1. UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA I MANIFESTACIJSKI TURIZAM DEFINIRANJE I RAZGRANIČENJE POJMOVA

Transcription

1 1. UPRAVLJANJE MANIFESTACIJAMA I MANIFESTACIJSKI TURIZAM DEFINIRANJE I RAZGRANIČENJE POJMOVA Definiranje pojma (event)? Termin se odnosi na posebne rituale, prezentacije, predstave ili proslave koje se pomno, unaprijed planiraju i stvaraju da bi se njima obilježili posebni događaji ili postigli posebni društveni, kulturni ili korporativni ciljevi! Mogu se organizirati radi proslave: nacionalnih praznika, značajnih javnih događaja, jedinstvenih kulturnih ostvarenja, velikih sportskih događaja/susreta, korporativnih proslava, tržišnih događaja (sajmovi), lansiranja novih proizvoda. D. Getz dijeli definicije: - s aspekta organizatora manifestacije i - s aspekta kupca odnosno gosta. S aspekta organizatora, specijalne manifestacije su jedinstveni i neponovljivi ili rijetko (periodično) upriličeni događaji koji se dešavaju izvan uobičajenih programa ili aktivnosti tijela/organizacije koja ih sponzorira ili organizira; S aspekta potrošača ili gosta, specijalne manifestacije predstavljaju priliku za odmor, zabavu, društveno ili kulturno iskustvo koje je izvan uobičajenog okvira izbora ili izvan svakidašnjih događanja. Vrste Manifestacije se mogu grupirati s obzirom na dva najvažnija kriterija, a to su 1 : 1. Veličina: a. Mega eventi (manifestacije) b. Hallmark eventi (manifestacije) c. Glavni eventi (manifestacije) d. Lokalni eventi (manifestacije) 2. Forma i sadržaj: a. Festivali b. Sportska događanja 1 Allen i dr.,

2 c. MICE industrija ili poslovna događanja (meetings, incentives, congresses, events), tj. poslovna događanja Manifestacije s obzirom na veličinu Slika 1. Grafički prikaz ovisnosti veličine manifestacije i utjecaja koje polučuje Mega manifestacije Izvor: Allen i dr., (2008) Velike manifestacije, koje angažiraju cijelu nacionalnu ekonomiju i popraćene su globalnim medijima. Primjeri su Olimpijske igre, Svjetska prvenstva i svjetski sajmovi/festivali/izložbe (npr. Expo) Hallmark manifestacije Ovaj naziv odnosi se na one vrste koje su postale svojevrstan simbol nekog grada ili regije te se oni poistovjećuju s tom manifestacijom (brand). Primjeri: Oktoberfest u Munchenu Mardi Gras u New Orleansu Karneval u Veneciji ili Rio de Janeiru Shakespearov festival u Stratford upon Avon-u itd Glavne manifestacije Značajne manifestacije koje su u stanju s obzirom na svoj obuhvat i medijski interes, privući velik broj posjetitelja i ostvariti značajan ekonomski učinak. Primjeri: Veliki teniski turniri poput Roland Garross-a u Parizu, Wimbledona u Londonu te Australian Open-a u Melbournu, Utrke Formule 1 itd. 5

3 Lokalne manifestacije Većina lokalnih zajednica ima vlastite proslave namijenjene sportu, zabavi, religiji itd. Primjeri: Proslave lokalnih svetaca zaštitnika (sv. Dujma u Splitu ), lokalni karnevali, pučke i ribarske fešte i sl. Ove manifestacije, osim što djeluju ekonomski pozitivno, prije svega jačaju lokalni ponos i samosvijest, podupiru toleranciju, potiču sudjelovanje u sportu, kulturnim događanjima itd. Getz (2007) manifestacije dijeli na mega, hallmark, regionalne i lokalne, ukazujući i na njihov različit utjecaj na turizam destinacije. (vidjeti članak: Getz, D. Event tourism: Definition, evolution and research na stranici kolegija) Manifestacije s obzirom na sadržaj Festivali Festivali predstavljaju važan izraz ljudske aktivnosti koji doprinosi društvenom i kulturnom životu. Uglavnom je riječ o javnim, tematskim ma. Sve su više vezani uz turizam i generiraju nove poduzetničke aktivnosti i dohodak. Primjeri: Splitsko ljeto, Dubrovački ljetni festival, Šibenski festival djeteta, Pulski filmski festival itd Sportske manifestacije Različite veličine i razine događanja (lokalne, regionalne, nacionalne, međunarodne, globalne); Doprinose društvenim i ekonomskim učincima te jačanju osjećaja pripadnosti i ponosa ; Primjeri: Nacionalni nogometni kupovi, amaterska natjecanja lokalnog, regionalnog ili nacionalnog karaktera Poslovne manifestacije Sve vrste poslovnih okupljanja, sastanaka, skupova, kongresa, konferencija, radionica, simpozija koji okupljaju ljude prije svega radi razmjene informacija. MICE industrija vrijedi prema procjenama 7 mlrd US $ godišnje. Npr. veliki međunarodni skup kao što je Kongres genetičara u Melbournu 2003.g. okupio je 2700 delegata, generirao je 23 mil $ za grad. Značajan dio ovog segmenta su i sajmovi kao npr. GAST, Zagrebački velesajam itd. 2 Prema Allen i dr. (2005) 6

4 Tablica 1. ICCA 3 rangiranje zemalja po broju međunarodnih sastanaka udruženja 5 ( ) Tablica 2. UIA 4 rangiranje top zemalja po međunarodnim sastancima (2005) 3 ICCA = International Congress & Conventions Asscociation, profesionalno strukono udruženje osnovano g. Od 1972.g. prikljuplja podatke o međunarosnim sastancima 4 UIA = Union of International Associations 5 Sastanci udruženja koji se evidentiraju u ovoj opsežnoj bazi ICCA-a moraju zadovoljiti 3 kriterija: a) Organiziraju se na redovnoj bazi (jednokratni sastanci nisu uključeni) b) Rotiraju se između najmanje 3 zemlje c) Prisustvuje najmanje 50 sudionika 7

5 Tablica 3. Poslovni skupovi u RH prema vrstama objekata u kojima su održani u Izvor: Tipologija planiranih Postoji i podjela na neplanirane i planirane manifestacije 6. Neplanirane manifestacije mogu biti i javne i privatne, no zbog svoje prirode nisu predmet izučavanja event managementa tj. upravljanja ma. Planirane manifestacije se mogu prikazati sljedećim prikazom, a koji je također zasnovan na sadršaju tj. formi. Slika 2. Tipologija planiranih Kulturne proslave Sportske manifestacije Poltičke i državne proslave Poslovne i tržišne manifestacije Rekreacijske manifestacije Umjetničke i zabavne manifestacije Obrazovne i znanstvene manifestacije Privatne manifestacije Izvor: Getz, Getz,

6 Kulturne proslave: Proslave imaju dvostruko značenje; proslaviti neki dan ili događaj ceremonijama i sa štovanjem i slavljem (npr. Dan zahvalnosti) te kao religijski utemeljenu ceremoniju ili sakrament (kao što je misa ili čin vjenčanja, Bar micve kod Židova itd.) Proslave mogu biti: Komemoracije (npr. proslava Dana žrtava fašizma) Karnevali Festivali Religijske manifestacije Parade i procesije Umjetnost i zabava (vizualne izložbe, izvedbe itd.) Poslovne i tržišne proslave Osim toga, tu su i : Sajmovi i izložbe Sastanci i skupovi Sportski događaji Obrazovni i znanstveni Rekreativni Politički (stranački skupovi) Privatni događaji (proslave važnih događaja u životu pojedinaca ili grupa, npr. vjenčanja; obično ih organiziraju profesionalne event agencije) Manifestacijski turizam (Event turizam) Manifestacijski turizam je izraz koji se koristi uglavnom u turističkoj literaturi kako bi se objasnio razvoj destinacije i marketinške strategije usmjerene realizaciji potencijalnih ekonomskih koristi od. Od kada datira pojam i njegov razvoj? (vidjeti članak: Getz, D. Event tourism: Definition, evolution and research na stranici kolegija u čitanski tekstova). Turisti su potencijalni kupci, a u većini i isključivi kupci/korisnici; stoga je znanje o njima i njihovim navikama iznimno važno za management. 9

7 Slika 3. Definiranje pozicije manifestacijskog turizma Postoji li osnova za razmatranje manifestacijskog turizma kao posebnog istraživačkog područja? (vidjeti članak: Getz, D. Event tourism: Definition, evolution and research na stranici kolegija). Ekonomsko značenje manifestacijskog turizma ogleda se kroz nekoliko funkcija/uloga. Naime, manifestacije su: atrakcije animatori (privlače ljude u destinaciju, potiču ih da dođu više puta te da dovedu i poznanike i rodbinu), kreatori imagea; promotor mjesta/destinacije faktor poboljšanja slike o mjestu i njenim stanovnicima katalizatori u procesima urbane regeneracije gradova. Stoga neke zemlje već aktivno rade na korištenju u te svrhe (npr. Škotska) koja je osnovala i državnu agenciju Event Scotland za tu svrhu (vidjeti na Navedena agencija izradila je i Strategiju manifestacijskog turizma Škotske za period godine. 10

8 Slika 4. Vizija i misija Event Scotland Struktura industrije Rapidan rast u posljednjoj dekadi doveo je do nastanka industrije manifestacije koja uključuje subjekte koji se bave ma, dobavljače i profesionalna udruženja. Nastanak industrije uključuje i kreaciju i kontinuirana poboljšanja fundusa znanja o najboljim praksama u poslovanju praćeno razvojem obrazovnih programa i opcija razvoja karijera u industriji. Industriju manifestacije čine: Organizacije za evente/manifestacije o specifična tijela kao npr. Festival of Sydney ili Dubrovački ljetni festival o u većim organizacijama to su posebni timovi o korporativne manifestacije organiziraju in-house manifestacijski ili projektni timovi Event management kompanije o profesionalne organizacije koje rade na bazi ugovornih odnosa s klijentima za koje stvaraju i organiziraju evente ( u Hrvatskoj Dubrovnik Travel, EVENT.-S., DA! Agencija, itd.); Dobavljači event industrije o razni obrti i poduzeća koja vrše opskrbu potrebnim materijalima, opremom ili uslugama; Prostori za održavanje (Venues, engl.) 11

9 o Hoteli, odmarališta, kongresni centri, sportski centri i dvorane, centri za umjetničke preformanse, baštinski važne kolacije, tematski parkovi, shopping centri, i sl.; Industrijska udruženja, primjerice o International Festivals and Events Society (ISES) sa sjedištem u SAD; ; o International Festivals and Event Association (IFEA), nacionalno udruženje Australije ; o Meetings Industry Assocaition of Australia (MIIA) o Hrvatska udruga profesionalaca kongresnog turizma, Regulatorna tijela (direktno i indirektno uključena u event industriju) o Tijela koja definiraju, propisuju i provode regulative različitih aspekata poslovanja i društvenog života kojih se tiču manifestacije kao npr. Regulacija javnog reda i mira, sigurnosti, ugovornih odnosa, radnih odnosa, volontiranja, korištenja javnih površina, i sl. Teorija (Event studies, engl.) Kakvo je značenje termina teorija ( event studies )? Teorija predstavlja akademsko područje usmjereno stvaranju znanja i teorijske podloge o planiranim događajima/ma. Vuče porijeklo iz društvenih i humanističkih znanosti, prije svega menadžmenta, umjetnosti i niza drugih srodnih znanstvenih disciplina. Upravljanje ma predstavlja područje primjene znanosti o eventima/ma u praksi. Event management (EM) kao profesija/zanimanje sve više dobiva na značenju tako da se danas izučava posvuda u svijetu na različitima razinama i u okviru mnogih akademskih programa. EM podjednako okupira privatni, javni i neprofitni sektor. ZAŠTO? Fundus znanja o upravljanju ma (EMBOK, engl.) Skupina stručnjaka i znanstvenika je razvila tzv. EMBOK (Event Management Body of Knowledge) ( s naznakom temeljnih područja izučavanja i spoznaja koje stručnjaci za EM moraju znati: Slika 5. EMBOK model 12

10 Dimenzije unutar EMBOK modela su: Domene, Faze i Procesi. Cilj EMBOK profesionalaca jest Stvoriti okvir znanja i procesa u upotrebi u upravljanju manifesracijama koji se mogu prilagoditi kako bi zadovoljili potrebe različitih kultura, vlada, edukacijskih programa i organizacija 7. Domene EMBOK modela zapravo su područja menadžmenta koja su prisutna u svim ma bez obzira na njihov sadržaj (formu) ili veličinu te svaki event menadžer njima mora upravljati. To su zapravo privremena odjeljenja ili dijelovi upravljanja manifestacijom. Slika 6 Područja znanja potrebna u upravljanju ma (domene EMBOK modela)

11 Iako je event profesija tek u fazi razvoja, u razvijenim zemljama ipak je donekle stala na noge te se nailazi na sljedeće pozicije u njoj (Slika 8.). Slika 7 Pozicije u industriji 14

12 A propo toga, razlikujemo tri razine obrazovanja o ma: 1. Event studies (Teorija ) teorija primijenjena u razumijevanju različitih i višeslojnih aspekata planiranih 2. Event management (Upravljanje ma) znanje menadžmenta i teorijske spoznaje primijenjene na manifestacije, organizaciju, poslovne subjekte i manifestacijski turizam 3. Stvaranje i proizvodne aktivnosti u njihovoj realizaciji Osmišljavanje željenog iskustva prikupljanje znanja i informacija o temi Vještine proizvodnje i stvaranja elemenata manifestacije Na najvišoj, znanstvenoj razini izučavanja, u okviru teorije (event studies) izučava se nekoliko ključnih područja/tema koja su prikazana na sljedećoj slici: Slika 8 Okvir za razumijevanje i kreiranje znanja o manifestacijskom turizmu Stvaranje znanja Stavovi potražnje i prošla događanja Potrebe, motivi, preference Radni i dokoličarski kontekst Prepreke Kulturni i društveni utjecaji Prostorni uzorci Upravljanje događajima Planiranje i dizajn Stakeholderi Ciljevi i strategije Korišteni resursi Organizacije Sustavi upravljanja Profesionalizam Planirana/očekivana iskustva i značenja Iskustvo događaja Značenje: osobno, društveno, kulturno, ekonomsko Rezultati Osobni Društveni Kulturni Ekonomski Ekološki Politika Uzorci i procesi Prostorna distribucija (geografija) Vremenski procesi Politike Stvaranje znanja Vremenski procesi Izvor: Getz,

13 Veza teorije s temeljnim društvenim i humanističkim znanostima Antropologija- predmet istraživanja je čovjekovo biološko porijeklo i varijacije u ponašanju s obzirom na porijeklo; Antropologija Izučava ljudsko porijeklo i evoluciju, jezik i kulturu Kulturna antropologija Proučava prirodu, način funkcioniranj a različitih kultura, Proučava društvenu organizaciju s naglaskom na simboličku sliku kulture Priroda i značenje; iskustvo događaja Kulturno značenje i vrijednost Rituali Simbolika Hodočasništvo Autentičnost Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim događajima Kulturni utjecaji specijalnih događaja (konzumerizam, tradicija, očekivane slobode) Planiranje i stvaranje specijalnih događaja Kulturno programir anje Kulturno definirani elementi stila Rezultati i učinci na različite subjekte Kulturni utjecaji (npr. interakcije na relaciji gostidomaćini, kulturna autentičnost, održivost tradicije) Procesi i uzorci ponašanja Kulturni trendovi i sile (vrijednosti, globalizacija i njeni učinci na događaje) Kulturne politike Kulturna antropologija (etnologija) kao najznačajnija poddisciplina unutar antropologije u najužoj je sprezi sa znanošću o ma jer core tj. srž znanja kojima se služi proizlazi iz antropoloških disciplina. Postoji preko 200 različitih definicija kulture. Naslanjajući se na misli poznatog teoretičara kulture Raymonda Williamsa, autorica Smith (2003; 10) definira kulturu kao: "Cjelokupan način života pojedinih ljudi ili društvenih skupina s različitim razlikovnim sustavima obilježja koji uključuju sve oblike društvene aktivnosti, kao i umjetničke i/ ili intelektualne aktivnosti". Kultura nije samo umjetnost, odnosno estetski sud izabrane manjine koja je obrazovana kako bi znala cijeniti određene kulturne aktivnosti; ona uključuje život i interese običnih ljudi, građana, seljaka, urođenika i useljenika, umjetnika i obrtnika.(jelinčić, A., 2008; 28) Neopipljivi aspekti kulture koji obuhvaćaju apstraktne tvorevine kao što su vrijednosti, norme, simboli, vjerovanja, običaji, tradicijski obrti i slično, spadaju u nematerijalnu kulturu, odnosno kulturnu baštinu. Fizički artefakti i ljudske tvorevine poput oruđa, građevina, lokaliteta, strojeva itd. predstavljaju materijalnu kulturu, odnosno materijalnu kulturnu baštinu. Materijalna i nematerijalna kulturna baština u srži su velikog broja posebnih događaja odnosno eventa. Obredi i rituali su također ključna polazišta za organiziranje posebnih događaja. Oni predstavljaju propisane obrasce ponašanja odnosno unaprijed određene ceremonijale; mnogi imaju religijska ili mitološka značenja dok se ostali odnose na politički ili grupni identitet. 16

14 Periodični rituali uključuje žetvene festivale ili godišnje komemoracije kao što su razne godišnjice. Falassi (1987; 4-6) klasificira rituale u nekoliko vrsta: Rituali pročišćenja: progon i čišćenje zla, kao što se prakticira u japanskom ritualu Matsuri, ili vatrom i svetom vodom, svetim relikvijama i simbolima (u kršćanstvu); Rituali prolaska: označavaju prolaz iz jedne strane u drugu, npr. inicijacije; Rituali povratka; kroz simboličku inverziju, nošenjem maski i kostima kao npr. na karnevalskim svečanostima, promjenom spola, korištenjem svetih mjesta za profane događaje; Rituali pokazivanja: objekti simboličnog značenja se izlažu, radi dodirivanja ili obožavanja/klanjanja u procesijama uglavnom vjerskih obilježja; Rituali tajnog konzumiranja hrane i/ili pića: pričest kod katolika je jedan od takvih rituala; Nastavak: Ritualne drame: prepričavanje mitova i legendi ili oživljavanje starih događaja Rituali razmjene: od kupnje do razmjene poklona i dobrotvornih ; Rituali natjecanja: sportske utakmice, igre, natjecanja raznih vrsta; Rituali devalorizacije, odnosno završnice; održavaju se na završetku neke manifestacije (ceremonijali zatvaranja, formalne ili neformalne prirode). Rituali i ritualni simbolizam se mogu naći u većini planiranih Sociologija i eventi /manifestacije Sociologija se bavi odnosima među ljudima (unutar grupa/prijatelja, obitelji, organizacija i društva u cjelini); Postoje različite podvrste sociologije, npr. sociologija sporta, sociologija okoliša, ruralna i urbana sociologija. Glavne teme unutar ove discipline su: Procesi socijalizacije; Struktura društvenog života; Vrijednosti (vjerovanje u nešto što se smatra značajnim) Norme (društveno prihvatljivi, očekivani način ponašanja) Uloge (društvene pozicije osoba); Status (dobiveni ili naslijeđeni) Društvene skupine (priroda obitelji, odnosi među skupinama itd.) Kultura i identitet (faktori od utjecaja na kulturni identitet uključujući dob, spol, pripadnost etničkim skupinama, regionalizam) Subkulture (skupine koje dijele određeni način života) 17

15 Sociologija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Proučava odnose između ljudi; društveni život, obrasce ponašanja u skupinama i društvu u cjelini, kako se javljaju i funkcioniraj u Društveno značenje manifestacij a Društvena iskustva na manifestacij ama Simbolička interakcija Društveni faktori koji utječu na potražnju (obitelj, rasa, religija, kultura, društvena zajednica) Utjecaj na kreiranje i upravljanje tokovima posjetitelja Organizacijsko ponašanje tijela koja stvaraju manifestacije i stakeholdera Utjecaji na društvene skupine i društvo u cjelini Percepcija rezidenata u svezi manifestaci ja Društveni trendovi i snage (npr. procesi migriranja) koji utječu na sektor Politika društvenog razvoja Rasprostiranje inovacija Doprinos sociologije event studijima Društveni trendovi i sile oblikuju vrijednosti i slobodno vrijeme; Društvene promjene (globalizacija i homogenizacija); Faze životnog ciklusa koje utječu na interes za određenim vrstama manifestacije i potražnje za njima; Populacijski i demografski trendovi; Utjecaji obitelji, spola, dobi, rase, kulture, društva društvenih klasa na potražnju i ponašanje; Društveno ponašanje na ma; Devijantni oblici ponašanja na ma Društveni troškovi i koristi (porast kriminala prostitucije ili porast ponosa, osjećaja, integracije, kohezije itd.); Ekonomski razvoj i društvena nejednakost. Psihologija i eventi Psihologija se također izučava kroz niz poddisciplina; kognitivna psihologija, psihologija okoliša, društvena psihologija itd. psihologija okoliša Društvena psihologija i eventi Psihologija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Objašnjava ljudsku osobnost i ponašanje, sjećanje, Osobne potrebe, motivi, preferencije Abnormalna ponašanja Utjecaj doba, spola, edukacije, faze životnog ciklusa obitelji, dohotka i ostalih Kreiranje za osobna iskustva Implikacije marketing i Utjecaji na osobnost, vrijednos Pojava ekonomi je iskustva kao 18

16 osjećaje, spoznaje i način mišljenja faktora od utjecaja na potražnju Ponašanje potrošača komunikacije ti Utjecaji na buduće aktivnosti osnovne snage Psihologija okoliša Psihologija okoliša Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Percepcija prirodnog i izgrađenog okoliša Dizajn okoliša Prostor za osobnu uporabu Gužve Način na koji ljudi shvaćaju i vrednuju prostor manifestacije Osjećaj ugode ili pretrpanosti prostora Preferencije za određenim vrstama okoliša Strah od pretjerane gužve i ekoloških rizika Implikacije na okruženje u kojem se događa Ekološki faktori koji utječu na zdravlje pojedinaca i njihovo zadovoljstvo Ekološke preferenc e i /ili strahovi se oblikuju u ovisnosti o pripadnost i određenoj kulturi Društvena psihologija Društvena psihologija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Izučava ponašanje i iskustva pojedinaca u društvenim situacijama Manifestacije kao društveno iskustvo Sheme društvenih uloga Subjektivna značenja koja se pridaju ma posredstvom društvenih interakcija Utjecaj referentnih društvenih skupina Društvene potrebe (za bijegom od svakodnevnic e) Kreiranje okoliša Grupna interakcija Kreiranje društvene atmosfere; pripadanje i dijeljenje Zadovoljavanje potreba određenih društvenih skupina Promjene obiteljskih, društvenih i obiteljskim normama koje utječu na manifestaci je Filozofija i manifestacije Fenomenologija izučava što je priroda ljudskog iskustva; u odnosu na manifestacije poželjno je istraživati kakve emocije izazivaju kod posjetitelja, kako se na njih održavaju intelektualno, emocionalno, duhovno. Hermeneutika je grčki pojam za interpretaciju i razvila se u granu filozofije koja se bavi ljudskim razumijevanjem i interpretacijom određenog teksta; veza s ma interpretacija i simboličko značenje nekih vrsta 19

17 Estetika - iako se kao filozofska disciplina bavi izučavanjem značenja umjetnosti i lijepoga, veza s ma leži u dizajniranju, kako prostora na kojem se dešavaju manifestacije, tako i samih (neke manifestacije mogu biti i ružne/neprilične). Filozofija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Kritičko mišljenje o prirodi iskustva, značenju života i sustavu vjerovanja Estetika Etika Fenomenologija Hermeneutika Estetska iskustva Iskustva koja oblikuju nečije stavove Način na koji ljudi daju etičko značenje svojim iskustvima Potraga za smislom života kao motivatorom Želja za estetskim iskustvima kao motivatorom Vrijednosti i etika kao osnove za stvaranje i upravljanje ma Vrednovanje estetike Utjecaj na vrijednosni i etički sustav pojedinca i društva Promjena vrijednosn og sustava utječe na planiranje manifestaci ja i politiku Teologija i manifestacije Teologija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Izučava religije, ljudsko ponašanje i religijski život Duhovna iskustva (religijski rituali, obredi i proslave) Hodočasništvo Religijska motivacija za posjećivanje određenih Potraga za duhovnim smislom kao motivatorom za pripadnost određenim religijskim skupinama Rituali i simbolizam inkorporirani u manifestacijs ke programe Duhovni učinci na pojedince Utjecaj na religiju Utjecaji na vjerovanja pojedinac a Religijski trendovi i snage (npr. one koje oblikuju religijske skupine) Ekonomija i manifestacije Ekonomija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Makroekonomija (politička ekonomija) izučava funkcioniranje cijelog sustava Mikroekonomija izučava ponašanje potrošača i poduzeća Iskustvo i značenje potrošnje Očekivana vrijednost novca te način na koji novac oblikuje iskustvo manifestaci je Ekonomski poticaji ili barijere potrošnji ili sudjelovanju Faktori ponude (trošak putovanja, alternative trošenju) Poslovni model i ekonomska isplativost Predviđanje potražnje Razvojna ekonomska politika i način na koji djeluje na sektor Mjerenje ekonomskih učinaka i eksternalije Procijenjeni troškovi i koristi i njihova distribucija Ekonomski trendovi i snage (konkurencij a, globalizacij a) 20

18 Management i manifestacije Management je ekonomska znanstvena disciplina koja ima veze sa sociologijom i psihologijom, organizacijskom i institucionalnom teorijom, a podjednako je primjenjiva u profitnim, neprofitnim, državnim institucijama kao i turističkim destinacijama. Management Priroda i značenje; iskustvo manifestcaija Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Upravljanje profitnim, neprofitnim, javnim organizacijama te destinacijama Teorija firme Institucionalna teorija Funkcije upravljanja Konzumerizam (eventi kao zabavni proizvodi) Komodifikacija Efikasnost marketinga Image i branding Projektno i strateško planiranje Upravljanje efikasnošću i efektivnošću Učinci na stakehold ere Evolucija teorije manageme nta Promjene u faktorima koji utječu na poslovanje i poduzetništ vo (razvojne politike) Promjene u konkurents kom okruženju Institucionalna teorija kao dio organizacijske teorije izučava procese kojima se pravila i norme pretvaraju u smjernice ili oblikovatelje ponašanja. Manifestacije postaju institucionalizirane kad: Rješavaju probleme lokalne zajednice, Lokalna zajednica ne može zamisliti svoje postojanje bez njih, Osigurano je sponzorstvo, Organizacija je krajnje transparentna, Ključni stakeholderi su internalizirani i njima se adekvatno upravlja. Političke studije i manifestacije Političke studije Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Izučava ponašanje vlada, javnih tijela tj politiku Manifestacije mogu imati jako političko značenje Pohođenje može biti iskaz političkog opredjeljenja Politički motivi dolasku na manifestacije Stvaranje mainfestacij a može biti iskaz političke volje ili pripadnosti ( protesti, sudjelovanja na stranačkim skupovima, nacionaliza m itd.) Učinci na politiku, vladu, političke stranke i zakone Način na koji politika utječe na razvoj manifestacij a i njihovu posjećenost 21

19 Pravo i manifestacije Pravo Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim manifestacij ama Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Izučava pravni sustav, zakonoda vstvo i politike Posebni zakoni i regulativ a Manifestaci je kao stvarni i implicitni ugovori Doživljaj manifestaci ja kao rezultat zakonskih i /ili društvenih razlika Percepcij a zakonskih implikacij a kao faktor koji utječe na odluku da se posjeti neka manifesta cija Zakoni i regulativ a koji imaju utjecaj na proizvod nju manifest acija Zakonsk e pretpost avke za upravljan je manifest acijama Interpretacij a pravde Zakonske reperkusije u slučaju ozljeda na manifestcai jama Promjen e zakona i pravila Povijest i historiografija i eventi Povijest Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Dokumentira i analizira ljudsue evoluciju i povijesne događaje Historiografija vrednuje povijesne zapise i interpretacije Vrijednost kroz povijest Promjene u značenju koje se pridaju ma Promjene u načinu doživljavanja Povijesni obrasci i trendovi potražnje za manifestacij ama Promjene razloga i motiva posjeta manifestacij ama Evolucija i životni ciklus manifesta cija Promjene ponude manifesta cija i njihovih vrsta Promjene u planiranju i oblikovanj u manifesta cija Povijesna evidencija učinaka Analiza dugoročnih utjecaja Povijest specifičn ih manifest acija Evolucija planirani h manifest acija u različitim kulturam a Način na koji se povijest interpreti ra kroz planiran e manifest acije 22

20 Humana geografija i eventi Humana geografija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Proučava interakcije ljudi s resursima te vremenske obrasce ljudskih aktivnosti i njihove učinke na okoliš Povezuje manifestacije s resursima, kulturom i ljudskom aktivnošću (npr. žetveni festivali; sezonski učinci) Veza potražnje s udaljenošću i dostupnošću Utjecaj religije i kulture u regijama Okruženje manifestacij a Analiza lokacijskih faktora Ekološki učinci analizirani u prostoru Prostorni i vremensk i uzorci (ruralna distribucij a ; rast broja manifesta cija kao dio strategije urbane regenerac ije) Futurološke studije i eventi Futurologija Priroda i značenje; iskustvo Radnje i zbivanja koja prethode specijalnim ma Planiranje i stvaranje specijalnih Rezultati i učinci na različite subjekte Procesi i uzorci ponašanja Razmišljanje o budućnosti Analiza trendova Ekološke prognoze u budućnosti Predviđanje i stvaranje različitih scenarija Kako će vrijeme utjecati na percepcije ljudi/potrošač a o ma i njihovim učincima Kako ljudi planiraju buduće manifestacije Hoće li virtualna percepcija zamijeniti živa iskustva Ekološka predviđanja primijenjen a na event sektor Predviđanje učinaka budućih manifestacij a Scenariji budućeg razvoja (mogući i poželjni) Promjene ljudskog razmišlja nja o vremenu i budućno sti Kako ljudi zamišljaj u buduće manifest acije Ostala znanstvena područja i discipline od značenja za event studije Upravljanje parkovima i rekreacijom (Park and leisure mamagement) Upravljanje u sportu (sport management) Obrazovanje i interpretacija (Education anad interpretation) Komunikacije, mediji i izvedbe (Communication, media and performances) Teatrologija Ugostiteljstvo (banketi, poslovni sastanci, kongresi) itd. Povijesni kontekst nastanka Manifestacije su stare koliko i čovječanstvo! 23

21 Prve organizirane plemenske/rodovske ljudske zajednice prenose priče i pjesme s generacije na generaciju, organiziraju plemenske svečanosti; Stare civilizacije organiziraju velike proslave: u čast svojih božanstva (npr. dionizijevske svečanosti stare Grčke), sportske manifestacije (Olimpijske igre, Nemejske i Pitijske igre stare Grčke, sportska natjecanja i gladijatorske igre u starom Rimu- Circus Maximus i Koloseum) Proslave važnih godišnjih događaja (npr. Kineska nova godina) itd. Kroz srednji vijek, u Europi se organiziraju uglavnom vjerske manifestacije i proštenja, ali i viteški turniri; Nešto kasnije započinje i tradicija slavljenja karnevalskih svečanosti Suvremeno doba nije prekinulo čovjekovu vjekovnu potrebu da se druži, natječe, zabavlja, pokazuje, odnosno da na poseban način obilježi neke važne događaje u životu pojedinca ili društva. Novo doba, razmjerno rastu broja stanovnika, ekonomskom i inom napretku, dovelo je do nastanka različitih vrsta, oblika i obujma. 24

22 2. UČINCI I UTJECAJI MANIFESTACIJA Vrste učinaka Manifestacije u pravilu mogu producirati dvije vrste učinaka: pozitivne i negativne ali različite prirode/kategorije. Allen i dr. te kategorije dijele na sljedeći način: a) ekonomski-turistički b) fizički i ekološki c) politički d) društveni i kulturni Pozitivne i negativne učinke koje one produciraju sumiraju u obliku sljedeće tablice: Tablica 4. Učinci Učinci Pozitivni Učinci Društveni i kulturni dijeljenje iskustava revitalizacija tradicije izgradnja ponosa u lokalnoj zajednici rast sudjelovanja lokalne zajednice uvođenje novih i izazovnih idjela širenje kulturnih vidika Fizički i ekološki promocija zaštite okoliša osiguravanje modela najbolje prakse rast ekološke svijesti poboljšanje infrastrukture poboljšanje transporta i komunikacija urbana transformacija i obnova Politički međunarodni prestiž poboljšani image promocija investicija društvena kohezija razvoj administrativnih vještina Turistički ekonomski i promocija destinacije i povećani broj posjetitelja produženi broj dana boravka viši prinosi povećani porezni prihodi poslovne prilike povećane komercijalne akivnosti stvaranje radnih mjesta Izvor. Allen i dr Negativni učinci otuđenje u zajednici manipulacije lokalnom zajednicom negativni image zajednice loše ponašanje uništavanje/narušavanje razvojnih resursa društvena nejednakost gubitak gostoljubivosti ekološka oštećenja onečišćenja uništavanje nasljeđa buka prometna zagušenja rizik od lošeg uspjeha loša alokacija sredstava gubitak pouzdanosti promidžba gubitak vlasničke kontrole lokalne zajednice potvrda ideologije otpor lokalne zajednice prema turizmu gubitak autentičnosti šteta po reputaciju eksploatacija inflacija rast oportunitetnih troškova loš financijski mangement gubici u novcu 25

23 Primjer 1: Lexmark Indy 300 motor racing event- Queensland, Australia Ova je generirala ukupno 50,43 mil $ u Queenslandu ( ,09 mil $) TURIZAM: o Posjećenost je najveća u 13-godišnjoj povijesti manifestacije, cca posjetitelja za vrijeme trajanja od 4 dana o ostvareno je noćenja; 54 % noćenja je ostvareno za vrijeme trajanja manifestacije, 23% prije početka, a 23 % nakon manifestacije, o posjetitelji porijeklom izvan Australije su ostvarili u prosjeku 7,3 noćenja, što je u odnosu na prosjek od 3,4 noćenja, više nego dvostruko, o domaći posjetitelji su ostvarili 6,3 noćenja, što je označilo porast u odnosu na prosječnih 4,7 noćenja domaćih turista EKONOMIJA: o posjetitelji i sudionici su potrošili 42,63 mil $ o smještajni i ugostiteljski objekti su ostvarili 54 % od ukupne potrošnje samo u tih nekoliko dana o maloprodaja je od ukupno ostvarene potrošnje u cijelom Queenslandu realizirala 23 %, a sport i rekreacija 10 %, o je generirala 503 nova radna mjesta o međunarodni Champ Car tim potrošio je 1,7 mil $ za vrijeme boravka u regiji MEDIJI o promotivna vrijednost manifestacije se procjenjuje na 15,50 mil $ posredstvom međunarodnih medija o 159 država je televizijskim putem prenosilo manifestaciju o preko 750 novinara, fotografa i izvjestitelja iz Australije i inozemstva je pratilo događaje i promoviralo manifestaciju, ali i regiju i cijelu državu Primjer 2: Utrka Formule 1 u Adelaidu Pozitivno: The Formula One Grand Prix in 1985 set Adelaide alive The spirit infected all of us, including large numbers of people who in normal times might be expected to be against the notion of this garish, noisy, polluting advertising circus. Negativno: Broj cestovnih prometnih nesreća u 5 tjedana unutar manifestacije porastao je za 34% u usporedbi s istim periodom prethodnih 5 godina te je 15% nesreća potpuno neobjašnjeno i pripisuje se navedenoj manifestaciji (prema Arnold i dr, 1989) 26

24 S druge strane, (Getz, d. 2007) daje vrlo sličnu tipologiju kategorija učinaka tj. dijeli ih na: a) Društveni, kulturni i politički učinci b) Ekonomski učinci c) Ekološki učinci U tom kontekstu analizira uzročne faktore iz danih kategorija, njihove potencijalne posljedice tj. učinke te potencijalni odaziv tj. odgovor lokalne zajednice ili šire društvene zajednice na navedene učinke. Tablica 5. Društveni, kulturni i politički učinci Uzročni faktori Potencijalni društveni, kulturni i Potencijalne posljedice politički učinci Potrošnja/investicije u Oportunitetni troškovi (sredstva Teorije razmjene sugeriraju da oni manifestacije se prenamjenjuju za koji imaju korist podržavaju manifestacije umjesto u druge svrhe) manifestacije, a ostali se osjećaju marginalizirani ili iskorišteni Stimulacija ekonomije; Manifestacijski turizam; interakcije domaćin-gost Razvoj povezan s ma; aktivnosti i promet Sudjelovanje zajednice ma lokalne u stvaranje novih radnih mjesta Učinci turizma na odnose domaćina i gostiju Demonstracijski efekt i akulturacija Širenje zaraznih bolesti Mogući konflikti zbog korištenja resursa Zagušenja, rast kriminala i slični poremećaji Nepodobno ponašanje na manifestaciji ili u svezi s njome Manifestacije kao zabava Osjećaj vlasništva i kontrole ili osjećaj isključenosti Osjećaj ponosa lokalne zajednice i integriranosti Prijetnja autentičnosti ili tradiciji Potrošački višak ili psihičke koristi koje proizlaze iz u zajednici Pokrivenost medijima Promjene u percepciji i stavovima koji rezultiraju iz medijske popraćenosti Izvor: Getz, 2007 Podrška ili opozicija manifestacijskom turizmu i posjetiteljima Nastojanje da se turizam drži dalje od lokalne zajednice Zdravstveni i sigurnosni standardi koji se nameću ma Pozivi za promjenama i kontrolom Veći ili manji stupanj sudjelovanja u ma Politička aktivnost temeljena na procjeni vlastitog udjela u vlasništvu i kontroli nad ma Društvena odgovornost temeljena na integraciji ili dezintegraciji Kulturna transformacija Promocija društvene integracije i civilnog ponosa Manifestacije postaju trajne institucije Javni pritisak na političku akciju u odnosu na dominantne poglede na manifestacije 27

25 Tablica 6. Ekonomski učinci Uzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljedice Investicije i dotok svježeg novca Izgradnja manifestacijskih sadržaja Sponzorstva i donacije Potrošnja na organizaciju Event/manifestacijski turizam Aktivnosti na ma i u svezi s njima Prenamjene zemljišta Pojedinačna i lokalna uključenost Medijska pokrivenost Dolazak svježeg novca u regiju generira dohodak i blagostanje Oportunitetni troškovi znače da zbog nisu poduzete neke druge aktivnosti Organizatori mogu izgubiti novac Novi objekti i infrastruktura podižu kvalitetu ponude Rast cijena/inflacija Masovni turizam ili selektivni turizam Izolacija ili rasprostiranje ekonomske koristi posredstvom turističke potrošnje Kreacija zona Restrukturacija područja koja imaju i pozitivne i negativne učinke na poslovni sektor i rezidente Izgradnja kapaciteta za ekonomski razvoj Pravedna raspodjela troškova i koristi Izvor: Getz, 2007 Procijenjene ekonomske koristi upravljaju politikom razvoja manifestacijskog turizma i marketingom; Zahtijeva se cost-benefit analiza Strateško planiranje za manifestacijski turizam; partnerstvo sa sponzorima i između vladinih agencija Razvoj i korištenje lokalnih dobavljača Konkurentska strategija Stvaranje paketa boravka (paušalnih aranžmana) čija su okosnica manifestacije, a čime se učinci i dalje rasprostiru u regiji Privlačenje turista većih plaćevnih mogućnosti Uključenost velikog broja partnera Integralni urbani razvitak i obnova uključuju nova događanja i objekte Distribucija troškova i koristi je značajna stavka turističke politike Utjecaj medija na mjere politike Tablica 7. Ekološki učinci Uzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljedice Investicije i razvoj Direktni učinci na zemljište, divlji Izbjegavati osjetljiva područja svijet i resurse Regulirati razvoj u smjeru Trajna proizvodnja otpada i održivosti pretjerana uporaba resursa Djelovati ciljanim razvojem da Procesi urbanizacije bi se pomoglo uništenim Estetika područjima Event/manifestacijski turizam Aktivnosti na ma i u svezi s njima Generira promet i zagušenja Potrošnja energije Aktivnosti posjetitelja i gužve mogu biti štetne po okoliš direktno (npr. erozija tla ili utabavanje) ili indirektno (kroz pretjeranu potrošnju resursa i energije) Prenamjene zemljišta Ekološki pozitivne promjene ili negative Pojedinačna i lokalna Utjecaj na svakodnevni život uključenost pojedinaca i lokalne zajednice Nametnuti standarde dizajna Zahtijevati odvija je prometa /tranzita na za to predviđenim mjestima Koncentrirati manifestacije Poticati manifestacije manjeg opsega Zahtijevati praksu odgovornog ponašanja prema resursima (Re-use, Re-cycle, Re-duce) Obrazovati posjetitelje Planiranje temeljeno na zahtjevima lokalne zajednice Povećati pritisak ili podršku ekološkom upravljanju Lobiranje kod posebnih interesnih skupina Zahtijevanje multi-stakeholder pristup razvoju 28

26 Medijska pokrivenost Uravnotežena pokrivenost svih ekoloških tema Izvor: Getz, 2007 Uloga u oblikovanju javnog mnijenja i politike Osim toga Getz razmatra i potencijalne učinke na pojedinca (Tabela 8) napominjući kako je upravo ova osobna dimenzija u svim svojim elementima, najmanje istražena. Tablica 8. Potencijalni učinci na pojedinca Uzročnici Potencijalni učinci na pojedinca Potencijalne posljedice Aktivnosti pojedinaca u cilju posjete manifestaciji izazivaju uzročno-posljedične događaje; Odnose se na : predviđanje iskustava putovanje doživljaj manifestacije vrednovanje nakon povratka Opće društveno, ekonomsko i ekološko okruženje koje prati manifestaciju a čime utječu na pojedince Prevladavajući stavovi o manifestaciji mogu biti kreirani medijima i na taj način utjecati na stavove pojedinaca Utjecaj organizatora dizajnera i menadžera na osobno iskustvo o manifestaciji Negativno iskustvo: je bila dosadna ili nestimulativna nije ispunila očekivanja doživljava se kao "gubitak remena i novca" Pozitivno iskustvo: ispunjena očekivanja ugodno iznenađenje promjena stavova i mišljenja o manifestaciji i organizatorima Negativne percepcije: Direktni i indirektni učinci Manifestacija se smatra štetnom Pozitivne percepcije: Direktni i indirektni učinci Manifestacije se drže korisnim i poželjnim Izvor: Getz, 2007 Negativno iskustvo: gubitak interesa za manifestacijom negativni prijenos usmenom predajom Pozitivno iskustvo: porastao interes za manifestacijom pozitivni prijenos usmenom predajom visoka razina uključenosti ili specijalizacije koja utječe na rast udjela u ma razvoj karijere u području Percepcije koje utječu na stavove prema ma općenito Moguća politička akcija 29

27 Tablica 9. Potencijalni socijalni utjecaji sportskih Preuzeto iz Pranić, Petrić (2012) U cijeloj priči oko učinaka efekata najvažnije pitanje zapravo je kako izmjeriti vrijednost/korist manifestacije? Nema univerzalnog odgovora, no: o o o o o Ekonomski učinak mjerimo uz pomoć multiplikatora kojima se iskazuje rasprostiranje novog novca kroz tokove ekonomije u lokanoj zajednici, regiji ili državi; Problem koji se ovdje javlja je kako izmjeriti koliki je taj dotok novca? Ukupan prihod od potrošnje posjetitelja, ulaznica, maloprodaje, prihoda od iznajmljivanja, donacija, subvencija i sponzorskih sredstava; Povrat investicije (ROI); koliko se na svaki uloženi dolar vratilo sredstava u vidu prihoda ili profita; ovim se pokazateljem ne mjere vrijednosti ostvarene u promjeni svijesti, stavova i image-a nego čisto ekonomska korist; Potrošački višak; je vrijedna onoliko koliko su potrošači voljni za nju platiti (willingness to pay); to se mjeri tzv. contingent valuation method (anketnim istraživanjem); Sponzorski potencijal; istražiti kolika je vrijednost manifestacije za potencijalne sponzore; 30

28 o o Medijska vrijednost manifestacije (prisutnost broja i vrste medija); Istražiti anketom tzv. psihičku vrijednost manifestacije, tj. na koji način lokalno stanovništvo gleda na manifestaciju. Dobar primjer istraživanja psihičke vrijednosti jest istraživanje stavova lokalnog stanovništva u Melbournu o manifestaciji Australian Open (Tabela 10).i stavova stanovnika Splita o održavanju Svjetskog muškog rukometnog prvenstva 2009.g (Tabela 11). Tablica 10. Stavovi lokalnog stanovništva o održavanju Australian Open turnira 31

29 Tablica 11: Socijalni utjecaji Svjetskog rukometnog prvenstva 2009 u Splitu Preuzeto iz Pranić, Petrić (2012) MANIFESTACIJE I JAVNA POLITIKA Javna politika predstavlja skup cilju usmjerenih procesa i aktivnosti koje država sa svojim agencijama provodi putem zakona, regulative, odluka, tj. različitih mjera i instrumenata; Politika je uvijek u ovisnosti o ideologiji tj. stavovima vladajuće stranke; Planske manifestacije svojim specifičnostima zadiru u različita područja (prostor, infrastruktura, okoliš, zdravlje i sigurnost, kultura, sport i rekreacija itd), što znači da se prilikom njihove organizacije isprepliću mnogobrojna područja politike, kao i različite razine javnog sektora (lokalna, regionalna, nacionalna). Svako područje politike uključuje različite mreže sudionika iz raznih područja i javnog sektora zbog čega često dolazi do preklapanja nadležnosti i loše horizontalne i vertikalne usklađenosti aktivnosti. 32

30 Zašto se država putem javne politike upliće u manifestacijski turizam? Budući manifestacije po svojoj prirodi najčešće koriste javna dobra (kultura, prostor/okoliš, sport, zdravlje i sigurnost), država se svojim zakonima i mjerama upliće kako bi štitila i regulirala način korištenja javnih dobara; Financiranje različitih vrsta država smatra i sredstvom promidžbe vlastitih interesa/ideologije, a ponekad i sredstvom držanja masa u stanju latentnog zadovoljstva ( kruha i igara ); Država sufinancira manifestacije radi promicanja načela socijalne jednakosti, tj. načela svi dobivaju isto, iako se, primjerice kod nekih, napose kulturnih, to načelo poništava budući su u kulturi ulaznice iznimno visoke za prosječnog građanina; Država nastoji ispraviti tržišne nelogičnosti, pa subvencijama i ostalim instrumentima pomaže neke manifestacije koje inače ne bi bile ekonomski održive (radi promicanja nekih drugih ciljeva); s druge strane manifestacije koje organiziraju profitne kompanije su tada u neravnopravnoj poziciji; Država ima i ekonomske koristi od ; npr. lokalne vlasti razviju manifestaciju i onda je daju u koncesiju privatnom sektoru (npr. Karneval u Splitu se putem javnog natječaja grada i TZ daje u koncesiju zainteresiranim poduzećima). 33