost Bosna i Hercegovina, Federalni zavod za programiranje i razvoj, (Također, Bosna i Hercegovina je ocijenjena sa 3,93 poena od ukupnih 7, čime je zauzela 88. mjesto po konkurentnosti ekonomije.) 31

34 Tabela 4: Kvalifikaciona struktura mladih na evidenciji ZZZRS-a 31. decembra NK PK-NSS KV SSS VKV VŠS VSS Sama činjenica da oko 13 posto mladih na evidenciji nezaposlenih osoba uopće nema kvalifikacija te da na današnjem tržištu rada postoje vrlo ograničene mogućnosti zapošljavanja osoba bez kvalifikacija predstavlja osnovu za zabrinutost. Pored toga, činjenica da je u posljednjih nekolikog godina moguće uočiti trend značajnog povećanja broja nezaposlenih mladih sa završenim fakultetom na evidenciji nezaposlenih ukazuje na to da u Republici Srpskoj također postoji ozbiljan nesklad između obrazovnog sistema i potreba na tržištu rada. Zbog neizvjesnosti u pronalaženju posla nakon završetka srednje škole značajan broj mladih odlučuje se za studiranje na visokoškolskim ustanovama iako u određenom broju slučajeva nemaju afinitete i predispozicije za uspješno studiranje. S obzirom na to da se određeni broj mladih upisuje na fakultet, a ponekad i na postdiplomske studije, samo da bi izbjegli stanje opće apatije, na tržištu rada dolazi do daljih poremećaja u odnosima ponude i potražnje. U tom smislu u posljednjih pet godina može se primijetiti ozbiljan porast broja nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, od kojih je najveći broj u kategoriji mladih, na evidencijama ZZZRS-a, što je vidljivo iz tabele 5. 32

35 Tabela 5: Ukupan broj osoba s VSS (sve starosne kategorije) na evidenciji ZZZRS-a Broj osoba s VSS Mart Sept Mart Sept Mart Sept Mart Sept Mart /- 33

36 Nezaposlenost mladih i trajanje perioda nezaposlenosti Mladima u Bosni i Hercegovini treba u prosjeku znatno više od jedne godine da pronađu posao, a s obzirom na oblasti u kojima se radna mjesta otvaraju mnogi od njih se zapošljavaju izvan struke za koju su se školovali. Dodatni problem predstavlja činjenica da veliki broj osoba na tržištu rada zapravo radi na crno, među kojima značajan dio čine upravo mladi, koji uglavnom rade one poslove za koje nisu školovani, odnosno umjesto da razvijaju svoja znanja u struci za koju su se školovali ovakvim stanjem gube i ona znanja koja su imali. Nije rijedak slučaj i da rade poslove koji zahtijevaju niže kvalifikacije od onih koje imaju. Prema izvještaju Globalni trendovi zapošljavanja u godini, objavljenom od Međunarodne organizacije rada (ILO), broj radnika na crno povećan je u svim zemljama regije. U Bosni i Hercegovini taj procent je sa 20 posto porastao na 23 posto. To znači da gotovo svaki četvrti radnik radi na crno, te da ima znatno smanjena radnička prava, kao i kupovnu moć, odnosno otežanu finansijsku i socijalnu situaciju. Gotovo pet posto radnika u regiji pripada kategoriji ekstremno i umjereno siromašnih jer žive u domaćinstvima u kojima se po članu porodice dnevno troši manje od četiri konvertibilne marke (KM). Mladi često pristaju na rad na crno pod pritiskom velike nezaposlenosti i nedostatka primanja, a brojni slučajevi primjetni su u industriji turizma i u građevinarstvu, 34

37 gdje je ova pojava posebno rasprostranjena tokom ljetne sezone. U svojim drugim studijama koje su bilo posebno fokusirane na Bosnu i Hercegovinu ILO procjenjuje učešće neformalnog zapošljavanja na oko 30 posto od ukupne zaposlenosti, koje je najviše izraženo u poljoprivredi i među mladima te među najniže kvalificiranim radnicima. 34 Rad na crno među mladima je za oko 30 posto veći nego rad na crno među radnicima starijih dobnih skupina. 35 Za mlade rad na crno predstavlja često jedinu strategiju preživljavanja i bijega od nezaposlenosti, ali nudi malu nadu za napredovanje ka formalnom zaposlenju. Velika prisutnost rada na crno ima ozbiljne posljedice na akumuliranje ljudskog kapitala, na produktivnost, kao i opću fiskalnu situaciju u državi. 36 U okviru brojnih aktivnosti i projekata Međunarodna organizacija za migracije (IOM) često je registrirala slučajeve gdje mlade osobe iz Bosne i Hercegovine odu na rad na crno u inostranstvo, što otvara vrata još većem broju opasnosti i problema. Nerijetko su poslodavci oni koji koriste tešku ekonomsku situaciju i stavljaju mlade osobe u bezizlaznu situaciju nudeći im rad na crno kao jedinu moguću opciju, ostvarujući pritom uštede uslijed korištenja besplatno dostupne radne snage. 37 U nastavku su navedeni pokazatelji za Republiku Srpsku, a trendovi su identični na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Prema podacima s evidencija nezaposlenih ZZZRS-a najveći broj mladih u Republici Srpskoj ulazi u kategoriju dugoročno nezaposlenih osoba (osobe koje su 34 Rosas, G., Corbanese, V., O Higgins, N., Roland, D., & Tanovic, L. (2009). Employment Policy Review Bosnia and Herzegovina. Strasbourg: Council of Europe, str Ibid. 36 Kamenica, A. (2009). Strengthening Social Partnership in Bosnia and Herzegovina: Addressing the Problem of Undeclared Work in the Construction Sector through Social Partnership, str International Labour Office (ILO) A comparative Overview of Informal Employment in Albania, Bosnia and Herzegovina, Moldova and Montenegro (Budapest)

38 nezaposlene 12 i više mjeseci). Činjenica da na dan 31. decembra godine čak osoba (37,6 posto od ukupnog broja nezaposlenih mladih) na posao čeka više od dvije godine jasno ilustrira izuzetno težak položaj mladih na tržištu rada. Analizirajući podatke o nezaposlenim mladima u zavisnosti od njihovih kvalifikacija, najbrojnija je grupa mladih koji posao čekaju od jednog dana do šest mjeseci, a nakon nje grupa koja čeka posao od tri do pet godina (izuzev grupe mladih s VSS kod kojih je po brojnosti druga po veličini grupa koja na posao čeka od 12 do 18 mjeseci). Tabela 6: Kvalifikaciona struktura mladih i dužina čekanja na evidenciji ZZZRS-a (31. decembra godine) NK PK-NSS KV SSS VKV VŠS VSS 0-6 mjeseci 6-9 mjeseci 9-12 mjeseci mjeseci mjeseca 2-3 godine 3-5 godina 5-7 godina 7-9 godina 9+ godina

39 Nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen Iz svih podataka navedenih u tekstu iznad, i uzimajući u obzir činjenicu da Bosna i Hercegovina ima rekordne stope nezaposlenosti, posebno mladih, jasno je da se radi o generacijskom fenomenu i da nezaposlenost puno teže pogađa mlađe nego starije dobne skupine. S jedne strane, generacije današnjih mladih odrastaju u domaćinstvima gdje je nezaposlenost u domaćinstvu percipirana kao gotovo normalna stvar, i gdje su nekada i oba roditelja nezaposlena, te s relativno malim trenutnim izgledima za promjenu takve situacije. Navedena situacija čini da je za cijelu jednu generaciju mladih ljudi, ili čak za više generacija, nezaposlenost postala dio svakodnevnice i gotovo pa normalna pojava. S druge strane, kao i širom Evropske unije, gdje je fenomen i pojam izgubljena generacija (engl. lost generation) stvoren kako bi opisao generacije mladih ljudi koji su čak i dovoljno obrazovani ali koji ne mogu naći posao, u Bosni i Hercegovini je takva situacija još više izražena. Cijela generacija mladih odrasta i razvija se u takvoj atmosferi da već prilikom odabira studija većina mladih svjesno ili podsvjesno ima znatno smanjena očekivanja i planove te veće strahove i brige o zaposlenju s obzirom na visoku stopu nezaposlenosti koja ih očekuje po završetku studija. U tom kontekstu radi se zaista o već općeprisutnom generacijskom fenomenu koji je mnogo više izražen u Bosni i Hercegovini nego u Evropskoj uniji jer jednostavno zahvata, procentualno gledajući, veću 37

40 populaciju mladih osoba u svim dijelovima i svim gradovima Bosne i Hercegovine. Razlika je tolika da ekonomski najdinamičniji dijelovi Bosne i Hercegovine imaju uglavnom veću stopu nezaposlenosti mladih od većine članica Evropske unije, tako da je nezaposlenost mladih kao generacijski fenomen općeprisutna u BiH. Do koje mjere je nezaposlenost mladih fenomen koji je ukorijenjen među mladim osobama pokazuju i istraživanja provedena među mladima o najpoželjnijem poslodavcu ili idealnom poslu. Na vrhu liste svake godine nađu se poslovi u javnom sektoru i uglavnom javna preduzeća, gdje je trenutno zaposlenje i dalje puno sigurnije i znatno bolje plaćeno nego u većini drugih ekonomskih sektora. 38