REPUBLIKA HRVATSKA HRVATSKA AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO GODIŠNJE IZVJEŠĆE 0 RADU ZA GODINU

Transcription

1 L^/V] it -n li ; REPUBLIKA HRVATSKA GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Zagreb, svibanj 218. godine

2 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217, GODINU SADRŽAJ 1. UVOD 1 2. ODREDNICE NA KOJIMA SE TEMELJI RAD AGENCIJE Nacionalni i međunarodni pravni okvir... Pravni temelj za osnivanje i rad Agencije Tijela Agencije... Unutarnje ustrojstvo Agencije AKTIVNOSTI AGENCIJE U 217. GODINI Poslovi sigurnosti i zaštite oivilnog zračnog prometa Nadzor sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa Provedba nadzora sigurnosti civilnog zračnog prometa u nadležnosti Sektora letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja Provedba nadzora sigurnosti civilnog zračnog prometa u nadležnosti Sektora aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Provedba nadzora zaštite civilnog zračnog prometa u nadležnosti Ureda zaštite zračnog prometa Pregled realizacije planova nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa u 217. godini Certificiranje zrakoplovnih subjekata Licenciranje zrakoplovnog osoblja Posebne aktivnosti u području zaštite civilnog zračnog prometa Posebne aktivnosti vezano uz infrastrukturne projekte na aerodromima Upravljanje sigurnosnim rizicima... Sustav upravljanja kvalitetom... Nadzori/inspekcije međunarodnih organizacija i institucija ICAO - USOAP nadzor ICAO USAP CMA - nadzor zaštite zračnog prometa EASA standardizacija ,4 EASA izvješče o kontinuiranom praćenju... Rad na izradi nacrta prijedloga podzakonskih propisa Pravilnici i ostale regulatorne aktivnosti Praćenje EU propisa i nacrta EU propisa... Provedba aktivnosti vezanih uz Jedinstveno europsko nebo Lokalni plan implementacije jedinstvenog europskog neba Funkcionalni blok zračnog prostora Središnje Europe Plan mjerenja učinkovitosti... Ostali poslovi Pokrenuti prekršajni postupci iz područja civilnog zrakoplovstva Vođenje Hrvatskog registra civilnih zrakoplova

3 cc/z/y GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Odobravanje letova Rješavanje o pritužbama za zaštitu prava putnika Ekonomska regulacija u zračnom prometu Unaprjeđivanje zrakoplovne kulture i promocija sigurnosti u zrakoplovnoj zajednici Suradnja s domaćim i inozemnim nadležnim tijelima Suradnja s domaćim nadležnim tijelima Suradnja s inozemnim nadležnim tijelima ,9 Civilno-vojna suradnja... ŠKOLOVANJE I STRUČNO USAVRŠAVANJE KADROVA... Komunikacija sa zrakoplovnim subjektima Stručni skupovi Internetske stranice Odnosi s javnošću RAZVOJNI PROJEKTI AGENCIJE U 217. GODINI , Projekt EMPIC... Twinning projekt Gruzija... Projekt rekonstrukcije i sanacije poslovne zgrade... Projekt unaprjeđivanja sustava upravljanja spisima... Projekt izrade aplikacije za provedbu ispita za zrakoplovno osoblje RESURSI ZA RAD AGENCIJE U 217. GODINI Ljudski resursi Financijski resursi Materijalni resursi ZAKUUČAK,

4 CC7Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU PRILOZI Prilog 1. Organizacijska karta - Tijela nadležna za civilno zrakoplovstvo u Republici Hrvatskoj Prilog 2. Organizacijska karta - Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo iv

5 nym GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU POPIS KRATICA I POJMOVA ACAM {Aircraft Continuing Airworthiness Monitoring', nadzor kontinuirane plovidbenosti zrakoplova AeMC {Aero-medicaicenteff. zrakoplovno-medicinski centar AlP {Aeronauticaiinformation Pubiicatioh]'. Zbornik zrakoplovnih informacija Republike Hrvatske AIS [Aeronauticaiinformation Servicdi'. usluga zrakoplovnog informiranja AME {Aero-medicaiexamine!)', zrakoplovno-medicinski ispitivač Annex II zrakoplov: zrakoplov definiran Aneksom II Uredbe (EZ) br. 216/28 ANS {AirNavigation Serviced)', usluge u zračnoj plovidbi AP {Airportš)'. aerodromi ASM {Airspace Management)', upravljanje zračnim prostorom ASO {Air Safety Order}. Naredba o zrakoplovnoj sigurnosti ATCO {Air Traffic Controiiefj'. Kontrolor zračnog prometa ATFM {Air Traffic FiowManagement!', upravljanje protokom zračnog prometa ATM/ANS {Air Traffic Management/Air Navigation Serviced)', upravljanje zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi ATO {Approved Training Organisation)', ovlaštena organizacija za osposobljavanje ATPL {Airiine TransportPiiotLicencd)'. dozvola prometnog pilota aviona ATS {Air Traffic Serviced)', operativne usluge u zračnom prometu AWD (Airworthiness): plovidbenost CAT {CommerciaiAir Transport)', komercijalni zračni prijevoz CC/\A {Croatian CiviiAviation Agenc^'. Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo CFIT {Controiied Right into Terraih)'. približavanje terenu u kontroliranom letu CNS {Communication, Navigation, Surveiiiancd)'. komunikacija, navigacija, nadzor CPL (Commercial Pilot Licence): dozvola profesionalnog pilota aviona DG {Dangerous Goodd)'. opasne robe DPS {Directorate Pan-European Singie Sk^'. Direkcija za paneuropsko jedinstveno nebo EASA {European Aviation SafetyAgenc^'. Europska agencija za sigurnost zračnog prometa EASA Odbor {EASA Committed)', savjetodavni Odbor Europskoj Komisiji pri donošenju odluka EASA TEBs {EASA TechnicaiBodied)', tematske savjetodavne radne grupe Europske agencije za sigurnost zračnog prometa EASP {European Aviation Safety Programme): program zrakoplovne sigurnosti EASp (European Aviation Safety Plan): Europski plan zrakoplovne sigurnosti EC {European Commission)'. Europska komisija V

6 LZ/Vl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU ECAC [European Civil Aviation Conferencš\\ Europska konferencija civilnog zrakoplovstva ECCAIRS [European Coordination Centre for Accident and incident Reporting Systemš)\ Europski centar za koordinaciju sustava za izvješćivanje o zrakoplovnim nesrećama EMPIC-EAP [European Aviation Processing Systenft]\ softver za civilne i vojne zrakoplovne vlasti za upravljanje, provedbu i provjeru provedbe civilnih zrakoplovnih propisa ETOD [Electronic Terrain and Obstacle Datđi\ elektronički podaci o terenu i preprekama ETD [Explosives Trade Detectoi]-. zaštitne opreme za otkrivanje tragova eksploziva EUROCONTROL [European Organization for the Safety of Air Navigatiod)\ Europska organizacija za sigurnost zračne plovidbe FAB CE [EunctionaiAirspace Block Centra!Europe).EmV md\\\\ blok zračnog prostora Središnje Europe FSTD [EiightSimulation TrainingDevicd]\ uređaj za osposobljavanje pilota koji simulira let GEN: generalna avijacija GNSS [GlobalNavigation Satellite Systeni)-. globalni navigacijski satelitski sustav GPWS [GroundProximity Warning Systerft]-. sustav za upozorenje na bliizinu tla HACZ; Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo HKZP; Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o. ICAO [International Civil Aviation Organizatiobj: Organizacija međunarodnoga civilnog zrakoplovstva ICAO ADREP [icao Accident/incidentData Reporting)-, izvještavanje o nesrećama i nezgodama ICAO USOAP: ICAO Universal Safety Oversight Audit Programme IFR [instrument flight ruled)-, pravila instrumentalnog letenja IR [InstrumentRating-, ovlaštenje za instrumentalno letenje LAPL [Light Aircraft Pilot Licencš)-. dozvola pilota lakog zrakoplova LIC [Licensing-, licenciranje osoblja LSSIP [Local Single Sky Implementation Piag-. Lokalni plan implementacije Jedinstvenog europskog neba MET [Meteorolog^-, meteorologija MTOM [Maximum take-offmasš)-. najveća dopuštena masa pri polijetanju MUP: Ministarstvo unutarnjih poslova NSA [National Supervisory Authority-. Nacionalno nadzorno tijelo NSA CC [National Supervisory Authority Coordination Committed)-. Koordinacijski odbor nacionalnih nadzornih tijela OJT [On-Job Training-, osposobljavanje na radnom mjestu OPS [Operationš)-. letačke operacije PBN [Performance BasedNavigatiog-. navigacija temeljena na letnim sposobnostima zrakoplova PPL [Private PilotLicencg-. dozvola privatnog pilota aviona vi

7 \T/V1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU PRB {Performance ReviewBod'^\ tijelo za reviziju performansi RAMP: pregledi stranih zrakoplova na stajanci zračne luke RTG operater: operater na rendgenskom uređaju SAĆA {Safety Assessment of Community Aircraft^-, sigurnosni pregled zrakoplova Zajednice na stajanci SAFA {Safety Assessment of Foreign Aircraft)-, sigurnosni pregled inozemnog zrakoplova na stajanci SEC {Security-, zaštita civilnog zračnog prometa SES {Singie European Sk^-. Jedinstveno europsko nebo SMS {Safety Management Systeni)-. sustav upravljanja sigurnošču SOA: Sigurnosno-obavještajna agencija SOP: standardno-operativni postupci SSP {State SafetyProgrammć)-. Nacionalni program sigurnosti u zračnom prometu TAWG {ThreatAssessment Working Grouf))-. radna grupa za procjenu prijetnji TCO {ThirdCountry Operatoi]-. operator iz treče zemlje UAS {UnmannedAircraft Systeni)-. sustav bespilotnog zrakoplova UCS {Unit Competence Schemd)-. shema stručnosti za lokaciju USS: uzletno-sletna staza VFR {visuat ftightruteš)-. pravila vizualnog letenja Zakon; Zakon o zračnom prometu («Narodne novine* broj 69/9, 84/11,54/13,127/13 i 92/14) vii

8 L^/Vl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU POPIS TABLICA Tablica 1: Pregled ovlaštenih/certificiranih subjekata pod nadležnošću Sektora letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja... 7 Tablica 2: Realizacija plana nadzora u 217. godini - Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja... 9 Tablica 3: Pregled certificiranih subjekata pod nadležnošću Sektora aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Tablica 4: Realizacija plana nadzora u 217. godini - Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Tablica 5: Realizacija plana nadzora u 217. godini - Odjel usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom - nadzirane cjeline Tablica 6: Pregled certificiranih subjekata upod nadležnošću Ureda zaštite zračnog prometa 22 Tablica 7: Realizacija plana nadzora u 217. godini - Ured zaštite zračnog prometa 23 Tablica 8: Realizacija planova nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa u 217. godini - Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo Tablica 9: Pregled izdanih certifikata o zdravstvenoj sposobnosti/izvještaja u 217. godini 26 Tablica 1; Pregled broja važečih dozvola zrakoplovnog osoblja u nadležnosti Odjela licenciranja u 217. godini Tablica 11.: Pregled broja održanih ispita za stjecanje dozvola u 217. godini 3 Tablica 12: Pregled infrastrukturnih projekata na aerodromima u Republici Hrvatskoj u 217. godini 34 Tablica 13: Standardizacijska ocjena i indeksi - objedinjeno po područjima krajem 217. godine 43 Tablica 14: Struktura predmeta u Hrvatskom registru civilnih zrakoplova u 217. godini 52 Tablica 15: Struktura predmeta za odobravanje letova u 217. godini 53 Tablica 16: Pregled broja prigovora vezanih uz zaštitu prava putnika 56 Tablica 17: Pregled sudjelovanja u radu inozemnih nadležnih tijela u 217. godini 61 Tablica 18: Pregled školovanja po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama u 217. godini 65 Tablica 19: Pregled održanih radionica u 217. godini 67 Tablica 2: Pregled implementacije EMPIC-EAP modula u 217. godini 71 Tablica 21; Pregled sudjelovanja Short Term Expert (STE) po čovjek danu 73 vili

9 C7/7 HRVATSKA AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Tablica 22: Financijski pokazateiji Twinning projekta Gruzija 73 Tablica 23: Poslovni procesi Projekta unaprjeđivanja sustava upravijanja spisima 78 Tablica 24: Pregled ostvarenja ciljeva Agencije u 217. godini 89 ix

10 CC/7/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU POPIS GRAFIKONA I SLIKA Grafikon 1: Broj događaja u civilnom zrakoplovstvu prema postavljenim kategorijama 36 Grafikon 2: Kategorizacija događaja u civilnom zrakoplovstvu prema SSP pokazateljima Razine I 36 Grafikon 3: Kategorizacija događaja u civilnom zrakoplovstvu prema SSP pokazateljima Razine II 37 Grafikon 4: Kategorizacija događaja u civilnom zrakoplovstvu prema SSP pokazateljima Razine III 37 Grafikon 5: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - plovidbenost zrakoplova (AIR) Grafikon 6: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - letačke operacije (OPS) Grafikon 7: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - licenciranje zrakoplovnog osoblja (FCL) Grafikon 8: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - zrakoplovna medicina (MED) 45 Grafikon 9: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - simulatori letenja (FSTD) 45 Grafikon 1: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - pružanje usluga u zračnoj plovidbi (ANS) Grafikon 11: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - licenciranje zrakoplovnog osoblja (FCL) Grafikon 12: Status implementacije LSSIP ciljeva za 217. godinu 48 Grafikon 13: Pregled broja radnika Agencije po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama 81 Grafikon 14: Pregled strukture radnika Agencije prema vrsti poslova 81 Grafikon 15: Pregled stručne spreme radnika Agencije 82 Grafikon 16: Pregled broja radnika Agencije prema spolu 82 Grafikon 17: Pregled starosne strukture radnika Agencije 83 Slika 1: Izgled aplikacije Ispiti 79 X

11 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU TIJELA AGENCIJE VIJEĆE AGENCIJE PREDSJEDNIK Danijel Turkalj, bace. ing. tratf. ZAMJENIK PREDSJEDNIKA doc. dr. se. Andrija Vidović ČLANOVI Mirko Božić dipl. ing. Josip Čuletić, dipl. ing. prof. dr. se. Sanja Steiner V.D. DIREKTORA AGENCIJE Marin Puh, dipl. ing. xi

12 nym GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217, GODINU 1. UVOD Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (dalje u tekstu: Agencija Ili HACZ), temeljem članka 5. stavka 3. Zakona zračnom prometu (»Narodne novine* broj 69/9, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14 - dalje u tekstu: Zakon) i članka 9. stavka 1. Statuta Agencije, podnosi Vladi Republike Hrvatske Godišnje izvješće o radu za 217. godinu (dalje u tekstu: Izvješče). Ovo Izvješče sadrži sve bitne elemente prikaza rada Agencije u 217. godini, a naročito težišne aktivnosti, odnosno projekte, koji su bili od značajnog utjecaja na ostvarenje ciljeva proizašlih iz nadležnosti Agencije kao pravne osobe s javnim ovlastima i utvrđenih Godišnjim programom rada za 217. godinu. Financijsko izvješće Agencije za 217. godinu sastavni je dio ovoga Izvješća. Agencija je pravna osoba, koja na temelju javne ovlasti obavlja poslove određene Zakonom, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, te obavlja I druge poslove u skladu s propisima donesenim na temelju Zakona. Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava u skladu s odredbama Zakona obavlja Vlada Republike Hrvatske. Agencija je samostalna u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga, a za svoj rad odgovara Vladi Republike Hrvatske. Agencija predstavlja stručnu i operativnu organizaciju koja sukladno brzom tehničko-tehnološkom razvoju u području civilnog zrakoplovstva prati i provodi međunarodne standarde nužne za ispunjenje obaveza Republike Hrvatske u području sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa. Na nacionalnoj razini. Agencija je, uz Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Agenciju za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, sastavni dio sustava tijela nadležnih za civilno zrakoplovstvo Republike Hrvatske koji je prikazan u Prilogu 1. ovoga Izvješća. Pored toga. Agencija je i sastavni dio sustava tijela nadležnih za civilno zrakoplovstvo Europske unije (dalje u tekstu: EU ili Unija) čiji glavni cilj je Izgradnja I održavanje visoke razine sigurnosti civilnog zrakoplovstva u Europi. Sustav tijela nadležnih za civilno zrakoplovstvo u Uniji čine Europska komisija. Europska agencija za sigurnost zračnog prometa (European Aviation Safety Agency - EASA) te nadležne civilne zrakoplovne vlasti (Competent Civit Aviation Authorities) imdx\d. članica EU. Agencija je produžena ruka" EASA-e, odnosno Europske komisije u implementaciji zakonodavstva Unije u području civilnog zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj. Agencija je u 217. godini provodila težišne aktivnosti propisane Godišnjim programom rada za 217. godinu obavljanjem poslova Iz svojih nadležnosti utvrđenih Zakonom i propisima donesenima na temelju Zakona I u skladu s odgovarajućim EU propisima. Težišne aktivnosti Agencije u 217. godini bile su usmjerene na osiguravanje europskih standarda sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa kroz nadzor, certificiranje i licenciranje zrakoplovnih subjekata, razvoj i implementaciju regulatornog okvira, te suradnju s nadležnim nacionalnim i međunarodnim institucijama kao i suradnju sa zrakoplovnom zajednicom. U 217. godini ostvaren je daljnji rast zračnog prometa te napredak u razvoju zrakoplovne Industrije u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući rekordnoj turističkoj sezoni, zračne luke su u odnosu na 216. godinu ostvarile za 17,6% veći promet putnika i 21,4% veći promet tereta, dok je broj operacija zrakoplova bio veći za 7,1 %. Tijekom 217. godine odvijali su se značajni infrastrukturni projekti na zračnim lukama u Republici Hrvatskoj. U 217. godini pušten je u rad novi putnički terminal na Zračnoj luci Franjo Tuđman, uz novu stajanku i staze za voženje,,g" i,,h. Na Zračnoj luci Dubrovnik započeli su radovi na rekonstrukciji USS u okviru velikog infrastrukturnog projekta Razvoj ZL Dubrovnik". Na Zračnoj luci Split nastavljeni su radovi na izgradnji novog putničkog terminala. Značajni radovi odvijali su se i na Zračnoj luci Zadar (izgradnja podvožnjaka ispod staze za vožnju,,g"), Zračnoj luci Rijeka (završeni radovi na postavljanju sustava osvjetljenja središnje crte USS), Zračnoj luci Pula (obnovljena kolnička konstrukcija USS) i Zračnoj luci Brač (produljena USS). 1

13 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU U 217. godini nastavljen je skokovit rast broja operatora (više od 1%) koji izvode letačke operacije sustavima bespilotnih zrakoplova, u svim kategorijama. Sustavi bespilotnih zrakoplova predstavljaju relativno novo područje zrakoplovne djelatnosti kao posljedica brzog tehnološkog razvoja zrakoplovne industrije, a što predstavlja određene rizike za sigurnost i zaštitu civilnog zračnog prometa, kako na nacionalnoj razini tako i globalno. Obzirom na brojnost i važnost, te iz razloga što sustavi bespilotnih zrakoplova omogučavaju brojne nove poslovne modele, težište rada Agencije je bilo u večoj mjeri usmjereno na nadzor sigurnosti, certifikaciju, suradnju sa zrakoplovnom zajednicom i poboljšanja regulatornog okvira, do donošenja propisa na EU razini. U odnosu na navedeno. Agencija je u 217. godini morala uložiti dodatne napore i resurse u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, a sve u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za osiguranje sigurnosti zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu od strane zrakoplovnih subjekata. 2

14 LL/1/1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 2. ODREDNICE NA KOJIMA SE TEMEUI RAD AGENCIJE 2.1 Nacionalni i međunarodni pravni okvir Zračni promet u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom, Zakonom o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu («Narodne novine* broj 132/98, 63/8, 134/9 i 94/13), Zakonom o zračnim lukama (»Narodne novine* broj 19/98,14/11 i 78/15), Zakonom o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (»Narodne novine* broj 19/98, 2/ i 51 A/13), Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (»Narodne novine* broj 151/5, 36/9, 75/9, 76/13 i 152/14), Zakonom o prijevozu opasnih tvari (»Narodne novine* broj 79/7 i 7/17) i brojnim drugim propisima kao što su EU uredbe i direktive, zatim pravilnici kojima se omogučava primjena EU propisa te na kraju praviinici kojima se reguliraju područja civiinog zrakopiovstva koja nisu reguiirana EU propisima (tzv. nacionaini pravilnici). Repubiika Hrvatska je od 9. svibnja godine na temeiju pristupa (akcesije) stranka Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu, odnosno članica Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization - dalje u tekstu; ICAO) koja je osnovana istom Konvencijom u svrhu razvijanja načela, tehnologije te poticanja i razvoja međunarodnog civilnog zračnog prometa. Republika Hrvatska članica je Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (European Organization for the Safety of Air Navigation - dalje u tekstu: EUROCONTROL) od 1. travnja godine temeljem Odluke o pristupanju Međunarodnoj konvenciji o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe - EUROCONTROL iz I96., s Protokolima iz 197., i i Mnogostranim sporazumom o rutnim naknadama iz Republika Hrvatska je članica i Europske konferencije civilnog zrakoplovstva (European Civil Aviation Conference - dalje u tekstu: ECAC) od 2. srpnja godine. Republika Hrvatska članica je Europske agencije za sigurnost zračnog prometa {European Aviation Safety Agency -dalje u tekstu; EASA) od 1. srpnja 213. godine temeljem članstva u EU. U tom smislu. Agencija aktivno sudjeluje u radu stručnih radnih tijela i grupa EASA-e. Sudjelovanje Agencije u radu EASA-e ključno je za utjecaj na donošenje i pravodobno pračenje zakonodavnih aktivnosti tijela EU u području civilnog zračnog prometa, a time i na ispunjavanje obveza koje Republika Hrvatska ima kao država članica. Najvažnija obaveza Agencije u tom procesu je ispunjavanje svih standarda koji su propisani pravnom stečevinom Unije koja čini regulatorni temelj zajedničkog europskog zračnog prostora u području civilnog zračnog prometa. Agencija, uokviru svog djelokruga rada, u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture sudjeluje u međunarodnim aktivnostima, uključujući i procese pregovaranja kod zaključivanja međunarodnih ugovora, sastancima i drugim oblicima suradnje vezanim za ICAO i druge međunarodne organizacije civilnog zračnog prometa, sudjeluje u radu njihovih stručnih tijela i radnih skupina te surađuje s inozemnim tijelima nadležnim za civilni zračni promet. Nadalje, Agencija vodi brigu o realizaciji aktivnosti i zadataka proizašlih iz sudjelovanja u radu navedenih međunarodnih organizacija, kao i drugih obveza koje proizlaze iz međudržavnih ugovora Pravni temelj za osnivanje i rad Agencije Agencija je prikladna i praktična organizacija izvan sustava državne uprave koja neovisno provodi u okviru svoje djelatnosti upravne i druge poslove koji se odnose na nadzor sigurnosti civilnog zračnog prometa. Osnovana je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine* broj 46/7). Zakonom o zračnom prometu (»Narodne novine* broj 69/9) te njegovim izmjenama i dopunama (»Narodne novine* broj 84/11 i 127/13) pridodavane su joj ovlasti u području: certificiranja subjekata u civilnom zrakoplovstvu, nadzora 3

15 LC/I/J GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217, GODINU sigurnosti i mjera zaštite civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj, regulatornih aktivnosti kao što su izdavanje obvezujućih naredbi o zrakoplovnoj sigurnosti, sigurnosnih direktiva te direktiva u području plovidbenosti i zaštiti civilnog zračnog prometa, ekonomska regulacija subjekata u civilnom zrakoplovstvu, podnošenja optužnog prijedloga i Izdavanja prekršajnog naloga. Na pitanja koja nisu uređena Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama (»Narodne novine* broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/8) i Statut Agencije. Statutom Agencije pobliže je uređeno; načela za unutarnje ustrojstvo, vrste unutarnjih ustrojstvenih jedinica i uvjeti za njihovo ustrojavanje, predstavljanje i zastupanje, financiranje, poslovno planiranje i godišnje izvještavanje, rad i posiovanje, ovlasti i način odlučivanja, opči akti, tajnost podataka, javnost rada te druga pitanja značajna za rad Agencije. Resorno ministarstvo za područje rada Agencije je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture (dalje u tekstu: Ministarstvo ili MMPI). 2.3 Tijela Agencije Prema odredbama Zakona i Statuta Agencije, tijela Agencije su Viječe Agencije i direktor Agencije. Vijeće Agencije Agencijom upravlja Viječe Agencije koje se sastoji od pet članova, koje na prijedlog resornog ministra imenuje Viada Republike Hrvatske. Članovi Viječa Agencije imenuju se, nakon provedenog javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine, s tim da mogu biti ponovno imenovani. Predsjednika i zamjenika predsjednika Vijeća Agencije imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda članova Viječa Agencije. Direktor Agencije Voditelj poslovanja Agencije je direktor Agencije. Direktora Agencije imenuje i razrješava Viječe Agencije uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske. Direktor Agencije se bira na temelju provedenog javnog natječaja. Mandat direktora Agencije je pet godina s tim da može biti ponovno imenovan. Direktor Agencije za svoj rad odgovara Vijeću Agencije i resornom ministru. Direktor organizira rad Agencije u skiadu s ovlastima utvrđenima Statutom Agencije, poduzima trenutačne, potrebne i opravdane mjere u interesu sigurnosti civilnog zrakoplovstva, te obavlja i druge poslove u skladu sa Statutom Agencije. 2.4 Unutarnje ustrojstvo Agencije Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu uređuje se unutarnje ustrojstvo Agencije, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, poslovi i zadaće koje se u njima obavljaju, potrebna radna mjesta za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, raspored radnih mjesta u unutarnjim ustrojstvenim jedinicama te način upravljanja, kao i druga pitanja od značaja za rad Agencije. Unutarnje ustrojstvo Agencije te način rada i rukovođenja Agencijom utvrđuju se tako da se osigura zakonito, stručno, efikasno i racionalno obavljanje poslova i zadaća, pravodobno i efikasno provođenje poslova iz nadležnosti Agencije, prava i obveze radnika uz potpuno korištenje njihovih stručnih sposobnosti, koordinacija i nadzor nad izvršavanjem poslova, kao i suradnja s nadležnim subjektima u svezi organiziranog, planskog i efikasnog izvršavanja svih poslova i zadaća iz nadležnosti Agencije. Organizacijska karta koja prikazuje unutarnje ustrojstvo Agencije nalazi se u Prilogu 2. ovoga Izvješća. 4

16 cc/^ GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 3. AKTIVNOSTI AGENCIJE U 217. GODINI Agencija je u 217. godini obavljala brojne poslove iz svoje nadležnosti, kako je to propisano Zakonom i Statutom. Poslovi iz nadležnosti Agencije obavljani su u skladu sa strateškim okvirom koji je donijelo Vijeće Agencije. Godišnjim programom rada za 217. godinu utvrđeno je 1 osnovnih ciijeva Agencije za 217. godinu koji su usmjereni na daljnje unaprjeđenje njezinog rada i razvoja. Pregied ostvarenja osnovnih ciijeva Agencije za 217. godinu daje se u Zakijučku ovoga Izvješća. 3.1 Poslovi sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa Poslovi sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa su i u 217. godini bili prioritetni poslovi Agencije. Nadzor sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa, certificiranje zrakoplovnih subjekata i iicenciranje zrakoplovnog osoblja su obavljani u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za obavljanje zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu od strane zrakoplovnih subjekata. Agencija je provodila i posebne aktivnosti u području zaštite civilnog zračnog prometa uvjetovane promjenama stanja/sustava zaštite civilnog zračnog prometa na europskoj i međunarodnoj razini. Agencija je tijekom 217. godine u području djelovanja internog sustava upravljanja sigurnošču nastavila raditi na razvoju, implementaciji, održavanju i kontinuiranom poboljšanju postupaka i radnih procesa vezanih uz upravljanje sigurnosnim rizicima u skladu s nacionalnim i međunarodnim zahtjevima, a koji za cilj imaju kontinuirano povećanje razine sigurnosti zračnog prometa Nadzor sigurnosti i zaštite civiinog zračnog prometa U 217. godini nadzor sigurnosti civilnog zračnog prometa provodile su osnovne unutarnje ustrojstvene jedinice Agencije - sektori; Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja i Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom sa svojim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama. Nadzor zaštite civilnog zračnog prometa provodio je Ured zaštite zračnog prometa Provedba nadzora sigurnosti civiinog zračnog prometa u nadiežnosti Sektora ietačkih operacija, škoistva, plovidbenosti i iicenciranja Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja je obavljao poslove kontinuiranog nadzora izvođenja letačkih operacija u zračnom prostoru Republike Hrvatske, tehničke ispravnosti zrakoplova kojima se izvode letačke operacije i poslove licenciranja zrakoplovnog osoblja (piloti aviona, helikoptera, jedrilica, ovjesnih jedrilica, parajedrilica, balona, sportsko-rekreativnih zrakoplova, padobranci, kontrolori zračnog prometa, osobe za održavanje zrakoplova, dispečeri leta/operativni kontrolori zračnog prometa) u cilju osiguravanja udovoljavanja propisanim uvjetima za sigurnu uporabu zrakoplova u civilnom zračnom prometu. U okviru kontinuiranog nadzora. Sektor je provodio i nadzor nad zrakoplovnim subjektima certificiranim od strane Agencije kako bi se osiguralo kontinuirano udovoljavanje primjenjivim propisima certificiranih subjekata. Krajem 217. godine u djelokrugu rada Sektora bio je 971 ovlašteni/certificirani subjekt, kako slijedi u pregledu: 5

17 L\yi/] GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Operatori zrakoplova Operatori sustava bespilotnih zrakoplova Organizacije za osposobljavanje pilota aviona, helikoptera, u skladu s EU propisima Organizacije za osposobljavanje padobranaca Organizacije za osposobljavanje jedriličara 15 od čega: 7 operatora koji obavljaju GAT (A-B) 3 operatora koji obavljaju GAT (A-A) 4 operatora koji obavljaju SPO 1 operator složenih zrakoplova koji obavlja nekomercijalne operacije 746 od čega: 9 operatora kategorije D 737 operatora kategorija A, B i G 13 od čega: 7 ATO (avion) 1 ATO (helikopter) 5 PPL RF (avion) 1 8 Organizacije za osposobljavanje ovjesnih jedriličara 1 Organizacija za osposobljavanje parajedriličara 2 Organizacije za osposobljavanje pilota sportsko - rekreativnih zrakoplova 6 Organizacija za osposobljavanje za opasne robe 12 Otpremnici opasnih roba 18 Pošiljatelji opasnih roba 7 Pružatelji zemaljskih usluga prihvata i otpreme tereta certificirani za opasne robe Organizacije za održavanje zrakoplova 7 12 od čega: 1 Part Subpart F Organizacije za održavanje Annex II zrakoplova 2 Organizacije za vođenje kontinuirane plovidbenosti zrakoplova 15 Organizacije za vođenje kontinuirane plovidbenosti Annex II zrakoplova Organizacije za osposobljavanje osoba za održavanje zrakoplova 3 1 6

18 CC/y/ GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Operatori simulatora leta 2 Uređaji za osposobljavanje koji simuliraju let Organizacije za utvrđivanje razine jezične sposobnosti pilota i kontrolora zračnog prometa 5 od čega: 1 FFS (H) 1 FNPTII (H) 3 FNPT II (A) 1 Ispitivači pilota zrakoplova u skladu s EU propisima 49 Ispitivači pilota zrakoplova u skladu s nacionalnim propisima 17 Organizacije za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti zrakoplovnoga osoblja 2 Zrakoplovno-medicinski ispitivači 17 Tablica 1: Pregled ovlaštenih/certificjranih subjekata pod nadležnošću Sektora letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja Realizacija planova nadzora Planirani nadzor sigurnosti provodio se prema odobrenim godišnjim planovima nadzora za 217, godinu koji se utvrđuju na razini svakoga odjela/odsjeka u skladu s njegovim djelokrugom. Sektor je provodio i neplanski nadzor u siučaju pojave negativnih trendova ili narušavanja prihvatljive razine sigurnosti (temeljem analize sigurnosti koju Sektor kontinuirano provodi ili zaprimanja informacija ili prijava o narušavanju sigurnosti iz domene nadležnosti Sektora). Stupanj realizacije Piana nadzora za 217. godinu je na visokoj razini i sva obrazioženja za odstupanja su objektivna i utemeljena. Razlika između planiranog i realiziranog broja nadzora je zanemariva što potvrđuje dobro planiranje nadzora kao i planiranje potrebnih resursa za provođenje tih nadzora. Analizom broja naiaza i razine njihove ozbiijnosti utvrđenih nadzorom u 217. godini te usporedbom s rezultatima nadzora prijašnjih godina može se zaključiti kako nema značajnih promjena u broju i ozbiljnosti nalaza te nema negativnih trendova. U 217. godini nastavijen je skokovit rast broja operatora (više od 1%) koji izvode letačke operacije sustavima bespiiotnih zrakoplova, u svim kategorijama. Reaiizacija pianova nadzora sigurnosti civilnog zračnog prometa u 217. godini u nadležnosti Sektora prikazana je u sljedećoj tablici: 7

19 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Nadzor certificiranih operatora zrakopiova Nadzor osposobijavanja operatora zrakopiova u RH Nadzor operatora zrakopiova u inozemstvu % % % 7 Odjel letačkih operacija i školstva Nadzor operatora u nekomercijainim operacijama (NCO i NCC) % 3 14 Nadzor prijevoza opasnih roba % 1 28 Nadzor operacija na registriranim površinama 1 1 1% 1 Nadzor zrakopiovnih priredbi 4 4 1% 4 Nadzor oviaštenih organizacija za osposobljavanje pilota zrakoplova i padobranaca Nadzor operatora koji obavljaju letačke operacije sustavima bespilotnih zrakoplova kategorije A, B i C _ % Nadzor Part 145, Part M, Part 147 _j. i FSTD organizacija ^ % Odjel plovidbenosti Nadzor kontinuirane plovidbenosti zrakoplova (ACAM) Provjera plovidbenosti zrakoplova (ARW) % % ACAM i Part M u inozemstvu 3 3 1% 3 Odjel licenciranja Nadzor ovlaštenih ispitivača pilota zrakoplova Nadzor ovlaštenih ispitivača pilota zrakoplova u inozemstvu 4 4 1% %

20 L\yvj GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Odjel Nadzor organizacija za testiranje licenciranja razine jezične sposobnosti 1 1 1% 1 2 Odsjek zrakoplovne medicine Odsjek SAFA/SACA Inspekcija Nadzor zrakoplovnih medicinskih centara i zrakoplovno medicinskih ispitivača Pregledi stranih zrakoplova na stajanci zračne luke (RAMP) 7 7 1% % Tablica 2: Realizacija plana nadzora u 217. godini - Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja Obrazloženja I pojašnjenja u vezi s realizacijom planova nadzora Odjel letačkih operacija i školstva Nadzor certificiranih operatora zrakoplova U 217. godini smanjen je broj operatora zrakoplova u komercijalnom zračnom prijevozu iz razloga što je 1 operator prestao obavljati ovu vrstu operacije, a 2 operatora prestaia su udovoljavati zahtjevima za održavanje trajne valjanosti svjedodžbe operatora zrakoplova. Nadzorom certificiranih operatora zrakopiova obuhvaćeni su i operatori sustava bespiiotnih zrakoplova s odobrenjem (kategorija D). Od operatora sustava bespilotnih zrakoplova s odobrenjem koji su bili odabrani za nadzor u 217. godini, 2 operatora prestala su sa svojim aktivnostima i nisu zatražili obnovu odobrenja. Iz navedenih razloga 1 planiranih nadzora opravdano nije bilo moguće izvršiti, pa je tijekom 217. godine revidiran Plan nadzora. Revidirani plan nadzora je 1% ostvaren. Pritom je tijekom 217. godine izvršeno i 7 neplanskih nadzora od kojih je 1 nadzor izvršen za potrebe certifikacije novog operatora helikoptera u komercijalnom zračnom prijevozu. Početkom 217. godine započeia je obavezna primjena Uredbe Komisije (EU) br. 965/212od 5. iistopada 212. utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s ietačkim operacijama (SL L 296, ) (dalje u tekstu: Uredba 965/212) u svezi deklariranja letačkih operacija (izjava). Sukiadno navedenom, 2 operatora podnijela su izjave za izvođenje komercijainih radova iz zraka, a 1 za izvođenje nekomercijalnih operacija složenim zrakopiovom. Pian nadzora deklariranih aktivnosti izvršen je kako je bio i planiran. Nadzor osoosobiiavania operatora zrakoplova u Republici Hrvatskoj Tijekom 217. godine 3 nadzora osposobljavanja operatora zrakoplova u Republici Hrvatskoj nisu mogla biti izvršena jer je 1 operator prestao sa svojim aktivnostima, a 2 operatora su prestala udovoljavati zahtjevima za održavanje trajne vaijanosti svjedodžbe operatora zrakopiova. Kod 1 operatora nadzor osposobijavanja je, umjesto u Repubiici Hrvatskoj, proveden u inozemstvu. 9

21 nym GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Revidiranim Planom nadzora isključeni su nadzori koji se opravdano nisu mogli izvršiti, te je isti 1% ostvaren. Dodatno je proveden neplanirani nadzor kod jednog operatora u dijelu operaterove provjere stručnosti pilota. Nastavljene su i aktivnosti u smjeru poboljšanja nadzora ispitivača pilota. Naređenja inspektora kojima se male operatore" tijekom 216. godine obvezalo na pravovremeno izvještavanje provedbi osposobljavanja i provjera polučila su rezultate u 217. godini i osigurala nesmetanu provedbu dodijeljenih ovlasti u skladu sa Zakonom. Nadzor operatora zrakoplova u inozemstvu U 217. godini 2 nadzora nisu mogla biti izvršena zbog oduzimanja certifikata operatora u komercijalnom zračnom prijevozu. Umjesto u inozemstvu, 2 organizacije su osposobljavanja provela u Republici Hrvatskoj, pa je tako i nadzor izvršen u Republici Hrvatskoj čime je osigurana minimalna propisana obveza nadzora u području osoposobljavanja i provjera. Revidirani plan nadzora je 1% ostvaren. Jednako kao i kod nadzora osposobljavanja operatora u Republici Hrvatskoj, nastavljene su aktivnosti za poboljšanje nadzora ispitivača pilota. Nadzor operatora zrakoplova u nekomercijalnim operacijama (NCO i NCC) U 217. godini veći je značaj pridodan učinkovitosti nadzora pa su procjenom rizika identificirane lokacije na kojima je prisutnost zrakoplovnih inspektora osobito potrebna. Tako je Planom nadzora za 217. godinu bio planiran nadzor izvođenja nekomercijalnih operacija na 9 lokacija u 11 nadzora, te je isti 1% ostvaren. Treba napomenuti da su nadzori provedeni i na izvanaerodromskim lokacijama za koje operatori zrakoplova učestalo zahtijevaju odobrenje Agencije, a kako bi se provjerilo pridržavanje operatora s primjenjivim propisima. Nadzor prijevoza opasnih roba (DG) Plan nadzora nad operatorima zrakoplova, otpremnicima, pošiljateljima, pružateljima usluga osposobljavanja za opasne robe, te pružateljima zemaljskih usluga prihvata i otpreme tereta certificiranih za opasne robe ostvaren je 1%. Izvršen je 1 izvanplanski nadzor i certificiran je novi pružatelj osposobljavanja za opasne robe. Nadzor operacija na registriranim površinama Tijekom 217. godine proveden je nadzor operacija na registriranoj površini za koju je procjena rizika pokazala potrebu utvrđivanja usklađenosti operatora zrakoplova s odredbama Naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti za registrirane površine za slijetanje i uzlijetanje (ASO-213-4). Na odabranoj površini nadziran je operator koji je registrirao površinu, ali i operatori koji su od njega dobili suglasnost za korištenje. Osobito se nadzirale pridržavanje odredbe koja zabranjuje izvođenje komercijalnih operacija i osposobljavanja od strane operatora zrakoplova koji površinu koriste temeljem suglasnosti. Nadzor zrakoplovnih priredbi Tijekom 217. godine zaprimljeno je 35 zahtjeva za odobrenje zrakoplovnih priredbi. Odabir 4 izvršena nadzora temeljio se na procjeni rizika pojedinih zrakoplovnih priredbi. Nastavljena je dobra praksa kombiniranih nadzora zrakoplovnih priredbi i nadzora nad nekomercijalnim operacijama zrakoplova što je pak rezultiralo učinkovitijim korištenjem resursa Agencije i manjim opterećenjem zrakoplovne zajednice. Nadzor ovlaštenih organizacija za osposobljavanje pilota zrakoplova i padobranaca Plan nadzora organizacija za osposobljavanje pilota aviona i helikoptera (ATO) i registriranih organizacija za osposobljavanje samo privatnih pilota aviona ovlaštenih u skladu sa zahtjevima Uredbe Komisije (EU)br. 1178/211 od 3. studenoga 211. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka vezano za članove posade zrakoplova u civilnom zrakoplovstvu (SL L 311, ) (dalje u tekstu: Uredba 1178/211) 1

22 nym GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU ostvaren je 1%. Dodatno, provedena su 2 neplanirana nadzora ovlaštenih organizacija za osposobljavanje pilota aviona. Izvršen je kontinuirani nadzor esencijalnih tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za osposobljavanje pilota, pri čemu je posebna pažnja bila usmjerena na zahtjeve za sustav upravljanja koji se odnose na sigurnost i standard osposobljavanja te na nadgledanje izvedbe programa osposobljavanja u stvarnom vremenu. Večina utvrđenih nesukladnosti bila je povezana sa sustavom upravljanja, sa zahtjevima za osoblje i zahtjevima za upravljanjem zapisima, a provedena su i 2 postupka prisilne primjene propisa u području zahtjeva za osoblje (kvalifikacije instruktora letenja). Što se tiče organizacija koje se nadziru po nacionalnom regulatornom okviru, 2 nadzora opravdano nisu obavljena obzirom da su organizacije prestale s obavljanjem osposobljavanja prije planiranog nadzora zbog isteka valjanosti odobrenja. Revidiranim planom nadzora svi su nadzori obavljeni uz 1% ostvarenje. Isto tako, obavljen je 1 neplanirani nadzor nad obavljanjem padobranskih aktivnosti te 3 certifikacijska nadzora novih organizacija za osposobljavanje i to kod 2 organizacije za osposobljavanje pilota sportsko rekreativnog zrakoplova (SRZ) klase I i 1 organizacija za osposobljavanje pilota parajedrilice. Nadzor letačkih operacija sustava bespilotnih zrakoplova U 217. godini nastavljen je porast broja evidentiranih operatora sustava bespilotnih zrakoplova, pa je Odjel i dalje morao odvajati značajan dio svojih resursa za evidentiranje i odobravanje operatora sustava bespilotnih zrakoplova. Nastavljena je promocija propisa putem letaka, medijskih kuča i video promotivnih materijala, ali i suradnja sa zainteresiranom zajednicom putem radnih sastanaka i održavanjem radionica. Potrebno je istaknuti sve bolju suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova RH u provedbi nadzora izvođenja letačkih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova koja Agenciji omogučava efikasniji i efektivniji nadzor. Odjel plovidbenosti Nadzor Part 145. Part M. Part 147 i FSTD organizacija Planirani nadzor ovlaštenih Part M, Part 145, Part 147 i FSTD organizacija ostvaren je 87%, uz napomenu daje u studenom 217. godine izvršena revizija Plana nadzora za 217. godinu zbog prestanka rada pojedinih organizacija krajem 216. godine i tijekom 217. godine, a temeljem njihovog zahtjeva ili temeljem trajnog oduzimanja certifikata (odobrenja) tim organizacijama, što se nije moglo predvidjeti prilikom izrade Plana nadzora za 217. godinu. Opravdano neizvršenih 7 nadzora vezani su za uvjetne nadzore i smatraju se opravdano neizvršenim obzirom da je u 217. godini certificirana samo 1 organizacija. Planirani uvjetni nadzori ovise isključivo zahtjevima stranaka, a vezani su za nadzore koji su predviđeni za eventualno certificiranje i nadzor novih ovlaštenih organizacija u svrhu osiguranja dovoljnog resursa zrakoplovnih inspektora potrebnih za izvršenje tih nadzora. Dodatno, provedeno je 18 neplaniranih nadzora organizacija temeljem promjena u strukturi postoječih organizacija, uslijed uočenih trendova ili temeljem prijava o ugrožavanju sigurnosti. Nadzorom u 217. godini obuhvačene su sve ovlaštene organizacije (Part 145, Part M, Annex II, Part 147 i FSTD) najmanje jednom u kalendarskoj godini u cijelosti nad aktivnostima u sklopu odobrenih ovlaštenja ili putem nenajavljenih nadzora (najava 2 dana prije nadzora) koji se baziraju na temelju procjene rizika koji bi mogli imati utjecaj na sigurnost. Procjena rizika bazirana je na nepravilnostima utvrđenim tijekom prijašnjih nadzora pojedine organizacije, kompleksnosti same organizacije, starosti organizacije, broju različitih tipova zrakoplova u odobrenim ovlaštenjima organizacije, promjeni odgovornih osoba unutar organizacije, značajnom povečanju ili smanjenju 11

23 L\yi/i GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU količine posla, uvođenju novih tipova zrakoplova, odlasku dugogodišnjih zaposlenika, prijemu novih zaposlenika ili financijskoj stabilnosti organizacije. Nadzor kontinuirane plovidbenosti zrakoplova (ACAM) Planirani broj nadzora kontinuirane plovidbenosti zrakoplova je 95% ostvaren uz napomenu da je 1 planirani nadzor zrakoplova opravdano neizvršen zbog brisanja tog zrakoplova Iz Hrvatskog registra civilnih zrakoplova. U 217. godini izvršen je i 1 neplanirani ACAM nadzor nad zrakoplovom temeljem analize dostupne dokumentacije u Agenciji i procjene rizika utjecaja na sigurnost letenja. Kategorije zrakoplova kao što su jedrilice, baloni i mikrolaki zrakoplovi nisu obuhvaćeni ACAM nadzorom zbog toga što zrakoplovni inspektori plovidbenosti obavljaju veliki broj pregleda za utvrđivanje plovidbenosti tih kategorija zrakoplova. Ukupan broj tih pregleda I broj pregleda zrakoplova planiranim ACAM nadzorom smatra se dovoljnim u odnosu na broj zrakoplova u Hrvatskom registru civilnih zrakoplova u smislu kontinuiranog nadzora Agencije nad stanjem, održavanjem i vođenjem njihove kontinuirane plovidbenosti. Provjera plovidbenosti zrakoplova U 217. godini izvršeno je ukupno 74 pregleda zrakoplova za utvrđivanje njihove plovidbenosti koji su obavljeni na zahtjev vlasnika/operatora zrakoplova, što je 19 provjera plovidbenosti više od planiranih. Planirani broj pregleda zrakoplova za 217. godinu baziran je na broju pregleda iz prijašnjih godina i orijentacijskog je karaktera iz razloga što njegova realizacija isključivo ovisi o tome da li če vlasnici/operatori podnijeti zahtjev za provjeru plovidbenosti. ACAM i Part M u inozemstvu U 217. godini, u svrhu nadzora nad relevantnim brojem zrakoplova u Hrvatskom registru civilnih zrakoplova, a temeljem činjenice da pojedini vlasnici zrakoplova radove održavanja zrakoplova obavljaju u Inozemstvu, planirana 2 inozemna nadzora kontinuirane plovidbenosti zrakoplova (ACAM) Izvršena su tijekom radova održavanja na zrakoplovima u inozemstvu. Također, planirani nadzor podugovorene organizacije za vođenje kontinuirane plovidbenosti (Part M) jednog od hrvatskih operatora zrakoplova izvršen je u Švicarskoj. Navedeni nadzori realizirani su u skladu s međunarodnim standardima i primjenjivim zahtjevima. Odjel licenciranja U 217. godini Odjel licenciranja je kontinuirano provodio nadzor ispitivača pilota zrakoplova, organizacija za testiranja razine jezične sposobnosti (pilota I kontrolora letenja) te u sklopu Odsjeka zrakoplovne medicine nadzor zrakoplovno-medicinskih centara (AeMC) i zrakoplovno-medicinskih ispitivača (AME), te je realizirao plan nadzora u potpunosti (indeks 1%). Dodatno, tijekom 217. godine nastavljeno je provođenje mjera započetih 216. godini u cilju unaprjeđenja rada zrakoplovnih inspektora koji obavljaju nadzor ispitivača pilota zrakoplova te standardizacije njihovih postupanja i provođenja nadzora. Navedene mjere su primarno provedene unutar Odjela letačkih operacija uz svu potrebnu podršku Odjela. U suradnji s inspektorima Odjela letačkih operacija organiziran je i proveden godišnji tečaj osvježenja znanja za ispitivače pilota zrakoplova. U svrhu provođenja tečaja promijenjen je pristup te su se uz uobičajena predavanja o novostima u propisima, novim tehnologijama osposobljavanja I provođenja provjera Izvodile i praktične vježbe (prijeletno i poslijeletno informiranje, provođenje provjere, itd.). 12

24 Liyyj GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Nadzor ovlaštenih ispitivača pilota zrakoplova Nadzor ispitivača certificiranih od strane Agencije koji se provodi na teritoriju Repubiike Hrvatske realiziran je u potpunosti. Planirana su 4 nadzora koji su svi provedeni. Uz planirane nadzore, provedeno je i 8 nepianiranih nadzora. Radi se o produijenju certifikata ispitivača koji se provode na zahtjev stranke. Nadzor ovlaštenih ispitivača pilota zrakoplova u inozemstvu Plan nadzora ispitivača certficiranih od strane Agencije koji se provodi izvan Republike Hrvatske reaiiziran je u potpunosti. Uz planirane nadzore, provedeno je i 8 neplaniranih nadzora. Od neplaniranih, 6 nadzora obavijano je u svrhu produijenja certifikata ispitivača, 1 nadzor u svrhu obnavijanja certifikata te 1 u svrhu inicijalnog stjecanja certifikata ispitivača. Nadzor organizacija za testiranje razine jezične sposobnosti (LPAB1 Nadzor je reaiiziran u potpunosti. Izvršen je 1 nadzor koji je bio pianiran za 217. godinu. Dodatno je obavljen 1 neplanirani nadzor tijela koje provodi testiranje kontrolora zračnog prometa i to u svrhu prilagodbe organizacije s Uredbom Komisije (EU) 215/34 od 2. veljače 215. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i administrativnih postupaka koji se odnose na dozvole i certifikate kontroiora zračnog prometa (SL L 63, )(dalje u tekstu: Uredba 215/34). Odsjek zrakoplovne medicine Nadzor zrakoplovno-medicinskih centara i zrakoplovno medicinskih ispitivača Odsjek je u 217. godini provodio kontinuirani nadzor zrakoplovno-medicinskih centara (AeMC) i zrakoplovno medicinskih ispitivača (AME). Nadzor je realiziran u potpunosti. Obavljeno je svih 7 planiranih nadzora. Od toga su 2 nadzora provedena nad medicinsko-zrakoplovnim centrima, a 5 nad medicinsko-zrakoplovnim ispitivačima. Dodatno je obavljeno 6 neplaniranih nadzora. Od toga 5 produljenja certifikata, te 1 nadzor povodom promjene lokacije. Analizom rezultata nadzora nisu zaključena značajna odstupanja u primjeni propisanih zahtjeva. Odsjek SAFA inspekcija Pregledi stranih zrakopiova na staianci zračne iuke (RAMP) Odsjek SAFA/SACA inspekcija, u ciiju procjene sigurnosti inozemnih i domaćih operatora zrakoplova koji slijeću/poiijeću s međunarodnih aerodroma u Republici Hrvatskoj, obavlja poslove nadzora sigurnosti tih operatora zrakoplova putem RAMP inspekcija u skiadu sa zahtjevima Poddijela ARO.RAMP Uredbe 965/212. Godišnji plan RAMP inspekcija nad inozemnim operatorima temeiji se na proračunskoj metodologiji definiranoj odredbom Uredbe 965/212 koja uzima u obzir broj operatora, vrstu operacija koje obavijaju, broj njihovih slijetanja na međunarodne aerodrome u Republici Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci kao i sigurnosne rizike koji iz navedenoga proizlaze. Osnovni parametri i zahtjevi koje Plan nadzora Odsjeka SAFA/SACA inspekcija obuhvaća su; - Pianiranje resursa za provođenje RAMP inspekcija operatora i zrakoplova s EASA Liste prioritizacije SAEA inspekcija zrakoplova i operatora u okviru EU SAFA programa i putem redovite EASA SAFA analize koje objavljuje EASA; 13

25 L\yvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU - Planiranje resursa za provođenje RAMP inspekcija sumnjivih zrakoplova u skladu s analizom i procjenom rizika koju provodi Odsjek SAFA/SACA; - Fokus planiranja RAMP inspekcijskog nadzora je na provođenju RAMP inspekcija u ljetnim mjesecima i vikendima na aerodromima uz obalu; - Ispunjavanje zadane godišnje kvote (ukupna vrijednost provedenih RAMP inspekcija) provođenjem odgovarajućeg broja RAMP inspekcija; - Obavljanje nadzora u koordinaciji s Odjelom letačkih operacija, odnosno Odjelom plovidbenosti zrakoplova; - Što veći uzorak operatora i zrakoplova koji slijeću na međunarodne aerodrome u Republici Hrvatskoj; - Provođenje RAMP nadzora na svim međunarodnim aerodromima u Republici Hrvatskoj. Primjenom softverskog alata EUROCONTROL-a od 215. godine svim državama članicama i državama potpisnicama SAFA radnog sporazuma omogućen je pristup podacima o broju IFR letova operatora iz kojih se mogu izvesti potrebni parametri za izračun kvote. Primjenom tog alata, za 217. godinu bilo je potrebno postići kvotu od 239 tj. potrebno je provesti 2 RAMP inspekcijskih nadzora (2-3 Ramp inspektora u timu) na 8 međunarodnih aerodroma. Plan nadzora predviđao je višednevne inspekcije od 4 do 5 dana u tjednu (uključujući i vikende) u ljetnom razdoblju (od početka svibnja do kraja rujna tekuće godine). Planom nadzora za 217. godinu bila su ukupno predviđena 22 izlaska na sve međunarodne aerodrome u Republici Hrvatskoj uz povećani broj inspekcijskih nadzora inozemnih komercijalnih zračnih prijevoznika i prijevoznika/operatora generalne avijacije, te zrakoplova za koje ovaj Odsjek od EUROCONTROL-a zaprimi tzv. EC_SAFA_WARNING Message. Do kraja 217. godine realizirano je 25 izlazaka na međunarodne aerodrome u Republici Hrvatskoj poradi zrakoplova i operatora za koje smo putem sustava EUROCONTROL-a zaprimili EC SAFA WARNING obavijest. Odsjekom rukovodi jedan Senior Ramp inspektor (1% resursa), koji ujedno obavlja I funkciju Nacionalnog SAFA koordinatora i Koordinatora nacionalnih operatora. Za potrebe Odsjeka koriste se 3 Ramp inspektora iz Odjela letačkih operacija i školstva, 2 Ramp inspektora iz Odjela plovidbenosti i 1 Ramp inspektor iz Ureda upravljanja kvalitetom i sigurnosti zračnog prometa. Realizacijom Plana nadzora u 217. godini ostvareno je: Ramp inspekcija komercijalnih zrakoplova i zrakoplova generalnog zrakoplovstva od planiranih 2 inspekcija, - Reaiizirana kvota; 249 od planirane Ukupan broj nalaza (Cat. 1,2,3 i G) na zrakoplovima: 76, od toga: - 38 naiaza Cat. 1 (od malog utjecaja na sigurnost), - 21 nalaz Cat. 2 (od značajnog utjecaja na sigurnost), - 5 nalaza Cat. 3 (od velikog utjecaja na sigurnost i moraju se otkloniti prije uzlijetanja zrakoplova ili u drugom slučaju dolazi do prizemljenja zrakoplova), - 12 nalaza Cat. G (general) Provedba nadzora sigurnosti civiinog zračnog prometa u nadležnosti Sektora aerodroma, usiuga u zračnoj piovidbi i upravijanja zračnim prometom Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom je obavljao poslove kontinuiranog nadzora udovoljavanja propisanim zahtjevima od strane aerodroma, pružatelja zemaljskih usluga te ovlaštenih organizacija za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova od značaja za sigurnost zračnog prometa na 14

26 CC7I/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU aerodromu, te poslove kontinuiranog nadzora udovoljavanja propisanim zahtjevima od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi. Odjel aerodroma provodio je nadzore u područjima kontrole i dokumentiranosti podataka objavljenih u Zborniku zrakoplovnih informacija Repubiike Hrvatske (AlP), implementacije Uredbe Komisije (EU) br. 73/21 od 26. siječnja 21. o utvrđivanju zahtjeva o kvaiiteti zrakoplovnih podataka i zrakoplovnih informacija za jedinstveno europsko nebo (SL L 23, ) na zračnim lukama, implementacije Uredbe Komisije (EU) br. 139/214 od 12. veljače 214. o utvrđivanju zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s aerodromima (SL L 44, ) (dalje u tekstu: Uredba 139/214), kretanje i zadržavanje životinja na području aerodroma, kontroiu postupaka nadzora izgradnje oko aerodroma te aerodromske karte {aerodrome chart, parking/docking chart obstacle chart), kontrolu vizualnih sredstava za navigaciju, kontrolu ispravnosti i kvalitetu sustava održavanja infrastrukture aerodroma, posebice operativne površine (stajanke i manevarske površine) s pripadajućim uređajima i sredstvima, kontroiu spasilačko-vatrogasne zaštite na aerodromu te provjeru vremena reagiranja i operativnih postupaka SVS-a, upravijanje postupcima na stajanci i kretanja voziia na operativnoj površini, kontrolu redovitosti i kvaiitete održavanja vozila, sredstava i druge opreme koja se koristi u procesima prihvata i otpreme i spasilačkovatrogasnoj siužbi, kontrolu osposobljenosti djelatnika pružatelja zemaljskih usluga, spasilačko-vatrogasne službe te održavanja, organizaciju i provedbu te dokumentiranost pojedinih procesa u prihvatu i otpremi zrakopiova, putnika, prtljage i tereta, kontrolu sadržaja, te ažuriranja i primjene aerodromskog priručnika, stupanj implementacije i primjene sustava upravljanja sigurnošću te nadzore u svrhu verifikacije impiementacije korektivnih i preventivnih mjera. Dodatno, u 217. godini rad Odjela je bio usmjeren i na proces konverzije nacionalnih svjedodžbi aerodroma u svjedodžbu aerodroma prema Uredbi 139/214 s ciljem završetka procesa do 31. prosinca 217. godine. U tu svrhu održano je niz sastanaka s operatorima aerodroma na koje se primjenjuje Uredba. Odjel usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom provodio je nadzor nad pružateljem usiuga u zračnoj plovidbi - Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe d.o.o. koja je jedina certificirana za pružanje usluga u zračnoj plovidbi u Republici Hrvatskoj, temeljem Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 135/211 od 17. iistopada 211. o utvrđivanju zajedničkih zahtjeva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi (SL L 271, ) (dalje u tekstu: Uredba 135/211). Odjel je u 217. godini provodio nadzor nad: - Operativnim uslugama u zračnom prometu (ATS), - Uslugama komunikacije navigacije i nadzora (CNS), - Uslugama zrakoplovne meteorologije (MET), - Usiugama zrakoplovnog informiranja (AIS), - Upravljanjem zračnim prometom (ASM), - Upravljanjem protokom zračnog prometa (ATFM), i - Oblikovanjem i utvrđivanjem načina, postupaka i drugih uvjeta za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova na kontrolirani aerodrom (PANS OPS). Težište nadzora u 217. godini je bilo usmjereno na sustav upravljanja sigurnošću, ljudske resurse, operativne priručnike, usklađenost radnih metoda i operativnih postupaka s ICAO Dodacima 3,1 i 15, tehničku i operativnu stručnost i sposobnost, sustav upravljanja kvalitetom te osposobljavanje što je utvrđenom temeljem napravljene analize rizika. U 217. godini završen je dvogodišnji ciklus provjere udovoljavanja pružatelja usluga u zračnoj plovidbi zajedničkim zahtjevima. Odjel je u 217. godini proveo redovni nadzor nad dvije organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa prema Uredbi 215/34. Krajem 217. godine, u djelokrugu rada Sektora bila su ukupno 62 certificirana subjekta, kako slijedi u pregledu: 15

27 L\yi/] GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Aerodromi sa svjedodžbom aerodroma 9 Aerodromi s odobrenjem za uporabu aerodroma 27 HelidromI s odobrenjem za uporabu Organizacije za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova od značaja za sigurnost zračnog prometa na aerodromu Organizacije za pružanje zemaljskih usluga 11 Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi Organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa od čega: Sjedište Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o. Podružnica Zagreb/Lučko Podružnica Split/Brač Podružnica Dubrovnik Podružnica Zadar Podružnica Pula Podružnica Osijek Podružnica Rijeka Podružnica Lošinj 2 Tablica 3: Pregled certificiranlh subjekata pod nadležnošću Sektora aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Odjel registrira površine za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova u skladu s člankom 18.b Zakona i Naredbom o zrakoplovnoj sigurnosti (ASO 213-4) te je krajem 217. godine u evidenciji bilo 19 registriranih površina. Realizacija planova nadzora Planirani nadzor sigurnosti provodio se prema odobrenim godišnjim planovima nadzora za 217. godinu koji se utvrđuju na razini svakog odjela u skladu s njegovim djelokrugom. Stupanj realizacije Plana nadzora za 217. godinu je na visokoj razini i sva obrazloženja za odstupanja su objektivna i utemeljena. Razlika između planiranog i realiziranog broja nadzora je zanemariva što potvrđuje dobro planiranje nadzora kao i potrebnih resursa za provođenje tih nadzora. Analizom broja nalaza i razine njihove ozbiljnosti utvrđenih nadzorom u 217. godini te usporedbom s rezultatima nadzora prijašnjih godina može se zaključiti kako nema nekih značajnijih promjena u broju i ozbiljnosti nalaza te nema negativnih trendova. Realizacija planova nadzora sigurnosti civilnog zračnog prometa u 217. godini u nadležnosti Sektora prikazana je u sljedečoj tablici: 16

28 i:\yvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Operatori aerodroma koji posjeduju svjedodžbu aerodroma % 1 15 Odjel aerodroma Operatori aerodroma koji posjeduju odobrenje za uporabu aerodroma Organizacije za stručno osposobijavanje 1 1 1% % 4 Pružateiji zemaijskih usiuga % 8 Operativne usluge u zračnom prometu Upravljanje zračnim prostorom i protokom zračnog prometa % % 14 Odjel usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Utvrđivanje letnih procedura % 2 Usluge zrakoplovnog informiranja 1 1 1% 1 Usluge zrakoplovne meteorologije 1 1 1% 1 Usluge komunikacije, navigacije i nadzora % 14 Interoperabilnost u mreži upravljanja europskim zračnim prometom 4 4 1% 4 Tablica 4: Realizacija plana nadzora u 217, godini - Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Obrazloženja i pojašnjenja u vezi s realizacijom planova nadzora Odjel aerodroma Nadzor operatora aerodroma koii oosledulu svjedodžbu aerodroma Plan nadzora je ostvaren s indeksom od 93%. Nije obavljen 1 planirani nadzor jer 1 zračna luka nije na vrijeme, a u skladu s dogovorenim rokovima, podnijeia zahtjev za konverziju svjedodžbe. Osim redovno pianiranih nadzora u 217. godini obavljena je 1 izvanredna inspekcija operatora aerodroma vezano uz otvorenost aerodroma. 17

29 uyvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Nadzor operatora aerodroma koll oosledulu odobrenle za uporabu aerodroma Plan nadzora je u potpunosti ostvaren. Uz redovne nadzore obavljeno je i 7 uvjetnih nadzora operatora s odobrenjem za uporabu od kojih se jedan odnosio na nadzor aerodroma u svrhu ishođenja odobrenja za uporabu aerodroma te 6 nadzora helidroma u svrhu utvrđivanja kontinuiranog udovoljavanja s primjenjivim zahtjevima. Nadzor organizacija za stručno osposobljavanje Plan nadzora je ostvaren u potpunosti. Pri tome, 1 uvjetni nadzor proveden je u svrhu ishođenja ovlaštenja za rad organizacije za stručno osposobljavanje. Nadzor pružatelja zemaljskih usluga Plan nadzora je ostvaren s indeksom od 67%. Zbog povećanog obujma posla u Odjelu vezano uz završetak konverzije svjedodžbe prema Uredbi 139/214 (grupiranje aktivnosti od strane operatora aerodroma u studenom i prosincu), 2 nadzora pružatelja zemaljskih usluga prebačena su u 218. godinu. Ciklus nadzora nije ugrožen. Nisu izvršena 2 uvjetna nadzora jer nije bilo novih zahtjeva za ishođenjem odobrenja za pružanje zemaljskih usluga. Odjel usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Realizacija nadzora prema područjima nadzora Planovi nadzora operativnih usluga u zračnom prometu (ATS), nadzora usluga zrakoplovnog informiranja (AIS), nadzora usluga zrakoplovne meteorologije (MET) i nadzora usluga komunikacije, navigacije i nadzora (CNS) u potpunosti su obavljeni. Nadzor upravljanja zračnim prostorom (ASM) i protokom zračnog prometa (ATFM1 Planirani broj nadzora je 1% realiziran. U 217. godini u opsegu nadzora iz područja udovoljavanja zahtjevima za ATFM funkciju bilo je udovoljavanje zahtjevima Uredbe Komisije (EU) br. 255/21 od 25. ožujka 21. o utvrđivanju zajedničkih pravila za upravljanje protokom zračnog prometa (SL L 8, ) i Uredbe Komisije (EZ) br. 133/26 od 4. srpnja 26. o utvrđivanju zahtjeva o postupcima za planove leta u fazi prije polijetanja za jedinstveno europsko nebo (SL L 186, ), odnosno za ASM dio udovoljavanje zaljevima Uredbe Komisije (EZ) br. 215/25 od 23. prosinca 25. o utvrđivanju zajedničkih pravila za fleksibilno korištenje zračnog prostora (SL L 342, ). Nadzor oblikovanja i utvrđivanja načina, postupaka i drugih uvieta za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova na kontrolirani aerodrom (PANS OPS) Obavljena su 2 od 4 planirana nadzora iz područja utvrđivanja letnih procedura (PANS OPS). Od toga, 2 planirana nadzora nisu izvršena obzirom da je uvjet za njihovu provedbu bio da je pokrenuta sveobuhvatna implementacija GNSS postupaka prilaza (RNP APCH) od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, što je pružatelj usluga u zračnoj plovidbi odgodio za 218. godinu. Nadzor interoperabilnosti u mreži upravljanja europskim zračnim prometom U sklopu nadzora po pitanju interoperabilnosti u mreži upravljanja europskim zračnim prometom obavljen je nadzor sukladnosti sa zahtjevima Uredbe (EZ) br. 552/24 Europskog parlamenta i Vijeća od 1. ožujka 24. o interoperabilnosti Europske mreže za upravljanje zračnim prometom (SL L 96, ), Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 127/211 od 22. studenoga 211. o utvrđivanju zahtjeva u vezi s učinkovitošću i interoperabilnošču nadzora za jedinstveno europsko nebo (SL L 35, ) i Provedbene uredbe Komisije 18

30 CC/^7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU (EU) br. 179/212 od 16. studenoga 212. o utvrđivanju zahtjeva za razmak između govornih kanaia za jedinstveno europsko nebo (SL L 32, ). Realizacija nadzora prema nadziranim cjelinama HKZP Sjedište Planirani broj nadzora je 1% reaiiziran. Osim 2 redovna sveobuhvatna nadzora u svrhu kontinuirane provjere udovoljavanja zahtjevima Uredbe 135/211, obavljen je 1 nenajavljeni nadzor vezano za operativne priručnike i impiementaciju TS/VTRA zona, te 1 uvjetni nadzor vezano za sustav upravljanja kvalitetom i zahtjeve sigurnosti za inženjersko i tehničko osoblje koje obavlja operativne zadaće u vezi sa sigurnošću. Osim redovnih pianiranih nadzora obavijana je 1 izvanredna inspekcija pružateija usluga u zračnoj plovidbi i to s obzirom na zahtjeve za sustav upravljanja sigurnošću u dijelu koji se odnosi na događaje vezane za sigurnost. Podružnice HKZP - Zaoreb/Lućko. Dubrovnik. Zadar. Pula. Osijek i Rijeka Planirani broj nadzora je 1% realiziran. Podružnica HKZP - Sojit/Brač Za 217. godinu bila su planirana 2 redovna nadzora te 1 nenajavljeni i 1 uvjetni nadzor. Nenajavljeni nadzor nije realiziran s obzirom da tijekom redovnog nadzora nije identificirana potreba za istim te je sukladno navedenom revidiran plan nadzora. Uvjetni nadzor bio je pianiran ukoliko bi došlo do potrebe za certifikacijom pružatelja usluga letnih informacija (APIS). S obzirom da to nije bio slučaj, isti nije niti realiziran. S obzirom na navedeno plan nadzora je 67% realiziran. Podružnica HKZP - Lošinj Za 217. godinu bio je planiran 1 uvjetni nadzor ukoiiko bi došio do potrebe za certifikacijom pružatelja usluga letnih informacija, no s obzirom da to nije bio slučaj isti nije niti reaiiziran. S obzirom na navedeno plan nadzora je 67% realiziran. Nadzor promjena vezanih za sigurnost Plan nadzora promjena vezanih za sigurnost je 1% realiziran. Uz obavijesti koje je Odjel zaprimio od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi (HKZP) o promjenama koje sukladno zahtjevima Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 134/211 od 17. iistopada 211. o nadzoru sigurnosti u upravijanju zračnim prometom i uslugama u zračnoj plovidbi (SL L 271, ) moraju biti predmetom nadzora, obavljen je nadzor za još tri promjene koje su planirane kao uvjetne. Promjene koje su bile predmetom nadzora su: - Uvođenje AUTO METAR izvješća umjesto METAR izvješća izvan otvorenosti aerodroma Pula i Split, - Nova karta MRVA (ACTSMAC) u TMA Zadar, - Promjena tehnologije rada na Zračnoj luci Franjo Tuđman - A-SMGCS FAZA i, - Implementacije podatkovne komunikacije zemlja-zrak (AGDL), - Promjena granica terminala (TMA), - Implementacija GAFOR-LLF GAFOR ruta, i - Promjena vezana za rekonstrukciju na tornju Rijeka. 19

31 CC/Z/7 ^ 1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Organizacija za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa HKZP Obavljen je planirani redoviti godišnji nadzor organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o. u svrhu provjere kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima Uredbe) 215/34. Uz 1 redovni nadzor obavljena su 4 uvjetna nadzora Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o. i to vezano za odobravanje tečaja za konverziju APS/TCL LDPL, odobravanje tečaja za konverziju CPDLC te 2 nadzora vezana uz upravljanje promjenama. Planiran je bio još 1 uvjetni nadzor vezan za nadzor promjene koja je predmetom odobravanja, no s obzirom da takva promjena nije prijavljena isti nije niti realiziran. S obzirom na navedeno plan nadzora je 8% realiziran. Organizacija za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa HUSK Obavljen je planirani redoviti godišnji nadzor organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa i Hrvatskog učilišnog središta za kontrolu zračnog prometa (HUSK) u svrhu provjere kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima Uredbe 215/34. Uz redovni nadzor planiran je bio još 1 uvjetni nadzor vezan za nadzor promjene koja je predmetom odobravanja, no s obzirom da takva promjena nije prijavljena isti nije niti realiziran. S obzirom na navedeno plan nadzora je 5% realiziran. Koncept nadzora prema nadziranim cjelinama Godišnji sveobuhvatni nadzor udovoljavanja zajedničkim zahtjevima podijeljen je u dva dijela u trajanju po tjedan dana svaki kako je i planirano Godišnjim programom nadzora za 217. Radi usklađivanja sa sezonskim opterečenjem pružatelja usluga te raspoloživim resursima, proljetni nadzor je obavljen u razdoblju od 3. do 7. svibnja 217. godine za nadzor usluga ATS, MET, AIS i CNS, odnosno 1. i 13. svibnja za funkcije ASM, ATFM i PANS OPS. Drugi dio godišnjeg sveobuhvatnog nadzora obavljen je na jesen i to u razdoblju od 23. do 27. listopada 217. godine za usluge ATS, MET, AIS i CNS te funkcije ASM, ATFM i PANS OPS. U skladu s Godišnjim programom nadzora, dva godišnja sveobuhvatna nadzora su nadopunjena u svibnju, lipnju, rujnu, iistopadu, studenom i prosincu kračim komplementarnim nadzorima izdvojenih lokacija/podružnica HKZPa. U tablici koja slijedi daje se pregled izvršenih nadzora nad organizacijskim cjelinama (podružnicama) HKZP-a u 217. godini. Odjel usluga u zračnoj plovidbi I upravljanja zračnim prometom HKZP Sjedište 4 4 1% 1 5 Podružnica HKZP - Zagreb/Lučko 1 1 1% 1 Podružnica HKZP - Split/Brač % 2 2

32 LL/l/l GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Podružnica HKZP - Dubrovnik 2 2 1% 2 Podružnica HKZP - Zadar 2 2 1% 2 Podružnica HKZP - Pula 2 2 1% 2 Odjel usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Podružnica HKZP Osijek 2 2 1% 2 Podružnica HKZP - Rijeka 2 2 1% 2 Podružnica HKZP - Lošinj % 2 Nadzor promjena % 7 Organizacija za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa (HKZP) Organizacija za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa (HUSK) % % 1 Tablica 5: Realizacija plana nadzora u 217. godini - Odjel usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom - nadzirane cjeline Provedba nadzora zaštite civilnog zračnog prometa u nadležnosti Ureda zaštite zračnog prometa Ured zaštite zračnog prometa obavljao je poslove nadzora zaštite civilnog zračnog prometa u skladu s odredbama Zakona, Nacionalnog programa zaštite civiinog zračnog prometa, Izdanje 3 i Nacionalnog programa kontrole kvalitete zaštite civiinog zračnog prometa, Izdanje 1. Nadzor zaštite primarno se temeiji, pored aktivnosti u područjima zakonodavstva, dokumentacije, organizacije i osposobljavanja, na mjerama kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa te institutima i ovlastima određenim Uredbom Komisije (EU) br. 18/21 od 8. siječnja 21. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 3/28 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa specifikacijama za nacionaine programe kontroie kvalitete u području zaštite civilnog zračnog prometa (SL L 7, ) (dalje u tekstu: Uredba 18/21) i člankom 133. Zakona. Mjere kontrole kvalitete na nacionainoj razini određene su Nacionalnim programom kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 1. 21

33 z\yi/j GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU U cilju osiguranja implementacije, učinkovitosti i održivosti zahtjeva određenih Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa, Nacionalnim programom kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa propisane su mjere kontrole kvalitete od kojih su sljedeče preventivnog karaktera i naročito relevantne za funkciju nadzora: 1. Audit zaštite, 2. Inspekcija zaštite, i 3. Prosudba zaštite. Krajem 217. godine u djelokrugu rada Ureda bilo je ukupno 65 certificiranlh subjekta, kako slijedi u pregledu: Operatori aerodroma Operatori zrakopiova Ostali subjekti 35 od čega: 9 - Uredba 3/28 26-Uredba 1254/29 14 od čega; 3 - Uredba 3/ NPZCZP 18 od čega; 4 - teret i pošta Uredba 3/ pružatelj usluga u zračnoj plovidbi 4 - pružatelj usluga mjera zaštite 9 - osposobljavanje za zaštitu Realizacija planova nadzora Tablica 6: Pregled certificiranih subjekata upod nadležnošću Ureda zaštite zračnog prometa Mjere kontrole kvalitete civilnog zračnog prometa obavljene su temeljem Plana kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa za 217. godinu, metodologijom određenom Uredbom 18/21 i Nacionalnim programom kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 1. Za 217. godinu planirane su 52 mjere kontrole kvalitete, što je u odnosu na plan za 216. godinu povečanje od 12% ( mjere kontrole kvalitete). Broj planiranih aktivnosti određen je temeljem propisanih zahtjeva za frekvenciju mjera kontrole kvalitete te u korelaciji sa statističkom i analitičkom obradom nalaza i podataka prikupljenih obavljenim mjerama kontrole kvalitete tijekom 216. godine, koja ukazuje na dobru razinu implementacije zahtjeva određenih Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa. Povečanje broja mjera kontrole kvalitete ostvareno je isključivo u skupini operatora zrakoplova, zbog sveobuhvatnijeg nadzora stranih zračnih prijevoznika. Temeljem regulatornog zahtjeva određenog Uredbom 18/21 kontrola kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa obavlja se redovito nad svim subjektima koji imaju odgovornost za zaštitu civilnog zračnog prometa. Područja primjene i odgovornosti subjekata određene Uredbom (EZ) br. 3/28 Europskog parlamenta i Viječa od 11. ožujka 28. o zajedničkim pravilima u području zaštite civilnog zračnog prometa (SL L 97, ) (dalje u tekstu: Uredba 3/28) na odgovarajuči su način transponirana u Nacionalni program zaštite civilnog zračnog prometa Republike Hrvatske. Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa određena su i dodatna područja primjene prilagođenih mjera zaštite i odgovornosti za iste, koja se temelje na međunarodnim standardima i nacionalnim specifičnostima. 22

34 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU U korelaciji s regulatornom podjelom subjekata nadležnih za primjenu mjera zaštite civilnog zračnog prometa u procesima kontrole kvalitete, koje obavlja Agencija, utvrđene su 3 opće skupine subjekata nad kojima je nadzor sukladnosti obvezujući: 1. Operatori aerodroma, 2. Operatori zrakopiova/zraćni prijevoznici, i 3. Ostali subjekti. Skupina operatora aerodroma, subjekata odgovornih za zaštitu i primjenu određenih kategorija mjera zaštite, dijeli se u 2 podskupine: operatori aerodroma/zraćne luke koje primjenjuju mjere zaštite u skladu s Uredbom 3/28 i posjeduju svjedodžbu aerodroma (9 aerodroma) i operatori aerodroma koji primjenjuju alternativne mjere zaštite u skladu s Uredbom Komisije (EU) 1254/29 o utvrđivanju mjerila na temelju kojih se državama članicama omogućuje odstupanje od zajedničkih osnovnih standarda zaštite civilnog zračnog prometa i o donošenju alternativnih mjera zaštite (SL L ) (dalje u tekstu: Uredba 1254/29), a posjeduju odobrenje za uporabu aerodroma (26 aerodroma). Skupina operatora zrakoplova koji obavljaju komercijalni zračni prijevoz dijeli se u 2 podskupine: zračni prijevoznici koji primjenjuju mjere zaštite u skladu s zajedničkim osnovnim standardima određenim Uredbom 3/28 (3 operatora zrakoplova) i zračni prijevoznici/operatori zrakoplova s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju manjom od 5.7 kg koji primjenjuju pojedine mjere zaštite u skladu sa zajedničkim osnovnim standardima, temeljem zahtjeva utvrđenih Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa (9 operatora zrakoplova). Skupina ostalih subjekata, koji primjenjuju standarde zaštite zračnog prometa, a koji djeluju unutar ili izvan prostora zračne luke i koji osiguravaju robu i/ili usluge zračnim lukama ili kroz njih, dijeli se u 4 podskupine: regulirani agenti/poznati pošiljatelji, pružateiji usluga u zračnoj plovidbi, pružateiji usluga određenih mjera zaštite temeljem ugovora s operatorom aerodroma i subjekti koji osiguravaju osposobljavanje u skladu s Uredbom 3/28. Skupinu ostalih subjekata sačinjava 18 subjekata. Realizacija planova nadzora zaštite civilnog zračnog prometa u 217. godini u nadležnosti Ureda prikazana je u sljedećoj tablici: Ured zaštite zračnog prometa Mjere kontrole kvalitete zaštite CZP - operatori aerodroma Mjere kontrole kvalitete zaštite CZP - operatori zrakopiova Mjere kontrole kvalitete zaštite CZP - ostali subjekti % % % 2 Tablica 7: Realizacija plana nadzora u 217. godini - Ured zaštite zračnog prometa 23

35 LL/VJ GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Obrazloženja i pojašnjenja u vezi s realizacijom planova nadzora Neplanirani ICAO USAP CMA nadzor zaštite civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj, obavljen je u razdoblju od 1. do 13. travnja 217. godine značajno je utjecao na izvršenje poslova kontrole kvalitete tijekom 217. godine, prvenstveno na dinamiku izvršenja plana i raspored aktivnosti zbog angažmana resursa Ureda tijekom nekoliko kalendarskih mjeseci (pripreme za nadzor i otklanjanje utvrđenih nalaza o nesukladnostima). Realizacija godišnjeg plana kontrole kvalitete na razini je od 1%. Od ukupnog broja planiranih aktivnosti 6 nije izvršeno, u skupini operatora zrakoplova. Aktivnosti nisu izvršene isključivo u području nadzora stranih zračnih prijevoznika zbog prestanka operacija tijekom zimskog reda letenja. Neizvršene aktivnosti ne predstavljaju negativan utjecaj na stanje zaštite civilnog zračnog prometa te ne utječu na ukupnu ocjenu kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj. Inspekcije u području zaštite civilnog zračnog prometa u načelu trebaju biti nenajavljene, sukladno važečim EU propisima. Tijekom izvještajnog razdoblja, od 52 mjere kontrole kvalitete, 18 je obavljeno u zračnim lukama, 26 kod operatora zrakoplova i 2 u području ostalih subjekta. Mjerama kontrole kvalitete ukupno je utvrđen 131 nalaz mjerama/postupcima/dokumentaciji koja nije sukladna s odredbama Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 3. Nalazi o sukladnostima/nesukladnostima ocjenjuju se stupnjevima određenim Nacionalnim programom kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 1, među kojima su relevantni: 2 - udovoljava/poželjno poboljšanje 3 - ne udovoljava/manji nedostaci 4 - ne udovoljava/ozbiljni nedostaci Od 131 utvrđenog nalaza o nesukladnostima s odredbama Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa, 121 je utvrđen kođ operatora aerodroma, 8 kod operatora zrakoplova, a 2 kod ostalih subjekata. U skupini operatora aerodroma 91 nalaz je stupnja 3, a 3 nalaza stupnja 4. U skupini operatora zrakoplova, utvrđeno je 7 nalaza stupnja 3 i 1 nalaz stupnja 4. Kod ostalih subjekata (pružateiji usluga zaštitnih kontrola i organizacija za osposobljavanje za zaštitu) utvrđen je 1 nalaz stupnja 3 i 1 nalaz stupnja 4. Distribucija nalaza po pojedinim setovima međusobno povezanih mjera djelomično je izmijenjena dok je ukupan broj nalaza o nesukladnostima smanjen u iznosu od 9% u odnosu na 216. godinu (143 nalaza). Statističkom i analitičkom obradom nalaza i podataka prikupljenih obavljenim mjerama kontrole kvalitete i operativnim aktivnostima, ocjenjuje se da je relativno nisko smanjenje broja nalaza u odnosu na 216. godinu u korelaciji s neplaniranim aktivnostima te sveobuhvatnim nadzorom zaštite obavljenim nad jednim operatorom aerodroma koji primjenjuje mjere zaštite u skladu s Uredbom 3/28. Identificirana su i sljedeča područja/aktivnosti/mjere s višom razinom nesukladnosti s metodama i sredstvima zaštite propisanim Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 3, prvenstveno u dijelu nadležnosti operatora aerodroma: 1. Kontrola pristupa i kretanja u štičenim područjima zračnih luka - u dijelu granica, iskaznica i pračenog pristupa, 2. Zaštitni pregled putnika i ručne prtljage - u dijelu mjera za pregled tekučina, 3. Osposobljavanje, i 4. Prijevoz tereta i pošte. 24

36 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Pregled realizacije planova nadzora sigurnosti I zaštite civilnog zračnog prometa u 217. godini Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja % Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom % 1 17 r Ured zaštite zračnog prometa % 46 Tablica 8: Realizacija planova nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa u 217. godini - Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo Agencija je u 217. godini izvršila ukupno 692 nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa. Od toga, 599 su planirani nadzori, a 93 nadzora su neplanirana. Neplanirani nadzori su izvršavani u slučajevima potrebe certifikacije novih operatora, produljenja certifikata ili inicijalnog stjecanja certifikata ispitivača, pojave negativnih trendova ili narušavanja prihvatljive razine sigurnosti, zaprimanja informacija ili prijava o narušavanju sigurnosti, temeljem zahtjeva ovlaštenih organizacija vezano za promjene s obzirom na opseg odobrenja, promjene odgovornih osoba, dodavanje novih lokacija i prostora, temeljem zahtjeva za provjeru plovidbenosti zrakoplova ili temeljem zahtjeva za ishođenjem ovlaštenja za novu organizaciju, ishođenjem novih odobrenja za uporabu aerodroma, te u svrhu nadzora provedenih radova nadzora infrastrukture ili u svrhu recertifikacije organizacije za osposobljavanje. Opravdano nije izvršeno 19 planirana nadzora u slučajevima neaktivnosti operatora u razdoblju planiranog nadzora, isteka valjanosti certifikata i njegovog neobnavljanja prije planiranog termina obavljanja nadzora, odustanka ovlaštenih organizacija od odobrenja, privremenog oduzimanja Potvrda o plovidbenosti zrakoplova, nepodnošenja zahtjeva za konverziju svjedodžbe aerodroma, isteka odobrenja za uporabu aerodroma, neimanja uvjeta zbog propusta pružatelja usluga u implementaciji područja nadzora te neimanja potrebe za provedbom nadzora jer je planirani nadzor izvršen u sklopu drugog nadzora. Iz objektivnih razloga te nadzore nije bilo moguče izvršiti. Realizacijom planova nadzora od 97%, Agencija je ostvarila značajan rezultat u provedbi nadzora sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa u 217. godini. 25

37 CC/7/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Certificiranje zrakoplovnih subjekata Sektor letačkih operacija i plovidbenosti zrakoplova Odjel letačkih operacija I školstva Tijekom 217. godine certificiran je: - 1 zračni prijevoznik - 1 organizacija za osposobijavanje pilota aviona u skiadu s EU propisima - 3 organizacije za osposobijavanje pilota zrakoplova u skladu s nacionalnim propisima - 1 pružatelj usluga za opasne robe - 6 operatora sustava bespilotnih zrakoplova kategorije D Nadaije, tijekom 217. godine Odjei je izvršio evidenciju 49 operatora sustava bespilotnih zrakoplova za izvođenje letačkih operacija A, B i C kategorije. Odjel plovidbenosti zrakoplova U 217. godini certificirana je jedna nova organizacija za održavanje zrakoplova u skladu s Dijelom M Poddio F Uredbe Komisije (EU) br. 1321/214 od 26. studenoga 214. o kontinuiranoj piovidbenosti zrakoplova i aeronautičkih proizvoda, dijelova i uređaja, te o odobravanju organizacija i osobija uključenih u te posiove (SL L 362, ). Odjel licenciranja Tijekom 217. godine certificiran je 1 novi ispitivač pilota aviona. Odsjek zrakoplovne medicine U 217. godini, zrakoplovno-medicinski centri (AeMC) i zrakoplovno-medicinski ispitivači (AME) su izdali sijedeći broj certifikata o zdravstvenoj sposobnosti/ izvještaja: VRSTA CERT1HKATA ZDRAVSTVENOJ SPOSOBNOSTVIZVJEŠTAJA BROJ IZDANIH CERT1RKATA ZDRAVSTVENOJ SPOSOBNOSTI/IZVJEŠTAJA Kategorija UKUPNO Certifikat o zdravstvenoj sposobnosti pilota zrakoplova i padobranaca Kategorija Kategorija LAPL 11 Kategorija 2 - nacionalna Certifikat o zdravstvenoj sposobnosti kontrolora zračnog prometa Kategorija Medicinski izvještaj za kabinsku posadu Tablica 9: Pregled izdanih certifikata o zdravstvenoj sposobnosti/izvještaja u 217. godini UKUPNO

38 L\yi/i GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Odsjek zrakoplovne medicine proveo je poslove pregled i evaluaciju medicinske dokumentacije za gore navedene preglede tijekom 217. godine. Odsjek je u prosincu organizirao i tečaj osvježenja znanja u trajanju od dva dana za zrakoplovno-medicinske ispitivače (AME Refresher Course) s međunarodnim karakterom s preko 8 polaznika iz Hrvatske, Siovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Kosova. Odsjek je u prosincu 217. godine uspješno implementirao EMPIC-MED računalnu aplikaciju za izdavanje certifikata o zdravstvenoj sposobnosti. Zrakoplovno-medicinski ispitivači će pomoću apiikacije izdavati certifikate zdravstvenoj sposobnosti. Agencija če putem aplikacije imati uvid u sve obavljene preglede te če putem programa evaluirati medicinski dokumentaciju i obavljene preglede. Navedena aplikacija če znatno ubrzati rad Odsjeka, smanjiti obujam dokumentacije u papirnatom obiiku te pojednostaviti postupanje zrakoplovnomedicinskim ispitivačima. Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Odjel aerodroma Tijekom 217. godine izdana su 2 odobrenja za uporabu aerodroma s privremenim rokom valjanosti odobrenja. Odjei je, također, registrirao dvije površine za slijetanje i uziijetanje zrakoplova. Tijekom 217. godine Odjei je nastavio s aktivnostima utvrđivanja razine usklađenosti operatora aerodroma sa zahtjevima Uredbe 139/214. Provjera usklađenosti provedena je na 8 zračnih luka u Republici Hrvatskoj i to na: Zračnoj luci Franjo Tuđman, Zračnoj luci Split, Zračnoj luci Dubrovnik, Zračnoj luci Pula, Zračnoj luci Zadar, Zračnoj luci Rijeka, Zračnoj luci Osijek i Zračnoj luci Brač. lako je za neke zračne luke proces provjere usklađenosti započeo u 216. godini, glavnina aktivnosti odrađena je u 217. godini. Najviše vremena i resursa iziskivala je provjera usklađenosti u dijelu koji se odnosi na infrastrukturu aerodroma. Operatori aerodroma su u tu svrhu tijekom 217. godine Agenciji dostavljali potrebnu dokumentaciju (projekte, elaborate, rezultate mjerenja). Upravo je izrada spomenute dokumentacije odužila završetak procesa jer su operatori aerodroma većinu dostavili tek u drugoj polovici 217. godine. U procesu izdavanja svjedodžbe aerodroma za svaki pojedini aerodrom uspostavljeni su Osnovni uvjeti koji su uključivali zahtjeve primjenjive za taj aerodrom opisujući fizičke karakteristike navedenog aerodroma. Za utvrđena odstupanja od primjenjivih zahtjeva korišteni su Posebni uvjeti (Special Conditions: SC), Jednaka razina sigurnosti (Equivalent Level of Safety: ELoS) ili Dokument o prihvaćanju odstupanja i poduzetim mjerama (Deviation Acceptance and Action Document: DAAD). Za svako odstupanje operator aerodroma je izradio sigurnosnu procjenu. U procesu izdavanja svjedodžbe operatora aerodroma provjeravani su dokazi u dijelu ispunjavanja Osnovnih operativnih uvjeta, a koji je uključivao zahtjeve propisane u Dijelovima ADR.OR i ADR.OPS Uredbe 139/214. Kako bi se operatore aerodroma usmjerilo i olakšao im se proces usklađivanja sa zahtjevima Uredbe 139/214, Agencija je organizirala radionice i pojedinačne sastanke s operatorima. Pregledom sve dostavljene dokumentacije, a koja je uključivala dokaze za ispunjavanje Osnovnih uvjeta te aerodromskih priručnika zračnih luka u dijelu ispunjavanja Osnovnih operativnih uvjeta. Agencija je krajem 217. godine izdala 8 svjedodžbi aerodroma i 8 svjedodžbi operatora aerodroma u skladu s Uredbom 139/214 svim prethodno navedenim zračnim lukama. Nadalje, u 217. godini Odjel je odobrio 1 voditelja organizacije za stručno osposobljavanje te 7 instruktora za stručno osposobljavanje. 27

39 C;C7Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Odjel usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Certifikacija organizacija za osposobljavanje kontrola zračnog prometa U 217. godini obavljeni su redoviti nadzori organizacija HUSK i HKZP u skladu sa zahtjevima Uredbe 215/34. U svrhu kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima predmetne Uredbe i certifikata organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa, tijekom 217. godine odobreno je: - 2 tečaja osposobljavanja za konverziju, - 9 tečaja osposobljavanja za lokaciju, - 2 izmjene plana osposobljavanja za lokaciju i pripadajućih tečajeva osposobljavanja za lokaciju, - 1 izmjena plana kontinuiranog osposobljavanja, - 1 izmjena procedure za upravljanje promjenama koje ne zahtijevaju prethodno odobrenje - 2 izmjene priručnika organizacije za osposobljavanje vezano uz odobrenje promjena, i - 3 izmjene sheme stručnosti za lokaciju. Ured zaštite zračnog prometa Tijekom 217. godine 1 pravna osoba zatražila je ocjenu sposobnosti pružatelja usluga određenih mjera zaštite na aerodromu, koja se provodi u postupku standardiziranom Posebnim uvjetima za pravne osobe koje obavljaju određene poslove zaštite na aerodromu. Ukupno u Republici Hrvatskoj 4 pravne osobe registrirane za obavljanje zaštitarske djelatnosti posjeduju ocjenu sposobnosti pružatelja usluga određenih poslova zaštite na aerodromu. U području osposobljavanja glavne aktivnosti u izvještajnom razdoblju ostvarene su u korelaciji s procesom prijenosa zaštitnog pregleda putnika i ručne prtljage, u dijelu uspostavljanja sustava osposobljavanja i certificiranja RTG operatera, kao jednog od bitnih elemenata propisanih međunarodnim standardima, preporučenom praksom i EU zakonodavstvom (certificiranje od strane nadležnog tijela III u ime nadležnog tijela). Certifikacija određenih kategorija zaštitnog osoblja obveza je određena Poglavljem 11 Priloga 1 Provedbene uredbe Komisije (EU) 215/1998 od 5. studenoga 215. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa (SL L 299, ) (dalje u tekstu: Uredba 215/1998) i Poglavlja 11 Dio 4 Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa. Poslovi certifikacije/recertifikacije zaštitnog osoblja tijekom 217. godine obavljeni su u 11 ispitnih rokova. Certifikati su izdani u sklopu 36 upravnih postupaka, kojima je završen postupak koji uključuje teorijski ispit, OJT, praktičan ispit i u većini slučajeva test provjere kompetencije. U Republici Hrvatskoj status subjekta koji osigurava osposobljavanje RTG operatera i/ili ostalih kategorija zaštitnog osoblja u skladu s Uredbom 3/28 posjeduje 9 subjekata, 6 operatora aerodroma, 2 pružatelja usluga određenih mjera zaštite i Policijska akademija. Tijekom 217. godine odobrena su 2 programa/revizije programa osposobljavanja. Status instruktora zaštite, za sve ili pojedine module osposobljavanja posjeduje 19 osoba, odobrenih od Agencije Licenciranje zrakoplovnog osoblja U 217. godini. Odjel licenciranja obavljao je poslove licenciranja zrakoplovnog osoblja (izdavanje dozvola, stjecanje, produžavanje i obnavljanje ovlaštenja, posebnih ovlasti i certifikata, priznavanje i konverzija dozvola, ovlaštenja, posebnih ovlasti i certifikata), kako slijedi: - Part FCL dozvola pilota aviona, helikoptera, jedrilica i balona u skladu s europskim propisima. 28

40 Qv7/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU - dozvola pilota jedrilica, balona, parajedrilica, ovjesnih jedrilica, sportsko-rekreativnih zrakoplova i padobranaca u skladu s nacionalnim propisima, - Part 66 dozvola osoblja za održavanje zrakoplova, - dozvola kontrolora zračnog prometa i studenata kontrolora zračnog prometa i - dozvola dispečera leta/operativnog kontrolora leta. Radi boljeg uvida u opseg poslova u nadležnosti Odjela vezano uz licenciranje zrakoplovnog osoblja koje se provodi kontinuirano, daje se broj evidentiranih dozvola prema vrsti dozvole u 217. godini, u pregledu kako slijedi: VRSTA DOZVOLE BROJ DOZVOLA UKUPNO ATPL(A) DOZVOLA PILOTA - AVION (PART-FCL) CPL(A) 143 PPL(A) LAPL(A) 1 PPL(H; DOZVOLA PILOTA - HELIKOPTER (PART-FCL) CPL(H) ATPL(H) 8 DOZVOLA PILOTA - JEDRILICA (PART-FCL) SPL 8 8 DOZVOLA PADOBRANACA NACIONALNA DOZVOLA PILOTA JEDRILICE DOZVOLA PILOTA BALONA 5 5 DOZVOLA PILOTA PARAJEDRILICE DOZVOLA PILOTA OVJESNE JEDRILICE DOZVOLA PILOTA PADOBRANA S POGONOM 4 4 Klasa I E 47 DOZVOLA PILOTA SPORTSKO REKREATIVNOG Klasa II 56 ZRAKOPLOVA KLASE Klasa III 4 18 Klasa IV 1 KONTROLOR ZRAČNOG PROMETA (ATC) ATC 27 ATC - student DOZVOLA ODRŽAVANJA ZRAKOPLOVA (PART-66) PART DISPEČERI LETA/ OPERATIVNI KONTROLORI PROMETA FDO/FOO Teorijski ispiti UKUPNO 2.48 Tablica 1: Pregled broja važećih dozvola zrakoplovnog osoblja u nadležnosti Odjela licenciranja u 217. godini U 217. godini. Odjel je obavljao poslove organizacije, provođenja, nadzora i administracije teorijskih ispita u svrhu stjecanja Part FCL dozvola pilota aviona i heiikoptera i Part 66 dozvola osoblja za održavanje zrakoplova. Također su provođeni ispiti i za nacionalne pilote jedrilica, dozvola sportsko rekreativnog zrakplova i rukovatelje bespilotnih ietjelica. Radi davanja uvida u opseg poslova u nadležnosti Odjela vezano uz licenciranje zrakoplovnog osoblja koje se provodi kontinuirano, daje se broj održanih teorijskih ispita prema vrsti dozvole, u pregledu kako slijedi: 29

41 LZ/1/1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU VRSTA DOZVOLE BROJ ODRŽANIH ISPITA Part FCL dozvola pilota aviona PPL (A) 395 ATPL(A) 425 Part FCL dozvola pilota helikoptera ATPL (H) 15 Dozvola pilota parajedrilice 94 Dozvola pilota jedrilice 94 Certifikat o položenom ispitu - rukovatelj bespilotnih letjelica (UAS) 51 Part 66 dozvola osoblja za održavanje zrakoplova 36 UKUPNO 1.38 Tablica 11.: Pregled broja održanih ispita za stjecanje dozvola u 217. godini Posebne aktivnosti u području zaštite civilnog zračnog prometa Pored nadzora zaštite civilnog zračnog prometa, aktivnosti u području zaštite civilnog zračnog prometa uvjetovane su određenim brojem neplaniranih, izvanrednih događaja i promjenama stanja/sustava zaštite civilnog zračnog prometa na međunarodnoj i regionalnoj razini. U funkciji Nadležnog tijela u području zaštite civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj ostvarene su aktivnosti u područjima zakonodavstva i normativnog uređenja, suradnje s tijelima koja čine sustav zaštite civilnog zračnog prometa, uključujuči i međunarodnu razinu, preventivnih mjera zaštite, tehničke opreme i infrastrukture za zaštitu zračnog prometa, opčenito praćenja primjene Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 3 te osposobljavanja za zaštitu civilnog zračnog prometa. Tijekom 217. godine, kao ključne procese i događaje potrebno je izdvojiti: 1. Izravnu operativnu implementaciju Uredbe 215/1998, zbog neusklađenosti Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 3, pri čemu se ističe potreba prilagođavanja i usklađivanja određenih mjera zaštite s implementacijskim kriterijima Europske komisije usvojenim kroz prvi/inicijalni ciklus inspekcija nadležnog tijela Europske komisije; 2. Operativnu implementacija sustava alternativnih mjera zaštite; 3. Inicijalno operativno provođenje mjere kontrole kvalitete - test zaštite. Mjera kontrole kvalitete test zaštite u nadležnosti je Ministarstva unutarnjih poslova. Zbog neodgovarajuće provedbe, intenzitetom i obuhvatom mjera zaštite. Agencija je tijekom 217. godine, sukladno propisanim nadležnostima, planirala i započela provoditi test zaštite u svim područjima određenim Uredbom 18/21, u cilju dostizanja intenziteta i obuhvata određenog kriterijima Europske komisije; 4. Uvođenje u sustav zaštite novog modela lanca dostave i novih subjekata - regulirani agenti, poznati pošiljatelji, regulirani dobavljači opskrbe zrakoplova/aerodroma. Navedeni događaji i procesi, zbog složenosti, značaja i potrebnog opsega angažmana radnika Ureda uvjetovali su radne prioritete i utjecali na sposobnost i mogućnost realizacije svih planiranih aktivnosti. 3

42 LL/1/1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU I. Zakonodavstvo i normativno uređenje Proces razvoja i unaprjeđenja zakonodavnog okvira Republike Hrvatske u domeni zaštite civilnog zračnog prometa nastavljen je i tijekom 217. godine. Agencija je kontinuirano obavljala aktivnosti praćenja razvoja i izmjena međunarodnih standarda i preporučene prakse, a posebno europskih regulatornih akata, u cilju usklađivanja nacionalnog zakonodavnih i provedbenih propisa. Operativna primjena svih izmjena i dopuna europskog zakonodavstva u području zaštite civilnog zračnog prometa tijekom 217. godine, koje je obvezujuče i izravno primjenjivo u državama članicama, obavljena je nadziranim procesima koordiniranim od Agencije. Pored navedenih, temeljnih poslova u području zakonodavstva i normativnog uređenja, obavljen je niz aktivnosti u dijeiu evaluacije, izrade i donošenja normativnih i operativnih provedbenih akata, s naglaskom na: 1. Uredbu (EU) 215/1998 i izmjena koje su u međuvremenu stupile na snagu: a) Provedbena uredba Komisije (EU) 215/2426 od 18. prosinca 215. o izmjeni Uredbe (EU) 215/1998 u pogledu trećih zemalja za koje se priznaje da primjenjuju standarde zaštite jednakovrijedne zajedničkim osnovnim standardima zaštite civilnog zračnog prometa (SL L 334, 22.12,215.), b) Provedbena uredba Komisije (EU) 217/815 od 12. svibnja 217. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) 215/1998 u pogledu pojašnjenja, usklađivanja i pojednostavnjenja određenih posebnih mjera zaštite zračnog prometa (SL L122,13.5,217.); 2. Provedbenu odluku Komisije C(215) 85 od 16. studenog 215. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa, kojom se izvan snage stavlja Odluka Komisije C(21) 774 od 13. travnja 21.; 3. Protokol testa zaštite, u funkciji standardizacije i transparentnosti provedbe. Nadzor provedbe i inicijative za izmjene Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa i Nacionalnog programa kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa poslovi su i obveza Agencije temeljem članka 116. i 116.a Zakona. Nacionalni program zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 3 i Nacionalni program kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 1, donijela je Vlada Republike Hrvatske 21. ožujka 213. godine, u vrijeme obavljanja završnih aktivnosti za stjecanje punopravnog članstva u EU. Programi predstavljaju temeljne normativne dokumente kojima se uređuju mjere zaštite civilnog zračnog prometa, odgovornosti subjekata zaštite i mjere kontrole kvalitete. Sukladno Zakonom određenim ovlastima. Agencija je početkom 216. godine pokrenula proces donošenja novih programa, i to; Nacionalnog programa zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 4 i Nacionalnog programa kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 2. Tijekom 217. godine Agencija je kontinuirano usklađivala Nacrte tekstova novih izdanja Nacionalnih programa s izmjenama reievantnog EU zakonodavstva koje su u međuvremenu stupile na snagu. Nova izdanja Nacionalnih programa nisu donesena tijekom 217. godine zbog administratvinih poteškoća. Takvo stanje nametnulo je potrebu izravne operativne implementacije Uredbe 215/1998 i Provedbene odluke Komisije C(215) 85 od 16. studenog 215. o utvrđivanju detaljnih mjera za provedbu zajedničkih osnovnih standarda iz područja zaštite zračnog prometa, kojom se izvan snage stavlja Odluka Komisije C(21) 774 od 13. travnja 21., čime je Agencija osigurala kontinuiranu usklađenost s EU zahtjevima bez utjecaja na ukupnu razinu i kvalitetu zaštite civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj. 31

43 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU II. Sustav zaštite I suradnja s nadležnim tijelima U odnosu na sustav zaštite I suradnju s tijelima nadležnim za mjere zaštite, nagiasak u aktivnostima i daije je usmjeren na ustanovijavanje i operacionalizaciju funkcije Agencije kao Nadiežnog tijela u području zaštite civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj, odnosno primarno koordinaciju rada tijela nadležnih u pojedinim segmentima zaštite civiinog zračnog prometa te nadzor operativne provedbe preventivnih mjera zaštite. S Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske ostvarena je suradnja na regulatornoj i operativnoj razini, posebno u segmentu kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. U regulatornom području ostvarene su zajedničke aktivnosti u izradi nacrta provedbenog propisa za obavijanje provjere podobnosti osoba, standardiziranjem postupanja u provjeri određenih elemenata provjere podobnosti, poput prethodnih iskustava, U skladu s nadležnostima određenim Nacionalnim programom zaštite civiinog zračnog prometa i funkcijom Agencije kao Nadležnog tijela ostvarena je aktivna suradnja tijela nadležnih za procjenu prijetnji civilnom zračnom prometu, SOA-e, MUP-a i Agencije, uz sudjelovanje predstavnika operatora zrakoplova i aerodroma. U koordinaciji Agencije, tijekom izvještajnog razdoblja održano je 6 sastanaka radne grupe za procjenu prijetnji - TAWG, s ciljem procjene prijetnji civilnom zračnom prometu i određivanja razine, sukladno specifičnoj kiasifikaciji propisanoj Nacionainim programom zaštite civilnog zračnog prometa. Procjenom prijetnji obuhvačeni su moguči utjecaji svih izvršenih djela nezakonitog ometanja na globalnoj i regionalnoj razini. Agencija je temeljem obavljenih procjena odredila odgovarajuće mjere reakcije ili dodatne mjere zaštite. Suradnja, na konzultativnoj razini ostvarena je i s pravnim osobama registriranim za zaštitarsku djelatnost, konzultacijama o organizacijskim i kvalitativnim zahtjevima za ustrojstvo takvih subjekata obzirom na potencijalno preuzimanje posiova zaštitnog pregleda putnika i ručne prtijage, te sa subjektima u zaštićenom lancu opskrbe. III. Mjere zaštite I posebni programi zaštite Nadzor primjene mjera zaštite civiinog zračnog prometa obavijen je kontinuiranim praćenjem operativne prakse i analizom podataka, uključujuči i podatke prikupljene mjerama kontrole kvalitete. Tijekom izvještajnog razdoblja, u cilju postizanja i održavanja adekvatne razine kvaiitete primijenjenih mjera zaštite civiinog zračnog prometa izdana je dodatna uputa o operativnoj primjeni naloga ASEO 2/215, kojim su naložene dodatne mjere zaštite civiinog zračnog prometa (temeljem redovite prosudbe radne grupe za procjenu prijetnje). Značajna aktivnost ostvarena je i u području primjene aiternativnih mjera zaštite civiinog zračnog prometa. Uredbom 1254/29 i o donošenju alternativnih mjera zaštite i točkom 1..1, Pogiavije 1, Dio 3 Nacionalnog programa zaštite civiinog zračnog prometa. Izdanje 3, određeno je đa Agencija može temeijem lokaine procjene rizika odobriti alternativne mjere zaštite, navedene točkom 1.8.2, Poglavlje 1, Dio 2 Nacionainog programa, kojima se osigurava adekvatna razina zaštite u zračnim iukama ili demarkiranim područjima zračnih iuka u kojima je promet ograničen s jednom ili više propisanih kategorija operacija (trenutno 26 aerodroma s odobrenjem). U procesu potpune operativne primjene obvezujučih i izravno primjenjivih zahtjeva određenih Uredbom 1254/29 i zahtjeva određenih Nacionalnim programom zaštite civilnog zračnog prometa. Izdanje 3, Agencija je obaviia iokalnu procjenu prijetnji i rizika za 5 aerodroma koji primjenjuju alternativne mjere zaštite. Procjenama prijetnji civilnom zračnom prometa, koje se obavljaju u redovitim razmacima, obuhvaćene su i potencijalne prijetnje u kontekstu izvršenih terorističkih aktivnosti u državama članicama Unije i okruženja, te izmjene preventivnih mjera zaštite civilnog zračnog prometa propisane razvojem regulatornih zahtjeva EU. Procjenom prijetnji utvrđeni su uvjeti za zadržavanje razine i opsega dodatnih mjera zaštite uvedenih nakon 32

44 cr/z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU terorističkog napada u Parizu, početkom 215. godine, u odnosu na javna područja zračnih luka (ASEO 1/215). Temeljem obaveza i nadležnosti određenih Zakonom, Ured je odobrio slijedeče posebne programe zaštite, programe osposobljavanja za zaštitu te statuse subjekta zaštite: 1. Aerodromi: - 1 odobrenje Programa zaštite (zračne luke) i - 5 odobrenja Posebnih aerodromskih programa zaštite (alternativne mjere). 2. Domači zračni prijevoznici: - 1 odobrenja Programa zaštite, i - 9 odobrenja Programa zaštite operatora zrakoplova za komercijalni zračni prijevoz zrakoplovima manjim od 5 7 kg MTOM, u sklopu poglavlja 1 - Zaštita Operativnog priručnika. Također, sukladno standardu određenom ICAO Doc 8973, nalazu/zahtjevu ICAO nadzora zaštite obavljenog 28. godine te EU zakonodavstvu. Ured je odobrio/prihvatio i Plan zaštite 1 stranog zračnog prijevoznika koji obavlja operacije u Republici Hrvatskoj. IV. Infrastruktura za zaštitu civilnog zračnog prometa U području planiranja, izgradnje i rekonstrukcija zračnih luka te nabave i korištenja zaštitne opreme, tijekom izvještajnog razdoblja nastavljene su aktivnosti vezane uz analizu i odobravanje projektne dokumentacije, te konzultacije u svim značajnim projektima, prvenstveno za novi putnički terminal u Zračnoj luci Zagreb Franjo Tuđman te izgradnju putničkog terminala u Zračnoj luci Dubrovnik. Kao bitne aktivnosti u ovom području rada potrebno je naglasiti: 1. Preglede u sklopu izdavanja uporabne dozvole - obavljena 3 (2 Zračna luka Dubrovnik i 1 Zračna luka Brač), 2. Posebne uvjete građenja na idejni projekt - izdano 3 za zahvate u prostoru/rekonstrukciju i izgradnju aerodromske infrastrukture, i 3. Uvođenje nove tehničke opreme - dana mišljenja u 3 postupka Posebne aktivnosti vezano uz infrastrukturne projekte na aerodromima 217. godina je uz proces usklađivanja s Uredbom 139/214 za aerodrome u Republici Hrvatskoj bila značajna i po infrastrukturnim radovima na večini aerodroma u Republici Hrvatskoj. U svrhu podizanja razine sigurnosti zračnog prometa i kvalitete usluge na aerodromima u Republici Hrvatskoj u 217. godini izvedeni su, dovedeni do završnih faza ili započeti radovi na rekonstrukciji i dogradnji pojedinih objekata od značaja za sigurnost zračnog prometa. Po obimu i broju navedenih radova 217. godina predstavlja godinu s najviše ulaganja u aerodrome u Republici Hrvatskoj. U tu svrhu Odjel aerodroma obavljao je poslove provjere usklađenosti projektne dokumentacije s propisanim zahtjevima te sudjelovao u tehničkim pregledima izvedenih objekata. Pri tome se, uz prometno-tehnološki dio, posebna pozornost usmjeravala na sigurnosni dio provođenja radova te su se uz projektnu dokumentaciju pregledavale sigurnosne analize za provođenje radova. Proces pregleda projektne dokumentacije i sigurnosnih analiza završavao je izdavanjem odobrenja za provođenje radova na održavanju i rekonstrukciji pojedinih objekata od značaja za sigurnost zračnog prometa. 33

45 cc/yy GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Infrastrukturni projekti u 217. godini na aerodromima u Republici Hrvatskoj: Zračna luka Dubrovnik Zračna luka Split Zračna luka Brač Zračna luka Zadar Zračna luka Rijeka Zračna luka Pula MZLZ d.d. Projekt Razvoj ZL Dubrovnik" (rekonstrukcija i dogradnja operativnih površina): Rekonstrukcija USS u duljini 1.2m od praga 3 i radovi na proširenju staze za vožnju,j. Radovi su započeli krajem 217. godine i očekivani završetak u ožujku 218. godine. _ Izgradnja novog terminala i prateće infrastrukture: Radovi započeli u 216. godini i trajali su kroz cijelu 217. godinu. Očekivani završetak radova predviđen je početkom 219. godine. Produljenje USS: Radovi produljenja USS u pravcu 22, radovi na proširenju osnovne staze i područja RESA oko praga 4. odvijali su se od ožujka do svibnja 217. godine. _ Radovi na uređenju osnovne staze USS 4/22 i izgradnja podvožnjaka ispod staze za vožnju,,g" a. Radovi uređenja osnovne staze USS 4/22. Radovi izvedeni u svibnju 217. godine. b. U sklopu izgradnje podvožnjaka ispod staze za vožnju,,g izgrađena nova, privremena, staza za vožnju,,n koja spaja stajanku i USS 14/32; Radovi su podijeljeni u tri faze i započeli su 21. ožujka 217. godine te se nastavljaju u 218. godini. Završetak radova na postavljanju sustava osvjetljenja središnje crte USS: radovi su započeli krajem 216. godine i završeni u veljači 217. godine. _ Obnavljanje kolničke konstrukcije USS: Od siječnja 217. godine do ožujka 217. godine na ZL Pula izvršeno je presvlačenje kolničke konstrukcije USS. U sklopu radova presvlačenja kolničke konstrukcije izvršene su pripremne radnje za postavljanje sustava osvjetljenja središnje crte USS. Izrađen je projekt i napravljene pripremne radnje za postavljanje sustava prilaznih svjetala GAT I za prilaz 27. _ U 217. završeni su radovi na Zračnoj luci Franjo Tuđman: a. Završetak rada i puštanje u rad novog putničkog terminala, nove stajanke i staza za vožnju,,g i,,h u ožujku 217. godine. b. Izvršena je zamjena rubnih svjetala USS. Postavljena nova rubna svjetla u LED tehnologiji. Radovi su započeli u kolovozu 217. godine i završeni u rujnu 217. godine. Tablica 12: Pregled infrastrukturnih projekata na aerodromima u Republici Hrvatskoj u 217. godini 34

46 LZ/Vl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Upravljanje sigurnosnim rizicima Sustav upravljanja rizicima, kao i u svim drugim organizacijama, je sastavni dio cjelovitog sustava upravljanja Agencije, a kao takav ima zadatak omogućiti efikasno upravijanje rizicima koji utječu iii bi mogii utjecati na posiovanje Agencije. Sustav upravljanja sigurnosnim rizicima se primjenjuje kako na interne organizacijske opasnosti, tako i na opasnosti vezane uz sigurnost zračnog prometa u cjelini. Proces upravljanja sigurnosnim rizicima Agencije opisan je u priručniku QSM-MAN-3, Part 3. Safety Risk Management. identifikacija internih organizacijskih opasnosti i upravljanje pridruženim rizicima je u najvećoj mjeri fokusirana na unutarnje rizike organizacije koji utječu ili bi mogii utjecati na provedbu procesa certifikacije i nadzora. Izvori informacija važnih za identifikaciju internih organizacijskih opasnosti su rezuitati provedenih internih nadzora, promjene u organizacijskoj strukturi, glavnim (core) procesima Agencije, značajne promjene u propisima i okruženju i slično. U skladu s definiranim procesom razrađen je i implementiran HACZ Hazard Log u kojem su identificirane i anaiizirane potencijalne opasnosti, te definirane mjere za ubiažavanja rizika. Uspostavljeni HACZ Hazard Log se redovito prati glede provedbe definiranih mjera i njihove efikasnosti, te po potrebi ažurira. Agencija je 217. godine u području djelovanja internog sustava upravljanja sigurnošću nastavila aktivnosti vezane uz impiementaciji usuglašenih mjera ubiažavanja rizika prepoznatih kroz ranije provedene analize, te je radila na kontinuiranom poboljšanju postupaka i radnih procesa u skiadu s nacionalnim i međunarodnim zahtjevima. Nadalje, Agencija nadzire provedbu Uredbe (EU) br. 376/214 Europskog parlamenta I Viječa od 3. travnja 214. izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (SL L 122, ) (dalje u tekstu: Uredba 376/214) i Pravilnika o provedbi Uredbe (EU) br. 376/214 Europskog parlamenta i Viječa o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu (»Narodne novine» broj 17/15, 92/16). Uredba, između ostalog, definira i obvezu organizacije da procjeni rizik i analizira svaki događaj u kojemu je identificiran sigurnosni problem. S Implementacijom zahtjeva Uredbe i stalnim unaprijeđivanjima procesa koji uređuju postupanje vezano uz prikupljanje, obradu i analizu događaja u svrhu utvrđivanja opasnosti za sigurnost, te poduzimanje odgovarajućih korektivnih i/ili preventivnih mjera za poboljšanje zrakoplovne sigurnosti vidljivi su i rezulati uloženog napora kroz jačanje sigurnosti na nacionalnoj razini i stalni napredak kulture izvješćivanja. U skladu s utvrđenim procedurama Agencije, u 217. godini održavani su redovni sastanci Odbora za sigurnost [Safety Boarđi Agencije, koji su za cilj imali: - kontinuiranu analizu podataka važnih za identifikaciju značajnih opasnosti i upravljanje rizicima, kao što su podaci prikupljeni kroz postupak obveznog i dobrovoljnog izvješćivanja, te rezultati provedbe nadzora nad zrakoplovnim subjektima, - praćenje efikasnosti sustava izvješćivanja o događajima, - odlučivanje o potrebi daljnjih analiza i istraga od strane Agencije, - određivanje mjera i aktivnosti za otklanjanje uočenih opasnosti i rizika (safety issue), i - praćenje provedbe aktivnosti i mjera Agencije prepoznatih u Nacionalnom progamu sigurnosti u zračnom prometu (SSP). Pripremljeno je i analizirano Godišnje izvješće o razini sigurnosti u zračnom prometu za 217. godinu [Yearly Aviation Safety Report] temeljeno na podacima Iz interne baze o događajima povezanima sa sigurnošću. Događaji su kategorizirani prema parametrima koje Agencija koristi za praćenje i statističku obradu prikupljenih podataka, a koji su usklađeni s Nacionalnim programom sigurnosti u zračnom prometu. 35

47 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Prema Nacionalnom programu sigurnosti u zračnom prometu indikatori za praćenje sigurnosti su definirani kroz 3 razine (Tiers), gdje prvu razinu (Tierl)mQ nesreće i ozbiljne nezgode, drugu razinu nezgode (Tier ll)\\\^tw razinu (Tier iii) čine svi ostali događaji povezani sa sigurnošću sa svojim podindikatorima. Događaji se razvrstavaju prema kategorijama događaja u skladu s ICAO ADREP taksonomijom. U tablicama koje slijede prikazani su trendovi kretanja broja događaja prema postavljenim kategorijama te kategorizacija događaja u civilnom zrakoplovstvu prema SSP pokazateljima Razine I, II i III loci I li.. Ii.. Ii GEN ATM TECH OPS BS MAl AP DG SEC HRZ 215 * Grafikon 1: Broj događaja u civilnom zrakoplovstvu prema postavljenim kategorijama S Accident» Ser, incident Grafikon 2: Kategorizacija događaja u civilnom zrakoplovstvu prema SSP pokazateljima Razine I 36

48 C[y^7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU I li II C * Grafikon 3: Kategorizacija događaja u civiinom zrakopiovstvu prema SSP pokazateijima Razine ii ISO 1 5 II! Ii Ii!! I.1.. I. 4^ C 6 5=? vc> b N, 215 B Grafikon 4: Kategorizacija događaja u civiinom zrakopiovstvu prema SSP pokazateijima Razine iii U 217. godini je evidentirano 13 ozbiljnih nezgoda i 7 nesreća zrakoplova (Razina I), s jednom smrtno stradalom osobom. Svi događaji su vezani uz operacije zrakoplova s najvećom dopuštenom masom pri polijetanju manjom od 2.7 kg korištenih u nekomercijalnim operacijama, od čega je čak 75% događaja vezano uz operacije jedrilica, mikrolakih zrakoplova, padobranaca i paraglidera. Obzirom da nisu završene istrage i izdana završna izvješća, niti su na temelju dostupnih informacija utvrđeni zajednički uzroci ili sustavni problemi. Agencija je i tijekom 217. godine aktivnosti fokusirala na promociju sigurnosti u domeni generalne avijacije. Tijekom 217. godine zaprimljeno je i obrađeno ukupno 975 izvješča o događajima povezanim sa sigurnošču, što predstavlja značajni porast broja izvješča u odnosu na prethodne godine. 37

49 ccyyy GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Porast broja izvješća se uglavnom bilježi od strane pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, i to zbog: - uvođenja CMMS (Computerized maintenance management system) aplikacije (baza podataka u koju se upisuju svi kvarovi, te korektivna i preventivna održavanja); - podizanja svjesnosti o sigurnosti; - početak izvješćivanja o događajima vezanim za vojne radare. U ovom razdoblju bilježi se veći broj izvješča u ATM domeni (Air Traffic Management - Upravljanje zračnim prometom) vezanih uz CNS indikator (Communication, Navigation, Survaiilance - Komunikacija, navigacija, nadzor) - ATM specific događaji. Događaji vezani uz vojne radare se prethodnih godina nisu prijavljivali kroz sustav obaveznog i dobrovoijnog izvješćivanja, a radi se o događajima niske razine rizika. MORH je krajem 217. godine u suradnji s Agencijom proveo nadzor radarskih postaja Sijeme", Učka" i Peiješac" prema zahjevima za sustave nadzora koji se koriste za civiini zračni promet, pri čemu je zaključeno da sustavi u potpunosti ispunjavaju primjenjive zahtijeve. Agencija je u skiopu kontinuiranog nadzora pružateija usluga provela nadzor nad praćenjem kvalitete podataka koje dobiva HKZP s vojnih radara. Analizom i usporedbom podataka iz prethodnog razdoblja koje je provela HKZP ustanovljeno je da nema značajnijih odstupanja u pouzdanosti sustava. Osim CNS događaja, trend rastaje zabilježen i za MAC (Mid Air Collision)Veći broj izvješča vezan je uz aktivaciju STCA upozorenja (Short Term Conflict Alert - Upozorenje na moguči/postoječi konflikt između dva zrakoplova). Većina događaja vezana uz MAC indikator je niske razine rizika, a samo jedan događaj je bio vezan uz smanjenje minimalne separacije. Tijekom 217. godine zabilježen je porast broja izvješča u domeni AP (aerodromi), uglavnom vezan uz početak operacija novog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, lako je zabilježen rast broja Izvješča sama stopa izvješćivanja od strane zračnih luka u odnosu na Isto razdoblje prethodne 216. godine nije značajnije povećana, te se nastavilo s poduzimanjem aktivnosti usmjerenih na poboljšanje stope Izvješćivanja od strane operatora aerodroma. Agencija je u tu svrhu provela radionice s voditeljima za sigurnost (Safety manager) o obvezama vezanim uz implementaciju Uredbe 376/214. Mali broj prijavljenih događaja u generalnoj avijaciji ne odražava pravo stanje sigurnosti jer su gotovo sve nesreće koje su se desile tijekom zadnje tri godine vezane upravo za zrakoplove generalne avijacije. Zbog toga je Agencija u sklopu redovnih nadzora i prilikom organizacije radionica sa zrakoplovnom zajednicom stavila veći naglasak na promociju sustava izvješćivanja, te podizanje svijest pilota o važnosti dobre pripreme leta. Predstavnici Agencije su tijekom 217. godine aktivno sudjelovali u radu EASA Mreže analitičara zrakoplovne sigurnosti (Network of Analysts - NoA) i EASA SM TeB (Safety Management Member States Technical Body). Mreža analitičara zrakoplovne sigurnosti osobito pridonosi poboljšanju zrakoplovne sigurnosti u Uniji, provodeči sigurnosne analize s ciljem identifikacije novih opasnosti koje bi trebale biti obrađene kroz Europski plan zrakoplovne sigurnosti (EASp) i dalje transponirane kroz nacionalne programe sigurnosti u zračnom prometu država članica. U skladu s internim dokumentom Agencije - Priručnik školovanja zrakoplovnih inspektora (Training Manual - TR- MAN-1) i Programom i planom osposobljavanja zrakoplovnih Inspektora, tijekom 217. godine održana su dva osposobljavanja za obnovu znanja zrakoplovnih inspektora u području sustava upravljanja sigurnošču. Osposobljavanjem su, između ostalog, pokrivene teme vezane uz identifikaciju opasnosti i upravljanje rizicima, osiguravanje sigurnosti (Safety Assurance), obveze i provedba Uredbe 376/214 i Nacionalnog programa sigurnosti u zračnom prometu, nadzor efektivnosti sustava upravljanja sigurnišču (SMS) ltd. U sklopu ciklusa kontinuiranog nadzora zrakoplovnih subjekata. Agencija je tijekom 217. godine nadzirala funkcioniranje i efektivnost SMS sustava onih subjekata od kojih se, sukladno odredbama Zakona te primjenjivim 38

50 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU EU propisima koji uređuju područje upravljanja rizicima i Naredbom o zrakoplovnoj sigurnosti ASO-21-4, zahtjeva uspostava i održavanje funkcionalnog SMS-a. U 217. godini pripremljena je i potpisana revizija Sporazuma o suradnji između Agencije i Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu kojim se Agenciji omogućuje pristup Nacionalnoj bazi podataka (ECCAIRS), te se definira obveza razmjene sigurnosnih informacija i suradnja u području izvještavanja o događajima povezanih sa sigurnošću. ECCAIRS sustav prilagođen je potrebama Agencije kako bi osiguralo praćenje SSP indikatora prepoznatih u Nacionalnom programu sigurnosti u zračnom prometu. U vezi sa svim ovim promjenama usuglašena je i potpisana operativna procedura Agencije i Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu kojom se detaljnije uređuju pitanja vezana uz unos i administraciju podataka u bazi, osiguranje kvalitete unesenih podataka, povjerljivost i zaštita izvora informacija, te koordinacija aktivnosti između ove dvije agencije. 3.2 Sustav upravljanja kvalitetom Sustav upravljanja kvalitetom (Quality Management System - QMS) je temelj na kojem se gradi poslovanje Agencije. Neprekidnim održavanjem i unaprjeđivanjem Sustava upravljanja kvalitetom osigurava se sukladnost procesa i procedura Agencije s referentnim zahtjevima. Qbveza uspostave sustava upravljanja koji, između ostalog, uključuje i funkciju praćenja sukladnosti sustava upravljanja nadležnog tijala s relevantnim zahtjevima (unutarnji nadzor) i procese upravljanja sigurnosnim rizicima prepoznata je i u EU uredbama. Sustav praćenja sukladnosti (compliance monitoring) \q detaljno opisan u HACZ Priručniku kvalitete (QSM-MAN-1). Prema planu unutarnjih nadzora Agencije za 217. godinu, provedeni su unutarnji nadzori Odjela letačkih operacija i školstva (veljača 217.), Odjela plovidbenosti - FSTD (ožujak 217.), Ureda zaštite zračnog prometa (lipanj 217.), Ureda za odobravanje letova (listopad 217.), Odjela usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom (studeni 217.), Odjela zrakoplovnog prava i međunarodnih poslova (prosinac 217.) i Odsjeka SAFA/SANA inspekcija (prosinac 217.). Za sve utvrđene nesukladnosti, definirani su i usvojeni planovi korektivnih mjera, a njihova realizacija se sustavno prati. Skupnom analizom pojedinačnih izvješća s internih nadzora za 217. godinu utvrđeno je kako postoji potreba za poboljšanjima u sljedećim područjima: - praćenje opsega nadzora, - praćenje statusa nalaza utvrđenih tijekom nadzora, - compliance management - implementacija formalnog procesa praćenja i dokumentiranja aktivnosti vezanih uz provedbu novoobjavljenih propisa, - ažurnost web stranice, i - kvaliteta odjelskih priručnika, pripadajućih obrazaca i lista provjere. Prepoznati nedostaci su uzeti u obzir i prilikom procjene internih opasnosti, te su obrađeni i u dokumentu HACZ Hazard Log". Mjere mitigacije rizika su definirane i njihova se provedba kontinuirano nadzire. U 217. godini započet je projekt reevaluacije sustava inspektorskih ovlaštenja i sustava osposobljavanja na način da se omogući bolja iskorištenost resursa, jasnije definira područje rada svakog pojedničnog inspektorskog ovlaštenja, da se reevaluiraju potrebne kompetencije inspektora, te da se osigura redovita periodička provjera kompetencija. Revizija sustava osposobljavanja je imala zadatak redefinirati potrebe za osposobljavanjem u svrhu podizanja kvalitete i efektivnosti u skladu s primjenjivim provedbenim propisima Uredbe (EZ) br. 216/28 39

51 [i\yi/] fmmmm GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Europskog parlamenta i Vijeća od 2. veljače 28. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (SL L 79, ) (dalje u tekstu: Uredba 216/28). Projekt je obuhvatio: - razradu novog sustava ovlaštenja, opsega i uvjeta za stjecanje ovlaštenja prema pojedinim domenama, - usklađivanje Priručnika osposobljavanja sa prihvaćenom shemom inspektorskih ovlaštenja, - izmjenu Priručnika kvalitete na način da se opisao novi sustav inspektorskih ovlaštenja, defirale potrebne inspektorske kompetencije, te uspostavila metoda za evaluaciju i praćenje istih, i - prilagodbu baze ovlaštenog osoblja na novi sustav ovlaštenja sa pripadajućim shemama osposobljavanja. Tijekom 217. godine izrađene su tri revizije Priručnika kvalitete kojom su unaprijeđeni procesi i procedure vezane za praćenje i provedbu EU propisa, proces provedbe nadzora, način godišnjeg planiranja nadzora, te izmjena sustava inspektorskih ovlaštenja. Kako bi se održala kompetentnost svih zrakoplovnih inspektora Agencije u području Sustava upravljanja kvalitetom, u skladu s Programom i planom osposobljavanja zrakoplovnih inspektora Agencije, u 217. godini održana su 2 interna školovanja zrakoplovnih inspektora na temu Sustava upravljanja kvalitetom i Metode auditiranja. U prosincu 217. godine provedeno je preispitivanje Sustava upravljanja kvalitetom i Politike kvalitete od strane rukovodstva Agencije (Management Review). Na sastanku su, između ostalog, obrađene teme JoHow-uf)' zadataka s prethodne ocjene Uprave, provjera (review) politike kvalitete, analiza i status nalaza internih audita, analiza i status nalaza vanjskih audita /inspekcija (treća strana), realizacija plana osposobljavanja, status realizacije ciljeva za 217. godinu, promjene koje mogu utjecati na sustav upravljanja kvalitetom i procese Agencije, te su definirane preporuke za daljnja poboljšanja. Vezano uz promjene managementa Agencije tijekom 217. godine, inicirana je i provedena procjena rizika sukladno zahtjevu Priručnika kvalitete definiranom u QM Changes in the management system i zahtjevu ARX.GEN.22 (Promjene u sustavu upravljanja). Poglavlje QM-54-3 prepoznaje bilo kakvu promjenu u management sustavu kao potencijalnu opasnost - hazard za sposobnost Agencije da ispunjava postavljene ciljeve i udovoljava traženim zahtjevima. Stoga je bilo nužno precizno identificirati što se mijenja u sustavu upravljanja, a što ostaje nepromijenjeno, odnosno utvrditi koliki je opseg i potencijalni utjecaj promjene na ukupno poslovanje Agencije. U skiadu s prezentiranom procjenom rizika i identificiranim mitigacijskim mjerama poduzete su aktivnosti u očuvanju efektivnosti rada Agencije. 3.3 Nadzori/inspekcije međunarodnih organizacija i institucija u cilju praćenja primjene međunarodnih propisa i standarda, te osiguranja njihove ujednačene provedbe. Agencija je kao nadležno tijelo za nadzor sigurnosti i zaštite zračnog prometa predmet kontinuiranog nadzora međunarodnih organizacija i institucija icao-usoap nadzor Kako je Agencija tijekom 215. i 216. godine ICAO Nacionalnom koordinatoru dostavila dokaze o provedbi svih korektivnih mjera na nalaze JCAO-a koji spadaju pod nadležnost Agencije, te ažurirala sva protokolarna pitanja (Protocoi Questions) u domeni AGA, AIR, ANS, AIG, LEG, OPS, ORG, PEL kao i liste provjere usklađenosti zakonodavnog sustava Republike Hrvatske (Compiiance Checkiists)'g{Qmd. standardima ICAO-a. Od strane ICAO 4

52 LZ/l/J VaMHawr * GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Nacionalnog koordinatora je početkom 217. godine zaprimljena informacija da su svi dokazi i podaci dostavljeni u icao USOAP OMA web platformu, te da se čeka verifikacija od strane icao-a ICAO USAP CMA - nadzor zaštite zračnog prometa U razdoblju od 1. do 13. travnja 217. godine ICAO je obavio audit zaštite civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj u sklopu programa Universal Security Audit Programme - USAP. Auditom je utvrđena usklađenost sa standardima icao Dodatka 17 i standardima Dodatka 9 povezanim sa zaštitom civilnog zračnog prometa na razini od 98% (prethodnim auditom usklađenost ocijenjena na razini od 67%). Utvrđena su 4 naiaza, 3 srednjeg prioriteta i 1 niskog, vezana uz rad Nacionalnog povjerenstva za zaštitu civilnog zračnog prometa i Lokalnih povjerenstava te dovršetak metodologije procjene rizika. Plan korektivnih mjera Agencije prihvačen je od strane ICAO-a dana 21. rujna 217. godine EASA standardizacija U skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 628/213 od 28. lipnja 213. o metodama rada Europske agencije za sigurnost zračnog prometa prilikom obavljanja inspekcijskog nadzora u području standardizacije i praćenju primjene pravila Uredbe (EZ) br. 216/28 (SL L 179, ) (dalje u tekstu: Uredba 628/213), EASA provodi kontinuirani nadzor nadležnih tijela zemalja članica kojim se prati standardizacija u primjeni Uredbe 216/28 i njezinih provedbenih pravila. U veljači 217. godine EASA je nad Agencijom provela standardizacijsku inspekciju prema zahtjevima Uredbe 965/212, Poddio RAMP - inspekcijski pregledi na stajanci koji se obavljaju na zrakoplovima operatora koji su pod regulatornim nadzorom druge države (RAMP.HR.2.217) prilikom kojeg su utvrđena dva nalaza kategorije C (manja nesukladnost) uglavnom vezani uz manje nedostatke internih procedura. Inspekcijom je utvrđeno da je Agencija učinkovito odradila implementaciju svih primjenjivih zahtijeva, te je demonstrirala da posjeduje potrebne kompetencije i sposobnost za provedbu obveza vezanih uz inspekciju zrakoplova na stajanci. Oba nalaza su zatvorena tijekom 217. godine sukladno odobrenom planu korektivnih mjera. Dijelovi FCL i MED Uredbe 1178/211 bili su predmetom EASA standardizacijske inspekcije u travnju 217. godine. Tijekom inspekcije (FCL.MED.HR.4.217) utvrđena su 3 nalaza nesukladnosti, od kojih su 2 kategorije C (manja nesukladnost) i 1 kategorije D (veća nesukladnost), a odnosi se na nedostatke u trajanju osposobljavanja ATPL Integrated Course. U domeni zrakoplovne medicine MED nije bilo utvrđenih nesukladnosti. Inspekcijski tim je pri tome utvrdio da Agencija ima dobro osposobljeno, iskusno i motivirano osoblje za obavljanje potrebnih aero- medical zadataka. Nalazi sa standardizacijske inspekcije FCL.MED.HR zatvoreni su tijekom 217. godine sukladno odobrenom planu korektivnih mjera. Treća standardizacijska inspekcija povedena je u lipnju 217. godine u području plovidbenosti zrakoplova (AIR.HR.6.217). Tijekom standardizacijske inspekcije utvrđena su 4 nalaza kategorije C (manja nesukladnost) uglavnom vezana uz nedostatke u implementaciji Uredbe 376/214. U 217. godini usuglašen je plan korektivnih mjera, a otklanjanje utvrđenih nalaza odvija se u skladu s rokovima definiranim u odobrenom planu korektivnih mjera. 41

53 ClI/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU EASA izvješće o kontinuiranom praćenju Osim provedbe standardizacijskih inspekcija, Uredbom 628/213 uspostavljen je koncept kontinuiranog praćenja (Continuous Monitoring Approach - CMA) sposobnosti nadležnih zrakopiovnih viasti u provedbu svojih obveza. Glavni ciij CMA koncepta je tranzicija iz sustava nadzora uskiađenosti (compiiance audits) prema planiranim i redovitim intervaiima, na sustav koji je više orijentiran na rizike i stvarne performanse nekog sustava, a koji omogućava određivanje prioritetnih inspekcija kada i gdje se ukaže potreba. Prema spomenutoj Uredbi, EASA kvartalno prikuplja i analizira reievantne podatke i procjenjuje sposobnost nacionalnih zrakopiovnih viasti u provedbi nadzora sigurnosti. Podaci se prikupijaju iz više izvora: Europska komisija, EASA, nacionalne zrakoplovne vlasti i druga međunarodna tijela (ICAO, EUROCONTROL, Međunarodni monetarni fond itd.). U cilju efikasnijeg procesa prikupljanja podataka EASA je razvila web korisničko sučelje nazvano Standardisation information System {^\S) preko kojeg se svi podaci kvartaino moraju ažurirati. Sve prikupljene podatke EASA obrađuje u tzv. Modelu, sustavu koji osigurava objektivnu i konzistentnu anaiizu, a koji u obzir uzima sljedeće indikatore: - opće podatke o državi članici (politička stabiinost, promjene BDP-a, SSP implementacija, ICAO LEI (nedostatak efektivne implementacije korektivnih mjera - Lack of Effective imptementation-\b itd.), - podatke o nadležnim zrakopiovnim viastima (npr. promjene budgeta, značajne promjene u organizaciji, broj i fluktuacija tehničkog osoblja koje provodi certifikaciju i nadzor prema domenama itd.), - veličinu i kompleksnost zrakoplovne industrije (broj zrakopiova u registru, broj odobrenih organizacija i izdanih dozvola, promet itd.), - podatke o razini sigurnosti (neposredni sigurnosni problem (immediate safety concern), SAFA omjer, broj nesreća, ozbiljnih nezgoda itd.), - rezultate prethodnih standardizacijskih inspekcija, - sposobnost nadležnih tijela za djelotvornu provedbu korektivnih mjera, - rezultate pregleda izvedenih na temelju međunarodnih konvencija iii državnih programa za ocjenu sigurnosti, i - proteklo vrijeme od zadnje standardizacijske inspekcije itd. Rezultati modela (ulazni podaci i rezultati ocjenjivanja) u obliku kvartainih izvješća (Continuous Monitoring Report) se stavljaju na raspolaganje nacionalnom koordinatoru za standardizaciju dotične države čianice. EASA svake godine dostavlja i Europskoj komisiji godišnje izvješće o aktivnostima stalnog praćenja i inspekcijskim nadzorima izvedenim tijekom prethodne godine. Na temelju kontinuiranog praćenja i provedenih analiza, EASA prilagođava program inspekcijskog nadzora, određuje prioritete, te pianira i određuje područje i obim (scope) standardizacijske inspekcije. Kada postoji dokaz da je došio do pogoršanja performanse sigurnosti, EASA poduzima odgovarajuče mjere u skiadu s ovlastima iz Uredbe. U slučaju dobrih rezulatata, CMA koncept predviđa mogučnost produžavanja maksimalnog intervala između dvije sveobuhvatne (futt-scope)u\s^ standardizacijske inspekcije na razdoblje u trajanju i do 4 godine. U zadnjem EASA izvješću o kontinuiranom praćenju iz prosinca 217. godine Republika Hrvatska je ocijenjena visokim ocjenama u svim domenama što ukazuje na visoki stupanj udovoljavanja postavljenim zahtjevima, te omogućava povećanje maksimainog intervala između dvije sveobuhvatne (fuil-scope) EASA inspekcije na cikius do 4 godine. Tako će, u skladu s postignutim ocjenama. Agencija tijekom 218. godine biti predmet dvije standardizacijske inspekcije, i to: - u domeni FSTD (Uređaji za osposobijavanje koji simuiiraju iet), i - u domeni ADR (aerodromi). 42

54 LDn/i f GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Izvješće također obuhvaća pokazatelje prosječnog indeksa reaktivnosti (Average Reactivity index - ARI), koji označava reaktivnost zemije u rješavanju i zatvaranju nalaza sa standardizacijskih inspekcija. Izvješće obuhvaća I standardizacijske ocjene (Standardisation Rating) za svako od područja u kojem EASA provodi standardizacijske inspekcije. Prema EASA izvješćima za 217. godine prosječni indeksi reaktivnosti i standardizacijske ocjene Repubiike Hrvatske u gotovo svim područjima su iznad prosjeka indeksa i ocjena država članica EU [EASA MS average - ARI). Slijede prikazi prosječnih indeksa reaktivnosti i standardizacijskih ocjena za područja u kojima EASA provodi standardizacijske inspekcije (Izvor: EASA). Napomena: nije dostupan prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena za područje /?5/77/7 inspekcija. EASA European Aviation Safety Agency Country Dashboard Croatia Code HR Time period Dec-17 Updated 6/11/217 Authority & Follow Up indicators Standardisation (STD) rating Months sinta last comprahansiva insp. Exposura 1 indicators Exposura 2 indicators ARi (Awaraga Raactivity indax) STD rating scale in quartiles Highest Data not available MR OPS MED FSTD ANS RAMP :: 62 5 a aa ^ 1726 ^ A 13 A 17 y/mr/im is 1. Sa 1. as 1 SS 1. Sa 1. Lowest 299 rfi aa 99.1 Tablica 13: Standardizacijska ocjena i indeksi - objedinjeno po područjima krajem 217. godine d X/. 'm. Code HR Domain AIR ARI (Average Reactivity Index) ^. 1 T « ^ Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec ARI (Average Reactivity index) Average ARI Standardisation Rating «95 9 Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec Standardisation Rating Average Standardisation Rating Grafikon 5: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - plovidbenost zrakoplova (AIR) 43

55 Oo LUVl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU S HR Domain OPS ARI (Average Reactivity index) ^ 8 - I 4 * J^O.O «Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 ARI (Average Reactivity Index) Average ARI Dec-17 Standardisation Rating # Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 Standardisation Rating Average Standardisation Rating Grafikon 6: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska xjena - ietačke operacije (OPS) Code HR Domain FCL ARi (Average Reactivity Index) (D CO O o <n o cn o o 9 9 O o in Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 4 ARI (Average Reactivity Index) Average ARI Standardisation Rating * « Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 Standardisation Rating Average Standardisation Rating Grafikon 7: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - iicenciranje zrakoplovnog osoblja (FCL) 44

56 LL7Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU S tandard isatio n ARI (A verage a ARI (Average Rating R eactivity In d ex) Standardisation R Reactivity Index) 1 Rating o o HR Domain MED Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 ARI (Average Reactivity Index) Average ARI * < * Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 Standardisation Rating Average Standardisation Rating Grafikon 8: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - zrakoplovna medicina (MED) HR Domain FSTD yo.o. ^ J i Dec-15 Mar-16 Jun-16 -^ ARI (Average Reactivity Index) 9* M 9t Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 Average ARI Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec "^Standardisation Rating Average Standardisation Rating Grafikon 9: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska xjena - simulatori letenja (FSTD) 45

57 LL/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU O d) HR Domain ANS A R I (A verag e R eactivity In d ex) 1^ ».-e" k5 1. 1^. 1^ Dec-15 Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 4 ARI (Average Reactivity Index) Average ARI S ta n d a rd is a tio n R ating O m o o> u> o la O s? a Mar-16 Jun-16 Sep-16 Dec-16 Mar-17 Jun-17 Sep-17 Dec-17 Standardisation Rating...Average Standardisation Rating Grafikon 1: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - pružanje usiuga u zračnoj piovidbi (ANS) Code HR Domain FCL ARI (Average R eactivity Index) i ± Mar-14 Jun-14 Sep-14 Dec-14 Mar-15 Jun-15 Sep-15 Dec-15 Mar-16 ARI (Average Reactivity Index) ^ EASA MS average ARI Standardisation Rating Mar-14 Jun-14 Sep-14 Dec-14 Mar-15 Jun Sep-15 Dec-15 Mar-16 -( -Standardisation Rating EASA MS average Standardisation Rating Grafikon 11: Prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena - iicenciranje zrakopiovnog osobija (FCL) Iz prikazanih grafikona vidljivo je kako su prosječni indeks reaktivnosti i standardizacijska ocjena za Republiku Hrvatsku u gotovo svim područjima iznad prosjeka država članica EU. 46

58 nyvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 3.4 Rad na izradi nacrta prijedioga podzakonskih propisa u nadležnosti Agencije je izrada nacrta prijedloga podzakonskih propisa iz područja svoje nadležnosti Pravilnici i ostale regulatorne aktivnosti Za 217. godinu biia je planirana izrada osam pravilnika iz područja koja nisu uređena EU propisima. Pod izradom nacrta pravilnika podrazumijeva se izrada nacrta prijedioga novih pravilnika kao i izmjene i dopune postojećih. Izrada dijela planiranih pravilnika odgođena je za 218. godinu i to zbog sijedečih razloga: a) Recertifikacija osam aerodroma na koje se primjenjuje Uredba 139/214 predstavljala je ključnu aktivnost Odjela aerodroma tijekom 217. godine te paralelan rad na četiri nova pravilnika, a uzevši u obzir i manjak ijudskih resursa, nije bio moguć. b) Početak rada na izmjenama i dopunama Zakona koji je, u dogovoru s Hrvatskom kontrolom zračne plovidbe d.o.o., otvorio mogućnost odgovarajućih izmjena odredbi o pomoćnom zrakoplovnom osoblju koje bi predstavljale temelj za donošenje novih pravilnika o pomoćnom zrakopiovnom osoblju. c) Utvrđena nužnost dodatnog rada na Pravilniku o tehničkim sustavima i objektima zračne piovidbe, a zbog specifičnosti materije. Tako je od planiranih pravilnika u»narodnim novinama* objavljen Pravilnik o utvrđivanju utvrđivanju zdravstvene sposobnosti zrakoplovnog osoblja i uvjetima kojima mora udovoljavati poduzetnik koji obavija liječničke preglede zrakoplovnog osoblja na koje se ne primjenjuju odredbe Uredbe (EZ) br. 216/28 (»Narodne novine* broj 1/17). Donesen je i Pravilnik o odobravanju letova inozemnih zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru (»Narodne novine* broj 5/17). Agencija je ovlaštena izdavati obvezujuče naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti i direktive u pitanjima iz područja civilnog zrakoplovstva (članak 5. stavak 15. Zakona). U 217. godini objavljena je jedna naredba o zrakoplovnoj sigurnosti (Air Safety Order - kso), i to ASO-217-1: Zahtjevi vezani uz preglede zrakoplova i zrakoplovnih komponenata te njihovih resursa. Agencija je nastavila pratiti objavljivanje icao državnih pisama (ICAO State Letters) radi pravodobnog informiranja pianiranim ili usvojenim izmjenama ICAO standarda i preporučne prakse i drugim pitanjima vezanim za djeiovanje ICAO organizacije Praćenje EU propisa i nacrta EU propisa Kao što je i predviđeno Godišnjim programom rada za 217. godinu, kao i internim procedurama. Agencija je nastavila pratiti donošenje novih EU propisa kao i objavu nacrta EU propisa, a sve s ciijem pravovremenog planiranja njihove implementacije. Osim toga, a sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat od 216. do 22. godine prema kojem Republika Hrvatska ima prioritetnu obvezu jačanja kvalitete i učinkovitosti zastupanja utvrđenih stajališta, odnosno djelovanja hrvatskih predstavnika u Vijeću Europske unije kao i drugim institucijama i radnim tijelima Europske unije, predstavnica Agencije nastavila je aktivno sudjeiovati u radu koordinacijskog tijela za obavljanje europskih poslova koje je sukladno gore navedenom Programu osnovano unutar resornog Ministarstva. Navedeno tijeio ima za ciij kroz uspostavu procedura za adekvatno praćenje, analizu i komentare na nacrte EU propisa iz područja 47

59 r.\yi/i GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU prometa, telekomunikacija i pošte, razviti sustav pravovremenog uključivanja i sudjelovanja u zakonodavnim aktivnostima Unije tj. utjecati na sadržaje budućih propisa u skladu s interesima Republike Hrvatske i stavovima njenih stručnih tijela među kojima je i Agencija. Dodatno, ovakav način rada trebao bi poslužiti boljoj pripremi za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije u prvoj polovici 22. godine. 3.5 Provedba aktivnosti vezanih uz Jedinstveno europsko nebo Tijekom 216. godine. Agencija je nastavila provoditi aktivnosti vezane uz europsku inicijativu Jedinstveno europsko nebo (Single European Sky- SES) kako slijedi u nastavku Lokalni plan implementacije jedinstvenog europskog neba Republika Hrvatska je potpisala I ratificirala Međunarodnu konvenciju o suradnji o sigurnosti zračne plovidbe s Europskom organizacijom za sigurnost zračne plovidbe - EUROCONTROL (Zakon o potvrđivanju Protokola s usuglašenom Međunarodnom konvencijom o suradnji na sigurnosti zračne plovidbe - EUROCONTROL (»Narodne novine*. Međunarodni ugovori broj 8/5). Jedna od obaveza koja proizlazi iz Konvencije je sudjelovanje u projektu Europskog plana implementacije jedinstvenog europskog neba (European Single Sky Imlementation Plan - daije u tekstu ESSIP). ESSIP predstavlja zajednički dogovoren pian provedbe obaveza koje proizlaze iz regulative jedinstvenog europskog neba, s ciljem poboljšanja europske mreže zračnog prometa koji ima sljedeće ciljeve: povećanje ekonomičnosti, kapaciteta i sigurnosti zračnog prometa, te povećanje zaštite okoliša. Temeljem ESSIP-a se razvijaju lokalni planovi implementacije jedinstvenog europskog neba (Local Single Sky Imlementation Plan - LSSIP) na razini država, pa tako i LSSIP Republike Hrvatske. U 217. godini. Agencija je zajedno s ostalim dionicima sudjelovala u izradi LSSIP dokumenta razine 1 (teksualni dokument) i razine 2. (baza podataka LSSIP ciljeva). Nadležnost Agencije unutar LSSIP dokumenta je nadzor sigurnosti priiikom implementacije pojedinog cilja LSSIP, što se provodi kontinuirano nakon zaprimijene notifikacije od strane HKZP-a i/ili zračnih iuka. Status implementacije pojedinih LSSIP ciljeva (projekata) je kako slijedi: /I ZAVRŠENO: i; u TIJEKU PLANIRANO KASNI SE Si * BEZ PLANA NIJE PRIMJENJIVO Grafikon 12: Status implementacije LSSIP ciljeva za 217. godinu 48

60 Liyi/1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Od značajnijih kašnjenja u implementaciji navodimo sljedeće ciljeve: ATC2.8 - Ground-based Safety Nets, ATC Implement, In en-route operations. Information exchange mechanisms, tools and procedures In support of basic AMAN, FCM3 Collaborative Flight Planning, INF7 Electronic Terrain and Obstacle Data (etod), (ITY-ADQ - Ensure quality of aeronautical data and aeronautical Information, NA/1, - APVprocedures,. Implementacija navedenih ciljeva koji su u statusu kašnjenja ubrzat će se donošenjem Nacionalne strategije razvoja zračnog prometa u pogledu implementacije ADO i ETOD ciljeva, te suradnjom svih zrakoplovnih subjekata. Implementacija cilja NAVI, - APV procedures, se kasni poradi ne donošenja Nacionalnog plana implementacije prostorne navigacije temeljene na performansama zrakoplova (Preformance Based Navigation Funkcionalni blok zračnog prostora Središnje Europe Uspostava funkcionalnih blokova zračnog prostora (Functional Airspace Block - EAR) dio je inicijative Europske unije za stvaranje Jedinstvenog europskog neba (Single European Sky - SES), čiji je cilj optimizacija i poboljšanje odvijanja zračnog prometa u Europi, te posljedično smanjenje kašnjenja i ukupnih troškova. Republika Hrvatska je, temeljem Sporazuma o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe (FunctionalAirspace Block Centra!Europe - FAB CE) koji je potpisan 5. svibnja 211. godine u Brdu kod Kranja u Sloveniji te Zakona o potvrđivanju Sporazuma o uspostavi Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe (»Narodne novine*. Međunarodni ugovori broj 5/12), članica Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe. U cilju provedbe zadaće nadzora sigurnosti unutar FAB CE, 3. svibnja 211. godine potpisan je u Bratislavi Sporazum o suradnji kojim se pobliže reguliraju odnosi između nacionalnih nadzornih tijela unutar FAB CE, te je temeljem tog Sporazuma definiran odbor za koordinaciju FAB CE nacionalnih nadzornih tijela (FAB CE National Supervisory Authority Coordination Committee). Predsjedavanje Odborom određeno je na način da svaka zemlja predsjedava jednu godinu. Republika Slovenija je predsjedavala Odborom u 217. godini, a predstavnici Agencije sudjelovali su u njegovom radu. Tijekom 217. godine održana su tri sastanka u Sloveniji na kojima uz redovite aktivnosti vezano za razmjenu informacija vezanih za sigurnost kod prekograničnih pružanja usluga i FAB CE promjena vezanih za sigurnost, izrađeno je i izvješće Europskoj komisiji o provedbi Plana mjerenja učinkovitosti za drugu godinu referentnog razdoblja te je usvojen je Program rada NSA CC-a za 218. godinu Plan mjerenja učinkovitosti Budući daje Plan mjerenja učinkovitosti za drugo referentno razdoblje (FAB CE PP RP ) odobren od strane Europske komisije, tijekom 217. godine je prema zahtjevima Europske komisije obavljeno i prvo izvješćivanje o procesu monitoriranja provedbe Plana tijekom 216. godine. Agencija je prema važećim propisima obvezna provoditi monitoring svih zacrtanih ciljeva tijekom referentnog razdoblja od pet godina i redovno izvještavati Europsku komisiju prema rokovima navedenim u propisima. Proces monitoringa je uspostavljen izradom internih procedura unutar Hrvatske kontrole zračne plovidbe d.o.o. i Agencije. Agencija izradu završnih godišnjih izvješća koordinira na nacionalnoj razini te sudjeluje u izradi završnog godišnjeg FAB CE izvješća za područje kapaciteta u izračunu visine poticaja kao i za izvještavanje o investicijama na FAB CE razini. Proces monitoriranja i izvještavanja obavljen je po utvrđenom obrascu koji je bio dostavljen od strane Europske komisije/prb. 49

61 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU U 217. godini je tako izrađeno izvješće za drugu godinu provedbe Plana mjerenja učinkovitosti koje je i dostavljeno Europskoj komisiji/prb do 1. lipnja 217. godine zajedno s prijediogom visine cijena rutnih naknada za 218. godinu, izvješće je izrađeno na FAB CE razini, a u njegovoj izradi su sudjeiovali predstavnici Agencije koji prate provedbu Plana mjerenja učinkovitosti na nacionalnoj razini. U 217. godini posebna pozornost bila je usmjerena na monitoriranje provedbe Plana mjerenja učinkovitosti u dostizanju ciijeva koji su postavljeni od strane Europske komisije i pružanju eventualnih dodatnih pojašnjenja. Dodatno su krajem godine korisnicima biia upućena pojašnjenja u pogledu kapitalnih investicija i troška kapitaia u referentnom razdoblju. 3.6 Ostali poslovi Agencija je u 217. godini obavljala i brojne ostale poslove iz svoje nadležnosti Pokrenuti prekršajni postupci iz područja civilnog zrakoplovstva Agencija, u okviru nadležnosti nadzora i inspekcije sigurnosti zračnog prometa, temeijem čianka 5. stavka 7. točka 16. Zakona i članka 19. i 112. stavak 1. Prekršajnog zakona («Narodne novine* broj 17/7, 39/13 i 157/13, 92/14,11/15 i 7/17), kao ovlašteni tužitelj, ima pravo i obvezu protiv počiniteija prekršaja iz područja civiinog zrakoplovstva podnositi optužne prijedloge III izdavati prekršajne naloge. Prekršajni postupci vode se u Ministarstvu/Upravi zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte/sektoru zračnog prometa, kao ovlaštenog tijela za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju, sukladno članku 163. Zakona. U drugom stupnju u povodu izjavljene žalbe odlučuje Visoki prekršajni sud. U 217. godini Agencija je kao ovlašteni tužiteij pokrenula 5 prekršajnih postupaka. Prekršajni postupci pokrenuti su zbog sijedečih prekršaja: 1. Nepoštivanja propisa vezano uz opće uvjete kojima mora udovoljavati zrakoplovno osoblje - prekršaj iz čianka 81. stavka 1. i 2. Zakona, kažnjiv temeljem članka 159. stavak 1. Zakona - pokrenut 1 prekršajni postupak, 2. Nepoštivanja propisa vezano uz uvjete obavljanja operacija zrakoplovima - prekršaj iz članka 22. stavak 1. Zakona, kažnjiv temeljem članka 15. stavak 1. točka 23. Zakona - pokrenut 1 prekršajni postupak, 3. Nepoštivanja propisa vezano uz pružanje aerodromskih usluga - prekršaj iz čianka 39. stavka 1. i 4. Zakona, kažnjiv temeljem članka 153. stavka 1. točke 1. Zakona - pokrenut 1 prekršajni postupak, 4. Nepoštivanja propisa vezano uz izvanaerodromsko siijetanje i uziijetanje - prekršaj iz članka 19. stavak 1. Zakona, kažnjiv temeljem članka 152. stavka 3. Zakona - pokrenut 1 prekršajni postupak, 5. Nepoštivanja propisa vezano uz opće uvjete kojima mora udovoljavati zrakoplovno osoblje - prekršaj iz čianka 81. stavka 1. i 2. Zakona, kažnjiv temeljem članka 159. stavak 1. Zakona i zbog nepoštivanja propisa vezano uz utvrđivanje plovidbenog stanja zrakoplova iz članka 59. stavka 1. i 3. Zakona, kažnjivo temeljem članka 15. stavka 1. točke 1. i 17. Zakona - pokrenut 1 prekršajni postupak. 5

62 C/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Vođenje Hrvatskog registra civilnih zrakoplova Vođenje Hrvatskog registra civilnih zrakoplova obuhvaća: upis zrakoplova, dodjeljivanje registarskih oznaka i registarskog broja, upis podataka i upis promjene podataka, brisanje zrakoplova iz Registra, izdavanje Rješenja i Potvrda o registraciji i brisanju zrakoplova te kontinuirano praćenje i ažuriranje podataka (vlasništvo, založno pravo, operator, podaci o zrakoplovu). Svakog prvog u mjesecu, na internetskim stranicama Agencije objavljena je ažurirana tablica Registra koja je informativnog karaktera budući da su podaci podložni dnevnim promjenama. Za točno stanje podataka stranke su se mogle obratiti Agenciji i zatražiti Izvadak. Registar je javna knjiga za koju se smatra da potpuno i istinito odražava činjenično i pravno stanje zrakoplova. Izvadci iz Registra imaju dokaznu snagu javnih isprava. Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja Hrvatskog registra civilnih zrakoplova (»Narodne novine* broj 137/212), propisan je elektronski oblik vođenja Registra koji omogućava lakši i brži upis podataka, uvid u upisane podatke i stavljanje istih na raspolaganje zainteresiranim subjektima. U 217. godini Registar se nastavio voditi u elektronskom obliku što je omogućilo veću učinkovitost i pravovremenost u izvršavanju poslova. Tijekom 217. godine, svi zrakoplovi iz Access baze upisani su u test okruženje EMPIC-EAP softvera podmodula Aircraft Registration (AR) i Aircraft Ownership (AO), koji će zamijeniti postojeću bazu za vođenje elektronskog registra zrakoplova. Također, definiran je raspored unosa u produkcijsko okruženje kako bi se smanjila mogućnost pogreške u sljedećoj fazi implementacije. Naime, osnovni cilj prelaska na EMPIC-EAP softver je unaprjeđenje elektronskog načina vođenja registra i usklađivanje podataka između Registra i Odjela plovidbenosti, što je neodvojiv dio procesa registracije zrakoplova i procesa nadzora kontinuirane plovidbenosti zrakoplova. Na temelju članka 51. i 67. Zakona i članka 38. Pravilnika Agencija je nastavila postupak brisanja po službenoj dužnosti zrakoplova kojima svjedodžba o plovidbenosti zrakoplova nije valjana duže od 5 godina. Tijekom 217. godine obrisana su 73 zrakoplova za koje vlasnici nakon poziva i nakon isteka roka od godine dana nisu ishodili predmetnu svjedodžbu i nekoliko onih koji su se naknadno očitovali da neće ishoditi Svjedodžbu o plovidbenosti. Agencija je u skladu s potpisanim Sporazumom o suradnji i Protokolom za razmjenu podataka između Agencije i Porezne uprave, svaku promjenu podataka i informacija o zrakoplovima registriranim u Republici Hrvatskoj dostavila Poreznoj upravi. Cilj navedenih dokumenata je pravovremena dojava novog upisa zrakoplova kao i promjena u evidencijama Agencije, sa svrhom stvaranja Imovinske kartice za potrebe Porezne uprave. Razmjena podataka vrši se putem kurira na elektroničkom mediju (CD-R). Na dan 31. prosinca 217. godine, u Registar je bio upisan 321 zrakoplov od kojih, prema evidenciji Odjela plovidbenosti, 165 ima važeću svjedodžbu o plovidbenosti zrakoplova, odnosno važeće dopuštenje za letenje. U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 217. godine. Odjel zrakoplovnog prava i međunarodnih poslova zaprimio je 15 predmeta koji se odnose na vođenje Registra, a riješeno je 1 predmeta, prema tablici koja slijedi. VRSTA PREDMETA ZAPRIMUENO RUEŠENO Upis zrakoplova Brisanje zrakoplova 2 2 Promjena podataka Upis ili brisanje ovrhe / založnog prava / stečaja 6 6 Izdavanje izvatka

63 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU VRSTA PREDMETA ZAPRIMUENO RUEŠENO Rezervacija registracijske oznake i rednog broja u Registru Odobrenje odstupanja od pravilnikom propisanih dimenzija registracijske oznake 2 2 Ostalo 4 4 UKUPNO 15 1 Tablica 14: Struktura predmeta u Hrvatskom registru civilnih zrakoplova u 217. godini Odobravanje letova U skladu sa Zakonom, Ured obavlja poslove odobravanja letova inozemnih civilnih zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru što obuhvaća obavljanje poslova na odobravanju komercijalnog zračnog prijevoza u linijskom i povremenom prometu, odobravanje prijevoza opasnih roba zrakom prijevoznicima iz trećih zemalja, prelete i slijetanja inozemnih zrakoplova koji nemaju standardnu svjedodžbu o plovidbenosti i dr. Ured je u 217. godini obavljao i poslove vezano uz odobravanje letačkih operacija i aktivnosti koje su predmet odobravanja u skladu s primjenjivim EU i nacionalnim propisima. Ured je u obavljanju svojih poslova surađivao s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom obrane u postupku izdavanja godišnjih i pojedinačnih diplomatskih odobrenja za prelet i slijetanje inozemnih državnih (civilnih) zrakoplova. Slijedom poziva Uprave zračnog prometa elektroničkih komunikacija i pošte. Ured je u sudjelovao na sastanku delegacija zrakoplovnih vlasti Republike Hrvatske i Japana o mogućnosti sklapanja sporazuma o zračnom prometu i uspostavi linijskog zračnog prometa. S obzirom na iskazan interes zračnih prijevoznika obiju država, dogovoreno je prijelazno rješenje koje če omogućiti uspostavljanje prometa između parova gradova obiju država te mogućnost komercijalne suradnje u vidu sklapanja ugovora o letovima sa skupnom oznakom {code-sharćj, a do sklapanja sporazuma o zračnom prometu. Odobravanje letova Struktura i broj predmeta po vrstama operacija daje se tablici: Struktura predmeta za odobravanje letova Godišnja diplomatska odobrenja za prelete i slijetanja inozemnih državnih zrakoplova 34 Pojedinačna diplomatska odobrenja za prelete i slijetanja inozemnih državnih zrakoplova 164 Odobrenja za obavljanje usluga linijskog zračnog prijevoza inozemnim zračnim prijevoznicima 39 Odobrenja za obavljanje usluga povremenog zračnog prijevoza inozemnim zračnim prijevoznicima Preleti i slijetanja inozemnih civilnih zrakoplova s opasnim robama Letovi inozemnih zrakoplova koji nemaju standardnu svjedodžbu o plovidbenosti

64 WVl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Stnikbjna predmeta ža odbijanje letova Radovi iz zraka inozemnih operatora zrakoplova 17 Odobrenja letačkih operacija koje nisu zračni prijevoz 131 Ostalo 6 UKUPNO 615 Komercijalni zračni prijevoz operatora iz trećih zemaija Tablica 15: Struktura predmeta za odobravanje letova u 217. godini Letovi u komercijalnom zračnom prijevozu odobravali su se samo zračnim prijevoznicima iz trećih zemalja koji imaju sigurnosno (tehničko) odobrenje (u daljnjem tekstu: TCO Odobrenje) koje im izdaje EASA u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 452/214 od 29. travnja 214. o utvrđivanju tehničkih zahtjeva i upravnih postupaka u vezi s letačkim operacijama operatora iz trećih zemalja (SL L133, ). Kada je bio ispunjen ovaj osnovni preduvjet, obavljale su se daljnje provjere udovoljavanja uvjetima za izdavanje odobrenja koji su utvrđeni Pravilnikom o odobravanju letova inozemnih zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru («Narodne novine* broj 5/17), (u daljnjem tekstu Pravilnik), a koji se odnose na osiguranje zračnog prijevoznika od odgovornosti za štetu prouzročenu putnicima, prtljazi, teretu i trećim osobama, zaštitu civilnog zračnog prometa, ovlaštenje za prijevoz opasne robe zrakom, udovoljavanje propisima o buci i dr. Na prijevoz opasnih roba u civilnom zračnom prometu primjenjuju se posebni propisi koji uređuju siguran prijevoz opasne robe ICAO-a. Zračnim prijevoznicima iz trećih zemalja koji su udovoljili propisanim zahtjevima odobravao se prijevoz opasne robe što je uključivalo, kako slijetanja i polijetanja na teritoriju Republike Hrvatske, tako i prelet hrvatskog zračnog prostora. Linijski zračni promet Prometna prava u linijskom zračnom prijevozu pojedinim prijevoznicima iz trećih zemalja odobravala su se u okviru uvjeta utvrđenih sveobuhvatnim sporazumima o međunarodnom zračnom prometu ili sporazumima o uspostavi zajedničkog zračnog prostora koje je sklopila Europska unija, a za treće zemlje za koje nije sklopljen sporazum na razini EU, u skladu s dvostranim/mnogostranim sporazumima koje je sklopila Republika Hrvatska. U linijskom zračnom prijevozu odobrenja su se izdavala prijevoznicima posebno za ljetni odnosno zimski red letenja. Kada se obavljao prijevoz na temelju ugovora o letovima sa skupnom oznakom (code-share), odobrenja su morali ishoditi i operativni i marketinški zračni prijevoznici iz trećih zemalja. Povremeni zračni promet Letovi u povremenom prometu prijevoznicima iz trećih zemalja odobravali su se u skladu s međunarodnim sporazumom ili nacionalnim propisom. Stupanjem na snagu novog Pravilnika svi operatori trećih zemalja moraju ishoditi odobrenje bez obzira na putnički ili teretni kapacitet zrakoplova odnosno najveću dopuštenu težinu zrakoplova pri polijetanju. Slijedom navedenog, odobravali su se i taksi letovi što je rezultiralo povećanjem broja izdanih odobrenja u povremenom prometu. Početkom i tijekom ljetne sezone odobravali su se pojedini let ili serije letova vezano uz potrebe turističke sezone na obalne zračne luke na temelju sklopljenih ugovora o zračnom prijevozu između prijevoznika i naručitelja prijevoza. Povremeni letovi uključivali su letove u sklopu paket-aranžmana (inclusive tour čarter letovi), letove za posebne događaje (npr. sportskog, vjerskog, kulturnog ili sličnog karaktera), ad hoc čarter letove za vlastite 53

65 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU potrebe pravnih i fizičkih osoba, prijevoz robe, taksi letovi na zahtjev i dr. Prometna prava četvrte, pete i sedme zračne slobode u povremenom zračnom prijevozu odobravala su se na temelju pozitivnog mišljenja resornog Ministarstva u skladu s Pravilnikom. Letačke operacije za koje je prema propisima potrebno odobrenje Agencije U suradnji s nadležnim inspektorima iz odgovarajučih ustrojstvenih jedinica Agencije, obavljani su poslovi na izdavanju odobrenja inozemnim i domačim operatorima za letačke operacije izvanaerodromskih slijetanja i uzlijetanja aviona, helikoptera, izvanaerodromskih skokova padobranom, radova iz zraka, letova ispod minimalne sigurne visine, raspršivanje predmeta ili tvari iz zrakoplova sukladno europskim i nacionalnim propisima koji za takve operacije zahtijevaju odobrenje Agencije. Ovisno o vrsti letačke operacije. Ured je provjeravao udovoljavanje zahtjevima koji su predviđeni primjenjivim propisima vezanima uz: certifikate i ovlaštenja operatora od strane njegovih zrakoplovnih vlasti, plovidbenost zrakoplova, dozvole, ovlaštenja i certifikate letačkog osoblja, nalet i skorašnje iskustvo pilota, buku, osiguranje operatora zrakoplova i dr. Izvan aerodromska sliietania i uzliietania zrakoplova Izvan aerodromsko slijetanje i uzlijetanje je letačka operacija koja je dozvoljena samo uz odobrenje Agencije i uz uvjete navedene u odobrenju uzimajući u obzir sigurnost operacija. Odobrenja se izdaju za letačku operaciju, a za izbor točnog mjesta izvan aerodromskog slijetanja i uzlijetanja u skladu s propisanim zahtjevima odgovoran je operator odnosno zapovjednik zrakoplova. Odobrenja za izvan aerodromska slijetanja i uzlijetanja helikoptera izdavana su inozemnim i domačim operatorima zrakoplova u komercijalnom zračnom prijevozu, za privatne potrebe te za potrebe obavljanja radova iz zraka. Izvan aerodromska slijetanja odobravana su i za polijetanje s privatnih plovila usidrenih u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske na kojima je obavljena granična kontrola, na površine na otocima i turistički atraktivne lokacije na obali i u unutrašnjosti. Odobrenja za izvan aerodromska slijetanja i uzlijetanja aviona izdavana su operatorima za potrebe obavljanja radova iz zraka, aktivnosti aeroklubova te za slijetanje u privatne odnosno turističke i sportsko-rekreativne svrhe inozemnih i domaćih operatora zrakoplova na temelju Naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti ASO (u daljnjem tekstu: Naredba). Najveći broj odobrenja za izvan aerodromsko slijetanje i uzlijetanje izdan je za površinu bivšeg aerodroma na Unijama. Interes operatora za izvan aerodromsko slijetanje i uzlijetanje na tu površinu povećava se iz godine u godinu budući da za istu od veljače 213. godine, unatoč iskazanom interesu i podnijetom zahtjevu, nije moguće ishoditi odobrenje za uporabu aerodroma zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Zbog višestrukog povećanja broja zahtjeva odnosno operatora zainteresiranih za slijetanje na Unije te time i značajnog rasta broja operacija na Unijama, Agencija je morala iz sigurnosnih razloga, sukladno svojoj nadležnosti, ograničiti broj operacija izvan aerodromskog slijetanja i uzlijetanja na Unije. Poseban problem koji se odnosi na neriješena imovinsko-pravna pitanja pojavio se vezano uz odobravanje izvan aerodromskog slijetanja i uzlijetanja operatorima zrakoplova na Plisko polje na otoku Visu odnosno na površinu bivšeg aerodroma Vis (k.č.br k.o. Vis). Kako Agencija odobrava isključivo letačke operacije izvan aerodromskog slijetanja i uzlijetanja, odgovornost je i obveza operatora, sukladno navedenoj Naredbi, pribaviti suglasnost vlasnika odnosno korisnika površine na koju namjeravaju slijetati neovisno od odobrenja koje izdaje Agencija. Slijedom nekolicine izdanih odobrenja. Agenciji se istovremeno obratilo više zainteresiranih strana s proturječnim tvrdnjama o pravu korištenja navedene površine. Zaprimljeno je i izvješće Policijske postaje Vis o prijavi za ometanje posjeda zbog slijetanja i uzlijetanja zrakoplova na navedenoj površini budući da je površina 54

66 nyvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU poljoprivredno zemljište koje je Republika Hrvatska kao vlasnik dala u zakup jednom od zainteresiranih subjekata. Navedeni subjekt, kao zakupac zemljišta, zbog ugovornih obaveza i namjene površine ne može u druge svrhe raspolagati istim odnosno davati suglasnosti za slijetanje i uzlijetanje zrakoplova. Obzirom da je Republika Hrvatska vlasnik površine na kojoj postoji prijepor nekoliko subjekata oko prava korištenja. Agencija je zatražila od Ministarstva državne imovine pokretanje postupka kako bi se jednoznačno utvrdilo tko ima pravo korištenja predmetne površine te davanja suglasnosti trećima za korištenje iste. Do rješavanja navedenog pitanja. Agencija zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nije u mogućnosti obavljati poslove izdavanja odobrenja iz svoje nadležnosti u skladu s propisima, a zrakoplovnim subjektima je onemogućeno zakonito obavljanje letačkih operacija slijetanja i uzlijetanja zrakoplova na navedenu površinu jer ne mogu pribaviti valjanu suglasnost za slijetanje od vlasnika odnosno korisnika površine. Izvan aerodromski skokovi padobranom Izvan aerodromski skokovi padobranom se izvode na površine izvan aerodroma ili registriranih površina samo uz odobrenje Agencije. U skladu s odredbama Pravilnika o padobranstvu (»Narodne novine* broj 65/15) odobrenja su izdavana aeroklubovima za potrebe njihovih redovitih klupskih aktivnosti ukoliko je rukovoditelj skakanja, kao odgovorna osoba za izvođenje skokova, imao dozvolu odgovarajuće kategorije izdanu od strane Agencije te ukoliko je prethodno pribavljena suglasnost kontrole zračne plovidbe za posebno korištenje zračnog prostora. Radovi iz zraka Sukladno EU propisu, od kraja travnja 217. godine operatori iz država članica Unije, Norveške, Islanda, Liechtensteina i Švicarske smiju obavljati specijalizirane letačke operacije (radove iz zraka) bez potrebe ishođenja certifikata i odobrenja od strane svojih nadležnih zrakoplovnih vlasti pa tako ni od Agencije. U skladu s navedenim, odobrenja za obavljanje radova iz zraka su izdavana samo operatorima iz trećih zemalja (snimanje za potrebe istraživanja, distribucija cjepiva za lisice, kalibraža i si.). Ostale letačke operacije U pojedinim slučajevima, ovisno o vrsti operacija radova iz zraka, u sklopu odobrenja za radove iz zraka su odobravane i operacije izbacivanja i raspršivanja iz zrakoplova u letu u svrhu distribucije cjepiva za lisice te za letove ispod minimalne visine prilikom geofizičkih i geoloških snimanja. Odobrenja za letove ispod minimalne visine izdana su europskim operatorima zrakoplova za potrebe snimanja filma te za operacije helikoptera s podvješenim teretom, a na temelju procjene rizika koje su izradili i dostavili operatori zrakoplova Rješavanje o pritužbama za zaštitu prava putnika Prava putnika u zračnom prijevozu regulirana su prvenstveno Uredbama (EZ) br. 261/24 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. veljače 24. o utvrđivanju zajedničkih pravila u vezi s naknadom i pomoći putnicima u slučaju uskraćivanja ukrcaja i otkazivanja ili dugih kašnjenja letova (SL L 46, ), te Uredbom (EZ) br. 117/26 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 26. o pravima osoba s invaliditetom i osoba sa smanjenom pokretljivošču (SL L 24, ). Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (»Narodne novine* broj 94/13) mirno rješavanje sporova povodom prigovora putnika stavljeno je u isključivu nadležnost Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (do 213. godine nadležna tijela za ovu vrstu sporova bila su 55

67 L\yi/] GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Ministarstvo i Agencija). Navedenim promjenama, a i ulaskom Republike Hrvatske u EU, značajno je porastao broj prigovora putnika od 212. do kraja 217. godine, što se vidi iz tablice u nastavku. Prigovor Otkazan let Osoba sa Duže kašnjenje Uskraćen ukrcsy smanjenom Ukupno pokretijivd^u Tablica 16: Pregled broja prigovora vezanih uz zaštitu prava putnika Tijekom 217. godine ukupni broj otvorenih predmeta je bio 238, od kojih je oko 5% riješeno u korist putnika isplatom novčane naknade. Agencija po prigovoru putnika, a sukladno proceduri utvrđenoj od strane Europske komisije, utvrđuje jesu ii ispunjene sve pretpostavke za pokretanje mirnog rješenja spora te potom, uzevši u obzir okoinosti siučaja i priloženu dokumentaciju, kontaktira prijevoznika, po potrebi i putnika, zračnu iuku i druge pravne i fizičke osobe te donosi završno mišijenje koje dostavija prijevozniku i putniku. Pritom treba nagiasiti da rješavanje navedenih predmeta može potrajati i do dvije godine, koliko je gore navedenim Zakonom propisan zastarni rok za tražbine koje proiziaze iz ugovora o prijevozu i s njim povezane regresne tražbine Ekonomska regulacija u zračnom prometu Odobravanje naknada zračnih luka U skladu s s člankom 42. Zakona I člankom 4. Pravilnika o naknadama zračnih luka («Narodne novine* broj 65/15) Agencija odobrava cjenike naknada zračnih luka i njegove izmjene. U 217. godini zaprimljen je jedan zahtjev u svezi s odobravanjem poticajnih mjera koje čine dio cjenika naknada zračnih luka. Utvrđivanje jediničnih cijena rutnih i terminalnih naknada U skladu s odredbama Pravilnika o utvrđivanju rutnih i terminalnih naknada (»Narodne novine* broj 91/13), Agencija utvrđuje jedinične cijene rutnih i terminalnih naknada za naplatne zone u Republici Hrvatskoj, u skladu s EUROCONTROL-ovim Sustavom rutnih naknada i odgovarajučim EU propisima. Agencija je u 217. godini, u propisanom postupku, utvrdila jedinstvenu konačnu bazu troškova i konačnu jediničnu cijenu rutnih naknada Republike Hrvatske za 218. godinu, te iste uputila u daljnji postupak donošenja pred Proširenim odborom za rutne naknade [Enlarged Committee for Route Charged} EUROCONTROL-a. isto tako. Agencija je utvrdila konačnu bazu troškova i konačnu jediničnu cijenu terminalnih naknada Republike Hrvatske za 218. godinu. Jedinične cijene rutnih i terminalnih naknada objavljuju se na način uobičajen u zračnom prometu putem Zbornika zrakoplovnih informacija Republike Hrvatske (AlP) i EUROCONTROL-ovih okružnica (Information Circulars). Agencija je stalni član Proširenog odbora za rutne naknade koji je dio nadzorne strukture EUROCONTROL-a, a sastoji se od predstavnika zemalja članica. Također, u okviru ovog odbora djeluje i stalna radna grupa (Study group) čiji zadaci se sastoje u razmatranju različitih financijskih pitanja u organizaciji procesa prikupljanja i obrade 56

68 LZ/Vl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU podataka koje zemlje članice dostavljaju EUROCONTROL-u i Europskoj komisiji. Agencija ima stalnog predstavnika u okviru ove radne grupe. Nadzor ekonomske sposobnosti subjekata u civilnom zrakoplovstvu Republike Hrvatske Operatori aerodroma Na temelju Pravilnika o izdavanju svjedodžbe aerodroma i odobrenja za uporabu aerodroma («Narodne novine* broj 14/16), Pravilnika o pružanju zemaljskih usluga (»Narodne novine* broj 61/15) te Naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti ASO-21-5 Rev.2 Postupak i kriteriji za izdavanje Odobrenja za pružanje zemaljskih usluga, utvrđuje se potreba procjenjivanja financijskog položaja operatora aerodroma u okviru izdavanja i redovitog nadzora imatelja svjedodžbe aerodroma kao i procjena financijskog položaja pružatelja zemaljskih usluga. Temeljem navedenih propisa operator aerodroma i pružatelj zemaljskih usluga dokazuju svoju ekonomsku sposobnost dostavljanjem različite financijske dokumentacije tj. dokaza o ekonomskoj sposobnosti kao što su: godišnja financijska izvješća o rezultatima poslovanja. Izvješće ovlaštenog revizora o obavljenoj reviziji poslovanja, bruto bilancu, bilancu, račun dobiti i gubitka, i Investicijski plan poslovanja uz plan Izvora sredstava, obrazloženje realizacije plana. Isto tako, operatori aerodroma kontinuirano su dužni dostavljati dokaze o ekonomskoj sposobnosti za prethodnu kalendarsku godinu. Pregled ekonomske sposobnosti operatora aerodroma kontinuirani je posao koji se obavlja tijekom cijele godine. Djelokrug rada ne uključuje samo verifikaciju i kontrolu dokumentacije već Ima i savjetodavnu ulogu te obuhvaća i kontinuirani nadzor primjene važećih računovodstvenih propisa. Isto tako, Pravilnikom o pružanju zemaljskih usluga (»Narodne novine* broj 61/15) predviđa se razdvajanje računa (konta) za djelatnost zemaljskih usluga od računa za druge djelatnosti u skladu s važećom komercijalnom praksom. Nadalje, Agencija odobrava cjenik naknada zračnih luka u dijelu koji se odnosi na tzv. regulirane usluge. Prema postojećim ICAO standardima i EU propisima koji su preuzeti u hrvatsko zakonodavstvo cijena navedenih usluga ne može biti iznad troškova tj. traži se ekonomska opravdanost cijene pojedine usluge. Svaka korekcija cjenika reguliranih usluga se pomno ispituje u skladu s važećom regulativom I obvezom zračnih luka o razdvajanju financijskih tokova. Tijekom 217. godine pregledana su financijska izvješća sljedećih operatora aerodroma: Zračna luka Pula d.o.o.. Aerodrom Brač d.o.o. Zračna luka Dubrovnik d.o.o.. Zračna luka Split d.o.o.. Međunarodna Zračna luka Zagreb d.d.. Zračna luka Zadar d.o.o.. Zračna luka Osijek d.o.o.. Zračna luka Rijeka d.o.o. I Zračno pristanište Mali Lošinj d.o.o. Pregled financijskih izvješća uključuje i pregled planova poslovanja za buduće razdoblje u kojem se glavni naglasak stavlja na kontinuitet poslovanja i financijsku sposobnost u području sigurnosti operacija na aerodromima. U 217. godini svi navedeni operatori su udovoljavali ovim kriterijima. Operatori zrakoplova U skladu sa zahtjevima Uredbe (EZ) br 18/28 Europskog parlamenta I Vijeća o zajedničkim pravilima za obavljanje zračnog prijevoza u Zajednici (SL L 293, ), Agencija je ovlaštena utvrđivati financijski položaj operatora zrakoplova u smislu sposobnosti udovoljavanja sigurnosnim zahtjevima. Agencija je gore navedeni EU propis razradila internim dokumentom Postupak za izdavanje, kontinuirano praćenje valjanosti, privremeno oduzimanje i oduzimanje operativne licencije" u okviru kojeg se utvrđuju obveze zračnog prijevoznika i procedura procjenjivanja financijskog položaja ovisno o tipu operativne licencije. 57

69 C7/7 HRVATSKA AGENCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Postupak razrađuje prikupljanje specifične dokumentacije koja obuhvaća financijska izvješća, izvještaje o bonitetu, planove poslovanja i drugu propisanu dokumentaciju zračnog prijevoznika koja služi provjeri ispunjenja uvjeta financijske sposobnosti u trenutku izdavanja i tijekom kontunuiranog praćenja valjanosti operativne licencije. Isto tako, predviđene radnje obuhvaćaju i moguće promjene tijekom rada operatora (tehničke i financijske) kao i slučajeve privremenog ili trajnog oduzimanja operativne licencije. Pristigia dokumentacija se preispituje u skladu s dobrom financijskom praksom te važećim zakonodavstvom uz posebni osvrt na: odgovarajuće propise kojima se regulira posiovanje trgovačkih društava odnosno poslovanje subjekta ovisno o statusu podnositeija zahtjeva i odgovarajuće propise kojima se reguiira financijsko poslovanje ovisno statusu podnositelja zahtjeva. Analiza financijskih izvještaja temelji se na horizontalnoj i vertikalnoj analizi uz korištenje financijskih pokazateija kao što su: pokazatelji likvidnosti, pokazatelji zaduženosti, pokazatelji aktivnosti, pokazateiji ekonomičnosti, pokazateiji profitabiinosti i pokazatelji investiranja. Tijekom 217. godine pregledana je financijska dokumentacija u okviru odobravanja operativne licencije ili kontinuiranog praćenja valjanosti postojeće operativne licencije kod sijedečih operatora zrakoplova: Croatia Airlines d.d.. Trade air d.o.o.. Sky Vision d.o.o., Winair d.o.o., Jung sky d.o.o. i Maii Lošinj d.o.o. Prema gore navedenoj proceduri za svakog od operatora zrakoplova utvrđuje se financijski položaj radi utvrđivanja financijske sposobnosti udovoljavanja tekućim i eventualnim budućim zahtjevima iz područja sigurnosti operacija. Operatori zrakoplova se kontaktiraju osobno i primjenjuje se individualni pristup, jer se i obim njihovih operacija znatno raziikuje. Tijekom 217. godine manje financijske poteškoće uočene su kod tri operatora Unaprjeđivanje zrakoplovne kulture i promocija sigurnosti u zrakoplovnoj zajednici Agencija je i tijekom 217. godine nastavila s aktivnostima vezanim uz unaprjeđenje zrakoplovne kulture I promocija sigurnosti u zrakoplovnoj zajednici. Promocija sigurnosti je jedan od četiri osnovna temeija sustava upravljanja sigurnošću (SMS). Kroz promociju pozitivnih primjera iz prakse i razmjenu sigurnosnih informacija kod svih učesnika, podiže se i sveukupna razina svijesti i sigurnosti, te se stvara pozitivna kuitura sigurnosti. Tijekom 217. godine aktivnosti Programa za unaprjeđenje zrakoplovne kulture I promocije sigurnosti bile su usmjerene na pilote generalne avijacije (VER piloti, sportsko - rekreativno zrakoplovstvo), operatore sustavima bespilotnih zrakoplova, te zrakoplovnoj zajednici u cjelini. Aktivnosti usmjerene na pilote generalne avijacije tijekom 217. godine imaie su za cilj podići svijest o kulturi sigurnosti u zrakoplovstvu, podići razinu izvješćivanja o događajima povezanim sa sigurnošću, te podići svijest o važnosti dobre pripreme leta. Pripremljen je I na web stranicama objavljen video uradak Pripremite se za ietenje!" s ciljem da se na sažet, jednostavan i prihvatljiv način podsjeti pilote sportsko rekreativnog zrakoplovstva na najvažnija pravila i postupke u pripremi Izvođenja letačkih operacija Pored toga, pilotima generalne avijacije su tijekom godine uručivani"pilot's kneeboard' s informacijama korisnim za pripremu VER leta. Agencija je Programom za unaprjeđenje zrakopiovne kulture i promocije sigurnosti u 216. napraviia značajan iskorak prema široj populaciji sudionika u domeni ietenja bespilotnim zrakoplovima. Letci, a posebno video Letenje dronom" na jednostavan način su predstavili javnosti i operatorima sustava bespilotnih zrakoplova najvažnija praviia u ietenju, te naišii na pozitivan odjek. Tijekom 217. godine nastavljena je distribucija letaka I video materijala, kako prema operatorima, tako i prema distributerima ovih zrakoplova. 58

70 nyvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Agencija prepoznaje da postoje ograničene mogućnosti industrije da prati i primjeni opsežne i brze promjene u propisima. Kroz program za unaprjeđenje zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti Agencija nastoji pružiti potrebne informacije, podršku, obuku i savjete kako bi se propisi implementirali što efektivnije. Tako su tijekom 217. godine u svezi implementacije Uredbe (EU) br. 376/14 održane tematske radionice s predstavnicima skoro svih zrakoplovnih domena (organizacije za održavanje, organizacije za osposobljavanje, zračne luke, veći operatori i pružatelj usluga u zračnoj plovidbi). Pripremljeni su I distribuirani letci o važnosti izvješćivanja za pilote generalne avijacije, osoblje prihvata i otpreme zrakoplova, operatore aerodroma, te osoblje uključeno u poslove održavanja zrakoplova. Promoviranjem važnosti izvješćivanja Agencija želi postići poboljšanje stope izvješćivanja i podići kvalitetu podataka. Nastavljeno je i s aktivnostima vezanim uz objavu kvizova znanja. Tijekom 217. godine pripremljen je i na web stranicama Agencije objavljen paket edukativnih pitanja u formi kviza znanja iz područja opasnih roba u zračnom prijevozu. Pitanja pružaju mogućnost provjere znanja pilotima i putnicima o opasnim robama. Pripremljen je i kviz znanja Što znate o PPL dozvoli?" iz domene poznavanja propisa vezanih uz PPL dozvole i ovlaštenja za SEP(A). 3.7 Suradnja s domaćim i inozemnim nadiežnim tijeiima Pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti Agencija je obavezna surađivati s domaćim i inozemnim nadležnim tijelima u području sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa Suradnja s domaćim nadiežnim tijelima Tijekom 217. godine. Agencija je nastavila surađivati s tijelima državne uprave, prije svega s resornim Ministarstvom i Agencijom za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu, a koja su uz Agenciju, nadležna tijela za civilno zrakoplovstvo u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona. Suradnja s resornim Ministarstvom odvijala se kao i prethodnih godina u skladu s nadležnostima za civilno zrakoplovstvo propisanih Zakonom. S Agencijom za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu nastavljena je suradnja na unaprjeđenju zajedničkih operativnih procedura za zajedničko postupanje o događajima povezanim sa sigurnošću, te protokola i procedura vezane uz pristup, korištenje, unos i razmjenu podataka u ECCAIRS bazu podataka. Isto tako. Agencija je surađivala s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje po pitanjima ođ zajedničkog interesa. Agencija je u 217. godini nastavila suradnju s Državnom geodetskom upravom vezano uz projekt Electronic Terrain and Obstacle Datđ' (ETOD) koji je obveza Republike Hrvatske sukladno Lokalnom planu Implementacije Jedinstvenog europskog neba - LSSIP. Suradnja i koordinacija obavljala se u području zaštite civilnog zračnog prometa sa Sigurnosno-obavještajnom agencijom i Ministarstvom unutarnjih poslova, u dijelu praćenja stanja zaštite, procjene prijetnji i definiranja dodatnih mjera zaštite civilnog zračnog prometa. S Ministarstvom unutarnjih poslova suradnja i koordinacija obavljala se i u dijelu kontrole kvalitete zaštite civilnog zračnog prometa. Agencija je ostvarivala suradnju i s drugim tijelima državne za potrebe obavljanja poslova tih državnih tijela III za potrebe Agencije, u skladu s propisanim nadležnostima. Temeljem Sporazuma o suradnji i Protokola za razmjenu podataka između Agencije i Porezne uprave. Agencija je nastavila s dostavom promjene podataka i informacija o zrakoplovima Poreznoj upravi iz Hrvatskog registra civilnih zrakoplova. Predstavnici Agencije sudjelovali su u radu sljedećih povjerenstava i radnih skupina: - Povjerenstvo za upravljanje sigurnošću u zračnom prometu, - Nacionalno povjerenstvo za upravljanje zračnim prostorom, - Nacionalno povjerenstvo za olakšice, - Nacionalno povjerenstvo za zaštitu civilnog zračnog prometa. 59

71 CC/I/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU - Nacionalno povjerenstvo za prijevoz opasnih stvari, - Povjerenstvo za međusektorsku koordinaciju za nacionalni sustav za praćenje emisije stakleničkih plinova, - Povjerenstvo za sprečavanje sudara zrakopiova i ptica, i - Radna skupina za izradu procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj Suradnja s inozemnim nadiežnim tijeiima Tijekom 217. godine. Agencija je ostvariia značajnu suradnju s inozemnim nadiežnim tijelima i organizacijama. Predstavnici Agencije aktivno su sudjeiovaii na redovitim sastancima i aktivnostima europskih te drugih međunarodnih organizacija i institucija iz područja zračnog prometa, u radu njihovih stručnih tijela i radnih grupa te su ostvarivali suradnju s drugim inozemnim nadležnim tijeiima u području sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa. Suradnja s EASA-om, nadležnim tijelima Europske komisije, EUROCONTROL-om te -ECAC-om od posebnog je interesa za obavijanje poslova iz nadležnosti Agencije. Temeljem članstva Republike Hrvatske u EU, Agencija je obavezna aktivno sudjelovati u radu mnogobrojnih tijela i radnih grupa iz područja civilnog zrakoplovstva/civilnog zračnog prometa, u ulozi predstavnika Republike Hrvatske kao države članice. U skladu s navedenim, izrađen je Plan sudjelovanja u radu međunarodnih organizacija i institucija u 217. godini koji je sastavni dio Godišnjeg programa rada Agencije za 217. godinu. Predstavnici Agencije u 217. godini aktivno su sudjeiovali u radu EASA Odbora koje kao tijeio Europske komisije osnovano temeljem Uredbe 216/28 sudjeluje u zakonodavnom postupku komitologije. Osim toga. Agencija sudjeluje u sljedećim radnim grupama i tijelima EASA-e: - Member Advisory Board (MAB) - Management Board - Technical Body (TeB) - General Aviation - Technical Body (TeB) - Air Operations - Technical Body (TeB) - Aerodromes - Technical Body (TeB) - Safety Management - Technical Body (TeB) - ATM/ANS - Technical Body (TeB) - Production and Continuing Airworthiness - Technical Body (TeB) - Air Crew including Flight Crew, Cabin Crew, Medical and FSTD - Network of Analysts (NoA) - Medical Expert Group (MEG) - National Standardisation Coordinator meeting - Common Training Initiative Group - Ramp Inspection Coordination and Standardisation (RICS) Na međunarodnoj razini. Agencija je sudjelovaia u radu Regulatornog odbora Europske komisije za zaštitu civiinog zračnog prometa (EC Regulatory Meeting). Na razini EUROCONTROL-a predstavnici Agencije sudjeiovaii su u radu sijedečih tijela: - Enlarged Committee - ADO Regulators Working Group - Agency Advisory Board - AIM/SWIM Team - Route Charges - NETOPS 6

72 vt/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Tijekom 217. godine, predstavnici Agencije sudjelovali su u radu radnih grupa pod okriljem ECAC-a, pod nazivom Guidance Material Task Force. Značajni resursi Agencije u 217. godini bili su usmjereni na sudjelovanje u radu tijela i radnih grupa Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe (FAB CE), naročito u radu Viječa Funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnje Europe (FAB CE Council) i Koordinacijskog odbora nacionalnih nadzornih tijela (NSA CC). Nominirani predstavnici Agencije u 217. godini sudjeluju u radu EASA standardizacijskih inspekcija u domenama plovidbenosti (AWD), sigurnosni pregled inozemnog zrakoplova na stajanci (SAFA) i upravljanja zračnim prometom i usluge u zračnoj plovidbi (ATM/ANS), te inspekciji zaštite Europske komisije. Suradnja s inozemnim nadležnim tijelima odvijala se u skladu s planom sudjelovanja u radu inozemnih nadležnih tijela koji je sastavni dio Godišnjeg programa rada za 217. godinu. Temeljem plana sudjelovanja u radu inozemnih nadležnih tijela, predstavnici Agencije sudjelovali su u provedbi Twinning projekta Gruzija te na radnim sastancima korisnika EMPIC-EAP softvera. Pregled broja događanja u sudjelovanju Agencije u radu inozemnih nadležnih tijela u 217. godini: EASA EC EUROCONTROL ECAC FABCE ICAO Nadležna tijela za civilno zrakoplovstvo drugih država Ostala inozemna nadležna tijela Twinning GE EMPIC Tablica 17: Pregled sudjelovanja u radu inozemnih nadležnih tijela u 217. godini Agencija je u 217. godini nastavila suradnju i s nadležnim tijelima za civilno zrakoplovstvo drugih država (Austrija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Makedonija) vezano uz obavljanje poslova nadzora, certifikacije i licenciranja, školovanja i osposobljavanja te provedbu zajedničkih projekata. Temeljem Memoranduma o razumijevanju potpisanog 25. travnja 214. godine između Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo u 217. godini Agencija je sudjelovala u nadzoru pružatelja usluga u zračnom prometu Bosne i Hercegovine u svojstvu pružanja stručne pomoči za područja usluga zrakoplovne meteorologije i područje usluga komunikacije, navigacije i nadzora. 61

73 CC/7/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Temeljem Memoranduma o razumijevanju potpisanog 28. veljače 211. godine između Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Agencija je u 217. godini sudjelovala u postupku certifikacije Zračne luke Podgorica u svojstvu pružanja stručne pomoći za područje sustava svjetlosnog obilježavanja aerodroma i elektro-energetskih sustava, stručnom osposobljavanju inspektora iz područja opasnih roba; radionici na temu implementacije Uredbe 376/214, radionice na temu prava putnika u zračnom prijevozu te pomoči prilikom priprema za RAMP standardizacijska inspekciju. Nadalje, inspektor Odjela letačkih operacija i školstva u lipnju 217. godine sudjelovao je u nadzoru operatora Montenegro Airlines kao vanjski suradnik Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore, a u prosincu 217. godine organiziran je sastanak u Zagrebu na temu implementacije Uredbe 376/214. Temeljem Memoranduma o razumijevanju potpisanog 29. studenog 213. godine između Javne agencije za civilno letalstvo Republike Slovenije i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Agencija je u 217. godini sudjelovala u osposobljavanju slovenskih inspektora na temu Non-commercia! operations with compiex motorpowered aircraft (NCC) i Non-commerciai operations with other than comptex-motor-powered aircraft' (NCO), osposobljavanja na temu Human Factord te osposobljavanju slovenskih RAMP inspektora. Nadalje, održani su sastanci vezano uz razmjenu iskustava po pitanju certifikacije aerodroma te zrakoplovne medicine. Temeljem Memoranduma o razumijevanju potpisanog 5. ožujka 215. godine između Agencije za civilno zrakoplovstvo Republike Makedonije i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, u 217. godini održana je razmjena iskustava u vezi s implementacijom zahtjeva vezanih uz sustav upravljanja. Dva predstavnika makedonske Agencije su u prosincu 217. godine boravila u Agenciji radi stjecanja iskustva u području sustava upravljanja kvalitetom i upravljanja rizicima sigurnosti, te implementacijom AuthorityRequirementd (AR). Temeljem popisanog Ugovora o suradnji između Federal Aviation Office - Lultfahrt-Bundesamt (LBA) i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, u rujnu 217. na Zračnoj luci Split obavljene su zajedničke RAMP inspekcije u trajanju od 3 dana. Članovi Viječa i vodstvo Agencije održali su u 217. godine radni sastanak s izaslanstvom Civilnih zrakoplovnih vlasti Republike Kosovo. Sudionici sastanka razgovarali su, između ostalog, o jačanju suradnje na području nadzora i sigurnosti zračnog prometa između dviju država, te implementaciji međunarodne zrakoplovne regulative. Formalni okvir za suradnju civilnih zrakoplovnih vlasti Kosova i HACZ uspostavljen je 8. prosinca 21. potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju. Suradnja s Europskom organizacijom za sigurnost zračne plovidbe - EUROCONTROL Agencija je u 217. godini nastavila bilateralnu suradnju s EUROCONTROL-om vezano uz unaprjeđivanje sposobnosti za obavljanje funkcije Nacionalnog nadzornog tijela (Nationai Supervisory Authority - NSA). Suradnja s EUROCONTROL-om odvija se na projektnoj razini u okviru podrške koju pruža Jedinica za podršku državama i regionalnim inicijativama (Support to States and Regionai initiatives Unit - SSR) pri Direkciji za jedinstveno europsko nebo (Directorate Pan-European Singte Sky - DPS) EUROCONTROL-a. Projekt je 217. godine ažuriran u skladu s novim potrebama Agencije za razdoblje godina, te podijeljen u 6 radnih paketa (Work packages- WP): - WP1: Review of Existing NSA Processes; - WP2: Development of New NSA Processes; - WP3: CAA and NSA Strategic Business Plan (SBP); - WP4: Airspace and Traffic Flow and Capacity Management; - WP5: Staff Training; 62

74 nym GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU - WP6; Support Related to Tasks Undertaken within FABCE NSA CC. Troškove provedbe projekta snosi EUROCONTROL, temeljem redovite stručne pomoći koju pruža državama članicama. U cilju uspješne provedbe projekta, osnovan je zajednički tim za upravljanje projektom (Common Project Management Team - CPMT) kojim zajedno predsjedaju predstavnici EUROCONTROL-a i Agencije, a odgovoran je za koordinirano pianiranje, izvršenje, praćenje i izvještavanje u svezi dogovorenih radnih paketa. Svaki supredsjedateij je odgovoran za koordinaciju aktivnosti unutar svoje vlastite organizacije i djeluje kao osoba za kontakt (POC). Dana 3. ožujka 217. godine održan je 18. Project Review & Steering Group Meetnq'' između predstavnika Agencije i EUROCONTROL-a na kojem su sumirane sve do tada učinjene aktivnosti u 216. godini te je napravljen plan za sve nerealizirane, a pianirane aktivnosti tijekom 217. godine. U 217. godini organizirano je jedno jednomjesečno usavršavanje uz rad [secondment^ za zrakoplovnog inspektora ANS/MET te četiri dvodnevne radionice: RiskAnaiysis Toot WS; WS on CNS & top oversight processes; WS on changes and I/VS addressing specific issues from A TCO ticensing reguiation Civllno-vojna suradnja Sporazumom o suradnji između Ministarstva obrane i Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo potpisanog 14. ožujka 213. godine uspostavljen je Zajednički civilno-vojni odbor za zračni promet. Radom Zajedničkog civiinovojnog odbora za zračni promet osigurana je koordinacija postupaka i aktivnosti, te razmatranje aktualnog stanja sigurnosti zračnog prometa iz propisanih nadležnosti Ministarstva obrane i Agencije. U 217. godini održana je jedna sjednica Odbora pri čemu su razmatrane sljedeće teme; razmjena informacija o nadzoru vojnih sustava i objekata koji se koriste za civilni zračni promet, status certificiranih helidroma. Zračna luka Zadar i radovi na podvožnjaku / koordinacija te razmjena sigurnosnih informacija vezanih za događaj vezan za sigurnost koji je uključivao vojnu zonu. U 217. godini predsjedanje Odborom na naredne dvije godine je sukiadno posiovniku rada Odbora od Ministarstva obrane preuzeia Agencija. 63

75 cc/yy GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 3.8 Školovanje i stručno usavršavanje kadrova Obveza je Agencije implementirati međunarodne zahtjeve vezane uz sigurnost i zaštitu civilnog zračnog prometa koji uređuju i standardiziraju postupke nadležnih tijela kod certificiranja i nadzora zrakoplovnih subjekata, a u cilju osiguravanja kontinuiranog udovoljavanja zahtjevima za obavljanje zračnog prijevoza i drugih djelatnosti u zračnom prometu. Zrakoplovni inspektori moraju biti visoko kvalificirani i osposobljeni stručnjaci, koji u ime Agencije obavljaju stručne i tehničke zadatke i čija je uloga presudna za nadzor sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa. Stručno osposobljavanje zrakoplovnih inspektora Agencije obavlja se u skladu s internim dokumentom Agencije - Priručnik školovanja zrakoplovnih inspektora (Training Manual - TR-MAN-1, Rev 8). Priručnik definira i opisuje program školovanja zrakoplovnih inspektora Agencije od trenutka zapošljavanja (inicijalno školovanje), kroz održavanje dodijeljenih inspektorskih ovlaštenja i kontinuirano usavršavanje (specijalizirana školovanja i školovanja za obnovu znanja zrakoplovnih inspektora). Program osposobljavanja zrakoplovnih inspektora je u potpunosti usklađen sa zahtjevima vezanim za kvalifikacije i školovanja zrakoplovnih inspektora definiranim u EU uredbama. U 217. godini izvršena je implementacija evaluacije sustava inspektorskih ovlaštenja i sustava osposobljavanja. Kako je novi sustav autorizacije zrakoplovnih inspektora povezan s osposobljavanjem zrakoplovnih inspektora, uspostavljeni su novi procesi osposobljavanja zrakoplovnih inspektora i novi paketi školovanja za zrakoplovne inspektore. Osposobljavanja zrakoplovnih inspektora se provode u ovlaštenim domačim i inozemnim organizacijama, institucijama za školovanje i osposobljavanje kao i Jnhousđ' školovanjima. Školovanje i stručno usavršavanje kadrova Agencije odvijalo se sukladno Planu školovanja za 217. godinu koji je sastavni dio Godišnjeg programa rada i Financijskog plana Agencije za 217. godinu. Školovanja su planirana sukladno sljedečim parametrima: - planu prioriteta za pojedine zrakoplovne inspektore (napravljeno na osnovu analize kvalifikacijskih listi i danih ovlaštenja (Quality Manager, Department Manager, Training Manager), - analizi potrebnih školovanja sukladno inspektorskim ovlaštenjima propisanih u važećem Priručniku školovanja, - realizaciji školovanja u 216. godini za sektore, odjele i pojedine zrakoplovne inspektore, - odobrenim financijskim sredstvima (financijska sredstva planirana su za potrebe internih i vanjskih školovanja - kako u inozemstvu tako i u Republici Hrvatskoj), - aktualnoj ponudi raspoloživih školovanja i potrebama za osposobljavanjem, i - praćenja regulatornih i tehnoloških trendova koji se pojavljuju u zrakoplovnoj industriji. Interna školovanja Interna školovanja su provedena unutar Agencije angažiranjem vlastitih instruktora ili suradnika/instruktora/stručnjaka iz zrakoplovne industrije koji su prema procjeni s obzirom na iskustvo, kvalifikacije i osobno završena osposobljavanja, mogli kvalitetno realizirati pojedine programe. Interna školovanja intenzivno su provođena tijekom 217. godine u cilju zatvaranja potreba za školovanjima iz prve tri faze školovanja radnika (inicijalnog, specijaliziranog i školovanja za obnovu znanja zrakoplovnih inspektora). Popis održanih internih školovanja: - Quality Management Systems - Upset Prevention and Recovery Training - Aircrew Regulation Refresher training - Quality Management Systems 64

76 cr/i/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU - Civil Aviation Management Systems - Crew Resource Management - EASA Regulations Update on Continuing Airworthiness - Dangerous Goods Regulations - Licencing workshop on Commission Regulatino No. 34/215 - Human Factors Training - Ramp Safety - Implementing Commission Regulation No. 376/214 - Inspector Enforcement - SAFA/SACA Vl/orkshops Ukupno je održano 18 Internih školovanja na kojima je sudjelovao 139 polaznika (od 2 do 18 polaznika po tečaju) što predstavlja utrošak od 554 čovjek/sati (69 čovjek/dana). Vanjska školovanja Vanjska školovanja su planirana sukladno planiranim financijskim sredstvima i potrebama školovanja radnika Agencije u 217. godini. Agencija upućuje radnike na vanjska školovanja radi stjecanja specifičnih znanja iz djelokruga rada i potrebnih za obavljanje poslova iz nadležnosti Agencije, a za čije stjecanje u Agenciji nema kapaciteta niti resursa. Vanjska školovanja obavljaju se pri ovlaštenim tuzemnim i inozemnim organizacijama. Pregled školovanja po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama. Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti, i licenciranja Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom Sektor pravnih i zajedničkih poslova Ured upravljanja kvalitetom i sigurnosti zračnog prometa Ured zaštite zračnog prometa Ured za odobravanje letova % % 2 2 1% 6 6 1% 4 4 1% 1 1 1% Tablica 18: Pregled školovanja po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama u 217. godini Agencija je u 217. godini provela i 3 neplanska školovanja za novozaposlene radnike Agencije koji nisu bili obuhvaćeni Planom školovanja za 217. godinu. Realizacijom Plana školovanja od 96% ostvaren je cilj provedbe školovanja i stručnog osposobljavanja u 217. godini. 65

77 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 3.9 Komunikacija sa zrakopiovnim subjektima Agencija u suradnji s domaćim, Inozemnim i međunarodnim organizacijama, zrakoplovnom industrijom i drugim institucijama s područja zračnog prometa, organizira stručne skupove i forume u svrhu razmjene informacija i iskustava te promicanja sigurnosti zračnog prometa. Vodeći se definiranom misijom. Agencija nastoji biti generator i katalizator pozitivnih promjena u zrakoplovnoj industriji Republike Hrvatske. U tom smislu, komunikacija sa zrakoplovnim subjektima je od velike važnosti Stručni skupovi Najveći dio aktivnosti Agencije prigodom organizacije stručnih skupova u 217. bio je u funkciji ostvarenja ciljeva iz Programa unaprjeđenja zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti za 217. godinu. Agencija je promocijom zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti započela 216. godine. Programom unapređenja zrakoplovne kulture i promocije kroz promociju pozitivnih primjera iz prakse i razmjenu informacija kod svih sudionika, podiže se sveukupna razina svijesti i sigurnosti u zrakoplovstvu. Program je osobito bio prilagođen pilotima generalne avijacije, VFR pilotima, sportsko-rekreativnom zrakoplovstvu, operatorima sustava bespilotnih zrakoplova te zrakoplovnoj zajednici u cjelini s ciljem da Agencija svim dionicima pruži potrebne informacije, podršku, edukaciju i savjete. U svrhu realizacije Programa, izrađen je Plan održavanja radionica i osposobljavanja za zrakoplovnu zajednicu/zrakoplovne subjekte u 217. godini koji je sastavni dio Godišnjeg programa rada Agencije za 217. godinu. Nadalje, Agencija prepoznaje da postoje ograničene mogućnosti zrakoplovne industrije u praćenju i primjeni opsežne i brze promjene u propisima te je organiziranjem stručnih skupova pružala informacije, podršku i savjete kako bi se promjene implementirale na što kvalitetniji i učinkovitiji način. Održane su planirane radionice vezane uz sustave bespilotnih zrakoplova, generalnu avijaciju i organizacije za osposobljavanje pilota aviona te organizacije i osobe uključene u održavanje i vođenje kontinuirane plovidbenosti za ultralake zrakoplove. Tijekom 217. godine prepoznata je potreba te su održane i radionica za rukovoditelja zaštite na aerodromima koji nisu zračne luke i radionica za organizacije za osposobljavanje kontrolora zračnog prometa. Jedna od važnijih edukativnih radionica u 217. bila je "Uporaba sustava bespilotnih zrakoplova" na kojoj je prisustvovalo više od 1 sudionika, predstavnika organizacija i operatora sustava bespilotnih zrakoplova te zainteresirane javnosti. Zrakoplovni inspektori Odjela letačkih operacija u uvodnom su dijelu upoznali sudionike radionice s planovima izmjena postojećeg Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova (»Narodne novine» broj 49/15 i 77/15), redefiniranju općih, tehničkih i operativnih uvjeta (noćno letenje, letenje u blizini aerodroma, ograničenja visine leta, letenje iznad skupine ljudi, broj motora, opremljenost padobranom, osposobljenost rukovatelja) te načinu registracije operatora sustava bespilotnih zrakoplova. Polaznicima radionice predstavljen je i Nacrt EU regulatornog okvira za operacije bespilotnim zrakoplovima u otvorenoj i specifičnoj kategoriji (EASA NPA 217-5). Djelatnik Ureda upravljanja kvalitetom i sigurnosti zračnog prometa Agencije upoznao je sudionike radionice s Uredbom 376/214 o izvješćivanju, analizi i naknadnom postupanju u vezi s događajima u civilnom zrakoplovstvu te naglasio važnost primjene Uredbe, operatora sustava bespilotnih zrakoplova u stvarnom životu kako bi se smanjio rizik od nesreća. Gosti radionice bili su i predstavnici Hrvatske udruge bespilotnih sustava (HUBS) koji su održali prezentaciju s naglaskom o ulozi HUBS-a u promicanju sigurnosti u letačkim operacijama. 66

78 LL/Vl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Iz područja zrakoplovnog prava održano je nekoliko radionica koje su imale za cilj upoznati sudionike s primjenjivim regulatornim okvirom na temu zaštite prava putnika u zračnom prometu. Kako bi se osiguralo da se edukacijom i razmjenom iskustva kroz tematske radionice pokrije što veći dio zrakoplovne zajednice, pogotovo sportsko-rekreativne zajednice koja je najviše pogođena nepovoljnim ekonomskim stanjem u društvu pa time i u zrakoplovstvu, tematska radionica na temu Sigurnost izvođenja padobranskih skokova" održana je u Sinju. Krajem 217. godine Agencija je održala međunarodno znanstveno-stručno usavršavanje iz područja zrakoplovne medicine na kojem je sudjelovalo više od 8 zrakoplovno-medicinskih ispitivača, doktora medicine i ostalih stručnjaka iz nekoliko zemalja čije su aktivnosti vezane uz zrakoplovnu medicinu i civilno zrakoplovstvo. Posječenost radionica od strane zrakoplovne zajednice je porasla u odnosu na prethodnu godinu, a veliki interes je pokazan za radionice vezane za sustave bespilotnih zrakoplova, prava putnika u zračnom prijevozu i zrakoplovnu medicinu. U nastavku daje se pregled održanih radionica u 217. godini Implementacija Uredbe (EU) br. 139/214 (Annex Ill/Annex IV) Sigurnost izvođenja padobranskih skokova namijenjenu padobrancima, organizacijama za osposobljavanje padobranaca i aeroklubovima _ Radionica za organizacije i osobe uključene u održavanje i vođenje kontinuirane plovidbenosti ELA1 i ELA2 zrakoplova Radionica "Zaštite prava putnika u zračnom prijevozu" Radionica "Održavanje aerodroma I upravljanje postupcima na stajanci Radionica za organizacije i osobe uključene u održavanje i vođenje kontinuirane plovidbenosti Seminar osvježenja znanja za ispitivače pilota aviona i helikoptera (Pilot Examiners Refresher Seminar) Radionica "Uporaba sustava bespilotnih zrakoplova Stručno usavršavanje zrakoplovno-medicinskih ispitivača i psihologa Međunarodni skup I stručno usavršavanje iz područja zrakoplovne medicine Radionica "Izrada I upravljanje korektivnim mjerama Radionica "Zaštita prava putnika u zračnom prijevozu" Radionica za organizacije za osposobljavanje pilota (ATO) Sastanak rukovoditelja zaštite na zračnim lukama Sastanak rukovoditelja zaštite na aerodromima koji nisu zračne luke Opasne robe u zračnom prometu Tablica 19: Pregled održanih radionica u 217. godini Plan održavanja radionica I osposobljavanja za zrakoplovnu zajednicu / zrakoplovne subjekte za 217. godinu, planiran u Godišnjem programu rada Agencije za 217. godinu, realiziran je u potpunosti (1%). 67

79 cc/yy GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Internetske stranice U 217. godini najznačajniji sadržaji i komunikacija s javnosti putem internetskih stranica odvijala se na području edukativnih radionica i sustava bespilotnih zrakoplova s obzirom na to da je Agencija pokrenula Program unaprjeđenja zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti pri čemu su intenzivirane aktivnosti na području edukacije zrakoplovne industrije, te su objavljivani novi sadržaji i materijali povezani sa sustavima bespilotnih zrakoplova. Poštujuči načelo transparentnosti u svom radu te primjenjujuči Zakon o pravu na pristup informacijama («Narodne novine* broj 25/13 i 85/15), Agencija je na internetskim stranicama redovito i ažurno objavljivala informacije i dokumente iz djelokruga rada i nadležnosti kojima se izravno može pristupiti. Prije svih, riječ je o dokumentima koji se vežu uz transparentnost javne nabave i natječaja za radna mjesta. Tako su objavljeni registri ugovora o javnoj nabavi, planovi nabave kao i Godišnja izvješča o radu i Godišnji programi rada Agencije. Sve važeče naredbe o zrakoplovnoj sigurnosti i direktive, kao i propisi iz nacionalnog zakonodavstva, su objavljeni, ažurirani i dostupni korisnicima. Nakon objave nacrta prijedloga pravilnika, svim zainteresiranim stranama javno se nudi mogućnost da ih komentiraju i da svoje primjedbe ili prijedloge dostave nadležnim osobama u Agenciji. Internetske stranice su bile vrlo važan komunikacijski kanal po pitanju pravovremene najave održavanja radionica, seminara, međunarodnih skupova i foruma te sličnih događanja. Svim zainteresiranim subjektima. Agencija na svojim internetskim stranicama osigurava sadržaj radionica kroz prezentacije, čime se onima koji nisu sudjelovali u radu radionice, pružaju detaljne informacije o određenoj zrakoplovnoj problematici. Na internetskim stranicama Agencije objavljeni su i online kvizovi provjere znanja: Koliko poznajete pravila letenja?" i Koliko poznajete propise primjenjive na sustave bespilotnih zrakoplova?". Pitanja pružaju mogućnost provjere znanja pilotima generalne avijacije o pravilima letenja te operatorima sustava bespilotnih zrakoplova o poznavanju primjenjivih propisa na sustave bespilotnih zrakoplova. Namjera je Agencije slične kvizove objavljivati i u budućnosti. Zaključak je, temeljem provedene analize kako je internetska stranica Agencije odlično pozicionirana na Google pretraživaču, te postiže odlične SEO rezultate. Korisnici je relativno lako koriste i pronalaze željeni sadržaj, iz analize je vidljivo kako se korisnici ne zadržavaju na tekstualnim dijelovima sadržaja, već traže dokumentaciju bilo da je u pitanju dokumentacija vezana za pravilnike, zakone ili obrasce. Uzevši to u obzir, stranica će se dodatno poboljšati promjenom strukture sadržaja, o čemu če se voditi računa u doglednoj budućnosti Odnosi s javnošću Javnost rada Agencije jedno je od njezinih temeljnih načela temeljem čega se prepoznaje njezina temeljna zadaća. Agencija svoju viziju i misiju ostvaruje, između ostalog, i kroz suradnju s cjelokupnom javnošću, prvenstveno javnošću s područja zrakoplovne industrije. U cilju ostvarenja navedenog ključne komunikacijske poruke u 217. godini bile su usmjerene prema unaprjeđenju zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti, obvezi izvješćivanja o događajima u civilnom zrakoplovstvu u svrhu poboljšanja sigurnosti zračnog prometa, pojačanom inspekcijskom nadzorom sigurnosti civilnog zračnog prometa, upravljanju sustavima bespilotnih zrakoplova na siguran i propisima prihvatljiv način, te na jačanje svijesti o pravima putnika u zračnom prometu. Agencija je u cilju podizanja sveukupne razine svijesti i sigurnosti, te stvaranja pozitivne kulture sigurnosti tijekom 217. godine nastavila s Programom unaprjeđenja zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti koristeći pritom televizijske komunikacijske kanale bilo da je riječ o promotivnim i ciljanim oglašivačkim aktivnostima ili izravnim sudjelovanjem stručnjaka Agencije u emisijama prigodnog sadržaja i problematike. 68

80 L\yvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Tako je u fokusu Programa unaprjeđenja zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti u prvoj polovici 217. godine bila televizijska promocija edukativnog video priloga pod nazivom "Letenje dronom". Cilj kampanje je bio da se na sažet, jednostavan i prihvatijiv način podsjeti operatore sustava bespiiotnih zrakopiova na važnost poštivanja propisa radi sigurnog izvođenja ietačkih operacija. S obzirom na činjenicu kako je video sadržaj postao najefikasniji aiat za promociju, edukaciju i prezentaciju proizvoda i usluga. Agencija je u 216. krenula u pripremu i izradu ovog sadržaja s ciijem da zainteresiranu javnost upozna s osnovnim i praktičnim informacijama za sigurno korištenje sustava bespiiotnih zrakoplova. Video je koncem 216. godine završen, te je kampanja promocije spomenutog materijala na nacionalnim i regionalnim TV postajama bila intenzivirana u 217. godini. Također, tijekom 217. je završen drugi edukativni video prilog Priprema leta". Spomenuti video priiog prvenstveno je namijenjen popuiaciji pilota generalne avijacije tj. nositeljima privatne ietačke dozvole i dozvole pilota sportsko-rekreativnih zrakoplova, bez obzira na tip zrakoplova na kojemu lete ili njihovom iskustvu. On je u mnogočemu koristan i svim ostalim piiotima, te onima koji to tek trebaju postati. Potreba za neprekidnim usavršavanjem znanja i kompetencija, pažijiva i sveobuhvatna priprema prije ieta i uzimanje u obzir svojih sposobnosti i zahtjevnosti zrakopiova na kojemu se ieti kijučni su elementi koji su najboije osiguranje od nesreča i nezgoda, a obrađeni su u ovom prilogu na jednostavan i prihvatljiv način. Pored aktivnosti na promociji sigurnosti. Agencija je tijekom 217. sudjeiovaia na nekoiiko važnih događaja u Republici Hrvatskoj u svojstvu partnera i pokrovitelja. Koncem ožujka 217. Agencija je kao partner sudjeiovaia na poslovnoj konferenciji o bespilotnim letjeiicama DRONEfest. To je najveća konferencija o bespilotnim letjelicama u ovom dijelu Europe. Jednom godišnje okupija stručnjake, amatere, poslovnu i akademsku zajednicu te državne institucije s namjerom da promovira i izgradi jednu od industrija budućnosti - industriju bespilotnih letjelica i ono što je najvažnije njihovu primjenu u poslovanju. Tijekom svibnja 217. održana je 4. Međunarodna konferencija Aviation Business Arena Zagreb 217. koja je okupila stotinjak domaćih i međunarodnih zrakoplovnih stručnjaka. Agencija je bila pokrovitelj i sudionik konferencije na kojoj se raspravljalo o regulatornim okvirima u kojima se odvija zračni promet, strateškim izazovima za zračne luke, razvoju, konsolidaciji i perspektivi poslovnih modela aviokompanija, inovacijama kao pokretaču industrije, sustavima bespilotnih zrakoplova i slično. Također, Agencija je u listopadu 217. sudjelovala na 2. Međunarodnoj konferenciji transportnog prava i prava osiguranja INTRANSLAW koja je imala za cilj kreirati forum za protok i razmjenu informacija, znanja i iskustava između privatnog i javnog sektora, između struke i znanosti i među svim granama transporta. Tijekom 217. godine, zaprimljeno je i odgovoreno na 131 upit od strane medija i javnosti. Od toga, 4 se odnosilo na novinarske upite, a 91 na upite zainteresirane domaće i inozemne javnosti. Upiti su bili usmjereni na različita područja iz nadležnosti i rada Agencije, ali ponajprije; uporabu bespilotnih letjelica, hidroavionski prijevoz, događaje povezane sa sigurnošću na Međunarodnoj zračnoj luci Zagreb, prava putnika i opasne robe. 69

81 r.\yvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 4. RAZVOJNI PROJEKTI AGENCIJE U 217. GODINI Agencija primjenjuje projektni pristup za unaprjeđenje rada i posiovanja, te podizanja kvalitete obavljanja poslova iz nadležnosti Agencije. Agencija je u 217. godini nastavila s provedbom višegodišnjih razvojnih projekata. Provedba Projekta EMPiC za implementaciju standardnog softvera za civilne zrakoplovne vlasti EMPIC-EAP odvijala se u skladu s planom godinu obilježio je i završetak provedbe Twinning projekta Gruzija. Tijekom 217. godine nastavljene su aktivnosti na realizaciji projekta rekonstrukcije i sanacije posiovne zgrade u Krajiškoj uiici broj 2 u Zagrebu. Projektom Unaprjeđivanja sustava upravljanja spisima uspostavljen je jedinstveni sustav za upravljanja arhivskim i registraturnim gradivom Agencije u 217. godini. Krajem 217. godine započet je Projekt izrade apiikacije za provedbu ispita za zrakoplovno osoblje. 4.1 Projekt EMPIC Sukladno Godišnjem programu rada Agencije za 217. godinu, Projekt implementacije EMPiC-EAP standardnog softvera za civiine zrakopiovne viasti nastavijen je i u 217. godini s moduiima GAS (Organization Approval and Surveillance) i TA (TechnicalArea). Operativno korištenje EMPiC-EAP softvera u svakodnevnom radu djeiatnika Agencije uvelike povećava efikasnost i jednostavnost upravijanjima procesima. EMPIC-EAP je standardni softver za civilne zrakoplovne vlasti i njegova najveća prednost je standardizacija i centraiizacija poslovnih procesa i baza podataka. U 217. godini napravljena je revizija Projekta implementacije OAS i Technical Area modula kojom su definirani dodatni zadaci - završetak impiementacije i operativno korištenje Medical podmodula te implementacija Nacionalnih dozvola u Personnel Licensing modulu. Nadalje, nastavljena je implementacija modula za odobravanje i nadzor organizacija OAS [Organization Approval and SurveiHancd) koji u prvoj fazi impiementacije obuhvaća MT [Maintenance Training Organizationšj i MC [Maintenance Companiešj podmoduie, te Technical AreamMdi koji obuhvaća AR [AircraftRegistratioh), TC [Typecertificatiohi i AO [Aircraftownership) podmoduie. Kako bi se unaprijedilo korištenje EMPIC Medical softvera, omogućen je direktan pristup ovlaštenim organizacijama i ispitivačima za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti zrakopiovnog osoblja (AMC,AME) EMPIC Medical server-u s udaljenih lokacija koristeći pritom sigurnu vezu. Omogućivši direktan pristup serveru, vanjskim korisnicima je znatno pojednostavljen pristup i ubrzan rad na EMPiC Medical softveru. Nadalje, napravljena su sva potrebna ažuriranja softvera te je održan sastanak s predstavnicima EMPIC-a na kojem je usuglašeno spajanje EMPIC Medical i EMPIC-EAP softvera koje je planirano u nadoiazećim nadogradnjama softvera. U Technical Area modulu, na zahtjev IT djelatnika, AR podmodul je u potpunosti priiagođen potrebama Agencije kako bi mogii sukiadno važećim propisima voditi Registar zrakoplova. Prilagodbom podmodula omogućeno je upisivanje svih zakonom propisanih podataka iz postojećeg Registra zrakoplova. Tijekom 217. godine uneseni su svi zrakoplovi iz Hrvatskog registra civilnih zrakoplova u test okruženje EMPIC-EAP softvera. Prilikom upisivanja podataka djeiatnici Odjela zrakoplovnog prava i međunarodnih posiova revidirali su sve unose i podatke u postojećoj bazi podataka kako bi unos podataka bio ispravan za unos u produkcijsko okruženje. Nadalje, iz arhiviranih predmeta izdvojeni su i uneseni u podmodul podaci o certifikatima zrakoplova koji su potrebni za odabir ispravnog Type Certificate-^ za pojedini zrakoplov u Registru. Mode-S kodovi su također uneseni u potpunosti i povezani s postojećim registarskim oznakama zrakoplova unutar softvera. 7

82 cy//7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU OAS modul u ovoj fazi implementacije obuhvaća MC podmodui gdje je u fokusu implementacija Part-145. Nakon unosa regulative Part-145 i priručnika MOE djelatnici Odjela plovidbenosti i djelatnici IT-a su u 217. godini nastavili sa kreiranjem procesa za Part-145 unutar OAS modula. Kreiranje procesa za Part-145 zahtijeva definiranje svih parametara poslovnog procesa kao i definiranje samog Certifikata. Za te potrebe unesene su testne i postojeće organizacije unutar CM modula kako bi mogli simulirati razdoblje nadzora i praćenje nadzora i napretka. S obzirom da se i ostali moduli nadovezuju na CM modul bilo je izuzetno važno napraviti pravilnu hijerarhiju u strukturi organizacija kako se isti entiteti ne bi pojavili nekoliko puta jer to negativno utječe na koherentnost baze podataka. Tijekom 217. godine nastavljen je rad na podršci implementacije nadogradnje za Licensing podmodul na predlošcima za ispis dozvola i ažuriranjima EMPIC-EAP softvera. Naziv modula Naziv podmodula EMPIC Ccnirai Mucuie'' Završena implementacija u 215. godini EMPiC-LAP Personnel l.'crneing EMPIC-EAP - Organization Approval and Surveillance /Cm o/a/.' Medical: FCL-M: Flight Crew Licensing - Medical ANS-M: Air Traffic Controller - Medical MC: Maintenance Companies MT: Maintenance Training Organizations Završena implementacija u 216. godini Završena implementacija u 217. godini Unos regulative, testnih podataka i stvarnih podataka u 217. godini EMPIC-EAP - Technical areas TC: Type Certification, Ain/vorhiness Directives and Environment Certificates AR: Aircraft Registration AO: Aircraft Ownership Uneseni svi podaci o zrakoplovima, vlasnicima i TC u test okruženje u 217. god. Tablica 2: Pregled implementacije EMPIC-EAP modula u 217. godini U svibnju i studenom 217. godine ključni korisnici EMPIC-EAP softvera standardno su prisustvovali radnim sastancima korisnika EMPIC-EAP softvera sukladno planu u Godišnjem programu rada za 217. godinu. Na radnim sastancima prikupljene su korisne informacije vezane za aktivnu fazu implementacije vezano uz prilagođavanje AR podmodula potrebama Agencije. Predstavnici Agencije sudjelovali su kako na individualnim tako i na grupnim sastancima gdje se intenzivno raspravljalo o unaprjeđenju softvera te su svojim prijedlozima utjecali na promjene koje smatraju potrebnima da bi softver bio u skladu s potrebama Agencije i važećom regulativom. Na radnim sastancima aktivno su sudjelovali u donošenju odluka vezanim za promjene unutar softvera te su s predstavnicima drugih zrakoplovnih vlasti izmijeniii iskustva te prikupili korisne savjete i informacije vezane za daljnju implementaciju modula. 71

83 c[yz/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217, GODINU Djelatnici Agencije koji sudjeluju u Projektu implementaciji EMPIC-EAP softvera vide velike prednosti u implementaciji softvera i zadovoljni su njegovim korištenjem jer mogu svoje posiovne procese definirati u sustavu i na taj način ubrzati, optimizirati i unaprijediti svoj svakodnevni rad. Proširivanjem implementacije softvera na ostale podmoduie i uvođenje ostalih poslovnih procesa dodatno će unaprijediti korištenje i razmjenu podatka. Koristeći softver EMPIC rad će se znatno pojednostavniti jer su svi podaci na jednom mjestu u istoj bazi podatka. EMPiC-EAP je vrlo zahtjevan softver i ciljano razvijen za civiine zrakoplovne vlasti. Samim time razina detaija je na visokoj razini što traži od korisnika unošenje velike količine podataka i postavki u sustav kako bi se postigla potpuna funkcionalnost softvera. EMPIC-EAP softver je integrirana, ali i otvorena baza podataka za upravljanje dozvolama i certifikatima, edukaciju osoblja, pohranu povijesnih podataka kao i mogućnost praćenja promjena u podacima te kao takav znatno unaprjeđuje kvalitetu rada Agencije. 4.2 Twinning projekt Gruzija Tijekom 217. godine nastavljena je provedba Twinning projekta Gruzija pod nazivom Legal approximation of the Georgian Civil Aviation regulations with EU standardš' (projekt započeo u srpnju 215.). Agencija je u Projektu sudjelovala zajedno u konzorciju s Austro Controi GmbH. Ciij projekta u Gruziji bio je ojačati strukturu i sposobnost gruzijskih civiinih zrakoplovnih vlasti (Gruzijske agencije za civilno zrakoplovstvo - GCAA) na održiv način za usvajanje one EU regulative koja proizlazi iz multiiateralnog Sporazuma o europskom zajedničkom zračnom prostoru (European Common Aviation Area - ECAA) između Gruzije i Europske unije te njezinih članica. U svrhu reaiizacije Projekta potpisan je tripartitni ugovor između Europske komisije, Repubiike Gruzije i konzorcija Austro Controi GmbH/Agencija pod oznakom ENPI/215/ Ukupna planirana vrijednost projekta je , EUR. Twinning projekt obuhvaćao je šest komponenti: - Komponenta 1: GCAA organizacijska struktura - Komponenta 2: Safety management - Komponenta 3; Pregled i evaluacija gruzijskog sustava zrakoplovnih propisa - Komponenta 4; Preporuke i pomoć u implementaciji EU zrakoplovnih propisa u gruzijske nacionalne propise - Komponenta 5: Definiranje postupka donošenja propisa u ciiju brze implementacije EU propisa - Komponenta 6: Sustav kontinuiranog monitoriranja aktivnosti GCAA Agencija je u Projektu ostvarila značajan doprinos u svim komponentama obzirom na iskustvo koje ima u implementaciji EU standarda na nacionalnoj razini. Tijekom 217. godine Europska komisija odobrila je dodatak Twinning ugovora, kojim je revidiran osnovni ugovor na način da je obim projekta smanjen u područjima koja je GC/\A pokrivala na zadovoljavajući način, odnosno u područjima gdje nema EU regulative ili je ista relativno nova. Time je smanjen broj misija u područjima: Security, ATM i aerodromi. Temeljem inicijalno planirane raspodjele aktivnosti Austro Control GmbH i Agencije za navedena područja nadležna je bila Agencija, tako da je slijedom dodatka Ugovora opseg posia za Agenciju značajno smanjen u odnosu na inicijaini pian. Pregied sudjelovanja stručnjaka Agencije u misijama: 72

84 CE7Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Ana Kapetanović Damir MIka Juraj Maštrović Lenka Ercegović NIkollna Erceg Drnovšek Omer Pita Zvonko ŠImašek Tablica 21: Pregled sudjelovanja Short Term Expert (STE) po čovjek danu Sveukupnim aktivnostima Agencije u Twinning projektu Gruzija u 217. godini, osigurani su kvalitetni rezuitati i postignuti ciljevi polazne pretpostavke za uspješnu i učinkovitu provedbu i završetak cijelog projekta u 217. godini. Twinning projekt GE/19 Konzorcija Austro Control GmbH i Agencije, završen je 13. rujna 217. godine. Zajedničkim radom na projektu Austro Controi GmbH i Agencija ostvarili su izvrsnu suradnju osobito na sljedećim područjima: - Identificiranju nacrta / ažuriranju zrakoplovnih propisa u skladu s EU regulativom; - Uspostavljanju pravnog mehanizma i zakonskih izmjena za ubrzano donošenje procedura primjenjivih na nove ili izmijenjene zahtjeve koji se tiču civilnog zrakoplovstva u EU (propisi, direktive, odluke i slično), kako bi se omogućilo Gruziji da reagira u potpunosti i na vrijeme; - Uspostavijanju kontinuiranog sustava praćenja napretka Gruzijske agencije za civilno zrakoplovstvo (GCAA), izgrađenog na transparentnim i usmjerenim pokazateljima koji osiguravaju učinkovito izvršenje koncepata, okvira, propisa, politika i postupaka nakon njihova donošenja; - Razvijanju koherentnog sustava procedura i priručnika GCAA, usklađivanje sustava s međunarodnim propisima; - izgradnji kapaciteta zaposlenika GCAA (austrijski i hrvatski stručnjaci obučavali su zaposlenike GCAA, kako kroz studijska putovanja u zemlje partnere ovog projekta tako i kroz seminare, radionice i praktičan rad) Realizacijom Twinning ugovora, u 217. godini. Agencija je ostvarila prihod od 25.25,6 kn. Za reaiizaciju pianiranih aktivnosti na ovom projektu u 217. godini, pianirani su ukupni troškovi Agencije u iznosu od ,55 kn, što uzevši u obzir planirani prihod, čini višak prihoda u iznosu oko 19.88,51 kn. Prikaz financijskih rezultata Twinning projekta: Prihodi Rashodi ,4 kn ,93 kn 25.25,6 kn ,39 kn ,41 kn 155.4,28 kn ,55 kn 4.694,25 kn Tablica 22: Financijski pokazatelji Twinning projekta Gruzija 73

85 L\yv] GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 4.3 Projekt rekonstrukcije i sanacije posiovne zgrade Provedba natječaja za izradu idejnog arhitektonskog rješenja rekonstrukcije i sanacije građevine bivše tvornice DTR-a u Krajiškoj ulici broj 2 u Zagrebu i odabir prvonagrađenog idejnog rješenja završen je u prosincu 216. godine, te su time ostvareni uvjeti za početak pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave za izradu projektno-tehničke dokumentacije s autorima prvonagrađenog rada odnosno osobom ovlaštenom za projektiranje koju su odredili autori. U svrhu utvrđivanja posebnih uvjeta za izradu glavnog projekta i potvrđivanja usklađenosti prvonagrađenog Idejnog rješenja s prostorno planskom dokumentacijom zatraženo je od Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet očitovanje. Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet očitovao se da u Idejnom rješenju ukupna građevinska bruto razvijena površina premašuje maksimalan iznos građevinske bruto površine (dalje u tekstu: GBP) utvrđene u Natječajnom programu ne prihvačajuči stav Ocjenjivačkog suda o mogučem maksimainom GBP-u od 5. m %. Probiematizirana je i gradnja galerije na razini 1., 2 i 3. kata pianirana na južnoj međi jer se na međi može izvesti samo puni zid što je kasnije tijekom izrade projektno-tehničke dokumentacije izmijenjeno u Idejnom projektu. Od Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada zatraženo je očitovanje o načinu rješavanja navedenog problema, a isti se očitovao da je potrebno izraditi izmjene i dopune Natječajnog programa za izradu idejnog arhitektonskog rješenja rekonstrukcije i sanacije građevine bivše tvornice DTR-a u Krajiškoj 2 u Zagrebu (dalje u tekstu: Izmjena I dopuna Natječajnog programa). Izmjene i dopune Natječajnog programa izrađene su u skladu s dostavljenim primjedbama, verificirane su od strane Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada i potvrđene Zaključkom Gradonačelnika Grada Zagreba od 31. srpnja 217, godine. U lipnju 218. godine objavljen je u Elektroničkom oglasniku javne nabave, sukladno provedenom natječaju za izradu idejnog arhitektonskog rješenja, pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje za izradu projektno-tehničke dokumentacije za rekonstrukciju i sanaciju građevine bivše tvornice DTR-a u Krajiškoj ulici broj 2 u Zagrebu kojim je pozvan Ured ovlaštene arhitektice Diane Špirič čiji ured su autori prvonagrađenog Idejnog rješenja odredili kao osobu ovlaštenu za projektiranje i sklapanje ugovora o izradi projektno-tehničke dokumentacije. Tijekom pregovaračkog postupka s autorima prvonagrađenog Idejnog rješenja vođeni su razgovori i usuglašavan tekst Autorsko-pravnog ugovora kojim če se regulirati međusobna prava i obveze koja se odnose na autorsko djelo (Idejno rješenje), a vezano uz ispunjenje ugovornih obveza koje će biti utvrđene ugovorom o izradi projektnotehničke dokumentacije. Autorsko-pravni ugovor potpisan je 19. srpnja 217. godine. Nakon dostavljene ponude, koja je ocjenjena valjanom, pribavljena je suglasnost Ministarstva financija temeljem članka 44. stavka 3. Zakona o proračunu za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna u 218. godini, budući če se izrada projektne dokumentacije nastaviti i u 218. godini te su dobivenom suglasnošću stvoreni uvjeti za sklapanje Ugovora o izradi projektno-tehničke dokumentacije. Ugovor o izradi projektno-tehničke dokumentacije sklopljen je 22. rujna 217. godine i njime su regulirana međusobna prava i obveze te utvrđeni rokovi za izradu idejnog projekta, glavnog projekta, projekta uklanjanja građevine te izvedbenih projekata s troškovnicima i tender dokumentacijom. Po potpisu ugovora s glavnim projektantom i autorima pn/onagrađenog Idejnog rješenja usuglašavana su u više navrata stajališta bitna za izradu Idejnog projekta u smislu potrebe udovoljavanja zahtjevima vezanim za organizaciju i funkcionalnost unutarnjeg rasporeda prostora. 74

86 Liyvj GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Neposredno nakon potpisivanja Ugovora o izradi projektno-tehničke dokumentacije zatraženi su posebni uvjeti od javnopravnih tijela koja je odredio Gradski ured za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, te su isti pribavljeni u zakonskom roku. Ured ovlaštene arhitektice Diane Špirič izradio je i dostavio Agenciji Idejni projekt 12. prosinca 217. godine, isti je prihvačen 15. prosinca 217. godine i time su ostvareni uvjeti za izradu glavnog projekta čiji dovršetak se pianira do početka travnja 218. godine, a temeljem kojeg će po pribavljanju izvješča o kontroli projekta u pogledu mehaničke otpornosti i stabiinosti, te toplinskih i akustičnih svojstava projektirane građevine i dobivanja potvrde glavnog projekta od svih javnopravnih tijela koje su utvrdila posebne uvjete, biti podnesen zahtjev za ishođenje građevinske dozvole. 4.4 Projekt unaprjeđivanja sustava upravljanja spisima Godišnjim programom rada Agencije za 217. godinu planiran je Projekt Unaprjeđivanja sustava upravljanja spisima Agencije. Kao prva faza Projekta, početkom 217. godine, pokrenut je Projekt Digitaiizacije arhivskog i registraturnog gradiva Agencije. Osnovna ideja Projekta Digitaiizacije arhivskog i registraturnog gradiva biia je internim korisnicima, radnicima Agencije, omogućiti brzu i jednostavnu pretragu i pristupanje arhivskom i registraturnom gradivu, i to u digitalnom obliku umjesto u konvencionalnom (fizičkom) obliku te stvoriti jedinstveni sustav upravljanja arhivskim i registraturnim gradivom sukiadno pozitivnim propisima. Projektom je obuhvaćeno arhivsko i registraturno gradivo Agencije nastalo od njenog osnutka pa do zaključno 217. godine, kao i arhivsko I registraturno gradivo preuzeto iz resornog Ministarstva. Procijenjeno je da ukupna količina gradiva iznosi cca 8 dužnih metara. Projekt je vođen kroz osam temeljnih posiovnih procesa, a status izvršenja prikazan je u sijedečoj tablici: Poslovni proces 1 - Izrada i priprema projektnog zadatka 1.1 Izrada i usvajanje Plana projekta digitaiizacije arhivskog i registraturnog gradiva Agencije 1.2 Osiguranje ljudskih, financijskih i ostalih resursa te IT sustava Plan projekta digitaiizacije arhivskog i registraturnog gradiva Agencije usvojen je 31. siječnja 217. godine. Financijskim Planom poslovanja za 217. godinu osigurana su financijska sredstva za provedbu projekta. Projekt digitaiizacije arhivskog nastavlja se i u 218. godini, a uz odobrenje Ministarstva financija sukladno članku 44. Zakona o proračunu KLASA: 4-6/17-1/251, URBROJ: od 24. listopada 217. godine. Poslovni proces 2 - Analiza arhivskog i registraturnog gradiva 75

87 nyi/1 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Utvrđivanje količina, vrsta, formata i specifičnosti gradiva Sređivanje gradiva za digitalizaciju - popis i klasifikacija gradiva Analiza arhivskog i registraturnog gradiva je poslovni proces koji je trajao od veljače do rujna 217. godine, a sastojao se od: - donošenje novog Pravilnika o zaštiti arhivskog i registraturnog gradiva Agencije s Posebnim popisa gradiva, kojim su se stvorili zakonski preduvjeti za provedbu postupka digitaiizacije i daljnjeg postupka izlučivanje gradiva; - analize tipova dokumentacije i ključnih metapodataka te izrade dokumenta analize cjelina gradiva koje će se digitalizirati, - fizičko odvajanje gradiva koje je za digitalizaciju od onog koje nije te stvaranje preduvjeta za izlučivanje gradiva, - identificiranje i evidentiranje gradiva preuzetog iz resornog Ministarstva kroz sustav za upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom, - modeliranje poslovnog procesa digitaiizacije, - izrada XML za prijenos metapodataka i testiranje metapodatkovne datoteke. Poslovni proces 3- Provedba postupaka nabave 3.1 Izrada tehničkih specifikacija i provedba postupka nabave: Sustav za upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom Postupak jednostavne nabave robe - Sustav za upravljanje digitaliziranim dokumentima proveden je u svibnju 217. godine. Ugovor o kupnji i isporuci robe Izrada tehničkih specifikacija i provedba postupka javne nabave za predmet nabave: Program za upravljanje digitaliziranim dokumentima - potpisan je 19. svibnja 217. godine, kada je i stupio na snagu. Postupak javne nabave usluge - Digitaiizacija arhivskog i registraturnog gradiva proveden je od lipnja Digitaiizacije arhivskog i registraturnog gradiva HACZ- do listopada 217. godine. Ugovor o pružanju usluge a 3.3 Nabava licenci za korisnike: Sustava za upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom digitaiizacije arhiva potpisan je 2. listopada 217. godine, a stupio je na snagu danom dobivanja suglasnosti Ministarstva financija Republike Hrvatske sukladno članku 44. Zakona o proračunu (31. listopada 217. godine) s rokom važenja do 3. lipnja 218. godine. Postupak jednostavne nabave Licence za korištenje programa Sustava za upravijanje digitaliziranim dokumentima'(imeaen je u listopadu 217. godine, a Ugovor o kupnji i isporuci licence potpisan je 25. listopada 217. godine. Poslovni proces 4- Implementacija digitalnog informacijskog sustava za upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom 76

88 LZ/Vl GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 4.1 Modeliranje informacijskog sustava Postupak modeliranja informacijskog sustava sastojao se od analize postojećeg stanja i izrade Modela budućeg sustava. Cjelokupni postupak realiziran je od 19. svibnja do 14. lipnja 217. godine 4.2 Instalacija, konfiguracija i testiranje sustava na razvojnoj okolini 4.3 Implementacija i testiranje sustava na testnoj okolini 4.4 Instalacija sustava na produkcijsku razinu Poslovni proces 5 - Postupak digitaiizacije (skeniranja) arhivskog i registraturnog gradiva Postupak razvoja sustava u sebi je uključivao i proces pripreme i dostave podataka za migraciju, a realiziran je do zaključno 31. srpnja 217. godine. Postupak implementacije i testiranje sustava na testnoj okolini završen je 28. rujna 217. godine. Postupak instalacije sustava na produkcijskoj okolini završen je 3. studenog 217. godine. 5.1 Preuzimanje i priprema gradiva u skladu s Uputama za provedbu postupka digitaiizacije i Hodogramu digitaiizacije 5.2 Postupak skeniranja gradiva 5.3 Vraćanje gradiva u prvobitno stanje i dodjela mjesta pohrane Postupak digitaiizacije započeo je 8. studenog 217. godine, nakon što su se zadovoljili svi tehnički (prostor, mrežna infrastruktura, uređaji za skeniranje, mrežna infrastruktura) i proceduralni uvjeti (Uputa za provedbu postupka digitaiizacije i Hodogram digitaiizacije). Do 31. prosinca 217. godine skenirano je cca 15% od ukupnog arhivskog i registraturnog gradiva Agencije, koje je predmet digitaiizacije. Poslovni proces 6 - Indeksiranje i kontrola kvalitete digitaliziranog gradiva 6.1 Indeksiranje gradiva 6.2 Kontrola strukture i valjanosti XML-a Postupak indeksiranja gradiva je kontinuirani proces koji se provodi sukladno Uputama za provedbu postupka digitaiizacije. Proces kontrole kvalitete je kontinuirani proces kontrole strukture i valjanosti XML-a na uzorku gradiva s mapiranog diska Agencije te prema potrebi detaljnija analiza grešaka XML-a. Navedeni proces provodi se po isporuci skeniranog gradiva od strane vanjskog izvršitelja, a prije uvoza gradiva u sustav za upravljanje arhivskim gradivom. Do 31. prosinca 217. godine indeksirano je i prekontrolirano cca 15% od ukupnog arhivskog i registraturnog gradiva Agencije, koje je predmet digitaiizacije. Poslovni proces 7 - Integracija sustava za skeniranje sa sustavom za upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom 7.1 Uvoz i povezivanje digitaliziranog gradiva iz sustava za Postupak uvoza i povezivanja digitaliziranog gradiva iz skeniranje u sustav za upravljanje arhivskim gradivom sustava za skeniranje u sustav za upravljanje arhivskim gradivom, provodi se kontinuirano sukladno Uputama za provedbu postupka digitaiizacije. U 217. godini uvezeno je cca 15% od ukupnog arhivskog i registraturnog gradiva Agencije, koje je predmet digitaiizacije. 77

89 nyvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Poslovni proces 8 - Izrada procedura vezanih uz upravljanje gradivom (kako u konvencionalnom tako i u digitalnom obliku) i edukacija korisnika 8.1 Edukacija korisnika Edukacija korisnika, radnika Agencije provedena je do 31. studenog 217. godine. Tablica 23: Poslovni procesi Projekta unaprjeđivanja sustava upravljanja spisima Realizacijom gore navedenih procesa ispunjeni su očekivani rezultati Projekta. Uspostavljen je jedinstveni sustav za upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom Agencije, koji omogućuje sigurno spremanje i kontroliranu distribuciju poslovno bitnih dokumenata u digitaliziranom obliku sukladno pravima i ovlaštenjima pristupa. Korisnicima (radnicima Agencije) time se daje mogućnost brzog pretraživanja digitaliziranih dokumenata prema ključnim podacima i prema sadržaju digitaliziranog gradiva. Za očekivati je da če navedeni način pristupa dokumentima utjecati na povećanje brzine pristupa dokumentima, bolju raspodjelu posla, a time i na veću učinkovitost poslovanja. Osim toga, uspostavljeni sustav omogućuje rukovanje gradivom sukladno zakonskim propisima. Njime je uspostavljena kompletna evidencija cjelokupnog gradiva za koje postoji obveza čuvanja (uključujući i gradivo preuzeto iz resornog Ministarstva) te se osiguralo efikasnije i brže provođenje arhivskih procedura, od kontroliranog izdavanje tehničkih jedinica do olakšanog i automatiziranog procesa izlučivanja gradiva. Za potrebe Programa za upravljanje digitaliziranim dokumentima kreiran je virtualni poslužitelj koji zadovoljava minimalne tehničke uvjete s licencama operativnog sustava Windows 212 i baze podataka MS SQL 212. Sredinom 217. godine nabavljeni su i postavljeni mrežni pisači za naljepnice u svrhu evidentiranja i označavanja arhivske građe resornog Ministarstva te za buduće evidentiranje i označavanje tehničkih jedinica i definiranih mjesta pohrane. Nakon provedene javne nabave za izbor izvršitelja procesa digitaiizacije, a prilikom postavljanja strojeva koje su izvršiteljeva sredstva za proces digitaiizacije, osigurani su mrežni resursi potrebni za neometan rad izvršitelja na procesu. Također je uspostavljen VPN tunel prema izvršiteljevom sjedištu u svrhu slanja na obradu (indeksiranje) skeniranih tehničkih jedinica, te za preuzimanje gotovih (indeksiranih) paketa tehničkih jedinica za provjeru i uvoz u Program za upravljanje dokumentima. Paralelno s digitalizacijom gradiva osiguran je VPN tunel prema vanjskom suradniku koji provjerava ispravnost metapodataka paketa tehničkih jedinica (digitaliziranog gradiva) prije uvoza u Program. Od strane Ureda Agencije osigurana je provjera količinske ispravnosti dostavljenog paketa tehničkih jedinica usporedbom količine podataka na izvršiteljevom poslužitelju i poslužitelju Agencije, te izrada pričuvne kopije prije provjere i unosa u Program za upravljanje digitaliziranim dokumentima. 4.5 Projekt izrade aplikacije za provedbu ispita za zrakoplovno osoblje Krajem 217. godine započet je projekt izrade aplikacije za provedbu ispita za zrakoplovno osoblje. Projekt uključuje izradu baze podataka i korisničkog sučelja za kreiranja ispita, vođenje tijeka ispita te naknadna obrada uspješnosti ispita. Cilj Projekta je zamjena aplikacije koju Odjel licenciranja koristi za kreiranje ispita, a koja je ostala bez tehničke podrške, te kako bi se mogle koristiti EASA baze podataka s novim i ažuriranim ispitnim pitanjima. 78

90 lic/z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU U 217. godini, nakon intenzivnih razgovora s Odjelom licenciranja, dizajnirana je baza podataka u koju su uvezeni postojeći podaci te je dizajnirano grafičko sučelje. Rad i razvoj aplikacije nastavlja se i u 218. godini s planiranim završetkom u mjesecu ožujku 218. godini. [3 I ' ' C l-j Hrv»tsk (ei:qb_rc,.l ApW(acM[ J Cihiravm potldci CMi vkl«nciia (othad* Pnprenu tspit«(2] posuvtte PonK>c[ii] Kandidati» PAoduh i podrur,a > Kat^onia poiagant«k ispitna pitanja» Katcforfa Sve Kategoni«IMlri Svimoduti O Pomšti Bfoj Pnanja Status puaiiii Komentar pitanfu Nama l'omentirs 14 pitan a Aktivno, Irtx'rMgfvof# ^1 Točan odgovor Alternativa 1 Podruqe pitanja alternativa? Alternativa 3 Kategor^ u kojima se pitanje može postaviti - rimo TMil^r ftpil't Lir i-, f-tru^ent Re*ing i-srcclone rbtrip''*nlr->'int Hsif-rt*' N3 >-Vegofi,e IB pitanje umjem piun^a Slika 1: Izgled aplikacije ispiti 79

91 cc/yy GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217, GODINU 5. RESURSI ZA RAD AGENCIJE U 217. GODINI U 217. godini osigurani su potrebni ljudski, financijski i materijalni resursi za izvršenje Godišnjeg programa rada Agencije. 5.1 Ljudski resursi Sukladno odredbama članka 5. stavka 16. Zakona, Agencija je obvezna zaposliti i održavati dovoljan broj stručnog osoblja, u cilju osiguranja obavljanja svih poslova koji proizilaze iz nadležnosti Agencije utvrđenih Zakonom. Na dan 1. siječnja 217. godine. Agencija je zapošljavala 84 radnika. U 217. godini Agencija je zaposlila 5 novih radnika, na sljedeća radna mjesta: Voditelj pisarnice. Specijalist za informatiku, programsku podršku i telekomunikacije. Specijalist za licenciranja. Specijalist za aerodrome i Specijalist za letačke operacije. Tijekom 217. godine, došlo je do prestanka radnog odnosa za 5 radnika Agencije, i to: 2 pomoćnika direktora (Pomoćnik direktora za letačke operacije, školstvo, plovidbenost i licenciranja i Pomoćnik direktora za aerodrome, usluge u zračnoj plovidbi i upravljanje zračnim prometom ) te 3 zrakoplovna inspektora (za letačke operacije - OPS, aerodrome - AP i komunikacije, navigacije i nadzora - CNS), a temeljem sporazumnog raskida ugovora o radu na zahtjev radnika. Tako je Agencija, na dan 31. prosinca 217. godine, zapošljavala 84 radnika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Agencija se svake godine suočava s poteškoćama u zapošljavanju i zadržavanju odgovarajućeg stručnog osoblja. Takav trend se nastavio i u 217. godini. Tijekom 217. godine došlo je do značajnog odljeva specijaliziranog stručnog kadra Agencije. Svih 5 radnika koji su raskinuli radni odnos s Agencijom posjedovali su inspektorska ovlaštenja. Pored toga. Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja i Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi i upravljanja zračnim prometom ostali su bez rukovoditelja - pomoćnika direktora. Takav gubitak najiskusnijeg specijaliziranog stručnog kadra predstavljao je otežavajuću okolnost za rad Agencije u 217. godini. U Republici Hrvatskoj postoji manjak kvalitetnih kadrova u području zračnog prometa / civilnog zrakoplovstva. To se naročito odnosi na struke koje su deficitarne na tržištu rada (piloti, kontrolori zračnog prometa, zrakoplovni inženjeri i tehničari, doktori medicine te ostali inženjeri različitih struka). Razlog za navedeno je globalno velika potražnja, te bolji uvjeti rada koji se pružaju takvim kadrovima, kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu. Navedene poteškoće u radu Agencije tijekom 217. godine riješene su na način preraspodjele poslova i odgovornosti unutar Agencije za obavljanje poslova radnika kojima je prestao radni odnos. Pored toga, tijekom 217. godine pripremljeni su i dijelom raspisani javni natječaji za pribavljanje nedostajućeg kadra. U skladu s navedenim, broj zaposlenih radnika u unutarnjim ustrojstvenim jedinicama Agencije u 217. godini odražavao je navedene okolnosti kao i stanje potreba za obavljanjem poslova iz nadležnosti Agencije. Unutarnje ustrojstvene jedinice Agencije imale su potreban broj zaposlenih radnika u skladu s obimom i složenosti poslova iz propisanog djelokruga. Stanje ljudskih resursa tijekom 217. godine je omogućilo uspješno izvršenje svih poslova iz nadležnosti Agencije. Na grafikonima koji slijede prikazan je broj zaposlenih radnika u unutarnjim ustrojstvenim jedinicama i struktura zaposlenih prema vrsti poslova krajem 217. godine. 8

92 L\yvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217, GODINU i Unutarnje ustrojstvene jedinice Rukovodstvo 3 ' 25 Ured Agencije s Ured upravljanja kvalitetom i sigurnosti tračnog prometa» Ured za odobravanje letova I 16 Ured zaštite zračnog prometa Sektor letačkih operacija, školstva, plovidbenosti i licenciranja 7 Sektor aerodroma, usluga u zračnoj plovidbi I upravljanja zračnim prometom Sektor pravnih i zajedničkih poslova Grafikon 13: Pregled broja radnika Agencije po unutarnjim ustrojstvenim jedinicama Struktura zaposlenih prema vrsti poslova Inspektorsk poslovi Stručno-speajalistički poslovi 43 51% Poslovi ureda (admin -piotokol - koordin ) Rukovodeći poslovi Poslovi kvalitete i sigurnost / Rnancijsko-računovodstveni poslovi li AS 13 15% Poslovi pisarnice, pismohrane i biblioteke. Pravni poslovi (opće pravo) 4 5% 2 3 Pravni poslovi (zrakoplovno pravo) 2% 4 2 4% 5% 2 ^ 2% Poslovi ljudskih resursa 4 4 5% 5% 4% IT poslovi I projekti Grafikon 14: Pregied strukture radnika Agencije prema vrsti posiova 81

93 cc/z/y GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Na grafikonu koji slijedi prikazana je stručna sprema radnika Agencije. Stručna sprema 1 1 1%1%! 14 17% 5 6% 18 21% SSS VŠS VSS Mr.sc. i' Dr.sc. Grafikon 15: Pregled stručne spreme radnika Agencije Na grafikonu koji slijedi prikazan je odnos broja radnika prema spolu. Broj radnika prema spolu ž 39 M 45 Grafikon 16: Pregled broja radnika Agencije prema spolu Na grafikonu koji slijedi prikazana je starosna struktura radnika Agencije u 217. godini. 82

94 uym GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU Godine starosti ill 5^ 4 r - < >6 Grafikon 17: Pregled starosne strukture radnika Agencije Agencija je u 217. godini koristila vanjske stručne suradnike za potrebe nadzora, provođenja teorijskih/praktičnih ispita i provjere stručnosti, i to za obavljanje određenih stručnih poslova koji su povremenog karaktera ili iz usko specijaliziranog područja (vatrogastvo, zrakoplovna medicina, kontrolor letenja, simulatori letenja, tip zrakoplova i dr.). 5.2 Financijski resursi u 217. godini financijski resursi Agencije su biii dostatni za obavljanje svih poslova Iz nadležnosti Agencije i podmirenje dospjelih obveza, uz istovremeno osiguranje financijske stabilnosti i iikvidnosti. Agencija je u 217. godini provodiia odgovorno financijsko poslovanje u cilju osiguranja zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenja financijskih sredstava. Člankom 5. stavkom 3. Zakona i člankom 9. stavkom 1. Statuta Agencije propisano je da Agencija podnosi Viadi Republike Hrvatske godišnje izvješče o svom radu uključujući i financijsko izvješće. Obzirom daje Agencija 216. godine upisana u Registar proračunskih korisnika, u obvezi je provoditi proračunsko računovodstvo. Shodno tome, a temeljem članka 27. Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (»Narodne novine» broj 3/15, 93/15, 135/15, 2/17 i 28/17), financijski izvještaji za 217. godinu predani su Einancijskoj agenciji. Einancijski izvještaj za 217. godinu Agencija je objavila na svojoj Internetskoj stranici, te se prilaže uz ovo Izvješče. Agencija je u 217. godini ostvarila prihode u iznosu od ,19 kuna. Najznačajniji prihodi Agencije ostvareni su prema posebnim propisima u iznosu od ,91 kunu, te čine 98,75% ukupnih prihoda. Manji udio ukupnih prihoda su prihodi čine prodaje robe i pruženih usluga u iznosu od ,46 kuna, te ostali prihodi. Rashodi Agencije u 217. godini iznose ,9 kuna, te obuhvaćaju rashode za zaposlene I materijalne rashode. Rashodi za zaposlene ostvareni su u iznosu od ,6 kuna, te čine 4,69 % ukupnih rashoda Agencije. Materijalni rashodi su ostvareni u iznosu ,8 kuna, te čine 56,38% ukupnih rashoda. Najznačajniji materijalni rashod je trošak članarine EUROCONTROL-u u iznosu od ,35 kuna. U 83

95 CC/Z/7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU ostalim rashodima najznačajnija stavka su rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine u iznosu od ,32 kune. Višak prihoda, koji kao rezultat poslovanja u 217. godini iznosi ,29 kuna, pianira se koristiti za potrebe osiguranja iikvidnosti i financijske stabilnosti, te za podmirivanje potreba Projekta rekonstrukcije i sanacije poslovne zgrade u Krajiškoj ulici broj 2 u Zagrebu. Prema trenutnim projekcijama potreba, za tu namjenu potrebno je osigurati kuna, što je planirano u Financijskom pianu Agencije za 218. godinu i projekcijama za 219. i 22. godinu. 5.3 Materijalni resursi Nabava materijainih resursa u 217. godini provodila se sukladno Godišnjem programu rada. Financijskom pianu i Pianu nabave za 217. godinu. Pri nabavi materijalnih resursa postupalo se u skladu s odgovarajućim zakonskim propisima koji reguliraju područje javne nabave. U području informacijskih tehnologija, a u cilju potpore cjelokupnom poslovanju Agencije, ugovoreno je sistemsko održavanje poslužitelja, tehničko održavanje web stranice, održavanje sustava ujedinjene komunikacije, održavanje aplikacije za financijsko-kadrovske poslove, održavanje informacijskog sustava upravljanja zapisima, održavanje informacijskog sustava koji se odnosi na provođenje teorijskih ispita, održavanje softvera Empic, održavanje fotokopirnih strojeva. Nadalje, ugovorene su usluge pristupa pokretnoj javnoj komunimacijskoj mreži, priključenje i pružanje javne govorne usluge, pristup Internetu, usluge digitaiizacije arhive i usluge kontrole kvalitete digitaliziranih dokumenata. Sukladno Planu nabave, provedeni su postupci nabave uredskog materijala i tonera te programa za upravljanje digitaliziranim dokumentima i licenci za korištenje programa. Nabavljena su prijenosna računala s priključnim stanicama, serverski diskovi i memorije, mrežna i komunikacijska oprema. Značajna stavka materijalnih resursa su licence za računalne programe koje Agencija koristi u svakodnevnom radu, stoga su nabavljene Microsoft licence za Office uredski paket, poslužiteljske i licence za baze podataka. Obnovljene su i licence za AutoCAD MAP 3D i SkySAFE Obstacle Management Software koje koristi Odjel aerodroma. Produženi su na razdoblje od 36 mjeseci ugovori o operativnom leasingu za pet automobila za službene potrebe i sklopljen je na razdoblje od 36 mjeseci ugovor o operativnom leasingu za jedan novi automobil za službene potrebe zbog nemogućnosti daljnjeg produžavanja postojećeg ugovora o operativnom leasingu zbog starosti automobila. Postojeća računala i usmjernik zaštićena su licenciranim anti-virusnim programima, a elektronska komunikacija sigurnosnim certifikatima i digitalnim potpisom. 84

96 L\yvi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 6. ZAKLJUČAK Agencija je u 217. godini u velikoj mjeri ostvarila aktivnosti predviđene Godišnjim programom rada za 217. godinu. Nastavljen je kontinuitet rezultata iz prethodnih godina, te je u brojnim područjima došlo do daljnjeg unaprjeđenja rada Agencije. Provedbom razvojnih projekata ostvaren je daljnji razvoj djelatnosti Agencije. Poslovi sigurnosti i zaštite civilnog zračnog prometa su i u 217. godini bili prioritetni poslovi Agencije. Agencija je izvršila 692 nadzora (62 planiranih nadzora i 93 neplanirana nadzora), uz realizaciju od 97% u odnosu na planirani broj nadzora. Certifikacija zrakoplovnih subjekata i licenciranja zrakoplovnog osoblja odvijali su se u skladu s potrebama i zahtjevima stranaka. Zbog sve veće potrebe i globalnog značaja. Agencija je provodila i posebne aktivnosti u području zaštite civilnog zračnog prometa. Agencija je u 217. godini nastavila provoditi aktivnosti vezane uz upravljanje sigurnosnim rizicima u skladu s nacionalnim i međunarodnim zahtjevima, a koji za cilj imaju kontinuirano povećanje razine sigurnosti zračnog prometa. Agencija je u 217. godini aktivno radila na provedbi Programa unaprjeđenja zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti u zrakoplovnoj zajednici putem medijskih kampanja, održavanjem radionica i izdavanjem publikacija s informativnim i edukativnim sadržajima, te putem web stranice. Program je osobito bio usmjeren prema pilotima sportsko-rekreativnog zrakoplovstva, operatorima bespilotnih zrakoplova, te organizacija za osposobljavanje pilota i održavanje zrakoplova. U 217. godini rad završen je proces konverzije nacionalnih svjedodžbi aerodroma u svjedodžbu aerodroma prema Uredbi 139/214. Agencija je, u okviru svoje nadležnosti, pratila provedbu velikih infrastrukturnih projekata u području aerodroma, sa sigurnosnog i zaštitnog aspekta. Nalazi međunarodnih organizacija i institucija uspješno su otklanjani provedbom korektivnih mjera. EASA izvješće kontinuiranom praćenju potvrđuje visoku razinu obavljanja poslova u području sigurnosti civilnog zračnog prometa u Republici Hrvatskoj, čime se doprinosti daljnjem razvoju zrakoplovne industrije. Rad na izradi nacrta prijedloga podzakonskih propisa nastavljen je u 217. godini u cilju usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije i implementacije propisa EU u pravni poredak Republike Hrvatske. Nastavljena je i provedba aktivnosti vezanih uz Jedinstveno europsko nebo. Brojni ostali poslovi iz nadležnosti Agencije redovito su obavljani, kao i suradnja s domaćim i inozemnim nadležnim tijelima. Školovanje i stručno usavršavanje kadrova je provođeno u svrhu održavanja postojećih i stjecanja novih kompetencija radnika Agencije. Komunikaciji sa zrakoplovnim subjektima pridavana je posebna pažnja kako bi im se pružila odgovarajuća pomoć u implementaciji propisa te promicanja sigurnosti zračnog prometa. U 217. godini ostvaren je daljnji napredak u provedbi razvojnih projekata. Projekt EMPIC provodio se u skladu s planom implementacije. Tijekom 217. godine nastavljene su aktivnosti na realizaciji Projekta rekonstrukcije i sanacije poslovne zgrade u Krajiškoj ulici broj 2 u Zagrebu. U 217. godini uspješno je završen Twinning projekta Gruzija. Projektom Unaprjeđivanja sustava upravljanja spisima uspostavljen je jedinstveni sustav za upravljanja arhivskim i registraturnim gradivom Agencije. Krajem 217. godine započet je Projekt izrade aplikacije za provedbu ispita za zrakoplovno osoblje. U skladu s navedenim, može se zaključiti kako je Agencija u najvećoj mjeri ostvarila ciljeve zacrtane Godišnjim programom rada za 217. godinu. U tablici koja slijedi daje se prikaz ostvarenja ciljeva Agencije u 217. godini. 85

97 L\yyi GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU 1. Kontinuirana provedba nadzora, certificiranja i licenciranja Planirati i realizirati certifikaciju, nadzor i licenciranje sukladno zakonskim obvezama i obvezama koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma. Realizacija nadzora na 1% propisanoga minimuma u svakom pojedinačnom sektoru/odjelu. Cilj je ostvaren. Ukupno je izvršeno 599 planiranih nadzora i 93 neplanirana nadzora uz ostvarenje Plana nadzora od 97%. Realizacija propisanog minimuma je na 1%. Cerificiranje i licenciranje je provođeno sukladno potrebama i zahtjevima stranaka. Referenca: Točke 3.1.1,3.1.2, i Održavanje potrebne razine stručnosti Realizirati Plan školovanja. Realizacija Plana školovanja >75%. Cilj je ostvaren. Agencija je u 217. godini realizirala 96% planiranih školovanja. Referenca: Točka Pravovremeno otklanjanje nalaza utvrđenih EC, ICAO i EASA standardizacijskim nadzorima Pravovremeno zatvaranje nalaza koji su u nadležnosti Agencije proizašlih iz vanjskih nadzora. EC, ICAO - nalazi zatvoreni u prihvaćenim rokovima; EASA - Nisu izdana suplementarna izvješča vezano uz nadležnost Agencije. Cilj je ostvaren. ICAO USOAP - Agencija je provela sve korektivne mjere iz svoje nadležnosti. ICAO USAP - Razina usklađenosti sa ICAO standardima na razini od 98% Plan korektivnih mjera prihvaćen. EASA - Nalazi iz standardizacijskih inspekcija su zatvoreni ili se provode u rokovima iz Plana korektivnih mjera, bez Supplementary Report-a. EASA izvješće o kontinuiranom praćenju (Continuous Monitoring Report) - Republika Hrvatska ocijenjena visokim ocjenama u svim domenama što ukazuje na visoki H stupanj udovoljavanja postavljenim a zahtjevima. 86

98 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU r n Implementacija softverskog paketa EMPIC Izrada nacrta i implementacija propisa Unaprjeđivanje zrakoplovne kulture i promocija sigurnosti u zrakoplovnoj zajednici Definirati projekt implementacije i implementirati sukladno projektu. Raditi na unaprjeđivanju postojećih nacionalnih propisa te osigurati implementaciju nacionalnih i EU propisa. Promocija sigurnosti, podrška zrakoplovnoj zajednici u razumijevanju i implementaciji propisa (medijske kampanje, radionice, web stranica i Implementiran EMPIC u modulu licenciranje i napredak u implementaciji ORG modula u Odjelu plovidbenosti zrakoplova bez neopravdanih kašnjenja. Izrada nacrta propisa provedena u skladu s definiranim procesima te bez neopravdanih kašnjenja. Realizacija planiranih radionica za zrakoplovnu zajednicu >75%. Referenca: Točke 3.3.1,3.3.2, i Cilj je ostvaren. Projekt EMPIC provodio se u 21/.godini u skladu s planom implementacije. Završena 'W-siiaii;, je implementacija Personnel Licensig modula. U 217. godini nastavljena je implementacija modula za odobravanje i '*>! s»".- nadzor organizacija OAS (Organization Approval and Surveillance) koji u prvoj fazi implementacije obuhvaća MT (Maintenance Training Organizations) i MC (Maintenance Companies) podmoduie, te Technical Area modula koji obuhvaća AR (Aircraft Registration), TC (Type certification) i AO (Aircraft ownership) podmoduie. Referenca: Točka 4.1 Cilj je djelomično ostvaren. U 217. godini objavljena su dva od osam planiranih pravilnika. Zbog objektivnih okolnosti izrada nacrta prijedloga ostalih pravilnika prebačena je za 218. godinu. Referenca: Točka 3.4 (3.4.1 i 3.4.2) Cilj je ostvaren. U skladu s Programom unaprjeđenja zrakoplovne kulture i promocije sigurnosti. Agencija je u 217. godini aktivno radila na unaprjeđenju zrakoplovne kulture i _ 87

99 .\yi/i GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU y promociji sigurnosti u zrakoplovnoj H zajednici provedbom medijskih kampanja, y održavanjem radionica i izdavanjem M publikacija s informativnim i edukativnim 9 sadržajima, te putem web stranice. H Realizacija planiranih radionica za ^ zrakoplovnu zajednicu je 86%. 7. Provedba projekta rekonstrukcije poslovne zgrade Provedba projekta u skladu s planom upravljanja projektom. Provoditi plan upravljanja projektom bez neopravdanih kašnjenja. W Rnfnrenca: Točke 3.6.6, i ^ Cilj je ostvaren. 9 Tijekom 217. godine nastavljene su H aktivnosti na realizaciji projekta H rekonstrukcije i sanacije poslovne zgrade u 9 Krajiškoj ulici broj 2 u Zagrebu, H stvaranjem uvjeta za izradu glavnog projekta. H Referenca: Točka Sudjelovanje u međunarodnim aktivnostima Unaprjeđivanje sustava upravljanja spisima Sudjelovati u međunarodnim aktivnostima uključujuči sastanke u institucijama i organizacijama za civilno zrakoplovstvo i aktivnostima stručnih tijela i radnih grupa. Definirati projekt unaprjeđivanja sustava u svrhu optimizacije procesa i povečanja učinkovitosti rada. Realizacija plana sudjelovanja u radu međunarodnih tijela >75%. Realizacija projekta bez neopravdanih kašnjenja. Cilj je ostvaren. Suradnja s inozemnim nadležnim tijelima odvijala se u skladu s Planom sudjelovanja u radu međunarodnih organizacija i institucija u 217. godini koji je ostvaren sa 89%. Tijekom 217. godine završen je Projekt Gruzija. Referenca: Točke i 4.2 _ Cilj je ostvaren. U 217. godini uspostavljen je jedinstveni sustav za upravljanje arhivskim i registraturnim gradivom Agencije, koji 88

100 cc/y7 GODIŠNJE IZVJEŠĆE RADU ZA 217. GODINU omogućuje sigurno spremanje i kontroliranu distribuciju posiovno bitnih dokumenata u digitaliziranom obliku sukladno pravima i ovlaštenjima pristupa. Referenca: Točka 4.4 m Cilj je ostvaren. H Nacrt Pravilnik o postupku i kriterijima 1. Unaprjeđivanje sustava ocjenjivanja rađa radnika Ređefiniranje postupka i kriterija ocjenjivanja radnika. Izmijenjen Pravilnik o postupku i kriterijima ocjenjivanja rada radnika. M ocjenjivanja rada radnika izrađen je krajem m 217. godine i provedeno je testiranje H ocjenjivanja radnika, a kako bi Pravilnik bio M donesen i na snazi za ocjenjivanje rada g radnika Agencije za 217. godinu koje se B provodi početkom 218. godine. m Referenca: Informacija direktora Vijeću M Agencije _ Tablica 24: Pregled ostvarenja ciljeva Agencije u 217. godini 89

101 REPUBLIKA HRVATSKA TIJELA NADLEŽNA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Prilog 1. ORGANIZACIJSKA KARTA VLADA REPUBUKE HRVATSKE Ministar 1 Upravno Vijeće Vijeće Agencije Direktor Direktor rllr filrvsiska (^Ko :,J 'A Uprava zračnog prometa elektroničkih komunikacija i poste

102 nyvi Vij( Age I ORGANIZACIJSKA KARTA Prilog 2. Direktor Zamjenik direktora \ MGIVfT I Urtd uprivljinji Ivaltotomi sigurnost zmčnog prometa \ QSM Ured ašttf zračnog prometa SEC I Urod zi odobravanja \ FAQ RH Sektor aerodroma, usluga u zraćrtoj plovidbi i upnavljaiia zračnim prometom Sektor pravnih i zajedničkih poslova SOA AP/ANS LEG/CCR 1 J Odjel ielačkh optracfa i škols^l FOD I - Odjfl AP Odjel usluga u zroćno) plovidbi i upravljanje zračnin prometom NSA I Odjel a'akopiovnog prova E međunarodnih poslova ALR I Odjel pravnih poslova, ljudskih resursa i pisarnice LEG Odcjek ekonomike rog uhclje i financijskih performansi i ECON Pisarnica \ REG Odsjek zralropbvne med bine \ MED Odjel ^nancija iraču novodstva FIN I OdijikSAFAfiACA inspeicija \ RAMP

103 C[yz/7,'tn,!. REPUBLIKA HRVATSKA FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU Zagreb, svibanj 218. godine

104 FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU /'i,;. I SADRŽAJ 1. UVOD 3 2. PRIHODI 5 3. RASHODI 7 4. VIŠAK PRIHODA 9

105 C /l/l FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU PRILOZI Prilog 1.: Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika za razdoblje: 1, siječanj prosinac Referentna stranica Prilog 2.: Bilanca na dan 31. prosinac 217. Prilog 3.: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje: 1. siječanj prosinac 217. Priiog4.: Izvještaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza za razdoblje: 1. siječanj prosinac 217. Prilog 5.: Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji za razdoblje: 1. siječanj prosinac 217. Prilog 6,: Izvještaj o obvezama za razdoblje: 1, siječanj 217, - 31, prosinac 217. Prilog 7,: Bilješke uz financijske izvještaje Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo za razdoblje: 1. siječanj , prosinac 217.

106 lic/z/7 1 A, 1 (!.1 FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217, GODINU 1. UVOD Hrvatska Agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija), temeljem članka 5. stavka 3. Zakona o zračnom prometu («Narodne novine» broj 69/9, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14 - u daljnjem tekstu: Zakon) i članka 9. stavka 1, Statuta Agencije, podnosi Vladi Republike Hrvatske Financijsko izvješće za 217. godinu, Ovo Izvješće je sastavni dio Godišnjeg izvješća o radu Agencije za 217. godinu. Agencija je neprofitna pravna osoba koja na temelju javnih ovlasti samostalno obavlja poslove iz svoje nadiežnosti sukladno odredbama Zakona, kao djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku, u skladu s propisima donesenim na temelju Zakona i Statutom Agencije. Agencija djelatnost obavlja u skladu s odobrenim Godišnjim programom rada i Financijskim planom. Do kraja 215. godine Agencija je poslovala i vodila računovodstvo kao neprofitna organizacija. Agencija je uključena u Državni proračun Republike Hrvatske pri izradi i donošenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 216. godinu i projekcija za 217. i 218, godinu. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 216. godinu (»Narodne novine» broj 26/16) propisano je da se namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi Agencije planiraju u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun se ne odnosi na Agenciju. Od 1. siječnja 216. godine izvršen je prelazak s računovodstva neprofitnih organizacija na proračunsko računovodstvo. Za navedenu promjenu bilo je potrebno uskladiti organizaciju knjigovodstva, iskazivanje imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda te financijsko izvještavanje s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (»Narodne novine* broj 124/14 i 115/15, 87/16). U suradnji s resornim Ministarstvom i Ministarstvom financija izvršena su sva potrebna usklađenja za prelazak na sustav proračuna i preuzimanje svih obveza i prava koja iz toga proizlaze. Usklađenja koja su tada provedena detaljno su objašnjena u poglavlju 4. ovog Izvješća. Na 66, sjednici Vijeća Agencije, održanoj 8. studenog 216. godine. Viječe Agencije je prilikom donošenja Godišnjeg programa rada odobrilo prijedlog Financijskog plana Agencije za 217. godinu i projekcije za 218. i 219. godinu. Financijski plan Agencije za 217. godinu donesen je sukladno proračunskim propisima kao dio Financijskog plana Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Hrvatski sabor donio je na sjednici 15. prosinca 216. godine Državni proračun Republike Hrvatske za 217. godinu i projekcije za 218. i 219. godinu ( Narodne novine" broj 119/16 od 2. prosinca 216. godine u kojem je objavljen Financijski plan Agencije s projekcijama za naredne dvije godine. Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 217, godinu (»Narodne novine* broj 119/16) propisano je da se namjenski prihodi i primici te vlastiti prihodi Agencije planiraju u državnom proračunu, a obveza uplate ovih prihoda u državni proračun se ne odnosi na Agenciju. U studenom 217. godine provedene su izmjene i dopune Državnog proračuna za 217. godinu i projekcija za 218. i 219. godinu, koje je donio Hrvatski sabor na sjednici održanoj 17. studenoga 217. godine. S tim u vezi, donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 217. godinu (»Narodne novine* broj 113/17), u kojem je odredba o neprimjenjivanju odredbe o uplati prihoda Agencije u državni proračun ostala nepromijenjena. Financijski plan Agencije je objavljen u Narodnim novinama pod RKP brojem 4983 iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a po izvorima 31 - Vlastiti prihodi, 43 - Ostali prihodi za posebne namjene i 51 - Pomoći EU. 3

107 CL/Z/7 FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU i. I ; A:ii I Sukladno proračunskim propisima, a temeljem članka 27, Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu («Narodne novine* broj 3/15, 93/15,135/15, 2/17 i 28/17), financijski izvještaji za 217, godinu predani su Financijskoj agenciji. Presiike potpisanih obrazaca Godišnjeg financijskog izvještaja za 217. godinu nalaze za su prilogu nalaze se u prilogu ovome Izvješču. Temeljem odredbi članka 1. stavka 1, Zakona, prihodi Agencije predstavljaju financijska sredstva za obavljanje I razvoj djelatnosti Agencije, a osiguravaju se: - iz prihoda od djelatnosti Agencije; -iz dijela naknada iz članka 96. stavka 12. Zakona, za poslove Iz nadležnosti Nacionalnoga nadzornog tijela, a koje naknade se utvrđuju u skladu s međunarodnim ugovorima koji obvezuju Republiku Hrvatsku; -iz naknade koju plačaju zračni prijevoznici po toni prevezene robe/tereta u civilnom zračnom prometu; - iz naknade koju plačaju svi putnici u civilnom zračnom prometu u odlasku; - Iz ostalih izvora u skladu sa zakonom. Financijska sredstva za obavljanje I razvoj djelatnosti Agencije (prihodi) su ostvarivani temeljem sljedećih podzakonskih propisa: - Naredba o visini naknade za izvršeni pregled zrakoplova, zavisno od kategorije, namjene I udovoljavanja posebnim uvjetima («Narodne novine* broj 55/9); -Naredba o visini naknade za utvrđivanje stručne sposobnosti zrakoplovnog osoblja (»Narodne novine* broj 18/3149/9); -Pravilnik o utvrđivanju rutnih i terminalnih naknada (»Narodne novine* broj 91/13); - Naredba o utvrđivanju visine naknada za rad Agencije za civilno zrakoplovstvo (»Narodne novine* broj 4/1). Naredbom o visini naknade za izvršeni pregled zrakoplova, zavisno od kategorije, namjene i udovoljavanja posebnim uvjetima i Naredbom o visini naknade za utvrđivanje stručne sposobnosti zrakoplovnog osoblja propisane su naknade za poslove iz djelatnosti Agencije (plovidbenost zrakoplova i licenciranje zrakoplovnog osoblja). Temeljem Pravilnika o utvrđivanju rutnih i terminalnih naknada. Agencija ostvaruje pravo na prihode iz dijela rutnih i terminalnih naknada za obavljanje poslova Iz nadležnosti Nacionalnog nadzornog tijela. Navedene naknade utvrđuju se u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 391/213 od 3. svibnja 213. kojom se utvrđuje zajednički način obračuna naknada za usluge u zračnoj plovidbi (SL L 128, ), EUROCONTROL-ovim Sustavom rutnih naknada te međunarodnim sporazumima o rutnim i terminalnim naknadama koji obvezuju Republiku Hrvatsku. Pored prihoda iz dijela rutnih naknada za obavljanje poslova iz nadležnosti Nacionalnog nadzornog tijela. Agencija prima i povrat troškova (refundaciju) za podmirenje doprinosa/članarine EUROCONTROLu, a koju podmiruje u ime Republike Hrvatske, temeljem Mnogostranog sporazuma o rutnim naknadama. Temeljem Naredbe o utvrđivanju visine naknada za rad Agencije za civilno zrakoplovstvo, putnici u domaćem odlasku i transferu plaćaju,68 EUR, a putnici u međunarodnom odlasku 1,37 EUR. Nadalje, zračni prijevoznici plaćaju,2 EUR po kg prevezene robe. Navedene naknade (HACZ putničke i robne naknade) služe kao sredstva za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije i predstavljaju najveći izvor prihoda Agencije. Navedenom Naredbom, Agencija samostalno, temeljem od zračnih luka prikupljenih podataka o broju prevezenih putnika i količini prevezene robe/tereta, ispostavlja zračnim prijevoznicima račune i naplaćuje svoja potraživanja. Stanje potraživanja i naplate HACZ putničkih i robnih naknada pokazuje visoku realizaciju naplate potraživanja od zračnih prijevoznika. Tako, u 217. godini, realizacija naplate od strane domaćih zračnih prijevoznika i zračnih luka iznosi 99,97%, a od strane inozemnih zračnih prijevoznika iznosi 99,2%. 4

108 FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU Povećanje ukupnih prihoda po posebnim propisima (1,45%) u 217. godini u odnosu na prethodnu godinu ostvareno je radi povećanja prihoda od HACZ naknada. Naime, prihod od HACZ naknada u 216. godini iznosio je kuna, a u 217. godini iznosi ćime je evidentiran rast od 24,12%. Razlog tom povećanju je dobra turistička sezona, odnosno značajno povećanje broja putnika u zračnom prijevozu u Republici Hrvatskoj. 2. PRIHODI Agencija je u 217. godini ostvarila više prihoda u odnosu na prethodnu godinu. Ukupni prihodi u 217. godini ostvareni su u iznosu od kuna, ćime je ostvareno povećanje prihoda od 1,13% u odnosu na prethodnu godinu. Pregled prihoda Agencije u 217. godini Skupina konta VRSTA PRIHODA (NAZIV KONTA) Iznos POMOĆI IZ INOZEMSTVA I OD SUB. UNUTAR OPĆ. PRORAČUNA Tekuće pomoći od institucija i tijela EU PRIHODI OD IMOVINE Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju Prihodi od zateznih kamata Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika PRIHODI OD UPRAV. I ADMIN. PRIST., PRIH. PO POSEBNIM PROPISIMA I NAKNADA Ostali nespomenuti prihodi (prihodi po posebnim propisima) PRIHODI OD PRODAJE PROIZV. I ROBE TE PRUŽ. USLUGA I PRIHODI OD DONACIJA Prihodi od prodaje proizvoda i robe Prihodi od pruženih usluga KAZNE, UPRAVNE MJERE I OSTALI PRIHODI Ostali prihodi (bez nov. tijeka - plaća u naravi) Zastupljenost pojedinih vrsta prihoda u ukupnim prihodima Agencije VRSTA PRIHODA Ostvaren iznos u kunama u 217. godini Udio u ukupnim prihodima Prihodi po posebnim propisima ,75% Prihodi od financijske imovine ,47% Prihodi od prodaje robe i pruženih usluga ,38% Ostali prihodi ,31% Tek. pomoći od institucija i tijela EU refundiranje putnih troškova ,9% UKUPNO ,% 5

109 iic/yy FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU Iz prethodne tablice razvidna je struktura prihoda Agencije koja ukazuje da se najznačajniji prihodi ostvaruju kao prihodi po posebnim propisima, koji čine 98,75% ukupnih prihoda. Svi ostali prihodi Agencije zastupljeni su sa svega 1,25%. Prihodi do posebnim propisima - HACZ naknade i rutne naknade Prihodi po posebnim propisima čine najznačajnije prihode za obavljanje i razvoj djelatnosti Agencije. Od prihoda po posebnim propisima najznačajniji udio u ukupnim prihodima Agencije imaju HACZ putničke i robne naknade te rutne naknade. Najznačajniji izvor prihoda Agencije su HACZ putničke i robne naknade, koje su i najzastupljenije u prihodima po posebnim propisima (51,66%). Agencija bilježi povečanje prihoda od HACZ putničkih i robnih naknada u odnosu na 216. godinu za 24,12%, radi izuzetno dobre turističke sezone, odnosno povećanja broja putnika u zračnom prometu Republike Hrvatske. Rutne naknade, kao drugi najvažniji prihod po posebnim propisima (45,72%) odnosi se na prihode od rutnih naknada i povrate troškova iz rutnih naknada za doprinos/članarinu EUROCONTROL-u, koju Agencija podmiruje u ime Republike Hrvatske. Visinu članarine donosi Odbor za financije EUROCONTROL-a primjenom metodologije koja je određena temeljem Mnogostranog sporazuma o rutnim naknadama. Naknade iz djelatnosti Agencije predstavljaju prihod Agencije koji se naplaćuje temeljem Naredbe o visini naknade za utvrđivanje stručne sposobnosti zrakoplovnog osoblja ((«Narodne novine«broj 18/3 i 49/9) i Naredba o visini naknade za izvršeni pregled zrakoplova, zavisno od kategorije, namjene i udovoljavanja posebnim uvjetima («Narodne novine«broj 55/9);, te se evidentiraju kao prihod po posebnim propisima. Zastupljenost pojedinih vrsta prihoda u ukupnim prihodima po posebnim propisima PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA Iznos ostvaren u 217. godini Udio u ukupnim prihodima po posebnim propisima Naknade iz djelatnosti Agencije ,68% Rutne naknade ,72% Terminate naknade ,94% HACZ putničke i robne naknade ,66% UKUPNO ,% Prihodi od financijske imovine Prihodi od financijske imovine ostvareni su u iznosu od kuna, a najvećim dijelom se odnosi na prihode od pozitivnih tečajnih razlika. Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od prodaje roba i pruženih usluga odnose se na obavljene usluge nadzora na zahtjev različitih subjekata u zrakoplovstvu i kao refundacija troškova za obavljene usluge školovanja na zahtjev domaćih i inozemnih civilnih zrakoplovnih subjekata/institucija temeljem kompetencija i javnih ovlasti Agencije. Ovdje je sadržan i prihod od realizacije Twinning projekta u Gruziji na kojem su radili zaposlenici Agencije. 6

110 LL/m I FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217, GODINU Prihodi od prodaje roba odnose se na prefakturirane troškove za službene obrasce isporučene zdravstvenim ustanovama i ostalim subjektima u zrakoplovstvu. Ostali prihodi Ostali prihodi predstavljaju obračunsku stavku bez novčanog tijeka, kao obračun plače u naravi. Tek. pomoći od institucija i tijela EU refundiranje putnih troškova Navedeni prihodi se odnose na povrate troškova putovanja (refundacije) zaposlenika Agencije u radu međunarodnih organizacija i institucija (institucije EU), 3. RASHODI Ukupni rashodi Agencije u 217, godini iznose kuna, te su za kuna manji od rashoda u 216, godini. U pogledu strukture rashoda Agencije, največe učešće u ukupnim rashodima Agencije čine rashodi za zaposlene (4,69%) i materijalni rashodi (56,38%). Ostale vrste rashoda, kao što su Financijski rashodi. Ostali rashodi i Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini predstavljaju udjel od,44%, dok su Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine sadržani u udjelu od 2,49%. U ukupnim rashodima razlikujemo rashode poslovanja i rashode za nabavu nefinancijske imovine iz kojih su podmirene potrebe poslovanja Agencije u 217, godini. Prikaz rashoda Agencije u 217. godini KONTO VRSTA RASHODA IZNOS RASHODI POSLOVANJA Rashodi za zaposlene Plaće (bruto) Ostali rashodi za zaposlene Doprinosi na plaće Materijalni rashodi Naknade troškova zaposlenima Rashodi za materijal i energiju Rashodi za usluge Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Financijski rashodi Ostali financijski rashodi Ostali rashodi Tekuće donacije 69. 7

111 C^Z/7 FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU i KONTO VRSTA RASHODA IZNOS 4 RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine Postrojenja i oprema Nematerijalna proizvedena imovina Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini Dodatna ulaganja na građevinskim objektima Zastupljenost pojedinih vrsta rashoda u ukupnim rashodima Agencije Skupina konta Vrsta rashoda Iznos Udio u ukupnim troškovima 31 Rashodi za zaposlene ,69% 32 Materijalni rashodi ,38% 34 Financijski rashodi ,31% 38 Ostali rashodi 69.,11% 42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine ,49% 45 Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini ,2% UKUPNO ,% Rashodi za zaposiene Rashodi za zaposlene iznose kuna i manji su od rashoda za zaposlene u prethodnoj godini za,37%. Tijekom 217. godine u Agenciji je bilo zaposleno 85 radnika. Materijalni rashodi Druga najzastupljenija skupina rashoda u ukupnim rashodima Agencije čine materijalni rashodi. Najveći dio materijalnih rashoda odnosi se na doprinos/članarinu EUROCONTROL-u koju Agencija podmiruje u ime Republike Hrvatske, a koja je u 217. godini iznosila kunu. Navedeni trošak doprinosa/članarine EUROCONTROL-u evidentiran je na kontu ostalih nespomenutih rashoda poslovanja i čini 69,67% ukupnih materijalnih rashoda. 8

112 L\yi/i A.ji i's FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU Struktura materijalnih rashoda m ' Nal nade ti oikova zaposlenima Rashodi za usluge Ostđ!) nespomenuti raslrodi poslovanja Rashodi?a materijal i ^^nergiju Naknade troskos/a osobanid izvhn radnog odnosa Materijalni rashodi obuhvaćaju i nakade troškova zaposlenima u iznosu od kuna, a sadrže troškove stručnog usavršavanja zaposlenika, rashode za službena putovanja, dnevnice, nakade za prijevoz, naknade za prijevoz s posia i na posao i ostale troškove službenih putovanja. Rashodi za službena putovanja odnose se na provedbu Plana nadzora i sudjelovanje u radu tijela u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovanje u radu tijela naročito podrazumijeva sudjelovanje u radu radnih grupa/tijela Organizacije međunarodnog civilnog zrakoplovstva (ICAO), Europske komisije. Europske konferencije civiinog zrakoplovstva (ECAC), Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA), Europske agencije za sigurnost zračne piovidbe (EUROCONTROL), radnim tijelima funkcionalnog bloka zračnog prostora Središnja Europa (FAB CE) kao i ostalih međunarodnih tijela/organizacija/institucija u području zračnog prometa, te sudjelovanje na raznim radnim skupovima, radionicama, savjetodavnim tijelima itd. Rashodi za usiuge iznose kuna, a najveći pojedinačni rashod čin trošak zakupa posiovnih prostorija u kojima posluje Agencija. Zatim su tu sadržani rashodi za inteiektualne i osobne usluge, usluge tekućeg i investicijskog održavanja, usluge mobilne telefonije, Interneta, poštanskih usluga i dr. 4. VIŠAK PRIHODA Prilikom usklađivanja računovodstvenih evidencija Agencije koje je vodila kao neprofitna organizacija do 31. prosinca 215. godine i prelaska na proračunsko računovodstvo. Agencija je provela korekciju početnog stanja 1. siječnja 216. godine. Početno stanje na dan 1. siječnja 217. godine iznosi kuna, te je tijekom 217. godine ostvaren višak prihoda poslovanja u iznosu od kuna, što je rezultiralo ukupnim viškom prihoda raspoloživim u sljedećem razdoblju u iznosu od kuna. Predmetni višak prihoda planira se koristiti za potrebe osiguranja likvidnosti i financijske stabilnosti Agencije, posebice u dijelu godine kada Agencija ne ostvaruje prihode dostatne za redovno poslovanje, te za podmirivanje potreba rekonstrukcije zgrade u Krajiškoj. Prema trenutnim projekcijama potreba za rekonstrukciju zgrade u Krajiškoj nužno je osigurati kn, zbog čega je u 218. godini planirano kn, u projekciji Financijskog plana Agencije za 219. godinu planirano je 32.. kn, a u projekciji Financijskog plana Agencije za 22. godinu planirano je 2.5. kn. Treba 9

113 \xyvi FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU uzeti u obzir i nepredviđene okoinosti i troškove koje velike građevinske investicije mogu donijeti, za koje potrebe treba imati dostatna sredstva. 1

114 CC/Z/7 Cioiit.an Cu'il AviatiDP Agenny FINANCIJSKO IZVJEŠĆE ZA 217. GODINU Prilozi Obrasci godišnjeg financijskog izvještaja Agencije za 217. godinu 11

115 Referentna stranica Izvještaji proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika Broj RKP.a; 4983 MatKni broj: za razdoblje: 1. siječanj prosinac 217. NKhr obv.mtka:[hrvatska AGENCUA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Poita I injmto: j 1 flzagreb Ulica I kućni broj: juiica grada Vukovara 284 Razina: 11 j Šifra djelatnosti: 8411 j Razdjel:} 65 Šifra grada/opć.: 133 Pregled popunjenosti obrazaca; Obrazac PR-RAS Bilanca Popunjen DA DA DA DA DA AOP oznaka razdoblja: j j ,89 Proračun nema korisnika pa tzvjeitai vnjeđi i kao konsohdirani:j NE [ Proračunski korisnik državnog proračuna i glava unutar nadležnog ministarstva Opće djelatnosti javne uprave [ Razdjel MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUK1 URfc Županija GRAD ZAGREB, građ/općma GRAD 7AGREB Broj pogrešaka PR-RAS (VP 151 I BIL (VP 152i RAS funl-cijski ivp 154) P-VRIO (VP 15t) Obvei-e (VP 159) N?niJ Nema ' Nt ltld j I Nema I Nema Opis stavke Osoba za kontaktiranje: i PRIHODI POSLOVANJA (AOP ) RASHODI POSLOVANJA (AOP ) Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP '632*634) Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP ) Nennancijska ink>vlna (AOP ) Financijska imovina (AOP ) Obveze (AOP ) Vlastiti izvori ( do 242) Opće javne usiuge (AOP do 17) ^onomski poslovi (AOP ) Rashodi vezani za stanovanje i kom. pogodnosti koji nisu drugdje svrstani Obrazovanje (AOP do 124) Telefon:} } Adresa e-poite za kontakt: [janja.mihalic@ccaa.hr Adresa e-pošte obveznika; [ccaai^ccaa.hf Zakonski predstavnik: [Ante Lažeta Stanje kontrola: izvještaj nema pogrešaka Kontrolni broj izvještaja Od datuma: Do datuma:} Janja Mihalič AOP Prethodna godina / oznaka početak godine OIB:} 76188S52S [ Telefax:} } Tekuća godina / kraj godine *2.344, RAS-funkciJski 84 P-VRIO Obveze 11 Kontrolni zbroj (AOP ) Promjene u vrijednosti i obujmu imovine (AOP 2+18) Promjene u obujmu imovine (AOP 19+26) Promjene u vrijednosti (revalorizacija) i obujmu obveza (AOP 35+4) Promjene u obujmu obveza (AOP 41 do 44) Stanje obveza 1. siječnja (^OP 36* iz Izvještaja o obvezama za prethodnu godinu) Stanje obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP ] i (AOP 37+9} Stanje dospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP ) 37 Stanje nedospjelih obveza na kraju izvještajnog razdoblja (AOP 91 do 94) j U T dana 2 godine. (potpis voditelja računovodstva) (potpis odgov JOV^H^e osobe) REPUBLIKA HRVATSKA DRŽAVNI URED ZA REVIZIJU SREDIŠNJI URED Broj: 237 POTVRDA prijama godišnjih financijskih izvještaja za 217, Primljeno 'i_,c ' m PC^I. - Pred^o^P^^^b otpis: 'A Broj priloga \

116 BILANCA na dan 31.prosinac 217. Obveznik RKP; 4983 Naziv: Razina: 11, Razdjel: 65 Djelatnost: 8411 Opće djelatnosti javne uprave Obrazac BiL VP S Kontrolni broj obrasca Račun iz rač. piana zrc'i i kt ui* jj I, bej Opit stavke AOP Stanje 1. siječnja Stanje 31. prosinca IMOVINA (AOP 2+63) ,1 Nefinancijska imovina (AOP ) Neproizvedena dugotrajna imovina (AOP 4+5-6) Materijalna imovina - prirodna bogatstva 4 12 Nematerijalna imovina , 19 Ispravak vrijednosti neproizvedene dugotrajne imovine ,8 2 Proizvedena dugotrajna imovina (AOP ) I 2921 Građevinski objekti (AOP 9 do 12-13) Stambeni objekti Poslovni objekti Ceste, željeznice i ostali prometni objekti Ostali građevinski objekti Ispravak vrijednosti građevinskih objekata I 2922 Postrojenja i oprema (AOP 15 do 22-23) ,9 221 Uredska oprema i namještaj Komunikacijska oprema Oprema za održavanje i zaštitu Medicinska t iaboratonjska oprema Instrumenti, uređaji i strojevi Sportska i glazbena oprema Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene , Vojna oprema Ispravak vrijednosti postrojenja i opreme ,6 23 I 2923 Pnjevozna sredstva (AOP 25 do 28-29) Pnjevozna sredstva u cestovnom prometu Pnjevozna sredstva u željezničkom prometu Pnjevozna sredstva u pomorskom i nječnom prometu Prijevozna sredstva u zračnom prometu Ispravak vnjednosti pnjevoznih sredstava I 2924 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti (AOP 31 do 34-35) Knjige Umjetnička djela (izložena u galerijama, muzejima i slično) Muzejski izlošci i predmeti pnrodnih rijetkosti Ostale nespomenute izložbene vnjednosti Ispravak vnjednosti knjiga, umjetničkih djela t ostalih izložbenih vrijednosti I 2925 Višegodišnji nasadi i osnovno stado (AOP ) Višegodišnji nasadi Osnovno stado Ispravak vrijednosti višegodišnjih nasada i osnovnog stada I 2926 Nematenjalna proizvedena imovina (AOP 41 do 44-45) ,4 261 Istraživanje rudnih bogatstava Ulaganja u računalne programe Umjetnička, literarna i znanstvena djela Ostala nematerijalna proizvedena imovina , Ispravak vnjedrkisti nematenjalne proizvedene imovine Plemeniti metali i ostale pohranjene vnjednosti 46 4 Sitni inventar (AOP ) Zalihe sitnog inventara Sitni inventar u upotrebi , 49 Ispravak vnjednosti sitnog inventara , 5 Dugotrajna nefinancijska imovina u pripremi (AOP 52 do 57) ,1 51 Građevinski objekti u pripremi ,1 52 Postrojenja i oprema u pripremi Pnjevozna sredstva u pnpremi Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi Ostala nematenjalna proizvedena imovina u pripremi Ostala nefinanajska dugotrajna imovina u pripremi 57 6 Proizvedena kratkotrajna imovina (AOP 69 do 62) osa Zalihe za obavljanje djelatnosti ,1 indtks (5/4) Stranica 1

117 Račun iz rač piana Opis stavke AOP Stanje 1 siječnja Stanje 31 prosinca Indeks (5/4) 62 Proizvodnja i proizvodi 6 63 Zalihe vojnih sredstava za jednokratnu upotrebu Roba za daljnju prodaju 62 1 Financijska imovina (AOP ) Novac u banci i blagajni (AOP 65+7 do 72) , 111 Novac u bana (AOP 66 do 69) Novac na računu kod Hrvatske narodne banke Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka Novac na računu kod inozemnih poslovnih banaka Pnjelazni račun Izdvojena novčana sredstva Novac u blagajni Vrijednosnice u blagajni 72 Depoziti, jamčevni položi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo (AOP do 8) 121 Depoziti u kreditnim i ostalim financijskim institucijama (AOP 75+76) Depoziti u tuzemnim kreditnim i ostalim finanajskim institucijama Depoziti u inozemnim kreditnim i ostalim finanajskim institucijama Jamčevni položi Potraživanja od zaposlenih Potraživanja za više plaćene poreze i dopnnose Ostala potraživanja Potraživanja za dane zajmove (AOP ) 81 Zajmovi - tuzemni (AOP 83 do 99) Zajmovi neprofitnim organizacijama građanima i kućanstvima u tuzemstvu Zajmovi kreditnim instituajama u javnom sektoru Zajmovi osiguravajućim društvima u javnom sektoru Zajmovi ostalim fmanajskim institucijama u javnom sektoru Zajmovi trgovačkim društvima u javnom sektoru Zajmovi tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora Zajmovi tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora Zajmovi ostalim tuzemnim finanajskim institucijama izvan javnog sektora Zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora Zajmovi tuzemnim obrtniama Zajmovi državnom proračunu Zajmovi županijskim proračunima Zajmovi gradskim proračunima Zajmovi općinskim proračunima Zajmovi HZMO-u, HZZ-u, HZZO-u Zajmovi ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna Zajmovi izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih t općinskih proračuna 99 Zajmovi - inozemni (AOP 11 do 11) Zajmovi međunarodnim organizacijama Zajmovi institucijama i tijelima EU Zajmovi inozemnim vladama u EU Zajmovi inozemnim vladama izvan EU Zajmovi neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu Zajmovi inozemnim kreditnim institucijama Zajmovi inozemnim osiguravajućim društvima Zajmovi ostalim inozemnim financijskim institucijama Zajmovi inozemnim trgovačkim društvima Zajmovi Inozemnim obrtniama ispravak vnjednosti danih zajmova Vnjednosni papin (AOP ) 112 Vrijednosni jaapin - tuzemni (AOP 114 do 119) Čekovi Komerajalni t blagajnički zapisi Mjenice Obveznice Opaje 1 drugi financijski denvati Ostali vnjednosni papin 119 Vnjednosni papin - inozemni (AOP 121 do 126) Čekovi Komerajalni i blagajnički zapisi Mjenice Obveznice Opcije I drugi financijski denvati Ostali vnjednosni papin Ispravak vnjednosti vnjeđnosnih papira Dionice i udjeli u glavnici {AOP ) 126 Dionice i udjeli u glavnia - tuzemni (AOP 13 do 135) Dionice I udjeli u glavnici kreditnih institucija u javnom sektoru 13 Stranica 2

118 Račun iz rcč piana Opis stavke AOP Stanje 1 siječnja Stanje 31 prosinca indeks (5/4) Dionice i udjeh u glavnici osiguravajućih društava u javnom sektoru Dionice i udjeli u glavnici ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih kreditnih i ostalih finanajskih institucija izvan javnog sektora Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora Dionice i udjeli u glavnici - inozemni (AOP ) Dionice i udjeli u glavnici inozemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava Ispravak vnjednosti dionica i udjela u glavnici Potraživanja za pnhode poslovanja (AOP ) Potraživanja za poreze Potraživanja za dopnnose Potraživanja za pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna (AOP 144 do 15) Potraživanja za pomoći od inozemnih vlada Potraživanja za pomoa od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU Potraživanja za pomoći proračunu iz drugih proračuna Potraživanja za pomoći od izvanproračunskih konsnika Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije Potraživanja za pomoći proračunskim konsnicima Iz proračuna koji im nije nadležan Potraživanja za pomoći iz državnog proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Potraživanja za pnhode od imovine Potraživanja za upravne i administrativne pnstojbe, pristojbe po posebnim propisima i naknade Potraživanja za pnhode od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga Potraživanja za pnhode iz proračuna Potraživanja za kazne i upravne mjere te ostale prihode Ispravak vnjednosti potraživanja Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (AOP 159 do 161) Unapnjed placem rashodi budućih razdoblja Nedospjela naplata prihoda Kontinuiram rashodi budućih razdoblja OBVEZE I VLASTITI IZVORI (AOP ) Obveze (AOP ) Obveze za rashode poslovanja (AOP 165 do do 174) Obveze za zaposlene Obveze za matenjaine rashode Obveze za financijske rashode (AOP 168 do 17) Obveze za kamate za izdane vnjednosne papire Obveze za kamate na pnmijene kredite i zajmove Obveze za ostale financijske rashode Obveze za subvencije Obveze za naknade građanima i kućanstvima Obveze za kazne, naknade šteta i kapitalne pomoći Ostale tekuće obveze Obveze za nabavu nefinancijske imovine Obveze za vnjednosr^ papire (AOP ) Obveze za vrqednosne papire - tuzemne (AOP 178 do 183) Obveze za čekove Obveze za trezorske zapise Obveze za mjenice Obveze za obveznice Obveze za opctje i druge finanajske denvate Obveze za ostale vnjedrkisne papire Obveze za vnjednosne papire - inozemne (AOP 185 do 19) Obveze za čekove Obveze za trezorske zapise Obveze za mjenice Obveze za obveznice Obveze za opcije i druge financijske derivate Obveze za ostale vnjednosne papire Ispravak vrijednosti obveza za vrijednosne papire Obveze za kredite i zajmove (AOP ) Obveze za kredite i zajmove - tuzemne (AOP 194 do 29) Obveze za kredite od kreditnih institucija u javnom sektoru Obveze za zaimove od osiguravajućih društava u javnom sektoru Obveze za zajmove od ostalih finanajskih instituaja u javnom sektoru Obveze za zajmove oo trgovačkih društava u javnom sektoru Obvez za kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Obveze za zajmove od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora Obveze za zajmove od ostalih tuzemnih financijskih instituaja izvan javnog sektora Obveze za zajmove od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora , , Stranica 3

119 Račun IZ rač. piana Opis stavke AOP Stanje 1 siječnja Stanje 31 prosinca {ndeks (5/4) Obveze za zajmove od tuzemnih obrtnika Obveze za zajmove od državnog proračuna Obveze za zajmove od županijskih proračuna Obveze za zajmove od gradskih proračuna Obveze za zajmove od općinskih proračuna Obveze za zajmove od H2MO-a, HZZ-a i HZZO-a Obveze za zajmove od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Obveze za zajmove od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna Obveze za kredite i zajmove - inozemne (AOP 211 do 219) Obveze za zajmove od međunarodnih organizacija Obveze za kredite i zajmove od institucija i tijela EU Obveze za zajmove od inozemnih vlada u EU Obveze za zajmove od inozemnih vlada izvan EU Obveze za kredite od inozemnih kreditnih institucija Obveze za zajmove od inozemnih osiguravajućih društava Obveze za zajmove od ostalih ir^ozemnih financijskih institucija Obveze za zajmove od inozemnih trgovačkih društava Obveze za zajmove od inozemnih obrtnika Odgođeno piaćanje rashoda i pnhodi budućih razdoblja (AOP ) Odgođeno plaćanje rashoda Naplaćeni pnhodi budućih razdoblja Vlastfli izvori ( do 242) Vlastiti izvori i ispravak vlastitih izvora (AOP ) Vlastiti izvori (AOP ) Vlastiti izvori iz proračuna Ostali vlastiti izvon Ispravak vlastitih izvora za obveze (AOP ) Ispravak vlastitih izvora iz proračuna za obveze Ispravak ostalih vlastitih izvora za obveze Višak/manjak pnhoda (ne upisuje se podatak) Višak pnhoda (AOP 233 do 235) Višak pnhoda poslovanja Višak pnhoda od nefinancijske imovine Višak primitaka od financijske imovine Manjak pnhoda (AOP 237 do 239) Manjak pnhoda poslovanja Manjak pnhoda od nefinancijske imovine Manjak pnmitaka od financijske imovine Obračunati pnhodi poslovanja Obračunati pnhodi od prodaje nefinancijske imovine Rezerviranja viška pnhoda Izvanbilančni zapisi (== ) Izvanbilančni zapisi - akbva (AOP 245) tzvanbilančni zapisi - pasiva Obvezni analitički podaci dio 13 dio 13 dio 16 dio 16 dio 17 dio Potraživanja za dane zajmove - dospjela Potraživanja za dane zajmove - nedospjela Potraživanja za pnhode poslovanja - dospjela Potraživanja za pnhode poslovanja - nedospjela Potraživanja od j>rodaje nefinancijske imovine - dospjela Potraživanja od j}rodaje nefinancijske imovine - nedospjela Potraživanja za naknade kc^ se refundiraju Potraživanja za predujmove Potraživanja za dane predujmove za EU projekte Ostala nespomenuta jx>traživanja Potraživanja za prodana potraživanja (faktonng) Potraživanja proračuna od proračunskih konsnika za povrat u nadležni proračun Zajmovi nejsrofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu po protestiranim jamstvima Zajmovi kreditnim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Zajmovi osiguravajućim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Zajmovi ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Zajmovi trgovačkim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Zajmovi tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Zajmovi tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Zajmovi ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Zajmovi tuzemnim obrtniama po protestiranim jamstvima Zajmovi županijskim proračunima po protestiranim jamstvima Zajmovi gradskim proračunima po protestiranim jamstvima Zajmovi općinskim proračunima po protestiranim jamstvima , , , , , , , Stranica 4

120 Ra un IZ rač plana Opis stavke AOP Stanje 1. siječnja Stanje 31 prosinca Indeka (5/4) Zajmovi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u po protestiranim jamstvima Zajmovi ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna po protestiranim jamstvima dio 23 dio 23 dio 24 dio 24 dio 25 dio 25 dio 26 dio Zajmovi izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna po protestiranim jamstvima Potraživanja za pnhode proračunskih korisnika uplaćene u proračun Obveze za rashode poslovanja - dospjele Obveze za rashode poslovanja - nedospjele Obveze za nabavu nefinancijske imovine - dospjele Obveze za nabavu nefinancijske imovine - nedospjele Obveze za vnjednosne papire - dospjele Obveze za vnjednosne papire - nedospjele Obveze za kredite i zajmove - dospjele Obveze za kredite i zajmove - nedospjele Obveze za predujmove Obveze za dejxizite Obveze za jamčevine Ostale nesfiomenute obveze Obveze za naplaćene tuđe prihode Obveze proračuna za naplaćene pnhode proračunskog korisnika Obveze za EU predujmove Obveze proračunskih konsnika za povrat u proračun Obveze za financijski leasing od kreditnih institucija u javnom sektoru Obveze za zajmove po faktonngu od kreditnih institucija u javnom sektoru Obveze za zajmove po faktonngu od osiguravajućih društava u javnom sektoru Obveze za financijski leasing od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Obveze za zajmove po faktonngu od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Obveze za zajmove po faktonngu od trgovačkih društava u javnom sektoru Obveze za financijski leasing od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Obveze za zajmove po faktonngu od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Obveze za zajmove po faktonngu od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora Obveze za financijski leasing od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora Obveze za zajmove po faktonngu od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora Obveze za financijski leasing od inozemnih kreditnih institucija Obveze za zajmove po faktonngu od inozemnih kreditnih institucija Obveze za zajmove po faktonngu od inozemnih osiguravajućih društava Obveze za financijski leasing od ostalih inozemnih financijskih institucija Obveze za zajmove po faktonngu od ostalih inozemnih financijskih institucija Obveze za zajmove po faktonngu od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora Obveze za zajmove po faktonngu od tuzemnih obrtnika Obveze za zajmove po faktonngu od inozemnih trgovačkih društava Obveze za zajmove po faktonngu od inozemnih obrtnika ,9 U dana žc >/ Odgoovoma osoba (potpis) Osoba za kontaktiranje Janja Mihalić Telefon za kontakt Odgovorna osoba Ante Lažeta Stranica 5

121 ' Obrazac PR-RAŠ VP151 IZVJEŠTAJ O PRIHODIMA I RASHODIMA, PRIMICIMA I IZDACIMA 1 i. za razdoblje 1.siječanj 217. do 31. prosinac 217. Obvaznik- RKP: C 345 ^6? 43 Naziv Razina: 11, Razdjel: 65 Djelatnost: 8411 Opće djelatnosti javne uprave Kontrolni broj obrasca Račun IZ rač. plana Naziv stavke AOP Ostvareno u izvještajnom razdoblju preth. godine Ostvareno u izvještajnom raztlomju tekuće godine S 6 Prihodi i rashodi poslovanja PRIHODI POSLOVANJA (AOP ) Pnhodi od poreza (AOP ) Porez I pnrez na dohodak (AOP 4 do ) Porez I prirez na dohodak od nesamostalnog rada Porez I pnrez na dohodak od samostalnih djelatnosti Porez I prirez na dohodak od imovine imovinskih prava Porez I prirez na dohodak od kapitala Porez i pnrez na dohodak po godišnjoj pnjavi Porez I pnrez na dohodak utvrđen u postupku nadzora za prethodne godine Povrat poreza i prireza na dohodak po godišnjoi pniavi Povrat više ostvarenog poreza na dohodak za decentralizirane funkaie , Porez na dobit (AOP 13 do 16-17) Porez na dobit od poduzetnika Porez na dobit po odbitku na naknade za konštenje prava i za usluge Porez na dobit po odbitku na kamate, dividende i udjele u dobiti Porez na dobit po godišnioi prijavi Povrat poreza na dobit po godišnjoj pnjavi Porezi na imovinu (AOP 19 do 23) Stalni porezi na nepokretnu imovinu Porez na nasliedstva i darove Porez na kapitalne i financijske transakcije Povremeni porezi na invdvinu Ostali stalni porezi na imovinu Porezi na robu i usluge (AOP 25 do 31) Porez na dodanu vrijednost Porez na promet Posebni porezi i trošanne Porezi na konštenie dobara lii izvođenie aktivnosti Ostali porezi na robu i usluge Porez na dobitke od igara na sreću i ostali porezi od igara na sreću Naknade za pnređivanie igara na sreću Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije (AOP 33+34) Carine i carinske pnstojbe Ostali porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije Ostali prihodi od poreza (AOP 36 do 38) Ostali pnhodi od poreza koje plaćaju pravne osobe Ostali prihodi od poreza kote plaćaju fizičke osobe Ostali neraspoređeni prihodi od poreza Doprinosi (AOP ) Doprinosi za zdravstveno osiguranje (AOP 41+42) Dopnnosi za obvezno zdravstveno osiguranje Doprinosi za obvezrx> zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu Dopnnosi za mirovinsko osiguranje Dopnnosi za zapošljavanje Pomoći IZ inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna (AOP ) Pomoći od inozemnih vlada (AOP 47+48) Tekuće pomoći od inozemnih vlada Kapitalne pomoći od inozemnih vlada Pomoći od međunarodnih organizaaia te instituciia i tnela EU (AOP 5 do 53) Tekuće pomoći od međunarodnih organizacija Kapitalne pomo6 od međunarodnih organizacija Tekuće pomoći od institucija i tijela EU Kapitalne pomoći od institucija i tijela EU Pomoći proračunu iz drugih proračuna (AOP 56+^) Tekuće pomoći proračunu tz drugih proračuna Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna Pomoći od izvanproračunskih konsnika (AOP 58+59) Tekuće pomoći od izvanproračunskih konsnika Kapitalne pomoći od izvanproračunskih konsnika Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije (AOP ) Tekuće pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije Kapitalne pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije Pomoći proračunskim konsnicima iz proračuna koji im nije nadležan (AOP 64+65) Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im ni e nadležan Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (AOP 67+68) Tekuće pomoći temeljem prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći temeljem pnierx)sa EU sredstava Stranica 1 od 14 indeks {5/4)

122 Obveznik RKP ^4^ 79,43 Naziv HRVATSKA AGENCUA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Kontrolni broj obrasca 639 Priienosi između proračunskih konsnika istog proračuna (AOP 7 do 73) Tekući pnjenosi između proračunskih korisnika istog proračuna Kapitalni prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna Tekući pnjenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalni pnjenosi između proračunskih konsnika istog proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Pnhodi od imovine (AOP ) Pnhodi od financijske imovine (AOP 76 do 82) Prihodi od kamata po vnjednosnim papirima Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju Prihodi od zateznih kamata Pnhodi od pozitivnih tečajnih razlika i razlika zbog primjene valutne klauzule Prihodi od dividendi Prihodi iz dobiti trgovačkih društava kreditnih i ostalih finark:ij5kih institucija po posebnim 79 8 OBI propisima Ostali prihodi od financijske imovine Prihodi od nefinanajske imovine (AOP 84 do 89) Naknade za koncesije Pnhodi od zakupa i iznajmljivanja imovine Naknada za konštenje nefinancijske imovine Naknade za ceste Prihodi od prodaje kratkotrajne nefinancijske imovine Ostali pnhodi od nefinancijske imovine Pnhodi od kamata na dane zajmove (AOP 91 do 97) Prihodi od kamata na dane zajmove međunarodnim organizacijama institucijama i tijelima EU te inozemnim vladama Pnhodi od kamata na dane zajmove neprofitnim organizacijama građanima i kućanstvima Pnhodi od kamata na dane zajmove kreditnim i ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru Prihodi od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru Pnhodi od kamata na dane zajmove kreditnim i ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora Pnhodi od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora Pnhodi od kamata na dane zajmove drugim razinama vlasti Pnhodi od kamata na dane zajmove po protestiranim jamstvima (AOP 99 do 14) Pnhodi od kamata na dane zajmove neprofitnim organizaajama građanima t kućanstvima po protestiranim jamstvima Prihodi od kamata na dane zajmove kreditnim t ostaiim financijskim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Pnhodi od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Prihodi od kamata na dane zajmove kreditnim i ostaiim finanajskim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Prihodi od kamata na dane zajmove trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Pnhodi od kamata na dane zajmove drugim razinama vlasti oo protestiranim jamstvima Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi pristojbi po posebnim propisima i naknada (AOP ) Upravne i administrativne pnstojbe (AOP 17 do 11) Državne upravne i sudske pnstojbe Županijske gradske i općinske pnstojbe i naknade Ostale upravne pristojbe i naknade Ostale pristojbe i naknade Pnhodi po 3osebnim propisima (AOP 112 do 118) Pnhodi državne uprave Prihodi vodnog gospodarstva Doprinosi za šume Mjesni samodopnnos Ostali nespomenuti prihodi , Naknade od financijske imovine Pnhodi od novčane naknade poslodavca zbog nezapošljavanja osoba s invaliditetom Komunalni dopnnosi i naknade (AOP 12 do 122) Komunalni dopnnosi Komunalne naknade Naknade za pnključak Pnhodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i pnhodi od donacija (AOP ) Pnhodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga (AOP ) Pnhodi od prodaje proizvoda i robe Prihodi od pruženih usluga Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan općeg proračuna (AOP ) Tekuće donaaje Kapitalne donacije Pnhodi IZ nadležnog proračuna i od H2^-a na temelju ugovornih obveza (AOP ) Prihodi IZ nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnosti proračunskih korisnika (AOP do 134) Pnhodi IZ nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja Pnhodi IZ nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine Pnhodi od nadležnog proračuna za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza Kazne upravne mjere i ostali pnhodi (AOP ^ Kazne i upravne mjere (AOP 138 do 146) Kazne za cannske prekršaje Kazne za devizne prekršaje 139 Stranica 2 od 14

123 Obveznik RKP 4983 Naziv Kazne za porezne prekršaie Kazne za prekršaie trgovačkih društava - privredne prijestupe Kazne za prometne i ostale prekršaje-u nadležnosti MUP-a Kazne i druge mjere u kaznenom postupku Kazne za prekršaje na kulturnjm dobrima Upravne mjere Ostale kazne Ostali prihodi RASHODI POSLOVANJA (AOP ) Rashodi za zaposlene (AOP ) Plaće (bruto) (AOP 151 do 154) Plače za redovan rad Place u naravi Plaće za prekovremeni rad Plaće za posebne uvjete rada Ostali rashodi za zaposlene Doprinosi na plaće (AOP 157 do 159) Dopnnosi za mirovinsko osiguranje Doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje Doprinosj za obvezno osiguranje u slučaju nezajxislenosti Materijalni rashodi (AOP ) Naknade troškova zaposlenima (AOP 162 do 165) Službena putovanja Naknade za prijevoz za rad na terenu i odvojeni život Stručno usavršavanje zaposlenika Ostale naknade troškova zaposlenima Rashodi za matenjal i energiju (AOP 167 do 173) Uredski matenjal i ostali materijalni rashodi Materijal i sirovine Energija Materijal i dijelovi za tekuće i investiciisko održavanje Sitni inventar i auto gume Vojna sredstva za jednokratnu upotrebu Službena radna i zaštitna odieća i obuća Rashodi za usluge (AOP 175 do 183) Usluge telefona pošte i pnjevoza Usluge tekućeg i invesliajskog održavanja Usluge promidžbe i informiranja Komunalne usluge Zakupnine i najamnine Zdravstvene i veterinarske usluge Intelektualne i osobne usluge Računalne usluge Ostale usluge Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa Ostali nespomenuti rashodi poslovanja (AOP 186 do 192) Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tiiela povjerenstava i slično Premije osiguranja Reprezentacija Članarine i norme Pnstojbe i naknade Troškovi sudskih postupaka Ostali nespomenuti rashodi poslovanja Financijski rashodi (AOP ) Kamate za izdane vnjednosne papire (AOP 195 do 198) Kamate za izdane trezorske zapise Kamate za izdane mjenice Kamate za izdane obveznice Kamate za ostale vnjednosne papire Kamate za pnmljene kredite i zajmove (AOP 2 do 26) Kamate za pnmljene kredite i zajmove od međunarodnih organizacija, institucija i tijela EU te inozemnih vlada Kamate za pnmljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora Kamate za odobrene, a nerealizirane kredite i zajmove Kamate za pnmljene zajmove od trgovačkih društava u javnom sektoru Kamate za pnmljene zajmove od trgovačkih društava i obrtnika izvan javnog sektora Kamate za pnmljene zajmove od drugih razina vlasti Ostali financijski rashodi (AOP 28 do 211) Bankarske usluge i usluge platnog prometa Negativne tečajne razlike i razlike zbog pnmjene valutne klauzule Zatezne kamate Ostali nespomenuti financijski rashodi Subvencije (AOP ) Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru (AOP ) Subvencije kreditnim i ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru Subvencije trgovačkim društvima zadrugama poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora (AOP 217 do 219) Subvencije kreditnim i ostalim financijskim instituajama izvan javnog sektora Subvencije trgovačkim društvima i zadrugama izvan javnog sektora Subvencije poljoprivrednicima i obrtnicima Subvencije trgovačkim društvima zadrugama boljoprivrednicima i obrtnicima iz EU sredstava S 5 i S S i O I i i g 2 8 s s i š i «S S 2 Š S 2 g S S 3 i S 2 a S i a i I 8 3 g g I S S 2 I s i 3 S S 2 S S 2 S I ft 5 g ft fc 6 ft 5 s R Kontrolni broj obrasca B S » stranica 3 od 14

124 Obveznik RKP: Naziv; Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna (AOP ) Pomoći inozemnim vladama (AOP ) Tekuće pomoći inozemnim vladama Kapitalne pomoći inozemnim vladama Pomoći međunarodnim organizaciiama te instituaiama i tiielima EU (AOP ) Tekuće pomoći međunarodnim organizacijama te instituaiama i tijelima EU Kapitalne pomoći međunarodnim organizaajama te instituajama i tiielima EU Pomoći unutar općeg proračuna (AOP ) Tekuće pomoći unutar općeg proračuna Kapitalne pomoći unutar općeg proračuna Pomoći proračunskim konsnicima drugih proračuna (AOP ) Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Kapitalne pomoa proračunskim konsniama drugih proračuna Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proraćuna za financiranje redovne djelatnosti (AOP 235 do 237) Priienosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovania Pnienosi proračunskim korisnicima iz nadležnog proračuna za nabavu nefinancijske imovine Prijenosi proračunskim konsnicima iz nadležnog proračuna za financijsku imovinu i otplatu zaimova Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava (AOP239+24) Tekuće pomoći temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalne pomoći temeljem prijenosa EU sredstava Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna (AOP 242 do 245) Tekući prijenosi između proračunskih korisnika Istog proračuna Kapitalni pnjenosi između proračunskih korisnika istog proračuna Tekući pnjenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalni pnjenosi između proračunskih korisnika istog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade (AOP ) Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja (AOP 248 do 252) Naknade građanima i kućanstvima u novcu - nejxisredno ilt jxitem ustanova izvan javnog sektora Naknade građanima i kućanstvima u naravi - neposredno ili putem ustanova izvan javnog sektora Naknade građanima i kućanstvima u novcu - putem ustanova u javnom sektoru Naknade građanima i kućanstvima u naravi - putem ustanova u javnom sektoru Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja iz EU sredstava Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proraćuna (AOP 254 do 256) Naknade građanima i kućanstvima u novcu Naknade građanima i kućanstvima u naravi Naknade građanima i kućanstvima iz EU sredstava Ostali rashodi (AOP ) Tekuće donacije (AOP 259 do 261) Tekuće donaaje u novcu Tekuće donacije u naravi Tekuće donacije iz EU sredstava Kapitalne donacije (AOP 263 do 265) Kapitalne donacije neprofitnim organizacijama Kapitalne donacije građanima i kućanstvima Kapitalne donacije iz EU sredstava Kazne, penali i naknade štete (AOP 267 do 271) Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama Penali, ležanne i drugo Naknade šteta zaposlenicima Ugovorene kazne i ostale naknade šteta Ostale kazne Kapitalne pomoći (AOP 273 do 276) Kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima u javnom sektoru Kapitalne pomoći kreditnim i ostalim financijskim institucijama te trgovačkim društvima izvan javnog sektora Kapitalne pomoći poljoprivredniama i obrtnicima Kapitalne pomoći iz EU sredstava Stanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda na ciočetku razdobija Stanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda na kraju razdoblia Povećanje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda (AOP ) Smanjenje zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda (AOP ) Ukupni rashodi poslovanja (AOP ) VIŠAK PRIHODA POSLOVANJA (AOP 1-281) MANJAK PRIHODA POSLOVANJA (AOP 281-1) Višak pohoda jxislovanja - preneseni Manjak pohoda poslovanja - preneseni Obračunati prihodi poslovanja - nenaplaćeni Obračunati pnhodi od prodate proizvoda i robe i pruženih usluga - nenaplaćeni Obračunati onhodi od HZZO-a na temeliu ugovornih t^veza Fhihocii i rashodi od noflnsncfjsks Imovne Kontrolni broj obrasca , , , , Pnhodi od prodaje nefinancijske imovine (AOP ) ,9 71 Pnhodi od prodaje neproirvedene dugotrajne imovine (AOP ) Pnhodi od prodaje mateniaine imovine - pnrođnih bogatstava (AOP 292 do 2S4) Zemljište Rudna bogatstva Pnhodi od prodate ostale prirodne malenjalne imovine Pnhodi od prodaje nematentalne imovine (AOP 296 do 31) Patenti 296 M cjw(a>ć.dciirožors>n»tsik>s>rom K > M K > M K > I O K > I O K > K > N > N» N > K l M hj IO K> K> KJ 5 c a io ^ O (O o a *> io» u i. k i^ ro -A.O (fio i-^ o > (n ^ w K )-A O <o co 5» tn S $ ip Stranica. 4 od 14

125 Obveznik- RKP 4983 ' Naziv: HRVATSKA AGENCUA 2A CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Kontrotni broj obrasca 7122 Koncesije Licence Ostala p>rava Goodwill Ostala nematerijalna imovina Pnhodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine (AOP ) ,9 721 Pnhodi od prodaie građevinskih objekata (AOP 34 do 37) Stambeni objekti Poslovni objekti Ceste, željeznice i ostali prometni objekti Ostali građevinski objekti Pnhodi od prodaje postrojenja i opreme (AOP 39 do 316) 38 2AO 741 3, Uredska oprema i namještaj Komunikacijska oprema Oprema za održavanje i zaštitu Medicinska i laboratorijska oprema Instrumenti, uređaji i strojevi Sportska i glazbena oprema Uređaji, strojevi i oprema za ostaie namjene Vojna oprema Pnhodi od prodaje pnjevoznih sredstava (AOP 318 do 321) Prijevozna sredstva u cestovnom prometu Prijevozna sredstva u željezničkom prometu Prijevozna sredstva u idomorskom i riječnom prometu Prijevozna sredstva u zračnom prometu Prihodi od prodaje knjiga, umjetničkih djela i ostalih izložbenih vnjednost (AOP 323 do 326) Knjige Umjetnička djela (izložena u galerijama, muzejima i slično) Muzejski izlošci i predmeti pnrodnih njetkosti Ostaie nespomenute izložbene vrijednosti Pnhodi od prodaje višegodišnjih nasada i osnovnog slada (AOP ) Višegodišnji nasadi Osnovno stado Pnhodi od prodaje nematerijalne proizvedene imovine (AOP 331 do 334) istraživanje rudnih bogatstava Ulaganja u računalne programe Umjetnička, literarna i znanstvena djela Ostala nematerijalna proizvedena Imovina Prihodi od prodaje plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti (AOP 336) Pnhodi od prodaje plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti (AOP ) Plemeniti metali i drago kamenje Pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vnjednost Pnhodi od prodaje proizvedene kratkotrajne imovine (AOP 34) Pnhodi od prodaje zaliha 34 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (AOP ) ,8 41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine (AOP ) Materijalna imovina - pnrodna bogatstva (AOP 344 do 346) Zemljište Rudna bogatstva Ostala prirodna materijalna imovina Nematenjalna imovina (AOP 348 đo 353) , Patenti Koncesije Licence Ostala prava , Goodwill Ostala nematenjalna imovina Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine (AOP ) t ,6 421 Građevinski objekt (AOP 356 do 359) Stambeni objekti Poslovni objekti Ceste, željeznice i ostali prometni objekt Ostali građevinski objekt Postrojenja i oprema (AOP 361 do 368) Uredska oprema i namještaj , Komunikacijska oprema Oprema za održavanje i zaštitu Medicinska i laboratorijska oprema Instrument, uređaji i strojevi Sportska i glazbena oprema Uređaji strojevi i oprema za ostaie namjene , 4228 Vojna oprema Pnjevozna sredstva (AOP 37 do 373) Pnjevozna sredstva u cestovnom prometu Pnjevozna sredstva u željezničkom prometu Prijevozna sredstva u jx>morskom i nječnom jsrometu Pnjevozna sredstva u zračnom prometu Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vnjednost (AOP 375 do 378) Knjige Umjetnička djela (izložena u galenjama, muzejima i slično) Muzejski izlošci i predmet prirodnih njetkosti Ostale nespomenute izložbene vrijednosti Višegodišnji nasadi i osnovno stado (AOP ) Višegodišnji nasadi Osnovno stado Stranica 5 od 14

126 I Obveznik RKP' Naziv: Kontrolni broj obrasca 426 Nematerijalna proizvedena imovina (AOP 383 do 386) M , Istraživanje rudnih bogatstava Ulaganja u računalne programe Umjetnička, literarna i znanstvena djela Ostala nematenjalna proizvedena imovina ,7 43 Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti (AOP 388) Plemeniti metali i ostale pohranjene vniednosti (AOP ) Plemeniti metali i drago kamenje Pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vnjednosti Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine (AOP 392) Rashodi za nabavu zaliha Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoi imovini (AOP 394 do 397) Dodatna ulaganja na građevinskim objektima Dodatna ulaganja na postrojenjima i opremi Dodatna ulaganja na prijevoznim sredstvima Dodatna ulaganja za ostalu nefinanajsku imovinu 397 VIŠAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE (AOP ) 398 o; MANJAK PRIHODA OD NEFINANCIJSKE IMOVINE (AOP ) Višak pnhoda od nefinanajske imovine - preneseni Manjak pnhoda od nefinanciiske imovine - preneseni Obračunati pnhodi od prodaje nefinancijske imovine - nenaplaćeni 42 UKUPNI PRIHODI (AOP 1+289) UKUPNI RASHODI (AOP ) ,9 UKUPAN VIŠAK PRIHODA (AOP 43-44) ,8 UKUPAN MANJAK PRIHODA (AOP 44-43) X 9222X Višak pnhoda - prenesem faop ) X 9222X Maniak pnhoda - preneseni (AOP ) Obračunati pnhodi - nenaplaćeni (AOP 286-M2) Primici i izdaci 8 Pnmici od financijske imovine i zaduživanja (AOP ) Pnmljeni povrati glavnice danih zajmova i depozita (AOP ) 811 Pnmici (povrati) glavnice zajmova danih međunarodnim organizacijama institucijama i tijelima 412 EU te inozemnim vladama (AOP 413 do 416) 8113 Povrat zajmova danih međunarodnim organizacijama Povrat zajmova danih institucijama i tijelima EU Povrat zajmova danih inozemnim vladama u EU Povrat zajmova danih inozemnim vladama izvan EU Pnmici (povrati) glavnice zajmova danih neprofitnim organizacijama građanima i kućanstvima 417 (AOP ) 8121 Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama građanima i kućanstvima u tuzemstvu Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u inozemstvu Pnmia (povrati) glavnice zajmova danih kreditnim t ostalim financijskim institucijama u javnom 42 sektoru (AOP 421 do 423) 8132 Povrat zajmova danih kreditnim institucijama u lavnom sektoru Povrat zajmova damh osiguravajućim društvima u javnom sektoru Povrat zajmova danih ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovačkim društvima u javnom sektoru Primici (povrati) glavnice zajmova danih kreditnim \ ostalim financijskim institucijama izvan javnog 425 sektora (AOP 426 do 431) 8153 Povrat zajmova danih tuzemnim kreditnim instrtucijama izvan javnog sektora Povrat zajmova danih tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora Povrat zajmova danih ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora Povrat zajmova danih inozemnim kreditnim institucijama Povrat zajmova danih inozemnim osiguravajućim društvima Povrat zajmova danih ostalim inozemnim financijskim institucijama Pnmici (povrati) glavnice zajmova danih trgovačkim društvima i obrtnicima izvan javnog sektora 432 (AOP 433 do 436) 8163 Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora Povrat zajmova danih tuzemnim obrtnicima Povrat zajmova danih inozemnim trgovačkim društvima Povrat zajmova danih inozemnim obrtnicima Povrat zajmova danih drugim razinama vlasti (AOP 438 do 444) Povrat zajmova danih državnom proračunu Povrat zajmova danih županijskim proračunima Povrat zajmova danih gradskim proračunima Povrat zajmova danih općinskim proračunima Povrat zajmova danih HZMO-u HZZ-u i HZZO-u Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim konsnicima državnog proračuna Povrat zajmova danih izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna Pnmici od povrata depozita i jamčevnih pologa (AOP 446 do 448) Pnmici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih institucija - tuzemni Pnmict od povrata depozita od kreditnih t ostalih financijskih institucija - inozemni Pnmici od povrata jamčevnih pologa Pnmici od izdanih vrijednosnih papira (AOP ) Trezorski zapisi (AOP ) Trezorski zaj>isi - tuzemni Trezorski zapisi - inozemni Obveznice (AOP ) Obveznice - tuzemne Obveznice - inozemne Opcije I drugi financijski derivati (AOP ) Opcije I drugi financijski derivati - tuzemni Opcije i drugi financijski derivati - inozemni Stranica 6 od 14

127 Obveznik RKP Naziv HRVATSKA AGENCUA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Kontrolni broj obrasca Ostali vnjednosni papin (AOP ) Ostali vnieđnosni papin - tuzemni Ostali vniednosni papin - inozemni Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici (AOP ) sektoru (AOP 464 do 466) Dionice 1 udjeli u glavnici kreditnih institucija u javnom sektoru Dionice i udjeli u glavnici osiguravajućih društava u javnom sektoru Dionice i udjeli u glavnici ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Pnmici od prodaje dionica i udjela u glavnici kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru Pnmici od prodaje dionica i udjela u glavnici kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog 468 sektora (AOP ) Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih kreditnih i ostalih financijskih instituaja izvan javnog sektora Dionice i udjeli u glavnia inozemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija Pnmici od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora (AOP ) Dionice i udjeli u glavnia tuzemnih trgovačkih društva izvan javnog sektora Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava Primici od zaduživanja (AOP ) Pnmljeni krediti i zajmovi od međunarodnih organizacija institucija i tijela EU te inozemnih vlada (AOP 476 do 479) Pnmljeni zajmovi od međunarodnih organizacija Pnmtjeni krediti i zajmovi od institucija i tijela EU Primljeni zajmovi od inozemnih vlada u EU Primljeni zajmovi od inozemnih vlada izvan EU Pnmljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih instituaja u javnom sektoru (AOP 481 do 483) Pnmljeni krediti od kreditnih institucija u javnom sektoru Primljeni zajmovi od osiguravajućih društava u javnom sektoru Pnmljeni zajmovi od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Primijeni zajmovi od trgovačkih društava u javnom sektoru Primljeni krediti i zajnnovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora (AOP 486 đo 491) Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Primijeni zajmovi od tuzemnih osiguravaju6h društava izvan javnog sektora Primljeni zajmovi od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora Pnmljeni krediti od inozemnih kreditnih institucija Primljeni zajmovi od inozemnih osiguravajućih društava Pnmljeni zajmovi od ostalih inozemnih financijskih institucija Primijeni zajmovi od trgovačkih društava i obrtnika izvan javnog sektora (AOP 493 do 496) Pnmljeni zajmovi od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora Primljeni zajmovi od tuzemnih obrtnika Pnmljeni zajmovi od inozemnih trgovačkih društava Primljeni zajmovi od inozemnih obrtnika Pnmljeni zajmovi od drugih razina vlasti (AOP 498 đo 54) Pnmljeni zajmovi od državnog proračuna Primljeni zajmovi od županijskih proračuna Pnmljeni zajmovi od gradskih proračuna Primljeni zajmovi od općinskih proračuna Primljeni zajmovi od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a Primljeni zajmovi od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Primljeni zajmovi od izvanproračunskih konsnika županijskih, gradskih i opanskih proračuna Primici od prodaje vnjednosnih papira iz portfelja (AOP ) Primici za komercijalne i blagajničke zapise (AOP 57+68) Komercijalni i blagajnički zapisi - tuzemni Komercijalni i blagajnički zapisi - inozemni Pnmici za obveznice (AOP ) Obveznice - tuzemne Obveznice - inozemne Primici za opcije i druge financijske derivate (AOP ) Opaje I drugi finanajski denvati - tuzemni Opcije i drugi finanajski denvati - inozemni Pnmci za ostale vnjednosne papire (AOP ) Ostali tuzemni vrijednosni papin Ostali inozemni vnjednosni papin Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova (AOP ) izdaa za dane zajmove i depozite (AOP ) Izdaci za dane zajmove međunarodnim organizaajama institucijama i tijelima EU te inozemnim vladama (AOP 521 do 524) Dam zajmovi međunarodnim organizacijama Dam zajmovi instituajama i tijelima EU Dam zajmovi inozemnim vladama u EU Dam zajmovi inozemnim vladama izvan EU Izdaci za dane zajmove neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima (AOP ) Dam zajmovi neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu Dam zajmovi neprofitnim organizacijama građanima i kućanstvima u inozemstvu Izdaci za dane zajmove kreditnim i ostalim finanajskim instotucijama u javnom sektoru (AOP do 531) Dani zajmovi kreditnim institucijama u javr>om sektoru Dam zajmovi osiguravajuam društvima u javnom sektoru Dam zajmovi ostalim financijskim instrtucijama u javnom sektoru Izdaci za dane zajmove trgovačkim društvima u javnom sektoru Izdaa za dane zajmove kreditnim i ostalim financijskim insfttucijama izvan javnog sektora (AOP 534 do 539) Dam zajmovi tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora Stranica 7 od 14

128 Obveznik RKP 4983 Naziv: HRVATSKA AGENCUA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO ,43 Kontrolni broj obrasca Dam zajmovi tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora Dani zajmovi ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora Dam zajmovi inozemnim kreditnim institucijama Dam zajmovi inozemnim osiguravajućim društvima Dani zajmovi ostalim inozemnim financijskim institucijama Izdaa za dane zajmove trgovačkim društvima i otjrtniama izvan javnog sektora (AOP 541 do 544) Dam zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora Dam zajmovi tuzemnim obrtnicima Dam zajmovi inozemnim trgovačkim društvima Dam zajmovi inozemnim obrtnicima Dam zajmovi drugim razinama viasti (AOP 546 do 552) Dam zajmovi državnom proračunu Dam zajmovi županijskim proračunima Dam zajmovi gradskim proračunima Dam zalmovi općinskim proračunima Dara zajmovi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u Dani zajmovi ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna Dam zajmovi izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih i op6nskih proračuna Izdaci za depozite i jamčevne pologe (AOP 554 do 556) Izdaci za depozite u kreditnim i ostalim financijskim institucijama - tuzemni Izdaci za dejiozite u kreditnim i ostalim financijskim institucijama - inozemni Izdaci za jamčevne pologe Izdaci za ulaganja u vnjednosne papire (AOP ) Izdaci za komerciialne i blagajničke zapise (AOP ) Komerajalni i blagajnički zapisi - tuzemni Komercijalni i blagajnički zapisi - inozemni Izdaci za obveznice (AOP ) Obveznice - tuzemne Obveznice - inozemne Izdaci za opcije i druge financijske derivate (AOP ) Opcije I drugi financijski denvab - tuzemni Opiciie I drugi financijski derivati inozemni Izdaci za ostale vrijednosne papire (AOP ) Ostali tuzemni vnjednosni papin Ostali inozemni vrijednosni papin Izdaci za dionice i udjele u glavnici (AOP D) Dionice 1 udjeli u glavnici kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru (AOP 572 do 574) Dionice I udjeli u glavnici kreditnih institucija u javnom sektoru Djonice i udjeli u glavnici osiguravajućih društava u javnom sektoru Dionice 1 udjeli u glavnici ostalih finanajskih institucija u javnom sektoru Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru (AOP 576) Dionice j udjeli u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru Dionice I udjeli u glavnici kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora (AOP ) Dionice I udjeli u glavnici tuzemnih kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora Dionice 1 udjeli u glavnia inozemnih kreditnih j ostalih financijskih institucija Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava izvan javnog sektora (AOP ) Dionice I udjeli u glavnia tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava Izdaci za otplatu glavnice pnmljenih kredita i zajmova (AOP ) Otplata glavnice pnmljenih kredita i zajmova od međunarodnih organizacija institucija i tijela EU te inozemnih vlada (AOP 585 do 588) Otplata glavnice pnmljenih zajmova od međunarodnih organizaaja Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od Institucija 1 tijela EU Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih vlada u EU Otplata glavnice pnmljemh zajmova od inozemnih vlada izvan EU Otplata glavnice pnmljemh kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih institucija u javnom sektoru (AOP 59 do 592) Otplata glavnice pnmljemh kredita od kreditnih institucija u javnom sektoru Otplata glavnice pnmljenih zajmova od osiguravajučih društava u javnom sektoru Otplata glavnice pnmljemh zajmova od ostalih financijskih instituaja u javnom sektoru Otplata glavnice pnmljemh zajmova od trgovačkih društava u javnom sektoru (AOP 594) Otplata glavnice pnmljemh zajmova od trgovačkih društava u javnom sektoru Otjjlata glavnice pnmljemh kredita i zajmova od kreditnih i ostalih financijskih instituaja izvan javnog sektora (AOP 596 do 61) Otplata glavnice pnmljemh kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Otplata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora Otplata glavnice primljenih zajmova od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora Otplata glavnice pnmljemh kredita od inozemnih kreditnih instituaja Otplata glavnice pnmljemh zajmova od inozemnih osiguravajućih društava Otplata glavnice primljenih zajmova od ostalih inozemnih financijskih institucija Otplata glavnice pnmljemh zajmova od trgovačkih društava i obrtnika izvan javnog sektora (AOP 63 do 66) Otplata glavnice pnmljemh zajmova od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora Otplata glavnice pnmljemh zajmova od tuzemnih obrtnika Otplata glavnice pnmlierah zajmova od inozemnih trgovačkih društava Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih obrtnika Otplata glavnice primljenih zajmova od drugih razina vlasti (AOP 68 đo 614) Otplata glavnice pnmljemh zajmova od državnog proračuna Otplata glavnice pnmljemh zajmova od županijskih proračuna Otplata glavnice pnmljemh zajmova od gradskih proračuna Otplata glavnice pnmljemh zajmova od općinskih proračuna Otplata glavnice primljenih zajmova od HZMO-a HZ2-a i HZZO-a Stranica 8 od 14

129 Obveznik: RKP: 4983 Naziv: Otplata glavnice pnmlienih zaimova od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Otplata glavnice primljenih zajmova od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih I općinskih proračuna 55 Izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire (AOP ) Izdaci za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise (AOP ) Izdaa za otplatu glavnice za izdane trezorske zapise u zemlji Izdaci za otplatu glavnice za Izdane trezorske zapise u inozemstvu Izdaci za otplatu glavnice za izdane obveznice (AOP ) Izdaci za otplatu glavnice za izdane obveznice u zemlji Izdaci za otplatu glavnice za izdane obveznice u inozemstvu $ Izdaci za otplatu glavnice za izdane ostale vnjednosne papire (AOP ) Izdaci za otplatu glavnice za izdane ostale vniednosne papire u zemlji Izdaa za otplatu glavnice za Izdane ostale vniednosne papire u inozemstvu 624 VIŠAK PRIMITAKA OD FINANCIJSKE IMOVINE I OBVEZA (AOP ) MANJAK PRIMITAKA OD FINANCIJSKE IMOVINE I OBVEZA (AOP ) Višak pnmitaka od financiiske imovine - prenesem Manjak pnmitaka od financijske imovine - preneseni UKUPNI PRIHODI I PRIMICI (AOP 43+41) ,3 UKUPNI RASHODI I IZDACI (AOP ) J ,3 VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA (AOP ) ^ MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA (AOP ) Višak prihoda i primitaka - preneseni (AOP ) JI Manjak prihoda i pnmitaka - prenesem (AOP ) 634 Višak prihoda i primitaka raspoloživ u stiedećem razdoblju (AOP ) J! Maniak jjrihođa i primitaka za poknće u sljedećem razdoblju (AOP ) Unapnjed plaćeni rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata pnhoda (aktivna vremenska razoraničenia) Kontrolni broj obrasca Obvezni analitickl podaci 11 stanje novčanih sredstava na početku izvještajnog razdoblia duqov Ukupni prilievi na novčane račune i blagajne potraž Ukupni odljevi s novčanih računa i blagajni Stanje novčanih sredstava na kraju izvještajnog razdoblja ( ) Prosječan broj zaposlenih u tijelima na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja 642 (cijeli broj) Prosječan broj zajdoslenih kod korisnika na osnovi stanja na početku i na kraju izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj zajioslenih u tijelima na osnovi sati rada (cijeli broj) Prosječan bnoj zajxislenih kod korisnika na osnovi sati rada (cijeli broj) , dio Ostvareni prihodi iz dodatnog udjela poreza na dohodak za decentralizirane funkcije Porez na konštenje javnih površina Porez na cestovna motorna vozjia Porez na tvrtku odnosno naziv tvrtke Tekuće pomoći iz državnog proračuna 6S Tekuće pomoći iz županijskih proračuna Tekuće pomoći iz gradskih proračuna Tekuće jx>moči iz ojxinskih proračuna Kapitalne pomoći iz državnog proračuna Kapitalne pomoći iz županijskih proračuna Kapitalne pomoći iz gradskih proračuna Kapitalne pomoći iz općinskih proračuna Tekuće pomoći od HZMO-a, HZ2-a i HZZO-a Tekuće jximoći od ostalih izvanproračunskih konsnika državnog proračuna Tekuće pomoći od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih fjroračuna Kapitalne pomoći od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a Kapitalne pomoći od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Kapitalne pomoa od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna Tekuće pomoći iz državnog proračuna proračunskim konsnicima proračuna JLP(R)S Tekuće pomoći proračunskim konsnicima iz proračuna JLP(R)S koji im nije nadležan Kapitalne ponx}ći iz državnog proračuna proračunskim korisnicima jiroračuna JLP(R)S Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna JLP(R)S koji im nije nadležan Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći od proračunskog konsnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći od izvanjjroračunskog korisnika temeljem prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalne pomoći iz proračuna JLP(R)S temeljem prijenosa EU sredstava Kapitalne jx>moći od proračunskog korisnika drugog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći od izvanproračunskoc} konsnika temeljem prijenosa EU sredstava Premije na izdane vnjednosne papire Pnhodi od kamata na dane zajmove državnom proračunu Pnhodi od kamata na dane zajmove županijskim proračunima Pnhodi od kamata na dane zajmove gradskim proračunima Prihodi od kamata na dane zajmove općinskim proračunima Pnhodi od kamata na dane zajmove HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u Prihodi od kamata na dane zajmove ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna Pnhodi od kamata na dane zajmove izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih t općinskih proračuna Sufinanciranje cijene usluge, participacije t slično IDopunsko zdravstveno osiguranje Prihodi s naslova osiguranja, refundacije štete i totalne štete Otpremnine Naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj Naknade za pnjevoz na posao i s posla Stranica 9 od 14

130 Obveznik RKP C Naziv. Zakupnine za zemliišta Obvezni i preventivni zdravstveni pregledi zaposlenika Autorski honoran Ugovori o dielu Usluge agenciia, studentskog servisa (pniepisi, pnievodi i drugo) Naknada za energetsku uslugu Naknade za rad članovima predstavničkih i izvršnih tijela i upravnih viieca Premije osiguranja zaposlenih Kamate za izdane trezorske zapise u zemlji Kamate za izdane trezorske zapise u inozemstvu Kamate za izdane mjenice u domaćoj valuti Kamate za izdane mjenice u stranoj valuti Kamate za izdane obveznice u zemlji Kamate za izdane obveznice u inozemstvu Kamate za ostale vrijednosne papire u zemlji Kamate za ostale vnjednosne papire u inozemstvu Kamate za pnmliene zajmove od međunarodnih organizacija Kamate za pnmrjene kredite i zajmove od institucija i tijela EU Kamate za primljene zajmove od inozemnih vlada u EU Kamate za primljene zajmove od inozemnih vlada izvan EU Kamate za pnmliene kredite od kreditnih institucija u javnom sektoru Kamate za pnmljene zajmove od osiguravajućih društava u javnom sektoru Kamate za pnmliene zajmove od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Kamate za pnmliene kredite od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Kamate za primljene zajmove od tuzemnih osipuravaiućih društava izvan javnog sektora Kamate za pnmljene zajmove od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora Kamate za pnmljene kredite od inozemnih kreditnih institucija Kamate za pnmljene zajmove od inozemnih osiguravajućih društava Kamate za pnmljene zajmove od ostalih inozemnih financijskih institucija Kamate za pnmljene zajmove od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora Kamate za pnmljene zajmove od tuzemnih obrtnika Kamate za pnmljene zajmove od inozemnih trgovačkih društava Kamate za pnmljene zajmove od državnog proračuna Kamate za pnmljene zajmove od županijskih proračuna Kamate za pnmljene zajmove od gradskih proračuna Kamate za pnmljene zajmove od ocičinskih proračuna Kamate za pnmljene zajmove od HZMO-a. HZZ-a HZZO-a Kamate za pnmljene zajmove od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna Kamate za pnmljene zajmove od izvanproračunskih korisnika županijskih gradskih i općinskih proračuna Diskont na izdane vnjednosne papire Subvenciie jxjliopnvrednicima Subvencije obrtniama Tekuće pomoći državnom proračunu Tekuće pomoći županijskim proračunima Tekuće pomoći gradskim proračunima Tekuće jximoći općinskim proračunima Tekuće pomoći HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u Tekuće pomoći ostalim izvanproračunskim konsnicima državnog proračuna Tekuće pomoći izvanproračunskim konsnicima žujganiiskih gradskih i općinskih proračuna Kapitalne jximoci državnom proračunu Kapitalne pomoći županijskim proračunima Kapitalne pomoći gradskim proračunima Kajgitalne pomoći općinskim proračunima Kapitalne pomoći HZMO-u, HZZ-u i H2fZO-u Kapitalne pomoa ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna Kapitalne pomoći izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih i ojxinskih proračuna Tekuće pomoći proračunskim korisnicima državnog proračuna temeljem pnjenosa sredstava EU Kontrolni broj obrasca , Tekuće pomo6 proračunskim korisnicima županijskih proračuna temeljem prijenosa EU 747 sredstava Tekuće pomo6 proračunskim konsnicima gradskih proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Tekuće pomo6 proračunskim korisnicima općinskih proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Tekuće pomoći župamiskim proračunima temeijem prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći gradskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći ojdćinskim jxoračunima temeljem prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna temeljem prijenosa EU sredstava Tekuće pomoći izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima državnog proračuna temeljem pnjenosa sredstava EU Kapitalne pomoći proračunskim konsnicima županijskih proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima gradskih proračuna temeijem prijenosa EU sredstava Kapitalne pomoći proračunskim konsnicima općinskih proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalne pomoći županijskim proračunima temeljem prijenosa EU sredstava Kapitalne pomo6 gradskim proračunima temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalne pomoći općinskim proračunima temeljem pnjenosa EU sredstava Kapitalne pomoći izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna temeljem pnjenosa EU sredstava Stranica 1 od 14

131 Obveznik RKP Naziv: Kapitalne pomoći izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna temeliem prllenosa EU sredstava Naknade za bolest i invaliditet Naknade za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu Ostale naknade na temelju osiguranja u novcu Medicinske (zdravstvene) usluge Farmaceutski proizvodi Pomoć I njega u kuci Ostale naknade na temelju osiguranja u naravi Naknade za dječji doplatak Pomoć obiteljima i kućanstvima Pomoć osobama s invaliditetom Naknade za mirovine i dodatke - jx>sebni propis Stpendije i školarine Naknade za jjomoć bivšim političkim zatvorenicima i neosnovano pntvorenim osobama Porodiljne naknade i oprema za novorođenčad Pomoć nezaposlenim osobama Ostale naknade iz proračuna u novcu Sufinanciranje cijene pnjevoza Pomoć I njega u kući Stanovanje Prehrana Ostale naknade iz proračuna u naravi Tekuće donacije građanima i kućanstvima Kapitalne pomoći trgovačkim društvima u javnom sektoru Kapitalne [lomoći kreditnim institucijama u javnom sektoru Kapitalne pomoa osiguravajućim društvima u javnom sektoru Kapitalne pomoći ostalim financijskim institucijama u javnom sektoru Kapitalne pomoći trgovačkim društvima izvan javnog sektora Kapitalne pomoći kreditnim institucijama izvan javnog sektora Kapitalne pomoći osiguravajućim društvima izvan javnog sektora Kapitalne pomoći ostalim financijskim institucijama izvan javnog sektora Kapitalne pomoći zadrugama Kapitalne pomoći poljopnvrednicima Kapitalne jximoci obrtnicima Kapitalne pomoći subjektima u javnom sektoru iz EU sredstava Kapitalne pomoći subjektima izvan javnog sektora iz EU sredstava Povrat zajmova danih neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu - dugoročni Povrat danih zajmova neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu jx> protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih kreditnim instituajama u javnom sektoru - dugoročni Povrat danih zajmova kreditnim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih osiguravaju6m društvima u javnom sektoru - dugoročni Povrat danih zajmova osiguravajućim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih ostalim financijskim instituajama u javnom sektoru - dugoročni Povrat danih zajmova ostalim finanajskim institucijama u javnom sektoru jx) protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih trgovačkim društvima u javnom sektoru - kratkoročni Povrat zajmova danih trgovačkim društvima u javnom sektoru - dugoročni Povrat danih zajmova trgovačkim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih tuzemnim kreditnim instituajama izvan javnog sektora - dugoročni Povrat danih zajmova tuzemnim kreditnim instituajama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora - dugoročni Povrat danih zajmova tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora - dugoročni Povrat danih zajmova ostalim tuzemnim financijskim instituajama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Povrat zaimova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - kratkoročni Povrat zajmova danih tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni Povrat danih zajmova tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih tuzemnim obrtniama - kratkoročni Povrat zajmova danih tuzemnim obrtnicima - dugoročni Povrat danih zajmova tuzemnim obrtnicima po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih državnom proračunu - kratkoročni Povrat zajmova danih državnom proračunu - dugoročni Povrat zajmova danih županijskim proračunima - kratkoročni Povrat zajmova danih županijskim proračunima - dugoročni Povrat danih zajmova županijskim jjroračunima po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih gradskim proračunima - kratkoročni Povrat zajmova danih gradskim proračunima - dugoročni Povrat danih zajmova gradskim proračunima po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih ojjćinskim proračunima - kratkoročni Povrat zajmova danih općinskim proračunima - dugoročni Povrat danih zajmova općinskim proračunima po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih HZMO-u HZZ-u i HZZO-u - kratkoročni Povrat zajmova danih HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u - dugoročni Povrat danih zajmova HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u po protestiranim jamstvima Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim konsnicima državnog proračuna - kratkoročni Povrat zajmova danih ostalim izvanproračunskim korisnicima državnog proračuna - dugoročni Kontrolni broj obrasca stranica 11 od 14

132 I Obveznik' RKP Naziv: Povrat danih zajmova ostalim izvanproračunskim konsnicima državnog proračuna po protestiranim lamstvima Povrat zajmova danih izvanproračunskim konsnicima županijskih gradskih i općinskih proračuna - kratkoročni Povrat zajmova danih izvanproračunskim konsnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna - dugoročni Povrat danih zajmova izvanproračunskim konsnicima županijskih gradskih i općinskih proračuna po protestiranim lamstvima Ostali vrijednosni papin - tuzemni - dugoročni Pnmlieni zajmovi od međunarodnih organizacija - dugoročni Pnmljeni krediti i zajmovi od institucija i tijela EU - dugoročni Pnmljeni zajmovi od inozemnih vlada u EU - dugoročni Pnmljeni zajmovi od inozemnih vlada izvan EU - dugoročni Pnmljeni krediti od kreditnih institucija u javnom sektoru - kratkoročni Pnmljeni krediti od kreditnih institucija u javnom sektoru - dugoročni Pnmljeni financijski leasing od kreditnih instituciia u javnom sektoru Pnmljeni zajmovi od osiguravaju6h društava u javnom sektoru - dugoročni Pnmljeni zajmovi od ostalih financijskih instituciia u javnom sektoru - dugoročni Pnmljeni financijski leasing od ostalih finanajskih institucija u javnom sektoru Pnmljeni zajmovi od trgovačkih društava u javnom sektoru - dugoročni Pnmljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - kratkoročni Primljeni krediti od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora - dugoročni Primljeni financijski leasing od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Pnmljeni zajmovi od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora dugoročni Pnmljeni zajmovi od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora - dugoročni Primljeni financijski leasing od ostalih tuzemnih finanajskih institucija izvan javnog sektora Pnmljeni krediti od inozemnih kreditnih instituaja - kratkoročni Primljeni krediti od inozemnih kreditnih institucija - dugoročni Primljeni financijski leasing od inozemnih kreditnih instituaja Primljeni zajmovi od inozemnih osiguravajućih društava - dugoročni Primljeni zajmovi od ostalih inozemnih financijskih institucija - dugoročni >42 S S 84« * Primljeni financijski leasing od ostalih inozemnih financijskih institucija Primljeni zajmovi od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora - dugoročni Primljeni zajmovi od tuzemnih obrtnika - dugoročni Pnmljeni zajmovi od inozemnih trgovačkih društava - dugoročni Primljeni zajmovi od državnog proračuna - kratkoročni Primljeni zajmovi od državnog proračuna - dugoročni Primljeni zajmovi od županijskih proračuna - kratkoročni Primljeni zajmovi od županijskih proračuna - dugoročni Pnmljeni zajmovi od gradskih proračuna - kratkoročni Primljeni zajmovi od gradskih proračuna - dugoročni Primljeni zajmovi od općinskih proračuna - kratkoročni Pnmljeni zajmovi od ofićinskih proračuna - dugoročni Pnmljeni zajmovi od H2MO-a, HZZ-a i HZZO-a - kratkoročni Primljeni zajmovi od HZMO-a, H2tZ-a i HZZO-a - dugoročni Primljeni zajmovi od ostalih izvanproračunskih korisnika državnog proračuna - kratkoročni Pnmljeni zajmovi od ostalih izvanproračunskih konsnika državnog proračuna - dugoročni Primljeni zajmovi od izvanproračunskih konsnika županijskih, gradskih i oj^ćinskih proračuna - kratkoročni Primljeni zajmovi od izvanproračunskih korisnika županijskih gradskih i općinskih proračuna - dugoročni Ostali tuzemni vrijednosni papin - dugoročni Dam zajmovi neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu - dugoročni Dam zajmovi neprofitnim organizacijama, građanima i kućanstvima u tuzemstvu po protestiranim jamstvima Dam zajmovi kreditnim institucijama u javnom sektoru - dugoročni Dam zajmovi kreditnim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Dam zajmovi osiguravajućim društvima u javnom sektoru - dugoročni Dam zajmovi osiguravajućim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Dam zajmovi ostalim finanajskim institucipma u javnom sektoru - dugoročni Dam zajmovi ostalim finanajskim institucijama u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Dam zajmovi trgovačkim društvima u javnom sektoru - kratkoročni Dam zajmovi trgovačkim društvima u javnom sektoru - dugoročni Dam zajmovi trgovačkim društvima u javnom sektoru po protestiranim jamstvima Dam zajmovi tuzemnim kreditnim instituajama izvan javnog sektora - dugoročni Dam zajmovi tuzemnim kreditnim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Kontrolni broj obrasca Dam zajmovi tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora - dugoročni Dam zajmovi tuzemnim osiguravajućim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Dam zajmovi ostalim tuzemnim financijskim institucijama izvan javnog sektora - dugoročni Dam zajmovi ostalim tuzemnim Hnanajskim institucijama izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Dam zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - kratkoročni Dam zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora - dugoročni Dam zajmovi tuzemnim trgovačkim društvima izvan javnog sektora po protestiranim jamstvima Dam zajmovi tuzemnim obrtniama - kratkoročni Dam zajmovi tuzemnim obrtnicima - dugoročni Dam zajmovi tuzemnim obrtniama po protestiranim jamstvima Dam zajmovi državnom proračunu - kratkoročni Dara zajmovi državnom proračunu - dugoročni Dani zajmovi županijskim proračunima - kratkoročni Dam zajmovi žujjanijskim proračunima - dugoročni Dani zajmovi županijskim proračunima po protestiranim jamstvima Dara zajmovi gradskim proračunima - kratkoročni Stranica 12 od 14

133 Obveznik RKP Naziv: HRVATSKA AGENCUA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO Dani zajmovi gradskim proračunima - dugoročni Dani zajmovi gradskim proračunima po protestiranim jamstvima Dam zajmovi općinskim proračunima - kratkoročni Dam zajmovi općinskim proračunima - dugoročni Dam zajmovi općinskim proračunima po protestiranim jamstvima Dani zajmovi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u - kratkoročni Dam zajmovi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u - dugoročni Dam zajmovi HZMO-u, HZZ-u i HZZO-u po protestiranim jamstvima Dam zajmovi ostalim izvanproračunskim konsnicima državnog proračuna - kratkoročni Dam zajmovi ostalim izvanproračunskim konsniama državnog proračuna - dugoročni Dara zajmovi ostalim izvanproračunskim konsnicima državnog proračuna po protestiranim 923 lamstvima :51771 Dara zajmovi izvanproračunskim konsniama županijskih, gradskih i općinskih proračuna kratkoročni Dam zajmovi izvanproračunskim konsniama županijskih, gradskih i općinskih proračuna dugoročni Dam zajmovi izvanproračunskim korisnicima županijskih, gradskih i općinskih proračuna po 926 protestiranim jamstvima Otplata glavnice pnmljemh zajmova od međunarodnih organizacija - dugoročnih Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od institucija i tijela EU - dugoročnih Otplata glavnice pnmlienih zajmova od inozemnih vlada u EU - dugoročnih Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih vlada izvan EU - dugoročnih Otplata glavnice onmliemh kredita od kreditnih instituciia u lavnom sektoru - kratkoročnih Otplata glavnice pnmlienih kredita od kreditnih instituciia u lavnom sektoru - dugoročnih Otplata glavnice po financijskom leasingu od kreditnih institucija u javnom sektoru Otplata glavnice pnmljemh zajmova od osiguravajućih društava u javnom sektoru - dugoročnih Otplata glavnice primljenih zajmova od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru dugoročnih Otplata glavnice po financijskom leasingu od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Otplata glavnice primljenih zaimova od trgovačkih društava u javnom sektoru - dugoročnih Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora kratkoročnih Otplata glavnice primljenih kredita od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora dugoročnih Otplata glavnice po finanaiskom leasingu od tuzemnih kreditnih institucija izvan javnog sektora Otplata glavnice pnmljemh zajmova od tuzemnih osiguravajućih društava izvan javnog sektora dugoročnih Otplata glavnice primljenih zajmova od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog 942 sektora - dugoročnih Otplata glavnice po financijskom leasingu od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnog sektora Otplata glavnice primljenih kredita od inozemnih kreditnih institucija - kratkoročnih Otplata glavnice primljenih kredita od inozemnih kreditnih instituaia - dugoročnih Otplata glavnice po finanajskom leasingu od inozemnih kreditnih instituciia Otplata glavnice primljenih zajmova od inozemnih osiguravaiućih društava - dugoročnih Otplata glavnice primljenih zajmova od ostalih inozemnih financiiskih institucija - dugoročnih Otplata glavnice pnmljenog financijskog leasinga od ostalih inozemnih financijskih institucija Otfilata glavnice primljenih zajmova od tuzemnih trgovačkih društava izvan javnog sektora - dugoročnih Otplata glavnice pnmlienih zajmova od tuzemnih obrtnika - dugoročnih Otplata glavnice pnmljemh zajmova od inozemnih trgovačkih društava - dugoročnih Otplata glavnice pnmlienih zajmova od državnog proračuna - kratkoročnih Otplata glavnice pnmlienih zajmova od državnog proračuna - dugoročnih Otplata glavnice pnmljemh zajmova od županijskih proračuna - kratkoročnih Otplata glavnice pnmlienih zajmova od županijskih proračuna - dugoročnih Otplata glavnice pnmljenih zajmova od gradskih proračuna - kratkoročnih Otplata glavnice pnmljemh zajmova od gradskih proračuna - dugoročnih Otplata glavnice pnmlienih zajmova od općinskih proračuna - kratkoročnih Otplata glavnice pnmljenih zajmova od općinskih proračuna - dugoročnih Otplata glavnice pnmljemh zajmova od HZMO-a, HZZ-a i HZZO-a - kratkoročnih Otplata glavnice primljenih zajmova od HZMO-a, HZZ-a i HžfZO-a - dugoročnih Otplata glavnice pnmljemh zajmova od ostalih izvanproračunskih konsnika državnog proračuna - kratkoročnih Otplata glavnice pnmljemh zajmova od ostalih izvanproračunskih konsnika državnog proračuna dugoročnih Otplata glavnice primljenih zajmova od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i op6nskih proračuna - kratkoročnih Otplata glavnice primljenih zajmova od izvanproračunskih korisnika županijskih, gradskih i općinskih proračuna - dugoročnih Izdaci za otplatu glavnice za izdane ostale vniednosne papire u zemlii - dugoročne 967 Obvezni dodatni podaci Račun iz rač. plana , OPIS Obveze za zajmove po faktonngu od kreditnih institucija, osiguravajućih društava, financijskih institucija i trgovačkih društava u javnom sektoru Obveze za financijski leasing od ostalih financijskih institucija u javnom sektoru Obveze za financijski leasing od ostalih tuzemnih financijskih institucija izvan javnoq sektora Obveze za zajmove po faktonngu od ostalih tuzemnih finarxiijskih institucija izvan javnog sektora Obveze za financijski leasing od inozemnih kreditnih institucija AOP Stanje na kraju izvjeitajnog razdobifa Kontrolni broj obrasca Stranica 13 od 14