Disleksija vodič. za samostalno učenje studenata i učenika. isheds. Tempus

Transcription

1 Disleksija vodič za samostalno učenje studenata i učenika isheds Tempus

2 DISLEKSIJA vodič za samostalno učenje studenata i učenika Projektna skupina ISHEDS TEMPUS projekta Identification and Support in Higher Education for Dyslexic Students (ISHEDS) TEMPUS-2008-UKJPGR Zagreb, 2010 Dr. sc. Marija Kavkler Dr. sc. Lidija Magajna Mr. sc. Milena Košak Babuder Barbara Zemljak Lia Janželj Minka Andrejčić u suradnji s: Dr. sc. Margaret Meehan Dr. sc. Ian Smythe Dr. sc. Vivian Ward Izdavač: Sveučilište u Zagrebu / Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Uredila: Dr. sc. Mirjana Lenček Naslovnica: Mr. sc. Milena Košak Babuder Naklada: 300 primjeraka CIP Zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem DISLEKSIJA vodič za samostalno učenje studenata i učenika / Marija Kavkler i sur./< Urednica Mirjana Lenček. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, ISBN

3

4 Disleksija - vodič za samostalno učenje studenata i učenika

5 SADRŽAJ Predgovor 1. Razumijevanje i samosvijest o disleksiji 1 Ciljevi učenja 1 Razumijevanje disleksije 2 Što je disleksija? 2 Učestalost disleksije 4 Funkcioniranje osoba s disleksijom 5 Koja su obilježja disleksije? 5 Jake strane osoba s disleksijom 7 Ponovite i provjerite 8 Sažetak 8 Za daljnje čitanje 8 Literatura 9 2. Razumijevanje teškoća 10 Ciljevi učenja 10 Prepoznavanje 11 Pažnja 15 Razlike u mozgovnoj dominaciji 16 Pretjerana zabrinutost / anksioznost 20 Samozastupanje 22 Što je važno za samozastupanje? 22 Strategije za plan samozastupanja 24 Ponovite i provjerite 25 Sažetak 25 Za daljnje čitanje 26 Literatura Vještine učenja 27 Ciljevi učenja 27

6 Određenje vještina učenja 28 Procjena vještina učenja 28 PRIPREMA ZA UČENJE 30 Postati organiziran 31 Organizirajte vaš radni prostor 31 Dokumenti i bilježnice 31 Vremensko organiziranje 33 Pažnja bolje usmjeravanje 34 UČENJE GRADIVA 38 Čitanje 38 Bilježenje 41 Konceptualne mape 42 Strategije pamćenja 44 Učenje u paru izvan nastave i druge aktivnosti 48 Rad u paru 48 POKAZIVANJE STEČENOG ZNANJA 49 Individualni ili grupni projekti 49 Izlaganje 50 Pisanje eseja 52 Aspekti značajni za pisanje eseja 53 Ponovite i provjerite 53 Sažetak 54 Literatura Priprema za ispite i suočavanje s pretjeranom zabrinutošću 56 Ciljevi učenja 56 Strategije pamćenja i ispiti 57 Ispiti 57 Pripreme za ispit 57 Odabir pitanja za ispit 60 Provjera odgovora 60 Večer prije ispita i dan ispita 61 Suočavanje sa svakodnevnim stresom i pretjeranom zabrinutošću 64

7 Stres 64 Pretjerana ispitna zabrinutost 64 Što izaziva pretjeranu zabrinutost/anksioznost? 65 Strategije za predvladavanje stresa i pretjerane zabrinutosti povezane s ispitima 65 Svladavanje unutarnjih razloga pretjerane zabrinutosti 66 Izbjegavanje i oslobađanje od stresa i napetosti 67 Ponovite i provjerite 68 Sažetak 68 Literatura Pomoćne tehnologije 70 Ciljevi učenja 70 Uvodni dio 71 Korištenje Office računalnog programa 71 Vodič za posebne računalne programe 71 Zdravo okruženje 71 Hardver 72 Ručni uređaji 72 USB memorije 73 Senzorički odabiri 73 Boje 73 Veličina 74 Grafički elementi 74 Pristup tekstu 74 Skeniranje 75 Pretvaranje teksta-u-govor (čitači ekrana) 75 Pretvaranje teksta u govor na engleskom jeziku 75 Sažimanje 76 Snimanje 76 Druge metode 77 Stvaranje teksta 77

8 Konceptualno označavanje 77 Čitanje radi provjere 78 Pretvaranje govora u tekst - prepoznavanje govora 78 Vodiči za tipkanje 78 Ostale mogućnosti 79 Korištenje paketa MS Word i Open Office 79 Razmak između redova 79 Boje pozadine 79 Boje slova i označavanje teksta 79 Odabir vrste slova 80 Provjeravanje točnosti napisanih riječi 80 Samoispravljanje 80 Provjeravanje gramatike 80 Korištenje internetskih pretraživača 81 Korisna sredstva za pomoć pri učenju 81 Mentalne mape 81 Snimanje sadržaja ekrana 82 Podsjetnici 82 Naljepnice 82 Audacity 82 Vodiči za tipkanje 82 PicPick 83 Sažetak Stručna pomoć i podrška Prilozi 87 Prilog A: Disleksija, zakonodavstvo i invaliditet 87 Prilog B: Terminologija 88 Prilog C: Neka obilježja funkcioniranja osoba s disleksijom koja utječu na mišljenje i učenje 89 Prilog D: Strategije za smanjivanje anksioznosti pred ispit 90

9 Predgovor Ovaj je priručnik oblikovan u sklopu TEMPUS projekta Identification and Support in Higher Education for Dyslexic Students - ISHEDS ( Prepoznavanje i podrška studentima s disleksijom u visokom obrazovanju ) TEMPUS UKJPGR. Namijenjen je prije svega studentima s disleksijom, ali i svim ostalim studentima, osobama s disleksijom, srednjoškolcima i svima koji unutar njega mogu naći korisne savjete vezane uz učenje, upitnike o osobinama učenja i slično. Obrađuje teme vezane uz definiciju, obilježja disleksije kao i osobitosti vezane uz načine funkcioniranja osoba s disleksijom, neke razloge nastanka i niz onih posebnosti koje disleksiju izdvajaju u poseban fenomen. Jedan od temeljnih problema osoba s disleksijom je učenje koje je povezano s problemom u načinu njihova poučavanja. Dio priručnika obrađuje stilove i načine učenja kao i sredstva kojima se može poboljšati usvajanje znanja i ishodi učenja kod osoba s disleksijom. U sklopu toga ističe se važnost podrške: ljudske podrške i one vezane uz tehničku pripremu materijala te korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Sadržaj priručnika utemeljen je na znanstvenim i iskustvenim spoznajama i može koristiti svima koji su u potrazi za više informacija o disleksiji. U dijelovima priručnika opisuju se pojmovi i koriste nazivlja koja se u hrvatskome različito tumače. Stoga su, zbog nepriklanjanja pojedinim određenjima, neki od pojmova ostavljeni u izvornome, engleskome obliku. U pojedinim dijelovima (zakonodavstvo, podrška...) navode se neke aktivnosti koje u Hrvatskoj još nisu zaživjele te je potrebno uzeti u obzir da je priručnik temeljen na različitim europskim iskustvima. Priručnik je za hrvatski jezik uredila i prilagodila prof. dr. sc. Mirjana Lenček.

10 1. Razumijevanje i samosvijest o disleksiji Ciljevi učenja Do kraja ovog poglavlja trebali biste: 1. Razumjeti prirodu disleksije 2. Imati uvid u neke definicije disleksije 3. Imati spoznaje o tome kako se doživljava disleksija 4. Cijeniti prednosti i shvaćati te razumjeti teškoće osoba s disleksijom. 1

11 Razumijevanje disleksije Disleksija opisuje skupinu različitih, ali povezanih čimbenika koji djeluju na pojedinca tijekom života. Iako postoje vrlo različita iskustva, jer smo svi različiti i osobiti, tako svatko tko ima disleksiju ima drugačije iskustvo. U ovom dijelu opisat ćemo teškoće koje postoje kod disleksije i objasniti kako one mogu uzrokovati određene probleme u vještinama učenja i pripremanja za ispite. Studenti s disleksijom mogu posjedovati određene talente i jake strane koje će također biti opisane. Jake strane osiguravaju značajnu protutežu teškoćama i omogućavaju uporabu različitih nadomjesnih strategija. Može vam se činiti da neke tvrdnje o disleksiji opisuju vaša iskustva bolje od ostalih. Neka obilježja će možda opisivati aspekte vaših ranijih iskustava puno više nego sadašnje doživljavanje. U konačnici, ako imate disleksiju, vrlo je važno znati što znači disleksija u općem i u pojedinačnom smislu. Što je disleksija? Koncept disleksije najučestalije se koristi u svakodnevnom razgovoru između nastavnika, učenika, roditelja i drugih, posebno kada govore o školskim problemima. Ali, često koncept nije dobro shvaćen i pomiješan je s ostalim teškoćama učenja i drugim problemima. Najpopularniji mitovi o disleksiji su: Dyslexia (Raduly-Zorgo, 2009): to je bolest to je nesposobnost rezultat je nedostatnoga učenja rezultat je lijenosti rezultat je manjka pažnje javlja se samo kod djece nestaje sa sazrijevanjem nestaje s produžavanjem vremena učenja. 2

12 Disleksija se može definirati na različite načine, a definicije su u skladu s različitim namjenama i korisnicima (nastavnicima, studentima, istraživačima, osobama koje oblikuju zakone ili utječu na politiku i slično). Riječ disleksija je izvedena iz grčkog jezika, poput mnogih drugih medicinskih i znanstvenih pojmova. Doslovno disleksija znači teškoća (dys) s riječima ili jezikom (lexis). To podrazumijeva da problem nije samo u čitanju, već uključuje i ostale aspekte jezika. Velik je broj onih koji mogu odgovoriti na pitanje Što je disleksija?, posebno studenti ili odrasle osobe s disleksijom. No, problem je kada se uspoređuju odgovori: svaki od njih je drugačiji. To nije samo zato što disleksija znači različite stvari različitim ljudima nego i zato što ona pogađa osobe na različite načine. Navest ćemo najčešće definicije disleksije. Ne brinite ukoliko ih u potpunosti ne razumijete. Ovo poglavlje vam treba dati uvid u to kako se čak i stručnjacima teško uskladiti u definiranju jer disleksija predstavlja vrlo širok fenomen i različita je kod različitih ljudi. Definicija British Dyslexia Association (BDA; Britanske udruge za disleksiju) Disleksija je specifična teškoća učenja koja se uglavnom odražava u razvoju pismenosti i s njom povezanih jezičnih vještina. Ona je prisutna od rođenja i njezini učinci traju čitav život. Obilježavaju je teškoće u fonološkoj obradi, brzom imenovanju, radnom pamćenju, brzoj obradi i automatizaciji vještina koje nisu usklađene s ostalim kognitivnim sposobnostima pojedinca. Konvencionalne nastavne metode ne daju dobre rezultate, no posljedice se mogu ublažiti posebnim postupcima, uključujući i primjenu informacijske tehnologije i podrške putem savjetovanja. Definicija European Dyslexia Association (EDA; Europska udruga za disleksiju, 2007) Disleksija je različitost koja otežava usvajanje i korištenje vještina čitanja, spellinga i pisanja. Neurološkog je podrijetla. Kognitivne teškoće koje su u pozadini tih razlika mogu utjecati i na organizacijske vještine, sposobnosti računanja i ostale kognitivne i emocionalne sposobnosti. 3

13 Može biti uzrokovana kombinacijom teškoća u fonološkoj obradi, radnom pamćenju, brzome imenovanju, sekvencioniranju i automatizaciji osnovnih vještina. Stručnjaci smatraju da postoji mnogo mogućih uzroka disleksije, uključujući i genetiku. Nema povezanosti između razine inteligencije, truda pojedinca ili socio-ekonomskog položaja i disleksije. Pored ovih problema stalni izazov za osobe s disleksijom je snalaženje kroz život u svijetu koji nije u velikoj mjeri prijateljski okrenut prema disleksiji. Raznolikost jezika i kultura u Europi i mogućnosti unutar sustava obrazovanja utječu na to kako će disleksiju doživljavati djeca, a zatim i kakva će biti njihova budućnost kao odraslih osoba. Učestalost disleksije Disleksija se, kao i druge teškoće učenja, javljaju na kontinuumu. Ona nije prisutna u obliku imati ili nemati. Stupanj kognitivnih teškoća će odrediti kolika će biti težina disleksije. Općenito se smatra da u školskoj populaciji ima 10% djece s disleksijom, no postotak se razlikuje u različitim zemljama. Stručnjaci i kliničari navode od 1,3% do 10% (Salter i Smythe, 1997). Smatra se da postoji veća učestalost disleksije među dječacima, ali posljednji podaci upućuju da se radi o metodološkim pogreškama prije nego stvarnim razlikama. Disleksija je međunarodna briga. Postoje velike razlike u učestalosti između različitih zemalja zbog gramatičke strukture jezika koja određuje kako će se disleksija očitovati. Osobe s disleksijom mogu u jednom jeziku imati teškoće posve različite od teškoća osobe s disleksijom u nekom drugom jeziku. Na primjer, opće je poznato da je fonološki nedostatak glavni problem u engleskome jeziku, gdje postoji slaba veza slovo-glas. Ali u mađarskome, gdje je dobra veza slovo-glas, važnija je auditivna obrada. Učestalost je visoka u Finskoj, Nigeriji, Rusiji, Velikoj Britaniji i SAD, a niska u Italiji, Slovačkoj i Norveškoj. Naravno, materijali za procjenu, uvjeti definiranja disleksije i svijest o disleksiji u školama, zdravstvenim i drugim sustavima također utječe na iskazanu učestalost. 4

14 Funkcioniranje osoba s disleksijom Metode oslikavanja mozga potvrdile su da veze između pojedinih dijelova mozga mogu biti drugačije uspostavljene i da već male razlike u tim vezama mogu rezultirati razlikama u stjecanju vještina čitanja i pisanja. Istraživanja su pokazala razlike u anatomiji, organizaciji i funkcioniranju mozga kod osoba s disleksijom u odnosu na mozak osoba koje nemaju disleksiju. Te neurološke razlike utječu na stvaranje posebnoga načina razmišljanja i učenja. To obično znači da osoba s disleksijom ima određene jakosti i slabosti u području kognitivnih sposobnosti. Neki smatraju da su osobe s disleksijom uglavnom sklone razmišljajnju desnom stranom mozga. Desna polutka mozga povezana je s lateralnim, kreativnim i vizualnim razmišljanjem. Više je mogućnih uzroka različitog funkcioniranja osoba s disleksijom u odnosu na dobre čitače. Disleksija nije povezana s rasom, socijalnim porijeklom niti nižim intelektualnim sposobnostima. Ipak, postoji sklonost da se disleksija češće javlja u istoj obitelji. To upućuje na mogućnost da upravo te razlike u načinu funkcioniranja mozga (koje su zapravo razlog disleksije) mogu biti nasljedne. Koja su obilježja disleksije? Disleksija se kod pojedine osobe očituje na različite načine; svaka osoba s disleksijom ima svoj profil. Ipak, postoje neka obilježja koje se učestalo pojavljuju kod osoba s disleksijom: niska razina pismenosti - teškoće u učenju čitanja i pisanja - sporo čitanje i pisanje i/ili mnogo grešaka - teškoće u razumijevanju napisanog teksta - pravopisne teškoće - umor tijekom situacija čitanja /pisanja - teškoće u pismenom izražavanju (organiziranju misli na papiru) slabije verbalno pamćenje loša analiza detalja. 5

15 Problemi koje pokazuju osobe s disleksijom uključuju teškoće u stjecanju i korištenju jezika. Teškoće čitanja i pisanja slova u pravilnom poretku samo su jedan od pokazatelja disleksije i ne javljaju se u svim slučajevima. Svi navedeni znakovi mogu se javljati bez obzira na dob, edukacijsku razinu ili kognitivne sposobnosti. Stručnjak za procjenu (u Hrvatskoj je to logoped) može ispitati osobu i tako odrediti ima li ona doista disleksiju. Studenti i odrasli s disleksijom mogu imati teškoće: planiranja, organiziranja i upravljanja vremenom, materijalima i zadacima organiziranja pisanog i govornog jezika (nerijetko izbjegavaju pisanje) učenja stranoga jezika (ali mogu biti vrlo kompetentni u govorenom jeziku) učenja slova i veza s glasovima pamćenja brojnih činjenica spellinga; oslanjaju se na pomoć drugih osoba kako bi točno sročili riječ čitanja koje često skrivaju rješavanja matematičkih zadataka. Ali mogu: imati dobre socijalne vještine i biti odlični u intuitivnome čitanju drugih ljudi raditi poslove koji su znatno ispod njihovih intelektualnih sposobnosti biti talentirani za poslove vezane uz prostornu percepciju; zanimanja uključuju (ali nisu ograničena) inženjere, arhitekte, dizajnere, umjetnike i obrtnike, ali i matematičare, fizičare, liječnike (pogotovo kirurge i ortopede) i zubare biti uspješni poduzetnici. Da bi se pismenost mogla dobro razvijati, potreban je veliki broj različitih vještina. Nedostaci u nekim područjima mogu biti prevladani dobrim sposobnostima u drugim područjima. Te vještine ne koriste se samo za poboljšanje pismenosti. Na primjer, nedostaci u radnome pamćenju mogu uzrokovati probleme u čitanju i pisanju, ali i u različitim drugim aktivnostima i vještinama. Neka obilježja funkcioniranja osoba s disleksijom koja utječu na mišljenje i učenje, mogu se naći u Prilogu C. 6

16 Jake strane osoba s disleksijom Mjesta na kojima osoba s disleksijom ima veću slobodu učiti i raditi na svoj način, daju prilike za korištenje njihovih jakih strana. To otvara i drugačiji pristup rješavanju mogućih problema. Neke jake strane osoba s disleksijom: dobre vještine rješavanja problema jaki predodžbeni kapacitet oblikovanje neočekivanih veza kreativnost i originalnost u mišljenju dobar vizualni kapacitet istovremena obrada informacija kapacitet globalnog razumijevanja intuicija umjetnički način razmišljanja kreiranje novih znanja i druge. Neke osobe s teškoćama u učenju slijede životni put koji ih vodi k uspjehu, postaju produktivni članovi društva i zadovoljnim su životom. Drugi će pronaći tek nešto više od nastavka neuspjeha i jedva će biti u stanju "držati glavu iznad vode" - emocionalno, socijalno i/ili financijski. Kako student s disleksijom postaje uspješna odrasla osoba? Stručnjaci (Gerber i sur., 1997) otkrivaju da vrlo uspješne odrasle osobe s disleksijom/teškoćama učenja pokazuju želju za uspjehom, ciljano su usmjereni i mogu svoje iskustvo s disleksijom preokrenuti u vrlo pozitivan i produktivan ishod. Ova unutarnja odluka rezultira vanjskim pokazateljima koji govore o izuzetnoj upornosti osobe i setu mehanizama kojima rješavaju probleme (npr. naučena kreativnost ). Ona osigurava bolje uklapanje same osobe u okolinu i kvalitetno korištenje iskustva i osobne podrške za brže postizanje uspjeha. 7

17 Ponovite i provjerite 1. Koja su glavna obilježja disleksije? 2. Kakva je učestalost disleksije? 3. Ima li više muških ili ženskih osoba s disleksijom? 4. Ima li disleksija jednaka obilježja u svim jezicima? 5. Nabrojite glavne teškoće koje može imati osoba s disleksijom. 6. Koje su jake strane osoba s disleksijom? Sažetak Disleksija je specifična teškoća učenja neurološkog podrijetla koja pojedincu otežava svladavanje jezično utemeljenih vještina. Javlja se u cijelom svijetu, a prisutna je kod (najviše do) 10% školske populacije. Disleksija je različita u različitim jezicima. Studenti s disleksijom imaju teškoće, na primjer - spori su čitači, imaju teškoće u pisanju i pravopisu, učenju novoga jezika. Ono što je manje poznato imaju i jake strane: originalni su i kreativni mislioci, imaju dobre vizualne sposobnosti. Za daljnje čitanje Hammond, J.; Hercules, F. (2003). Understanding Dyslexia: An Introduction for Dyslexic Students in Higher Education. Glasgow: The Glasgow School of Art. Krupska, M.; Klein, C. (2004). Demystifying Dyslexia. London: Development Agency. Margalit, M.; Idan, O. (2004). Resilience and Hope Theory: An Expanded Paradigm for Learning Disabilities Research. Thalamus, 22(1), Reid, G.; Kirk, J. (2001). Dyslexia in Adults, Education and Employment. Chichester: John Wiley and Sons. Smythe, I.; Everatt, J. (2001). A new dyslexia checklist for adults. In Smythe, I.(Ed) (2001). The Dyslexia Handbook 2001, BDA, Reading, UK. Smythe, I. (2004). What is dyslexia? Dystrain (E-learning) teacher training module. Welsh Dyslexia Project. Smythe, I.; Gyarmathy, E. (2007). Adystrain, Leonardo da Vinci Project. 8

18 Snowling, M.J. (2006), Dyslexia, 3rd ed. Oxford: Basil Blackwell. Literatura Gerber, P. J.; Reiff, H.; Ginsberg, R. (1997). Exceeding Expectations: Successful Adults with Learning Disabilities. Austin, Texas: Pro-Ed. Salter, R.; Smythe, I. (1997). The International Book of Dyslexia. London: World Dyslexia Network Foundation

19 2. Razumijevanje teškoća Ciljevi učenja Do kraja ovog poglavlja trebali biste: 1. Bolje razumjeti područja u kojima možda trebate pomoć 2. Imati uvid u moguće probleme s pažnjom/koncentracijom; je li kod vas dominantna desna ili lijeva strana mozga, jeste li skloni pretjeranoj zabrinutosti/anksioznosti vezanoj za ispite 3. Razumjeti što je samozastupanje 4. Savladati neke strategije koje bi vam mogle pomoći u učinkovitijem studiranju. 10

20 Prepoznavanje (Prema: Eva Raduly-Zorgo, 2009) Liste za provjeru mogu biti korisne kako biste otkrili oblike u kojima se disleksija iskazuje i ona područja u kojima možda trebate pomoć. One nisu isto što i procjena i ukoliko netko ima neke od teškoća, to ne znači da ima disleksiju. Liste za provjeru mogu pomoći u odluci o traženju stručnoga ispitivanja teškoća. One mogu dati i bolji uvid u osobitosti teškoća. Ove su liste za provjeru široko objavljene uglavnom na engleskom jeziku te ih mogu pronaći svi koji žele pružati potporu studentima s disleksijom kao i sami studenti s disleksijom. Za razumijevanje nekih problema, predlažemo listu provjere koju su razvili Smythe i Everatt (2001). Temelji se na odgovorima velikoga broja odraslih osoba s disleksijom i onih koji nemaju disleksiju. Svako pitanje ima faktor težine što znači da su neka pitanja važnija od ostalih. 1. Zamjenjujete li vizualno slične riječi kao val i vol? Rijetko (3) Ponekad (6) Često (9) Vrlo često (12) 2. Izgubite li mjesto ili redak u tekstu dok čitate? Rijetko (2) Ponekad (4) Često (6) Vrlo često (8) 3. Zamjenjujete li imena predmeta, na primjer stol umjesto stolac? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 11

21 4. Imate li problema u određivanju lijevo i desno? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 5. Zbunjuje li vas čitanje karte ili pronalaženje puta u nepoznatom okruženju? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 6. Čitate li ponovno odlomke kako biste ih razumjeli? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 7. Jeste li zbunjeni kada istovremeno dobijete nekoliko uputa? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 8. Griješite li kada zapisujete telefonske poruke? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 9. Je li vam teško pronaći pravu riječ kada nešto želite reći? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 12

22 10. Koliko često dajete kreativna rješenja problema? Rijetko (1) Ponekad (2) Često (3) Vrlo često (4) 11. Koliko vam je teško izdvojiti glasove u riječima kao što je npr. i-z-d-r-ž-lj-i-v-o-s-t? Lagano (3) Ne baš lagano (6) Teško (9) Vrlo teško (12) 12. Kako organizirate i pretvarate misli u rečenice dok pišete neki tekst? Lagano (2) Ne baš lagano (4) Teško (6) Vrlo teško (8) 13. Jeste li lako naučili tablicu množenja? Lagano (2) Ne baš lagano (4) Teško (6) Vrlo teško (8) 14. Je li vam bilo lagano izrecitirati abecedu? Lagano (1) Ne baš lagano (2) Teško (3) Vrlo teško (4) 15. Kako vam je čitati naglas? Lagano (1) Ne baš lagano (2) Teško (3) Jako teško (4) Sada dodajte ukupni zbroj. 13

23 Rezultati: Manje od 45 U skladu s rezultatima onih koji nemaju disleksiju Obratite pozornost na izraz u skladu sa To znači da su rezultat manji od 45 postizali oni koji su sudjelovali u istraživanju i kojima su stručnjaci procijenili da nemaju disleksiju. Ukoliko je vaš rezultat manji od 45 bodova to ne znači da nemate disleksiju. Možda ste razvili nadomjesne strategije da biste si olakšali teškoće pokazuje znakove u skladu s blagom disleksijom. Više od 60: u skladu s umjerenom ili teškom disleksijom. Između 45 i 60 bodova postižu oni koji su bili uključeni u istraživanje i kojima su stručnjaci procijenili blagi oblik disleksije. Rezultat veći od 60 bodova postižu oni koji su bili uključeni u istraživanje i kojima su stručnjaci procijenili teški oblik disleksije. Ukoliko ste odgovorili na pitanja ove liste, možda ćete postati svjesniji pozitivnih i negativnih iskustva koje ste doživjeli, npr: iznalaženje praktičnih, inovativnih, kreativnih rješenja za akademska pitanja nove vizije za neke tradicionalne teme; nove ideje nedostaci učinkovitih vještina učenja teškoće bilježenja misli nisko samopoštovanje autodestruktivno ponašanje. 14

24 Pažnja (Prema: Eva Raduly Zorgo, 2009) Ukoliko imate disleksiju, možete imati i probleme s pažnjom. Osobe s disleksijom mogu imati lako otklonjivu pažnju. Ako je tako, tada obraćaju pažnju na sve, ne samo na problem koji moraju riješiti. Zbog toga prikupljaju mnogo informacija, promatraju mnogo stvari, ali obično ne one na koje se trebaju usmjeriti toga trena. U slučajevima nedostatka pažnje, češće su greške u pisanju i spellingu. Te su greške vidljive u obliku zamjena slova i slogova u pisanom izražavanju i to u jednoj ili više riječi i dijeljenju na manje cjeline (glasove i slogove) općenito. Sljedeća ljestvica može pokazati postoje li znakovi nedostataka pažnje. Vrednujte tvrdnje na sljedećoj ljestvici i pridodajte odgovarajuću vrijednost svakoj tvrdnji. 0 = nikada, 1 = rijetko, 2 = povremeno, 3 = često, 4 = vrlo često 1. Lako odvraćanje pažnje tijekom učenja, čitanja, slušanja i ostalih aktivnosti 2. Nepažljivost, osim kada postoji jak interes za nešto (ponekad čak i pretjeran) 3. Poboljšano slušanje ako se čine druge aktivnosti kao crtanje, fućkanje, hodanje 4. Nedostatak usmjerenosti na detalje 5. Loša sposobnost praćenja razgovora 6. Gubljenje stvari 7. Preskakanje redaka u čitanju, problem praćenja 8. Teškoće praćenja duže serije uputa 9. Sklonost da situacije lako postanu dosadne. Da biste dobili rezultat, zbrojite vrijednosti. Iznad 15 loša pažnja Iznad 25 problemi pažnje Iznad 30 teški problemi pažnje Vježbajte, ljuljajte se, bavite jogom i podražujte ravnotežni sustav općenito kako bi mogao biti učinkovito središte razvoja pažnje. 15

25 Razlike u mozgovnoj dominaciji (Prema: Eva Raduly Zorgo, 2009) Dvije strane mozga, lijeva i desna polutka, izgledaju slično, ali funkcioniraju potpuno drugačije. Lijeva polutka je aktivan, verbalni, logički, racionalni i analitički dio mozga koji omogućava slaganje i raščlambu informacija. Prilagođeniji je jezičnim, matematičkim, logičkim operacijama i obradi nizova informacija. Desna polutka smatra se intuitivnim, kreativnim, primarno neverbalnim dijelom mozga. Ova polutka radije vidi šumu nego stabla i sposobna je razumjeti složene oblike i strukture. Zadužena je za istovremenu obradu informacija. Ona je instinktivna i usmjerena na šire vremensko područje. Većina ljudi ima dominantnu lijevu polutku, no kod mnogih osoba su mišljenje i ostali kognitivni procesi više utemeljeni na funkcijama desne polutke. Ta razlika sama po sebi ne znači nedostatak već različit način na koji se obrađuju informacije. Kod osoba s disleksijom češće je prisutna dominacija desne nego lijeve polutke. Dominacija desne polutke sama po sebi ne uzrokuje disleksiju. S druge strane, ukoliko je povezana s ostalim čimbenicima koji naglašavaju to opterećenje, tada će vjerojatnost za razvoj specifične teškoće učenja biti veća nego za osobe s dominacijom lijeve polutke. Želite li provjeriti svoje pokazatelje o sklonosti za dominaciju lijeve ili desne polutke ili obostranu dominaciju (korištenje obje polutke podjednako), ispunite Upitnik o mozgovnoj dominaciji (temeljen na Upitniku o mozgovnoj dominaciji/ Brain Dominance Questionnaire. English Teaching Forum, 1994.; revizija Mariani, 1996.) Uputa: Odaberite odgovor koji najbliže opisuje vaš stav ili ponašanje. Kada završite, pogledajte upute za bodovanje. 1. Sklonost učenju A od općega pregleda i uz pregled cijele slike B detaljno i usmjereno na pojedine činjenice C oba načina podjednako 2. Sviđaju mi se poslovi A u kojima istovremeno radim više stvari B koji sadrže jedan zadatak kojega mogu završiti prije nego započne sljedeći C obje vrste poslova mi se sviđaju podjednako 16

26 3. Probleme rješavam A na osnovi svog dobrog osjećaja B logično C na oba načina i prema dobrom osjećaju i logično 4. Posao bi mi trebao biti A otvoren s mogućnostima izmjena tijekom njegova obavljanja B planiran tako da točno znam što moram činiti C oba načina točno planiran i s mogućnostima izmjena 5. Skloniji/sklonija sam da činim pokrete u sportu ili korake u plesu A B C promatranjem pa tek onda pokušajem da to učinim slušanjem verbalnih objašnjenja i potom mentalnim ponavljanjem aktivnosti i pokreta promatranjem i potom imitiranjem i razgovorom o tome 6. Lako pamtim lica A da B ne C ponekad 7. Ukoliko trebam odlučiti je li nešto ispravno ili točno A instinktivno osjećam je li to ispravno ili točno B odlučujem na osnovi informacija C uglavnom nastojim koristiti oba načina 8. Više volim A testove u obliku eseja B testove višestrukoga izbora (npr. s odabirom a, b, c...) C jednako volim obje vrste testova 9. Ukoliko trebam sklopiti bicikl, najradije ću A B C pogledati shemu i početi s bilo kojim alatom koji je dostupan, vodeći se osjećajem koji dijelovi pristaju zajedno posložiti sve dijelove, prebrojiti ih, prikupiti potreban alat i slijediti upute prisjetiti se prethodnih iskustava u sličnim situacijama 17

27 10. U školi sam volio/voljela A geometriju B algebru C ne mogu izdvojiti niti jedno 11. Uzbudljivije je A izmisliti nešto B popraviti nešto C oboje mi je uzbudljivo 12. Načelno A B C imam teškoća odvojiti vrijeme za osobne aktivnosti kada postoje rokovi i ograničenja dobro koristim vrijeme jer ga organiziram i podijelim na vrijeme za rad i na vrijeme za sebe (za osobne aktivnosti) lako odvajam vrijeme za osobne aktivnosti i kada postoje ograničenja 13. Sanjarenje je A koristan alat koji pomaže planiranju moje budućnosti B gubljenje vremena C zabavno i odmarajuće 14. Mogu prilično točno reći koliko vremena je prošlo bez gledanja na sat A ne B da C ponekad 15. Dok čitam ili učim volim A slušati glazbu B potpunu tišinu C slušati glazbu u pozadini samo ako čitam za zabavu, ali ne i za učenje Upute za bodovanje: Vrednujte svaki vaš a ili b odgovor samostalno. Zanemarite sve c odgovore. Omjer odgovora a i b pokazuje prevladava li, dominira li - desna polutka (A) ili lijeva polutka (B). A B 18

28 Bodovi Ovisno o broju A ili B odgovora: 15 do 13 = vrlo jaka dominacija 12 do 9 = dominantno 8 to 5 = blaga sklonost 4 do 1 = slaba sklonost 0 = jednaka dominacija obiju polutki (bilateralna/obostrana) Nekim jednostavnim zadacima možete provjeriti i dominaciju vaše ruke, noge, oka i uha. Dominacija ruke Za ispitivanje dominacije ruke moguće je provesti nekoliko ciljanih zadataka pri čemu se promatranjem može saznati koja je ruka dominantna i do koje mjere: ruka kojom se češljamo, ruka kojom bacamo, ruka kojom hvatamo kvaku na vratima, ruka koju pružamo prema predmetima, ruka kojom povlačimo patentni zatvarač. Brzi test pod nazivom test tipkanja može povećati pouzdanost rezultata ovih promatranja. Test tipkanja: Pritisnite tipku f što više puta možete svojom lijevom rukom u trajanju od 30 sekundi. Zatim ponovite test desnom rukom pritišćući tipku j. Omjer brojeva pokazat će kojom rukom može tipkati brže. Testiranje je potrebno izvoditi tri puta i utvrditi prosječan rezultat. Dominacija noge Dominacija noge ima nisku povezanost s disleksijom. To je više samo zanimljivost i može biti važna u sportovima. Da bi se ustanovila dominacija noge može se promatrati: noga koja se koristi za iskorak, noga kojom se dotiče tlo kada se preskače rupa, noga kojom se udara. 19

29 Dominacija oka Dominacija oka je važna kada govorimo o disleksiji. U općoj populaciji prevladava dominacija desnoga oka. Dominacija lijevog oka je češće prisutna kod osoba s disleksijom.ona sama po sebi ne uzrokuje disleksiju, ali povećava vjerojatnost njene pojave kao jedan od elemenata odstupanja. Dominacija oka obično se ispituje virenjem. Pogledajte u cijev. Uvijek gledamo dominantnim okom. Dakle, moguće je na primjer vidjeti dominaciju oka ako se stoji iza teleskopa. Ovdje je jednostavni zadatak za određivanje dominantnog oka: 1. Istegnite rame naprijed tako da je ruka u razini vašeg oka. 2. Podignite okomito prst pokazivač. 3. Pronađite udaljenu okomitu liniju (dovratak, rub police i slično) i poravnajte prst pokazivač s tom linijom. 4. Zatvorite jedno oko. 5. Otvorite oko i zatvorite drugo oko. 6. Ponavljajte zatvaranje i otvaranje očiju nekoliko puta. Dok je jedno oko zatvoreno, čini se da je prst odskočio na jednu stranu. To je vaše dominantno oko jer koristite tu stranu. Koristite ga da biste poravnali vaš prst dok su oba oka otvorena. Zatvorite li drugo oko. nećete proizvesti takvo skakanje na stranu. Dominacija uha Premda znatno manje nego dominacija oka, dominacija uha također je značajno povezana s disleksijom. Dominacija uha može se uočiti ako se promatra koje uho netko koristi kada razgovara telefonom. Dominacija pojedinih dijelova tijela može do različite mjere biti u pozadini disleksije. Miješana dominacija, na primjer, miješana ili slabije izražena ljevorukost, ljevostrana dominacija oka i uha povezuju se češće s nekom vrstom specifičnih teškoća učenja. Pretjerana zabrinutost / anksioznost Razumijevanje problema pretjerane zabrinutosti je važno jer stres može znatno otežati studiranje. Smanjuje li zabrinutost za ispit vaš uspjeh na samom ispitu? 20

30 Upitnik za testiranje anksioznosti Nist i Diehl (1990) su razvili kratki upitnik za utvrđivanje blage ili teške zabrinutosti kod ispita. Za ispunjavanje liste pročitajte svaku izjavu i razmišljajte o prošlim iskustvima. Možete razmotriti sva iskustva ispitivanja ili se usredotočite na određeni predmet (povijest, znanost, matematika, itd.), jedan po jedan. Odabirom brojeva od jedan do pet navedite koliko često vas svaka izjava opisuje. Nikad Rijetko Ponekad Često Uvijek Imam vidljive znakove nervoze kao što su znojni dlanovi, drhtanje ruku, itd. Prije testa. Imam leptiriće u trbuhu prije testa. Osjećam mučninu prije testa. Pročitam test i imam osjećaj da ne znam niti jedan odgovor. Hvata me panika prije i tijekom testa. Moj mozak postane prazan tijekom testa. Pamtim informacije, ali one nestanu kad dođem u ispitnu situaciju. Ne mogu zaspati noć prije testa. Radim greške na laganim pitanjima ili stavljam odgovore na krivo mjesto. Teško izabirem odgovor. Sada zbrojite svoj rezultat na svim pitanjima. Rezultati se kreću u rasponu od 10 do 50. Nizak rezultat (10-19 bodova) upućuje da ne patite od anksioznosti prije ispita. Zapravo, ako je vaš rezultat izrazito nizak (blizu 10), malo više anksioznosti bilo bi zdravo kako bi vas držalo usredotočenim i pokrenulo vam krv kroz tijelo tijekom ispita. Rezultati između 20 i 35 upućuju da je vaša razina stresa i napetosti vjerojatno zdrava iako pokazujete neka obilježja ispitne anksioznosti. 21

31 Rezultati iznad 35 upućuju na to da ste suočeni s nezdravom razinom ispitne anksioznosti. Trebali biste procijeniti razlog(e) tjeskobe i prepoznati strategije za rješavanje anksioznosti / pretjerane zabrinutosti. Ako ste vrlo anksiozni i imate visoku razinu stresa, trebali biste razmotriti mogućnost kontaktiranja stručnjaka. Samozastupanje Nije neobično da se kao student s disleksijom svakodnevno borite s učenjem. Samosvijest i samozastupanje ključni su za vaš budući uspjeh tako da je važno kako svladati životne izazove i zapreke. Što prije naučite kako se zastupati, to ćete biti spremniji za život pred vama. Samozastupanje uključuje razumijevanje vaših jakih strana i potreba, prepoznavanje vlastitih ciljeva, poznavanje zakonskih prava i obveza i - komuniciranje s drugima o svemu gore navedenome. Pojam samozastupanje nastao je kako bi se označilo da je pojedinac sposoban zastupati samog sebe. Određenja samozastupanja uključuju: sposobnost razumijevanja i učinkovitog iskazivanja svojih potreba drugim pojedincima učenje o tome kako se zalagati za sebe samoga donošenje odluka o svom životu učenje o prikupljanju informacija kako biste odredili ono što je za vas bitno i što vas zanima i prepoznavali tko će vas podržati znanje o pravima i odgovornostima, kako rješavati probleme, itd. Što je važno za samozastupanje? 1. Prepoznati svoje jake strane, potrebe i teškoće Kao student s disleksijom trebate prepoznati svoje jake strane, potrebe i svoje teškoće. Trebali biste poznavati svoj stil učenja i biti svjesni strategija koje će vam pomoći da naučite neki sadržaj. Razmislite u čemu ste bili uspješni, a u čemu neuspješni tijekom učenja u školi. Upoznajte vaše osobe za podršku ili osobe koje imaju informacije o disleksiji, predavače i nastavnike. To će vam dati priliku za 22

32 raspravu o vašim jakim stranama i slabostima i priliku da dobijete povratne informacije kako biste razradili plan za kvalitetniji rad. 2. Prihvaćanje teškoća Prihvatite da disleksija uzrokuje teškoće. Ukoliko ste ljuti ili nezadovoljni zbog rezultata vaše procjene ili ga ne možete prihvatiti, niste spremni razviti vještine samozastupanja. Dio prihvaćanja teškoće je sposobnost priznavanja da ona postoji i objašnjavanja utjecaja te teškoće svima drugima. 3. Informacije o prilagodbi Kao student s disleksijom trebate znati koji oblik promjene i prilagodbe vam je potreban u svrhu postizanja uspjeha u različitim okruženjima - na fakultetu, poslu, kod kuće, itd. Prvo trebate znati kako vaša teškoća utječe na različite aktivnosti u vašem životu. Zatim to trebate podijeliti s drugima. Također je važno da znate koju vrstu pomoći i podrške trebate od drugih - vršnjaka i odgovornih osoba na pojedinim mjestima. Nemojte zaboraviti ni koja vrsta pomoći i podrške nije od koristi. To npr. može biti previše pomoći, prezaštićivanje ili ugađanje, itd. 4. Razvijanje komunikacijskih vještina Razgovarajte s drugima o onome što vam je potrebno i objasnite zašto vam je potrebno. Ova komunikacija ovisi o vašem poznavanju teškoća i naravno, o znanju kakvu podršku trebate. Pravim riječima trebate točno opisati problem i izraziti ono što vam je potrebno. Razmislite ne samo o tome što želite reći već i o tome kako biste to željeli izreći. To dovodi do razvoja većega stupnja samopoštovanja kao i povjerenja. Da biste bili dobar govornik, morate razviti dobre vještine slušanja i vještine izmjene uloge govornika-sugovornika. Komunikacijske vještine su zahtjevne, ali su neophodne za samozastupanje. Naučite komunicirati u različitim situacijama i okruženjima. Ponekad će to biti lako, a ponekad će to biti pravi izazov. 5. Određivanje osobnih ciljeva Važno je znati ciljeve, odnosno što želite postići. Odredite ciljeve koje želite zastupati. Učite ih postavljati realno i shvatite da se vaši ciljevi mijenjaju i razvijaju tijekom vremena. 23

33 6. Poznavanje prava Doznajte što je zakonito, etično i razumno. Koji su važni zakoni, politika, postupci i vaša prava? Ne zaboravite da prava znače i odgovornost. Doznajte kako funkcionira proces donošenja odluka, odnosno tko može donijeti odluku. Što ste bolje upućeni u te procese, bolje ćete moći objasniti svoje gledište i slušatelj će vas moći bolje razumjeti. Trebate također biti spremni na kompromis. Naučite kontrolirati bijes, pristupiti situaciji na drugačiji način, budite proaktivni. U životu često ne ostvarujemo svoje želje. Strategije za plan samozastupanja Ovdje su neke strategije koje pomažu pri izradi plana samozastupanja. Većina pomaže u svih šest dijelova koji opisuju samozastupanje. 1. Upoznajte sebe Opišite sebe - što volite, što ne volite, vaše interese, snove, jakosti, slabosti, kakvu vrstu posla želite, gdje biste željeli živjeti, kako biste se htjeli zabavljati Napravite listu potreba Potrebe mogu uključivati fizički smještaj (gdje želite sjediti), više vremena, prilagodbu materijala itd. 3. Napravite listu prioriteta Napišite listu zadataka. Izdvojite prioritete kako biste shvatili što vam je najbitnije. Takva lista može sadržavati jakosti u učenju, smještaj, ciljeve, interese, nade i želje, karijeru, i slično. 4. Vježbajte S različitim ljudima: poznatim i nepoznatim odraslima, poznatim i nepoznatim vršnjacima, s ljudima na vlasti i u različitim okruženjima: na fakultetu, kod kuće Provjeravajte razumijevanje Tijekom razgovora zamolite slušatelja da vam kaže što ste rekli. Vježbajte usredotočenost. 6. Rješavajte probleme Prepoznajte problem i navedite različita moguća rješenja. Razmislite što učiniti ako dođe do problema. Ako vam je potrebna pomoć, ako ste bolesni, ako nešto krene kako ne treba, ako se netko ophodi s vama na neprimjeren način... 24

34 7. Komunicirajte vježbajte sami (ispred ogledala), u manjoj i u većoj grupi koristite različitu intonaciju glasa - tih, normalan, glasan koristite različite emocionalne razine glasa - pasivan, normalan, agresivan vježbajte kontrolirati bijes vježbajte postavljati pitanja i odgovarati na njih učite kako sažimati i biti određen vježbajte različite načine traženja pomoći, donošenja prijedloga, itd. poštujte različita mišljenja 8. Otkrijte sustave za podršku (tko vam može pomoći i kako) To mogu biti nastavnici, roditelji, prijatelji ili drugi studenti. Odlučite kakva vam potpora pomaže, a kakava odmaže (previše, premalo). 9. Rješavajte različite zadatke Prepoznajte podršku: na nastavi, u pripremi za ispit, prijevozu do fakulteta Ponovite i provjerite 7. Što je samozastupanje? Sažetak Ako imate dijagnosticiranu disleksiju može vam se činiti da vam je značajno teže nego vašim kolegama. Važno je da ova spoznaja ne djeluje negativno i da ne pogoršavate svoje teškoće. Samozastupanje je vrlo važna vještina kojom trebate ovladati i koju možete zatrebati u svakoj situaciji tijekom studiranja ili na poslu. Ona vam može pomoći da postignete svoje ciljeve. 25

35 Za daljnje čitanje Dawson, J.: Self-Advocacy A valuable Skill for Your Teenager with LD. Literatura Nist, S.L.; Diehl, W. (1990). Developing textbook thinking. Lexington, MA: D.C. Heath and Company. Test Anxiety Questionnaire. (Online). (Upotrijebljeno 16/12/2009). Dostupno na URL: weblccsu.edu/fye/teachingresources/pefs/test%20anxiety%20questionnaire.pdf 26

36 3. Vještine učenja Ciljevi učenja Do kraja ovoga poglavlja trebali biste: 1. Upoznati vještine učenja 2. Prepoznati na koje vještine učenja se trebate usmjeriti 3. Prepoznati različite strategije koje vam pomažu da budete organizirani, poboljšate pažnju, čitanje, bilježenje, upamćivanje, izradu projekata i izlaganja, pisanje eseja, reviziju i tehnike ispitnoga odgovaranja 4. Koristiti strategije koje pomažu u održavanju pažnje. 27

37 Određenje vještina učenja Učinkovite vještine učenja su ključne za akademski uspjeh. Postoje različite strategije učenja i važno je odabrati onu koja vam najviše odgovara. Dajemo prikaz nekih učinkovitih strategija, dijeleći ih na tri dijela: 1) PRIPREMA ZA UČENJE 2) UČENJE GRADIVA 3) POKAZIVANJE ZNANJA Posebne strategije učenja oblikovane su da bi vam omogućile upoznavanje akademskih zahtjeva u terminima stjecanja znanja, pohranjivanja i procjene istog znanja ili pokazivanja kompetencija. Uspješno rješavanje problema je povezano s odabirom odgovarajućih strategija prema situaciji i njihovim korištenjem na odgovarajući način. Dakle, formula za uspješno rješavanje problema u akademskome okruženju je: odgovarajuća strategija učenja +osobni napori =uspješno rješavanje problema (Edwin S. Ellis and Marths J.Jarkin (1998). Strategic Instruction for Adolescents with Learning Disabilities. In Wong, B. (Ed.), Learning about Learning Disabilities (pp ). Academic press: Toronto.) Procjena vještina učenja Kad jednom prepoznate vaše jake i slabe strane, možete pronaći strategije koje vam mogu pomoći a koje su navedene u sljedećim odjeljcima. Ukoliko želite procjenu područja u kojima vam je potrebna pomoć tijekom učenja, ispunite upitnik o procjeni vještina učenja (Margaret Meehan, 2009). Odaberite odgovore za koje mislite da vas opisuju. Procjena vještina učenja Nezavisne vještine Znate li vaš stil učenja? Je li on: Vizualni Verbalni 28

38 Aktivni učenje tako da činite Razumski okrenut činjenicama i stvarnosti Postupan učenje korak po korak Vještine čitanja Možete li učiniti sljedeće? Reflektivni razmišljanje o poslu prije nego se započne raditi Intuitivan riječi prije djela Globalan trebate sliku cjeline da biste naučili temu Mijenjati jačinu glasa dok čitate Odrediti prioritete vašeg čitanja Čitati leteći preko teksta Čitati kritički Sažeti i izdvojiti najbitnije iz čitanog Koristiti metodu ljestvice za čitanje Razumjeti tekst nakon prvog čitanja Istraživačke strategije Možete li učiniti sljedeće? Analizirati ciljeve vašeg istraživanja Podijeliti vrijeme za vaše istraživanje Prepoznati ključne točke Koristiti istraživačke konceptualne mape Učikovito koristiti knjižnične i druge istraživačke alate Oblikovati bilješke Kompozicijske strategije Možete li učiniti sljedeće? Učinkovito koristiti sažetke i časopise Organizirati istraživački materijal Planirati vaš pisani rad Napisati uvod Napisati zaključak Pisati kritički Pisati sustavno Napisati sažetak Napisati izvještaj Učinkovito strukturirati pisani rad Pisati i pri tome se jasno izražavati Parafrazirati ono što ste pročitali Oblikovati argumente Izdvojiti temu Koristiti ključne riječi Znanstveno pisati instrukcionalno (metoda) Znanstveno pisati objašnjavajući (rasprava) 29

39 Disertacijski/učeno pisati Napisati teze Poštivati pravopis Označiti pravopisne znakove Gramatično pisati Navoditi izvore Razumjeti koncept citiranja Razumjeti plagijat Koristiti strukturirane strategije za ispavljanje pogrešaka Matematika Možete li učinkovito koristiti: Matematiku (računanje, predstavljanje podataka, mjere) Strategije dijeljenja vremena Možete li: Organizirati vaše dokumente i bilješke Urediti tekst Statistiku Poštivati rokove Rješavati stres Početi posao čim ga dobijete Ispitne strategije Možete li: Raspodijeliti vrijeme prilikom ispita Učinkovito ispravljati Koristiti tehnike pamćenja Dobro izlagati Točno analizirati pitanja Sada kada imate pojam o svojim jakim i slabim stranama, bit ćete u boljoj poziciji odabrati odgovarajuće strategije učenja. PRIPREMA ZA UČENJE Da biste se tijekom učenja mogli dobro usmjeriti (usredotočiti) na ono što učite, trebate pravu radnu okolinu. Očistite stol i organizirajte materijal za učenje. Organizacija je vrlo važna jer ako ste organizirani, vaš um će biti usmjeren na učenje. Važno je shvatiti da je za organizaciju potrebno vrijeme, no taj utrošak vremena može dovesti do uspjeha. 30

40 U ovom poglavlju bavit ćemo se organizacijom, podjelom vremena i vještinama koncentracije. Dijeljenje vremena je važno jer njime osiguravate izvršavanje zadataka učenja uz poštivanje rokova. To vas može motivirati da postavite ciljeve učenja (vaš krajnji cilj je diploma/određeni stupanj) i ostvarite ih. Kada smatrate da je posao pretežak ili poželite odustati, cilj kojega ste postavili kad ste organizirali vaše vrijeme, bit će vam motivacija da nastavite učiti za završni ispit. Može se dogoditi da za vrijeme dok sjedite i učite vaše misli lutaju. Tako gubite dragocjeno vrijeme. Naučite li kontrolirati vaše misli, imat ćete više vremena usmjerenoga na učenje. Postati organiziran Kao što ste uredili stol, tako trebate urediti i vašu sobu, ali tako da ne gubite previše vremena. Inače nećete početi učiti. Organizirajte vaš radni prostor Ukoliko je stol uredan, možete biti sigurniji da nećete zaboraviti neke papire i stvari jer su pokrivene drugim papirima. Prije nego počnete učiti, pripremite stol. Postoje različiti načini da se to učini, kao što to možete vidjeti na web stranici koja opisuje strategije pomoći pri organiziranju mjesta za učenje: Dokumenti i bilježnice Dobro organiziran sustav pomaže vam da svu papirologiju držite na jednom mjestu, da možete odrediti gdje vam se nalaze bitni dokumenti te da izbjegnete nastajanje nepotrebnog nereda. Također vam pomaže i u pripremi ispita jer s tim sustavom redovno pregledavate vaš rad. Radna bilježnica je dnevna bilježnica koju nosite sa sobom na predavanje. Bilo koja vrsta rokovnika može poslužiti kao dnevna bilježnica. Vaša dnevna bilježnica može sadržavati: 31

41 prostor za markere, olovke, spajalice post-it listiće dnevnik ili kalendra Redovito (preporučljivo je na kraju svakog tjedna) trebate odložiti sve bilješke, materijale koje ste pripremali kod kuće i ostale papire koji vam nisu potrebni na predavanjima u sljedećem tjednu, te ih spojiti zajedno. Takvi dokumenti ostaju kod kuće i pohranjuju se među završene materijale. Na taj način dnevna bilježnica neće biti pretrpana. Nakon toga trebate napraviti pregled gradiva (bilježaka i umnoženog materijala/handout) napraviti popis glavnih ideja o kojima se raspravljalo na predavanju u proteklom tjednu te napisati sažetak svojim riječima. Ovakav sažetak ili kratki esej može biti i negramatičan, no važno je da je napisan. Priključite ga bilješkama s predavanja kako bi vam mogao i kasnije poslužiti. Dnevna bilježnica trebala bi uključivati i: vašu osobnu listu složenih i teških riječi koje se često koriste sažetke i informacije koje brzo možete naći i koristiti na predavanju listu fraza i riječi koje će poboljšati kvalitetu vaših pisanih radova (riječi poput dakle, uvodno, usporedno, zaključno ) matematičke činjenice, tablice ili grafikone (periodni sustav elemenata ili povijesnu liniju događaja) liste kako da? (s podacima o tome kako pisati sastav ili kako odgovarati na pitanja). Postoje i druge organizacijske strategije, koje vam mogu biti od pomoći. Izvori: Ellis; E. S.; Jarkin, M. J. (1998). Strategic Instruction for Adolescents with Learning Disabilities. In: Wong, B. (Ed.) Learning about Learning Disabilities (pp ). Academic press: Toronto. 32

42 Vremensko organiziranje Vremensko organiziranje uključuje: poznavanje onoga što želite postići planiranje kako postići ciljeve dovoljno vremena za učenje podjelu zadataka na manje dijelove slobodno vrijeme za privatni život. Vremenska raspodjela za studente s disleksijom uključuje: o Vrijeme za učenje: Dok učite, pokušajte mijenjati zadatke: nakon pola sata pisanja možete promijeniti aktivnost. Možete obavljati neki posao koji uključuje kretanje ili telefonirati. o Korištenje organizatora: Dnevnik ili mobilni telefon će vam pomoći da ne zaboravite rok do kada trebate završiti određeni zadatak ili esej, kada je ispit ili neki sastanak. Također ćete imati sve telefonske brojeve na jednom mjestu. Raspored (možda i na vašem mobilnom telefonu) vam može pomoći da odvojite dovoljno vremena za učenje. Budite realni, morate odvojiti vrijeme i za jelo, vježbanje i druženje. Planer na zidu može pomoći kroz prikaz svih zadataka i rokova na jednom mjestu. Možete napraviti i tzv. Listu 'Treba učiniti' u svom planeru. o Lista 'Treba učiniti': Lista 'Treba učiniti' sadrži popis svih zadataka koji se trebaju izvršiti. Uz nju možete postaviti prioritete, odnosno odrediti redoslijed važnosti. To omogućava da se prvo izvrše najvažniji zadaci. Navedeno vam pruža kontrolu nad radom i omogućava da ne zaboravite što trebate napraviti. Označavanje ili stavljanje kvačice pored onih zadataka koji su završeni, pruža osjećaj zadovoljstva! 33

43 Jedna od metoda je i ABC lista. Ova lista podijeljena je u tri dijela; A, B, ili C. Stavke koje se nalaze u A dijelu su one koje se moraju napraviti taj dan. Stavke u dijelu B moraju biti završene u roku od jednog tjedna. Stavke u odjeljku C su one koje se moraju završiti u roku od mjesec dana. Ukoliko stavke iz B i C dijela postanu značajnije, one se automatski prebacuju u dijelove A ili B. Pregledavajte listu svaki dan. Koristite planer, a ne komadiće papira. Dnevnik, kalendar i listu 'Treba učiniti' držite na vidljivom mjestu. Prva stvar koju trebate učiniti svako jutro, prije ručka, i na kraju dana, je određivanje najvažnijih zadataka. Koristite marker za označavanje bitnih stavki i datuma. Prekrižite završene zadatke. Isplanirajte neku vrstu nagrade za sebe nakon završetka zadatka. o Naučite reći NE Na primjer: neki prijatelj vas zove da večeras odete u kino, a već imate plan da večeras učite, a sutra se družite s prijateljima. Zapravo i niste toliko zainteresirani, ali ne želite odbiti prijatelja. Ljubazno recite ne. Ne će osloboditi vrijeme za stvari koje su puno važnije. o Izbjegavajte prekide Vrlo se teško usredotočiti na dvije stvari istovremeno. Zvonjava telefona ili nenajavljeni gosti mogu omesti koncentraciju. Ponekad vam može zatrebati duže vrijeme da se vratite tamo gdje ste stali. Pokušajte razdvojiti društveni život od učenja. Pažnja bolje usmjeravanje Studenti se često žale na manjak pažnje. Također mogu imati i određeni stupanj ADD-a ili ADHD-a (Attention Deficit Disorder/Attention Deficit Hyperactivity Disorder/deficit pažnje/hiperaktivni poremećaj). To znači da će vam biti teško izbjeći 34

44 ometanje zvukova i kretanja oko vas. Ako mislite da imate teškoće s pažnjom možete ispuniti Listu za provjeru pažnje koja se nalazi u Poglavlju 2. Pažnja je sposobnost da usmjerite vaše razmišljanje u bilo kojem pravcu u kojem vi želite. Svi mi imamo sposobnost da se usmjerimo na neke aktivnosti u kojima uživamo (gledanje filma), ali u drugim situacijama naše su misli razbacane i lete s jedne stvari na drugu. Zato je potrebno vježbati strategije za usmjeravanje pažnje. One uključuju učenje mentalne samoregulacije i osmišljavanje čimbenika koji se mogu odmah kontrolirati. Za poboljšanje usmjeravanja pažnje: a. Odredite manje ciljeve kratkog dometa: Ne postavljajte sebi nejasne i velike ciljeve kao... "Cijelu subotu ću provesti u učenju". Time ćete sebe osuditi jedino na neuspjeh. Dobro je imati dugoročne, srednjoročne i kratkoročne ciljeve. Dugoročan cilj može biti završetak fakulteta, srednjoročni cilj može biti upis u narednu školsku godinu i kratkoročni može biti polaganje određenog ispita. U vremenu određenom za učenje, odredite i neke kratkoročne ciljeve učenja koje sigurno možete postići (na primjer: naučiti tri dijela iz Poglavlja 7, ili rješavanje nekog matematičkog problema). b. Aktivno učenje: Budite aktivni dok učite. Crtajte dijagrame, slike i crteže, koristite markere, oblikujte mentalne mape, pričajte sami sa sobom, koristite različite boje. Sve vam to pomaže da budete usredotočeni na ono što radite. c. Kada izgubite koncentraciju: Kada zamijetite da su vam misli odlutale, kažite sebi STOP i polako vratite pažnju tamo gdje želite da bude. Kada tek počinjete učiti, može se dogoditi da vam misli odlutaju nekoliko puta u minuti. Važno je vratiti se svaki puta tamo gdje ste bili. Nemojte trošiti energiju za izbacivanje nekih misli iz glave (zabranjene misli su privlačne kao magnet!), jednostavno uložite napor u STOP i ponovo se usredotočite. Postojat će vrijeme kad će biti puno teže vratiti pažnju, ali treba biti strpljiv i truditi se i dalje. 35

45 d. Promijenite aktivnost: Ako zaista ne možete riješiti neki problem, ostavite ga po strani i kasnije se vratite na njega. Otkrit ćete, na vaše iznenađenje, da nakon odgode možete imati daleko bolje ideje i rješenja. Između razdoblja koncentriranja trebate raditi aktivnosti koje mijenjaju vaše fizičko i mentalno stanje npr. hodati uokolo da potaknete cirkulaciju ako ste dugo sjedili i tako omogućiti mozgu da se opet usredotoči na učenje. e. Problemi osobne prirode: Mali broj studenata uspije proći kroz fakultet, a da nemaju problema s učenjem zbog nekih svojih osobnih problema. Prekid s dečkom ili djevojkom može uzrokovati velike smetnje u koncentraciji. U većini slučajeva ove smetnje su kratkoročne i koncentracija se vrlo brzo vraća. Ozbiljni problemi zahtijevaju stručnu pomoć ili neku vrstu savjetovanja. Za daljnje čitanje: Postoje i druge strategije za bolje usmjeravanje pažnje koje mogu biti korisne, kao: Period razmišljanja ili zabrinutosti Svaki dan odvojite određeno vrijeme kako biste razmislili o stvarima koje ometaju vašu pažnju. Na primjer, odredite vrijeme od 16:30 do 17:00 kao vrijeme vaše zabrinutosti i razmišljanja. Kada vam tijekom dana misli odlutaju, sjetite se da za to imate posebno određeni period dana i obratite pažnju na vašu trenutnu aktivnost. O temi problema s pažnjom postoje brojna istraživanja. Osobe koje su koristile određeni dio dana za razmišljanje o stvarima koje ih zabrinjavaju, shvatile su da su se u periodu od četiri tjedna manje brinule o određenim stvarima i to za 35%. To je velika promjena! Bitni koraci su: (1) Svaki dan odredite određeni vremenski period samo za sebe. (2) Kada postanete svjesni misli koje vas ometaju, podsjetite se da za njih imate posebno određeni dio dana u kojem razmišljate o njima. (3) Pustite misao da ode, pomažući si s Budi sada ovdje". 36

46 (4) Pobrinite se za sastanak sa sobom u posebno vrijeme koje ste predvidjeli za razmišljanje o ometajućim mislima. Period za odmor i istezanje Ne zaboravite uzimati kratke stanke. Predavanja obično traju 45 minuta, i to je otprilike vremenski period u kojem većina ljudi može usmjeriti svoju pažnju na jedan zadatak. Ali, to je samo prosjek! Vaš opseg usmjerene pažnje može biti i manji (20-35 minuta) ili čak duži (možda 90 minuta). Kada se odmarate, budite fizički aktivni jer to dovodi više kisika u vaš mozak. Mijenjajte teme Mnogim studentima u održavanju pažnje pomaže promjena tema koje se uče svakih jedan do dva sata. Više pažnje poklanjamo nečemu što je novo. Poticaji i nagrade Odredite sebi neku nagradu nakon što završite određeni zadatak. Cilj može biti mali, kao što je npr. raditi na teškom zadatku sve dok ga ne završite. Za veći zadatak kao što je završetak projekta ili pisanje osvrta na neku veću knjigu, odredite sebi veću nagradu. Povećanje stupnja aktivnosti Ako zadatak samo pročitate od početka do kraja može se desiti da ubrzo prestanete usmjeravati svoju pažnju na čitano. Umjesto toga, pretvorite naslov svake lekcije u pitanje. Pitanje vezano za ovaj naslov bilo bi: Kako mogu povećati stupanj aktivnosti za vrijeme učenja? Imajući na umu ovo pitanje za vrijeme učenja, povećat ćete vašu usmjerenost i uključenost u gradivo. 37

47 UČENJE GRADIVA U ovom dijelu ćemo razmotriti vještine učenja vezane uz čitanje i bilježenje. Na fakultetu možete pripremati ispit za neki predmet koji ima sasvim novi rječnik, a vi ćete morati naučiti i koristiti te nove riječi. Ako je nova riječ povezana s vašim iskustvom, vjerojatnije je da će ta riječ postati stalni dio vašega pamćenja. Možete podijeliti riječ na manje dijelove i napraviti vezu sa svakim njenim dijelom. Na primjer, riječ rasporediti možete podijeliti na ras/pored/i/ti. Još je poželjnije da stvarate slike podijeljenih riječi. Čitanje Studiranje uglavnom znači da ćete morati puno čitati. Kako napredujete kroz studij, povećavat će se količina i složenost čitanog materijala. Zbog toga ćete trebati strategije kako biste vrijeme predviđeno za čitanje koristili na najbolji mogući način. Ono što ćete čitati može se podijeliti na sljedeće kategorije: - općenito čitanje kao podloga za učenje - čitanje vezano uz administraciju na fakultetu - čitanje iz osobnog zadovoljstva. Akademsko čitanje uključuje: - časopise - članke - udžbenike - čitanje kao podlogu za učenje. Način na koji pristupate čitanju odredit će i koliko će vaše čitanje biti učinkovito, stoga: budite pozitivni nemojte olako odustajati ako imate puno materijala za čitanje podijelite veliki zadatak na manje, jednostavnije zadatke budite usredotočeni napravite 10 minutne stanke nakon 30 ili 40 minuta čitanja 38

48 napravite interakciju s čitanjem - kritizirajte i pobijajte autora kao što je navedeno u sljedećem dijagramu: Budite aktivni dok čitate Bilježite dok čitate Pitajte se: Zašto ovo Budite kritični dok čitate Označite ključne riječi i riječi/pojmove koje ne razumijete Koje informacije su meni potrebne? Kad čitate neku knjigu, možete jednostavno krenuti od početka pa sve do kraja. Međutim, na fakultetu morate jako puno čitati tako da je neophodno usmjeriti se na dijelove koji vam zaista trebaju. Sljedeći prikaz može vam pomoći da odredite najvažnije dijelove u knjizi. Kako čitati knjigu Error! 6. Pročitajte prvu rečenicu svakog odjeljka 7. Detaljno 5. Pročitajte ciljeve poglavlja, sažetak KNJIGA 1.Pročitajte sadržaj 4. Odaberite poglavlja za letimično čitanje 3. Zabilježite broj stranica i poglavlja 2. Pročitajte navode, tablice + priloge 39

49 Možda će vam koristiti da nekoliko puta prođete kroz sadržaj koristeći različite strategije, primjerice tehnikom ljestve koja će vam dati dobar pregled kroz poglavlja u knjizi. To je tehnika koja se ne može primijeniti u svim tekstovima, primjerice u znanstvenim tekstovima koji se bave npr. kvantnom mehanikom. Zato trebate uvježbati ovu vještinu i koristiti je samo kad je to prikladno. ČITANJE UZ POMOĆ TEHNIKE LJESTVE Ova tehnika vam pomaže da izdvojite temeljne informacije u knjizi. 1. Pročitajte prvi odjeljak u poglavlju u njemu se govori o čemu će u poglavlju biti riječ. 2. Pročitajte zadnji odjeljak u poglavlju jer on obično sažima sve bitno iz poglavlja. 3. Pročitajte prvu rečenicu svakog odjeljka prva rečenica odjeljka također otkriva o čemu je u odjeljku riječ. Ako je rečenica prekratka, pročitajte dvije. 4. Uvijek pri ruci imajte olovku tako da možete označiti odjeljak na koji se želite vratiti da ga detaljnije pročitate. Pavey, B.; Meehan, M.; Waugh, A. (2009). Dyslexia-friendly Further and Higher Education. London: Sage. Multisenzoričko čitanje je najbolji način da razumijete gradivo. Možda vam može pomoći čitanje na glas ili šetanje dok čitate. Postoje mnogi izvori na kojima možete saznati neke posebne strategije koje će vam pomoći s čitanjem. Gdje možete pronaći više o čitanju i razumijevanju pročitanog? Rzadkiewicz, C.: How to Improve Reading Comprehension: A Proven technique for Improving Reading Skills rehension Prema: Barrnwell, W.; Dees, R. (1999). The Resourceful Writer: A Basic Writing Course. New York: Houghton Mifflin. 40

50 Bilježenje Bilježenje je strategija stvaranja smislenih informacija. Zapisati dobru bilješku je nešto što se može naučiti. Navest ćemo nekoliko strategija koje mogu pomoći. Skraćenice Koristite skraćenice za najučestalije riječi s kojima se susrećete. To će vam pomoći da brže zapisujete ono što nastavnik predaje ili da pribilježite ono što čitate. Zabilješke ćete koristiti samo vi te nije važno ako ih ne može nitko drugi pročitati. Na primjer: Obrazovanje = ob Kurikulum = kur Povijest = pov Geografija = geog Dijete = d Biografija = biog Knjiga = knj Vjerojatno = vjer Vježbe = vj Komunikacija = kom Možete biti u iskušenju da zapišete sve rečenice koje ste pročitali ili na predavanju pokušavate zapisati svaku nastavnikovu riječ. Međutim, to onemogućava praćenje predavanja. Zapišite ključne riječi ili fraze i razradite ih nakon predavanja ili kad ćete imati više vremena. Umjesto toga, napravite zabilješku kao da pišete sms poruku: Npr. ako je nastavnik rekao: Globalno zatopljavanje je važan ekološki faktor. Možete napisati: Glob zat važ eko f 41

51 Kartice Kartice se mogu koristiti za bilježenje ili za ponavljanje. Naročito su korisne za učenje formula ili pripremanje ispita. Tema ili koncept se piše na jednoj strani kartice, a objašnjenje ili opis na drugoj strani. Na svakoj kartici trebala bi biti samo jedna tema ili jedan pojam. Prednja strana TEMA Stražnja strana Glavna obilježja Nakon nekog vremena provedenog u učenju, razdijelite zabilješke po karticama ili osmislite konceptualne mape koje sadrže glavne činjenice. Konceptualne mape Konceptualno mapiranje je tehnika za vizualizaciju veza između različitih pojmova, a konceptualna mapa je dijagram koji pokazuje vezu između različitih pojmova. Pojmovi su povezani sa strelicama, u razgranatu hijerarhijsku strukturu. Veza između pojmova je, radi lakšeg razumijevanja, povezana frazama (nalaze se na strelicama) kao npr. rezultira, odnosi se ili potrebno je. Česta je usporedba konceptualnih mapa s mentalnim mapama. Razlika je što se konceptualne mape baziraju na vezama između pojmova, dok se mentalne mape baziraju na stablastim strukturama i radijalnim hijerarhijama. Izvor: 42

52 Koncept konceptualne mape Prilikom crtanja konceptualne mape (C-mape) korisno je razmotriti nekoliko pravila (Gyarmathy, 2007): Položaj stranice bi trebao biti položen/landscape jer to najbolje odgovara vizualnoj percepciji. Koriste se velika tiskana slova jer su lakša za upamćivanje i pohranjuju se na slikovni način. C-mapa treba započeti sa središnjom slikom teme. Od središnje teme se granaju linije koje se mogu podijeliti na podteme. Tekst na linijama treba kretati iz centra jer je tako slika uređena i lagana za praćenje. Pravilo 45 o : Ne pišite pod kutem s nagibom većim od 45 o jer to otežava čitanje i ometa pamćenje gradiva. Koristite boje jer pomažu upamćivanju i mogu pojačati i naglasiti nešto. One čine prikaz ljepšim, ugodnijim oku i prijatnijim za učenje. Slike i crteži nose mnogo informacija: jedna slika vrijedi stotinu riječi. Koristite li slike, manje pišete i lakše pamtite. Znakovi i kodovi/šifre pomažu u orijentaciji i mogu tumačiti informaciju. 43

53 Strategije pamćenja Studenti s disleksijom često imaju teškoće na području pamćenja i prisjećanja određenih podataka. Stoga je važno da pronađu način kojim će poboljšati svoje pamćenje. Upravo je ispodprosječno kratkoročno pamćenje prisutno kod studenata s disleksijom, zbog čega vam može biti teško rješavati zadatke koji uključuju planiranje. Vjerojatno ćete tijekom svog akademskog obrazovanja morati polagati ispite i pamtiti mnoge činjenice. Naučite li učinkovite strategije za poboljšanje pamćenja, one vam mogu pomoći u izvršavanju zadataka. Ove strategije mogu postati oruđe i tehnike kojim ćete moći razumjeti i naučiti novi materijal i nove vještine. Ipak, morate prenijeti ove strategije u materijal određenog područja i uvježbavati ih kako biste bili uspješni. Ako možete pronaći uzorak u materijalu koji želite zapamtiti i grupirati slične ideje ili činjenice zajedno, vidjet ćete da će vam biti puno lakše naučiti tu temu za ispit. Razmislite kako biste upamtili ili pokušajte upamtiti činjenice za ispit možete napraviti listu strategija koje već koristite. Slijedi nekoliko strategija koje mogu biti korisni prilog listi onih strategija kojima se već služite: 44

54 1. Strategija prvog slova Koristite prvo slovo/glas svake riječi i pokušajte od njih stvoriti određenu smislenu ili besmislenu riječ. Primjer stvaranja riječi: Nazivi država su: Gruzija, Libija, Austrija, Slovenija Prvo slovo svake od navedenih riječi čini riječ GLAS 2. Strategija vizualnoga predočavanja Napravite listu ključnih riječi ili činjenica i pokušajte ih zamisliti vizualno tako da ćete ih predočiti zajedno u jednoj slici ili odvojeno. Ako imate vizualni stil učenja, vizualno predočavanje ili stvaranje slike s ciljem upamćivanja činjenica, može biti jedan od najboljih načina učenja i ponavljanja za ispite. Dijagram ispod pokazuje kako stvoriti sliku Usmjereno stvaranju mentalne slike veliko Učinkovito vizualno predočavanje mora biti: šareno ugodno višestruko dinamično zabavno 45

55 3. Strategija putovanja Ovo je sposobnost upamćivanja mjesta zamišljajući ih vizualno te povezivanjem činjenica i ključnih riječi koje se žele zapamtiti sa stvarima koje vidite ili pokraj kojih prolazite na svom zamišljenom unutarnjem putovanju. Primjer uporabe strategije putovanja Zamislite neko od vaših uobičajenih putovanja, na primjer ono do fakulteta. Zamislite glavna obilježja puta, npr. poštanski sandučić, bijela zgrada, trgovina, park. Ponavljajte ovo putovanje tako da imate utvrđenu stalnu rutu u svojim mislima. Riječi/činjenice koje morate upamtiti povežite s dijelovima puta tako da osmislite vizualizaciju ili verbalnu poveznicu (npr. poštanski sandučić kolonijalizam; bijela zgrada s tri ulaza klasični kolonijalizam, kolonijalizam imperijalizma, neokolonijalizam...) Strategija vizualnoga predočavanja brojeva Prvo vizualizirajte svaki od brojeva od 1 do 10, kao što je navedeno u dijagramu ispod. Oni postaju klin o koji se mogu objesiti činjenice koje morate zapamtiti. Slike koje stvarate za svaki broj ne smijete mijenjati jer prvo morate zapamtiti sliku za svaki broj. 8 Pčel 9 Lizalic 10 Nož i tanjur 1 Svijeća 7 Štap Broj/ oblik vizualnoga predočavanja 2 Labu 6 Zviždaljka 5 Zmija 4 Jahta 3 Ptica Prema E.E. Wood,

56 Primjer korištenja strategije vizualnog predočavanja brojeva: Činjenice iz Mozartovog života: Rođen Prva turneja sa 6 godina Prva skladba Posjet Londonu. Prvi broj se odnosi na vizualizaciju svijeće (to bi mogao biti svjetionik, olovka i sl.), tako da se zamisli slika velike svijeće visoke 2 metra, s novorođenčetom na njezinom dnu i pergamentom napisanim brojem 1756 koji je osvijetljen plamenom. Drugi broj dva je vizualiziran kao labud pa tako možete zamisliti cijelu grupu labudova uz baru s vođom na čijem je krilu napisan broj 1762 i mladim labudom na čijim krilima je napisan broj 6. Nastavite s vizualizacijom i asocijacijama za sve ključne činjenice koje su vam potrebne, ali se vraćajte na ono što ste ranije naučili kako biste osigurali da ste sve činjenice zapamtili točno. Kada ste zapamtili slike za vaše brojeve, možete proširiti brojeve koje koristite tako da napravite grupe za 10 brojeva i uvedete vrlo blage promjene, na primjer: Dodijelite različite boje za svaku sliku koja ima određeni broj, kako biste ih mogli razlikovati 1 (crvena svijeća), od 11 (plava svijeća). Nakon 100 možete koristiti različite teme za grupe brojeva (npr. od 1-10, itd.), naprimjer, 101 može biti svijeća s naslikanim suncem i 111 svijeća s naslikanim planetom. Teme Boje Planet 1-10 Crvena Sunce Plava Merkur Zelena Venera Žuta Zemlja Ljubičasta Mars Roza Jupiter Narandžasta Saturn Smeđa Uranus Siva Neptun Krem Pluton 47

57 Ovo može izgledati složeno, ali ako ste vizualni tip ovaj sustav može vam biti veoma koristan. Ove vještine moraju se uvježbavati. Za daljnje čitanje - više o strategijama upamćivanja: (Dr. Lorraine Cleeton) Učenje u paru izvan nastave i druge aktivnosti Učenje u paru može biti organizirano ne samo kao dio rada u učionici nego i kod kuće. Umjesto da učite sami, možete ponavljati, pripremati ispite i izvršavati druge obaveze u paru s kolegom ili u maloj grupi. Nemojte se bojati zamoliti vašeg kolegu da uči sa vama. Nemojte misliti da drugi studenti ne trebaju učiti u paru zato što nemaju akademske poteškoće. Učenje je obogaćeno ako se odvija u društvenom kontekstu u kojem možete razmijeniti svoje mišljenje u dijalogu s drugim osobama. Svi mogu imati koristi tijekom zajedničkoga učenja jer upoznajemo druge poglede na određene stvari, ideje drugih te dobivamo poticaj. Naravno, ako imate problema s razumijevanjem nastavnog materijala, učenje u paru može biti vrlo korisno. Mnogi se ponekad osjećaju stigmatizirani kada pitaju za pomoć, ali važno je znati da se ne morate boriti sami sa svime. Izvor: AAP Academic advancement programhttp:// Rad u paru Rad u paru može biti uspješan kao i rad u većoj grupi. Ustvari, rad u paru je često učinkovitiji jer ne morate slušati rasprave velikog broja različitih članova u grupi. Nedostatak je što o materijalu/gradivu raspravljate samo s jednom osobom što ograničava broj povratnih informacija i nedostaje poticaj i kreativnost koja je često prisutna u grupi. 48

58 Ipak, redovno učenje u paru je moćno oruđe koje će vam pomoći da završite zadatak. Budite jasni u svojim ciljevima, baš kao da ste dio veće grupe. Ponekad se može činiti previše formalnim kada par treba razjasniti tko će koga nazvati ili kada ćete se sastati. Važno je da oba člana ozbiljno shvate obvezu prema onom drugom. Studenti često shvaćaju ozbiljnije rad i obveze u grupama nego individualni rad. Važno: Od svih obveza koje morate izvršiti, od pohađanja nastave, odlaska liječniku, sastanka s mentorom, najteže je izvršavati obveze prema sebi. Najlakše je odustati od obveze koju ste dali samom sebi. Ako sebi obećate da ćete pisati jedan sat s početkom u 16 sati, vrlo je lako i odustati od te obveze. Zato budite odgovorni prema sebi, kao što biste bili prema bilo kom drugom. The Dissertation Workshop Website : POKAZIVANJE STEČENOG ZNANJA Individualni ili grupni projekti Kada ste uključeni u neki projekt, sami ili unutar grupe, trebate uzeti u obzir: tko je onaj tko će procjenjivati projekt kakav treba biti oblik projekta kako će izgledati: kao plakat, duži esej... sadržaj, teme, dijelove koje projekt treba sadržavati kakva su zaduženja ako radite u grupi koji je krajnji rok za završetak projekta vremensko razdoblje koje vam treba za završetak svakog dijela projekta kako bi bio dovršen na vrijeme koji su mogući problemi i načini njihovoga rješavanja. Nemojte biti nedorečeni u organiziranju ovih točaka, ali napravite plan što treba napraviti u svakom dijelu i posebne ciljeve koji se trebaju postići. Pregledajte svoj napredak i budite spremni na promjene sadržaja i datuma do kojih se neki ciljevi moraju ostvariti, ali uvijek imajte na mu krajnji rok za završetak rada. 49

59 Izvor: Ellis, E. S.; Jarkin, M. J. (1998). Strategic Instruction for Adolescents with Learning Disabilities. In: Wong, B. (Ed.) Learning about Learning Disabilities ( ). Academic press: Toronto. Više o pripremanju projekata možete saznati na: Izlaganje Držanje govora ili izlaganje pred kolegama može biti noćna mora za studente s disleksijom! To vas može podsjetiti na strašna vremena kada ste bili prozvani da čitate naglas. Javni nastup, kao što je ovaj, može biti razlogom osjećaja stresa. Međutim, pažljivim planiranjem, pretjerana zabrinutost se može smanjiti. Kartice o Podijelite izlaganje na kraće dijelove, a za svaki dio napravite sažetak koji ćete pripremiti na karticama veličine razglednice. Nemojte puno pisati na karticama. o Držite kartice u rukama za vrijeme izlaganja i koristite ih kao podsjetnik. o Napišite crvenom bojom ili označite ključne riječi na svakoj od kartica. Planiranje Planirajte vaše izlaganje pažljivo putem principa A-B-A linija: A recite o čemu ćete govoriti B izložite temu A ponovite o čemu ste to govorili o Upotpunite svoje izlaganje anegdotama, primjerima, statistikom i činjenicama. Nemojte se bojati koristiti humor na prikladan način. o Upotrebljavajte kontakt očima sa svim članovima grupe u nekom trenutku. o Budite svjesni govora svog tijela i ne vrpoljite se dok govorite. 50

60 Usporite o Najčešća greška studenata za vrijeme izlaganja jest žurba i prebrzi govor (vjerojatno kako bi što prije završili!). o Radite suprotno. Usporite. o Zapamtite - ono što govorite je vjerojatno novo za publiku i zato je potrebno određeno vrijeme da shvate. o Govorite jasno, nemojte mumljati i govorite glasnije nego što mislite da je potrebno. o Potrudite se da vas netko od kolega posluša prije nego održite izlaganje kako biste provjerili imate li neke neodgovarajuće navike, ili često ponavljate riječi poput u redu, ovaj, ili znači... Vizualna pomagala o Ako koristite vizualna pomagala tijekom izlaganja, crteže, folije za grafoskop itd., označite svako od njih na određenoj kartici kako biste znali kada ćete ih pokazati. o Microsoft Powerpoint je program u kojem možete pripremiti cijelo izlaganje. Ukoliko imate prijenosno računalo, možete sve napraviti na njemu te ga poslije povezati s projektorom kako bi drugi vidjeli pisani oblik onoga što izlažete. o Ako upotrebljavate projektor, izbjegavajte hodanje ispred ekrana ili čitanje napisanog teksta vašoj publici. Obraćajte se njima tako da mogu stvoriti predodžbe onoga o čemu govorite i da mogu sažeti ono što izlažete: slike su, općenito, upečatljivije od riječi. Rad na pitanjima o Zahvalite se onome tko je postavio pitanje. o Ponovite pitanje. o Odgovorite na pitanje najbolje što možete. o Ponovo se zahvalite onome tko je postavio pitanje. Za daljnje čitanje: više o izlaganju možete doznati na:

61 Pisanje eseja Za studente s disleksijom pisanje eseja predstavlja najveći izazov. Približavanje roka za završetak eseja može izazvati i napad panike. Teškoće organizacije će dodatno otežati pisanje eseja. Vjerojatno će vam biti teško organizirati ono što znate, a da ne govorimo o teškoćama u pravopisu i gramatici. Dobar plan je neophodan i tu može pomoći konceptualna mapa. Postoji nekoliko važnih točaka o kojima treba voditi računa: Ponovite vaše pitanje u uvodu. Ne koristite razgovorne/kolokvijalne izraze. Nemojte koristiti skraćenice, npr., itd... Pokažite da znate što je važno za temu koju obrađujete i koja je to literatura. Posebnu pažnju obratite na način pisanja referenci (Harvardska metoda) Nemojte previše citirati. Plagijati/ književna krađa morate točno navesti izvore, autore i radove koje ste koristili. Dobar esej: Daje odgovor na postavljeno pitanje. Koristi opise kako bi se razvila i obradila tema. Dokazuje poznavanje problematike, odnosno da ste pročitali sve potrebno. Pokazuje da ste pročitali najnovije knjige, članke (koji su objavljeni u posljednjih 5 godina), a koji se odnose na zadanu temu. Koristi kritičku analizu. Dijagram ispod pokazuje kako napraviti plan za pisanje eseja. 52

62 Aspekti značajni za pisanje eseja 1. Budite kritični 2.Budite pozitivni. Zaboravite na pravopis do posljednje verzije Ključne riječi Svaka ideja zasebni odjeljak 5. Izlaganje PISANJE 4. Okvirni nacrt 3.Plan konceptualna mapa Fraze Jasni argumenti Uvod Jednostavne rečenice Zaključak Glavni dio Činjenice datumi itd. Detaljnije o načinu pisanja eseja možete pronaći na sljedećim internetskim stranicama: Ponovite i provjerite 8. Kako dobra organiziranost pomaže ostvarivanju akademskih ciljeva? 9. Što je pažnja? 10. Koje su dvije glavne strategije poboljšanja pažnje? 11. Koji je najbolji pristup čitanju? 12. Kako biste izvršili čitanje po koracima (čitanje prema ljestvici)? 13. Kako se izvodi strategije prvoga slova? 14. Što je potrebno za dobru vizualizaciju? 15. Kakva su obilježja strategije vizualizacije brojeva? 53

63 16. Kojih pet važnih činjenica se treba pridržavati kod predstavljanja nekog rada kod prezentacije? 17. Kako treba pristupiti pisanju eseja - što je bitno? Sažetak Vještine učenja predstavljaju strategije pomoću kojih se dobivaju informacije i potom učinkovito koriste. Ove vještine se uvježbavaju kako bi služile lakšem rješavanju zadataka. Pri učenju je izuzetno važno dobro organizirati vrijeme, napraviti plan studiranja i odrediti način na koji ćete bilježiti podatke. Da biste bolje rasporedili svoje vrijeme možete koristiti planer/rokovnik, tzv. "treba učiniti" listu, izbjegavati prekide i naučiti kako reći "ne" onome što vas može udaljiti od učenja. Imajte pozitivan stav prema čitanju i redovito uzimajte stanke za odmor od učenja. Ako vam se prilikom učenja pojave neka pitanja ili se dosjetite naslova za esej, nekih korisnih informacija i slično - zabilježite. Prođite kroz isti tekst nekoliko puta koristeći različite tehnike učenja. Prilikom bilježenja informacija koristite kratice kada god možete. Pokušajte biti sažeti. Koristite neke od strategija pamćenja koje procijenite da su vam najučinkovitije. Kada radite u grupi, odredite vremenski rok za rad i odlučite tko će za što biti zadužen. Pažljivo isplanirajte izlaganje koristeći bilješke. Možete se poslužiti i natuknicama na karticama. Prilikom izlaganja nemojte prebrzo pričati kako biste publici dali vremena da razmisli o onome što ste rekli. Ako ste u prilici, koristite i vizualna pomagala. Kod pitanja najprije zahvalite osobi koja vam je postavila pitanje prije nego ga te i zatim pokušajte na njega odgovoriti. Najveća pomoć potrebna je prilikom pisanja eseja. Odgovorajte na pitanja tako da se nadovežete na ono što se tražilo. Pročitajte dodatne informacije o predmetu o kojem pišete kako biste pokazali da ste upoznati s glavnim istraživanjima na tom području. Koristite kritičku analizu za dokazivanje i obrazlaganje činjenice iznesenih u istraživačkim radovima. Esej mora sadržavati uvod, glavni dio i zaključak. Literatura Barnwell, W.; Dees, R. (1999). The Resourceful Writer: A Basic Writing Course. New York: Houghton Mifflin. Ellis, S. E.; Jarkin, J. M. (1998). Strategic Instruction for Adolescents with Learning Disabilities. In Wong, B. (Ed.) Learning about Learning Disabilities ( ). Academic press: Toronto. 54

64 Pavey, B.; Meehan, M.; Waugh, A. (2009). Dyslexia-friendly - Further and Higher Education. London: Sage. Time Scheduling and Time Managment for dyslexic students. (Online). (Upotrijebljeno 05/12/2009). Dostupno na URL: AAP Academic advancement program (Online). (Upotrijebljeno 16/12/2009). Dostupuno na URL: Edu/peer_learning/index.html Different Types of Peer Support (online). (Upotrijebljeno 16/12/2009). Dostupno na URL: Organize this! (Online). (Upotrijebljeno 05/12/2009). Dostupno na URL:

65 4. Priprema za ispite i suočavanje s pretjeranom zabrinutošću Ciljevi učenja Do kraja ovog poglavlja trebali biste: 1. Koristiti najmanje jednu novu strategiju boljeg upamćivanja 2. Planirati učinkovite rasporede za ponavljanje i tehnike za ispitivanje 3. Razumjeti neke od uzroka pretjerane zabrinutosti zbog ispita 4. Koristiti najmanje dvije strategije kada osjetite pretjeranu zabrinutost. 56

66 Strategije pamćenja i ispiti Već spomenute strategije upamćivanja / pamćenja - strategija prvoga slova - strategija vizualizacije - strategija putovanja - strategija vizualnoga predočavanja brojeva i neke druge strategije koje koristite, mogu pomoći ne samo pri učenju i upamćivanju gradiva već posebno u ponavljanju i pripremi za ispit. Svaku od strategija treba koristiti duže vrijeme kako bi bila učinkovita. Studenti s disleksijom nerijetko spominju i neke druge oblike upamćivanja koje koriste pri pripremanju ispita i pri samome rješavanju: Primjer toga je oblik kojega navode neki studenti s disleksijom i koji se odnosi na tzv. strategiju grozdova grupiranja podataka u manje cjeline i slaganju cjelina u grozd prema količini, važnosti i pripadnosti određenoj razini. Slikovni prikaz strategije grozda koju navode studenti s disleksijom Važne činjenice Najvažnije teme Podnaslov Naslov Ispiti Pripreme za ispit Priprema za ispit objedinjuje sve aktivnosti koje se koriste u različitim vrstama učenja pa je bitno savladati sve oblike kako biste mogli temeljito učiti. Ako ste sposobni učiti za ispit, onda možete savladati i sve druge oblike učenja. Ponavljanje se može smatrati treniranjem i ono zahtijeva stav sportaša koji se priprema za važno natjecanje. 57

67 Ponavljanje je treniranje: započnite na vrijeme mjesec dana prije ispita planirajte uvažavajući dan i tjedan ne pretjerujte jedite dobro, spavajte dobro zadržite pozitivno stanje uma ne budite pustinjak - družite se odredite vrijeme za odmor i relaksaciju nagradite se povremeno jer to daje poticaj za dalje. Ukoliko se pravovremeno odmorite, vratit ćete se još svježiji. Ponavljanje je vrijeme u kojem ćete utvrditi ono što ste već naučili i usmjeravanje prema mogućim ispitnim pitanjima. Razmislite o svemu što ste učili Pregledajte teme Odaberite teme koje ćete ponavljati dvostruko više nego što je potrebno za ispit Ako ste ponavljanje ostavili za posljednji čas: 58

68 Budite pozitivni: Položit ćete ispit Odvojite vrijeme kako biste napravili plan učenja Ne bubajte Aktivno ponavljajte Odvojite vrijeme za odmor i relaksaciju Ponavljanje postaje dosadno osim ako učenje nije interaktivno prema gradivu. Prvo možete razmotriti konceptualne mape za teme koje su potrebne za ispit kako biste imali pregled gradiva. Kada odlučite na koju ćete se temu usmjeriti, napravite bilješke s ključnim riječima i frazama. Postoje različiti načini da ponavljanje postane zanimljivije, što je prikazano u sljedećoj tablici: Kako ponavljanje postaje zanimljivije: Pjevanjem Korištenjem mnemotehnika* Raspravljanjem s prijateljem Učinite ponavljanje zanimljivim Obojanim prikazima Snimkama Konceptualnim mapama *Mnemonika je vještina pamćenja, tj. vještina da se mogućnost pamćenja potpomogne određenim pomoćnim sredstvima; sastoji se prije svega u tome da se stvari koje treba zapamtiti asocijacijom dovedu u vezu s drugim stvarima, obično po mehaničkoj shemi, čime se olakša sjećanje na one prve. 59

69 Razmislite o pitanjima kakva bi mogla biti na ispitu. Ako imate prilike pogledati prijašnje ispite, uočite koje se teme stalno ponavljaju. Odabir pitanja za ispit Pokušajte biti hladnokrvni. Sačekajte 2-3 minute da dobijete ideju naznačite ključne koncepte/mentalne mape argumente za i protiv napravite prikaze. Napravite potrebne grafikone, dijagrame, slike. Dokaz - studij slučaja itd. autori/časopisi. Provjera odgovora U materijalima, bilješkama/mentalnim mapama itd. Dodajte ako nešto nedostaje. Preoblikujte esej ako je to moguće. Ponovo napišite u obliku bilješke. Pokušajte ponovo odgovoriti na pitanja bez gledanja u bilješke, kao da ste na ispitu. Tijekom studiranja prelazi se kroz složene materijale i to bržim tempom nego u školi pa određene tehnike ponavljanja koje su vam tada koristile možda neće biti korisne. Pročitajte navode u tablici ispod i zapitajte se pokazujete li neke od navedenih oblika ponašanja. 60

70 Pristupi/čimbenici koji su štetni kod ponavljanja 1. Učenje u zadnji čas 2. Ponovno i ponovno čitanje bilješki 3. Ponovno i ponovno pisanje bilješki 4. Učenje cijelog eseja napamet 5. Aktivnosti koje vas sprečavaju da započnete s ponavljanjem 6. Gubljenje motivacije jer vam je dosadno 7. Previše stresa zbog kojega se niste u stanju usredotočiti 8. Pretjerana zaokupljenost drugim odgovornostima 9. Ponovno ponavljanje onoga što ste već ponovili Večer prije ispita Budite sigurni da imate sve što vam je potrebno Budite sigurni da ste u svoj dnevnik zapisali točno vrijeme ispita i mjesto na kojem se održava ispit olovke ravnalo kalkulator 61

71 Na dan ispita: budite sigurni da znate točno gdje se održava ispit i osigurajte dovoljno vremena da dođete tamo na vrijeme, odnosno ranije još jednom provjerite imate li sve što vam treba jedite kako se ne biste onesvijestili nemojte uzimati previše kofeina dišite duboko i ostanite mirni sve će proći vrlo brzo Kada ste u dvorani u kojoj se održava ispit, pokušajte odgovoriti na sva pitanja zato što: Prvih 50% pitanja se lako sjetiti zato odgovorite na sva pitanja. Sljedećih 25% se teško sjetiti. Posljednjih 25% se vrlo teško sjetiti. Zato odgovorite na sva pitanja! Ako ste djelomično odgovorili na neka pitanja imate više izgleda položiti ispit. Ne pokušavajte odgovoriti na više pitanja nego je to neophodno ponekad je dovoljno da odgovorite na samo 3 od 4 pitanja. 4. se neće računati, a vi ćete potrošiti vrijeme uzalud (to uglavnom nije praksa u Hrvatskoj). 62

72 Slijedite upute na trokutu od baze do vrha Označite ključne riječi. Napravite plan/mapu. Koristite kratke rečenice. Čim istekne vrijeme za to pitanje, prijeđite na sljedeće Označite točan broj pitanja. Rasporedite vrijeme tako da imate dovoljno vremena za odgovor na svako pitanje. Odredite redoslijed odgovaranja na pitanja prema njihovoj važnosti. Prvo odgovorite na pitanja koje najbolje znate! Kada ste u ispitnoj dvorani, dišite duboko i ostanite mirni. POLAKO pročitajte SVA pitanja. Provjerite na koliko pitanja trebate odgovoriti. Od koliko dijelova se sastoji test? Nakon ispita je najbolje zaboraviti ga ne možete promijeniti rezultate. Izbjegavajte prisjećanja na ispit jer je to vrlo stresno, odmorite se, a zatim se usredotočite na sljedeći ispit. Izvor: Access Summit (1999). Dyslexia Guidance for Staff. Joint University Disability Resource Centre for The University of Manchester. Manchester Metropolitan, UMIST and The University of Salford Za daljnje čitanje: Gdje naći više o pripremi ispita i ispitima:

73 Suočavanje sa svakodnevnim stresom i pretjeranom zabrinutošću Najčešći emocionalni problem za studente s disleksijom je anksioznost ili pretjerana zabrinutost. Razina zabrinutosti može biti daleko veća kod studenata s disleksijom nego kod studenata koji nemaju teškoće u učenju. To može biti zato što niste sigurni u svoje akademske sposobnosti ili zbog doživljenog neuspjeha u prošlosti. Pretjerana zabrinutost nije ograničena samo na akademske zadatke, već je prisutna i u mnogim socijalnim situacijama. Ovo poglavlje odnosi se na suočavanje s tjeskobom i stresom i može vam pomoći da razvijete strategije koje su korisne naročito u ispitno vrijeme. Stres Stres je način na koji se štitite i često se odnosi na borbu ili bijeg kao odgovor na emocionalne ili fizičke prijetnje (stvarne ili izmišljene). Stres može biti pozitivan: pomaže vam da ostanete usredotočeni, energični i pažljivi. U izvanrednim situacijama stres vam može spasiti život (npr. dajući vam dodatnu snagu da se obranite). Stres vam također može pomoći u susretu s izazovima i to je ono što vas održava, na primjer, dok izlažete. Isto tako on izoštrava vašu koncentraciju kada se bavite sportom ili vas tjera da učite za ispit premda zapravo želite, na primjer gledati TV. Ali, nakon određene razine, stres više nije pomoć već utječe negativno na vaše zdravlje, raspoloženje, produktivnost, veze i kvalitetu života. Pretjerana ispitna zabrinutost Ukoliko se pri pomisli na ispit osjećate nelagodno uz bilo koje od sljedećih znakova: napetost mišića, glavobolja, bolovi u trbuhu, pospanost ili nesanica, pretjerano znojenje, izbijanje akni, groznica, tremor, depresija, razdražljivost, bijes, panika, nedostatak samopouzdanja, bespomoćnost i gubitak pamćenja; možda ste anksiozni odnosno pretjerano zabrinuti zbog ispita. 64

74 Učinci pretjerane zabrinutosti koji su povezani s ispitima razlikuju se od studenta do studenta. Možete biti samo pod blagim utjecajem anksioznosti, pa možete imati jedan ili dva simptoma, a možete osjećati tako jaku zabrinutost da vas ona čini uglavnom nesposobnima. Što izaziva pretjeranu zabrinutost / anksioznost? Vaše tijelo ne može odrediti razliku između pozitivnog i negativnog stresa. Određena razina stresa može poboljšati vašu izvedbu zadatka ili je otežati. Kada govorimo o ispitima, anksioznost često nastaje iz nekoliko razloga. Zvuče li vam poznato neki od ovih: ne sviđa vam se predmet, kolegij ili predavač imate negativnu sliku o sebi i nedostaje vam samopouzdanje loše prolazite na ispitima shvaćate da niste dobro pripremljeni za ispit imate neprimjerena očekivanja o vašem pripremanju za ispit osjećate da morate naučiti preveliku količinu informacija ne znate što očekivati od ispita Strategije za predvladavanje stresa i pretjerane zabrinutosti povezane s ispitima Budući da je stres najčešće rezultat pritiska, mogućeg neuspjeha i loše vremenske organizacije, moguće je smanjiti ga ili prevladati. To je navedeno i u prethodnom poglavlju, a uključuje neke od sljedećih načina: Budite pozitivni usmjerite se na ono što ste postigli. Postavite ciljeve. Preuzmite kontrolu planirajte, organizirajte i upravljajte svojim vremenom. 65

75 Naučite se isključiti i : o Opustiti se (nađite način da se opustite i kvalitetno se odmarajte slušajte glazbu, svirajte neki glazbeni instrument, bavite se jogom, sanjarite, itd.) o Naučite kontrolirati svoje disanje duboko udahnite kroz usta i izdišite kroz nos, usmjeravajući se na izdah. Razmislite o svom životnom stilu: o voda (pijte oko 2 litre vode dnevno jer unos vode ima pozitivan utjecaj na mozgovne aktivnosti) o dijeta (imajte redovite obroke, imajte na umu da određena hrana može povećati vašu razinu anksioznosti, naročito šećer u hrani, čaju ili kavi) o san (najvrjedniji san je onaj između 20 i 24 sata) o vježbajte (nađite način da vježbate svaki dan ako samo 15 minuta vaš srčani ritam bude ubrzan, mozak će učinkovitije funkcionirati). Nekoliko jednostavnih koraka koji mogu smanjiti anksioznost: naučite bolje organizirati svoje vrijeme razvijte dobre navike za pripremanje ispita organizirajte materijal za pripremanje ispita U dodatku E mogu se naći još neki načini za smanjivanje anksioznosti. Svladavanje unutarnjih razloga pretjerane zabrinutosti Vaše mentalno stanje i vaša sklonost anksioznosti može utjecati na ispitni rezultat. Sljedeći tekst prikazuje načine na koje se, počevši od sebe samih, možete boriti s anksioznošću: Razvijte pozitivnu sliku o sebi Ako niste uspjeli položiti neki ispit, možda ste razvili negativnu sliku o sebi. Pokušajte se usredotočiti na ispite koje ste položili. Učite iz neuspjeha, ali se nemojte predugo zadržavati na takvim mislima i uključite se u pozitivan razgovor sa samima sobom. Napišite listu svojih kvaliteta i podsjetite se na njih, a onda napravite još posebniju listu pozitivnih aspekta za pripremu ispita. 66

76 Poboljšajte motivaciju i smanjite odugovlačenje - odlaganje ponavljanja Pokušajte dovoljno rano početi s pripremanjem ispita, učeći iz prethodnih neuspjeha kada ste odugovlačili s početkom učenja za ispit. Podsjećajte se da svakih pola sata ili sat proveden učeći, predstavlja točan odgovor na jedno ili dva pitanja na ispitu. Što više gradiva naučite na vrijeme, manje ćete se brinuti prije ispita. Povećajte samopouzdanje Trebate raditi sve što možete da poboljšate svoje samopouzdanje u pripremanju ispita i svoje sposobnosti za polaganja ispita. Samopouzdanje može značajno smanjiti anksioznost: ako vjerujete da će sve biti u redu, vjerojatno će i biti. Pripremanje za ispit je dobar način poboljšavanja samopouzdanja. Uvjerite se da razumijete sve informacije potrebne za ispit. Trudite se ne razmišljati o tome kako se najbolji student u grupi sprema za ispit usmjerite se na sebe. Izbjegavanje i oslobađanje od stresa i napetosti Jedan od načina da smanjite anksioznost pred ispit je izbjegavanje stresnih i napetih situacija. Ono što slijedi dalje u tekstu može vam pomoći da izbjegnete ponašanja i situacije koje mogu biti okidač za nastanak stresa i napetosti (Pauk, 1989). Izbjegavajte situacije za koje znate da izazivaju strest i napetost. Uvijek se detaljno spremite za ispite i provjere. Oduprite se potrebi da odugovlačite i ništa ne radite. Shvatite da je malo slobodnog vremena u vašem rasporedu dobra stvar. Kada se stres i napetost nakupe do te razine da izazivaju prekide u sposobnosti rješavanja zadataka, polaganja ispita, pokušajte s već navedenim strategijama za oslobađanje od stresa i napetosti (Pauk, 1984): Razgovarajte s nekim pokušajte shvatiti koliko je teško zadržavati sve osjećaje u sebi. Niste jedina osoba na svijetu koja pati od povremene anksioznosti; svi imaju taj problem s vremena na vrijeme. Povremeni bijeg otiđite u kratku šetnju ili vježbajte. Ako ne možete prestati razmišljati o onome što vas čini napetim, pokušajte zamisliti sebe kako sjedite pored mirnog jezera ili na planinskom proplanku. 67

77 Preusmjerite svoju ljutnju i anksioznost zapjevajte pjesmu ili brojite do deset kada osjetite da se vaša napetost povećava. Brinite o nečemu drugom slušajte o brigama drugih tako da znaju da ste zainteresirani za njih i da želite pomoći u rješavanju njihove anksioznosti. Tako ćete odagnati misli o vlastitome stresu i to će pomoći da shvatite da niste jedina osoba koja je napeta. Radite jedan po jedan zadatak pokušajte ne misliti o svim stvarima koje morate učiniti. Prihvatite sebe ponekad se anksioznost razvija jer previše očekujete od sebe. Dajte sve od sebe umjesto da se trudite biti savršeni. Napravite mjesto u svom rasporedu za rekreaciju rekreacija je veoma bitna za mentalno, emocionalno i fizičko zdravlje jer omogućava da se ispušete i skreće misli na drugu stranu. Možda vam kognitivna bihevioralna terapija može pomoći u smanjivanju ispitne anksioznosti. Pogledajte Dodatak G. Ponovite i provjerite 18. Po čemu je ponavljanje slično treniranju? 19. Kako ponavljanje može biti zanimljivo? 20. Nabrojite pristupe koji mogu biti štetni kod ponavljanja. 21. Kako trebate pristupiti ispitu? Sažetak Poboljšano upamćivanja gradiva je vrlo važno za akademski uspjeh. Proučite kako najbolje možete upamtiti neke sadržaje i pronađite najučinkovitiju metodu za vas. Ponavljanje je svojevrstan trening i trebate započeti dovoljno rano kako ne biste morali upamtiti previše informacija u kratkome vremenu i kako vam se one ne bi pomiješale. Ne pretjerujte s radom već si odvojite vrijeme za odmor i druženje. Pokušajte ponavljanje učiniti zanimljivim tako da pregled napravite na drugačiji način: na primjer, možete započeti s konceptualnim mapama, zatim koristeći kartice i potom kroz rješavanje zadataka koje su imali studenti ranijih godina. Na dan ispita provjerite imate li sve što vam je potrebno i dajte si dovoljno vremena da stignete na mjesto ispita. Kada ispit započne, pročitajte polako sva pitanja, provjeravajući SVAKU dobivenu stranicu testa. Obratite pozornost na broj cjelina ili tematskih skupova u testu i na koliko pitanja trebate odgovoriti. Započnite s onim 68

78 pitanjem na koje potpuno sigurno znate odgovor kako biste se opustili. Odgovorite na sva obvezna pitanja, odnosno na onaj broj pitanja koja osiguravaju prolaznu ocjenu, a zatim na ostala, teža pitanja. Nakon ispita zaboravite sve jer više ne možete promijeniti svoje odgovore. Stres je prirodni odgovor na stvarnu ili zamišljenu opasnost. Može djelovati pozitivno i pomoći vam u pripremanju ispita. No, previše stresa čini vas neučinkovitima u učenju. Ukoliko je stres prevelik pred početak ispita, pokušajte promijeniti životne navike tako da više vježbate, spavate, pijete tekućinu i zdravo se hranite. Organizirajte svoje vrijeme tako da imate što manje razloga za zabrinutost prije ispita. Ukoliko radite tako da naučeno znate unaprijed i unatrag, ojačat ćete svoje samopoštovanje i samopovjerenje. Literatura Access Summit (1999). Dyslexia Gudance for Staff. Joint University Disability Resource Centre for The University of Manchester. Manchester Metropolitan: UMIST and The University of Salford. Pauk, W. (1984). How to Study in Colledge. Boston: Houghton Mifflin Company. Pauk, W. (1989). How to Study in Colledge. Second Edition. Exam techniques for a dyslexic student. (Online). (Upotrijebljeno 29/11/2009). Dostupno na URL: Dr. King's Exam Hints (Online). (Upotrijebljeno 16/12/2009). Dostupno na URL:

79 5. Pomoćne tehnologije Ciljevi učenja Na kraju ovog poglavlja trebali biste: 1. Znati što je pomoćna tehnologija i kako vam može pomoći 2. Razumjeti kako određeni računalni programi mogu biti korisni 3. Koristiti različite računalne progame kako biste provjerili mogu li vam pomoći. 70

80 Uvodni dio Korištenje Office računalnog programa Mnogi zaboravljaju koliko funkcija koje su prijateljske prema osobama s disleksijom ima u Microsoft Office-u i Open Office-u. Vodič za posebne računalne programe Izabrali smo niz računalnih programa koji vam mogu pomoći tijekom studiranja. Postoje još mnogi drugi, no odabrani programi će osigurati uvod u ono što se može koristiti. Sve što se preporuča je besplatno. Ovaj vodič nije tečaj nego uvod u način na koji studenti s disleksijom mogu poboljšati svoje mogućnosti i iskoristiti svoj potencijal. Važno je upamtiti da tečaj nije potreban za računalni program nego za osobu koja će ga koristiti. Bez obzira na to koliko je program dobar, ako osobe koje ga koriste nisu podučene kako to činiti ili nisu spremne istražiti njegove mogućnosti, korist toga računalnoga programa bit će vrlo ograničena. Upamtite da niste sami i ukoliko pretražite Internet ili samo You Tube, pronaći ćete neke savjete koji vam mogu biti čak i korisniji. Možete pitati i osobu za podršku ili prijatelja da vam objasni nejasne dijelove poglavlja koje slijedi. Zdravo okruženje Većina ljudi zaboravlja na zdravo okruženje, a ono je bitno za sve. Svi imamo sklonosti vezane uz način učenja, a one uključuju položaj, osvjetljenje, doba dana. Postoje neka područja koja su važna kako bismo imali dobra iskustva pri učenju: 1. Provjera koji položaj računala u sobi je najbolji, naročito u odnosu na odsjaj svjetlosti. 2. Položaj tijela u odnosu na računalo treba biti trajno udoban. 3. Treba osigurati optimalnu količinu knjiga, papira i ostalih sredstava za rad (nabaviti police za knjige i slično, ukoliko je potrebno). 4. Provjera prostora oko računala. Neophodno je bez teškoća pristupiti dokumentima, USB - ulazima i ispisivaču. 71

81 5. Koriste dobro osvjetljenje i izbjegavaju odsjaj svjetlosti. 6. Položaj očiju treba biti takav da gledaju blago prema dolje na ekranu, a položaj nosa u ravnini glavnoga izbornika. 7. Odmarajte oči i gledajte u stranu u određenim vremenskim razmacima. 8. Leđa trebaju biti uspravna i na naslonu. 9. Butine trebaju biti na višem položaju od koljena. Stopala se odmaraju ukoliko ne dodiruju pod. 10. Povremeno ustajanje i šetanje uokolo u određenim vremenskim razmacima i redovno uzimanje tekućine pomaže kod dužega rada na računalu. Hardver Računalo je potrebno većini studenata. Mnogi koriste prijenosno računalo. Za studente s disleksijom, koji koriste ovakvo računalo, to znači prednosti lakoga prenošenja i mogućnost nošenja na predavanja čime imaju pristup pomoćnoj tehnologiji. Posljednje generacije malih prijenosnih računala imaju niže cijene i stoga ih je lakše nabaviti. Najjeftiniji je Linux operativni sustav. Oni dobro rade s Open Office odabirom i s internetskim pretraživačima. Ako želite specijalizirane računalne programe, većina materijala za poduku oblikovana je za Windows operativne sustave. Ukoliko imate prijenosno računalo, možete uvijek imati pristup pomoćnoj tehnologoiji. Ono što se ne smije zaboraviti je - što se događa pri ispitnoj situaciji. Ukoliko cijeli svoj rad i pripremu ispita temeljite na korištenju računala, a na ispitu je potrebno napisati esej bez pomoći računala, nastaje problem. On nije vezan samo uz rukopis, već i pravopis, organizaciju i ponovno čitanje radi provjere. Oslanjanje isključivo na računalnu pomoć nije dostatno već je neophodno učenje i vježbanje prema onome što su poznati ispitni uvjeti. Ručni uređaji Postoji dosta ručnih naprava i uređaja koji vam mogu pomoći, kao što su oni za provjeru ispravnosti napisanoga, za prevođenje i rječnici. Ova pomagala su danas većinom prisutna i na mobilnim telefonima. To znači da nije potrebno nositi još jedan uređaj. Ovakve naprave mogu biti vrlo korisne ukoliko nije dostupno računalo. 72

82 USB memorije Danas je lako pronaći USB memorije od 32 GB koji se mogu staviti na privjesak od ključeva. To znači da postoji manja mogućnost da ih se izgubi. Ovaj uređaj ima dvije bitne uloge: 1) kao sigurnosna podrška za računalo tako da se na njemu napravi kopija svih dokumenata u slučaju da se računalo pokvari, bude izgubljeno ili ukradeno. 2) za nošenje prenosivih oblika računalnih programa sa sobom. To je naročito korisno ukoliko nemate svoje računalo ili morate koristiti više računala. Računalni programi koji postoje u takvome obliku uključuju Open Office i Skype. Na internetskoj stranici možete naći više podataka o računalnim programima. Još više možete pronaći na (Ove internetske stranice su na engleskom jeziku, ali neki računalni programi mogu se naći i na raznim drugim jezicima.) Senzorički odabiri Kada se govori o senzoričkim odabirima govori se o načinu na koji će se informacije pojavljivati na ekranu. Mogu se promatrati u odnosu na boje, veličinu i grafičke elemente (npr. vrste slova). Boje Većini osoba s disleksijom je računalni ekran previše svjetao. Čak i kada smanje osvjetljenje ekrana i dalje mogu imati glavobolje. Ipak, promjenom boje pozadine, situacija se može bitno poboljšati. Većina osoba s disleksijom postavlja svijetložutu ili svijetlobež pozadinu u MS Office dokumentima. Istraživanja su pokazala da to ne mora uvijek biti tako svi su različiti i svatko treba sam pronaći što mu najviše odgovara. Iako je pozadina ono što prekriva većinu ekrana, neke osobe vole mijenjati boju teksta. Ovo je također moguće u većini uobičajenih programa. Ne zaboravite: kod ispisivanja dokumenta vratite crno-bijeli odabir zbog uštede tinte. 73

83 Veličina Postoji optimalna veličina teksta za čitanje. Preveliki ili premali tekst može utjecati na brzinu čitanja. Odaberite ono što je najbolje za vas. Kad pripremate dokument, bolje je da sam okvir dokumenta bude veći nego da slova budu velika. Tada ga nije potrebno mijenjati prije ispisivanja. Grafički elementi Obično se odnose na vrstu slova (fontove), ali obuhvaćaju i slike. Istraživači smatraju da su jednostavni oblici slova bez zavijutaka lakši za čitanje. Dobri primjeri su Arial i Times. Ostali smatraju da zaobljena slova kao npr. Comic Sans mogu biti lakša za čitanje. Opet je važno isprobavati i uvjeriti se što je najbolje za vas. Pronađite što je dobro za vas Radi pronalaženja kombinacija odgovarajućih boja, pogledajte stranicu Pristup tekstu Ova cjelina opisuje situacije u kojima se informacije predočavaju putem knjiga, predavanja ili korištenjem Interneta. Dijagram ispod pokazuje glavne komponente. 74