BRANIMIR TOMLJENOVIĆ PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA DIPLOMSKI RAD

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET BRANIMIR TOMLJENOVIĆ PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA DIPLOMSKI RAD Rijeka, 2013.

2 SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET BRANIMIR TOMLJENOVIĆ PRIMJENA INTERNETA U MINISTARSTVU FINANCIJA POREZNOJ UPRAVI KROZ IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA DIPLOMSKI RAD Predmet: Internet u poslovanju Mentor: Prof. dr. sc. Zvonko Čapko Student: Branimir Tomljenović Studijski smjer: Poduzetništvo JMBAG: Rijeka, veljača, 2013.

3 K A Z A L O 1. UVOD PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA RADNA HIPOTEZA ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA STRUKTURA RADA 3 2. NASTANAK INTERNETA I OBILJEŽJA RAZVOJA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA PUTEM INTERNETA DEFINICIJA I DOSADAŠNJE RAZVOJNE FAZE INTERNETA INTERNETSKI SERVISI RAZVOJ INTERNET TEHNOLOGIJE MINISTARSTVO FINACIJA POREZNA UPRAVA USTROJSTVO I OSNOVNI ZADACI POREZNE UPRAVE INTERNET STRANICE POREZNE UPRAVE ELEKTRONIČKA UPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I IMPLEMENTACIJA PROJEKTA E-POREZNA NAČELA I TEMELJI ELEKTRONIČKE UPRAVE E-POREZNA I INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE PREDNOSTI ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA RAZLOZI ZA IMPLEMENTACIJU PROJEKTA E-POREZNA PREDUVJETI ZA PRIMJENU USLUGE ZAKONSKE OBVEZE POREZNIH OBVEZNIKA OD 1. SIJEČNJA E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNE UPRAVE E-POREZNA SA GLEDIŠTA POREZNIH OBVEZNIKA ANKETNO ISTRAŽIVANJE ANKETA SLUŽBENIKA POREZNE UPRAVE ANKETA KORISNIKA USLUGA E-POREZNA GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE PREDNOSTI I NEDOSTACI USLUGA E-POREZNE SIGURNOST I ZAŠTITA PODATAKA ELEKTRONIČKE USLUGE POREZNE UPRAVE U BUDUĆNOSTI POREZNA UPRAVA IZ PERSPEKTIVE ULASKA RH U EU ZAKLJUČAK 73 LITERATURA 78 POPIS SHEMA, SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA 81

4 1. UVOD Tematika ovog diplomskoga rada govori o nastanku Interneta, razvoju poslovnih komunikacija putem Interneta i njegovim servisima. Budući da sam već dugi niz (19 godina) zaposlen u Ministarstvu financija Poreznoj upravi Područnom uredu Rijeka Ispostavi Rijeka posebno me zanimala povezanost internetske tehnologije i njezina primjena u instituciji u kojoj radim, gdje se ona svakodnevno i sve više neophodno koristi. Nove tehnologije donose do promjena komunikacije u distribuciji informacija i podataka u cjelokupnoj državnoj upravi, pa tako i u Poreznoj upravi. Slijedom navedenoga ova tema je kod mene pobudila poseban interes i istraživačku radoznalost, zbog čega sam je i odabrao. U radu donosim ustrojstveni prikaz Porezne uprave u okviru Ministarstva financija, značajke elektroničke uprave na razini Republike Hrvatske i istraživanje implementacije projekta e-porezna u okviru Porezne uprave Republike Hrvatske uz osvrt na gospodarske učinke projekta. Prikupljajući literaturu i pišući ovaj rad vodio sam se nastojanjem da bude pisan jasnim i koherentnim stilom, što jednostavnijim za čitanje PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA U diplomskom radu govori se o samom značenju pojma Interneta i vremenu njegova nastanka, te o obilježjima razvoja poslovnog komuniciranja putem Interneta. Stvaranje servisa e-porezna utječe na poslovanje, poslovne subjekte, građane, kao i na zajednicu u širem smislu. Glavnina istraživanja usmjerena je na ciljeve da se znanstvenim metodama istraže, objasne i potom prezentiraju učinci elektroničkog poslovanja između države i poreznih obveznika kao stalnih međusobnih partnera i suradnika. Također nastojim utvrditi jasnu uzročno-posljedičnu vezu između učinaka poslovanja svakog poslovnog subjekta i korištenja Interneta distribucijom podataka i komunikacijom s Poreznom upravom. U radu je naglasak stavljen na uvođenje i implementaciju projekta e-porezna. 1

5 1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA Svrha diplomskog rada je elaborirati i objasniti složene pojmove Interneta, elektroničke uprave i utjecaja vladinih službi, kao što je Ministarstvo financija Porezna uprava. Odgovoriti na pitanja koje su prednosti ili nedostaci elektroničkog poslovanja za poslovne subjekte i njihovo svakodnevno poslovanje i rezultati njegove implementacije za funkcioniranje vrlo složenog odnosa između poreznih obveznika s jedne strane i Porezne uprave Republike Hrvatske s druge strane. Ciljevi istraživanja su slijedeći: 1. pomoću aktualnih podataka prikupljenih znanstvenim metodama prikazati važnost smanjenja troškova, 2. ispitati da li je temeljem toga došlo do veće ugodnosti plaćanja poreza, što je načelo i svrha poslovanja porezne službe, 3. dokazati da implementacija projekta e-porezna dovodi do efikasnijeg i učinkovitijeg rada u Poreznim upravama Republike Hrvatske, 4. elaborirati da korištenje e-porezne omogućuje jednostavniju dostupnost podataka, 5. utvrditi da je uvođenjem e-porezne omogućen sigurnosno prihvatljiv pristup traženim podacima RADNA HIPOTEZA Problem i predmet ovog istraživanja određuju i radnu hipotezu istraživanja: implementacija projekta e-porezna rezultira povećanjem relevantnosti i kvalitete razmjenjenih podataka s gledišta Porezne uprave, uz smanjenje troškova poreznih obveznika i olakšavanje korištenje informacijskih servisa s gledišta krajnjih korisnika. 2

6 1.4. ZNANSTVENE METODE ISTRAŽIVANJA Čitavo vrijeme izrade diplomskog rada nastojao sam dobro izabrati i pravilno koristiti odgovarajuće znanstvene metode kako bihšto primjerenije i objektivnije došao do znanstvenih činjenica. Slijedom toga koristio sam metode analize i sinteze, komparativne i opisne metode, metode klasifikacije i konkretizacije. Rabio sam isto tako i metodu intervjua i metodu prikupljanja podataka anketiranjem iz domene reprezentativnog uzorka, kako bi istraživanje bilo utemeljeno na dosljednoj argumentaciji. Rad je istodobno u cijelosti podložan eventualnoj racionalnoj kritici i znanstvenoj argumentaciji, te prije svega usporedivosti STRUKTURA RADA Rad je podijeljen u šest glavnih poglavlja. Uvod predstavlja vrlo bitan dio rada koji definira hipotezu i navodi znanstvene metode istraživanja. Drugo poglavlje opisuje nastanak Interneta, dosadašnje razvojne faze i internetske servise. Treće poglavlje predstavlja Ministarstvo financija i Poreznu upravu, dok je eksplanacija elektroničke uprave i implementacija projekta e-porezna u četvrtom dijelu. Ovdje su opisani i rezultati istraživanja metodama intervjua i anketiranja korisnika ili potencijalnih korisnika opisanih usluga. Peto poglavlje s naslovom GOSPODARSKI UČINCI E-POREZNE govori o prednostima i eventualnim nedostacima predmetnih elektroničkih usluga, kao i o vrlo važnoj sigurnosti. Može se izvesti zaključna ocjena kako 3

7 Ministarstvo financija Republike Hrvatske generalno ima dobru rasprostranjenost ITC-a, koja je uostalom na takvoj razini i u čitavoj javnoj upravi. Dosadašnji rezultati temelji su za kvalitetne projekte kojima se u budućnosti planira daljnje poboljšanje. Ono što je jednako važno kao i rasprostranjenost tehnologije, jest način na koji se ona koristi, gdje prema nekim istraživanjima dolazi do nepovoljnih rezultata. Tromost administracije još uvijek je najčešća zamjerka, kako cjelokupne državnoj upravi u Hrvatskoj, tako i Ministarstvu financija i njegovim upravnim organizacijama. Nakon toga je opisano racionalno predviđanje razvoja elektroničkih usluga u budućnosti, a osim toga razmatraju se i neke moguće buduće koristi od ovakvog sustava budući je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju. U zaključku kao šestom poglavlju je dana sinteza svih poglavlja, te su rezimirani rezultati istraživanja. 4

8 2. NASTANAK INTERNETA I OBILJEŽJA RAZVOJA POSLOVNOG KOMUNICIRANJA PUTEM INTERNETA Internet ima relativno kratku, ali nadasve dinamičnu i zanimljivu povijest. Međutim poslovno komuniciranje postojalo je od dana od kojega postoji i poslovanje. Uz permanentni razvoj poslovnih odnosa dolazi i do razvoja tehnike i tehnologije, te metoda najširih oblika poslovnoga komuniciranja. Najmoćnija gospodarska sila svijeta SAD i njezini znanstvenici, vodeća je zemlja kada govorimo o razvoju poslovnih komunikacija. Početkom prošloga stoljeća nastaju radio aparati, tridesetih godina televizija, pedesetih telex, sedamdesetih telefax, a posljednjih tridesetak godina nastaju danas najkorištenije tehnike i tehnologije. Približavanjem današnjega vremena tehnologija se iznimno brzo i sve brže razvija, dok u isto vrijeme traje sve kraće uz napomenu da se određeni broj usluga usporedno koristi i danas osim Interneta, npr. televizija, brzoglasi, radio uređaji, telefaksi, radio uređaji i razne poštanske usluge, dok se brzojavi u poslovnoj praksi već desetljećima ne koriste osim u iznimnim prigodama. Ipak, razvoj računalne tehnologije i uspjeh lansiranja komunikacijskih satelita nadmašio je i sva najoptimističnija očekivanja. Ako je 18. stoljeće obilježila industrijska revolucija, a 19. stoljeće je doba parnih strojeva, možemo konstatirati da drugom polovicom 20. i 21. stoljećem do danas apsolutno dominiraju informatičke tehnologije (IT tehnologije) i informacijska industrija. 5

9 2.1. DEFINICIJA I DOSADAŠNJE RAZVOJNE FAZE INTERNETA Internet je međunarodna mreža koja se sastoji od međusobno povezanih pojedinačnih računala i računalnih mreža. Pod međunarodna podrazumijevamo da njime ne upravlja neka pojedinačna vlada ili komercijalna agencija, već se radi o zajedničkom radu više organizacija iz raznih zemalja povezanih na Internet. Pod mrežom podrazumijevamo organizaciju više (u slučaju Interneta: mnogo) računala koja mogu međusobno komunicirati. Međusobna povezanost računala koja čine Internet je ostvarena s mnogo puteva: ako se šalju podaci od jednog računala do drugog, a to ne uspije jednim putem, onda se to čini nekim drugim, pri čemu svako računalo uključeno na Internet predstavlja jednu stanicu koja usmjerava podatke na različite puteve Interneta. Vezano uz poduzeća i elektroničko poslovanje, Internet je računalna mreža unutar poduzeća koja se temelji na Internetskoj tehnologiji (TCP/IP protokol), a omogućava jednostavno komuniciranje i suradnju između zaposlenih u tvrtki i olakšava im pristup svim dostupnim informacijama tvrtke. Internet je računalna mreža koja se sastoji od više stotina tisuća mreža diljem svijeta. Nitko ne zna koliko je točno računala spojeno na Internet. Međutim, sigurno je da se njihov broj računa u milijunima. Nitko ne posjeduje Internet. Postoje organizacije koje razvijaju tehničke aspekte ove mreže i postavljaju standarde za izradu aplikacija na njoj, no niti jedno upravno tijelo nije na vlasti. Temeljna mreža (eng. backbone) Interneta, kroz koju se odvija promet na Internetu, u vlasništvu je privatnih tvrtki. Računala na Internetu međusobno komuniciraju korištenjem standarda ili protokola za kontrolu prijenosa podataka / internetskih protokola (eng. Transmission Control Protocol/Internet Protocol), čija je skraćenica TCP/IP. Računala na Internetu koriste arhitekturu klijent/poslužitelj (kao na sljedećem slajdu). To 6

10 znači da udaljeni uređaj (poslužitelj) pruža datoteke i usluge korisnikovom lokalnom (klijent) uređaju. Postoje i drugi komunikacijski protokoli koji se koriste na Internetu (UDP ) i u različičte svrhe, no TCP/IP je najrašireniji. (E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, df, ). Glavno obilježje Interneta jest da pomoću njega svatko može komunicirati sa svakim u bilo koje vrijeme. Postoji mnogo definicija Interneta, ukratko to je mreža svih mreža ili najveća javno dostupna globalna mreža na svijetu. Radi se o globalnome prostoru za informacije u kojem svatko može u bilo koje doba dana ili noći pretraživati sve dostupne i raspoložive sadržaje pomoću svoga osobnog računala, mobilnog telefona ili drugog odgovaraćujeg uređaja. Raspoložive informacije mogu biti pisani tekstovi, zvučni zapisi, slikovni ili video oblici. Također je moguće da bilo koji pojedinac, skupina ljudi ili organizacija drugim osobama stavi svoje informacije na raspologanje učinivši ih tako globalno pristupačnima. Putem Interneta stalno se ispituje novi hardver ili softver, testiraju se obrazovni ili istraživački servisi, pa na taj način elektroničko poslovanje zauzima sve važnije mjesto godine nastaje prva računalna mreža na svijetu pod nazivom ARPANET. Događaj se zbio u SAD, gdje su na navedenu mrežu uključena tadašnja četiri superračunala. Prije toga 1961.g. na američkom Massachusetts Institute of Tehnology (MIT) razvija se način rada računalne mreže u kojem se poruke dijele u pakete, a svaki od njih traži svoj put do odredišta. Četiri godine kasnije uspješno je izvršeno spajanje dvaju računala. 7

11 Tijekom sedamdesetih godina razvijaju se važni internetski servisi kao npr. elektronička pošta, Telnet (korištenje udaljenih računala), prijenos datoteka i sustav elektroničkih novosti Europa se aktivnije uključuje u komunikacijsku utrku, pa se tada uspostavlja Europska akademska i istraživačka mreža. Brzina prijenosa podataka rapidno raste kao i broj računala priključenih na Internet. Broj računala iznosi računala, računala, računala, računala, računala, računala. Stope rasta između i prema predviđanju Instituta Forrester iznose visokih 12% godišnje. Za prvih milijardu računala na svijetu trebalo je 27 godina, dok je uslijed smanjenja cijena, velike potražnje i tehnološkog napretka danas broj uređaja koji imaju pristup Internetu (uključujući osobna računala, prijenosna računala, pametne telefone, tablet čitače) prvi puta krajem godine veći od broja stanovnika na Zemlji, prema analizi američke kompanije Intel, radi se o više od 7 milijardi ljudi. Ideja da se Internet uvede i u Republiku Hrvatsku nastala je godine kada je Ministarstvo znanosti i tehnologije pokrenulo projekt koji se zvao CARNet. U listopadu te godine osnovano je koordinacijsko tijelo za uspostavu hrvatske edukacijske mreže kojeg su činili profesori s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Instituta Ruđer Bošković, te Sveučilišnog računskog centra(srce) te su osnovali Hrvatsku akademsku i istraživačku mrežu, nazvanu prema prijevodu tog naziva na engleski (Croatian Academic Research Network) i prema inicijalnom nazivu projekta CARNet. Početkom godine međunarodna organizacija IANA (engleski: Internet Assigned Number Authority) dodijelila je CARNetu pravo za administriranje čitave Internet zajednice u Hrvatskoj, dakle laički rečeno svega što se nalazilo iza Internet adresa koje završavaju s.hr kao oznakom za resurse na Internetu smještene u Hrvatskoj. Te je godine nabavljena prva računalna oprema i izgrađena jezgra mreže, a uspostavljena je i prva međunarodna 8

12 komunikacijska linija koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom, pa je tako Hrvatska krajem godine postala dijelom Interneta. CARNet je samim time postao prvi ISP (Internet Service Provider), odnosno prvi davatelj Internet usluga u Hrvatskoj (Petrić, 2002., str. 8.) INTERNETSKI SERVISI Internet se od samog nastanka kontinuirano potvrđuje kao nadasve korisno i fascinantno otkriće. Pomoću svojih servisa, ono svakodnevno dotiče sve veći broj korisnika potpomažući njihovu kvalitetu života. Davatelji mrežnih usluga su komunikacijske agencije i njima slične koje zapravo standardiziraju mogućnosti obavljanja više grupa poslova. Ukoliko mreža pruža više mogućnosti u odnosu na one jednostavnije koje samo vrše prijenos podataka od izvora do odredišta, tada dobivaju na vrijednosti pa se zovu mreže s dodanom vrijednošću. Najvažniji Internet servisi su: a) Elektronička pošta koja omogućava elektroničko stvaranje poruka, njihovo slanje kroz mrežu i čitanje. Zasigurno je najviše korišteni internetski servis, za permanentnu komunikaciju na vrlo brz i jeftin način. Iste poruke moguće je poslati većem broju ljudi, a uz poruke možemo slati i datoteke (engl. attachment) koje mogu sadržavati formatizirane tekstove, slike, podatke i slično. Važna prednost je asinkroni način rada, te u trenutku slanja poruke primatelj ne mora biti uz svoje računalo, a poruke može čitati kada mu to odgovara. Slabost ovog servisa je u primanju neželjenih komercijalnih ili bezvrijednih poruka. b) Diskusijske skupine služe za odvijanje rasprave o temama skupina ljudi koje imaju istovjetne interese. Poruke se distribuiraju članovima koji su se unaprijed prijavili na odgovarajuće diskusijske 9

13 skupine, a za njihovo čitanje potreban je poseban program koji je danas uključen u sve najkorištenije www preglednike. Servis omogućava i mogućnost pretraživanja po ključnim riječima. c) Distribucijske liste (engl. mailing lists) slično kao i diskusijske skupine (engl. newsgroups) su servis putem kojega članovi komuniciraju putem elektroničke pošte, te imaju gotovo sva obilježja kao i diskusijske skupine. d) World Wide Web predstavlja svjetsku mrežu, skraćeno W3, WWW ili samo Web čiji naziv dolazi iz engleskog jezika. Web u engleskom jeziku znači razgranatu i isprepletenu mrežu poput paukove mreže. WWW je globalna informacijska infrastruktura za pretraživanje dokumenata, njihovu organizaciju i manipulaciju, te se može smatrati ogromnom knjižnicom dokumenata. Web poslužitelji aktiviraju se tako da odgovaraju na zahtijeve klijenata, a za komunikaciju se koristi HTTP protokol. Mnogima je Web postao sinonim za Internet, obzirom da omogućuje korištenje ostalih Internet servisa i odskočna je daska za rad Internetom. Svaka web stranica ima jedinstvenu adresu (URL Uniform Resourse Locator). e) Prijenos datoteka na daljinu i korištenje udaljenih računala omogućuje priključivanje na udaljena računala i pretraživanje njihovih imenika, te prijenos datoteka preko mreže. Potrebno je voditi brigu o sigurnosti, jer se s udaljenih računala mogu prebaciti i datoteke koje sadrže viruse, te valja imati na umu da virusima mogu biti zaraženi čak i antivirusni programi. Korištenje udaljenih računala se koristi za izvođenje programa na snažnim računalima kojih nema u blizini terminala korisnika. 10

14 f) Videokonferencije su na prvi pogled servis blizak videotelefoniji. Međutim kod videokonferencija može sudjelovati više osoba, dok je kod videotelefonije uvijek riječ o dvije osobe. Za ovaj servis je neophodna dodatna oprema kao npr. mikrofon i videokamera pomoću kojih se unosi zvučni i slikovni zapis u komunikaciju. Preporuka je koristiti računala s kvalitetnim performansama i kvalitetnom vezom s Internetom (isdn, adsl). g) Internet telefonija je najmlađi servis, ali među najvažnijima na Internetu i zbog toga se razvija velikom brzinom. Najveća prednost je mogućnost brzoglasne komunikacije s vrlo udaljenim sugovornicima po cijeni lokalne telefonske tarife. Potrebna su adekvatna softverska rješenja, te je za sada bitno da oba sugovornika imaju isti program za internetsku telefoniju RAZVOJ INTERNET TEHNOLOGIJE Nova ekonomija ili informacijska ekonomija pojam je koji opisuje nove proizvode, usluge i tržišta povezana s uporabom računala, naročito interneta, te mobilne komunikacije. Nova ekonomija je skup aktivnosti u kojima se ostvaruju visoke stope dobiti i rasta prodaje. Veličina rasta i razvoja ovisi o fundamentalnom razvoju u svim područjima posebno u znanosti, obrazovanju, kulturi i međunarodnim odnosima. Gospodarska globalizacija kao opći trend ukazuje na prerastanje nacionalnih gospodarstava u jedinstveni svjetski gospodarski prostor. Tako internet prerasta u globalnu multimedijsku mrežu. Informacijska i komunikacijska tehnologija spajaju se u jedinstvenu internetsku tehnologiju. Težište proizvodnih aktivnost prelazi iz materijalne sfere u područje usluga pa tako informacija postaje temeljnim poslovnim resursom. 11

15 Kraj XX. stoljeća označio je početak elektroničkog poslovanja koje, sa stanovišta komunikacije, nije ništa no elektronička isporuka informacije, proizvoda i usluga, te elektroničko plaćanje korištenjem računala i drugih komunikacijskih mreža. S poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja, a sa stanovišta usluga to je alat koji omogućuje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno povećanje kvalitete i brzine pružanja usluga (Kunac, 2011; str. 342.). Poslovanje poduzeća danas, obilježeno je stalnim kvantitativnim i kvalitativnim promjenama sve zbog rastućih primjena tehnologije i borbe za odgovarajuće mjesto na sve konkurentnijem globalnom tržištu rada i usluga. Poslovanje je oduvijek bilo u nekoj mjeri ovisno o tehnologiji, ali današnja ulaganja poduzeća u razvoj tehnologije znače pronalaženja novih poslovnih mogućnosti i brže pojavljivanje na novim tržištima. Pojam tehnologije ima brojne aspekte. U užem smislu tehnologija se shvaća ili kao specifična proizvodna metoda ili kao specifični proizvodni proces u specifičnim sustavima. (Asherov, A; Kravtsov, M; Plenković, J; Kučiš, V; 1992., str. 77.) Računalna tehnologija u obradi informacija (KTOI) je proces u informatičkoj sferi aktivnosti poduzećačiji su predmet i proizvodi podaci, svrha obrada podataka, sredstva - računala i uredski mehanizirani uređaji, a subjekt rada osoba koja sudjeluje u izvođenju procesa. Od trenutka pojave računala razlikuju se određena razdoblja u procesima obrade podataka: uporaba izoliranih računala (pedesetih godina prošlog stoljeća), uporaba računala s perifernim uređajima za sakupljanje podataka i udaljenu pripremu podataka na strojnim medijima (šezdesetih godina XX. stoljeća) uporaba računalnih veza predstavljenih homogenim ili heterogenim multiračunalnim kompleksima, pojava video-terminala i mogućnost pristupa iz daljine (sedamdesetih godina XX. stoljeća), lokalne mreže mini, makro i osobnih računala (osamdesetih godina XX. stoljeća), 12

16 distribuirane mreže obrade podataka na osnovi pete generacije računalnih sredstava (devedesetih godina XX. stoljeća). (Asherov, A; Kravtsov, M; Plenković, J; Kučiš, V; 1992; str. 77.) Pri prijelazu u svaku novu generaciju, KTOI razina automatizacije procesa donošenja odluka nastavlja rasti ali se povećava uključenost čovjeka zbog aktualizacije intelektualnih operacija. Stvaranje efikasne informatičke tehnologije svake generacije vezano je za rješavanje određenih ergonomskih problema. Za četvrtu generaciju KTOI problemi su: raspodjela funkcija među članovima tima, podjela funkcija između čovjeka i računala, planiranje algoritma rada operatera, izbor komponenti radne stanice, izbor sustava i drugo. Sustavi poslovnog komuniciranja omogućuju planiranje sveobuhvatnih rješenja tih problema. Informacija i komunikacija su sastavni dio ljudskog društva. U mnogim kulturama danas se stjecanje informacija i njihova prezentacija, bilježenje znanja i povijesti još uvijek događa uporabom govora, glume, slike, pjesme ili plesa. Otkriće pisma je ovo uvelike promijenilo, a izum stroja za tiskanje je putem novina i časopisa omogućio masovnu komunikaciju. Posljednji razvoj tehnologije, u kojoj digitalna tehnologija zauzima najviše mjesto, još se više povećao doseg i brzinu komunikacije. Ove nove informacijske i komunikacijske tehnologije mogu se grupirati u tri kategorije: (Nicol, 2005; str. 2.) Informacijska tehnologija koristi računala koja su postala nužna za obradu i uštedu vremena i truda u modernim društvima. Telekomunikacijske tehnologiječine telefonski uređaji (s faksom) i emitiranje radija i televizije, često putem satelita. Mrežna tehnologija od kojih je najpoznatiji Internet, ali koja se proširila na tehnologiju mobilnih uređaja, VOIP 1 telefoniju, satelitsku komunikaciju i druge oblike komunikacije koji su još uvijek u svom začetku. 1 VOIP - telefoniranje putem Interneta 13

17 3. MINISTARSTVO FINACIJA POREZNA UPRAVA Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provođenje fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske, a njegovi ciljevi su pridonositi stabilnom rastu gospodarstva, povećanju prosperiteta, te kvalitetiživota svih hrvatskih građana. Najvažniji poslovi Ministarstva su priprema državnog proračuna, upravljanje proračunskim prihodima i rashodima tj. novcem poreznih obveznika. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na uspostavu i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, na državnoj kao i na lokalnim razinama. Istodobno, Ministarstvo financija obavlja poslove financijskog upravljanja u okviru decentraliziranog sustava pomoći Europske unije Republici Hrvatskoj, te druge poslove koje su mu stavljeni u djelokrug temeljem posebnih zakona. organizacije: Ustrojstvene jedinice Ministarstva financija su slijedeće upravne Porezna uprava, Carinska uprava, Glavno tajništvo, Državna riznica, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak, Uprava za makroekonomske analize, gospodarstvo, financijski sustav, Europsku uniju i međunarodne financijske odnose, Uprava za financijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor, Samostalna služba za suzbijanje nepravilnosti i prijevara. 14

18 Shema 1. Unutarnje ustrojstvo Ministarstva financija Izvor: Ministarstvo financija odgovorno je za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike. Njegovi su ciljevi pridonositi stabilnom rastu gospodarstva, povećanju prosperiteta, te kvalitete života i zaposlenosti za sve hrvatske građane. Jedan od najvažnijih poslova Ministarstva je priprema državnog proračuna, te upravljanje proračunskim prihodima i rashodima, odnosno novcem poreznih obveznika. Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na uspostavu i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, na državnoj i lokalnim razinama. Ministarstvo obavlja poslove financijskog upravljanja u okviru decentraliziranog sustava provedbe pomoći Europske zajednice u Republici Hrvatskoj te druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom. U Ministarstvu financija, uključujući Poreznu upravu i Carinsku upravu radi ukupno 7852 službenika i namještenika. ( ). 15

19 Također, aktualan je i novi dizajn logotipa Ministarstva financija Porezne uprave, veoma zanimljivog i atraktivnog izgleda, koji se prikazuje na skici 1. Slika 1. Logo Ministarstva financija Porezne uprave 3.1. USTROJSTVO I OSNOVNI ZADACI POREZNE UPRAVE Porezna uprava je upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija osnovana godine,čija je temeljna zadaća primjena poreznih i propisa o prikupljanju doprinosa za obvezna osiguranja. Ravnatelj Porezne uprave zastupa Poreznu upravu i ujedno je državni tajnik u Ministarstvu financija. Ravnatelj upravlja radom Središnjeg ureda, u čemu mu pomaže 11 pomoćnika, koji su istovremeno čelnici službi u sastavu Središnjeg ureda. Prema Ustavu Republike Hrvatske (čl. 51.) svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni sustav temelji se na načelima jednakosti i pravednosti. 16

20 Vlada Republike Hrvatske započela je reformu Porezne uprave (engl. Revenue Administration Modernization Project RAMP). Glavni poticaj za ove reforme jest potreba Porezne uprave Republike Hrvatske da održi korak sa zahtjevima globalne, konkurentske tržišne ekonomije i postavi temelje za pristup EU. Porezna uprava Republike Hrvatske je agencija pod ingerencijom Ministarstva financija, a primarna odgovornost je upravljanje državnim i lokalnim porezima, te također prikupljanje davanja za socijalno osiguranje (otprilike 70% ukupnog prihoda od čega Carinska uprava s prikupljenim PDV-om na uvoz ima najveći udjel u bilanci). Porezna uprava zapošljava otprilike četiri tisuće djelatnika u sto dvadeset i četiri lokalna ureda i dvadeset i dva područna ureda. Na čelu Porezne uprave je državni tajnik/ravnatelj, a glavno sjedište je u Zagrebu. Porezni uredi u Zagrebu ostvaruju gotovo dvije trećine od ukupnih prihoda. Projekt modernizacije Porezne uprave, Pokazatelji uspješnosti i napretka Formulacija, polazne osnove i periodičko ocjenjivanje, 2008., str. 3.) Zakonom o Poreznoj upravi (Narodne novine 25/2012.) propisan je djelokrug, ustrojstvo i način rada Porezne uprave, obveze i odgovornosti, te ovlaštenja službenika, posebne obveze i sredstva za rad Porezne uprave. Osnovni zadaci Porezne uprave su: ( Normativna djelatnost priprema i izrada nacrta prijedloga zakona i drugih propisa iz područja poreza i doprinosa, davanje stručnih mišljenja i objašnjenja u predmetima o primjeni propisa iz djelokruga Porezne uprave, Vođenje poreznih registara i izdavanje isprava o činjenicama o kojima vodi službenu evidenciju, određivanje i dodjeljivanje 17

21 osobnog identifikacijskog broja, te razmjena podataka sa drugim javnim tijelima i međunarodna razmjena podataka, Utvrđivanje i naplata poreza i doprinosa za obvezna osiguranja, utvrđivanje porezne osnovice i porezne obveze, te obveze doprinosa za obvezna osiguranja i naplata utvrđenih obveza, Porezni nadzor provođenje poreznog nadzora i nadzor obračunavanja doprinosa za obvezna osiguranja, Ovrha provođenje ovrhe radi naplate poreza i doprinosa, provođenje ovrhe radi naplate proračunskih prihoda koje u postupku financijskog nadzora utvrde ustrojstvene jedinice Ministarstva financija, te ovrhe radi naplate javnih davanja po zahtjevima tijela državne uprave i sudova u skladu s posebnim propisima, Servis poreznim obveznicima uspostava i održavanje sustava servisa poreznim obveznicima radi lakšeg ostvarivanja prava i ispunjenja obveza poreznih obveznika, Prekršajni postupak podnošenje optužnih prijedloga i vođenje prekršajnih postupaka u prvom stupnju zbog povrede poreznih propisa, propisa o plaćanju doprinosa za obvezna osiguranja i propisa o osobnom identifikacijskom broju, Praćenje primjene, te predlaganje i izrada nacrta prijedloga propisa iz djelokruga igara na sreću i zabavnih igara, Porezna uprava može obavljati poslove evidentiranja, utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe radi naplate poreza koji u cijelosti pripadaju jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, drugih javnih davanja i ostalih davanja propisanih zakonom, Porezna uprava obavlja i druge poslove propisane Zakonom o Poreznoj upravi. uprave. Na shemi na slijedećoj stranici prikazuje se ustrojstvo Porezne 18

22 Shema 2. Ustrojstvo Porezne uprave Izvor: U Poreznoj upravi, ustrojavaju se: Središnji ured, područni uredi i ispostave područnih ureda. Područni uredi ustrojavaju se kao područni uredi u tri kategorije: (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl. 28.) Područni ured prve kategorije: Područni ured Zagreb, Područni uredi druge kategorije: Područni ured Split, Područni ured Rijeka, Područni ured Pazin i Područni ured Osijek, Područni uredi treće kategorije: ostali područni uredi. Ispostava područnog ureda može na području za koje je osnovana organizirati obavljanje pojedinih poslova izvan sjedišta ispostave područnog ureda. 19

23 U središnjem uredu Porezne uprave ustrojen je i Sektor za informacijski sustav koji obavlja stručne poslove za potrebe Porezne uprave koji se odnose na projektiranje, izgradnju, razvijanje i uporabu informacijskog sustava; praćenje i razvoj informacijskih tehnologija na području razvoja i izrade programskih rješenja, te odabir i predlaganje primjene onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na području projektiranja, razvoja i izrade programske podrške o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; koordinira zahtjeve za izradu informatičke podrške poslovnim procesima svih organizacijskih jedinica; sudjeluje u definiranju infrastrukture, analizi i modeliranju poslovnih procesa, te implementaciji i puštanju u rad programskih rješenja; razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja i prikupljanja informacija na području projektiranja, razvoja i izrade programskih rješenja; predlaže metode rada sukladnih novim informatičkim uslugama (uporaba normiziranih sustava internog poslovanja, Internet/Intranet usluga, elektroničkog poslovanja i sl.); obavlja poslove normizacije informatiziranih procesa sukladno ISO normama; osigurava neometano obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih za programsku podršku; prati i razvija informacijske tehnologije na području komunikacija, te odabire i predlaže primjenu onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad. Na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na području komunikacija i o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; na temelju smjernica i normiziranih procesa, projektira, razvija, implementira i održava rad sustava za razmjenu podataka i informacija sa zemljama Europske unije, kao što je organizacija sustava i komunikacijske mreže (dalje u tekstu: CCN/CSI), CLO, te podrška za sustave VIES i informacijski sustav za primjenu poreza na dodanu vrijednost na elektroničke transakcije (VES); razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja i prikupljanja informacija na području komunikacija; obavlja poslove 20

24 održavanja i unaprjeđivanja komunikacijskog sustava; osigurava neometano obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih za komunikacijski sustav; na temelju spoznaja o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanja s tim sustavima; osigurava pomoć korisnicima iz područja uporabe računalne opreme; osigurava pomoć korisnicima pri uporabi novo razvijenih programskih rješenja; provodi redovitu izobrazbu djelatnika; predlaže primjenu novih tehnologija i unaprjeđenje rada u razvoju servisa poreznim obveznicima (skup usluga putem kojih Porezna uprava pomaže poreznim obveznicima pri ostvarivanju njihovih prava i ispunjenju poreznih obveza). Organizira sustave i daje prijedlog sadržaja za Internet i Intranet, te ažurira propise i dokumente za Internet/Intranet; izrađuje, ažurira i razvija središnju bazu znanja Porezne uprave (sustavni prikaz poreza i doprinosa po vrstama poreza i poreznim obveznicima) i izrađuje publikacije. (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl. 31.) U Sektoru za informacijski sustav, ustrojavaju se: (Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija, 2012., čl. 31.) Služba za projektiranje, izradu i implementaciju rješenja Služba za projektiranje, izradu i implementaciju rješenja obavlja stručne poslove koji se odnose na projektiranje, izgradnju, razvijanje i uporabu informacijskog sustava; praćenje i razvoj informacijskih tehnologija na području razvoja i izrade programskih rješenja, te odabir i predlaganje primjene onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na području projektiranja, razvoja i izrade programske podrške o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja i prikupljanja informacija na području projektiranja, razvoja i izrade programskih rješenja. 21

25 Predlaže metode rada sukladno novim informatičkim uslugama (uporaba normiziranih sustava internog poslovanja, Internet/Intranet usluga, elektroničkog poslovanja i sl.); obavlja poslove normizacije informatiziranih procesa sukladno ISO normama; prati i razvija informacijske tehnologije na području komunikacija, te odabire i predlaže primjenu onih sustava koji mogu najviše unaprijediti rad; na temelju spoznaja o novim tehničkim i tehnološkim rješenjima na području komunikacija i o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s drugim informacijskim sustavima u državi; na temelju smjernica i normiziranih procesa projektira, razvija, implementira, i održava rad sustava za razmjenu podataka i informacija sa zemljama Europske unije (CCN/CSI, CLO, te podrška za sustave VIES i VES); razvija tehničko-tehnološki sustav za podršku Internet/Intranet sustavu davanja i prikupljanja informacija na području komunikacija. Koordinira zahtjeve za izradu informatičke podrške poslovnim procesima svih organizacijskih jedinica; sudjeluje u definiranju infrastrukture, analizi i modeliranju poslovnih procesa te implementaciji i puštanju u rad programskih rješenja. Služba za održavanje sustava i pomoć korisnicima Služba za održavanje sustava i pomoć korisnicima obavlja stručne poslove koji se odnose na osiguravanje neometanog obavljanja poslovnih aktivnosti vezanih uz programsku podršku; na temelju spoznaja o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s tim sustavima; obavlja poslove održavanja i unaprjeđivanja komunikacijskog sustava; osigurava neometano obavljanje poslovnih aktivnosti vezanih uz komunikacijski sustav. Na temelju spoznaja o načinu funkcioniranja drugih informacijskih sustava predlaže povezivanje s tim sustavima; osigurava pomoć korisnicima iz područja uporabe računalne opreme; osigurava pomoć korisnicima pri uporabi novo razvijenih programskih rješenja; provodi redovitu izobrazbu djelatnika. 22

26 Služba za servis poreznim obveznicima Služba za servis poreznim obveznicima obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na predlaganje primjene novih tehnologija i unaprjeđenje rada u razvoju servisa poreznim obveznicima (skup usluga pomoću kojih Porezna uprava pomaže poreznim obveznicima pri ostvarivanju njihovih prava i ispunjenju poreznih obveza); organiziranje sustava i prijedlog sadržaja za Internet i Intranet, te ažuriranje propisa i dokumenata za Internet/Intranet; izradu, ažuriranje i razvoj središnje baze znanja Porezne uprave (sustavni prikaz poreza i doprinosa po vrstama poreza i poreznim obveznicima) i izradu publikacija INTERNET STRANICE POREZNE UPRAVE Adresa Internet stranica Ministarstva financija Porezna uprave je: Sadržaji na stranicima dostupni su na hrvatskom i engleskom jeziku. Svrha stranice je približiti hrvatskim poreznim obveznicima razumijevanje njihovih poreznih prava i obveza. Stranice predstavljaju vodič kroz hrvatski porezni sustav i nije im cilj da budu službena tumačenja. Izvornim podacima smatraju se samo propisi objavljeni u Narodnim novinama, službenom listu Republike Hrvatske tiskanom na papiru. Zbog navedenoga Porezna uprava ne prihvaća odgovornost za postupanje po sadržajima koji su objavljeni na internetskim stranicima. Sadržaji obuhvaćaju slijedeće: ( ) Informacije koje su općenite i ne odnose se na specifične okolnosti pojedinog poreznog obveznika, Informacije koje nisu nužno detaljne, potpune, precizne i dnevno ažurne, 23

27 Linkove na Internet stranice nad kojima Porezna uprava nema nadzor i za koje ne može preuzeti odgovornost, Informacije koje nisu stručni i zakonski savjeti. Na Internet stranicama Porezne uprave prikazane su slijedeće osnovne skupine (izbornici): ( ) 1. Početak (obuhvaća osnovne informacije o Poreznoj upravi, djelokrug rada i zadatke, odgovornost, organizaciju PU, Kodeks profesionalne etike službenika Ministarstva financija Porezne uprave), 2. Novosti (kratke vijesti i informacije iz područja poreza i doprinosa za obvezna osiguranja s poveznicama na pročišćene tekstove. Značajnije novosti posebno se izdvajaju), 3. Porezi (porezni sustav RH, porezni kalendar, porezne prijave), 4. Skupina e-porezna (opširnije vidjeti u poglavlju 4.2. pod nazivom E-porezna i Informacijski sustav Porezne uprave), 5. Propisi (porezni i drugi propisi, dvostruko oporezivanje, obrasci, OIB, porezni postupak, ostalo). Ovdje se nalazi preko tisuću redakcijski pročišćenih tekstova poreznih i drugih propisa (zakona, pravilnika, uredbi, naredbi, odluka, ugovora i dr.) te je na njima omogućen uvid, jednostavno pretraživanje, uvid u povijest propisa, prikaz veza, prikaz mišljenja koja predstavljaju službena stajališta Središnjeg ureda Porezne uprave. Omogućen je i ispis propisa, 6. Zaposlenja (javni natječaji i interni oglasi za radna mjesta, poveznica na Uredbu o postupku, načinu polaganja i Program državnog stručnog ispita za službenike). 7. Javna nabava (pregled sklopljenih ugovora o javnoj nabavi Porezne uprave i njihovo izvršenje), 8. Publikacije (mišljenja Središnjeg ureda Porezne uprave, priručnici i brošure), 24

28 9. Projekti (projekti modernizacije Porezne uprave), 10. Kontakt (kontakt centar s besplatnim telefonskim brojem za kontakt, adresar, mapa Hrvatske, rubrika pišite nam za posjetitelje internet stranica), 11. Pretraživanje (pronalaženje tražene fraze ili teksta), 12. Poveznice ( linkovi na druge povezane internetske adrese tijela državne vlasti, komora, institucija, poreznih službi drugih država, međunarodnih udruženja Poreznih uprava i na stranice Europske unije). 25

29 4. ELEKTRONIČKA UPRAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ I IMPLEMENTACIJA PROJEKTA E-POREZNA Ubrzani gospodarski razvitak uz razvoj novih tehnologija, te globalizacija stvorili su uvjete dinamičnog poslovnog okruženja u kojem se i poduzeća i javna uprava moraju brzo prilagođavati uvjetima na tržištu kako bi se održala konkurentska prednost ili da bi poduzeća bila na samom vrhu ljestvice konkurentskih gospodarskih subjekata. Umrežavanja poduzeća i javne uprave, te razvoj Interneta doveli su do značajnih promjena u načinu i efikasnosti rada poslovnih sustava. Omogućena je brza i jednostavna komunikacija, trenutno prenošenje podataka na velike udaljenosti, digitalna isporuka dobara i usluga i stvaranje virtualnih organizacija. Cilj svakog poslovanja je u osnovi identičan, a odnosi se na povećanje dobiti poduzeća, odnosno profita. Načini i putevi na koji će poslovni subjekti doći do zadanog cilja se razlikuju. Mogu biti poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga (kao stalni proces), smanjenje troškova, povećanje produktivnosti, inovativnost poslovnih procedura. Suvremena informacijska i komunikacijska tehnologija, te elektroničko poslovanje su mogućnosti koje treba iskoristiti kako bi se što lakše ostvarili željeni ciljevi. Elektroničko poslovanje (e-poslovanje, engl. e-bussiness) je vrlo često korišten i široko rasprostranjen pojam u poslovnom svijetu. Može ga se definirati kao suvremeni oblik organizacije poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije pri obavljanju ključnih (engl. core) poslovnih aktivnosti. Uporaba elektroničkog poslovanja u odnosu na klasično poslovanje zahtjeva manje troškove i skraćuje potrebno vrijeme za obavljanje poslovnih aktivnosti, te također omogućuje poduzeću pristup novim i neosvojenim tržištima. Primjena elektroničkog poslovanja osigurava konkurentnije poslovanje i povećavašanse razvoja i opstanka na tržištu. 26

30 Nakon reforme Porezne uprave prije dvadesetak godina ustrojena je Porezna uprava kakva danas postoji. Obavljen je reinžinjering svih poslovnih procesa rada Porezne uprave čemu je značajan doprinos informacijske i komunikacijske tehnologije, a naročito Interneta. Kako bi Porezna uprava bila što bliža svojim korisnicima (poreznim obveznicima), te im omogućila potrebne informacije o njihovima obvezama i pravima, usmjerila je svoj razvitak u smjeru primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija NAČELA I TEMELJI ELEKTRONIČKE UPRAVE Program Vlade Republike Hrvatske za mandatno razdoblje godine, u dijelu reforme javne uprave, ima za cilj uspostavu nove javne uprave kojaće postati učinkovit servis građana i poslovnih subjekata. U tom pravcu, Vlada Republike Hrvatske je osnovala Povjerenstvo za koordinaciju informatizacije javnog sektora. Time je osigurala da se s jednog mjesta koordinira uvođenje informacijske i komunikacijske tehnologije u javni sektor te stvore preduvjeti za brz i ujednačen razvoj elektroničnih usluga. Preduvjeti za razvoj elektroničnih usluga su: ( ), koordinacija i nadzor projekata primjene informacijske i komunikacijske tehnologije, usvajanje standarda za elektroničku komunikaciju, uspostava zajedničke informacijske i komunikacijske infrastrukture, uspostava jedinstvenog sustava za razmjenu podataka, uspostava središnjeg sustava za identifikaciju i autentikaciju za pristup elektroničkim uslugama, stvaranje pravnog okvira za razvoj elektroničke uprave. 27

31 Načela elektroničke uprave jesu sljedeća: (Strategija razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od do str. 8.) 1. Sve usluge elektroničke uprave i javne informacije, odnosno sadržaji kojima raspolažu tijela javne vlasti, moraju biti u potpunosti prihvatljive, raspoložive i dostupne svim korisnicima usluga, bez ograničenja, na jednak način i pod jednakim uvjetima neovisno o njihovim posebnostima; 2. Uvođenjem novih oblika pružanja usluga elektroničke uprave neće se ukidati postojeći oblici i načini pružanja usluga državne uprave građanima i poslovnim subjektima. Jedino stvarnim povećanjem broja korisnika usluga elektroničke uprave mogu se prethodni oblici pružanja usluga postupno ograničavati; 3. Usluge državne uprave koje se ne pružaju kroz sustav elektroničke uprave ne mogu biti ukinute prije nego se osigura da svi postojeći i mogući korisnici imaju pristup i znanja korištenja usluga elektroničke uprave; 4. Razvoj novih usluga državne uprave mora se temeljiti na primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije, a njihovo pružanje mora se omogućiti kroz raznovrsne, korisnicima najdostupnije komunikacijske kanale; 5. Informacije javno dostupne kroz sustav elektroničke uprave moraju biti strukturirane i isporučene na način koji u potpunosti osigurava jednostavan, razumljiv i slobodan pristup za sve korisnike. Pri tome tijela javne uprave moraju koristiti opće prihvaćene norme bez posebnih zahtjeva prema korisnicima javnih usluga za korištenjem komercijalnih ili na druge načine uvjetovanih programskih rješenja ili tehnoloških platformi; 6. Svaki podatak odnosno informacija unosi se samo jednom i na jednom mjestu u sustav elektroničke uprave. Svi subjekti koji potražuju podatak, odnosno informaciju koja je već unesena u sustav 28

32 državne uprave, moraju ih preuzimati iz sustava kroz otvorene oblike komunikacije u skladu s utvrđenim pravnim temeljem; 7. Oblici elektroničkog zapisa (u svojstvu elektroničkih isprava, elektronički objavljenih web stranica, odnosno elektroničkih dokumenata) koje koriste i razmjenjuju tijela državne uprave ne smiju korisnike informacija, odnosno usluga elektroničke uprave, dovesti u položaj nužnosti kupovine komercijalnih proizvoda kako bi pristupili i koristili javne usluge; 8. Tehnološka osnovica razvoja i obavljanja usluga elektroničke uprave koja se odnosi na računala, programska rješenja i komunikacijsku mrežu mora u što većoj mjeri biti neovisna o dobavljaču roba i usluga; 9. Sigurnost i pouzdanost sustava elektroničke uprave mora se provoditi u skladu s utvrđenim normama informacijske sigurnosti i u skladu s pravnim i normativnim okruženjem zaštite osobnih podataka; 10. Usluge elektroničke uprave moraju podržavati stručno i profesionalno osposobljeni službenici. Stoga svi zaposleni službenici moraju imati odgovarajuću razinu informatičke pismenosti, sukladno utvrđenoj međunarodnoj podlozi European Computer Driving Licence (ECDL). Ciljevi razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj za razdoblje od do godine su istovjetni ciljevima navedenim u sklopu Akcijskog plana za e-upravu za razdoblje od do 2015 godine, usvojenom od strane Europske komisije, u rokovima koji su navedeni za zemlje članice Europske unije, s posebnim naglaskom na: ( %201.3.pdf, ) razvoj osobnih elektroničkih usluga, uključujući usluge kao što su praćenje statusa vlastitog predmeta u javnoj upravi; omogućavanje pristupa putem interneta informacijama o zakonima i drugim pravnim aktima, politikama i financiranju; 29

33 omogućavanje elektroničkog pristupa osobnim podacima koje o fizičkim osobama vode tijela državne uprave, te omogućiti informiranje elektroničkim putem kada su njihovi podaci predmet automatske obrade i razmjene podataka. Prema Strategiji razvoja elektroničke uprave u Republici Hrvatskoj (e-uprava) predstavlja infrastrukturnu pretvorbu djelovanja tijela državne uprave primjenom informacijsko komunikacijske tehnologije (ICT) kojom se cjelokupno poslovanje javne uprave usmjerava prema korisnicima. Elektronička uprava također uključuje stalnu prilagodbu pravnog i tehnološkog okvira djelovanja tijela državne uprave u cilju postizanja što veće učinkovitosti rada, racionalnijeg korištenja proračunskih sredstava i pružanju usluga. Razlog postojanja i ključni element procesa e-uprave je korisnik usluga. Koliko god važan element uspjeha bila i informacijsko-komunikacijska tehnologija budućnost uspjeha ovisi samo o zadovoljstvu pruženim uslugama, te motivaciji za daljnje korištenje. Korisnici usluga e-uprave su: 1. Poslovni subjekti, 2. Građani, 3. Tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 4. Službenici koji rade u upravi i koriste e-usluge tijela javne uprave. Hrvatska vlada je uvidjela važnost brzog i uz minimalne troškove dostupnog servisa za potrebe poslovnih subjekata i građana u ostvarivanju svojih prava i obveza, te je još u svibnju 2005.g. otvorila prvi ured hitro.hr. Tada nastaje prvi servis Vlade Republike Hrvatske za bržu komunikaciju građana i poslovnih subjekata sa državnom upravom, a njegova je svrha podizanje razine usluga povećanjem brzine, učinkovitosti, fleksibilnosti i transparentnosti rada državne uprave. Njime je uz korištenje Finine e-kartice omogućeno korištenje ovih usluga: 30

34 a) e-porezna, b) e-regos, c) registar godišnjih financijskih izvješća, d) web-bon, e) elektronički potpis, f) e-plaćanje, g) e-mirovinsko, h) e-zdravstveno, i) web registar koncesija, j) info. biz E-POREZNA I INFORMACIJSKI SUSTAV POREZNE UPRAVE Informacijski sustav Porezne uprave u našoj zemlji u današnjem je obliku u uporabi od početka primjene porezne reforme odnosno od 1. siječnja godine. Od tada se kontinuirano razvija i nadograđuje, kako u programskoj tako i u računalno komunikacijskoj infrastrukturi. Porezna uprava uz pomoć informacijskog sustava obavlja poslove utvrđivanja i naplate poreza, obveznih doprinosa i drugih javnih davanja o čemu vodi različite evidencije putem velikog broja aplikacija koje su grupirane u nekoliko većih skupina: osnovne i pomoćne evidencije, utvrđivanje poreza, porezno knjigovodstvo, evidencije rezultata nadzora i statistički pregledi. Dio poslova unosa i pohranjivanja podataka o poslovanju poreznih obveznika obavlja se u on-line radu odnosno direktnom komuniciranju poreznih službenika s centralnim računalom putem radnih stanica, dok se drugi dio poslova takozvane "batch obrade" (kao što je prihvat izvoda iz FINE, masovna knjiženja analitičkih stavki, štampanje poreznih rješenja, uplatnica, rasporeda i dr.), obavlja u APIS-u bez direktnog sudjelovanja službenika 31