RODNA RAVNOPRAVNOST U IT SEKTORU U BOSNI I HERCEGOVINI

Transcription

1 CATALYST FOR CHANGE RODNA RAVNOPRAVNOST U IT SEKTORU U BOSNI I HERCEGOVINI Sarajevo, juni/lipanj godine Istraživanje provodi: Kolektiv d.o.o. (Posao.ba) Podržava Vlada Švicarske Implementiraju: Ova publikacija je podržana od strane Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini. Sadržaj i rezultati ove publikacije ne odražavaju nužno stavove Vlade Švicarske. 1

2 Sadržaj: Sažetak Uvod Metodologija istraživanja i izbor uzorka IT sektor u Bosni i Hercegovini Rodna ravnopravnost u IT sektoru u BiH Rezultati istraživanja Karakteristike i prakse poslovanja IT kompanija u BiH Poticanje i promocija različitosti u IT kompanijama Rodna jednakost u IT kompanijama Karakteristike IT radne snage i njihov poslovni/društveni kontekst Promocija različitosti i rodne jednakosti iz ugla zaposlenika Karakteristike buduće IT radne snage i njihov poslovni/društveni kontekst Promocija različitosti i rodne jednakosti iz ugla buduće radne snage IT sektor iz ugla opšte populacije Promocija različitosti i rodne jednakosti iz ugla opšte populacije Preporuke za povećanje broja žena u IT sektoru Zaključak Reference i izvori...28 Aneks: Uzorak upitnika

3 Sažetak Studija o rodnoj ravnopravnosti ( Studija ) u IT sektoru u Bosni i Hercegovini (BiH) nastala je na inicijativu MarketMakers projekta koji podržava Švicarska Vlada posredstvom Švicarske ambasade u BiH i Švicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC). Dio je doprinosa Švicarske vlade tranziciji BiH prema socijalno uključenom tržištu, i decentraliziranom, demokratskom političkom sistemu, te dugoročnoj perspektivi za proces pridruživanja Europskoj Uniji. Program MarketMakers provodi konzorcij koji čine Helvetas Swiss Intercooperation i Kolektiv d.o.o. (Posao.ba), a na osnovu istraživanja koje je proveo Kolektiv (Posao.ba). Izrada studije o rodnoj ravnopravnosti motivisana je naporima da se omogući kvalitetna empirijska osnova za provođenje politika i mjera povećanja broja žena u IT sektoru, u skladu sa odgovarajućim strategijama za unapređivanje rodne ravnopravnosti. Cilj istraživanja bio je ustanoviti faktore na koje se može djelovati u svrhu povećanja broja žena u IT sektoru, što je urađeno kroz konkretne ciljeve, te je bilo potrebno problem sagledati problem sa svih strana - sa strane IT kompanija i njihovog poslovanja, zaposlenika i zaposlenica u IT kompanijama, te tražioca posla u IT sektoru i generalnog konteksta kroz stavove generalne bh. populacije. Kako bismo navedene ciljeve ostvarili, ustanovljene su otvorene mogućnosti za žene u IT sektoru, politike poslovanja IT kompanija, te interesovanja žena za rad u IT sektoru i stavove okoline prema ženama u IT sektoru. Istraživanje je provedeno na uzorku od 305 žena i muškaraca (žene: 156; muškarci: 149) pojedinaca i predstavnika kompanija, te je tako definirano da omogućuje zaključivanje na nivou Bosne i Hercegovine. Podaci su prikupljeni ne samo o ženama, već i o karakteristikama njihovih radnih mjesta, IT kompanijama, te generalnoj populaciji i tražiocima posla u IT sektoru, što je omogućilo da se analiziraju i neke važne determinante rodne neravnopravnosti u IT sektoru. Rodna ravnopravnost se smatra jednom od temeljnih vrijednosti modernih demokratskih društava. Koncept rodne ravnopravnosti polazi od toga da sva ljudska bića imaju pravo da razvijaju svoje sposobnosti, usavršavaju i realizuju lične kapacitete i da niko nema pravo da ih u tome onemogućava gurajući ih u unaprijed zadane rodne uloge. Rodna ravnopravnost podrazumijeva pravo na jednakost i pravo na različitost. Prema ključnim faktorima u sagledavanju ovog problema, odvojeno su ispitani predstavnici IT kompanija, zaposlenici u IT kompanijama, osobe koje traže posao i edukuju se za rad u IT kompanijama, te opšta populacija. Ključni pojmovi: IT sektor, BiH, žene u IT sektoru, rodna ravnopravnost, radna snaga 3

4 1. Uvod Osnovni cilj istraživanja projekta MarketMakers bilo je izraditi polaznu studiju o preprekama koje žene sprečavaju da zakorače u IT sektor, i na koje se može sistemski djelovati i tako doprinijeti dugoročnom povećanju stope zaposlenosti žena u IT sektoru u BiH. Ovo tematsko usmjerenje studije na žene u IT sektoru proisteklo je iz uvida u izražene rodne nejednakosti u ovom području, koje se u BiH u konačnici ispoljavaju i odražavaju kroz nepovoljniji položaj žena u drugim oblastima društvenog života. Kako bi se precizno identificiralo realno stanje broja zaposlenih žena u IT sektoru, prepreke s kojima se žene susreću i faktori na koje se može djelovati u cilju promjene stanje na bolje, ovo istraživanje imalo je nekoliko ključnih ciljeva: 1. analizirati postojanje otvorenih mogućnosti za žene u IT sektoru (otkriti broj IT kompanija koje zapošljavaju u BiH, broj otvorenih radnih mjesta u IT kompanijama i slično), 2. analizirati specifičnosti poslovanja IT kompanija kao mogući razlog za nedostatak žena u IT sektoru (analizirati stavove IT kompanija prema zapošljavanju žena, njihove politike i prakse u zapošljavanju žena i slično), 3. ispitati da li postoji interesovanje žena za rad u IT sektoru, kao i njihove stavove prema IT sektoru (otkriti broj žena na tržištu rada u IT sektoru, učestalost aplikacija žena za rad u IT kompanijama, broj prijava na oglase za IT poslove, broj upisanih na IT fakultete i slično), 4. ispitati percepciju žena zaposlenih u IT sektoru i žena koje traže posao u ovom sektoru prema IT sektoru, 5. ispitati percepciju društva prema ženama u IT sektoru i općenito IT sektoru (diskriminacija društva prema ženama koje rade na IT poslovima, nedostatak podrške ženama u odabiru ove struke i slično); te 6. dati preporuke za povećanje broja žena u IT sektoru. Podaci navedeni u Studiji predstavljaju kratak rezime istraživanja, te su potpuni rezultati dostupni na zahtjev. Informacije navedene u poglavlju 4. važeće su u trenutku pripreme istraživanja i neće se ažurirati nakon objave istraživanja. 4

5 2. Metodologija istraživanja i izbor uzorka Za potrebe ovog istraživanja razvijena je posebna metodologija. Osnovno polazište o rodnoj neravnopravnosti na tržištu rada, sa fokusom na IT sektor, potreba da se istraživanjem obuhvate dimenzije koje se tiču ekonomskog položaja žena i društvenog konteksta, kao i potreba da se osiguraju preporuke vodili su kombinaciji strategija prikupljanja informacija. Za potrebe Studije, izrađena su četiri upitnika: jedan kojim su se prikupljali podaci o kompanijama koje posluju u IT sektoru (uključujući sastav i veličinu kompanije, karakteristike kompanija prema broju zaposlenih i druge informacija o kompaniji i njenim politikama poslovanja i odnosu prema rodnim razlikama); drugi kojim su se prikupljali podaci o radnoj snazi u IT sektoru (o zaposlenicima u IT kompanijama, njihovom položaju u kompanijama i društvu, stavovima prema IT sektoru, kao i o iskustvima u pristupu kompanija prema njima); treći kojim su se prikupljali podaci od tražioca posla u IT sektoru (o njihovim karakteristikama i stavovima prema IT sektoru); i četvrti upitnik kojim su se prikupile informacije od opšte populacije (njihovim stavovima prema IT sektoru i percepciji žena u IT sektoru). Prikupljanje podataka provedeno je u periodu od do godine za sve učesnike istraživanja osim za kompanije koje je trajalo do godine. Prikupljanje podataka se izvršilo putem online ankete, koja je promovisana kroz kanale društvenih mreža, dodatno su telefonski kontaktirane kompanije i zaposlenici kompanija kako bi im se razjasnile eventualne nedoumice. Osim toga, sa određenim brojem tražioca posla proveden je telefonski intervju te je uzorak odabran iz baze poslotražioca Posao.ba po slučajnom odabiru. Na taj su način stvoreni uvjeti za neometano ispitivanje o temama koje se smatraju osjetljivim i koje zahtijevaju poseban pristup istraživača. Osim online ankete i telefonskog intervjua, u svrhe istraživanja je obavljeno i istraživanje sekundarnih izvora na istraživanu temu. Dakle, koristila se i arhivska analiza podataka pri analizi broja IT kompanija u BiH, kao i broj žena na tržištu rada u IT sektoru, te broju upisanih, primljenih i diplomiranih studenata u IT fakultete posljednje 3 godine kako bi se dobio uvid u moguće promjene u interesu srednjoškolaca za IT fakultete te uspješnost upisa u i završavanju istih. Procedura izbora uzorka obavljena je na način da se odredila prvenstveno veličina minimalnog uzorka za bilo kakva zaključivanja na cjelokupnu populaciju što je određeno na minimalan uzorak za statističku obradu podataka (N = 60; 30 muškaraca i 30 žena za svaku skupinu uključenu u istraživanje). Kada su u pitanju kompanije koje posluju u IT sektoru, 5

6 prvenstveno se krenulo od baze registrovanih kompanija u BiH u Tron bazi 1 kompanija. U ovoj bazi su od ukupno registrovanih kompanija pod poslovanjem računarsko programiranje isključene sve kompanije koje nisu imale prihode u trenutku prikupljanja podataka (mjesecu aprilu/travnju), te su izbačene kompanije koje imaju manje od pet zaposlenih. Nakon ovih kriterija ostale su kompanije od kojih je slučajnim odabirom izabran broj kompanija koje su kontaktirane sa upitom za učešće u istraživanju. U isto vrijeme je traženo od kompanija da ukupno četiri zaposlenika/ice njihove kompanije učestvuje u istraživanju (2 uposlenice i 2 uposlenika). Na ovaj način je formiran uzorak zaposlenih u IT kompanijama. Uzorak tražioca posla u IT sektoru i opšte populacije je prikupljen kroz online anketu. Anketa za tražioce posla u IT sektoru je imala prvo pitanje diskvalifikacijsko koje je odmah isključio iz istraživanja osobe koje ne spadaju u našu ciljnu skupinu. Anketa je postavljena na svim socijalnim mrežama, kao i na Posao.ba stranici, a odgovori su pokazali da su se ispitanici nalazili širom BiH. 1 TRON Business Intelligence System je zamišljen kao najveća i najpouzdanija baza finansijskih i drugih kompanija u Bosni i Hercegovini. 6

7 3. IT sektor u Bosni i Hercegovini IT sektor u BiH u posljednjih nekoliko godina doživljava ekspanziju, a tome svjedoči podatak da je od godine do danas ostvario rast od čak 72%. 2 Zadnjih nekoliko godina u BiH su ubjedljivo među najtraženijim na tržištu rada upravo IT stručnjaci. 3 Sektor karakterišu mlade kompanije i mala preduzeća. Među IT kompanijama u BiH se nalaze uglavnom mlađe kompanije, osnovane od godine do godine. Usprkos rastu broja kompanija i sve veće potražnje za IT stručnjacima, u sektoru postoje brojne prepreke koje stoje na putu njegovom razvoju. U pitanju je nedostatak zakonske regulative koja se odnosi na izvoz softverskih proizvoda, neusaglašenost i nekompatibilnost domaće regulative sa EU standardima po pitanju online marketinga, visoke fiskalne troškove u industriji, nedovoljna sredstva za istraživanje, razvoj i usavršavanje IT sektora, nedostatak jasne vizije i strategije, te odliv mladih stručnih kadrova iz naše zemlje. Ne postoji jasna strategija određivanja pravca razvoja IT sektora u našoj zemlji i kreiranja stimulativnog okruženja za domaće IT kompanije. Manjak svijesti o informacionim tehnologijama kao strateškom sektoru budućnosti za našu privredu i cjelokupnu državu znatno usporava njen razvoj. Evidentno je da je neophodno olakšati krutu i neadekvatnu zakonsku regulativu koja koči napredak u ovom sektoru, te ojačati ulogu države u ovoj grani industrije, što se odnosi na poticanje zapošljavanja u domaćim IT kompanijama, čime bi se one nastavile osnaživati, a odliv kvalitetnih kadrova spriječio. 4 BiH ne zaostaje za svjetskim trendovima i rastom potrebe za radnom snagom u IT sektoru. Godišnja analiza tržišta rada Posao.ba je pokazala za godinu je pokazala da se broj oglasa za pozicije u IT sektoru povećava iz godine u godinu dok broj kadra sa ovim zanimanjem uporno manjka na tržištu rada, te da se trend kada je u pitanju lista najtraženijih zanimanjima na tržištu Bosne i Hercegovine ne mijenja. Pozicije programera, web developera i druge iz sektora IT-a ostaju među deficitarnim kadrovima na tržištu BiH. U BiH, kompanije ukazuju na konstantne teškoće u pronalaženju odgovarajućih IT stručnjaka, pa se može pretpostaviti da postoji ozbiljna neizbalansiranost ponude i potražnje na tržištu rada. Velik problem u razvoju ovog sektora u BiH jeste činjenica da velik broj mladih stečena znanja primjenjuje izvan granica Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da i na globalnom IT tržištu vlada deficit u ovom polju. Iako su iznosi plata i sami uvjeti rada u većim kompanijama IT sektora u BiH bolji u poređenju s onima u našoj privredi, oni prilično kaskaju Kolektiv/Posao.ba; Godišnja analiza tržišta rada 2013., i godine

8 za uvjetima izvan granica naše zemlje, pa je općenito teško zadržati mlade domaće IT eksperte da svoja znanja i iskustva primjene upravo u Bosni i Hercegovini. Općenito, možemo reći da je jedna od ključnih stvari za razvoj potencijala ovog segmenta industrije definitivno značajnije ulaganje u edukaciju te stalno unapređivanje i usklađivanje našeg obrazovnog sistema s potrebama na tržištu Rodna ravnopravnost u IT sektoru u BiH U godini ukupno 25% radne snage u IT poslovima u činile žene. 5 S obzirom na značaj tehničkih područja u modernoj ekonomiji i brzo širenje mogućnosti za zapošljavanje u tehničkim zanimanjima, manjak žena u ovim područjima je zagonetno iz istraživačke perspektive. Ovaj trend je interesantan i iz perspektive politike jer sugeriše da bez obzira što postoji velika potražnja za stručnjacima u svijetu kada je u pitanju IT ne uspijevamo na pravi način odgovoriti ovim potrebama. 6 Sve u svemu, postoji značajan disparitet između udjela muškaraca i žena u radnoj snazi u korist muškaraca, što se dosljedno ponavlja u svim različitim populacijama i podjelama. U cijeloj zemlji, ukupno 65,7% muškaraca starosti godina aktivno učestvuju u radnoj snazi, u odnosu na samo 41% žena iste starosne grupe, što ukazuje na razliku između polova od oko 24,7%. Rodne razlike su donekle smanjene među mlađim dobnim skupinama (starosti 15-24) na oko 17%, ali se kontinuirano povećava kod starijih dobnih skupina i doseže nivo od 27,2% među osobama starosti godina. Učešće žena u radnoj snazi u BiH je značajno niže od onoga koje bi se moglo očekivati na ovom nivou razvoja. Iako je učešće u radnoj snazi u BiH nisko i za muškarce i za žene u odnosu na regionalne prosjeke u Evropi i centralnoj Aziji i u OECD zemljama, rodni jaz je mnogo veći nego u tim zemljama. 7 U Strategijama koje se odnose na aktivne politike zapošljavanja (Strategija zapošljavanja u BiH za period godine, Strategija zapošljavanja u Federaciji BiH godine i Strategija zapošljavanja za Republiku Srpsku za ), žene i višestruko isključene kategorije žena su prepoznate kao ranjiva grupa, te su predviđene mjere koje se odnose na povećanje stope zaposlenosti žena, vođenje statističkih podataka na osnovu spola, uspostavljanje indikatora koji će pratiti efekat implementacije strateških dokumenata na oba spola, sprečavanje rada na crno i sl Važnost raznolikosti radne snage iz perspektive politike ogleda se u brojnim programima koje nude Nacionalne zaklade za znanost za povećanje ženskog i manjinsko sudjelovanje u tehničkim predmetima. Više na ovu temu su razradili Xie i Shauman (2003, str. 4-6). 7 Izvor: Anketa radne snage u BiH, 2013.; Dostupno na: 8

9 Prema navedenom, u BiH je još uvijek prisutna jaka veza između društvene uloge žene, njenog obrazovanja, zanimanja i položaja na tržištu rada, što direktno utiče i na broj žena u IT sektoru. Analiza tržišta rada pokazuje da u Bosni i Hercegovini postoje tipično ženska i tipično muška zanimanja, te i da postoji razlika u visini plata u privatnom sektoru, gdje muškarci imaju veće plate od žena. Diskriminacija se oslikava i kroz različito regulirana prava žena na porodiljsko odsustvo u različitim dijelovima BiH, te činjenicom da porodiljska odsustva nisu uvijek plaćena, kao i da neke žene ostaju bez posla nakon što ostanu u drugom stanju. Ova pitanja koja su prisutna, kao i u obrazovnim politikama, neophodno je riješiti implementacijom zakona koji su na snazi, u kombinaciji sa povećanjem monitoringa provođenja zakona. 8 Ukoliko barijere bilo koje vrste sprječavaju direktnu povezanost socijalnog i ekonomskim razvojem, onda je imperativ da se osigura da žene u BiH razumiju važnost otklanjanja ovih barijera i njihovog ulaska u IT sektor. Ukoliko se to ne desi, one će nastaviti biti marginalizovane. Mnogi ignorišu postojanje rodnih razlika u IT sektoru u razvojnim zemljama poput BiH ističući kako bi na prvom mjestu trebao biti razvoj fokusiran na osnovne potrebe. Međutim, ovo ne bi trebao biti izbor zemlje između jednog i drugog. IT sektor može biti važan instrument u prepoznavanju osnovnih potreba žena i može omogućiti pristup izvorima koji će dovesti do izvlačenja žena kao marginalizovane grupe iz siromaštva i zapostavljanja u odnosu na muškarce Preuzeto: godine 9 Kako navodi Europska Komisija: Studija o ženama aktivnim u IT sektoru ( ) je pokazala da veći broj žena na digitalnim radnim mjestima može kreirati dodatnih 9 milijardi Eura BDP-a godišnje na području EU. Promjena politika je neophodna zbog alarmantnog broja žena koje prekidaju svoje studije. Atlantic naglašava važnost zapošljavanja većeg broja žena u kompaniji, koji rezultiraju povećanjem prihoda i inovacija: ( ) nekoliko empirijskih studija je pokazalo da ljudi sa raznolikijim izvorom informacija konstantno imaju bolje ideje. ( ) Izvršna direktorica Facebook-a, Sheryl Sandberg, and izvršna direktorica Yahoo-a, Marissa Mayer, su pokazale kako žene mogu biti pokretačka snaga za inovacije i ideje u tehnologiji. 9

10 4. Rezultati istraživanja 4.1. Karakteristike i prakse poslovanja IT kompanija u BiH Ukupan uzorak IT kompanija koje su učestvovale u istraživanju je 21 kompanija. Do finalnog uzorka se došlo pregledom Tron baze, gdje je 409 kompanija registrovano pod djelatnosti računarsko programiranje do aprila/travnja godine. Sa ove liste uklonjene su kompanije koje nemaju prihode ili imaju manje od 5 uposlenih, što je dovelo do uzorka od 154 kompanije. 57 kompanija je pozvano mailom da učestvuju u istraživanju, a naknadno su i kontaktirane telefonom kako bi se dobila povratna informacija žele li učestvovati u istraživanju. 63,16% kontaktiranih kompanija nije bilo zainteresirano za učešće ili nisu imali vremena za učešće zbog već preuzetih obaveza. Finalan broj ispitanika je 21 kompanija, od kojih je njih 20 pravilno ispunilo upitnik. Kompanije koje su odgovorile na upitnik su većinom mlađe kompanije, najmlađa je osnovana godine, a najstarija godine. 21 kompanija koja je učestvovala u istraživanju ukupno je zajedno zapošljavala 916 zaposlenika u periodu ispitivanja. Ukupan broj zaposlenica je 264 (28,82%), a zaposlenika 652 (71,18%). Najveći broj zaposlenih je u kompaniji sa 209 zaposlenih, a najmanji u kompaniji sa 4 zaposlenika 10. Prosječan broj zaposlenika po jednoj kompaniji je 43, te je vidljivo manji broj zaposlenih žena. Grafikon 1 Broj zaposlenih u IT kompanijama prema spolu Broj zaposlenih žena Broj zaposlenih muškaraca Kompanije koje posluju u IT sektoru su u posljednjoj godini aktivno tražile nove zaposlenike. Ukupno 85% IT kompanija iz ovog istraživanja je tražilo novu radnu snagu. Od 10 Iako su prilikom odabira uzorka isključene kompanije koje imaju ispod 5 zaposlenih u trenutku preuzimanja podataka iz baze Tron, kompanija koja je obuhvaćena uzorkom je u trenutku prikupljanja podataka direktno od kompanije navela da ima 4 radnika. Razlog ovome može biti da se broj radnika smanjio u periodu od kreiranja uzorka iz baze i prikupljanja podataka na terenu. Unatoč ovoj razlici kompanija je uzeta u analizu rezultata. 10

11 aprila/travnja godine do istog perioda ove godine, 20 kompanija je tražilo oko 300 novih zaposlenika. Jedna kompanija je navela kako im je stalno otvoren poziv za interesantne kandidate. Kompanija sa najmanje otvorenih radnih mjesta je imala 2 otvorene pozicije, dok je kompanija sa najviše otvorenih pozicija tražila 158 radnika. U prosjeku, jedna IT kompanija godišnje traži 17 novih zaposlenika. Problemi pri pronalasku novog kadra su brojni. Samo 10% kompanija su navele da nemaju problema u pronalaženju novih zaposlenika. Najčešći problem koji se pominje je nedostatak kvalifikovane radne snage, odnosno da nema kandidata sa relevantnim radnim iskustvom (75% kompanija navodi ovo kao problem), zatim da nema kvalificiranih radnika (60%), te da nema kandidata sa potrebnim predznanjem (50%). Osim navedenog, kompanije još ističu i nedostatak kandidata spremnih za predanost radu (20%), te nedostatak kandidata spremnih za dodatno učenje (15%). Dodatni razlozi koje kompanije navode u nešto manjem procentu su nedostatak kandidata sa adekvatnim poznavanjem engleskog jezika, te kandidata koji su fleksibilni i spremni za putovanja u poslovne svrhe. Sa obzirom na navedene probleme pri pronalasku zaposlenika, IT kompanije posežu za različitim načinima pronalaska nove radne snage, uključujući preporuke zaposlenika (90%), oglašavanje putem medija (85%), te preporuke poznanika (70%). Sa obzirom da je na tržištu prisutan deficit IT stručnjaka, kompanije organizuju i učestvuju u sajmovima zapošljavanja, pronalaze zaposlenike u drugim kompanijama (headhunting), te organizuju događaje sa ciljem prikupljanja prijava zainteresiranih kandidata. Finalnu odluku o zapošljavanju nove radne snage donose direktori kompanija (52,38%), komisija sastavljena od stručnih osoba za traženu poziciju, voditelja tima, HR menadžer i tim u kojem se zapošljava nova osoba (9,52%). 14,29% kompanija ima HR tim koji donosi odluku o zapošljavanju, a u rijetkim slučajevima odluke donose i uprava firme, te osnivači i suosnivači Poticanje i promocija različitosti u IT kompanijama Jedan od faktora koji može uticati na povećanje broja žena u IT sektoru su i karakteristike poslovanja IT kompanija, odnosno njihovi stavovi prema zapošljavanju, te trenutne politike i prakse u zapošljavanju žena. Iz razloga što je teško pronaći kvalitetnu radnu snagu, IT kompanije se trude da zaposlenike nagrade različitim pogodnostima, pa samo 5% ispitanih kompanija nema dodatne beneficije za svoje zaposlenike. Pogodnosti koje se nude su rad od kuće i fleksibilno radno vrijeme (75%), česta vikend druženja u organizaciji kompanije 11

12 (65%), besplatno piće na poslu (60%), te bolovanje (50%) i dodatni dani godišnjeg odmora (45%). 25% kompanija je navelo i druge inovativne i stimulativne mjere poput naknade za sportske aktivnosti, soba za igru, naknadu za parking, besplatno voće i hrana na poslu, plaćen prekovremeni rad, plaćene edukacije (interne i eksterne), dnevnice i potpuno pokriveni putni troškovi, plaćanje osiguranja od povreda na radnom mjestu i van njega, povremena druženja i ekskurzije u organizaciji kompanije, bonusi za određene zaposlenike koji se svojim radom kvalificiraju za to, besplatni kuhani obrok, teretana kompanije i prostorije za odmor, kao i česta organizacija team building aktivnosti. 40% kompanija navodi kako su se diferencirali od drugih kompanija na tržištu prema beneficijama koje nude zaposlenicima. Kompanije navode kako nude edukacije za sve zaposlenike, internacionalnu karijeru i putovanja širom svijeta, potpuno pokriveno porodiljno odsustvo, individualni napredak i učenje, dodatne dane odmora (5 dana u godini zaposlenici mogu uzeti bez uzimanja u obzir godišnji odmor), rad na projektu i tehnologiji po njihovim željama, 13. plata, regres, te novac za vjerske praznike. Osim toga, neke kompanije uključuju i besplatan zdravi obrok, voće i osvježenje, teretana kompanije, te neograničen godišnji odmor. Prema odgovorima IT kompanija, 80% zaposlenika koristi fleksibilno radno vrijeme, dok niti jedna zaposlenica ne koristi ovu pogodnost. Prilikom istraživanja mišljenja i stavova IT kompanija, ono što se najčešće spomenulo kao mogući nedostatak rada u IT kompanijama je prekovremeni rad. Kompanije su navele kako prekovremeni rad zavisi od pozicije, te se 55% kompanija složilo sa ovom tvrdnjom. U 40% kompanija, prekovremeni rad se svodi na par puta mjesečno, dok u samo 5% kompanija, prekovremeni rad ne postoji. U protekloj godini, ispitane IT kompanije su dobile prijava za posao, od čega je 35,32% bilo žena. IT kompanije su navele da prilikom traženja zaposlenika ne ohrabruju žene da se prijave, dok samo 5% to ponekad naglašava. Samo 5% kompanija pri objavi oglasa za Kompanije o razlozima nedostataka žena u IT sektoru Kompanija 1: Još uvijek se rad u IT pomalo smatra 'muškim' poslom i žene se generalno smatraju lošijim programerima i inžinjerima. Kompanija 2: IT je specifična industrija u kojoj ljubav prema poslu igra mnogo značajniju ulogu od spola djelatnika, tako da nema prepreka kako ni za muškarce tako ni za žene koje vole programiranje ili općenito IT sektor. posao obavezno ističu da ohrabruju žene da se prijave za rad u njihovoj kompaniji. 11 U obzir su uzete prijave na otvorene konkurse, ali i individualne prijave pojedinaca bez obzira je li otvorena pozicija. 12

13 20% kompanija je navelo kako imaju kampanje za privlačenje i zadržavanje zaposlenica, u koje su uključili inicijative za podršku tokom porodiljnog odsustva (npr. plata tokom odsustva, uključivanje na posao nakon odsustva), te pružanje istih mogućnosti za razvoj karijere kao i ostalim kolegama (npr. edukacije, prilike za putovanja, internacionalna karijera). Nakon povratka na posao sa porodiljskog, zaposlenice imaju fleksibilno radno vrijeme, te do 7. godine života djeteta imaju i dodatne dane godišnjeg odmora. Neke od kompanija su učestvovale i u kampanjama pod nazivom I Look Like an Engineer i IT Girls. 40% kompanija je ponudilo preporuke i komentare za povećanje broja žena u IT sektoru, te su se svi složili da je neophodan veći broj žena u IT struci, uključujući veći broj kandidata koji se prijavljuju na posao, kvalitetniji sistem obrazovanja, te ohrabrivanje žena da slijede karijeru i uključe se u različite prilike koje im se pružaju. Konkretni prijedlozi kompanija su: - Povećavanjem broja žena u IT sektoru će dovesti i do većeg zapošljavanja žena uopšte. - Trebamo stalno ohrabrivati više žena da apliciraju na naše pozicije. - Nama je najvažnije da dobijemo kvalitetan kadar bez obzira na spol i to za nas nikada nije bio kriterij kod zapošljavanja. - Ohrabrivanje žena da slijede karijeru u IT i uključe se u različite prilike koje im se pružaju kao i dodatnu edukaciju u engleskom jeziku. - Kvalitetniji sistem obrazovanja. - Mi ne gledamo pol, uopšte nije važan. Bitne su druge kvalifikacije. 55% kompanija smatra da je za poslovanje kompanije bitno upošljavanje osoba različite dobi, spola, iskustva i slično, dok 35% kompanija smatra da je ovo djelimično važno. Niti jedna kompanija to ne smatra u potpunosti nevažnim, dok 10% kompanija navodi kako nisu sigurni ili ne znaju odgovor Rodna jednakost u IT kompanijama Kompanije koje posluju u sektoru informacija i tehnologija su kompanije koje svojim načinom poslovanja, ali i stanovištima prema rodnim razlikama u IT poslovima mogu značajno uticati na broj žena i muškaraca u sektoru. Kada smo pitali kompanije šta smatraju iz njihovog iskustva da je razlog koji bi mogao odbiti žene da traže karijeru i započnu je u IT sektoru 70% kompanija se izjasnilo da ne zna šta bi to bilo. Preostalih 30% kompanija je navelo da bi to mogli biti različiti razlozi poput sljedećeg: loše radno okruženje, predrasude prema ženama (npr. slika žena kao slabijih u ovom području u odnosu na muškarce), neprihvaćenost žena, 13

14 neobrazovanost društva u pogledu rodnih razlika i podjela na muške i ženske poslove, posvećenost žena obitelji u većoj mjeri u odnosu na posao koji kada je IT u pitanju traži mnogo posvećenosti i vremena. IT kompanije koje su učestvovale u istraživanju imaju različita pravila kada je u pitanju porodiljno odsustvo. Najveći procenat kompanija (35%) prati pravila Zakona o radu, dok 5% kompanija navodi kako nema porodiljsko kao opciju u svojoj kompaniji. Ukupno 15% kompanija ima porodiljsko odustvo za svoje zaposlenike u trajanju od godine dana, uz naknadu od ukupnog iznosa plate. Grafikon 2 Specifičnosti trajanja i naknade za porodiljsko odsustvo u IT kompanijama 35.00% 15.00% 15.00% 5.00% 10.00% 5.00% 10.00% 5.00% 1 godina uz naknadu 1 godina plaćeno u potpunosti 1 godina bez naknade 6 mjeseci uz naknadu Određeno Zakonom o radu Nema porodiljskog odsustva Nije do sada bilo zahtjeva N/a Ukupno 75% kompanija je izjavilo da muškarci u njihovim kompanijama ne koriste porodiljsko odsustvo. U preostalih 25% kompanija muškarci koriste neki vid porodiljskog odsustva. Kompanije opisuju da muškarci obično imaju 7 dana pravo na porodiljsko odsustvo, sa mogućnošću dodatnog odsustva po potrebi. Neke kompanije navode da porodiljsko odsustvo kada su u pitanju muškarci obično traje samo nekoliko dana. Ovo je nešto što se ne podrazumijeva u svakoj kompaniji, zaposlenici koji žele pravo na porodiljsko obično predaju zahtjev kompaniji koji im se onda odobri. Ispitane IT kompanije ne nailaze na prepreke administrativne vrste prilikom regulisanja porodiljnog odsustva zaposlenika. 95% kompanija je izjavilo da nema prepreke prilikom regulisanja prava zaposlenika, dok je 5% je navelo kao otežavajuću administrativnu stvar broj obrazaca koje porodilja mora prikupiti sa različitih lokacija kao i trajanje regulisanja ovog prava. 90% ispitanih kompanija smatra da njeguje kulturu rodne ravnopravnosti, dok 5% kompanija ostaje neutralno, a 5% izjavljuje da to u njihovoj kompaniji nije slučaj. U 50% kompanija, muškarci zauzimaju najveće pozicije, u 40% muškarci i žene u podjednakom broju zauzimaju najviše pozicije u kompaniji, a u 10% kompanija žene preovladavaju na najvišim pozicijama. Kompanije smatraju (95%) da bi žene mogle preuzeti najvišu poziciju u kompaniji, 14

15 dok je 5% njih izjavilo da je žena već na najvišoj poziciji. Samo 5% kompanija smatra da žena ne bi mogla u toj kompaniji preuzeti najveću poziciju Karakteristike IT radne snage i njihov poslovni/društveni kontekst Ukupno 73 zaposlenika/ce IT kompanija su učestvovale u istraživanju, a 65 je pravilno popunilo upitnik (38 muškaraca i 35 žena). Najveći procenat učesnika/ca je u dobi od 26 do 30 godina (45,71% žena; 42,11% muškaraca, te od 31 do 40 godina (31,43 žena; 36,84% muškaraca). Grafikon 3 Dobna struktura IT radne snage prema spolu Uzorak je pokazao da je veći broj muškaraca koji su završili srednju školu (28,95%), nego žena, koje većinom imaju dodiplomski ili diplomski studij (91,42%). Više muškaraca je na doktorskom studiju ili su već doktorirali (2,63%), u odnosu na nijednu ženu iz našeg uzorka. Istraživanje je pokazalo da žene na tržište rada većinom ulaze tek nakon završenog fakulteta u odnosu na muškarce, koji bez obzira na nivo obrazovanja traže i pronalaze svoj put u IT sektor. Rezultati su pokazali da je više muškaraca (50%) u braku nego žena (31,43%), dok je više žena koje su slobodne (37,14%) u odnosu na broj muškaraca (23,68%). Niko od muškaraca nema status razveden dok je 2,86% žena razvedeno. Većina zaposlenika/ca nema djecu, a procenat je skoro isti kod žena i muškaraca (68,57% žena; 68,42% muškaraca). Zaposlenici/ce koji imaju djecu uglavnom imaju jedno dijete, gdje je ovaj procenat veći kad su u pitanju žene (28,57%) od muškaraca (10,53%). Sa druge strane, veći procenat muškaraca zaposlenih u IT kompanijama u odnosu na žene ima više od jednog djeteta. Dva muškarca iz kompletnog uzorka imaju troje djece, dok niti jedna 15

16 žena iz uzorka nema troje djece. Muškarci koji imaju troje djece su u braku i partnerica im nije zaposlena. Niti u jednoj skupini nema zaposlenika/ca koja ima više od troje djece, mada je to trend koji je inače zastupljen u društvu. Veći je procenat žena koji ima zaposlenog partnera (95%), dok 30,77% ima nezaposlenu partnericu. Većina ispitanika je zaposlena na ugovor o radu na neodređeno vrijeme, podjednako za žene i muškarce (ž: 85%, m: 88,45%). Zaposlenici/ce posjeduju različito radno iskustvo. Interesantno je da je više žena (10%), u odnosu na muškarce (0%) zaposleno sa radnim iskustvom manjim od 1 godinu, dok je 50% muškaraca (a samo 10% žena) zaposleno sa preko 10 godina radnog iskustva. Stanje je posljedica toga što žene ulaze u kasnijim godinama u IT sektor, dok muškarci ulaze ranije na tržište rada. Više muškaraca nego žena radi na poslovima software developer nego žena. Iz uzorka, najviše muškaraca radi na ovoj poziciji, a najmanje na poziciji UX developera, dok niti jedna žena iz uzorka ne radi na UX poziciji. Više žena (22,58%) radi na poziciji HR-a i administracije, u odnosu na broj muškaraca (8,57%). Muškarci duže rade na jednoj poziciji od žena (20% muškaraca radi na istoj poziciji više od 5 godina, a 16,13% žena). 11,43% muškaraca radi više od 10 godina na istoj poziciji, u poređenju sa 3,23% žena. Najveći postotak muškaraca i žena radi od jedne do tri godine na istoj poziciji. Istraživanje je dalo informaciju da žene češće napreduju u odnosu na muškarce, odnosno 37,14% muškaraca je izjavilo da nije još napredovalo, u poređenju sa samo 16,13% žena. 12 Svi ispitanici su generalno zadovoljni dosadašnjim prilikama za napredovanje, samo manji procenat nije zadovoljan dosadašnjim mogućnostima (ž: 16,13%; m: 17,14%). Najveći postotak uposlenika ima mjesečnu platu od do KM. Istraživanje pokazuje da je više muškaraca koji imaju platu od do KM (m: 11,43%, ž: 3,23%), dok je nešto više žena koje imaju platu od do KM (22,58%), u odnosu na muškarce (14,29%). Muškarci se većinom zapošljavaju prema preporuci prijatelja (60%), znatno više od svih drugih načina, a najmanje preko Agencije za zapošljavanje. Žene se također najčešće zapošljavaju po preporuci, a zatim preko oglasa. Interesantno je da niti jedna žena nije zaposlena preko Agencije za zapošljavanje. Većina zaposlenika/ca je dobila posao odmah nakon završenog obrazovanja, odnosno kada krene u potragu za poslom (45,45%). najduži period traženja posla je od 1 do 6 mjeseci (40,91%), a muškarci (63,33%) izjavljuju više nego žene (36,67%) da su odmah dobili posao. Analiza broja glasa na koje se osoba prijavljuje prije 12 Najveći procenat žena je napredovao jednom ili dva puta (61,29%), a zatim tri ili više puta (22,58%). Muškarci su najviše napredovali jednom ili dva puta (45,74%), a samo 17,14% ih je napredovalo tri ili više puta. 16

17 zapošljavanja je pokazala da se muškarci prijavljuju na manje oglasa nego žene prije zapošljavanja. Najviše muškaraca se prijavilo na samo jedan oglas (42,86%), a 40% se prijavilo na do dva oglasa. Sa druge strane, najviše žena se prijavilo na do dva oglasa (35,48%), a potom na niti jedan oglas, odnosno odmah su dobile posao (29,03%). Ukupno 22,58% žena ispitanica smatra da se prilikom zapošljavanja daje prvenstvo muškarcima, dok 11,76% muškaraca misli isto Promocija različitosti i rodne jednakosti iz ugla zaposlenika Zaposlenici/ce IT kompanija koji su učestvovali u istraživanju su zadovoljni trenutnim poslom. Nešto više muškaraca (80%) je izjavilo da je zadovoljno u odnosu na žene (77,42%). Ukupno 70,97% žena je izjavilo da obavezno pohađa edukacije iako su zaposlene, u poređenju sa 88,57% muškaraca. Više žena se usavršava samo u toku posla (70,97%), u odnosu na muškarce (5,71%). Zaposlenici/ce većinom nisu pohađali dodatne edukacije prije dobijanja posla u IT kompaniji. 16,13% žena je pohađalo dodatnu edukaciju prije zapošljavanja, a 28,57% muškaraca je izjavilo isto. Većina IT zaposlenika se ne bavi povremenim poslovima, čak 69,70% se izjasnilo da ne obavlja IT poslove pored svog redovnog posla. Manje žena (22,58%) nego muškaraca (37,14%) obavlja ove poslove. Zaposlenici/ce su naveli i zašto su odabrali IT struku, te je među najčešćim razlozima to što je IT sektor interesantno područje koje odgovara njihovim vještinama. Žene navode i rad na modernoj tehnologiji, te mogućnost napredovanja. Sljedeći najčešći razlog za muškarce je i visina plate. Žene navode kako ostaju u IT kompanijama jer imaju mogućnost za napredovanje, te jer im je IT interesantno područje, dok muškarci navode kako ih, osim interesantnog područja, privlači rad na modernoj tehnologiji. Svi se slažu kako u BiH ima dosta otvorenih pozicija koje traže ovu struku. Kao razloge atraktivnosti IT struke, zaposlenici/e su naveli izazovne radne zadatke (68.18%), pozitivno radno okruženje odnosno dobri odnosi sa kolegama (65.15%), te dobro radno okruženje (63.64%). Od svih razloga najmanji procenat IT zaposlenika je odabralo kao razlog za odabir IT sektora visoka primanja na radnim pozicijama u IT sektoru (45.45%). Najveći procenat žena navodi da ih je privuklo za rad u IT kompanijama sljedeće: dobro radno okruženje i pozitivno radno okruženje u smislu odnosa sa kolegama. Muškarci ističu da je najveći razlog zašto ih je privukao IT sektor rad na izazovnim radnim zadacima, dobro radno okruženje, i dobra saradnja sa kolegama/icama. Veći procenat muškaraca (51.43%) nego žena (38.71%) visoka primanja navodi kao razlog za odabir za rad IT kompanije. 13 Najveći stepen učesnika/ca se izjasnio da nije upoznat sa tim informacijama (ž: 51,61%, m: 61,76%). 17

18 Zaposlenici/ce su naveli i nekoliko nedostataka rada u IT kompanijama. Naime, najveći stepen se izjašnjava da je nedostatak rada u IT sektoru stresno radno okruženje (43.94%), a potom čest prekovremeni rad (28.79%). Veliki stepen zaposlenih u IT kompanijama se izjasnio da nema informacije o nedostacima rada u IT kompanijama što može značiti da ne vide nedostatke IT sektora ili se na njihovo radno okruženje ne može aplicirati ovo pitanje. I muškarci i žene se podjednako slažu oko nedostataka u IT sektoru. Jedina razlika je da je veći stepen žena naveo prekovremeni rad kao nedostatak IT sektora (35.48%) u odnosu na stepen muškaraca koji su naveli ovaj nedostatak (22.86%). 3,23% žena i 5,88% muškaraca smatra da je prekovremeni rad svakodnevan. Potreba za fleksibilnim radnim vremenom je veća kod žena nego kod muškaraca, te je 58,06% žena izjavilo da bi voljele da imaju fleksibilno radno vrijeme, dok je samo 35,29% muškaraca izjavilo isto. Ukupno 28,81% žena je tražilo fleksibilno radno vrijeme, u poređenju sa 17,65% muškaraca. Pored ove beneficije, druge prednosti rada u IT kompanijama, a koje navode žene su: besplatno piće na poslu (70.97%), rad od kuće (61.29%), bolovanje i vikend druženja u organizaciji firme (58.06%), dodatni dani godišnjeg odmora (41.94%), mobilni telefon za privatne potrebe (38.71%). Žene navode i brojne druge pogodnosti: naknada za smještaj, topli obrok iznad zakonski obaveznog, privatno penzijsko osiguranje, automobil za ličnu upotrebu, pokriven dio dodatnog zdravstvenog osiguranja, plaćene neke zdravstvene usluge, bilo koji vid pomoći pri skrbi djece zaposlenika. Muškarci za najčešće beneficije na poslu navode u najvećem stepenu bolovanje (67.65%), fleksibilno radno vrijeme (58.82%), vikend druženja u organizaciji firme i besplatno piće na poslu (44.12%), te rad od kuće (35.29%), i dodatne dane godišnjeg odmora (26.47%). Izloženost spolnoj diskriminaciji na poslu 22,58% žena navodi kako su doživjele uvredljive komentare na osnovu spola, a 16,13% navodi da im je onemogućeno napredovanje na poslu zbog spola. 12,90% zaposlenica navodi kako imaju manju platu od kolega koji rade isti posao, za 9,68% je uskraćeno usavršavanje, a visoki postotak od 6,45% žena je dobilo otkaz zbog spola. Čak 3,23% žena je doživjelo spolno uznemiravanje na poslu. 2,94% muškaraca navodi da nisu primljeni na posao, da su dobili otkaz ili doživjeli uvredljive komentare na osnovu spola, dok ih je 5,88% dobilo manju platu od kolegice na istom poslu. Muškarci navode da imaju i druge benefite poput naknade za smještaj, toplog obroka iznad zakonski propisanog, mobilnog telefona za ličnu upotrebu, automobila za ličnu upotrebu, pokriven dio dodatnog zdravstvenog osiguranja, plaćene neke zdravstvene usluge, bilo koji vid pomoći pri skrbi djece uposlenika. Za razliku od muškaraca, niti jedna žena se nije izjasnila da nema dodatnih pogodnosti, dok je to uradilo ukupno 14.71% muškaraca. IT radnici 18

19 (preko 70% muškaraca i žena) nisu upoznati sa informacijama o tome da li druge IT kompanije imaju neke beneficije koje njihova kompanija nema. Analiza rezultata je pokazala da 38,71% žena smatra da je u potpunosti važno da radi u okruženju osoba različitog spola, dobi i slično. Dok najveći stepen muškaraca smatra da je ovo malo važno. Interesantno je da veći stepen muškaraca (23.53%) smatra da različitost na radnom mjestu u potpunosti nevažno, u odnosu na manji broj žena (12.90%). Ukupno 87,69% ispitanika/ca smatra da njihove kompanije njeguju rodnu ravnopravnost. Veći procenat žena smatra da njihove kompanije ne njeguju ravnopravnost spolova (12,90%), nego muškaraca (5,88%). 64,52% žena smatra da porodiljsko odsustvo ne ometa ženinu karijeru, a čak 82,35% muškaraca misli isto. Samo 41,94% žena je upoznato sa informacijama vezanim za porodiljsko, kao i samo 11,76% muškaraca. 19

20 4.3. Karakteristike buduće IT radne snage i njihov poslovni/društveni kontekst Učesnici ovog istraživanja su u najvećoj mjeri bili studenti IT fakulteta ili posjeduju IT vještine i traže posao u sektoru, kao i pohađaju edukacije iz ovog područja kako bi pronašli posao. Ukupno je učestvovalo 140 osoba, od kojih su 63 pravilno popunili upitnik (44,32% muškaraca i 55,68% žena). Većina ispitanika je u dobnoj skupini od 21 do 25 godina, sa završenom srednjom školom (50%) i fakultetom (30,68%). Najveći procenat ispitanika je bez radnog iskustva (43,18%), dok ih je 32,96% sa iskustvom od jedne do tri godine. U svrhu ovog istraživanja, istražili smo i broj upisanih na IT fakultete od do godine, gdje smo uvidjeli da se broj upisanih povećava, te se u školskoj godini 2014./2015. prvi put značajno povećao i broj žena, što znači da se žene sve više odlučuju za karijeru u IT sektoru. Buduća radna snaga se o IT sektoru informiše putem društvenih mreža (80,65%), te putem medija (70,97%). Tabela 1 Procenat upisanih studentica na IT fakultete u FBiH u odnosu na ukupan broj upisanih IT fakulteti po godini 14 Upisane studentice 2012/2013 Upisane studentice 2013/2014 Upisane studentice 2014/2015 Elektrotehnički fakultet - Fakultet elektrotehnike 37,11% 37,66% 38,79% Fakultet informacionih tehnologija 10,67% 14,52% 14,97% Fakultet strojarstva i računarstva 18,88% 18,28% 21,58% Tehnički fakultet 34,26% 36,71% 46,75% Univerzitet Sarajevska škola za nauku i tehnologiju 46,18% 40,64% 45,42% Fakultet za inžinjering i informacijske studije 33,64% 36,69% 36,67% Fakultet "Američka škola za tehnologiju" 15,38% 12,50% 14,55% Fakultet poslovne informatike 8,57% 8,24% 5,93% Fakultet za tehničke studije 18,71% 15,32% 16,30% UKUPNO 28,96% 28,95% 30,68% 14 Federalni zavod za statistiku FBiH; VISOKO OBRAZOVANJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE, STATISTIČKI BILTEN 2012/2013., 2013/2014, i 2014/2015. godine; Dostupno na: 20

21 Ukupan broj upisanih studenata je sljedeći: (1.228 žena) (2012./2013.), (1.310 žena) (2013./2014.) and (1.483 žena) (2014/2015). Ispitanici su naveli razloge za odabir IT struke. Među razlozima u najvećem stepenu je interesantnost područja (38,64%), da ova struka odgovara vještinama koje posjeduju (18,18%), te da u BiH ima dosta otvorenih radnih mjesta za ovu struku (14,77%). Navode za jedan od razloga i mogućnost napredovanja, te mogućnost rada na modernoj tehnologiji. Žene u odnosu na muškarce ističu u najvećem procentu razlog za odabir ove struke je što im je interesantna IT struka (46,15%), a potom da u BiH ima otvorenih pozicija za ovu struku (28,21%). Interesantno je da nijedna žena ne navodi razlog za odabir ove struke modernu tehnologiju dok muškarci ovaj razlog navode kao jedan od uzoraka privlačnosti IT sektora. Inače, muškarci u najvećem procentu da je razlog za atraktivnost IT struke interesantnost područja (32,65%), a zatim zato što posao odgovara vještinama osobe (22,45%), a potom visina plate u ovom području (14,29%). Osim ovih razloga muškarci navode i mogućnost napredovanja, moderna tehnologija, u BiH ima dosta otvorenih pozicija koje traže ovu struku (4,08%). Analiza rezultata je pokazala da najveći stepen tražioca posla u IT sektoru za IT poslove smatraju da su pozitivno izazovni (80.65%), interesantni (70.97%) i zanimljivi (64.52%), te zahtjevni (35.48%). Muškarci nigdje nisu naveli da na IT poslove gledaju kao komplikovane, dok 13,33% žena jeste. Također, žene u većem stepenu ističu da su ovi poslovi zahtjevni (46,67%), u odnosu na muškarce (25%). Za nedostatke rada u IT sektoru, buduća radna snaga navodi stresno radno okruženje (51,61%), prekovremeni rad (38,71%), te da nisu upoznati sa tim informacijama (32,26%). Najveći stepen ispitanika/ca bi voljeli raditi na poziciji Software developer (51,61%), te je ovaj trend jednak kod oba spola. Sličan trend je i u odgovorima za koje bi kompanije voljeli raditi, gdje su se istakli: Authority Partners Inc., Mistral Technologies, Google, AtlantBH, Microsoft, DevLogic, Nsoft, Lanaco i Infobip. Kompanije koje tražioci posla u IT sektoru još naveli da bi voljeli raditi za njih ali Buduća radna snaga o njihovom izboru: AtlantBH, zbog povoljne radne atmosfere, misije i vizije kompanije. Mistral Tech, zbog brzo rastućeg napretka, jasnih ciljeva, mogućnosti davanja radnih mjesta neiskusnim mladim inžinjerima. Klika i DevLogic, dopada mi se atmosfera i mogućnost napredovanja. u manjem procentu su: Bravo Studio, Spin, Siemens, Apple, Connect, IMTEC, Infinum, OSS, Team Consulting, Almy, Klika, T-Com, IMB, Cisco, ComTrade, Blackberry, Degordian, Spark, 21

22 Code Centric, Mozilla, RT- RK Computer Based Systems, Ministry of Programming. Kao razloge svojih izbora naveli su informacije koje su čuli od poznanika i prijatelja: dobra radna atmosfera, motivirajuće radno okruženje, dobri međuljudski odnosi, cijeni se znanje i kreativnost, dobra plata, mogućnost napredovanja, dobar sistem rada, rad na najnovijim tehnologijama, uspješnost kompanije, te povezanost informatike i marketinga Promocija različitosti i rodne jednakosti iz ugla buduće radne snage Ispitanici vjeruju da ne postoji podjela na muške i ženske poslove u IT sektoru (78,57%), muškarci više nego žene (m: 81,25%, ž: 75%). 81,25% ispitanika nije bilo izloženo diskriminacije samo na osnovi spola, ali je 16,67% žena izjavilo da je doživjelo neku vrstu nepravde samo na osnovu svog spola, a 8,33% ih je doživjelo negativan stav profesora, manju platu od kolege za isti posao, uskraćeno usavršavanje, onemogućeno napredovanje, uvredljive komentare ili spolno uznemiravanje. 31,25% muškaraca i 41,67% žena se izjasnilo da postoji razlika u zastupljenosti spolova u IT sektoru, a 19,05% svih ispitanika smatra da žene i muškarci nemaju jednake prilike za zapošljavanje u IT sektoru, ali 77,78% smatra da muškarci i žene imaju jednake šanse za napredovanje u IT sektoru. 34,37% muškaraca smatra da porodiljno odsustvo ometa razvoj karijere žene, sa čim se slaže 51,61% žena. Ukupno 90.48% muškaraca i žena se izjasnilo da rodbina i okolina nisu nikada pokušali spriječiti njihov odabir IT sektora. Gledano na pojedinačnom uzorku muškaraca i žena ovo se razlikuje kod žena i muškaraca. Izloženost spolnoj diskriminaciji Čak 18,75% muškaraca prijavljuje da nisu primljeni na posao zbog spola i da im je uskraćeno usavršavanje samo na osnovu spola. Ukupno 12,50% muškaraca navodi da su bili izloženi negativnom stavu profesora, onemogućeno im je napredovanje, ili su primili uvredljive komentare samo na osnovu spola. 6,25% muškaraca (0% žena) je doživjelo nasilno ponašanje i otkaz na poslu zbog spola. Ukupno 12.90% žena se izjašnjava da ih je okolina ili rodbina pokušala spriječiti u odabiru ovog sektora, a samo 6.25% muškaraca se izjašnjava isto. 22

23 4.4. IT sektor iz ugla opšte populacije Ukupno su 123 osobe učestvovale u istraživanju, od čega je 82 pravilno popunilo upitnik. Najveći postotak ispitanih dobija informacije o IT sektoru preko društvenih mreža, internet portala, te u društvu u kojem se kreću (m: 56,41%, ž: 31,37%). 15 Interesantno je da je veoma mali procenat muškaraca (2,56%) i žena (7,84%) izjavilo da se inače ne susreću sa pojmovima iz IT sektora. Kad je riječ o potencijalnim uzorima iz IT svijeta, generalna populacija prepoznaje više osobe muškog spola u IT sektoru. 16 Veći procenat muškaraca, u odnosu na procenat žena, prepoznaje muškarce i žene u IT sektoru. Naprimjer, ukupno 23.53% žena (33.33% muškaraca) su prepoznale Marrisu Mayer kao IT ličnost. Većina generalne populacije nije nikada čulo za Bit Alijansu i HUB387 (41.11%), ukupno 40% ih je čulo preko društvene mreže Facebook i 37.78% preko interneta. Razlika između muškaraca i žena je takva da veći procenat muškaraca je čuo preko internet portala (žene 31.37%; muškarci 46.15%), dok više žena nije nikad čulo za Bit Alijansu/HUB387 nego muškaraca (žene 45.10%; muškarci 35.90%). Preko Facebooka je više čulo muškaraca (43.59%) nego žena (37.25%). Mnogo više je muškaraca čulo za Bit Alijansu preko LinkedIna, na televiziji i u novinama nego žena. Muškarci nisu čuli preko radija ali 1.96% žena jeste. Za prednosti rada u IT kompanijama opšta populacija navodi u najvećem procentu: mogućnost napredovanja (76.67%), zadovoljstvo rada na posljednjoj tehnologiji i mogućnost rada od kuće (64.44%), zatim visoke plate (60%) i fleksibilno radno vrijeme (58.89%) i moderno radno okruženje (55.56%). Muškarci smatraju da je sljedeći bitan faktor koji je prednost IT sektora, moderno radno okruženje (74.36%), zatim mogućnost rada od kuće i zadovoljstvo rada na posljednjoj tehnologiji (71.79%). Žene kao sljedeći najbitniji faktor koji je prednost rada u IT kompanijama navode zadovoljstvo rada na posljednjoj tehnologiji, visoke plate i mogućnost rada od kuće (58.82%). Za nedostatke rada u IT kompanijama opšta populacija u najvećem stepenu navodi stresno radno okruženje (64.44%), prekovremeni rad (36.67%), te mali broj iskorištenih dana godišnjeg odmora (13.33%). Ukupno 25.56% populacije nije upoznat ili ne prepoznaje nedostatke IT sektora. 15 Učesnici u istraživanju informacije o IT sektoru najčešće saznaju preko društvene mreže Facebook (ž: 64,71%, m: 69,23%) i internet portala (ž: 54,90%, m: 69,23%). Žene nakon ova dva izvora najčešće prate LinkedIn društvenu mrežu i televiziju (23,53%), dok muškarci dolaze do informacija preko poznanika i na poslu (38,46%). 16 Mark Zuckerberg 93.33%, Steve Jobs 88.89% i Bill Gates 82.22% 23