IDENTIFIKACIJA I MOGUĆNOSTI ODREĐIVANJA ZNAČAJA ASPEKATA OKOLIŠA NA PRIMJERU VISOKOŠKOLSKE USTANOVE

Transcription

1 SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET GORAN SABOL IDENTIFIKACIJA I MOGUĆNOSTI ODREĐIVANJA ZNAČAJA ASPEKATA OKOLIŠA NA PRIMJERU VISOKOŠKOLSKE USTANOVE DIPLOMSKI RAD 0 VARAŽDIN, 2010.

2 SADRŽAJ 1.0 UVOD ISO UVOD U ISO ODREDBE NORME ISO IDENTIFIKACIJA ASPEKATA OKOLIŠA UVOD ASPEKTI OKOLIŠA I UTJECAJI NA OKOLIŠ DEFINICIJA ASPEKATA I UTJECAJA KATEGORIJE ASPEKATA OKOLIŠA METODE ZA IDENTIFIKACIJU ASPEKATA OKOLIŠA OCJENJIVANJE UTJECAJA NA OKOLIŠ ODABIR KRITERIJA ZA PROCJENU PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ DEFINIRANJE ZNAČAJA UVJETI OCJENJIVANJA ASPEKATA OKOLIŠA OCJENJIVANJE ASPEKATA OKOLIŠA METODOM ZBRAJANJA I METODOM MNOŽENJA FAKTORA ZAKLJUČAK LITERATURA PRILOG SAŽETAK

3 Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključujući i čovjeka, koje omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj zraka, vode, tla, zemljine kamene kore, energije te materijalnog dobra i kulturne baštine kao dijela okruženja kojeg je stvorio čovjek. Ekologija i zaštita okoliša pojmovi su koji se danas puno koriste, a osnovnu razliku čini to što je zaštita okoliša kao skup djelatnosti i mjera proizašla iz potreba očuvanja cjelokupnog života u okolišu a koje proučava ekologija. Prema definiciji [1], ekologija je prirodna znanost koja proučava odnose među živim organizmima kao i njihov utjecaj na okoliš u kojem žive, te utjecaj tog okoliša na njih. Posljedice ljudskog djelovanja odražavaju se na sva područja na Zemlji, sve eko sustave i na sve sastavnice okoliša (vodu, tlo, zrak). Način na koji živimo na zemlji koristeći sve raspoložive resurse, zadovoljavajući svoje potrebe i više od toga na način da uzimamo, rasipamo i trošimo te na kraju odbacimo sve što nam više ne treba doveo je do potrebe za očuvanjem okoliša i njegovom zaštitom. Postoji više teorija zaštite okoliša: - Antropološka, koja polazi od toga da je zaštita okoliša namijenjena isključivo zdravlju i životu ljudi i općem blagostanju čovječanstva, a temelji se na filozofskom shvaćanju ekološke etikepo kojem čovjek ima obvezu štititi pojedine elemente okoliša u skladu sa svojim interesima - Ekocentrična teorija zaštite okoliša polazi od prirode kao vrijednosti za sebe, što vrijedi i za njenu zaštitu, bez obzira na njene funkcije za čovjeka, dakle, priroda ima vlastito pravo egzistencije - Resursna ekonomska teorija koncentrirana je na zaštitu prirodnih izvora, pogotovo neobnovljivih, uvažavajući tako interese budućih generacija. Ova teorija se u većoj mjeri oslanja na sustav tržišne zaštite 2

4 Svjesni svih vrsta šteta u okolišu i potrebe za sprečavanjem daljnjeg negativnog djelovanja zajedno sa potrebom saniranja čitavih područja, razvile su se mjere i aktivnosti, donijeli propisi, te su se osnovale institucije u kojima stručnjaci diktiraju svoja pravila ponašanja, te provode mjere zaštite okoliša i održivog razvoja. Norme u zaštiti okoliša sve više se uvode u upravljačke strukture (posebno serije ISO normi skupine 14000) kao poticaj boljem upravljanju zaštiti okoliša i instrumentom za postizanje konkurentnosti u plasmanu roba i usluga neke organizacije van zemlje. Temeljna funkcija serije normi ISO je definiranje svih faza sustava upravljanja okolišem (u daljnjem tekstu EMS prema eng. skraćenici od Environmental Management System) i hijerarhijske strukture sustava. Pri tome se funkcija politike okoliša stavlja u centralni položaj sustava oko kojeg se nakon toga formira krug upravljanja i kontrole upravljanja okolišem. ISO serija se sastoji od 21 norme namijenjenie organizaciji u rukovođenju njihovim zahtjevima zaštite okoliša i osiguravanju da će njihova politika zaštite okoliša u praksi biti u skladu s ciljevima i misijom organizacije. 3

5 1.0 UVOD Šteta koja se nanosi okolišu raste iz dana u dan zbog sve više zahtjeva koji dovode do crpljenja prirodnih sirovina i zagađenja tla, vode i zraka. Glavni uzrok tome su jačanje industrije i nezaustavljivi rast svjetske populacije što dovodi do stvaranja sve većih količina otpada. Unazad nekoliko desetljeća počela je jačati svijest za brigom za okoliš pa zbog toga i sve više organizacija nastoji shvatiti na koji način i u kojoj mjeri one utječu na okoliš. Rezultat toga je vođenje sustava za upravljanje okolišem kako bi se upravo mogli kontrolirati ti utjecaji. Njihova pozornost se proteže od njihovih vlastitih aktivnosti pa do aktivnosti njihovih dobavljača i partnera zbog toga što tzv. zelene kompanije žele sudjelovati sa zelenim partnerima. Riječ okoliš se danas koristi u širokom kontekstu. Tako možemo govoriti o kućnom okolišu, poslovnom okolišu i socijalnom okolišu. [2] Tu riječ poglavito koristimo kako bismo opisali fizikalnu okolinu (zrak, drveće, trava...) koja nas okružuje u svakodnevnom životu. U ovom radu riječ okoliš se upravo odnosi na tu okolinu koju smo spomenuli u prethodnoj rečenici. Citiramo li normu ISO 14001, naša briga za okoliš se treba odnositi na zrak, vodu, tlo, prirodne resurse, floru, faunu, ljude i njihove međusobne odnose. [3] Pod već spomenutim sustavom za upravljanje okolišem poglavito mislimo na kontroliranje naših aktivnosti kako bismo mogli održati fizikalne i kemijske resurse i pri tom ih ne zagaditi ili onečistiti. Tu kontrolu možemo jednostavno implementirati u naš svakodnevni život ako pazimo što kupujemo i što bacamo ali tek je u našem poslovnom životu utjecaj na okoliš najznačajniji i ostavlja najveći trag. Tu se ponajprije misli na utjecaj industrijskih aktivnosti koje dovode do crpljenja raspoloživih prirodnih resursa što uzrokuje stalni porast štete koju prouzročimo okolišu. 4

6 Postoje četiri razloga zašto bi svaka organizacija trebala uzeti u obzir faktore u sustavu upravljanja okolišem. To su: [2] Etički - dužnost kao čovječanstvu nam je da se brinemo za svijet u kojem živimo i da ga predamo našoj djeci na skrb u što boljem stanju. Ekonomski - očuvamo li resurse i pokušamo li ne stvarati previše otpada te uzaludno trošiti velike količine energije znači da štedimo. Zakonski - s vremenom sve više vlada donosi i prilagođava već postojeće zakone u skladu sa zaštitom okoliša zbog čega su nam potrebni sustavi kako bi bili sigurni da su naši postupci u skladu sa zakonom kako ne bi narušili našu stečenu reputaciju. Komercijalni - sve više velikih organizacija preuzima kontrolu nad vlastitim odgovornostima koje se tiču zaštite okoliša, te stoga one same traže od svojih dobavljača da učine isto. Bez potrebnih dokaza o provođenju sustava za upravljanje okolišem možemo očekivati kako će se broj zainteresiranih strana za suradnju smanjiti. S druge strane, demonstriramo li dobru praksu koja se tiče zaštite okoliša možemo samo očekivati kako će nam se pružiti brojne nove prilike na tržištu. Obvezivanje neke organizacije da će se brinuti za okoliš se danas rješava objavom organizacije da su njene aktivnosti usklađene sa zahtjevima norme ISO koja je međunarodna norma za sustav upravljanja okolišem. Organizacije koje su već otprije registrirane normom ISO 9001 nemaju poteškoća sa prepoznavanjem ISO norme koja ipak ima dvije dodatne značajke: organizacije moraju identificirati aspekte okoliša koji su prisutni u njihovim aktivnostima i definirati utjecaje koje one imaju na okoliš, te se moraju ujedno i pridržavati propisa koji se odnose na njih. Nakon toga prateći model ISO 9001 potrebno je zapisati i implementirati operativne procedure zajedno s priručnikom koji opisuje sustav za upravljenje okolišem. To je potrebno učiniti prije nego li može stupiti nezavisna procjena usklađenosti s normom. Kao što je internacionalna norma ISO 9000 bila bazirana na normi BS 5750 tako je za bazu ISO norme poslužila norma BS Norma ISO je prvi puta bila predstavljena u rujnu godine te je potisnula tada već postojeću normu BS

7 Druga verzija norme ISO donesena je godine i danas je još uvijek važeća verzija te norme. Ostale norme koje su slične prethodno navedenim normama su EMAS, BS5750, BS7750, IEC, DIN, CEN... U ovom radu će se najviše pažnje posvetiti samoj normi ISO te o identifikaciji aspekata okoliša i prikazati više načina određivanja značaja aspekata okoliša i ocjenjivanja aspekata okoliša kako bi se aktivnosti zaštite okoliša formirale najprije na one najznačajnije. Za primjer je uzeta visokoškolska ustanova Geotehničkog fakulteta u Varaždinu. 6

8 2.0 ISO UVOD U ISO Protekla dva desetljeća obilježena su kao desetljeća ekološke svjesti. Donesen je značajan broj zakona koji se bave ekologijom i propisa kako bi učinili poduzeća ekološko odgovornima. S rastućim interesom za ekološka pitanja od strane javnosti, ekološka odgovornost je postala značajno pitanje. Trenutno postoje dvije vrste ekološke odgovornosti - zakonska i dobrovoljna. Međunarodna organizacija za standardizaciju je pronašla način (serije ISO normi) kako bi pomogla poduzećima u rukovođenju ekološkim standardima. ISO norma zahtjeva od organizacija da osiguraju informacije o njihovom EMS-u (sustavu za upravljanje okolišem) izdavanjem godišnjih izvješća. Uzimajući u obzir rastuću pažnju vezanu za ekološka pitanja, organizacijama je potrebna pomoć na svim razinama u cilju ispunjenja zahtjeva norme ISO 14001:2004. Certifikacija od strane raznih specijalnih i neovisnih certifikacijskih tvrtki (DNV, Buerau Veritas...) se obavlja prema normi ISO 14001:2004. Sustavom upravljanja okolišem osiguravamo da su svi utjecaji na okoliš u organizaciji identificirani, nadzirani i usklađeni sa zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima se kroz vrijeme negativni utjecaji ublažuju ili potpuno uklanjaju. ISO TRAJNO POBOLJŠAVANJE PREVENCIJA USKLAĐENOST (S POLITIKOM, ZAKONSKIM I DRUGIM ZAHTJEVIMA) Slika 1: Tri stupa ISO (prema [3]) 7

9 Ova međunarodna norma se može primijeniti na svaku organizaciju koja želi: - uvesti, održavati i poboljšati sustav upravljanja okolišem - osigurati usklađenost sa svojom utvrđenom politikom upravljanja okolišem - pokazati drugima tu usklađenost - tražiti potvrđivanje odnosno certifikaciju svog sustava upravljanja okolišem od druge strane Upravljanje okolišem prema zahtjevima norme osigurava: - smanjenje nepovoljnih utjecaja na okoliš - brzi odziv u slučaju nezgoda ili izvanrednih situacija - smanjenje troškova (energije, materijala...) - usklađivanje poslovanja sa zakonskim zahtjevima - pozitivnu predodžbu tvrtke u javnosti - motiviranost zaposlenika Pozitivan i aktivan odnos prema okolišu postao je bitan pokazatelj poslovne uspješnosti. Osnovni zahtjevi norme ISO su: - definirati politiku i ciljeve okoliša - prepoznati sve aspekte i utjecaje na okoliš organizacije - prepoznati sve zakonske i druge zahtjeve vezane za okoliš koje se odnose na organizaciju - definirati obveze i odgovornosti zaposlenika - definirati način komunikacije o značajnim aspektima okoliša 8

10 - osigurati resurse - definirati mjere za smanjenje i/ili eliminaciju negativnih utjecaja na okoliš - pratiti ostvarene rezultate - poduzimati radnje za kontinuirano poboljšanje sustava upravljanja okolišem POČETAK 5. OCJENA 1. POLITIKA Stalno unapređenje 4. PROVJERA 2. PLANIRANJE 3. PRIMJENA Slika 2: Uvođenje sustava ISO (prema [3]) 9

11 Tvrtka koja uvodi ISO mora uspostaviti i održavati sustav upravljanja okolišem prema sljedećim zahtjevima: [2] - Politika upravljanja okolišem uprava određuje politiku upravljanja okolišem tvrtke - Planiranje utvrđuju se aspekti okoliša i zakonska regulativa te na osnovu toga određuju se ciljevi i programi upravljanja okolišem - Primjena i rad sve planirano se stavlja u primjenu uspostavljanjem odgovornosti i komunikacije, provedbom edukacije, utvrđivanjem mogućnosti nastanka izvanrednih situacija, uvježbavanjem postupanja u izvanrednim situacijama... - Promjena i popravne radnje mehanizmima internih audita, popravnih i zaštitnih radnji te praćenjem nesukladnosti sustav se provjerava i unapređuje - Ocjena uprave uprava se periodično informira o funkcioniranju sustava upravljanja okolišem i ocjenjuje stanje sustava upravljanja okolišem 2.2 ODREDBE NORME ISO Zahtjevi za sustav za upravljanje okolišem koji se ocjenjuju tijekom certifikacijskog pregleda se nalaze u poglavlju 4 norme pod sljedećih šest potpoglavlja: [4] i [5] 4.1. Opći zahtjevi 4.2. Politika upravljanja okolišem 4.3. Planiranje 4.4. Uvođenje i primjena 4.5. Provjeravanje 4.6. Preispitivanje upravljanja koje provodi uprava 10

12 Slijedi kratak osvrt na odredbe norme ISO pod poglavljem Opći zahtjevi Organizacija mora posjedovati dokumentirani sustav upravljanja okolišem koji zadovoljava sve zadane uvjete Politika upravljanja okolišem Uprava mora definirati politiku upravljanja okolišem unutar organizacije koja osigurava da: - odgovara prirodi, opsegu i utjecaju njezinih djelatnosti, proizvoda ili usluga na okoliš - uključuje opredjeljenost uprave za trajno poboljšavanje i sprečavanje onečišćavanja - uključuje opredjeljenost uprave za usklađivanje s odgovarajućim zakonskim zahtjevima i ostalim zahtjevima na koje se organizacija obvezala u odnosu na svoje aspekte okoliša - daje okvir za postavljanje i preispitivanje općih i pojedinačnih ciljeva - dokumentira se, provodi i održava - priopćava se svim osobama koje rade za ili u ime te organizacije - dostupna je javnosti 4.3. Planiranje Aspekti okoliša Aspekti okoliša se identificiraju za normalne uvjete rada, za razumno predvidljive devijacije i za izvanredne slučajeve. 11

13 Zakonski i ostali zahtjevi Organizacija mora identificirati sve zakonske, nadzorne i ostale važne zahtjeve u svezi s okolišem. Ti podaci su najčešće navedeni u Registru zakona i drugih zahtjeva unutar organizacije koji se mora održavati konstantno ažuriranim Opći, pojedinačni ciljevi i programi Ciljevi za unapređenje sustava upravljanja okolišem organizacije moraju biti postavljeni te biti u skladu sa politikom upravljanja okolišem. Ujedno je potrebno postaviti i programe kojima bi se trebali postići zadani ciljevi Uvođenje i primjena Resursi, uloge, odgovornost i ovlaštenje Uprava organizacije je dužna osigurati dostupnost resursa koji su bitni za uspostavljanje, uvođenje, održavanje te poboljšavanje sustava upravljanja okolišem. Ujedno je dužna i imenovati posebne predstavnike koji će neovisno o ostalim odgovornostima imati definiranu ulogu, ovlasti i odgovornosti Kompetentnost, osposobljavanje i svjesnost Svo osoblje mora imati adekvatnu naobrazbu koja se tiče relevantnih procedura EMS-a i potrebno je znati posljedice za nepridržavanje istih Komunikacija Potrebno je uspostaviti sustav kako bi se komunikacija mogla odvijati na svim razinama i funkcijama unutar organizacije, a koji se tiču aspekata okoliša Dokumentacija Treba postojati dokumantirani opis sustava upravljanja okolišem koji objedinjuje politiku organizacije, ciljeve, opseg sustava i odgovornosti same organizacije 12

14 Nadzor dokumenata Organizacija je dužna imati sustav za kontrolu njezine dokumentacije Nadzor rada U skladu sa svojom politikom okoliša i odgovarajućim ciljevima, organizacija mora prepoznati i planirati one radnje koje su povezane s utvrđenim značajnim aspektima okoliša pod točno određenim uvjetima Pripravnost i odziv u izvanrednim situacijama Potrebno je definirati predvidljive nužne situacije i implementirati pogodne procedure. Važno je i da organizacija povremeno preispita i, ako je potrebno, izmjeni svoje postupke pripravnosti u takvim situacijama, osobito nakon nesreća ili izvanrednih situacija Provjeravanje Praćenje i mjerenje Trebaju postojati procedure za praćenje aktivnosti koje imaju utjecaj na okoliš. Svaka oprema za praćenje određenih parametara tih aktivnosti mora biti kalibrirana Vrednovanje usklađenosti Organizacija mora uspostaviti, primijeniti i održavati postupak ili postupke za periodično vrednovanje usklađenosti s primjenjivim zakonskim pravima u skladu sa svojim opredjeljenjem za usklađenost. Uz to, organizacija mora vrednovati usklađenost s ostalim zahtjevima koje se obvezala poštovati Nesukladnost, popravna radnja i preventivna radnja Organizacija mora uspostaviti, primijeniti i održavati postupke za rješavanje stvarnih i mogućih nesukladnosti i za poduzimanje popravnih i preventivnih radnji. Organizacija mora ujedno osigurati da se u dokumentaciji sustava upravljanja okolišem provede svaka potrebna promjena. 13

15 Nadzor zapisa Organizacija mora uspostaviti i održavati zapise koji su potrebni za dokazivanje sukladnosti svoga sustava upravljanja okolišem sa zahtjevima i s normom ISO Zapisi ujedno moraju biti i ostati čitljivi, prepoznatljivi i sljedivi Unutrašnji audit Organizacija mora osigurati da se unutrašnji auditi sustava upravljanja okolišem provode u planiranim vremenskim razmacima, te da odabir auditora i provedba audita osiguraju objektivnost i nezavisnost procesa provođenja audita Preispitivanje upravljanja koje provodi uprava (upravna ocjena) Organizacija mora periodično pregledavati politiku okoliša, zadatke i sustav upravljanja okolišem kako bi se uvjerila da su oni učinkoviti i važni za potrebe organizacije. Upravna ocjena mora obratiti pažnju na: - rezultate unutrašnjih audita i vrednovanja usklađenosti sa zakonskim i ostalim zahtjevima koje se organizacija obvezala poštovati, - komunikaciju s vanjskim zainteresiranim stranama, - informacije o učinku na okoliš, - stupanj ostvarenosti općih i pojedinačnih ciljeva, - status popravnih i preventivnih radnji - provjeru potrebnih i preventivnih radnji - provjeru potrebnih radnji prema prethodnomu preispitivanju usstava koje provodi uprava - preporuke za poboljšanje 14

16 3.0 IDENTIFIKACIJA ASPEKATA OKOLIŠA 3.1 UVOD Uvođenje EMS-a bi trebalo rezultirati u poboljšanom učinku organizacije na okoliš. Kako je učinak na okoliš neke kompanije usko povezan sa učinkom koji njezine aktivnosti imaju na okolinu u kojoj ta kompanija djeluje, djelotvornost EMS-a se temelji na razumijevanju aktivnosti organizacije koje mogu značajnije utjecati na neposrednu okolinu a samim time i na okoliš općenito. Najvažniji element bilo kojeg EMS-a uključuje identifikaciju aspekata okoliša i utjecaja na okoliš. Informacija koja proizlazi iz ISO poglavlja 4.3.1, Aspekti okoliša, pruža temelj za sljedećih sedam aktivnosti koje zahtijevaju od strane norme: 1. Garanciju da je politika okoliša prikladna za prirodu, mjere i utjecaje na okoliš od strane aktivnosti organizacije, njenih proizvoda i usluga 2. Uspostavljanje ciljeva i zadataka koji su u skladu sa obvezama organizacije da će spriječiti zagađenje okoliša 3. Identificiranje potreba za educiranjem svih zaposlenika čiji posao na radnom mjestu može imati značajniji utjecaj na okoliš 4. Interno komuniciranje između različitih stupnjeva i funkcija organizacije 5. Identificiranje aktivnosti i operacija (uključujući održavanje) koje su povezane sa značajnijim aspektima okoliša i razvijanje prikladnih uputa za rad 6. Identificiranje potencijala za nesreće i nužne situacije 7. Provođenje monitoringa i mjerenje glavnih karakteristika aktivnosti koje mogu imati značajniji utjecaj na okoliš Iako je važna, ta aktivnost je relativno slabo razumljiva. Većina organizacija koja prolazi kroz proces uvođenja norme ISO ukazuje na to da treba pomoć s tim zahtjevima. 15

17 U sljedećim poglavljima ovog rada će se govoriti o definiranju aspekata i utjecaja na okoliš, pristupu korak po korak kod identificiranja aspekata okoliša, utvrđivanju utjecaja na okoliš i definiranju njihovih važnosti. 3.2 ASPEKTI OKOLIŠA I UTJECAJI NA OKOLIŠ DEFINICIJA ASPEKATA I UTJECAJA Aspekt okoliša je, prema ISO 14001, definiran kao element djelatnosti, proizvoda ili usluga neke organizacije koji može s okolišem uzajamno djelovati, dok je utjecaj na okoliš, također definiran prema ISO 14001, svaka promjena u okolišu, bilo negativna ili pozitivna, nastala potpuno ili djelomično kao rezultat aspekata okoliša neke organizacije [6]. Utjecaji na okoliš su često promatrani u obliku izlaza mada je utjecaje točnije promatrati kao rezultat izlaza. Pod utjecaje na okoliš se ubrajaju emisija zraku ili istjecanje otpadne vode koja može utjecati na okoliš tako da njezino ispuštanje u rijeku ili potok može negativno djelovati npr. zbog visokih koncentracija teških metala u toj otpadnoj vodi. Primjeri aspekata i utjecaja su dani u sljedećoj tablici: Tablica 1: Primjeri aspekata i utjecaja (prema [6]) Proces: Proizvodnja obojenih tekstila Proizvod: Lak za kosu Usluga: Održavanje travnjaka Aspekt Organska umjetna bojila Otapalo/freon Raspršivanje herbicida Utjecaj Zagađenje rijeka i mora otpadnim vodama Klorirano otapalo koje se ispušta u zrak/freon uništava zaštitni ozonski sloj oko Zemlje Onečišćavanje tla i podzemnih voda 16

18 Postupak od utvrđivanja svih aspekata preko njihovog utjecaja do procjenjivanja njihovog značaja obično se opisuje tzv. efektom lijevka [6]. Npr. neka kompanija može utvrditi 50 aspekata od kojih može 35 imati značajniji utjecaj na okoliš. Vrlo je vjerojatno da jedan aspekt može imati i više od jednog utjecaja pa zbog toga 35 aspekata može stvoriti 35 utjecja na okoliš ili čak 40 ili 60. Od svih identificiranih aspekata može se desiti da je samo njih 10 značajnije. Tada se tih 10 aspekata moraju uzeti u obzir kao prioritetni kod zadavanja ciljeva i zadataka organizacije. Organizacije su slobodne u smislu da same odrede prioritete i koji su aspekti značajni na temelju tehnoloških opcija, financijskih i poslovnih pitanja te zainteresiranih strana KATEGORIJE ASPEKATA OKOLIŠA Aspekti okoliša se dijele u 3 glavne kategorije: [6] - Aspekti koji su srodni operacijama organizacije: Operativni aspekti su obično i najviše naglašeni zbog toga što su nam bliži nego aspekti u ostale dvije kategorije. Aspekti u ovoj kategoriji su asocirani sa glavnim poslovima kompanije poput proizvodnje nekog proizvoda, ekstrakcije prirodne sirovine ili sklapanja komponenti - Aspekti koji su povezani sa uslugama koje pruža ili koristi neka organizacija: Takvi aspekti su indirektno povezani sa kompanijinim glavnim poslovima. Uslužni aspekti obuhvaćaju dostavu ili transport, održavanje opreme ili objekta. - Aspekti povezani s kompanijinim proizvodima organizacije: U ovu kategoriju spadaju aspekti koji su asocirani sa pakiranjem ili korištenjem završnih proizvoda kompanije. Krajnje, neki potencijalni utjecaji na okoliš su izvan kompanijine kontrole. Npr. proizvođač može svesti na minimum otpad na takav način da dostavi isporuči svoj proizvod u reciklirajućim spremnicima, ali je na potrošaču da odredi hoće li spremnik biti recikliran. 17

19 Na ovoj stranici je u tablici 2 dani pregled aspekata koji se najčešće utvrde kod većine organizacija. Tablica 2: Kategorije aspekata okoliša (prema [6]) Kategorije radnih aspekata Energija - Prirodni plin - Struja Materijali - Sirovi materijali - Obrađeni materijali - Reciklirani materijali - Ponovno korišeni materijali Prirodne sirovine - Voda - Upotreba zemljišta Kemikalije Ambalaža - Papir - Karton - Plastika - Aluminij - Željezo - Drvo Objekti i oprema - Dizajn - Operacija - Održavanje Uredska administracija - Papir - Uložak za toner - Rasvjetne fluoroscentne lampe Kategorije uslužnih aspekata Čišćenje - Deterdženti - Aerosol čistači - Voda - Papir - Krpe Održavanje - Umjetno gnojivo - Herbicidi - Energija Održavanje - Otapala - Ulje - Mast Transport i dostava - Gorivo - Ulje - Mast - Fluidi Hrana/ugostiteljstvo - Papir/plastični tanjuri - Pakiranje - Boce, konzerve - Hrana - Krušne peći - Mikrovalne peći - Posude za pranje suđa Suzbijanje štetočina Sustav za sprečavanje požara Objekt - Zgrada - Parkiralište Kategorije proizvodnih aspekata Izvor energije - Baterija - Struja - Fosilno gorivo - Solarna energija Pakiranje - Papir - Karton - Plastika - Aluminij - Željezo - Drvo Transport i dostava - Gorivo - Ulje - Mast - Fluidi Kominikacija - Papir - Tinta 18

20 Identifikacija aspekata okoliša kroz odabrani pristup može razmotriti: a) emisije u zrak b) ispuštanja u vodu c) ispuštanja u tlo d) uporabu sirovina i prirodnih dobara e) uporabu energije f) emisiju energije, npr. toplina, radijacija, vibracije g) otpad h) fizikalna svojstva, npr, veličina, oblik, boja, vanjski izgled Razmatranjem treba obuhvatiti aspekte koji se odnose na aktivnosti, proizvode i usluge organizacije kao što su: a) razvoj i projektiranje b) proizvodni procesi c) ambalaža i transport d) praksa i učinak na okoliš kooperanata, partnera i dobavljača e) upravljanje otpadom f) crpljenje i distribucija sirovina i prirodnih resursa g) distribucija, upotreba i životni ciklus proizvoda i h) utjecaji pridruženi flori i fauni (životinjske vrste i bioraznolikost) 19

21 3.2.3 METODE ZA IDENTIFIKACIJU ASPEKATA OKOLIŠA Sljedeći je dati prikaz korištenih metoda u postupku identifikacije aspekata okoliša sa varirajućim stupnjem uspješnosti: [6] 1. Lančana metoda: Ovaj tip metode se fokusira na aspekte okoliša koji su prisutni kroz tzv. lanac koji se proteže od organizacije, dobavljača, kroz proizvodnju i distribuciju proizvoda pa sve do odlaganja proizvoda. Takav pristup obično uključuje analizu životnog vijeka. 2. Metoda identifikacije materijala: Ova metoda se usredotočuje na sve materijale i njihove sastavne dijelove koji se koriste u proizvodnji. Takav pristup nastoji obuhvatiti sve podatk o opasnim i kemijskim tvarima, ali često zaobilazi aspekte poput vode i energije. 3. Metoda usklađenosti sa zakonodavnom regulativom: Metoda koja se usredotočuje na tvari koje su regulirane od strane vlade, države i lokalnih agencija za okoliš. Aspekti koji nisu regulirani, poput mnogih oblika pakiranog otpada, nisu podneseni kod ove metode. 4. Dijagram toka procesa: Ova metoda predstavlja najlakši i najobuhvatniji način za identificiranje aspekata okoliša. Metoda se vrši na principu da se organizacija razbije na manje upravljive dijelove tako da se svaki proces organizacije predstavi na svaki proces i podržana aktivnost nadijagram toka procesa, te se nakon toga svaki proces i aktivnost pojedinačno detaljno promotri kako bi se mogli identificirati pripadajući aspekti. Popis identificiranih aspekata okoliša Geotehničkog fakulteta u Varaždinu se nalazi u Prilogu 1, koji je pripremljen koristeći predloške prema [7]. 20

22 4.0 OCJENJIVANJE UTJECAJA NA OKOLIŠ Na isti način na koji se mogu kategorizirati aspekti okoliša u smislu procesa, proizvoda i usluga na isti se takav način mogu klasificirati i utjecaji na okoliš. U Dodatku A norme ISO navedeno je kako organizacije ne trebaju procijeniti svaki produkt ili komponentu nego da mogu odabrati kategorije svojih aktivnosti, proizvoda ili usluga kako bi se identificirali oni aspekti koji mogu imati najveći utjecaj na okoliš. Nije potrebno da aspekt ima stvarni utjecaj. Potencijal za značajniji utjecaj je dovoljan da odredi aspekt kao značajan. Stoga organizacije koje uspješno upravljaju aspektima kako bi izbjegle značajniji utjecaj bi trebale identificirati i procijeniti njihove potencijalne utjecaje kako bi se izbjegli nepovoljni utjecaji na okoliš u budućnosti. U sljedećoj tablici su prikazane kategorije uobičajenih utjecaja na okoliš. Tablica 3: Kategorije uobičajenih utjecaja na okoliš (prema [6]) Kategorija radnih utjecaja - Potrošnja/proizvodnja energije - Potrošnja/proizvodnja prirodnih resursa - Zagađivači zraka - Otpuštanje otpadne vode - Zagađivanje krajolika - Odlaganje opasnog otpada - Odlaganje čvrstog otpada Kategorija uslužnih utjecaja - Otpuštanje otpadne vode - Odlaganje kemikalija - Odlaganje otopina - Odlaganje iskorištenih djelova Kategorija proizvodnih utjecaja - Toksične tvari - Kemikalije - Odlaganje ambalaže - Odlaganje proizvoda - Buka 21

23 Utjecaji na okoliš se mogu identificirati na skoro identičan način kao i aspekti okoliša. Najučinkovitija metoda je nadograđivati već postojeće podatke ili informacije. Niže je prikazan primjer obrasca koji se koristi za identifikaciju utjecaja na okoliš. Pritom je važno napomenuti da se odvojeni obrazac koristi za svaki pojedini utjecaj. To omogućuje da kompanije organiziraju obrasce na način na koji im najviše odgovara koristeći informacije koje su u označenim poljima. Dolje je dati primjer jednog takvog obrasca: [6] Operacijsko područje: Aktivnost/zadatak: Aspekt: Obrazac ispunio: Datum: Da Ne Pitanja: Utjecaji (ispuniti za svaki potvrdan odgovor) Je li koja komponenta ovog aspekta ponovno ušla u proces iz kojeg je nastala? Je li komponenta od tog aspekta ušla u koji drugi interni proces? Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na recikliranje? Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na reprocesiranje Je li koja komponenta ovog aspekta poslana na ponovnu uporabu? Je li koja komponenta ovog aspekta emitirano direktno u zrak? Je li koja komponenta ovog aspekta otpuštena u vodu? Je li koja komponenta ovog aspekta rukovana poput čvrstog otpada? Je li koja komponenta ovog aspekta rukovana poput opasnog otpada? Može li ovaj aspekt doprinjeti nesreći? Može li ovaj aspekt stvoriti hitnu situaciju? Popis komponente i količine Popis komponente i količine Popis komponente i količine Popis komponente i količine Popis komponente i količine Popis komponente i količine Popis komponente i količine Popis komponente i količine Popis komponente i količine Identificirati tip nesreće, uvjete pod kojima može nastati i rezultat Identificirati tip nesreće, uvjete pod kojima može nastati i rezultat 22

24 4.1 ODABIR KRITERIJA ZA PROCJENU Nakon što su se identificirali svi značajni utjecaji na okoliš neke organizacije potrebno je svakog od njih procijeniti kako bi se ustanovio značaj tog utjecaja. Ta procjena ujedno postaje i temelj za određivanje značaja. Uobičajena greška koja se javlja kod tog procesa određivanja značaja utjecaja na okoliš je ta što se utjecaji procjenjuju pod normalnim operativnim uvjetima. Takav pristup je pogrešan te je potrebno vršiti procjenu učinaka na okoliš pod abnormalnim uvjetima, aktivnostima za vrijeme pokretanja i zaustavljanja cijelog sustava. Ujedno je potrebno procijeniti i potencijal za moguće nesreće i hitne situacije. Ovo je veoma važno zbog toga što neki aspekt nakon njegove identifikacije može biti konstantan bez obzira na normalne ili abnormalne operacijske uvjete ali je njegov utjecaj na okoliš onaj koji može znatno odstupati. Utjecaji na okoliš se mogu procijeniti na nekoliko načina. Svaka kompanija ima svoju ocjenjivačku proceduru zbog toga što je svaka kompanija dužna izabrati nekoliko kombinacija procjenjivačkih kriterija koje najbolje odgovaraju njezinim aktivnostima i zahvatima. U ovom radu će biti prikazan uobičajeni kriterij procjene utjecaja na okoliš. Ono što je interesantno napomenuti je to da praktički svaki kriterij za ocjenu utjecaja na okoliš uključuje skalu od 3 ili 5 bodova. Razlog tome je težnja ocjenjivača da odabere sredinu kada se postavlja pitanje je li neki atribut za nijansu pozitivniji ili negativniji od neutralnoga. Koristi li se skala od 4 bodova, tada je potrebno da se ocjenjivač odluči za jednu stranu (opasno) ili drugu stranu (bezopasno). Neke organizacije pritom preferiraju koristiti nenumeričke skale poput minimalno, nisko, srednje i visoko. Korištenje nenumeričke skale se uobičajeno ne koristi u praksi zbog jednostavnosti numeričke skale. 23

25 U sljedećem dijelu će biti prikazan primjer devet skala u rasponu od 5 bodova. Organizacije nisu dužne provoditi ocjenjivanje na svih 9 skala nego su dužne se odlučiti koje su skale važne za njih te na temelju tih skala vršiti ocjenjivanje. Raspon skala ili njihove pridružene definicije je moguće modificirati od strane organizacije kako bi što bolje odgovarale samoj organizaciji. [6] Tri najčešća kriterija za procjenu utjecaja na okoliš su ozbiljnost, vjerojatnost i učestalost utjecaja. Ozbiljnost se odnosi na stupanj na koji je okolina kompanije (uključujući zrak, vodu, tlo, prirodne sirovine, floru, faunu i ljude) pogođena utjecajem. Skala ozbiljnosti 5 = Ozbiljno/katastrofalno - veoma opasno ili potencijalno pogubno; potrebno ispraviti i obnoviti 4 = Ozbiljno - opasno ali ne i potencijalno pogubno, teško za ispraviti ali obnovljivo 3 = Srednje donekle opasan, ispravljiv 2 = Blagi niski potencijal za štetu, lako ispravljiv 1 = Bezopasan nema potencijala za štetu, ispravljiv Vjerojatnost služi kao indikator mogućnosti da će se nešto dogoditi. Ona pokušava ocjeniti utjecaje prema vjerojatnosti njihove pojave. Skala vjerojatnosti 5 = Veoma vjerojatno velika vjerojatnost (90% ili više) da će aspekt rezultirati prepoznatljivim utjecajem 24

26 4 = Vjerojatno Veća vjerojatnost (od 68 do 89%) da će aspekt rezultirati prepoznatljivim utjecajem 3 = Srednje umjerena vjerojatnost (od 34 do 67%) da će aspekt rezultirati prepoznatljivim utjecajem 2 = Nisko mala vjerojatnost (od 11 do 33%) da će aspekt rezultirati prepoznatljivim utjecajem 1 = Slabo veoma niska ili nikakva vjerojatnost (10% ili manje) da će aspekt rezultirati prepoznatljivim utjecajem Učestalost opisuje koliko često se neki utjecaj može pojaviti. Ako je veoma vjerojatno da će se neki utjecaj pojaviti, kolika je vjerojatnost da će se baš pojaviti na dnevnoj bazi, mjesečnoj ili jednom godišnje? Definiranje ove skale može varirati od kompanije do kompanije. Primjerice neki događaj će se češće javiti ako se komapnija bavi proizvodnjom nego ako se bavi pružanjem usluga. Skala učestalosti 5 = Kontinuirani događaj se javlja 3 puta na tjedan u prosjeku ili češće 4 = Ponavljani događaj se javlja 1 ili 2 puta tjedno u prosjeku 3 = Regularni događaj se javlja jednom mjesečno u prosjeku 2 = Isprekidani događaj se javlja kvartalno u prosjeku 1 = Rijetki događaj se javlja jednom godišnje u prosjeku ili manje Ostali uobičajeni kriteriji su geografske granice, kontrola i nadzorni utjecaji. Geografske granice opisuju područje na kojem se utjecaj javlja. 25

27 Skala geografskih granica 5 = Globalno utjecaj se širi izvan granica unutar kojih je kompanija smještena 4 = Regionalna utjecaj se širi izvan lokalne zajednice unutar koje je kompanija smještena 3 = Lokalna utjecaj se širi izvan područja kompanije u okolnu zajednicu 2 = Ograničen - utjecaj se širi izvan područja kompanije, ali je unutar obližnjeg područja 1 = Izoliran utjecaj je zadržan unutar područja kompanije Kontrolnost je ključni koncept u standardu ISO i odnosi se na aspekte okoliša aktivnosti koje provodi kompanija. Skala kontrole 5 = Nekontrolirani procesi i materijali nisu kontrolirani 4 = Indirektno utjecajni procesi i materijali kontrolirani od nezavisne treće strane 3 = Utjecajni = procesi i materijali su kontroirani od strane kupca ili dobavljača 2 = Indirektno kontrolirani kompanija kontrolira dobavljačev ugovor 1 = Direktno kontrolirani kompanija kontrolira procese i materijale 26

28 Zakonska regulativa identificira je li utjecaj asociran sa zahtjevima vlade. Skala ispunjenja zakonske regulative 5 = Ispunjen ovlašten od strane vlade, države ili lokalne vladine agencije 4 = Ispunjen u budućnosti trenutno nije ispunjen, ali može biti pod razmatranjem ili ima potencijal da bude reguliran u budućnosti 3 = Zadovoljena politika organizacije 2 = Zadovoljava proizvodnu praksu organizacije (norme i sl.) 1 = Ne postoji zakonska obveza Neke kompanije su proširile koncept regulacijskog statusa kako bi uključili mjeru izvješzavanja. To se odnosi na bilo koja upravna tijela koja moraju biti obaviještena o utjecaju. U većini slučajeva to može biti primjenjivo na utjecaje koji isu rezultat abnormalnih uvjeta rada. Ovisno o strukturi organizacije, ova skala bi trebala biti modificirana da odražava važne stupnjeve vlasništva i odgovornosti. Skala izvještavanja 5 = Izvještavanje državnim tijelima 4 = U slučaju korporativnog upravljanja izvještavanje uprave koja je dislocirana 3 = Uprava unutar organizacije koja može biti dislocirana 2 = Izvještavanje rukovoditelja postrojenja javljanje unutar postrojenja odgovornog za utjecaj 1 = Nije potrebno izvještavanje 27

29 Dodatna sagledavanja uključuju dioničare te trajanje utjecaja. Zabrinutost dioničara odražava kako eksterne zainteresirane strane, tipično u obliku kupaca, regulatora, stanovnika koji žive u blizini organizacije doživljavaju utjecaj na okoliš. Utjecaj koji nije ozbiljniji ali je od primarne važnosti eksternim zainteresiranim stranama može biti jednako značajan kao i utjecaj koji je od sekundarne važnosti samo nekolicini zainteresiranih strana. Skala zabrinutosti dioničara 5 = od primarne je važnosti svim ili većini zainteresiranih strana 4 = od primarne je važnosti samo nekoliko ili jednoj zainteresiranoj strani 3 = od sekundarne je važnosti svim ili većini zainteresiranih strana 2 = od sekundarne je važnosti samo nekoliko ili jednoj zainteresiranoj strani 1 = od male je ili nikakve važnosti zainteresiranim stranama Trajanje se odnosi na vremensko trajanje koje će pogođeni subjekti osjetiti. Ocjenjivačka shema koja se koristi se slobodno može modificirati kako bi uključila vremenske razmake koji odražavaju utjecaje nastale kompanijinim aktivnostima. Kronički utjecaj predstavlja situaciju u kojoj je šteta kontrolirana ali nije ispravljena. Skala trajanja 5 = Nepovratna kontrolirana ali ne i ispravljiva 4 = Tri godine ili više uložiti dobar trud za ispraviti i popraviti 3 = Jedna do tri godine teško za ispraviti ali popravljiv 2 = Tri do 12 mjeseci ispravljiv 1 = Kratkoročan utjecaj se može ispraviti u roku od tri mjeseca ili manje 28

30 4.2 PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ Jednom kada se stvori ocjenjivačka shema i kada se utvrde temelji za ocjenjivanje utjecaja potrebno je svaki utjecaj ocjeniti prema selektivnim kriterijama. Svakom identificiranom utjecaju se pridružuje određeni broj koji prikazuje njegovu poziciju po određenom kriteriju ocjenjivanja. Tipično, ta informacija je sažeta na primjeru radnog lista koji je prikazan u sljedećoj tablici: Tablica 4: Primjer ocjenjivanja utjecaja na okoliš (prema [6]) Aspekt: Utjecaj: Obrazac ispunio: Pitanja Datum: Ocjena 1. Može li se utjecaj ispraviti? Ako da, kako? Koliko vremena je potrebno da se ispravi? Kakva je potencijalna opasnost od utjecaja? 2. Ako se ne može, može li se utjecaj kontrolirati? Kako? Kako dugo će trajati ta kontrola? Kakva je potencijalna opasnost od utjecaja? 3. Kolika je vjerojatnost u postocima da će se taj utjecaj javiti? 4. Kako često se javlja taj utjecaj u vremenkom razdoblju od godine dana? 5. Je li utjecaj prisutan samo na našoj lokaciji ili se širi izvan nje? Kako je veliko područje koje je zahvaćeno? 6. Tko može kontrolirati taj utjecaj? Ako je taj utjecaj na području naše kompanije, navedite odjel funkcionalnog područja. Ako je izvan, navedite što je više detalja moguće. 7. Je li utjecaj reguliran? Ako da, od strane koje agencije? Ako nije, hoće li u skorašnje vrijeme biti? 8. Je li utjecaj adresiran od strane kompanijine politike ili prakse? Ako da, navedite detalje. 9. Postoje li kakvi prijavljeni zahtjevi srodni utjecaju? Ako da, kako često i kome su prijave podnesene? 10. Je li taj utjecaj od interesa kompanijinom dioničaru? Ako da, kojem? Od koje važnosti? 11. Koliko je trajanje utjecaja kada se javi? Koliko je vremena potrebno da se utjecaj ispravi ili kontrolira? Ukupan zbroj (navesti jesu li ocjene zbrojene ili množene u tu svrhu) 29

31 Nakon što su dodijeljene ocjene lako je primjenom jednostavne matematike odrediti cjelokupne bodove za svaki pojedini utjecaj. Najčešći takav pristup je primjena zbrajanja ili množenja što je veći broj, značajniji je utjecaj. Oba pristupa predstavljaju pomak prema ukupnoj ocjeni značajnosti utjecaja. Zbrajanje kreće sa pretpostavkom da su svi faktori za ocjenjivanje jednako važni, dok množenje predstavlja drugačiji pomak. Kod metode množenja kriteriji za ocjenjivanje nisu ekvivalentni. Bilo koji faktor sa nižom ocjenom ujedno i manje pridonosi ukupnoj važnosti ocjene nego oni faktori koji imaju višu ocjenu. Kako bi se ilustrirali ti pomaci razmotrit će se dva utjecaja koji su ocijenjeni na temelju njihove mogućnosti i ozbiljnosti. Tablica 5: Primjer bodovanja Utjecaj Vjerojatnost Ozbiljnost Značaj Primjer 1 (zbrojeni) Utjecaj 1 Utjecaj = = 6 Primjer 2 (množeni) Utjecaj 1 Utjecaj x 3 = 9 5 x 1 = 5 Premda postoji velika mogučnost da će se utjecaj 2 pojaviti, on je lako ispravljiv i nema nikakvog potencijala za štetu. Manja je vjerojatnost da će se pojaviti utjecaj 1 u odnosu na utjecaj 2 (34% do 67% u usporedbi prema 90% ili više) i da će biti donekle štetan. U prvom primjeru su oba utjecaja podjednako značajna, ali ako se rezultati množe tada vidimo da je utjecaj 1 mnogo značajniji od utjecaja 2. 30

32 Slika 1, Grafički prikaz tablice bodovanja 10 9 Broj bodova Utjecaj 1 Utjecaj 2 Utjecaj Zbrojeni Množeni Takve razlike se također javljaju kada koristimo više kriterija procjene (tablica 6). U ovom primjeru će biti pretpostavljeno da je kompanija odlučila ocijeniti svoje utjecaje za četiri faktora ozbiljnost, vjerojatnost, učestalost i trajanje. Tablica 6: Procjena više kriterija (zbrojeni) Utjecaj Ozbiljnost Vjerojatnost Učestalost Trajanje Značajnost Utjecaj Utjecaj Utjecaj Utjecaj Utjecaj

33 U ovom primjeru je značaj nekog utjecaja određen metodom zbrajanja ocjena za svaki pojedini kriterij. Iz primjera iz tablice 5 se može vidjeti da su utjecaji 2 i 4 najznačajniji. Iako imaju jednaku ukupnu ocjenu, utjecaj 2 će se javiti rjeđe (ne više od dva puta godišnje) od utjecaja 4 (koji se javlja jednom mjesečno). S druge strane, utjecaj 2 je nepovratni dok se utjecaj 4 može ispraviti za manje od godinu dana. Sa ukupnom ocjenom 12, utjecaj 5 je skoro istog značaja kao i utjecaji 2 i 4 veća je vjerojatnost da će se pojaviti nego utjecaj 2, ali kada će se pojaviti ostaviti će manji trag. Ako utvrdimo značaj utjecaja množeći bodove primjetit ćemo da su promjene drastične. Takav primjer je prikazan u tablici 7. Utjecaji 2 i 4 nisu više jednaki po značajnosti. Utjecaj 4 ima broj koji određuje značajnost veći za polovinu iznosa utjecaja 2. Tablica 7: Procjena više kriterija (množeni) Utjecaj Ozbiljnost Vjerojatnost Učestalost Trajanje Značajnost Utjecaj Utjecaj Utjecaj Utjecaj Utjecaj

34 Slika 2, Grafički prikaz procjene više kriterija Broj bodova Utjecaj 1 Utjecaj 2 Utjecaj 3 Utjecaj 4 Utjecaj 5 Utjecaji Zbrojeni Množeni Logično je sada postaviti pitanje kako pojedinac zna je li prigodnije zbrajati ili množiti značajnost utjecaja na okoliš. Skale za procjenu utjecaja na okoliš su atributne skale; tj. one identificiraju karakteristike koje su pridružene neživim objektima. Ti atributi se smatraju kontinuiranim varijablama zbog toga što se mjere koristeći numerički sistem gdje brojevi označuju atribut. Da se ne bi ulazilo previše u statističke detalje, dovoljno je samo reči da se množenje koristi kada su vrijednosti dodijeljene mjerenim atributima (npr. ozbiljnost, vjerojatnost itd.) koji nisu povezani međusobno. Ako se vratimo na prethodni primjer i obratimo pozornost na utjecaj 1, ozbiljnost je pridružen broj 3. Vjerojatnost također ima pridružen broj 3 iako bi mogla vrlo jednostavno imati i broj 1 ili 5. Vjerojatnost nije u vezi sa ozbiljnošću. Stoga dolazimo do zaključka da bi se bodovi trebali zbrajati kada su vrijednosti atributa u međusobnoj vezi. 33

35 Generalno gledajući, kriteriji koji su dodijeljeni procjeni utjecaja nisu međusobno povezani. Stoga bi se množenje trebalo koristiti kako bi se utvrdila ukupna ocjena značajnosti utjecaja. 5.0 DEFINIRANJE ZNAČAJA ISO limitira svoj fokus na aspekte okoliša koji imaju i koji mogu imati značajan utjecaj na okoliš. Interesentno je to što autori ISO norme nedaju nikakvu njihovu percepciju koja iskazuje koji su to utjecaji značajni, a koji nisu. Pridruživanje značajnosti utjecaja se temelji na rezultatima procjene utjecaja na okoliš. Kao što je prije već bilo navedeno i objašnjeno, nakon što se ustanovio kriterij za procjenu utjecaja sljedi definiranje i pridruživanje numeričkih vrijednosti, te zatim iz toga proizlazi ocjena značajnosti utjecaja za svaki identificirani aspekt okoliša. Kao što je i bilo za očekivati, viša ocjena ukazuje da je neki aspekt značajniji. Najveći izazov predstavlja gdje podvući liniju koja bi odvojila značajne utjecaje od onih beznačajnih. Pretpostavimo da je ocjena utjecaja u rasponu od 1 do 10. Kako jedna organizacija odlučuje da je ocjena 7 ili više značajni utjecaj, dok druga organizacija za isti taj utjecaj odlučuje da je značajni ako je ocjena 6 ili više? Bazirajući se na dvije skale od 5 bodova za vjerojatnost i ozbiljnost, svaka značajna ocjena za utjecaje je predstavljena u tablici 8. Dvije ocjene su prikazane u svakoj ćeliji: prva je ocjena dobivena množenjem vjerojatnosti sa ozbiljnosti, dok je druga dobivena zbrajanjem tih vrijednosti. Množene vrijednosti variraju od niskih 1 (1 x 1) do visokih 25 (5 x 5); zbrojene vrijednosti variraju od 2 (1 + 1) do 10 (5 + 5). 34

36 Tablica 8: Ocjena utjecaja na temelju dva kriterija Vjerojatnost Ozbiljnost /10 20/9 15/8 10/7 5/6 4 20/9 16/8 12/7 8/6 4/5 3 15/8 12/7 9/6 6/5 3/4 2 10/7 8/6 6/5 4/4 2/3 1 5/6 4/5 3/4 2/3 1/2 Primjer koji je prikazan u prethodnoj tablici koristi samo dva procjenjivačka faktora. Kako broj procjenjivačkih kriterija raste tako se i broj mogućih ocjena i maksimalnih vrijednosti povećava. Ako se koristi 5 skala od 5 mogućih ocjena za procjenu utjecaja i ako se te ocjene množe, maksimalne vrijednosti za jedan utjecaj skaču na brojku od 3 125! Konceptualno, zadatak je jednak bez obzira na to kako je veliki broj mogućih ocjena ili maksimalnih vrijednosti. Komapnije se moraju same odlučiti gdje će podvući crtu koja određuje značajnost. Sljedeća tri faktora se najčešće koriste kako bi učinili tu odluku:[6] Nadzorni status: Neke organizacije definiraju sve regulirane utjecaje kao značajne. Drugi raspravljaju da neki regulirani subjekti predstavljaju relativno nisku razinu opasnosti okolišu i zbog toga nisu značajni na bazi stvarne opasnosti. Interes dioničara: Utjecaji koji se tiču vanjskih stranki sa legitimnim interesom djelovanja kompanije su definirani kao značajni. Rangiranje prema postocima: Rangiranje prema postocima se odnosi na relativnu poziciju ocjene u distribuciji ocjena. Konkretnije rečeno, identificira postotak ocjena jednakih ili nižih od danih ocjena. Takav pristup je uvijek u obliku broja koji predtavlja postotak. Prema tome, ako 80% ocjena utjecaja ima vrijednost 15 ili manje, rangiranje prema postocima za ocjenu 15 je 80. Neke 35

37 kompanije definiraju značajnim one utjecaje sa ocjenama višim od ocjena sa rangiranjem prema postocima od 80 dok druge komapnije mogu koristiti kod istog takvog pristupa postotak od 75 ili 90. Konkretno rečeno, utjecaji koji su u top 10, 20 ili 25% su od interesa. Svaki pristup definiranju značajnosti utjecja na okoliš će biti u neku ruku subjektivan zbog toga jer nitko nema pravo odrediti da je postotak od 80% pogodniji od 70%. Kompanija je ta koja se mora osloniti na profesionalno iskustvo i presudu onih zaduženih za taj zadatak. 5.1 UVJETI OCJENJIVANJA ASPEKATA OKOLIŠA U ovome dijelu rada će biti prikazani i ocijenjeni identificirani aspekti okoliša Geotehničkog fakulteta u Varaždinu prema normi ISO 14001:2004 (poglavlje ). Za ocjenu aspekata okoliša korišteni su sljedeći faktori i sljedeća skala ocjenjivanja: ZAO značajnost aspekta okoliša UPAO učestalost pojave aspekta okoliša SKAO stupanj kontrole nad aspektom okoliša OUO ozbiljnost utjecaja na okoliš OUR ozbiljnost utjecaja na radnika u organizaciji IZR ispitivanje zakonske regulative ZS zainteresirana strana koje se tiče utjecaj na okoliš 36

38 Značajnost aspekta okoliša (zbrojeni) ZAO Nije značajan <21 Značajan Značajnost aspekta okoliša (množeni) 21 ZAO Nije značajan <400 Značajan Učestalost pojave aspekta okoliša 400 UPAO Nikad nije se dogodilo, ali je moguće 1 Rijetko < 1 put godišnje 2 Povremeno < 4 puta godišnje 3 Redovito - 4 puta godišnje 4 Kontinuirano 5 Stupanj kontrole nad aspektom okoliša (Da li nadziremo i mjerimo aspekt? Može li se dogoditi da izgubimo kontrolu ako nešto krene u krivom smjeru? Ukoliko nadziremo, pratimo i mjerimo vjerojatnost je manja!) Nije vjerojatan poduzete su kontinuirane mjere nadzora, praćenja i sigurnosne mjere kojima se uklanja mogućnost gubitka kontrole Moguć aspekt se nadzire i prati, ali gubitak kontrole je moguć zbog kvara, zbog nemara ili namjere osoblja Vjerojatan zbog specifičnosti procesa aspekt se ne prati kontinuirano, nije pod stalnim nadzorom SKAO Vrlo vjerojatan nije moguće kontrolirati utjecaj 5 37

39 Ozbiljnost utjecaja na okoliš (uključujući ljude van organizacije) (Na ovaj faktor utječu i količine npr. da li koristimo puno ili malo energije, trošimo mnogo ili malo sirovina, sirovine su obnovljive ili nisu, koristimo opasne tvari ili ne, otpad zbrinjavamo ili ne, da li ponovno koristimo materijale) OUO Beznačajan 0 Od vrlo malog značaja 1-3 Od umjerenog značaja moguće djelotvornije iskorištenje prirodnih izvora ili manje onečišćenje okoliša ili zdravlja ljudi Značajan u velikoj mjeri se koriste neobnovljivi resursi, resursi iz izvora koji ne gospodare po načelima održivog razvoja, koriste se opasne tvari, ne postoje ili se ne primjenjuju mjere zbrinjavanja otpada Kritičan lokalno ugrožen okoliš i ljudi 10 Katastrofalan dugotrajno onečišćenje okoliša ili ugrožena sigurnost većeg broja ljudi 12 Ozbiljnost utjecaja na radnika u organizaciji OUR Nema utjecaja 0 Od vrlo malog značaja - i bez korištenja mjera zaštite na radu utjecaji su minimalni 2 Od malog značaja - korištenjem mjera zaštite na radu utjecaji su eliminirani 3 Od većeg značaja - korištenjem mjera zaštite na radu utjecaji su smanjeni na dozvoljenu mjeru Vrlo značajno vrlo značajno utječe na zdravlje radnika (bez obzira na mjere zaštite na radu)

40 Ispitivanje zakonske regulative IZR Ne postoji 0 Postoji 5 Zainteresirana strana koje se tiče utjecaj na okoliš ZS Ne postoji 0 Postoji 1 Zainteresirana strana već je izrazila interes OCJENJIVANJE ASPEKATA OKOLIŠA METODOM ZBRAJANJA I METODOM MNOŽENJA FAKTORA Za izračun ukupnog značaja aspekata okoliša korišteni su sljedeći modeli: a) Za metodu zbrajanja faktora: ZAO = UPAO + SKAO + OUO + OUR + IZR + ZS b) Za metodu množenja faktora: ZAO = UPAO * SKAO * OUO * OUR * IZR * ZS Ocjenjeni aspekti okoliša su prikazani u sljedećim tablicama: 39