Direktor istraživanja: Željko Ler. Istraživački tim Federacije BiH: Ivan Vasilj Jelena Ravlija Milada Vučina Ivo Curić

Transcription

1 Bihevioralna i biološka studija nadzora među injekcijskim korisnicima droga u Bosni i Hercegovini, 2012: Ispitivanje putem uzorkovanja upravljanog ispitanicima Novembar

2 Direktor istraživanja: Željko Ler Istraživački tim Federacije BiH: Ivan Vasilj Jelena Ravlija Milada Vučina Ivo Curić Istraživački tim Republike Srpske: Jovan Živković Stela Stojisavljević Jelena Niškanović Mladen Grujičić Vesna Lučić Samardžija Upravni odbor: Slobodan Stanić Zlatko Vučina Samir Ibišević Denis Dedajić Izvještaj pripremili: Valerio Baćak Zoran Dominković Statistička analiza: Zoran Dominković Izdavač: Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH Prijevod na lokalne jezike: Vladimir Marić Nedim Pećanac Tehnička priprema: Muris Krupić Emilija Primorac Tisak: Meligraf - Sarajevo Tiraž: 2

3 Ovo istraživanje je provedeno uz podršku: GLOBAL FUND & UNDP Partnerske organizacije u provođenju istraživanja: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVSTVO REPUBLIKE SRPSKE, INSTITUT ZA JAVNO ZDRAVSTVO RS INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH OF RS NEVLADINE ORGANIZACIJE: PROI, VIKTORIJA I MARGINA 3

4 4

5 Sadržaj Zahvale... 7 Skraćenice i akronimi... 8 Sažetak... 9 Uvod Zarazne bolesti i srodni faktori rizika među injekcijskim korisnicima droga u Bosni i Hercegovini Metode Procedura uzorkovanja Sudionici Mjerila istraživanja Statistička analiza Rezultati Sarajevo Demografske karakteristike Povijest korištenja droge Navike injektiranja i dijeljenja igala Iskustvo s policijom i zatvorima Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Znanje o HIV-u i testiranje Prevalenca zaraznih bolesti Zenica Demografske karakteristike Povijest korištenja droge Navike injektiranja i dijeljenja igala Iskustvo s policijom i zatvorima Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Znanje o HIV-u i testiranje Prevalenca zaraznih bolesti MOSTAR Demografske karakteristike Povijest korištenja droge Navike injektiranja i dijeljenja igala Iskustvo s policijom i zatvorima Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Znanje o HIV-u i testiranje Prevalenca zaraznih bolesti Bijeljina Demografske karakteristike Povijest korištenja droge Navike injektiranja i dijeljenja igala Iskustvo s policijom i zatvorima Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Znanje o HIV-u i testiranje Prevalenca zaraznih bolesti

6 Banja Luka Demografske karakteristike Povijest korištenja droge Navike injektiranja i dijeljenja igala Iskustvo s policijom i zatvorima Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Znanje o HIV-u i testiranje Prevalenca zaraznih bolesti Trendovi prevalence SPI i rizično ponašanje Sarajevo Zenica Banja Luka Implikacije na budući pristup i istraživanje Zaključak Reference Dodaci Tabela 5: Distribucija indikatora povezanih s rizikom u Sarajevu, Tabela 6: Distribucija indikatora povezanih s rizikom u Zenici, Tabela 7: Distribucija indikatora povezanih s rizikom u Mostaru, Tabela 8: Distribucija indikatora povezanih s rizikom u Bijeljini, Tabela 9: Distribucija indikatora povezanih s rizikom u Banjoj Luci, Tabele: Tabela 1: Procjena razine populacije s prevalencom HIV/SPI i faktora povezanih s rizikom u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci, Mostaru i Bijeljini, u Tabela 2: Procjena razine populacije s prevalencom HIV/SPI i faktora povezanih s rizikom u Sarajevu: 2007., i godine Tabela 3: Procjena razine populacije s prevalencom HIV/SPI i faktora povezanih s rizikom u Zenici: 2007., i godine Tabela 4: Procjena razine populacije s prevalencom HIV/SPI i faktora povezanih s rizikom u Banjoj Luci, 2007., i godine Grafikoni: Grafikon 1: Regrutacijska mreža u Sarajevu, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, Grafikon 2: Regrutacijska mreža u Zenici, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, Grafikon 3: Regrutacijska mreža u Mostaru, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, Grafikon 4: Regrutacijska mreža u Bijeljini, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, Grafikon 5: Regrutacijska mreža u Banjoj Luci, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD,

7 Zahvale Autori se zahvaljuju istraživačkim timovima u Banja Luci, Bijeljini, Mostaru, Sarajevu i Zenici za trud pri pažljivom prikupljanju podataka. Njihovo iskustvo u pružanju usluga injekcijskim korisnicima droga putem nevladinih organizacija PROI, Viktorija i Margina, je neprocjenjivo. Također, zahvaljujemo se lokalnim i međunarodnim institucijama koje su podržale ovo istraživanje posebno UNDP-u zatim, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske. Također, ovo istraživanje ne bi bilo izvodljivo bez povjerenja učesnika-sudionika našeg istraživanja. Financiranje ovog istraživanja omogućio je UNDP/ Globalni fond za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. 7

8 Skraćenice i akronimi BiH FBiH HBV HCV HIV IKD NVO RDS RDSAT RS SPI UNDP UNGASS Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Virus hepatitisa-b Virus hepatitisa-c Virus humane imunodeficijencije Injekcijski korisnici droge Nevladina organizacija Uzorkovanje upravljano ispitanicima Računalni program za uzorkovanje upravljano ispitanicima Republika Srpska Spolno prenosive infekcije Program razvoja Ujedinjenih naroda Posebno zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda o HIV/AIDS-u 8

9 Sažetak Cilj ovog istraživanja je nastaviti sistematsko nadgledanje bioloških i bihevioralnih faktora u vezi sa HIV-om među IKD populacijom u Bosni i Hercegovini. Kao i u prethodnim periodičnim istraživanjima izvedenim u i godini, korišten je RDS kako bi se došlo do vjerojatnosnog uzorka IKD populacije. Sva tri grada - Banja Luka, Sarajevo i Zenica sudjelovala su u sva tri perioda prikupljanja podataka, dok su Mostar i Bijeljina sudjelovali po prvi put. Podaci su prikupljeni od strane lokalnih nevladinih organizacija sa opsežnim iskustvom u pružanju usluga smanjenja štete i HIV prevencije. Veličine uzoraka su varirale od 130 u Bijeljini do 260 u Banja Luci. Sudionici su primili početni poticaj od 20 KM za njihovo sudjelovanje, te 10 KM za regrutiranje ispitanika iz ciljne skupine. Prevalenca HIV-a ostala je vrlo niska, ne prelazeći više od dva slučaja infekcije po gradu. S druge strane, HCV prevalenca je relativno visoka u većini gradova, izuzev Zenice i Bijeljine, te je ostala relativno stabilna u posljednjih pet godina. Međutim, HIV i HCV testiranja nisu vrlo česta kod IKD populacije, posebno u Mostaru i Bijeljini. Procjenjuje se da 78% IKD populacije u Bijeljini nikada nije radilo test na HIV, a samo 8% je imalo HCV test u posljednjih 12 mjeseci. Svijest o uslugama prevencije HIV-a i korištenje istih, od godine je porasla u Sarajevu, Zenici i Banjoj Luci, ali je ostala na znatno nižoj razini u Mostaru i Bijeljini. U godini četrdeset posto IKD-ova je znalo o nevladinim organizacijama koje rade na prevenciji HIV-a u Zenici, dok se taj broj povećao na 55% u godini i 74% u godini. Za usporedbu, u Bijeljini su samo dvije osobe odgovorile da znaju o organizacijama koje rade na prevenciji HIV-a među IKD populacijom u njihovom gradu. Postoji očita potreba za pojačanje prevencije u ova dva grada, održavajući i šireći razinu kontakta sa IKD u drugim gradovima. Proaktivni (outreach) programi mogu biti posebno korisni za izgradnju početnog povjerenja i pružanje informacija o dostupnosti usluga. Evidentno je određeno smanjenje u broju instanci dijeljenja igala u godini. Udio IKD u Sarajevu, primjerice, koji su koristili sterilne igle i/ili šprice tokom zadnjeg ubrizgavanja povećao se s procijenjenih 87% u godini na 96% u godini, a nešto veća promjena zabilježena je u Zenici, sa 78% na 91%. Dijeljenje igala i/ili šprica tokom posljednje epizode ubrizgavanja prijavilo je samo 10% IKD-a u Bijeljini i 7% u Mostaru, sugerirajući da je praksa rizičnog ubrizgavanja na relativno niskim razinama u ova dva grada. Ciljanje rizičnog seksualnog ponašanja mora ostati prioritet u prevenciji HIV-a među IKD populacijom u Bosni i Hercegovini. Nezaštićeni spolni odnos je čest u svim gradovima, posebice sa stalnim seksualnim partnerima. Samo, otprilike, četvrtina ili nešto manje ispitanika dosljedno je koristilo kondome tokom spolnog odnosa sa stalnim partnerom u mjesecu prije ankete. Budući da mnogi pripadnici IKD populacije imaju stalne partnere koji također ubrizgavaju droge, rizik prijenosa SPI-ja kroz rizično seksualno ponašanje ili putem prakse ubrizgavanja se povećava. Injekcijski korisnici droga također mogu poslužiti kao most populacija, za prijenos infekcije općoj populaciji putem spolnog odnosa. Mnogi pripadnici IKD populacije u pet gradova imali su dosta kontakta s kazneno-pravnim sistemom. Naprimjer, procjenjuje se da je 64% ispitanika u Sarajevu bilo pritvoreno u nekom trenutku njihovog života, s tim da je polovica bila u zatvoru tri ili više puta. Podjednako važno je istaći kako su 9

10 mnogi od IKD-ova uhićenih u mjesecu prije istraživanja doživjeli neki oblik nasilja ili zlostavljanja tokom uhićenja. U prevenciju HIV-a treba uključiti edukaciju i program senzibiliziranja policije o neobičnim zdravstvenim potrebama i ranjivosti IKD populacije. Policija bi trebala biti uključena u izradu programa koji značajno smanjuju učestalost zlostavljanja i nasilja. Predoziranje do točke gubitka svijesti često je prijavljivano u većini gradova. Oko polovice IKD ispitanika u Sarajevu i Banjoj Luci predoziralo se barem jednom. Potrebno je IKD populaciji u Bosni i Hercegovini osigurati edukaciju o prevenciji predoziranja, osobito putem postojećih usluga smanjenja štete i javnih zdravstvenih organizacija. Obrazovanje, također, treba biti usmjereno ka uobičajenim prvim tačkama prijave, poput policije i liječnika. Nezaposlenost je i dalje široko rasprostranjena među IKD populacijom u Bosni i Hercegovini, s najvećim udjelom nezaposlenih u Zenici (84%) i Sarajevu (78%). Iako nezaposlenost među ovom populacijom odražava gospodarske prilike općenito u društvu, čini se značajno većom među IKD. Važno je uzeti u obzir da nedostatak zaposlenja stvara materijalni pritisak na njihove roditelje. Prema nalazima istraživanja, mnogi pripadnici IKD populacije žive sa svojim roditeljima i financijski ovise o njima. Kao dio šire strategije za prevenciju HIV-a, potrebno je raditi na povećanju opcija za legalnu zaradu jer to može pomoći pripadnicima IKD populacije da učinkovito adresiraju ovisnost o drogama i smanje razinu za zdravlje riskantnog ponašanja. 10

11 Uvod Injekcijsko korištenje droga jedan je od najčešćih načina prijenosa HIV-a. Iako anketni podaci visoke kvalitete rijetko postoje, dostupni podaci ukazuju na to da infekcije prenosive krvlju, kao što su HIV i hepatitis-c virus, znatno više prevladavaju među IKD populacijom nego kod opće populacije. U nekim zemljama sa karakteristikama sličnim Bosni i Hercegovini, HIV epidemija je u porastu. Najistaknutiji primjeri su HIV epidemija povezana s injekcijskim korištenjem droga u Ukrajini i Rusiji (Cohen, 2010;. Kruglov sur, 2007). Ukrajina, primjerice, ima do sada najveću prevalencu HIV-a u Europi, procijenjenu na nešto više od 1% u općoj populaciji, dok je UNAIDS procijenio kako više od trećine IKD populacije u Ruskoj Federaciji živi s HIV-om. Postoji nekoliko razloga zašto je IKD populacija posebno ranjiva skupina u pogledu HIV-a i drugih krvlju i spolno prenosivih infekcija. Slično kao i druge populacije najviše izložene riziku od HIV-a, kao što su seksualni radnici na ulici i muškarci koji imaju seksualne odnose s muškarcima, IKD populacija upušta se u ponašanje koje je teško stigmatizirano i protuzakonito. Iz tih razloga, njihovo zdravlje je ranjivo jer oni mogu izbjegavati traženje liječenja ili usluga prevencije u javnim ustanovama kao što su bolnice ili drugi pružatelji zdravstvenih usluga. Čak i kada postoje usluge smanjenja štete usmjerene ka IKD populaciji, oni mogu biti neskloni korištenju istih zbog straha od stigme i viktimizacije. Osim HIV-a, HCV je najdirektnija prijetnja zdravlju IKD populacije u zemljama u razvoju kao i u razvijenim zemljama. Po nekim posljednjim procjenama, nije neobično da stopa HCV prevalence prelazi 50% (Aceijas i Rhodes, 2007). Infekcija virusom hepatitisa-c je također česta u jugoistočnoj Europi. Nedavno RDS istraživanje provedeno u Crnoj Gori, otkrilo je, primjerice, da se HCV prevalenca među IKD populacijom povećala sa 22% na 54% u razdoblju između i godine (Baćak i sur., 2013). Slična je situacija u susjednoj Srbiji, gdje je HCV prevalenca među IKD u Beogradu procijenjena na 63% (Judd i sur., 2009). Istraživanja provedena u godini u Bosni i Hercegovini pokazuju kako je HCV prevalenca dosegla oko polovice IKD populacije u Sarajevu i Banjoj Luci. U tim zemljama, slično u mnogim drugim, prijenos HCV i HIV-a omogućen je, u biti, s dvije razine rizika kojem su izloženi pripadnici IKD populacije oni se mogu opisati kao proksimalni i distalni čimbenici. Ovi prvi uključuju ponašanja koja predstavljaju neposrednu opasnost za zdravlje, kao što su nezaštićeni seksualni odnos i dijeljenje opreme za ubrizgavanje. Takozvani distalni čimbenici nadopunjuju više neposredne rizike stvarajući društveno okruženje pogodno za rizično ponašanje. Ovi rizici uključuju strukturne prepreke poput nedostatka zapošljavanja, te stigmatizaciju i diskriminaciju povezane s ovisnošću o drogama, nedostatkom odgovarajuće zdravstvene skrbi, te teškim kaznenim mjerama usmjerenim ka intravenoznim korisnicima droga (Rhodes i Šimić, 2005). U ovom istraživanju smo nastavili nadzor nad HIV-om i srodnim krvlju prenosivim infekcijama među IKD u Bosni i Hercegovini. Slično istraživanjima provedenim u i godini, RDS je korišten kako bi se došlo do vjerojatnosnog uzorka IDUS u određenim gradovima. Najvažnija promjena u ovogodišnjem istraživanju je da su se Banja Luci, Sarajevu i Zenici ovaj put pridružila i dva grada koja do sada nisu sudjelovala u nadzoru HIV-a - Bijeljina i Mostar. Pored sličnog skupa pokazatelja izmjerenih u svim prethodnim istraživanjima u i godini, ovo je istraživanje uključilo detaljnije mjere iskustava s kazneno-pravnim sistemom. U ovom izvještaju, predstavljamo nove spoznaje i raspravljamo ih u odnosu na zaključke iz prethodnih godina. 11

12 Zarazne bolesti i srodni faktori rizika među injekcijskim korisnicima droga u Bosni i Hercegovini Prateći standarde Svjetske zdravstvene organizacije, Bosna i Hercegovina se još uvijek smatra zemljom s niskom razinom HIV epidemije. Drugim riječima, prevalenca HIV nije premašila 1% u općoj populaciji ili 5% u bilo kojoj od skupina najviše izloženih riziku, uključujući IKD populaciju, seksualne radnike i muškarce koji imaju spolne odnose s muškarcima. Od kada je godine zabilježen prvi slučaj HIV-a, do konca godine, prijavljeno je 197 slučajeva HIV-pozitivnih osoba od čega je njih 116 razvilo AIDS. Prema službenim podacima u Federaciji BiH, od 129 trenutno registriranih slučajeva HIV-a, njih 15% je vjerojatno zaraženo ubrizgavanjem droge. Službeni podaci, međutim, imaju ograničenu vrijednost za opisivanje epidemiologije HIV-a u odnosu na visokokvalitetna istraživanja koja dosežu do članova stanovništva koji ili ne znaju da su zaraženi ili nisu tražili liječničku pomoć. Kao i u prethodnim godinama, RDS je korišten i u ovom istraživanju. Imajući uzorak bolje kvalitete nego što bi to bio slučaj s neprobabilističnim metodama kao što su standardno gruda uzorkovanje ili ciljno uzorkovanje, omogućuje donošenje boljih zaključaka o HIV-srodnim obilježjima IKD populacije, kao i o promjenama koje su se dogodile u posljednjih pet godina, od prvog istraživanja. Osim što to daje bolji uzorak, ekspertiza i osoblje za obavljanje RDS istraživanja je bilo spremno i dostupno. Jedan broj istraživača koji su sudjelovali u prethodnim istraživanjima, te koji su bili ključni za uspješno i pravovremeno prikupljanje podataka, uključeni su u najnovijem valu prikupljanja podataka. Od prvog vala, tri nevladine organizacije, uključene u smanjenje štete - Viktorija, PROI i Margina, provele su terensko istraživanje. Mjerila unutar istraživanja variraju od jednog do drugog vala, ali epidemiološka jezgra potrebna za praćenje HIV-a i srodnih infekcija ostala je uglavnom ista. Usporedba ključnih pokazatelja, poput onih kreiranih i ažuriranih od strane Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o HIV/AIDS-u (UNGASS), je stoga izvodljiva. Što se tiče novih mjera, u godini više fokusa je usmjereno na inicijaciju korištenja droge injektiranjem, zajedno s nizom mjera oralnog zdravlja. U godini, nalazi se nešto više pitanja o iskustvima s kazneno-pravnim sistemom, osobito jer ista imaju veze s diskriminacijom i nadzornim praksama već poznato, vezanim s riskantnim ponašanjem kod injektiranja droga. Upitnici se temelje na najboljim praksama za studije ponovljenog nadzora po preporuci Family Health International (FHI, 2000). Prvo RDS istraživanje među IKD populacijom u Bosni i Hercegovini, provedeno u godini, otkrilo je kako gotovo i nema HIV slučajeva. Nijedan slučaj nije otkriven u Zenici, a samo jedan slučaj je otkriven u Sarajevu i Banjoj Luci. Učestalost je slična u godini, s još uvijek nijednim otkrivenim slučajem u Zenici, jednim u Sarajevu, i dva u Banjoj Luci. U najnovijem istraživanju, prevalenca HIV-a ostala je vrlo niska, slično razini prethodnih istraživanja. Oprečno tomu, međutim, HCV je i dalje ostala uobičajena infekcija u svim anketiranim gradovima. Dok je Zenica imala najnižu učestalost od oko 20% u sva tri vala, procijenjena prevalenca u Sarajevu i Banjoj Luci iznosila je 35% i 50%. Relativno visoka prevalenca HCV-a odražava donekle uobičajenu praksu dijeljenja opreme za injektiranje. Nastale su određene promjene u smanjenju ovog rizičnog ponašanja između i godine. Oko trećina IKD u svakom gradu prijavila je korištenje dijeljenih igala ili šprica u periodu od 12

13 mjesec dana prije istraživanja godine. U godini, procjena dijela populacije koji su koristili zajedničku opremu za injektiranje u Sarajevu ostala je i dalje oko jedne trećine, dok je u Zenici i Banjoj Luci isti blago smanjen na oko 20%. Podaci iz najnovijeg istraživanja, međutim, pokazuju kako ubrizgavanje s nesterilnom opremom ostaje važan neposredan faktor rizika za prijenos krvno-prenosivih infekcija među IKD u zemlji, iako je isti znatno opao. Ukratko, čini se kako su rizici vezani uz HIV i HCV infekcije među IKD populacijom u Bosni i Hercegovini niži nego što su bili, ali su još uvijek relativno visoki. Unatoč nadi za otkrivanjem kako HIV i dalje praktično ne postoji, prevalenca HCV i uporno rizično injektiranje i rizično seksualno ponašanje pozivaju na oprez. Osim toga, veći socijalni faktori koji mogu izložiti IKD populaciju štetnom ponašanju po njihovo zdravlje, kao što su grube i kaznene policijske metode, te ograničene ekonomske prilike na raspolaganju u pojedinim gradovima, pridonose daljnjoj marginalizacije i ranjivosti IKD populacije u Bosni i Hercegovini. Nakon predstavljanja zaključaka iz istraživanja u godini, vraćamo se uspoređivanju najnovijih rezultata s onima iz prethodnih istraživanja, analizirajući pobliže što se promijenilo u posljednjih pet godina. 13

14 Metode U većini zemalja, ubrizgavanje droga je protuzakonita i vrlo stigmatizirana praksa. To je slučaj i u Bosni i Hercegovini, gdje je, unatoč dostupnosti programa smanjenja štete, IKD populacija i dalje ranjiva u odnosu na zarazne bolesti. Programi nadzora populacije s najvećim rizikom od HIV infekcije susreću se s posebnim izazovima privlačenja sudionika istraživanja koji su često skriveni i teško dostupni u istraživačke svrhe (Magnani i sur., 2005). Iz tog razloga, razvijene su alternativne tehnike uzorkovanja koje su učinkovitije u privlačenju pripadnika ovih populacija. U ovom istraživanju, kao i prethodnih godina, koristili smo RDS, metodu koja se pokazala učinkovitom u regrutiranju IKD populacije u nekoliko različitih okruženja (Malekinejad sur., 2008). Tehnički podaci o RDS-u lako su dostupni drugdje (Heckathorn, 2007; 2002; 1997). Ključna prednost RDS-a u odnosu na metode uzorkovanja bazirane na prikladnosti (često se koristi sa skrivenim populacijama za koje ne postoji okvir za uzorkovanje) je da generira probabilistički uzorak ciljane populacije. Ukratko, to se postiže iskorištavanjem činjenice da su pripadnici IKD populacije u određenom lokalitetu društveno povezani. Uplićući se u ove društvene mreže, i koristeći članove ove populacije kao regrute, RDS smanjuje pristranost povezanu s ne-slučajnim odabirom početnih sudionika istraživanja (nazvanu sjemenke, eng. seeds) i uzima u obzir faktor sličnosti ili sklonost pojedinaca formiranju društvenih veza sa njima sličnima. U sljedećim poglavljima opisujemo glavne karakteristike RDS-a, implementiranog u ovoj studiji. Procedura uzorkovanja Tijekom formativnog istraživanja, znanstvenici, povezani s NVO-ima, koji sudjeluju u istraživanju, identificirali su početne sudionike ankete, odnosno u RDS terminologiji, sjemenke (eng. seeds). Broj sjemenki varirao je po gradovima, ali je uvijek bio između 5 i 10 u svakom gradu. Standardni dio RDS anketiranja je dvostruki sistem poticaja u kojem sudionici koji ispunjavaju uvjete dobivaju obično financijski poticaj za sudjelovanje (primarni poticaj) i nešto manji poticaj za regrutiranje do tri člana ciljane populacije (sekundarni poticaj). U ovoj studiji, primarni poticaj je bio 20 KM, dok je sekundarni postavljen na 10 KM (oko 10 i 5 ). Pored ovih poticaja, sudionici ankete su primili kupone za regrutaciju sa jedinstvenim identifikacijskim brojem kojeg trebaju predati svojim regrutima. U Zenici i Sarajevu, na primjer, mjesto provođenja ankete nalazilo se u iznajmljenom stanu, a u Mostaru su podaci prikupljani u Zavodu za javno zdravstvo. Na lokacijama se nalazilo trenirano i iskusno osoblje koje se sastojalo od selektora, anketara, kupon menadžera, savjetnika, laboratorijskih tehničara i medicinskih sestara. Osoblje je sudjelovao u dvodnevnoj trening radionici. Većina je već imala znatno iskustvo u RDS istraživanjima među IKD populacijom, radeći na jednom ili oba istraživanja ili godine. Podaci su prikupljani od početka svibnja 2012.godine do kraja lipnja/početka srpnja (Sarajevo, Zenica i Mostar) te krajem srpnja iste godine (Banja Luka i Bijeljina). Sudionici su obaviješteni da je anketa anonimna i povjerljiva i da u svakom trenutku mogu odustati od sudjelovanja. Od učesnika nisu prikupljani bilo kakvi identifikacijski podaci, a obrazac informiranog pristanka potpisan je kod selektora nakon usmene saglasnosti sudionika. Sudionicima je ponuđeno da preuzmu svoje rezultate testa. Pozitivnu etičku kontrolu istraživanja obavila su etička povjerenstva instituta za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. 14

15 Sudionici Da bi sudjelovali u anketi, sve osobe koje su stigle na mjesto anketiranja, morale su imati valjani regrutni kupon. Nadalje, osoba je morala biti starija od 18 godina; morala je ubrizgati drogu barem jednom u posljednjih mjesec dana; morala je trenutno živjeti, raditi ili studirati u gradu u kojem se studija provodi; te je morala biti sposobna pružiti informirani pristanak za sudjelovanje u oba dijela istraživanja - biološkom i bihevioralnom. Kriterije podobnosti pregledali su selektori (screener-i) koji su trenirani da procijene posjeduje li osoba potrebne karakteristike te da pobliže ispitaju potencijalne sudionike ako vjeruju kako isti ne daju iskrene odgovore na pitanja. Kao i u prethodna dva istraživanja, i sami selektori su bili dobro upoznati sa IKD populacijom, bilo radeći na programima smanjenja štete ili kao bivši IKD. Mjerila istraživanja Najveći dio upitnika je dizajniran prateći smjernice za provođenje ponovnih bihavioralnih anketa među populacijom izloženom riziku od HIV-a koje je pripremio Family Health International (2000). Anketa je također uključivala pitanja koja su dozvolila kreiranje sljedećih UNGASS pokazatelja: 1. Postotak IKD-a koji su testirani na HIV u posljednjih 12 mjeseci i koji znaju svoje rezultate. 2. Postotak IKD-a koje su dosegli programe HIV prevencije. 3. Postotak IKD-a koji pravilno identificiraju načine sprečavanja seksualnog prijenosa HIV-a i koji u isto vrijeme odbacuju glavne zablude o prijenosu HIV-a. 4. Postotak IKD-a koji su imali spolni odnos prije dobi od 15 godina. 5. Postotak IKD-a koji su imali spolni odnos s više od jednog partnera u proteklih 12 mjeseci. 6. Postotak IKD-a koji su imali više od jednog partnera u proteklih 12 mjeseci prijavljujući korištenje kondoma tokom svog zadnjeg spolnog odnosa. 7. Postotak IKD-a koji su prijavili korištenje kondoma tokom svog zadnjeg spolnog odnosa. 8. Postotak IKD-a koji su prijavili korištenje sterilne opreme za injektiranje pri zadnjoj epizodi injektiranja. 9. Postotak IKD-a zaraženih HIV-om. Statistička analiza Analiza je provedena na ponderiranim i neponderiranim skupovima podataka. Procjena demografskih i indikatora povezanih s rizikom na razini stanovništva izračunati su s pomoću RDSAT-a. Ovaj specijalizirani softver stvara tačke procjene i pripadajuće intervale pouzdanosti, te podešava podatke uzimajući u obzir dimenziju sličnosti i različite vjerojatnosti regrutiranja za anketiranje. Ovo drugo se temelji na odgovorima sudionika o veličini njihove osobne mreže koja se sastoji od drugih članova ciljane populacije u gradu. UNGASS pokazatelji su stratificirani po dobi, koristeći UNAIDS smjernice. Sudionici s prijavljenom veličinom mreže od 50 ili više smatrani su nepodobnima i veličina njihove mreže je podešena na

16 Rezultati U sljedećim poglavljima, opisujemo značajne rezultate iz ankete. Manje važni rezultati nisu opisani, ali su dostupni u dodacima. Rezultati su prezentirani po gradovima, s naglaskom na opisne zaključke iz istraživanja u godini. Usporedba s prethodnim istraživanjima, te diskusija o istima, prezentirani su u poglavljima poslije. Kroz poglavlje o rezultatima govorimo o procjenama populacije, a ne o proporcijama uzorka. Ovdje je važno napomenuti kako procjene stanovništva sa malim uzorcima imaju tendenciju biti nepouzdane i stoga su predstavljene samo provizorno. U tom slučaju, proporcije uzorka mogu biti bolji izvor informacija. 16

17 Sarajevo Demografske karakteristike Slično prethodnim istraživanjima i drugim gradovima, dominantna većina IKD-ova u Sarajevu su muškarci (86%). Prosječna dob u uzorku je 33 godine, s više od 90% dobi od 25 ili više godina. Većina su Bošnjaci, a slijede Romi koji po procjeni predstavljaju 9% IKD populacije u Sarajevu. Gimnazija je najviša razina obrazovanja za oko dvije trećine IKD populacije. Iako je uzorak bio relativno stariji, 43% živi sa svojim roditeljima. Nezaposlenost je na razini od 78%, s najčešćim izvorima prihoda u posljednja tri mjeseca, osim zaposlenja, u obliku pomoći od obitelji, te krađe. Grafikon 1: Regrutacijska mreža u Sarajevu, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, Napomena: Sjemenke su označene tamno crvenom bojom koja progresivno blijedi kako se participanti udaljavaju od sjemenke. 17

18 Povijest korištenja droge Za mnoge sudionike, uzimanje droge počelo je u ranoj dobi, te je 16 godina prosječna dob prvog ubrizgavanja droge. Procjenjuje se kako nešto više od polovice ispitanih ubrizgava drogu šest godina ili duže. Slično prethodnim istraživanjima, najčešća droga korištena za ubrizgavanje je heroin. Procjenjuje se kako većina pripadnika IKD populacije u Sarajevu injektira drogu barem jednom tjedno, s oko četvrtinom onih koja injektira drogu više puta dnevno. Nešto manje od polovice je bilo predozirano do točke gubitka svijesti barem jednom. Trenutno, 37% su pod nekom vrstom tretmana protiv ovisnosti. Procjenjuje se da 63% zna o nekoj organizaciji koja radi na prevenciji HIV-a u Sarajevu, od kojih je 76% koristilo njihove usluge u periodu od 12 mjeseci prije ankete. Navike injektiranja i dijeljenja igala Po procjeni, samo 8% je pri zadnjoj epizodi injektiranja koristilo iglu i/ili špricu koju je koristio netko drugi. Taj je postotak veći među mlađim IKD, i procjenjuje se na 22%. Otprilike jedan od deset je dijelio opremu za injektiranje u posljednjih mjesec dana, uz neposjedovanje vlastite opreme za injektiranje kao najčešće prijavljen razlog. Niko nije dao odgovor o dijeljenju opreme s nekim koga nisu poznavali uopće. Devedeset posto su očistili iglu i/ili špricu pri zadnjoj upotrebi već korištene opreme, gdje je voda najčešće korišteni oblik čišćenja. Zanimljiv je podatak da je 23% ubrizgavalo droge van BiH. Po pitanju porijekla korištene sterilne šprice u posljednjih 12 mjeseci, 74% ih je kupilo u apoteci, 51% nabavilo od nevladinih organizacija koje pružaju uslugu zamjene igala, a 42% je dobilo iste od outreach radnika. Većina je bila u mogućnosti dobiti novu iglu i/ili špricu kada im je ista bila potrebna (76%). U mjesecu koji je prethodio anketiranju, 62% je uvijek koristilo novu opremu za ubrizgavanje, a 22% istu koristi gotovo uvijek. Iskustvo s policijom i zatvorima Kontakt s kaznenopravnim sustavom je vrlo čest među IKD populacijom u Sarajevu. Nešto manje od polovice je uhićeno u posljednjih mjesec dana, od čega je 45% navodno bilo izloženo nekom obliku zlostavljanja ili nasilja. Procjenjuje se da je 64% bilo u zatvoru barem jednom, a pola njih tri ili više puta. Kombinirajući sve boravke u zatvoru, većina IKD su proveli više od godinu dana u pritvoru. Stopa injektiranja droge u zatvoru procijenjena je na 12%. Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Procjenjuje se da je oko trećina IKD u Sarajevu imalo spolni odnos prije dobi od 15 godina. Velika većina je imala spolni odnos u posljednjih 12 mjeseci, dok je tokom istog perioda njih 46% imalo jedan, 24% dva, a 30% tri ili više partnera. Trideset posto je koristilo kondom tijekom posljednjeg spolnog odnosa. Među 85% koji su imali seksualne odnose sa stalnim partnerom, za njih 34% partneri su također bili intravenozni korisnici droga. Omjer je sličan s ispitanicima koji su imali slučajne partnere. Od 44% koji su imali spolni odnos sa slučajnim partnerom, 39% je imalo partnere koji su bili pripadnici IKD populacije. Prevalenca korištenja kondoma tijekom zadnjeg spolnog odnosa sa stalnim partnerom je manja od prevalence korištenja sa slučajnim partnerom, 23% u usporedbi sa 51%. Slično tome, dok je 13% odgovorilo kako uvijek koristi kondom sa svojim stalnim partnerom, udio se povećao na 29% za seks sa slučajnim partnerima. 18

19 Znanje o HIV-u i testiranje Procjenjuje se kako je 13% imalo spolno prenosive infekcije tokom života (npr. sifilis, gonoreja). Općenito, znanje o načinima prijenosa i zaštite od HIV-a je na relativno niskoj razini od 18%, međutim, ovi ispitanici su tačno odgovorili na sva pitanja u vezi sa HIV-om. Kada je riječ o specifičnim pitanjima, četvrtina nije znala kako se HIV može prenijeti analnim spolnim odnosom. Zablude su, čini se, uobičajene - nešto više od dvije trećine nije imalo tačan odgovor na pitanje može li se HIV prenijeti dijeljenjem posuđa. Najvažnije je, međutim, kako su gotovo svi znali da se HIV može prenijeti dijeljenjem opreme za injektiranje. Oko 80% zna gdje se mogu testirati na HIV. Nešto više od dvije trećine su se testirali jednom ili češće, a oko pola ispitanika se testiralo u posljednjih 12 mjeseci. Za one koji su se testirali u tom razdoblju, 35% su bili pod obavezom uraditi HIV test, a gotovo su se svi informirali o rezultatu istog. Stopa HCV testiranja u posljednjih 12 mjeseci bila je manja, po procjeni na razini od oko 50% sa velikom većinom koja poznaje rezultat testa. Prevalenca zaraznih bolesti Samo jedan slučaj HIV-a otkriven je u sarajevskom istraživanju, čime se procjenjuje učestalost od 0,5%. To je slično HBV virusu koji je pronađen kod samo pet sudionika. Niko nije imao pozitivan rezultat testa na sifilis. Prevalenca HCV-a, s druge strane, je znatno veća, s nešto manje od polovice koji su imali pozitivan rezultat testa. 19

20 Zenica Demografske karakteristike Kao i u drugim gradovima, velika većina IKD u Zenici su muškarci (90%). Medijan dobi je 32 godine, s većinom sudionika starijih od 25 godina. Šezdeset posto je završilo srednju školu, a oko trećine je završilo samo osnovnu školu. Samac je najčešće odabrano bračno stanje, slijedi stalna veza (14%) i oženjen (11%). Oko polovice ispitanika u Zenici žive s roditeljima, a oko petine sami. Nezaposlenost je jako rasprostranjena sa 84%, gdje je glavni izvor prihoda obitelj (41%) i povremeni ili privremeni rad (36%). Većina sudionika su Bošnjaci. Oko polovice je sudjelovalo u anketi 2009.godine i oko četvrtine sudjelovao u 2007.godini. Grafikon 2: Regrutacijska mreža u Zenici, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, Napomena: Sjemenke su označene tamno crvenom bojom koja progresivno blijedi kako se participanti udaljavaju od sjemenke. 20

21 Povijest korištenja droge Prosječna dob pri prvom ubrizgavanju droge u Zenici je 16 godina, te većinom IKD-a koji drogu ubrizgavaju 6 ili više godina. Oko dvije trećine ubrizgava drogu jednom tjedno ili rjeđe, slijedi 27% onih koji drogu ubrizgavaju nekoliko puta tjedno. Procjenjuje se kako je 65% zamijenilo svoje korištene igle i/ili šprice za nove posljednji put kad su ubrizgali drogu, a njih 29% je iste bacilo. Nešto više od četvrtine se predoziralo do tačke gubitka svijesti barem jednom u životu. Dvadeset i dva posto je trenutno na terapiji protiv ovisnosti, a 44% nikada nije liječeno. Oko tri četvrtine zna o organizacijama uključenim u prevenciju HIV-a među IKD populacijom u svom gradu, dok je 89% koristilo njihove usluge u periodu od 12 mjeseci prije ankete. Navike injektiranja i dijeljenja igala Procjenjuje se kako je samo 6% dijelilo opremu za ubrizgavanje tokom posljednje epizode ubrizgavanja. Udio je ostao približno isti na isto pitanje u odnosu na zadnjih mjesec dana. Posljednji put kada su dijelili igle/šprice, 33% je iste očistilo prije upotrebe, uglavnom sapunom/ deterdžentom i hladnom vodom. Procjenjuje se kako je otprilike četvrtina ubrizgavala drogu van BiH u mjesecu koji je prethodio istraživanju. Sudeći po rezultatima, kontakt sa pružateljima usluga smanjenja štete u Zenici je uobičajena praksa. U posljednjih 12 mjeseci, 84% je dobilo sterilnu opremu za ubrizgavanje od centra za zamjenu igala, a 75% je iste primilo od terenskih radnika. Gotovo svi su bili u mogućnosti dobiti novu, nekorištenu iglu i/ili špricu kada im je ista bila potrebna. Iskustvo s policijom i zatvorima U posljednjih mjesec dana, po procjeni, nešto više od polovice pripadnika IKD populacije u Zenici bilo je uhićeno. Četvrtina je uhićena zbog krađe ili pljačke. Od onih koji su uhićeni, oko četvrtina je doživjela neki oblik nasilja ili zlostavljanja u rukama policije. Trideset i devet posto je bilo zatvarano barem jednom, od kojih je većina zatvarana dva puta ili češće. Kombinirajući sve epizode zatvaranja u svom životu, 61% je ukupno provelo više od godinu dana u zatvoru. Svaki deseti bivši zatvorenik IKD je ubrizgavao drogu tokom svog boravka u zatvoru. Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Otprilike, jedan od pet pripadnika IKD populacije u Zenici je imao spolni odnos prije svoje petnaeste godine. Trećina je koristila kondom tokom posljednjeg spolnog odnosa. Šezdeset i devet posto je imalo spolni odnos sa stalnim partnerom u 12 mjeseci koji su prethodili anketi; 35% tih partnera također ubrizgava droge. Najčešće prijavljena greška/problem pri upotrebi kondoma je da je kondom skliznuo ili ostao u vagini (13%). Stopa korištenja kondoma pri zadnjem spolnom odnosu sa stalnim partnerom procijenjena je na 33%, dok je trajno korištenje kondoma tokom spolnog odnosa sa stalnim partnerom u zadnjih mjesec dana nešto manje (28%). Pedeset i pet posto je imalo spolni odnos sa slučajnim partnerom u proteklih 12 mjeseci; 37% tih partnera su također IKD. Korištenje kondoma je učestalije nego sa stalnim partnerima - 40% je koristilo kondome pri posljednjem spolnom odnosu, a 37% ih je koristilo uvijek u posljednjih 12 mjeseci. Otprilike, jedan od tri pripadnika IKD populacije je razmjenio novac, drogu, ili nešto drugo za seksualne usluge. Samo 5% je navodno imalo dijagnozu spolno prenosive bolesti nekada u svom životu. 21

22 Znanje o HIV-u i testiranje Velika većina je imala tačne odgovore na najčešća pitanja o načinima prijenosa i zaštite od HIV-a, kao što su da osoba koja izgleda zdravo može imati HIV, i da se HIV može dobiti putem analnog seksa. S druge strane, 32% smatra kako se HIV može prenijeti korištenjem istog pribora za jelo kojeg koristi zaražena osoba. Dvanaest posto je imalo tačne odgovore na sva pitanja koja se odnose na znanje o HIV-u, a slučajevi tačnog odgovora na sva pitanja bili su češći kod IKD starijih od 25 godina. Osamdeset posto pripadnika IKD populacije u Zenici je znalo gdje mogu uraditi HIV test; 42% njih se testiralo više puta a 26% samo jednom. Jedan od pet se testirao u prethodnih 12 mjeseci, a za 22% njih ovaj test je bio obavezan. Velika većina je preuzela rezultate nakon posljednjeg testa. Testiranje na hepatitis-c u 12 mjeseci prije ankete procijenjeno je na 40%. Prevalenca zaraznih bolesti Nijedan pozitivan rezultat testa na HIV ili sifilis nije potvrđen. Prevalenca virusa hepatitisa-c među IKD populacijom u Zenici procijenjena je na 23%, dok prevalenca HBV iznosi 6%. 22

23 Mostar Demografske karakteristike Kao i u drugim gradovima, u zadnjem i prethodnim valovima istraživanja, muškarci čine veliku većinu IKD populacije u Mostaru. Srednja životna dob u uzorku od 200 sudionika je 33 godine. Završena srednja škola najčešći je stupanj obrazovanja. Šezdeset i dva posto su samci, nakon čega slijedi 15% ispitanika u stalnoj vezi. Slično kao i u drugim gradovima, život s roditeljima je najčešći oblik stanovanja. Stopa nezaposlenosti je procijenjena na 69%. Za procijenjenih pola pripadnika IKD populacije u Mostaru, privremeni i povremeni rad primarni je izvor prihoda u posljednja tri mjeseca. Hrvati su bili najzastupljeniji, po procjeni 43%, a slijede Bošnjaci sa 36% i Srbi 11%. Grafikon 3: Regrutacijska mreža u Mostaru, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD, Napomena: Sjemenke su označene tamno crvenom bojom koja progresivno blijedi kako se participanti udaljavaju od sjemenke. 23

24 Povijest korištenja droge Srednja dob pri prvom korištenju droge za ovaj uzorak je 16 godina. Većina IKD u Mostaru su iskusni korisnici droga s karijerom ubrizgavanja od šest i više godina. Osim heroina, kao izabrane droge za gotovo sve sudionike, amfetamini su, također, relativno često ubrizgavana droga (27%). Većina ubrizgava drogu jednom dnevno i češće. Šezdeset i četiri posto je bacilo igle/šprice korištene tokom zadnjeg injektiranja droge, a 19% ih je zadržalo za ponovnu upotrebu. Otprilike, četvrtina korisnika se za vrijeme svoga života predozirala do tačke gubitka svijesti. Šezdeset i jedan posto nikada nije primalo tretman protiv ovisnosti o drogama. Znanje o organizacijama koje rade na prevenciji HIV-a među IKD populacijom u Mostaru relativno je nisko, procjenjuje se na 33%. Otprilike, polovica onih koji su čuli za takve organizacije, koristila je njihove usluge u proteklih 12 mjeseci. Navike injektiranja i dijeljenja igala Samo 7% pripadnika IKD populacije u Mostaru je koristilo ne-sterilne igle/šprice pri zadnjem ubrizgavanju droge. Udio se povećao na 27% kod pitanja o korištenju nesterilne opreme za injektiranje u posljednjih mjesec dana. Među tim IKD ispitanicima, nedostatak odgovarajuće opreme za ubrizgavanje je naveden kao najčešći razlog za korištenje već korištenih igala/šprica. Nešto više od polovice je očistilo već korištene igle/šprice, najčešće s hladnom vodom. Ubrizgavanje droge van BiH u proteklih mjesec dana procijenjeno je na 16%. Samo 37% pripadnika IKD populacije zna o organizacijama koje pružaju usluge prevencije HIV-a za IKD populaciju u njihovom gradu, od kojih je po procjeni 60% nekada koristilo njihove usluge. Međutim, zanimljivo je da je 86% ispitanika primilo sterilne igle/šprice iz centra za zamjenu igala, koji koordinira NVO. Ovaj nam podatak može sugerirati kako neki sudionici nisu znali da se ovo pitanje odnosi na te organizacije. S raspoloživim podacima, nije moguće empirijski odgovoriti na ovo pitanje. Većina pripadnika IKD populacije u Mostaru, čini se, ima pristup čistoj opremi za ubrizgavanje - otprilike tri četvrtine može dobiti sterilne igle/šprice kad su im iste potrebne. Pedeset i sedam posto je, navodno, uvijek koristilo novu i nekorištenu iglu/špricu za injektiranje droge tokom mjeseca koji je prethodio istraživanju. Iskustvo s policijom i zatvorima Nešto manje od trećine pripadnika IKD populacije u Mostaru bila je predmet uhićenja u posljednjih mjesec dana prije ankete, od kojih je 34% navodno doživjelo zlostavljanje i nasilje od strane policije tokom uhićenja. Procjenjuje se kako je 35% bilo u zatvoru barem jednom, a većina njih najmanje dva puta. Ubrizgavanje droge tijekom boravka u zatvoru relativno je uobičajena pojava i razina se procjenjuje na 17%. Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Većina pripadnika IKD populacije u Mostaru imala je manje od 17 godina tokom njihovog prvog seksualnog iskustva. Korištenje kondoma tokom spolnog odnosa procijenjeno je na 37%. Osamdeset sedam posto je imalo spolni odnos sa stalnim seksualnim partnerom u posljednjih 12 mjeseci, od čega je 22% partnera, također, pripadalo IKD populaciji. Tokom zadnjeg spolnog odnosa sa stalnim 24

25 partnerom, 27% je koristilo kondom, dok je samo 13% koristilo kondome svaki put u posljednjih mjesec dana. Seks sa slučajnim partnerima je rjeđa pojava. Svaki peti pripadnik IKD populacije u Mostaru imao je spolni odnos sa slučajnim partnerom u proteklih 12 mjeseci. Trideset i četiri posto ih je koristilo kondom tokom posljednjeg spolnog odnosa s tom vrstom partnera, a 22% je koristilo kondom svaki put u proteklih 12 mjeseci. Sedamnaest posto je makar jednom primilo novac, drogu ili druga dobra u zamjenu za seksualne usluge. Svi su izvijestili da znaju gdje mogu kupiti ili dobiti kondome kada su im isti potrebni. Znanje o HIV-u i testiranje Samo su dva sudionika prijavila kako su imali dijagnozu SPI. Razina znanja je relativno visoka u Mostaru, posebno u pogledu većine osnovnih pitanja o načinima prijenosa i zaštite od HIV-a. Na primjer, 98% je znalo da se HIV može dobiti nezaštićenim vaginalnim seksom te kroz razmjenu opreme za ubrizgavanje. Rezultati UNGASS kompozitnog pokazatelja su rjeđe bili tačni - 16% je imalo tačne odgovore na sva pitanja unutar jednog pokazatelja. Razina znanja je nešto niža kod postavljenih pitanja o manje osnovnim značajkama HIV/AIDS-a. Pedeset devet posto, primjerice, pravilno je odgovorilo na pitanje može li se HIV prenijeti dijeljenjem pribora za jelo. Tri četvrtine ispitanika je znalo gdje mogu dobiti HIV test u svom gradu. Većina nikada nije radila test na HIV (63%), dok od onih koji jesu, 77% se testiralo više od 12 mjeseci prije ankete. Po procjeni, za 40% testiranih, zadnji HIV test nije bio dobrovoljan. Velika većina je preuzela rezultate svog posljednjeg testa. Samo 13% se testiralo na HCV u posljednjih 12 mjeseci. Prevalenca zaraznih bolesti Nijedan HIV slučaj nije otkriven u Mostaru. Suprotno tome, prevalenca hepatitisa-c je visoka, s procjenom kako je 43% intravenoznih korisnika droge zaraženo. Osam sudionika, od svih testiranih, pozitivno je na HBV i samo jedna osoba na sifilis. 25

26 Bijeljina Demografske karakteristike Uzorak u Bijeljini je uključivao 130 sudionika, od kojih je njih pet sjemenki (seeds). Procjenjuje se kako je otprilike polovica pripadnika IKD populacije u Bijeljini mlađa od 25 godina. Većina je završila srednju školu, a otprilike svaka šesta osoba među njima ima samo osnovnu školu. Po pitanju bračnog statusa, polovica su samci, a nešto više od četvrtine je u stabilnim vezama. Kao i u drugim gradovima u ovom istraživanju, većina živi s roditeljima. Nezaposlenost se procjenjuje na 35%, honorarni rad na 33%, dok samo 12% radi puno radno vrijeme. Osim pružanja mjesta za stanovanje, obitelji su također izvor financija za 43% ispitanika. Osamdeset posto pripadnika IKD populacije u Bijeljini je srpske nacionalnosti, 11% bošnjačke, a 8% su Romi. Grafikon 4: Regrutacijska mreža u Bijeljini, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD,2012. Napomena: Sjemenke su označene tamno crvenom bojom koja progresivno blijedi kako se participanti udaljavaju od sjemenke. 26

27 Povijest korištenja droge Dob prvog ubrizgavanja droge u Bijeljini je 16 godina, s oko polovicom osoba koje ubrizgavaju drogu godinu dana ili manje. Heroin je odabrana droga svih sudionika. Postoji, također, značajna učestalost korištenja kokaina i amfetamina bez ubrizgavanja, u posljednja tri mjeseca (39% i 26%). Tokom posljednjih mjesec dana, procjenjuje se kako je 91% ubrizgavalo drogu jednom tjedno ili rjeđe. Osamdeset četiri posto je bacilo iglu/špricu korištenu tokom zadnjeg ubrizgavanja. Približno svaki šesti pripadnik IKD populacije u Bijeljini predozirao se barem jednom do tačke gubitka svijesti. Velika većina nikada nije bila na liječenju protiv ovisnosti o drogama. Samo su dvije osobe znale o organizacijama koje rade na prevenciji HIV-a među IKD populacijom u svom gradu. Navike injektiranja i dijeljenja igala Procjenjuje se kako je deset posto populacije IKD u Bijeljini prilikom zadnje epizode ubrizgavanja droge koristilo igle/šprice već korištene od strane nekoga drugog, a 15% je takvu opremu koristilo barem jednom u posljednjih mjesec dana. Kao najčešći razlog za dijeljenje naveden je nedostatak odgovarajuće osobne opreme. Znatna većina je očistila iglu/špricu pri posljednjem korištenju nesterilne opreme, a voda je bila tipično sredstvo za čišćenje. U posljednjih mjesec dana, većina nikada nije očistila opremu koju su dijelili mjesec prije. Apoteke su najčešći izvor novih igala/šprica. Kad im je bila potrebna sterilna oprema za ubrizgavanje, 70% je imalo pristup istoj. Iskustvo s policijom i zatvorima Nešto manje od polovice IKD populacije u Bijeljini uhićeno je u posljednjih mjesec dana. Tokom uhićenja, 43% je bilo izloženo nekom obliku nasilja ili zlostavljanja od strane policije. Procjenjuje se kako je oko četvrtina ove populacije bila u zatvoru barem jednom. Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Tipična dob prvog spolnog odnosa u Bijeljini je između 15 i 17 godina. Gotovo svi sudionici su imali spolni odnos u 12 mjeseci koji su prethodili anketi, s oko polovicom onih koji su imali više od tri partnera. Korištenje kondoma tokom zadnjeg spolnog odnosa je procijenjeno na 35%. Među onima koji su imali seksualne odnose sa stalnim partnerom u proteklih 12 mjeseci, otprilike svaka treća osoba među tim partnerima, također, ubrizgava drogu. Četvrtina je koristila kondom tokom posljednjeg spolnog odnosa sa stalnim partnerom, a 18% ih je, navodno, koristilo kondom svaki put tokom posljednjih mjesec dana. Nešto manje od polovice je koristilo kondom tokom posljednjeg spolnog odnosa sa slučajnim partnerom, a četvrtina ga koristi uvijek tokom seksa s tom vrstom partnera, u proteklih 12 mjeseci. Dvadeset i devet posto je barem jednom dalo novac, drogu ili nešto drugo u zamjenu za seks. Deset posto je barem jednom dijagnosticirano sa SPI. Znanje o HIV-u i testiranje Razina osnovnog znanja o HIV-u je visoka u Bijeljini, slično drugim gradovima, sa velikom većinom onih koji su ispravno odgovorili na pitanja može li se HIV prenijeti nezaštićenim vaginalnim ili 27

28 analnim spolnim odnosom, te da se HIV može spriječiti koristeći sterilnu opremu za injektiranje. Znanje o manje važnim pitanjima, kao što je korištenje istog toaleta sa HIV-pozitivnom osobom, nije tako visoko. Oko četvrtina je odgovorila ispravno na sve UNGASS stavke. Većina zna gdje može uraditi HIV test, a procjenjuje se kako 78% nikada nije uradilo isti. Od onih koji su uradili HIV test u posljednjih 12 mjeseci, njih osam se nije testiralo dobrovoljno. U istom razdoblju, samo 8% se testiralo na HCV. Prevalenca zaraznih bolesti Nitko nije imao pozitivan rezultat testa na HIV u Bijeljini. Prevalenca virusa hepatitisa-c je procijenjena na 12%. Samo jednoj osobi je dijagnosticiran sifilis, i nitko nije imao HBV antitijela. 28

29 Banja Luka Demografske karakteristike Veličina uzorka u Banjoj Luci je bila 260 ispitanika, sa 8 sjemenki (seeds). Veliki većina sudionika su muškarci, a prosječna dob je 32 godine starosti. Oko tri četvrtine je završilo srednju školu. Najčešći bračni status je samac, nakon čega slijedi stalna veza. Kao i u drugim gradovima, većina živi s roditeljima. Stopa nezaposlenosti je procijenjena na 42%, dok je 19% IKD populacije u Banjoj Luci zaposleno na puno radno vrijeme. Obitelj i honorarni ili povremeni rad su najčešći izvor prihoda. Osamdeset dva posto ispitanika je srpske, 9% hrvatske, a 5% bošnjačke nacionalnosti. Otprilike četvrtina je sudjelovala u istraživanju godine, te oko 19% godine. Grafikon 5: Regrutacijska mreža u Banjoj Luci, RDS (Respondent Driven Sampling) istraživanje među IKD,2012. Napomena: Sjemenke su označene tamno crvenom bojom koja progresivno blijedi kako se participanti udaljavaju od sjemenke. 29

30 Povijest korištenja droge Prosječna dob pri prvom injektiranju je 16 godina. Nešto više od polovice ubrizgava drogu šest godina ili duže. Heroin je najčešće ubrizgavana droga, navedena u odgovorima gotovo svih sudionika. Otprilike, svaki drugi pripadnik IKD populacije u Banjoj Luci je ubrizgavao drogu više puta tjedno ili češće, u mjesec dana koji su prethodili istraživanju. Većina je bacila igle i/ili šprice koje su koristili tokom zadnjeg injektiranja. Gotovo polovica se predozirala do tačke gubitka svijesti barem jednom u životu. Dok se po procjeni samo 6% trenutno nalazi na liječenju od ovisnosti o drogama, 23% je primilo takvu terapiju jednom a 34% je bilo liječeno više puta. Procjenjuje se kako polovica zna za makar jednu organizaciju koja radi na prevenciji HIV-a među IKD populacijom u njihovom gradu, a oko četvrtina ispitanika je koristila njihove usluge u proteklih 12 mjeseci Navike injektiranja i dijeljenja igala Po procjeni, osam posto intravenoznih korisnika droga u Banjoj Luci dijelilo je opremu za ubrizgavanje zadnji put kad su injektirali drogu, a taj postotak se povećao na 14% po istom pitanju, u posljednjih mjesec dana. Neposjedovanje odgovarajuće opreme je najčešći odgovor na razlog za dijeljenje. Pri posljednjem korištenju ne-sterilne igle/šprice, 88% je istu očistilo prije uptrebe, gdje su topla i hladna voda bili glavni odabir korištenog sredstva za čišćenje. Najčešće porijeklo sterilne opreme za ubrizgavanje, u proteklih 12 mjeseci, su apoteke i nevladine organizacije koje pružaju usluge zamjene igala. Tri četvrtine ispitanika je odgovorilo da mogu dobiti sterilnu opremu kada im je ista potrebna. Po rezultatima, za šezdeset sedam posto je procijenjeno kako su koristili nove sterilne igle/ šprice svaki put u posljednjih mjesec dana. Iskustvo s policijom i zatvorima Oko četvrtina IKD u Banjoj Luci uhićeni su u posljednjih mjesec dana, a većina je navela da su doživjeli zlostavljanje ili nasilje od strane policije tokom uhićenja. Četrdeset posto je bilo pritvoreno barem jednom u životu, od čega je većina zatvarana više puta. Ubrizgavanje u zatvoru procijenjeno je na 11%. Seksualno ponašanje i korištenje kondoma Više od polovice IKD populacije u Banjoj Luci imalo je barem dva seksualna partnera u posljednjih 12 mjeseci do istraživanja. Korištenje kondoma tijekom zadnjeg spolnog odnosa je procijenjeno na 28%. Oko tri četvrtine je imalo spolni odnos sa stalnim partnerom u proteklih 12 mjeseci. Četvrtina tih partnera su također intravenozni korisnici droga. Samo 10% koristi kondome uvijek tokom seksa sa stalnim partnerom, u prethodnih mjesec dana. Od 43% IKD populacije koji su imali spolni odnos sa slučajnim seksualnim partnerom u prošloj godini, nešto više od četvrtine tih partnera bili su intravenozni korisnici droga. Malo više od polovice koristilo je kondom tokom posljednjeg spolnog odnosa sa slučajnim partnerom, dok je samo 15% koristilo kondom uvijek u proteklih 12 mjeseci. Otprilike, svaki peti sudionik je davao novac, drogu, ili druga dobra u zamjenu za seksualne usluge. Svi su odgovorili kako znaju gdje mogu dobiti kondome. Deset posto je dijagnosticirano sa STI barem jednom. 30