Sarajevo / Banjaluka, godine. Federacija Bosne i Hercegovine. Federalno ministarstvo zdravstva

Transcription

1 Izvještaj o bihevioralnom i biološkom istraživanju među injekcionim korisnicima droga u Bosni i Hercegovini, 2009: Studija uzorkovanja upravljanog ispitanicima Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo zdravstva Република Српска Миnистарство здравља и социјалне заштите Sarajevo / Banjaluka, godine 1

2 Izdavač: UNICEF/UNDP Bosna i Hercegovina Koordinacija studije: UNICEF Bosna i Hercegovina Realizaciju studije finansijski su podržali: UNDP/Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije i Tematske grupe UN-a za HIV/AIDS za Bosnu i Hercegovinu/UNAIDS. Izvještaj pripremili: Valerio Baćak Dženis Midžić Aleksandra Puhalo Ranko Petrović Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji su mišljenja onih koji su dali doprinos u njenoj izradi i ne odražavaju nužno politike rada ili stavove UNICEF-a, UNDP-a, Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, Tematske grupe UN-a za HIV/AIDS za Bosnu i Hercegovinu i UNAIDS-a. Dijelovi ove publikacije mogu se reproducirati nepromijenjeni uz obavezno odobrenje autora i pod uslovom da se navede izvor: UNICEF (2009), Izvještaj o bihevioralnom i biološkom istraživanju meďu injekcionim korisnicima droga u Bosni i Hercegovini, 2009.: Studija uzorkovanja upravljanog ispitanicima. Sarajevo: UNICEF - Bosna i Hercegovina. 2

3 Sadržaj Riječi zahvale... 5 Uvodna riječ... Error! Bookmark not defined. Skradenice i akronimi... 7 Sažetak... 8 Pregled bio-bihevioralnog istraživanja iz godine Metode Postupak uzorkovanja: uzorkovanje upravljano ispitanicima (RDS metoda) Obuka osoblja o anketi Prikupljanje podataka u sklopu bihevioralnog istraživanja: anketna mjerenja Pokazatelji UNGASS-a Pitanja o počecima korištenja droga Procjena veličine populacije Učesnici Kvalitativna studija među injekcionim korisnicama droga Statističke analize Rezultati Banjaluka Demografske karakteristike Istorija korištenja droga Prakse ubrizgavanja i dijeljenja igle Iskustvo sa zatvorom i policijom Seksualno ponašanje i upotreba prezervativa Testiranje na virus HIV-a i infekcije koje se prenose spolnim putem (STI) Liječenje od ovisnosti o drogama i prevencija Počeci injekcionog korištenja droga Oralno zdravlje Veličina mreže i regrutacija Prevalencija zaraznih bolesti Procjena veličine populacije Razlike između i godine Uporedba starosnih grupa Sarajevo Demografske značajke Istorija korištenja droga Prakse ubrizgavanja i dijeljenja igle Iskustvo s policijom i zatvorom Seksualno ponašanje i upotreba prezervativa Testiranje na HIV i spolno prenosive infekcije (SPI) Znanje o HIV/AIDS-u i procjena rizika Liječenje od ovisnosti o drogama i prevencija Počeci injekcionog korištenja droga Veličina mreže i regrutacija Prevalencija zaraznih bolesti Procjena veličine populacije Razlike između i godine

4 Uporedba starosnih grupa Zenica Demografske karakteristike Istorija korištenja droga Prakse ubrizgavanja i dijeljenja igle Iskustvo sa zatvorom ili policijom Seksualno ponašanje i upotreba prezervativa Liječenje od zavisnosti i prevencija Počeci injekcionog korištenja droga Oralno zdravlje Veličina mreže i regrutacija Prevalencija zaraznih bolesti Procjena veličine populacije Razlike između i godine Uporedba starosnih grupa Diskusija Promjene do kojih je došlo od godine Razlike među dobnim skupinama Ograničenja studije Preporuke Preporuke u vezi sa preventivnim programima i intervencijama Jačanje svijesti i korištenje lokalnih usluga na polju prevencije infekcije HIV-om Smanjiti pojavu rizičnog seksualnog ponašanja Mjesta grupnog ubrizgavanja kao prioriteti preventivnih aktivnosti na terenu Usmjeriti preventivne napore na mlade injekcione korisnike droga Osmisliti ciljane preventivne programe za romsku populaciju u Sarajevu Prilagoditi lokalnu praksu rada policije radu sa injekcionim korisnicima droga Osmisliti intervencije kojima se odgovara na pojavu predoziranja Usmjeriti posebno osmišljene programe prevencije na injekcione korisnice droga Preporuke za budude studije nadzora nad HIV-om među injekcionim korisnicima droga u BiH Korištenje postojede ekspertize i infrastrukture za potrebe provedbe bududih studija nadzora nad HIV-om u BiH Osmisliti istraživanja za injekcione korisnice droga Provesti istraživanja prilagođena specifičnoj tematici Zaključak Korištena literatura Dodaci Grafikoni Tabele

5 Riječi zahvale Autori se ovim putem zahvaljuju brojnim ljudima i institucijama za izdvojeno vrijeme i energiju kako bi pomogli u izradi i provoďenju ovog istraživanja. Nevladine organizacije iz tri grada, NVO PROI, NVO Viktorija i NVO Margina, koje su organizovale i provele proces prikupljanja podataka, obavile su izvanredan posao. Njihovo iskustvo vezano za populaciju injekcionih korisnika droga predstavlja vrijedan doprinos. TakoĎer se želimo zahvaliti i medicinskom osoblju lokalnih bolnica koje je sudjelovalo u analizi bioloških uzoraka, kao i u prikupljanju uzoraka krvi na mjestima na kojima se vršilo istraživanje. U svrhu procjene veličine populacije, podaci su prikupljeni iz mnogih institucija, koje su nam velikodušno stavile na raspolaganje svoje evidencije. Cijenimo pomoć dr. Zlatka Čardaklije i gospodina Saše Potežice, koji su radili na procjeni veličine populacije u datim gradovima. Zahvalni smo i Federalnom ministarstvu zdravstva i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske na podršci i odobrenju ovog istraživanja. Na kraju želimo izraziti zahvalnost i učesnicima studije, koji su još jednom imali povjerenja i strpljenja da učestvuju u dugom procesu istraživanja i da podijele s nama najosjetljivije detalje iz svog života. Studiju su finansirali, uz velikodušnu podršku, UNDP/Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije i Tematske grupe UN-a za HIV/AIDS za Bosnu i Hercegovinu/UNAIDS. 5

6 Predgovor Pitanje ovisnosti o drogama je problem koji se obično povezuje s epidemijom HIV-a, koja je zahvatila čitav svijet, a posebno zemlje istočne Evrope. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje da je najmanje polovina HIV/AIDS slučajeva u Evropi uzrokovana injekcionim korištenjem droga. Iako je relativno manjih razmjera, epidemija HIV-om koja je uzrokovana korištenjem droga spadau one epidemije koja se najbrže šire u svijetu. Rusija, Kina, Indonezija i Malezija, koje zajedno obuhvataju preko četvrtinu svjetske populacije, imaju značajne epidemije uzrokovane injekcionim korištenjem droga. U ovim državama prevalencija HIV-a meďu injekcionim korisnicima droga je rasla, često i za više od 15 odsto tokom jedne godine. Upotreba droga uveliko povećava rizik od infekcije i širenja HIV-a i virusa hepatitisa B i C. DogaĎaji koji su se desili u Bosni i Hercegovini u njenoj nedavnoj prošlosti pružaju pogodno okruženje za povećanje broja zavisnika od droga, kao i za povećanje stope kriminala, što je meďusobno povezano. Zvanični podaci u Bosni i Hercegovini potvrďuju da se u 14% svih zaraza HIV prenio injekcionim korištenjem droga. Nedostatak informacija o rizicima koje donosi upotreba droga, kao i neodgovorno i nezaštićeno ponašanje injekcionih korisnika droga, u kombinaciji s nedostatkom programa prevencije i liječenja, utemeljenih na dokazima i usmjerenih na adolescente, doprinosi širenju korištenja droga, predoziranju i prenošenju HIV-a meďu mladom populacijom. Da bismo mogli da odgovorimo na smislen i djelotvoran način na pitanja vezana za korištenje droga meďu mladima, prvo moramo jasno i nedvojbeno razumjeti šta rade, o čemu razmišljaju, koje vrijednosti podržavaju, kakva su im uvjerenja, aspiracije i brige. TakoĎe moramo da razumijemo njihovo ponašanje, tj. načine na koje se izlažu rizicima i mjere, ako ih poduzimaju, kako bi se zaštitili. To je razlog zbog kojeg smo, godine, inicirali Bio-bihevioralno istraživanje meďu injekcionim korisnicima droga u tri najveća grada u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj daje sažetak svih rezultata pomenutog istraživanja i time doprinosi razumijevanju. Izvještaj sadrži smjernice od neprocjenjivog značaja za kreatore politika rada i naučno-istraživačke radnike jer obezbjeďuje sintezu široke palete informacija o životu mladih ljudi i injekcionom korištenju droga, a otkriva i praznine u podacima i ono o čemu još uvijek nemamo podataka. Postoji vrlo tijesna veza izmeďu rizičnog ponašanja injekcionih korisnika droga, mladih koji stupaju u spolne odnose bez adekvatne zaštite, kao i brzog širenja HIV-a i ostalih bolesti koje se prenose krvlju i spolnim odnosom. Nezakonitost korištenja droga, kao i stigmatizacija injekcionih korisnika droga i seksualnih radnika samo još više doprinose nezdravoj atmosferi u kojoj žive. TakoĎe doprinose i njihovom odbijanju da od postojećih stručnih službi potraže liječničku ili socijanu pomoć ili pomoć u odvikavanju. Budući da mladi injekcioni korisnici droga ne identificiraju uvijek sebe kao korisnike droga, ne koriste usluge na polju smanjenja štete onoliko često koliko bi mogli. Kroz ovo istraživanje ispitani su alternativni pristupi koje pomenute službe mogu da zauzmu da bi ostvarili kontakt s ovim mladim ljudima. S obzirom na činjenicu da se obrasci ponašanja u vezi s korištenjem droga razvijaju u ranim godinama života, od ključnog je značaja da se interveniše što je moguće prije, da bi se spriječio nastavak korištenja droga i štetnog ponašanja koji može dovesti do početka injektiranja i do izbijanja problema u vezi sa tim. Pod pretpostavkom da se ne brinemo samo za budućnost djece i adolescenata već i za njihovu sadašnjost, UNICEF i UNDP, zajedno sa svojim partnerima, namjeravaju i dalje raditi s adolescentima, posebno s onim najrizičnijim, kako bi što bolje shvatili i razumjeli njihove bihevioralne rizike i kako bi pomogli njima da što bolje shvate i razumiju posljedice takvog ponašanja. Yuri Afanasiev Rezidentni koordinator UN-a Rezidentni predstavnik UNDP-a U Bosni i Hercegovini Florence Bauer Predstavnica UNICEF Bosna i Hercegovina 6

7 Skraćenice i akronimi IKD NVO RDS RDSAT SPI UNGASS MARP UNICEF HBV HCV HIV BiH DPST FHI CI Injekcioni korisnici droga Nevladine organizacije Uzorkovanje upravljano ispitanicima Računarski program za analizu uzoraka upravljanim ispitanicima Infekcije koje se prenose spolnim putem Specijalna sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o HIV/AIDS-u Populacije u povećanom riziku za inficiranje Dječiji fond Ujedinjenih naroda Virus hepatitisa B Virus hepatitisa C Virus humane imunodeficijencije Bosna i Hercegovina Dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje Family Health International Interval pouzdanosti 7

8 Sažetak Cilj ove ankete bio je da se utvrdi prevalencija HIV-a i drugih infekcija koje se prenose krvlju, kao i da se ispitaju rizici u vezi s HIV-om meďu injekcionim korisnicima droga u Zenici, Banjaluci i Sarajevu. Još jedan cilj je bio da se izvrši procjena veličine populacije injekcionih korisnika droga u spomenutim gradovima. Anketa je raďena na ukupnom uzorku od 781 ispitanika, od čega po 260 u Zenici i Banjaluci i 261 u Sarajevu. Proces prikupljanja podataka trajao je od oktobra do decembra godine u prostorijama NVO Margina u Zenici, dok su u Banjaluci i Sarajevu bile unajmljene odvojene prostorije za proces sakupljanja podataka. Upitnik je popunjavan sa svakim ispitanikom pojedinačno i sastojao se od 142 pitanja koja se odnose na teme od injekcionog korištenja droga preko rizika tokom spolnog odnosa do znanja o načinu prenošenja HIV-a i o uslugama koje se tiču smanjenja štete. Podaci su analizirani uz pomoć računarskog programa za analizu uzoraka upravljanim ispitanicima (RDSAT), i to odvojeno za svaki dati grad. Analiza nije bila podijeljena na osnovi spola jer je bio uzorkovan samo mali broj injekcionih korisnica droga. Zato je provedena paralelna kvalitativna studija, na osnovi dubinskih intervjua, s po 15 ženskih osoba iz Banjaluke i Sarajeva. Prosjek godina ispitanika se kretao izmeďu 29 i 30. Većina učesnika ankete nije u braku, ima srednjoškolsko obrazovanje i izdržavaju se uz pomoć povremenih zaposlenja i uz finansijsku pomoć članova porodice. Prosjek godina za prvo injekciono ubrizgavanje droga je 21 u Sarajevu i 22 godine u Zenici i Banjaluci. Procijenjeno je da je oko petina injekcionih korisnika droga u Zenici i Banjaluci i trećina njih u Sarajevu koristilo već korištene igle i/ili šprice za vlastite potrebe injekcionog unosa droga tokom posljednjeg mjeseca. U većini slučajeva, u svim gradovima, oprema za injekciono ubrizgavanje je u posljednjih 12 mjeseci pozajmljivana od bliskih prijatelja ili seksualnih partnera. Procjenjuje se da je 26% njih u Zenici, 22% u Banjaluci i 30% njih u Sarajevu dalo svoje iskorišćene igle i/ili šprice jednoj ili više osoba tokom posljednjeg mjeseca, a 86% populacije injekcionih korisnika u Sarajevu, 74% u Banjaluci i 78% u Zenici koristila je sterilnu opremu za injekciono ubrizgavanje prilikom zadnjeg ubrizgavanja. U mjesecu koji je prethodio anketi igle i/ili šprice su najčešće nabavljane u apotekama, koje su bile glavni izvor nabavke opreme za ubrizgavanje u svim gradovima. U Banjaluci su ustanovljena dva slučaja infekcije HIV-om, dok se prevalencija virusa HCV procjenjuje kod 50.6% populacije. Samo jedan slučaj infekcije HIV-om zabilježen je u Sarajevu, dok je prevalencija HCV-a 49.7%. Nisu utvrďeni slučajevi infekcije HIV-om u Zenici, a prevalencija HCV-a je ustanovljena kod 19.5% populacije, što je najniža stopa u usporedbi sa ostala dva grada. Većina injekcionih korisnika droga u sva tri grada dolazila je u dodir s policijom tokom života. Tokom prošle godine 49% osoba u Sarajevu je uhapšeno ili pritvoreno, u Zenici 43% i u Banjaluci 39%. MeĎu onima koji su imali neku vrstu kontakta s policijom u protekloj godini, izmeďu 41% i 44% je navodno bilo izloženo nasilju ili zlostavljanju od strane policije. Oko petina njih u Banjaluci i oko polovine u Zenici i Sarajevu bili su u zatvoru u jednom trenutku života. Prosjek godina osoba kada su po prvi put imale vaginalni ili analni snošaj u svim gradovima je 16. Procjenjuje se da je u Banjaluci 41% imalo dva ili više seksualnih partnera tokom protekle godine, dok u Sarajevu taj postotak iznosi 61%, a 54% u Zenici. Procjenjuje se da je 78% u Sarajevu imalo spolni odnos sa stalnim partnerom u protekloj godini, 80% u Banjaluci i 71% u Zenici. U svim gradovina oko polovina je imala slučajne seksualne partnere u zadnjih 12 mjeseci. Prezervative je uvijek koristilo u spolnim odnosima sa slučajnim partnerima tokom protekle godine 21% u Zenici, 29% u Banjaluci i 58% injekcionih korisnika droga u 8

9 Sarajevu. Glavni izvori nabavke prezervativa u sva tri grada su ulični kiosci i benzinske pumpe, dok je nešto manje od polovine njih u prethodnoj godini dobilo prezervative od specijaliziranih službi na ovom polju, nevladinih organizacija ili zdravstvenih institucija. Oko 90% ih je pravilno ustvrdilo da se HIV može prenijeti upotrebom prethodno korištenih igala i/ili šprica i da se rizik od infekcije može smanjiti pravilnom upotrebom prezervativa tokom svakog spolnog odnosa. MeĎutim, postotak onih koji su mogli dati pravilne odgovore na sva ključna pitanja u vezi sa zabludama oko HIV-a i načinima prenošenja bio je značajno niži. U Banjaluci je oko 54% njih pravilno odgovorilo na pet pitanja u sklopu kompozitnog pokazatelja znanja o HIV-u, a u ostalim gradovima postotak je bio još niži - 36% u Sarajevu i 35% u Zenici. Procijenjeno je da 69% injekcionih korisnika droga u Banjaluci, 73% u Zenici i 78% u Sarajevu zna gdje može obaviti testiranje na HIV, a većina njih je navela centar za dobrovoljno savjetovanje i testiranje (DPST) na klinici za zarazne bolesti i/ili u bolnici kao mjesto na kojem se može obaviti testiranje na HIV. U Zenici je utvrďeno da je 39% ikada obavilo testiranje na HIV, 45% u Banjaluci i 77% u Sarajevu. Klinika za zarazne bolesti i/ili bolnica je često spominjana kao mjesto gdje je zadnji put uraďen test. Preko 80% u Banjaluci i preko 90% u Zenici i Sarajevu ih je znalo rezultat svog zadnjeg uraďenog testa na HIV. U Zenici 39%, 35% u Banjaluci i 79% u Sarajevu ih je bilo podvrgnuto testiranju na HCV, od čega je 26% u Zenici i oko trećina njih u Sarajevu i Banjaluci navelo da im je dijagnosticirana infekcija HCV-om. Procjenjuje se da je 70% injekcionih korisnika droga u Sarajevu liječeno od ovisnosti o drogama u svom životu, 50% u Banjaluci i 48% u Zenici. Od ukupnog postotka onih koji su ikad liječeni od ovisnosti o drogama njih oko 28% u Banjaluci i 63% u Zenici trenutno je na liječenju. U Sarajevu (97%) i Zenici (79%) velika većina onih koji se trenutno liječe podvrgnuta je metadonskoj terapiji, dok u Banjaluci većina njih (47%) pokušava samostalno liječiti svoju ovisnost. 70% u sva tri grada je izjavilo da im je prvi put drogu injekciono ubrizgala druga osoba, a u većini slučajeva ta osoba je bila prijatelj. Razlozi koji su najčešće navedeni za otpočinjanje injekcionog korištenja droga bili su radoznalost i želja da se postigne isti ili jači efekat s manjom ili istom količinom droge. Više od 90% u Sarajevu i Banjaluci i oko 80% u Zenici lično poznaje injekcionog korisnika droga i gledali su kako ovisnik sebi ubrizgava drogu prije nego što su sami počeli injekciono koristiti droge. Nalazi dobijeni nakon dubinskih intervjua sugerišu da je pristup injekcionih korisnika droga zdravstvenim uslugama ograničen. Strah od identificiranja kao injekcionih korisnika droga, neprofesionalan odnos medicinskog osoblja i umiješanost policije najčešće su navoďeni kao razlozi za izbjegavanje pozivanja hitne pomoći u situacijama kao što je predoziranost. Dijeljenje opreme za ubrizgavanje čini se da je uobičajena pojava, posebno izmeďu seksualnih partnera. Razlozi za ovakvo štetno ponašanje obično su traženi izvan lične odgovornosti. Pravdani su razlozima poput nepostojanja apoteke u blizini njihovog boravišta. Ispitanice koje su izjavile da su u braku ili u vezi direktno ili indirektno su ekonomski ovisne o vlastitim roditeljima ili roditeljima njihovih partnera i većinom su nezaposlene. Društveni kontakti su im ograničeni i uglavnom se kreću u krugu porodice i partnera. Gotovo su sve, osim jedne, u vezi s partnerima koji imaju ili su ranije imali probleme vezane za ovisnost o drogama. Oprema za injekciono ubrizgavanje se obično kupuje u apotekama ili nabavlja besplatno od lokalnih nevladinih organizacija. Četiri ispitanice od njih 15 izjavile su da su pružale seksualne usluge u zamjenu za novac ili drogu. Smatraju da pružanje seksualnih 9

10 usluga od strane injekcionih korisnica droga nije neuobičajena pojava i da su dileri obično i klijenti. Većina žena je bila podvrgnuta nekoj vrsti liječenja s ciljem odvikavanja od ovisnosti o drogama. Ispitane injekcione korisnice droga izjavile su da su nailazile na apotekare s puno predrasuda kada su željele kupiti opremu za ubrizgavanje, kao i na slično ponašanje medicinskog osoblja. U apotekama su ponekad i odbijali prodati opremu pod izgovorom da nisu stigle nove pošiljke. TakoĎe je navedeno i traumatično iskustvo zbog psihološkog ili fizičkog zlostavljanja od strane policije. Trećina ispitanica u okviru kvalitativne komponente ankete izjavila je da je zaražena HCV-om. Svijest o postojanju službi za smanjenje rizika, posebno kroz nevladine organizacije Viktorija i PROI, široko je rasprostranjena i učesnici ankete su izjavili kako im osoblje ovih organizacija pomaže i održava prijatnu profesionalnu atmosferu. Podaci o oralnom zdravlju sakupljeni su od ispitanika u Banjaluci i Zenici. U Zenici je 51% njih opisalo stanje svojih usta i zuba kao loše ili veoma loše, 45% ih je posjetilo stomatologa tokom protekle godine. Najčešći razlog koji su navodili bio je da su osjećali kako nešto nije uredu ili su osjećali bol. U Banjaluci je oko jedna petina njih opisala stanje usne duplje i zuba kao loše ili veoma loše. Većina njih u oba grada posjećuje privatne stomatologe. U Banjaluci 15% i 53% u Zenici često osjećaju kako su im usta suha. Procjene veličine IKD populacije izračunate su putem tehnike multipliciranja uz korištenje institucijskih podataka iz lokalnih službi za razmjenu igala, DPST centara i programa liječenja, kao i iz anketnih odgovora. Procjenjuje se da injekcionih korisnika droga u Banjaluci u prosjeku ima 534 u okviru 95%-tnog intervala pouzdanosti (95% CI) u rasponu od 354 do 717 osoba. U Sarajevu taj broj u prosjeku iznosi 889 (95% CI ) i u Zenici 852 (95% CI ). Procjena veličine ukupne populacije injekcionih korisnika u Federaciji BiH iznosi 4900 osoba, dok veoma gruba procjena za čitavu Bosnu i Hercegovinu iznosi 7500 osoba. MeĎutim, ove procjene podliježu nekim ograničenjima, koja su detaljnije opisana u izvještaju. Podaci su dalje podijeljeni i usporeďeni u odnosu na dobne skupine u Zenici i Banjaluci. (Ovo nije bilo moguće izvesti i za Sarajevo zbog malog broja mlaďih osoba u okviru uzorka.) MlaĎa dobna grupa je definisana kao grupa osoba u dobi izmeďu 18 i 24 godine, a starija dobna grupa se sastojala od ispitanika u dobi od 25 godina naviše. Više injekcionih korisnika droga u Zenici u dobi izmeďu 18 i 24 godine imali su četiri ili više seksualnih partnera u protekloj godini od osoba iz starije dobne skupine. MlaĎi injekcioni korisnici su takoďe, u većem omjeru, imali jednog ili više partnera s kojima su dijelili opremu za ubrizgavanje tokom proteklog mjeseca i rjeďe su navodili nevladine organizacije kao glavni izvor pribora za ubrizgavanje. U usporedbi sa osobama iz starije skupine, znatno veći broj mlaďih injekcionih korisnika droga u oba grada naveo je prijatelje, koji su takoďe injekcioni korisnici droga, kao glavni izvor pribora za ubrizgavanje. S druge strane, mlaďi injekcioni korisnici droga u Banjaluci u većem omjeru su koristili prezervative prilikom zadnjeg spolnog odnosa, u poreďenju sa osobama iz starije dobne skupine, tj. 58% u odnosu na 31%. Pojavile su se značajne razlike u ključnim pokazateljima izmeďu anketa provedenih i godine. Anketa iz godine pokazala je veći omjer injekcionih korisnika droga koji su bili svjesni postojanja organizacija koje se bave prevencijom širenja HIV-a u svojim gradovima, veći broj injekcionih korisnika droga koji su koristili sterilnu opremu za ubrizgavanje i, sudeći prema odgovorima, manji broj onih koji su dijelili igle i/ili šprice. Omjer onih koji su naveli nevladine organizacije kao glavni izvor opreme za ubrizgavanje značajno se povećao u zadnje dvije godine. 10

11 Preporuke za preventivne aktivnosti usmjerene su na povećanje svijesti i upotrebe lokalnih službi koje se bave prevencijom širenja HIV-a; na smanjenje rizičnog ponašanja tokom spolnog odnosa, posebno zbog toga što postoji mogućnost da se kroz populaciju injekcionih korisnika droga može širiti HIV kao i drugi patogeni agensi koji se prenose krvlju na opću populaciju; zatim, na unapreďenje terenskog rada na mjestima okupljanja i grupnog ubrizgavanja injekcionih korisnika droga, kao što su štekovi ; na rano komuniciranje s adolescentima putem podjele materijala o prevenciji ovisnosti i pružanja informacija o rizicima tokom spolnog odnosa; na senzibiliziranje lokalne policije i smanjenje njenog antagonizma u kontaktima s injekcionim korisnicima droga; na prevenciju meďu romskom populacijom injekcionih korisnika droga u Sarajevu, kao i na smanjenje učestalosti slučajeva predoziranosti. Pored toga, dat je i niz preporuka za buduća bihevioralna istraživanja. Uvod Računa se da injekcioni korisnici droga čine oko 10% osoba zaraženih HIV-om u čitavom svijetu (Mayer i Pizer, 2004.). U nedavno obavljenoj sistematskoj studiji procijenjeno je da najviše 21 milion osoba širom planete potencijalno injekciono koristi droge, a procjena je i da prevalencija HIV-a kod ove populacije može obuhvatiti preko šest miliona osoba (Mathers i ostali, 2008.). Injekciono korištenje droga u mnogim evropskim zemljama glavni je način prenošenja HIV-a, a u porastu je u društvima koja su u skorije vrijeme doživjela tranziciju i prelazak na demokratiju i slobodnu tržišnu ekonomiju (Aceijas i ostali, 2004., Ball, Rana i Dehne, 1998.). Dijeljenje igala je glavni način širenja HIV-a meďu injekcionim korisnicima droga, dok spolni odnosi s partnerima koji ne koriste droge injekciono doprinosi širenju HIVa kao i ostalih infekcija koje se prenose spolnim putem meďu općom populacijom (Tyndall i ostali, 2002.). Bosna i Hercegovina se smatra zemljom s niskom stopom prevalencije HIV-a (stopa rasprostranjenosti HIV-a nije prešla 5% niti u jednoj potpopulaciji koja je u povećanom riziku, a meďu općom populacijom je ispod 1%). Otkako je godine zabilježen prvi slučaj infekcije HIV-om, registrovana su kumulativno 163 slučaja infekcije HIV-om do kraja godine, od čega su 103 osobe oboljele od AIDS-a. Tokom godine zabilježeno je sedam novih slučajeva infekcije, od čega četiri u Federaciji Bosne i Hercegovine i tri u Republici Srpskoj. Od ukupnog postotka svih zaraženih osoba, 14% slučajeva se najvjerovatnije zarazilo injekcionim korištenjem droga. Širom zemlje postoji 20 centara za dobrovoljno testiranje i savjetovanje, koji pružaju usluge testiranja na HIV, i to besplatno i anonimno. TakoĎe postoji i devet komuna gdje je dostupno liječenje od zavisnosti i rehabilitacija. Važno je napomenuti kako Bosna i Hercegovina često služi kao tranzitna ruta za krijumčarenje narkotika iz jugoistočne Azije do zapadne Evrope, čineći ovu državu pogodnim tlom za organizirani kriminal i stvarajući uvjete za veću dostupnost nezakonitih psihoaktivnih supstanci. Zapadni Balkan je bio i još uvijek je ugrožena regija u pogledu visoke stope siromaštva, nezaposlenosti, socijalne nesigurnosti, kao i velikih redukcija u zdravstvenoj i socijalnoj pomoći (Rouds i Simić, 2005.). Bosna i Hercegovina je doživjela strahovit socijalni razdor tokom i nakon rata ( godina), poslije raspada bivše Jugoslavije. Država je još uvijek u ekonomskoj i političkoj tranziciji, gdje većina Bošnjaka, Hrvata i Srba živi na zasebnim teritorijama. Političko vodstvo i infrastruktura su podijeljeni meďu tri etničke grupe, a krovno upravljanje obavlja meďunarodno tijelo pod nazivom Vijeće za implementaciju mira. Federacija Bosne i Hercegovine je najveći zvanični entitet i u njemu žive Bošnjaci i Hrvati. Republika Srpska je drugi entitet, kojem pripada oko 49% teritorije. Treći autonomni entitet je Brčko Distrikt, koji takoďer ima svoju vladu. Ovako komplikovan, decentralizovan i 11

12 politizovan sistem može kočiti uspješno pružanje zdravstvenih usluga, kao i rad na prevenciji širenja HIV-a. Tokom godine provedene su dvije ankete na uzorku ispitanika u glavnim gradovima susjednih zemalja, Srbije i Crne Gore. Nalazi su pokazali visoku stopu infekcije HCV-om meďu injekcionim korisnicima droga u Beogradu i nešto nižu stopu u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore. Procjena stope prevalencije anti-hcv protutijela u Beogradu, na uzorku od 433 injekciona korisnika droga, iznosila je 63%, a na uzorku od 328 istih ispitanika u Podgorici stopa prevalencije je iznosila 22%. Stopa prevalencije anti-hiv protutijela iznosila je 3% u Beogradu, dok nije bilo prijavljenih slučajeva infekcije HIV-om u Podgorici. Nalazi bihevioralne studije sugeriraju da je oko četvrtina populacije injekcionih korisnika droga u oba ova grada zadnji mjesec dijelila opremu za ubrizgavanje. Budući da se injekcionim korištenjem droga mnogo lakše prenosi HIV nego spolnim putem bez upotrebe prezervativa, to može doprinijeti snažnom izbijanju epidemije u manje razvijenim sredinama. Nedavna iskustva takve vrste s izbijanjem epidemije izazvane injekcionim korištenjem droga u državi kao što je Ukrajina naučilo nas je da su nam potrebni pravovremeni i visokokvalitetni podaci da bismo mogli poduzeti adekvatne preventivne aktivnosti. Pregled bio-bihevioralnog istraživanja iz godine Glavni cilj ove ankete bio je istražiti prevalenciju HIV-a i rizična ponašanja tokom godine, kao i utvrditi promjene koje su se desile u odnosu na nalaze ankete iz godine, provedene meďu injekcionim korisnicima droga u Sarajevu, Banjaluci i Zenici. Grant koji je Globalni fond za borbu protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije odobrio za Bosnu i Hercegovinu omogućio je otvaranje dodatnih preventivnih službi, kao i razvoj medicinske infrastrukture koja pruža liječničku pomoć i skrb injekcionim korisnicima droga i osobama koje žive s HIV-om. Značajan broj ovakvih usluga usmjeren je na grupe u povećanom riziku kao što su seksualne radnice, muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima i injekcioni korisnici droga. Zato je od velike važnosti ispitati promjene u ponašanju, a u odnosu na moguće zaražavanje HIV-om kod ovih populacija osigurati i veću materijalnu pomoć za borbu protiv HIV/AIDS-a u ovoj zemlji. U ovu anketu uvedena su neka nova pitanja kako bi se sakupile informacije o posljednjim pokazateljima UNGASS-a, objavljenim u sklopu izvještajnog ciklusa UNGASS-a za godinu. U odnosu na godinu, uvedeno je novo poglavlje, koje se bavi otpočinjanjem injekcionog korištenja droga, što predstavlja prve podatke ove vrste u zemlji. Velika razlika u odnosu na anketu iz godine jest kvalitativna komponenta usmjerena na injekcione korisnice droga. Anketa iz godine obuhvatila je samo nekoliko ženskih osoba, čime nije bilo moguće uraditi statističku analizu i usporedbu meďu spolovima niti prikazati specifične socijalne i psihološke probleme s kojima se injekcione korisnice droga susreću u sva tri navedena grada. Zato je obavljeno 15 dubinskih intervjua u Banjaluci i Sarajevu, čiji su nalazi predstavljeni u ovom izvještaju. Još jedan dodatak izvještaju je i procjena veličine populacije injekcionih korisnika droga u gradovima u kojima je provedena anketa. Vrijedi ukratko spomenuti i glavne nalaze ankete iz godine, provedene na osnovi iste metode meďu ukupno 780 ispitanika. Gotovo da nije bilo slučajeva infekcije HIV-om. UtvrĎen je samo po jedan slučaj u Sarajevu i Banjaluci. Infekcija virusom hepatitisa C, sa druge strane, bila je široko rasprostranjena, s oko 45% zaraženih injekcionih korisnika droga u Sarajevu i Banjaluci. Stopa prevalencije HCV-a u Zenici bila je znatno niža u odnosu na ostala dva grada i iznosila je 19%. Blizu jedne trećine injekcionih korisnika droga u sva tri 12

13 grada meďusobno je dijelila opremu za ubrizgavanje u mjesecu koji je prethodio anketi. Podaci o ponašanju tokom spolnog odnosa otkrili su visok stepen stupanja u spolne odnose bez ikakve zaštite. Više od polovine ispitanika u sva tri grada imalo je spolne odnose sa slučajnim partnerima tokom protekle godine, dok ih je samo jedna četvrtina od te polovine izjavila da su uvijek koristili prezervative sa slučajnim partnerima tokom proteklog mjeseca u Banjaluci i Zenici, i jedna trećina u Sarajevu. Metode Postupak uzorkovanja: uzorkovanje upravljano ispitanicima (RDS metoda) Nezakonito ili stigmatizirano ponašanje injekcionih korisnika droga čini ih nedostupnim u smislu standardnih tehnika uzorkovanja, te nije moguće izraditi okvir uzorkovanja iz kojeg se može dobiti probabilistički uzorak koji odražava stanje ove populacije (Manjani i ostali, 2005.). Kako bi se uobičajeni problemi koji proizlaze iz prigodnog (oportunističkog) uzorkovanja sveli na minimum, u ovoj anketi je korištena metoda uzorkovanja upravljanog ispitanicima kako bi se dobio kvazi-probabilistički uzorak injekcionih korisnika droga u datim gradovima. Uzorkovanje upravljano ispitanicima je poboljšana forma metode snježne grudve, koja se oslanja na to da sami ispitanici regrutuju ostale ispitanike iz svoje populacijske grupe za anketu. Tako se može dobiti reprezentativan uzorak društvene mreže date populacije (Salganik i Hekatorn, 2004., Heckathorn, i 1997.). Na taj način se stvaraju regrutacijski lanci, pri čemu uzorak postepeno dobija na obimu i raznolikosti. Ti lanci se sastoje od talasa koji sve dublje prodiru unutar date populacije i, u idealnom slučaju, dopiru do njenih najskrivenijih dijelova. Dodjelom identifikacijskog broja ispitaniku, putem kojeg je povezan kako s onim ko ga regrutuje tako i sa onima koje on regrutuje, može se pratiti regrutacijska mreža. Uzorkovanje na bazi ispitanika radi korekciju homofilije (tendencija ljudi da ostvaruju društvene veze s ljudima koji su slični njima i da ih regrutuju za potrebe studije), kao i nenasumičnog odabira inicijalnih ispitanika, koji čine dva glavna metodološka problema metode lančanih upućivanja (Erickson, 1979.). Jedan od glavnih problema u vezi s uzorkovanjem putem metode snježne grudve jest to što karakteristike uzorka zavise od inicijalnog odabira ispitanika. Metoda uzorkovanja upravljanog ispitanicima može izbjeći ovu tendenciju sakupljanjem uzoraka koji ne zavise od inicijalnih ispitanika. Kako se obim uzorka povećava s novim talasima, karakteristike se prestaju značajno mijenjati. Tačka u kojoj se sastav uzorka potpuno prestaje mijenjati naziva se uravnoteženi sastav uzorka (equilibrium sample composition). Drugim riječima, nije važno koliko je bila raznolika inicijalna grupa ispitanika jer će konačni sastav uzorka biti ujednačen (Hekatorn i ostali, 2002.). Ovakvo postizanje uravnoteženosti, u kojoj je konačni uzorak neovisan o osobinama inicijalnih ispitanika (sjemenkama), u matematičkoj teoriji je poznat pod nazivom Markovljev lančani proces. 13

14 Grafički prikaz 1. Regrutacijska mreža u Banjaluci * Crni trokutovi predstavljaju injekcione korisnike droga koji su dijelili igle s jednom ili više osoba tokom zadnjih mjesec dana. Važan aspekt RDS metode jest dvostruki (obično finansijski) poticajni sistem, koji podržava regrutiranje i privlači članove ciljne populacije na sudjelovanje. Primarni poticaj se daje ispitaniku ili ispitanici za učešće u anketi, a sekundarni poticaj se daje za svaku osobu koju je ispitanik uspješno regrutirao. Ispitanicima je u okviru ove ankete bilo dozvoljeno da regrutiraju najviše tri osobe iz svoje populacijske grupe. Primarni poticaj je iznosio 20 KM, a sekundarni 10 KM, što otprilike iznosi 10 eura i 5 eura. Ispitanici su morali odgovarati na pitanja na licu mjesta i dati uzorak krvi kako bi dobili primarni poticaj. Ispitanici su dobijali sekundarni poticaj za svaku osobu koju su uspješno regrutirali i koja je obavila razgovor i dala uzorak krvi. Obuka osoblja o anketi Svo osoblje koje je radilo na anketi prošlo je kroz obuku o postupcima RDS metode, tehnikama voďenja intervjua i istraživačkoj etici meďu najrizičnijim populacijama, tokom dvodnevne radionice u Banjaluci, i to mjesec dana prije početka prikupljanja podataka. Tokom obuke posebna pažnja je posvećena obuci ispitivača. Pored upoznavanja sa glavnim teoretskim aspektima i postupcima RDS metode, svaki učesnik studije sudjelovao je u simulacijskim vježbama, u kojima je imao priliku isprobati svoje uloge, kao i dati komentare na načine na koje su to izvodili ostali učesnici. Jedan broj osoblja koji je radio na anketi već je učestvovao u anketi iz godine, tako da su mu bile poznate uloge i odgovornosti. U prvoj sedmici provedbe ankete, savjetnik na provedbi studije (Valerio Baćak) posjetio je tri lokacije u dva dana u svakom datom gradu kako bi pratio rad i pružio pomoć u početnim fazama prikupljanja podataka. Nakon toga, koordinator istraživanja (Ranko Petrović) i menadžer podataka (Dženis Midžić) takoďer su posjetili svaku lokaciju kako bi pratili proces regrutiranja. To je osiguralo dodatnu mogućnost obuke i daljnja pojašnjenja na licu mjesta u pogledu postupaka i odgovornosti. Prikupljanje podataka u sklopu bihevioralnog istraživanja: anketna mjerenja Podaci su prikupljani od oktobra do decembra godine u Sarajevu, Banjaluci i Zenici, uz pomoć tri lokalne nevladine organizacije koje su aktivne na polju smanjenja štete meďu 14

15 injekcionim korisnicima droga: NVO PROI, NVO Viktorija i NVO Margina. Upitnik je bio isti za svaki grad i sadržavao je 142 pitanja. Dijelom je odražavao smjernice organizacije Family Health International za ponavljana bihevioralna istraživanja (FHI, 2000.). TakoĎe je bio cilj prikupiti podatke i o najnovijim pokazateljima UNGASS-a (UNGASS, 2010.). Pitanja su se odnosila na demografske karakteristike, istoriju korištenja droga, koju su ispitanici sami navodili, praktikovanje dijeljenja igala i šprica, iskustvo s policijom i zatvorima, znanje o HIV/AIDS-u, seksualno ponašanje, upotrebu prezervativa, reproduktivno zdravlje, liječenje od zavisnosti i prevenciju, kao i na oralno zdravlje. Pored ovih tema, od kojih su neke ostale iste kao i tokom ankete provedene godine, uvedeno je novo poglavlje - o počecima injekcionog korištenja droga. Veličina lične društvene mreže ispitanika, koja je mjerena u svrhu izračunavanja pondera za procjenu na nivou čitave populacije IKD u pojedinim gradovima, dobivena je uz pomoć sljedećeg pitanja: Koliko injekcionih korisnika droga poznajete koji žive, rade ili studiraju na području Sarajeva, Banjaluke i Zenice (zavisno od lokacije na kojoj se vodilo istraživanje), a koji su injekciono koristili droge tokom zadnjeg mjeseca? Kada kažemo poznanici, mislimo na osobe čije vam je ime poznato i kojima je vaše ime poznato, a koje ste vidjeli u zadnja tri mjeseca. Pokazatelji UNGASS-a Sljedeći ključni pokazatelji korišteni su u sklopu ankete za godinu s ciljem da obuhvate bihevioralne pokazatelje i pokazatelje obuhvata u svrhu praćenja globalnih trendova na polju epidemije HIV/AIDS-a od strane meďunarodnih tijela (UNGASS, 2010.): 1. postotak injekcionih korisnika droga koji su obavili testiranje na HIV u zadnjih 12 mjeseci i koji znaju rezultate testa, 2. postotak injekcionih korisnika droga koji su dosegnuti putem programa prevencije širenja HIV-a, 3. postotak injekcionih korisnika droga koji su pravilno naveli načine prevencije širenja HIV-a tokom spolnog odnosa i koji su odbacili glavne zablude u vezi sa širenjem HIV-a, 4. postotak injekcionih korisnika droga koji su stupili u spolne odnose prije nego što su napunili 15 godina, 5. postotak injekcionih korisnika droga u dobi od 18 do 49 godina koji su imali spolne odnose s više partnera u zadnjih 12 mjeseci, 6. postotak injekcionih korisnika droga u dobi od 18 do 49 godina koji su imali spolne odnose s više partnera u zadnjih 12 mjeseci, a koji su naveli da su koristili prezervativ tokom zadnjeg spolnog odnosa, 7. postotak injekcionih korisnika droga koji su naveli da su koristili prezervativ tokom zadnjeg spolnog odnosa, 8. postotak injekcionih korisnika droga koji su naveli da su koristili sterilnu opremu za ubrizgavanje droge prilikom zadnjeg ubrizgavanja, 9. postotak injekcionih korisnika droga koji su zaraženi HIV-om. Kompozitni pokazatelj znanja u odnosu na HIV (UNGASS, 2010.) sastojao se od pravilnih odgovora na sljedećih pet pitanja o načinu infekcije i prenošenju HIV-a: (1) Da li spolni odnos sa samo jednim, vjernim i nezaraženim partnerom može smanjiti rizik od širenja HIV-a; (2) Da li možemo smanjiti rizik od širenja HIV-a pravilnom upotrebom prezervativa tokom svakog spolnog odnosa; (3) Da li osoba koja izgleda zdravo može biti zaražena HIV-om; (4) Da li se osoba može zaraziti HIV-om korištenjem istog WC-a 15

16 nakon osobe koja je već zaražena HIV-om; (5) Da li se osoba može zaraziti HIV-om dijeljenjem obroka s nekim ko je zaražen? Ostali pokazatelji UNGASS-a izračunati su na standardan način 1. Pitanja o počecima korištenja droga Niz od 14 pitanja u sklopu ankete iz godine odnosio se na početke injekcionog korištenja droga. Od ispitanika je zatraženo da se prisjete kada su prvi put injekciono ubrizgali drogu, da navedu da li im je drogu prvi put ubrizgala druga osoba, kao i da navedu odnos s tom osobom i starosnu dob te osobe. TakoĎe im je postavljeno pitanje jesu li poznavali nekog injekcionog korisnika droga i jesu li gledali kako neko injekciono ubrizgava drogu prije nego što su i sami počeli. Jedan dio pitanja odnosio se na razloge za početak injekcionog korištenja droga, naprimjer, jesu li to učinili pod pritiskom drugog injekcionog korisnika droga ili iz želje da postignu isti ili jači efekat s manjom ili istom količinom droge. Finalni dio ovog poglavlja odnosio se na pitanja o tome da li govore o svom injekcionom korištenju droga pred osobama koje to ne rade i da li ubrizgavaju drogu pred njima. Zadnjih šest pitanja odnosilo se na to jesu li injekciono ubrizgavali droge drugim osobama kojima je to bio prvi put. Prikupljanje podataka u sklopu biološke komponente istraživanja Od svih učesnika ankete zatraženo je da daju uzorak krvi za biološko testiranje na viralne i bakterijske infekcije koje se prenose krvlju kao i spolnim putem. U sva tri grada obavljeno je testiranje uzoraka krvi na HIV, sifilis, hepatitis B i hepatitis C. Pored toga, samo u Sarajevu obavljeno je i testiranje na chlamydia trachomatis IgG i IgM, a testiranje na virus hepatitisa A radi detekcije anti-hav IgM protutijela obavljeno je samo u Banjaluci. Serostatus HIV-a je utvrďen enzimskim imunosorbentnim testovima (ELISA Ag/Ab), a testiranje treponema pallidum hemagglutination (TPHA) obavljeno je kako bi se ustanovila serologija sifilisa. Serostatus virusa hepatitisa B utvrďen je uz pomoć ELISA testa radi detekcije površinskog antigena virusa hepatitisa B (HBsAg), proteinskog antigena koji proizvodi HBV. U Zenici je uraďeno dodatno testiranje na anti-hbc, protutijelo na virus hepatitisa B koje se proizvodi tokom i nakon infekcije. Serostatus virusa hepatitisa C utvrďen je testiranjem na anti-hcv protutijela radi detekcije prisustva protutijela na virus HCV u sva tri grada. Procjena veličine populacije 2 Jedan od ciljeva ove studije bio je i sakupljanje podataka koji bi nam omogućili da procijenimo veličinu populacije injekcionih korisnika droga u datim gradovima. U tu svrhu sakupljene su informacije iz lokalnih bolnica i drugih zdravstvenih institucija, nevladinih organizacija i policijskih evidencija kako bi se primijenila tehnika multipliciranja (FHI, 2003.). Anketni upitnik je takoďe obuhvatio i pitanja koja daju podatke relevantne za izračunavanje veličine te populacije. U svakom su gradu podaci iz nekoliko izvora korišteni za uparivanje s relevantnim podacima ankete i za izračunavanje procijenjene veličine populacije. Formula koja je korištena za izračunavanje veličine populacije bila je sljedeća: S = N x M. S je procijenjena veličina populacije, N je broj osoba iz grupe ciljne populacije, a koje su u 1 Detaljan opis kreiranja pokazatelja može se naći u UNGASS-ovim Smjernicama o kreiranju glavnih pokazatelja, Izvještaj za 2010., UNGASS Guidelines on Construction of Core Indicators, 2010 Reporting Cycle. 2 Procjenu veličine populacije obavili su dr. Zlatko Čardaklija (HIV/AIDS koordinator za Federaciju Bosne i Hercegovine), Saša Potežica (M&E asistent u okviru UNDP PMU za GFATM R5 HIV Projekat u Bosni i Hercegovini) i dr. Ranko Petrović (HIV/AIDS konsultant pri UNICEF-u, Bosna i Hercegovina). 16

17 kontaktu s institucijom ili su u okviru programa od kojih su sakupljeni podaci (npr. centar za liječenje), i M je multiplikator dobiven iz podataka sakupljenih tokom ankete (npr. broj učesnika ankete koji su naveli da su na liječenju u odreďenoj instituciji). Formula koja je korištena za izračunavanje multiplikatora bila je sljedeća: M=100/P 1. P 1 je postotak populacijske procjene na osnovi RDS metode u okviru 95%-tnog intervala pouzdanosti (95% CI) dobiven iz studije kao direktan odgovor na odreďeno pitanje ili analizom odgovora na nekoliko ključnih pitanja. Prosječna vrijednost procjene za svaki grad predstavljena je u izvještaju s 95%-tnim intervalom pouzdanosti. Veoma grube procjene veličine populacije injekcionih korisnika droga izračunate su za Federaciju BiH i za čitavu Bosnu i Hercegovinu. Do ovih procjena se došlo tako što je broj osoba u dobi izmeďu 18 i 49 godina u Sarajevu i Zenici podijeljen s brojem osoba iz iste dobne grupe u Federaciji BiH. Dobijeni broj je potom pomnožen sa iznosom procijenjenih prosječnih vrijednosti veličine populacije u ova dva grada. Isti postupak primijenjen je i na čitavu državu tako što je u izračunavanje dodata Banjaluka. Učesnici Podobni učesnici morali su imati najmanje 18 godina, živjeti, raditi ili studirati u gradu u kojem je provoďena anketa i morali su biti oni koji su injekciono ubrizgavali drogu u proteklom mjesecu. Učesnici su takoďer morali imati i validan regrutacijski kupon za učešće u anketi. Nakon provjere kriterija za učešće u istraživanju, učesnici su upoznati sa svrhom studije, kao i s time da je njihovo učešće potpuno anonimno i na dobrovoljnoj osnovi. Član osoblja na provoďenju ankete bi, potom, potpisao obrazac o informiranom pristanku za učešće u ime učesnika. Nakon potpisivanja obrasca o informiranom pristanku, učesnici su u individualnom intervjuu sa ispitivačem odgovorili na anketna pitanja i dali uzorak krvi. Učesnici su morali proći kroz predtestirajuće savjetovanje prije davanja uzorka krvi. U slučaju da je osoba koja se pojavila na istraživačkoj lokaciji ocijenjena kao nepodobna, kupon za učešće bi joj se oduzeo i član osoblja na provedbi ankete bi ispunio obrazac o nepodobnosti, opisavši razloge nepodobnosti osobe za sudjelovanje u anketi (npr. osoba nije htjela dati uzorak krvi, nije imala dovoljno vremena). Kvalitativna studija među injekcionim korisnicama droga Kvalitativna komponenta ankete za godinu osmišljena je zato da se prikupe podaci o injekcionim korisnicama droga koje su bile nedovoljno zastupljene u uzorku upravljanom ispitanicima. Njihov broj u kvantitativnom dijelu ankete nije prešao 10% niti u jednom od datih gradova. Kvalitativne podatke je prikupio jedan od koautora izvještaja 3 na osnovi dubinskih intervjua, obavljenih s ukupno 15 injekcionih korisnica droga, od čega je 8 njih iz Banjaluke i 7 iz Sarajeva. Prosjek njihovih godina je bio 28. Regrutirane su nakon sudjelovanja u redovnoj anketi i sa istim kriterijima podobnosti. Pored sakupljanja osnovnih demografskih podataka, teme razgovora su obuhvatile i odnos s partnerom, majčinstvo, praktikovanje injektiranja droga, seksualno ponašanje i pružanje seksualnih usluga, lično zdravlje, diskriminaciju i nasilje, liječenje od zavisnosti o drogama, kontakt s preventivnim centrima i mrežama za socijalnu podršku. Statističke analize 3 Aleksandra Puhalo 17

18 Statističke analize su obavljene uz pomoć statističkog paketa SPSS 16 (SPSS Inc., Chicago, IL, USA), a populacijske procjene su dobijene uz pomoć RDSAT softvera (računarski program za analizu uzoraka upravljanim ispitanicima), verzija Uz pomoć potonjeg programa uzorak se prilagoďava veličini mreže ispitanika i homofiliji (Salganik i Hekatorn, 2004.). Nivo pouzdanosti za procjenjivanje populacijskog omjera bio je podešen na 95%. Razlike u rezultatima anketa iz i godine, kao i značajne razlike izmeďu starosnih grupa, izmjerene su analizom preklapanja intervala pouzdanosti oko procijenjenih proporcija u populaciji. 18

19 Rezultati Banjaluka Demografske karakteristike Uzorak u Banjaluci se sastojao od 260 ispitanika. Gotovo polovina ispitanika imala je izmeďu 25 i 34 godine, dok je prosječna dob bila 29 godina. U dobnoj grupi od 18 do 24 godine bilo je 80 ispitanika. Veliki dio uzorka činili su muškarci (88%), sa samo 23 osobe ženskog spola. Srednjoškolsko obrazovanje završilo je 77%, a 13% završilo je osnovnu školu. Procjenjuje se da oko 60% populacije čine samci, oko trećina je u stalnoj vezi i oko 10% je u braku. Glavni izvori prihoda tokom zadnjeg mjeseca bili su porodica, privremeno ili povremeno zaposlenje i stalno zaposlenje. Prosječan mjesečni prihod u zadnjih 12 mjeseci rijetko je prelazio 700 KM, gdje je gotovo jedna polovina zaraďivala izmeďu 301 i 700 KM. Najzastupljenija nacionalnost je srpska (84%). Oko 14% ih je sudjelovalo u anketi iz godine. Tabela 1. Populacijske procjene pokazatelja rizika u Banjaluci: ankete iz i Godina Karakteristika/ Pokazatelj % (95% CI) Broj osoba Ikad obavili test na HIV: Da, jednom ( ) 118/260 Da, više puta ( ) 72/260 Ne ( ) 67/260 % (95% CI) Broj osoba 26.6 ( ) 11.8 ( ) 60.9 ( ) 69/260 50/ /260 Obavili test na HIV u protekloj godini: 36 ( ) 48/139 Nema podataka Nema podataka Znaju rezultate zadnjeg testa na HIV: 82.1 ( ) 114/ ( ) 116/119 Znaju gdje se može obaviti test na HIV: 57.6 ( ) 180/ ( ) 148/260 Ikad testirani na HCV: 34.8 ( ) 138/ ( ) 116/260 Dobili prezervative u protekloj godini od terenske službe: 48.9 ( ) 133/256 Nema podataka Nema podataka Mogu pravilno navesti načine prenošenja HIV-a (pravilno odgovorili na sva pitanja): 54.1 ( ) 136/ ( ) 4 110/260 Koristili prezervative tokom zadnjeg spolnog odnosa: 41.5 ( ) 90/224 Nema podataka Nema podataka Koristili sterilne igle i šprice tokom zadnjeg ubrizgavanja: 73.9 ( ) 189/260 Nema podataka Nema podataka Ikad bili na liječenju*: 50.4 ( ) 170/ ( ) 219/260 4 Ovaj složeni pokazatelj se sastojao od četiri pitanja, za jedno pitanje manje u odnosu na anketu iz godine. ( Da li se osoba može zaraziti virusom HIV korištenjem istog WC-a nakon osobe koja je već zaražena virusom HIV-a? ). 19

20 Trenutno na liječenju: 27.7 ( ) 46/ ( ) 51/219 Injekciono ubrizgali drogu u šteku tokom prethodnog 19.6 ( ) 62/ ( ) 80/260 mjeseca: Nisu dijelili (koristili tuďu) opremu za ubrizgavanje 79 ( ) 197/ ( ) 51/219 tokom prethodnog mjeseca*: Učestalost ubrizgavanja tokom prethodnog mjeseca Jednom sedmično ili rjeďe: Nekoliko puta sedmično: Jednom dnevno: Nekoliko puta dnevno: 50 ( ) 26.6 ( ) 12.1 (8.1-16) 11.4 ( ) 89/160 76/260 42/260 53/ ( ) 29.8 ( ) 13.3 ( ) 19.9 ( ) 82/260 67/260 36/260 75/260 Imali spolni odnos sa stalnim partnerom tokom prethodnog 79.9 ( ) 167/ ( ) 180/249 mjeseca: Uvijek koristili prezervativ sa stalnim partnerom tokom prethodnog mjeseca: 12.8 ( ) 16/ ( ) 25/180 Stalni partner (ili zadnji stalni 13.7 ( ) 22/ ( ) 25/130 partner) je IKD: Koristili prezervativ tokom zadnjeg spolnog odnosa sa stalnim partnerom (od onih koji su imali spolni odnos tokom prethodnog mjeseca): 37 ( ) 38/ ( ) 40/130 Imali spolni odnos sa 58.4 ( ) 142/ ( ) 190/249 slučajnim partnerom u zadnjoj godini: IKD meďu slučajnim 35.7 ( ) 54/ ( ) 31/106 partnerima u zadnjoj godini: Uvijek koristili prezervativ sa slučajnim partnerom tokom protekle godine: Koristili prezervativ tokom zadnjeg spolnog odnosa sa slučajnim partnerom: Uhapšeni ili pritvoreni tokom protekle godine najmanje jednom: 29.2 ( ) 39/142 Nema podataka Nema podataka 40.9 ( ) 87/224 Nema podataka Nema podataka 39.4 ( ) 130/ ( ) 147/260 Ikad bili u zatvoru*: 20 ( ) 82/ ( ) 101/260 Neko drugi im prvi put Nema podataka Nema ubrizgao drogu: 74.3 ( ) 201/260 podataka Znaju za organizaciju koja radi na prevenciji širenja HIV-a u svom gradu:* 42.6 ( ) 118/ ( ) 47/260 Ikad se predozirali do tačke gubljenja svijesti: 28.1 ( ) 91/260 Dobili sterilne igle/šprice od NVO ili vladine organizacije: Nema podataka Nema podataka 20