HIV/AIDS U ZAKONODAVSTVU CRNE GORE

Size: px
Start display at page:

Download "HIV/AIDS U ZAKONODAVSTVU CRNE GORE"

Transcription

1 With the support of Crnogorska HIV Fondacija HIV/AIDS U ZAKONODAVSTVU CRNE GORE Pregled i analiza zakonodavstva Crne Gore sa predlozima za unaprjeđenje rješenja u vezi sa zaštitom ljudskih prava osoba koje žive sa HIV om s osvrtom na međunarodne propise i praksu Akcija za ljudska prava Podgorica Jul godine

2 SADRŽAJ: 1. Uvod Prevencija HIV-a Šesti milenijumski razvojni cilj 2.2. Odgovor na HIV/AIDS u Crnoj Gori 2.3. Aktivnosti NVO u cilju prevencije HIV infekcije 3. Testiranje na HIV Preporuke Ujedinjenih nacija 3.2. Pozitivan rezultat na HIV 4. Zdravstvena zaštita Organizacija zdravstvene zaštite Pravo na zdravstvenu zaštitu Prava i dužnosti u ostvarivanju zdravstvene zaštite 5. Socijalna zaštita Stigma i diskriminacija Pravna regulativa Ustav Crne Gore i Zakon o zabrani diskriminacije Pravna zaštita 6.2. Evidencija prijavljenih slučajeva diskriminacije 6.3. Zabrana diskriminacije u drugim zakonima 6.4. Diskriminacija osoba sa HIV/AIDS-om 7. Prenošenje HIV-a prema Krivičnom zakoniku HIV i prava zatvorenika HIV i prava djeteta Prava djeteta 9.2. Testiranje maloljetnika na HIV 2

3 10. HIV i prava stranaca Zakon o azilu 11. Zaštita privatnosti Otkrivanje HIV pozitivnog statusa Međunarodna zaštita Ustavna i zakonska zaštita u Crnoj Gori 11.4 Protokol rada savjetovališta za prevenciju HIV/AIDS 11.5 Kodeks medicinske etike i deontologije 12. Učešće u društvenom životu Pravo na rad i radni odnosi Pravna zaštita Gubitak radne sposobnosti Pravo na obrazovanje Brak i porodica 13. Ljudska prava u pravnom poretku Crne Gore Pravni ljekovi za povredu ljudskih prava Naknada štete 14. Zaključak

4 1. Uvod AIDS (skraćenica od engleskih riječi Acquired Immune Deficiency Syndrome) označava sindrom stečenog gubitka imuniteta. Naziv SIDA (skraćenica francuskih riječi Syndrome d' Immunodeficience Acquise) ima isto značenje i odomaćen je u našem jeziku. Stečeni gubitak sposobnosti imunološke odbrane organizma znači da je neki uzročnik onemogućio imuni sistem da se efikasno brani i savlada invaziju mikrobioloških činilaca koji inače kod zdravih ljudi ne dovode do oboljenja. HIV znači virus humane imunodeficijencije (Human Immunodeficiency Virus) koji je uzročnik HIV infekcije, odnosno side ili AIDS-a. Moguće je da osoba inficirana HIVom uz odgovarajući tretman ne oboli od AIDS-a. Zbog toga je izuzetno važno otkriti virus u ranoj fazi infekcije. Prema podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore, u periodu od godine, kada su dijagnostifikovani prvi slučajevi, do kraja godine, u Crnoj Gori je ukupno registrovano 128 osoba (uključujući troje djece) sa HIV/AIDS-om, od kojih je 61 osoba HIV pozitivna dok je 67 osoba sa dijagnozom AIDS-a. U istom periodu od posljedica AIDS-a su umrle 34 osobe, pa su prema zvaničnim podacima u Crnoj Gori živjele 94 osobe sa HIV/AIDS-om, što čini da je prevalencija 1 ove infekcije u Crnoj Gori 0.015, što se smatra niskim nivoom epidemije. 2 U godini ukupno je registrovano 9 novih slučajeva HIV/AIDS-a, pa ukupna incidenca 3 novootkrivenih slučajeva za godinu iznosi 1,45 na stanovnika. 4 Međutim, većina slučajeva po pravilu ostaje neregistrovana, i Institut za javno zdravlje procjenjuje da je na kraju godine u Crnoj Gori zapravo bilo 388 osoba inficiranih HIV-om. 5 1 Prevalenca je statistički pojam koji u epidemiologiji označava ukupan broj oboljelih unutar neke populacije u datom vremenskom trenutku u odnosu na cijelu populaciju. 2 Izjava ministra zdravlja Crne Gore, dr Miodraga Radunovića, Protiv bolesti nekako, protiv stigme nikako, Vijesti, 1. decembar Incidenca sagledava samo nove slučajeve bolesti u nekom vremenskom intervalu, najčešće za jednu kalendarsku godinu. 4 Podaci dobijeni 12. jula 2012, Institut za javno zdravlje Crne Gore. 5 Protiv bolesti nekako, protiv stigme nikako, Vijesti, 1. decembar

5 2. Prevencija HIV-a 2.1 Šesti milenijumski razvojni cilj Milenijumska deklaracija je rezolucija Ujedinjenih nacija, usvojena na 8. plenarnom zasijedanju 8. septembra 2000., 6 sa osam glavnih razvojnih ciljeva koje su svih 191 država članica UN dogovorile da pokušaju da ostvare do godine. Kao jedan od ciljeva (šesti) predviđeno je da se do zaustavi širenje i započne iskorjenjivanje bolesti HIV-a/AIDS-a i obezbijedi pomoć djeci koja su izgubila roditelje oboljele od AIDS-a. Kao primarni ciljevi u ostvarivanju ovog cilja, Deklaracijom je predviđeno: - smanjenje rasprostranjenosti HIV-a među populacijom između 15. i 24. godine starosti; - što šira upotreba prezervativa i u najmanje rizičnom seksualnom odnosu, i - povećanje sveobuhvatnog znanja o HIV/AIDS među populacijom između 15. i 24. godine starosti. 7 Deklaracijom je predviđeno i da se do godine obezbijedi jednak pristup liječenju svim osobama sa HIV/AIDS-om kojima je liječenje potrebno, uz neophodno poboljšanje dostupnosti antiretroviralnih ljekova osobama u poodmakloj fazi HIV infekcije. 8 Vlada Crne Gore je 7. jula godine usvojila inicijalni Izvještaj o sprovođenju Milenijumskih razvojnih ciljeva u Crnoj Gori, koji predstavljaju dio nacionalne strategije razvoja Crne Gore. Kao članica Ujedinjenih Nacija, Crna Gora ima obavezu da izradi izvještaj koji koristi ove milenijumske razvojne ciljeve kao okvir za utvrđivanje postojećeg statusa razvoja. 9 Crnu Goru kao članicu Savjeta Evrope obavezuje i Rezolucija Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope 1536 iz godine pod nazivom HIV/AIDS u Evropi (HIV/AIDS in Europe) u kojoj se kaže da je potrebno izričito zaštititi osobe koje žive 6 United Nations Millennium Declaration (Milenijumska deklaracija Ujedinjenih nacija), rezolucija 55/2 od 8. septembra godine. 7 United Nations Millennium Declaration (Milenijumska deklaracija Ujedinjenih nacija), rezolucija 55/2 od 8. septembra godine. 8 Isto. 9 Crna Gora i Ujedinjene Nacije, dostupan na: 5

6 sa HIV-om ili AIDS-om od svake vrste diskriminacije (tač. 9.2.), kao i da je potrebno usvojiti zakone kojim bi se definisali državni standardi zaštite osoba koje su inficirane HIV-om ili oboljele od AIDS-a, posebno one koje pripadaju ranjivim grupama kao što su žene i djeca, odnosno oni koji su izgubili člana porodice oboljelog od HIV/AIDS-a (tač. 11.1) Odgovor na HIV/AIDS u Crnoj Gori Crna Gora je kao članica UN-a preuzela obaveze da u skladu sa milenijumskim razvojnim ciljem obezbijedi odgovarajući odgovor na HIV/AIDS. Vlada Republike Crne Gore je u junu osnovala Komisiju za HIV/AIDS. Komisija je osnovana pod vođstvom Ministarstva zdravlja, a uključuje predstavnike drugih nadležnih ministarstava, institucija, nevladinih organizacija i osoba koje žive sa HIV/AIDS-om. Početkom godine Vlada Crne Gore je zadužila Ministarstvo zdravlja da izradi Nacionalnu strategiju za borbu protiv HIV/AIDS za godinu, što je i učinjeno u novembru godine u saradnji sa Komisijom za HIV/AIDS. 10 Na osnovu Nacionalne strategije za borbu protiv HIV/AIDS godine, izrađena je i Strategija za borbu protiv HIV/AIDS za godinu, koja je usvojena u decembru godine. Cilj Nacionalne strategije za borbu protiv HIV/AIDS u Crnoj Gori ( ) je da se zadrži status zemlje s niskom prevalencom HIV infekcije, obezbijedi univerzalan pristup HIV prevenciji i liječenju i poboljša kvalitet života osoba koje žive sa HIV-om kroz koordinisani multisektorski odgovor. Da bi se postigao ovaj cilj, potrebno je preduzeti značajne mjere za smanjenje stigme i diskriminacije i osnažiti zdravstveni sistem, kako bi se obezbijedio održiv odgovor zdravstvenog sektora. Crna Gora je, dosad u cilju odgovora na HIV/AIDS u Crnoj Gori sprovela 11 : jednu Nacionalnu strategiju za HIV/AIDS ( ) sa Strategijom za prevenciju prenošenja HIV-a sa majke na dijete kao sastavnim dijelom; osnovala jedno Nacionalno koordinirajuće tijelo (CCM) koje nadzire sprovođenje programa podržanih grantovima Globalnog fonda za AIDS, tuberkulozu i malariju (GFATM), a kojim predsjedava ministar zdravlja;+ jedan sistem za monitoring i evaluaciju nacionalnih HIV/AIDS programa. Na osnovu izvještaja Vlade baziranom na Nacionalnoj strategiji za borbu protiv HIV-a u Crnoj Gori godine urađen je niz nacionalnih smjernica i protokola na 10 Strategija borbe protiv HIV/AIDS u Crnoj Gori, dostupan na: 11 Isto; 6

7 sledeće teme: sigurna krv, seksualno prenosive infekcije, protokol liječenja osoba sa HIV/AIDS-om, univerzalne mjere predostrožnosti, dobrovoljno savjetovanje i testiranje, Youth friendly standardi zdravstvenih usluga (YFHS), smanjenja štete; uveden je nadzor nad HIV-om druge generacije koji, osim podataka koji se redovno prikupljaju, obuhvata i redovno sprovođenje bioloških i bihevioralnih istraživanja. Dosad su sprovedena 3 bihevioralna istraživanja među mladima (jedno je među mladima od 18 do 24 godine (2007), dva među mladima 15 do 24 godine (2009, 2012)), među Romima u izbjegličkim kampovima, opštom populacijom u Crnoj Gori, dok su biološka i bihevioralna istraživanja rađena, među komercijalnim seksualnim radnicima, intravenskim korisnicima droga i mornarima. Sprovedeni su predviđeni programi prevencije u posebno osjetljivim grupama u odnosu na HIV infekciju među injekcionim korisnicima droga, seksualnim radnicima/ama, muškarcima koji imaju seksualne odnose sa muškarcima, mornarima, turističkim radnicima, zatvorenicima. Tokom navedenog perioda pokrenuto je niz aktivnosti u vladinom i posebno NVO sektoru, sa ciljem da se smanji postojeća stigma i diskriminacija osoba koje žive sa HIV i osoba iz marginalizovanih grupa koje su više osjetljive na infekciju HIV. 12 U cilju prevencije prenošenja HIV-a i drugih polno prenosivih infekcija, u proteklih šest godina posebno je obučeno više od zdravstvenih radnika, među kojima i stomatologa zaposlenih u privatnim ordinacijama, jedan dio zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i javne uprave i učenika Srednje medicinske škole. 13 Osnovu Strategije za borbu protiv HIV/AIDS-a ( ) čini osam vodećih principa: 1. zaštita ljudskih prava svih osoba, kao i smanjenje stigme i diskriminacije, i stvaranje podržavajućeg okruženja za prevenciju HIV-a, liječenje, njegu i podršku; 2. povjerljivost i privatnost svih podataka na svim nivoima u zdravstvenom i drugim sektorima; 3. jednak pristup održivim zdravstvenim preventivnim službama za sve građane (uključujući osobe sa privremenim mjestom boravka) sa posebnom pažnjom na osobe koje žive sa HIV-om, populacije u najvećem riziku i ranjive grupe (uključujući raseljena lica i izbjeglice); 4. univerzalan pristup paketu osnovnih cost-effective HIV intervencija za grupe u najvećem riziku i osobe koje žive sa HIV-om, baziranih na njihovim potrebama; 5. promovisanje zdravih stilova života i intervencija za prevenciju i snaženje pojedinaca i grupa kako bi mogli da se zaštite od HIV infekcije; 6. učešće ciljnih populacija u izradi, implementaciji i evaluaciji svih predloženih programa; 12 Isto. 13 Odgovor Insituta za javno zdravlje, jun 2011, dostupan u arhivi Akcije za ljudska prava. 7

8 7. programiranje, monitoring i evaluacija na osnovu postojećih dokaza, orijentisani na rezultate; 8. multisektorski pristup HIV-u baziran na dobi, polu i različitosti, uključujući sve partnere na svim nivoima u okviru javnog, privatnog i neprofitabilnog sektora, u skladu sa drugim postojećim strategijama i međunarodno prihvaćenim obavezama. Strateške programske oblasti koje su predviđene ovom Strategijom su: Bezbjedno i podržavajuće okruženje 1. Smanjiti stigmu i diskriminaciju osoba koje žive sa HIV-om i osoba sa rizičnim ponašanjem u odnosu na HIV i eliminisati seksualno nasilje i nasilje na rodnoj osnovi. Prevencija HIV-a među specifičnim ciljnim grupama i ustanovama 2. Prevencija HIV-a i seksualno prenosivih infekcija (SPI) i liječenje SPI među grupama u najvećem riziku. 3. Prevencija HIV-a i i liječenje SPI među osobama u ustanovama u kojima je rizično ponašanje u odnosu na HIV prisutnije (zatvori, hoteli) i među grupama kao što su vojne i uniformisane službe (uključujući pomorce) i socijalno isključene mlade ljude (kao što su Romi i izbjeglice). 4. Prevencija HIV-a i liječenje SPI među mladima i opštom populacijom. 5. Prevencija prenosa HIV-a u zdravstvenim i sličnim ustanovama. Liječenje, njega i podrška 6. Liječenje, njega i podrška osobama inficiranim i pogođenim HIV-om. Koordinisani i održivi odgovor na osnovu postojećih dokaza 7. Osnažiti bazu podataka, uključujući mapiranje, procjene veličine populacija, nadzor, monitoring i evaluaciju i planiranje na osnovu postojećih dokaza. 8. Izgraditi kapacitete i osnažiti koordinaciju i održivost nacionalnog odgovora. Strateški odgovor na HIV/AIDS ( ) ističe kao prioritet promjene ponašanja muškaraca i žena kod kojih je prisutno rizično ponašanje u odnosu na HIV (kao što je nezaštićeni analni, oralni i vaginalni seks, injektiranje droga nesterilnim priborom) i omogućavanje univerzalnog pristupa prevenciji i liječenju. Takođe će se pojačati napori za unaprijeđenje kvaliteta života osoba koje žive sa HIV-om i prevenciju prenosa HIV-a njihovim seksualnim partnerima. Poseban napor treba uložiti u rješavanje problema stigmatizacije i diskriminacije sa kojima se srijeću ove osobe. Posvećena je pažnja posebnim grupama (vojska, uniformisane službe, djeca i adolescenti koji žive bez roditelja ili koji rade/žive na ulici) i okruženjima (hoteli, zatvori, ulica) gdje ljudi imaju više šanse da stupe u rizično ponašanje u odnosu na 8

9 HIV. Osim toga, fokus je i dalje na primarnoj prevenciji među mladima i opštom populacijom. Obezbjeđivanje bezbjedne krvi i krvnih produkata nastaviće se u skladu sa Zakonom o obezbjeđivanju dovoljne količine bezbjedne krvi iz godine, kao i primjena univerzalnih mjera zaštite, kako bi se spriječilo izlaganje HIV infekciji na radnom mjestu koje se već primjenjuju za zdravstvene radnike i koje će se proširiti i na osoblje u policiji i zatvorima Aktivnosti NVO u cilju prevencije HIV infekcije Razbijanju predrasuda prema licima koja su oboljela od HIV/AIDS-a i prevenciji HIV infekcije u Crnoj Gori u velikoj meri doprinose nevladine organizacije. Društvo za borbu protiv SIDE u Crnoj Gori CAZAS i Omladinski kulturni centar Juventas, dali su značajan doprinos borbi protiv HIV/AIDS-a. Juventasov program smanjenja štete 15 pokazao je dobre rezultate u smanjenju transmisije HIV-a i HCV-a među populacijom injekcionih korisnika droga. Program se odnosi na mjere kojima je cilj smanjivanje štete od upotrebe droga, a koje ne zahtijevaju nužno smanjenje konzumacije. Ovaj pristup se zalaže za realnu procjenu štete koja može nastati za pojedinca i društvo, s obzirom na sve aspekte upotrebe droge. Projekti zamjene starog pribora za injektiranje sterilnim postali su zaštitni znak širenja smanjenja štete u cijelom svijetu, iako je to samo jedna od inicijativa koje su proizašle iz tog pristupa. 16 Drugi programi se baziraju na promociji upotrebe kondoma i obezbjeđivanju informacija u vezi sa prevencijom i rehabilitacijom za osobe koje su uključene u rizična ponašanja (injekcioni korisnici droga, muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima i seksualni radnici/e). Terenski programi su zasnovani na pristupu skrivenim (hard to reach)i teško dostupnim grupama i stvaranju otvorene komunikacije da bi im se obezbjedila podrška. 17 U okviru terenskih programa sprovodi se i program Otvoreno sa zatvorenicima, koji je NVO Juventas započeo godine, u saradnji sa Zavodom za izvršenje krivičnih sankcija Podgorica, a pod pokroviteljstvom Globalnog Fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Projekat za glavni cilj ima smanjenje rizika od prenosa HIV-a kod osoba koje su na izdržavanju kazne u ZIKS-u. 14 Isto. 15 Program Smanjenje štete, Juventas, dostupan na: 16 Isto Juventas. 17 Isto. 9

10 3. Testiranje na HIV 3.1 Preporuke Ujedinjenih nacija U prevenciji HIV-a, najvažniji korak je testiranje na HIV, uz odgovarajuće savjetovanje. Testiranje podrazumijeva brz, lak i pouzdan način otkrivanja infekcije, a s tim u vezi i blagovremeno pružanje informacija, neophodnih savjeta u vezi bolesti, načinima liječenja i sprečavanje daljeg prenošenja virusa. U preporukama Programa Ujedinjenih nacija za HIV/AIDS (UNAIDS) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u vezi sa testiranjem na HIV 18 ukazuje se na neophodnost da se testiranje sprovodi na način kojim se obezbeđuju i štite ljudska prava i garantuje poštovanje etičkih principa. Neophodno je unaprjeđivanje postojećeg zdravstvenog sistema, kako bi se izgradilo i ojačalo povjerenje građana u zdravstvene institucije i osigurala diskrecija licima koja se testiraju. Prema ovim preporukama, neophodno je uvažavati sledeća tri načela prilikom testiranja: 1. garantovati zaštitu privatnosti, 2. obezbijediti pružanje odgovarajućih savjeta prije i poslije testiranja, i 3. obezbijediti dobrovoljnost, odnosno saglasnost za testiranje. Osobu koja se testira treba obavijestiti da se testiranje vrši na lični zahtjev, da u svakom trenutku osoba ima pravo da odbije testiranje, a ako na njega pristane, može da dobije besplatan savjet nakon testiranja, a u slučaju pozitivnog rezultata, da se informiše o tome kako i šta dalje preduzeti. Preporuke UNAIDS/SZO ne podržavaju obavezno testiranje kao dio zdravstvene zaštite. Dobrovoljno testiranje sa savjetovanjem bi trebalo da dovede do promjene ponašanja radi izbjegavanja prenošenja HIV-a drugima. Dobrovoljno testiranje treba sprovesti povezano sa savjetovanjem sa HIV pozitivnim i negativnim osobama i osvrtom na ljekarsku njegu, i uz pomoć psihologa i socijalnog radnika onima za koje se ispostavi da su HIV pozitivni. UNAIDS i SZO smatraju da se testiranje na HIV bez pristanka može smatrati opravdanim samo izuzetno, kada je pacijent bez svijesti, kada su mu roditelj ili staratelj odsutni, ili kada je utvrđivanje HIV statusa neophodno za pravilno liječenje. 18 Policy statement on HIV testing (Preporuke u vezi sa HIV testiranjem), UNAIDS/World Health Organisation,

11 3.2 Testiranje u Crnoj Gori Prema strateškom odgovoru na HIV/AIDS iz godine, u Crnoj Gori i dalje postoji stigma vezano uz HIV, uz prateće probleme vezane za povjerljivost testiranja, što daje malo podsticaja ljudima da se testiraju na HIV. 19 Iako se prema podacima Instituta za javno zdravlje anonimno testiranje sprovodi u praksi 20, ono kao takvo nije precizirano zakonom ili podzakonskim aktom ministarstva. 21 Kao rezultat neblagovremenog testiranja, mnogi su propustili da se testiraju i uzimaju odgovarajuću terapiju sve dok se kod njih nijesu razvili simptomi bolesti. Do većina osoba s dijagnozom HIV-a testirana je u kasnom stadijumu bolesti, a neke osobe su se testirale van zemlje da bi sačuvale povjerljivost rezultata. Od godine do danas, učinjeni su znatni napori na poboljšanju kvaliteta savjetovanja prije i poslije testiranja na HIV. U Podgorici je 11. jula godine otvoreno prvo Savjetovalište za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje na HIV. Savjetovalište je otvorio Institut za javno zdravlje uz pomoć CAZAS-a, a pod pokroviteljstvom Project HOPE-a i UNICEF-a. 22 Savjetovalište se nalazi u prostorijama Instituta za javno zdravlje u ul. Džona Džeksona bb, Podgorica i radi ponedjeljkom i utorkom od 16-20h. U periodu od do godine, otvorena je Mreža savjetovališta za dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV u okviru populacionih savjetovališta u još 7 domova zdravlja u Crnoj Gori (Bar, Berane, Bijelo Polje, Kotor, Nikšić, Herceg Novi, Pljevlja). Oko 50 zdravstvenih radnika je prošlo treninge za rad u ovim centrima, a planirana je obuka još toliko osoba. 23 Na osnovu informacije objavljene na internet stranici Instituta za javno zdravlje, savjetovanje i testiranje je dobrovoljno i povjerljivo. 24 Procedura je besplatna i rezultat je brz (za 24 časa). Ukoliko se zatraži, omogućiće se i da testiranje bude anonimno, dakle bez ostavljanja ličnih podataka. U Savjetovalištu se, najprije, obavlja procedura savjetovanja prije testiranja. Dobijaju se sve neophodne informacije od strane savjetnika u Institutu o proceduri i značaju 19 Nacionalni strateški odgovor na HIV/AIDS u Crnoj Gori , maj godine 20 Institut za javno zdravlje, informacije o savjetovalištu za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje od Jedini pisani propis je Protokol rada Savjetovališta za dobrovoljno i povjerljivo savjetovanje i testiranje koji pri radu postuju sva savjetovalista u CG (pri DZ Bar, Berane, Herceg Novi, Kotor, Nikšić, Bijelo Polje, Pljevlja, Podgorica). 22 Isto. 23 Isto. 24 Isto. 11

12 testiranja. 25 Dobijaju se i informacije o HIV/AIDS-u, načinima zaštite od HIV-a i ostalih polno prenosivih bolesti. Na istom mjestu se obavlja i testiranje. Rezultat saopštava savjetnik, koji u slučaju pozitivnog nalaza na HIV upućuje šta i kako dalje. Preporuka: Neophodno je odgovarajućim propisima precizirati proceduru testiranja u skladu s načelima dobrovoljnosti i povjerljivosti. 3.3 Pozitivan rezultat na HIV Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti (Sl. list RCG, br. 32/2005 i Sl. list CG, br. 14/2010) obavezno je prijavljivanje nošenja antitijela HIV-a (čl. 23). Zdravstvene ustanove i drugi subjekti koji obavljaju zdravstvenu djelatnost vode propisane evidencije, registre i baze podataka o zaraznim bolestima koje se povezuju u jedinstven informacioni sistem (čl. 9). Na osnovu Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl. list CG, 80/2008), vodi se i registar HIV/AIDS-a (čl. 9), koji sadrži lične podatke inficiranih, odnosno oboljelih (čl. 10). Ovi podaci se čuvaju u skladu s načelom povjerljivosti (čl. 5), od kojeg su predviđeni izuzeci na zahtjev ministarstva ako se korišćenjem anonimnih podataka ne može izvršiti pojedina obaveza ministarstva u skladu sa zakonom (čl. 49, st. 3). Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti propisano je i da se osobe oboljele od bolesti HIV obavezno liječe u zdravstvenim ustanovama koje ispunjavaju odgovarajuće uslove (čl. 25, st. 6). U zakonu nema drugih preciznijih odredbi koje bi se odnosile na tretman osoba inficiranih HIV-om, odnosno oboljelih od AIDS-a Preporuka: S obzirom na to da se infekcija HIV-om razlikuje od drugih zaraznih bolesti, imajući u vidu ograničene načine prenosa virusa (seksualnim putem, kontaktom sa inficiranom krvlju - transfuzijom i u toku trudnoće, porođaja i dojenja, sa HIV pozitivne majke na dijete), trebalo bi u okviru Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti posebno regulisati tretman HIV infekcije, ili razmotriti usvajanje posebnog Zakona koji bi sveobuhvatno uredio položaj lica inficiranih HIV-om. 4. Zdravstvena zaštita 25 Vrši se i procjena rizika, perioda prozora, procjenjuje se kvalitet socijalne podrške koju klijenti imaju a koja im može značajno pomoći u promjeni ponašanja i /ili osobama koje saznaju da su HIV pozitivne biti od velike podrške u prihvatanju dijagnoze na odgovarajući način (Informacije dobijene u razgovoru sa savjetnicom dr Aleksandrom Marjanović iz savjetovališta pri Institutu za javno zdravlje, ). 12

13 Prema Međunarodnim preporukama u vezi sa HIV/AIDS-om i ljudskim pravima, države treba da reformišu svoje zakone o zdravstvenoj zaštiti u vezi s ovim oboljenjem. 26 Izmjene su potrebne da bi se regulisala specifična pitanja koja se tiču infekcije HIV-om, da opšte odredbe koje se odnose na često prenosive bolesti ne bi bile pogrešno primijenjene na HIV, a sve u cilju usklađivanja nacionalnih propisa s međunarodnim obavezama koje se odnose na poštovanje i zaštitu ljudskih prava. Propisi o zdravstvenoj zaštiti treba da zdravstvenim organima omoguće da obezbijede širok spektar usluga za prevenciju i liječenje HIV/AIDS-a, uključujući posebno davanje neophodnih informacija i obrazovanje, pristup dobrovoljnom testiranju i savjetovanju, distribuciju prezervativa, liječenje bolesti zavisnosti, itd. Zakonodavstvo mora da obezbijedi da se sa svim slučajevima HIV/AIDS-a, koji se registruju kod nadležnih organa, postupa tako da se obezbijedi zaštita podataka o ličnosti i povjerljivost. Neophodno je da zdravstveni radnici prođu osnovnu edukaciju/trening o etici i zaštiti ljudskih prava, kako bi bili pripremljeni da obavljaju svoj posao na pravi način. Takođe, potrebno je podstaći i zdravstvene strukovne organizacije da razviju i obezbijede poštovanje etičkog kodeksa ponašanja i zaštitu ljudskih prava, čiji bi cilj bio obezbjeđenje povjerljivosti podataka i poštovanje obaveze pružanja zdravstvene zaštite. 4.1 Organizacija zdravstvene zaštite Primarna zdravstvena zaštita (PZZ) u Crnoj Gori organizovana je u 18 domova zdravlja (DZ) i temelji se na dva ključna stuba: timovima izabranih ljekara i centrima za podršku (savjetovanje), koji su posvećeni prevenciji bolesti i promociji zdravih stilova života. Prema Zdravstvenom programu za godinu 27, fokus ovih centara se oslanja na tri prioritetne grupe zdravstvenih stanja: dijabetes, nezarazne bolesti (kao što je odvikavanje od pušenja) i HIV. Jedan od ključnih principa reforme PZZ je da su izabrani ljekari odgovorni za upućivanje na druge službe, što znači da osiguranik može ući u zdravstveni sistem samo preko izabranih ljekara. Međutim,omogućeno je da osiguranik dobije pristup zdravstvenim uslugama i preko centara za savjetovanje i to i bez uputa izabranog ljekara International guidelines on HIV/AIDS and human rights (Međunarodne preporuke u vezi HIV/AIDS i ljudskim pravima, usaglašena verzija iz godine, preporuka br Nacionalni strateski odgovor na HIV/AIDS u Crnoj Gori , Vlada Crne Gore u saradnji sa maj godine, dostupno na: up response to HIV-AIDS among most-at-risk groups in MNE.doc/Nacrt- Nacionalni strateski odgovor na HIV/AIDS u Crnoj Gori pdf 28 Isto, str

14 Od godine, određeni domovi zdravlja (DZ) u Baru, Beranama, Bijelom Polju, Herceg Novom i Podgorici pružaju informacije o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i usluge za mlade ljude kao dio inicijative zdravstvenih servisa po mjeri mladih (Youth Friendly Health Services). Ove službe treba da budu integrisane u centre za savjetovanje u svih 18 DZ za pružanje anonimnih i besplatnih savjetodavnih usluga, uključujući i HIV. Ministarstvo zdravlja, rada i socijalnog staranja izradilo je Standarde za zdravstvene servise po mjeri mladih, a posebna pažnja posvećena je socijalno isključenim mladima i maloljetnicima Pravo na zdravstvenu zaštitu Članom 3 Zakona o zdravstvenom osiguranju Crne Gore propisano je da u Crnoj Gori svi građani imaju pravo na obavezno zdravstveno osiguranje u skladu sa zakonom. 30 Kao posebno zaštićene kategorije u odnosu na obim zaštite predviđeni su i oboljeli od zaraznih bolesti (čl. 17, tač. 6), dok su inficirani HIV-om izričito predviđeni kao lica koja ne učestvuju u bilo kom dijelu troškova zdravstvene zaštite (čl. 61, st. 1, tač. 6) Prava i dužnosti u ostvarivanju zdravstvene zaštite Zakon o zdravstvenoj zaštiti Crne Gore (čl. 18) 31 propisuje prava i dužnosti građana u ostvarivanju zdravstvene zaštite. Pored prava na jednakost u cjelokupnom tretmanu prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštite na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou, predviđena su i prava na: 1) slobodan izbor doktora medicine i doktora stomatologije; 2) informisanje i obavještavanje o svim pitanjima koja se odnose na zdravlje; 3) samoodlučivanje (slobodan izbor); 4) naknadu štete nanijete pružanjem neodgovarajuće zdravstvene zaštite; 5) drugo stručno mišljenje; 6) odbijanje da se bude predmet naučnog ispitivanja i istraživanja bez svoje saglasnosti ili bilo kog drugog pregleda ili medicinskog tretmana koji ne služi njegovom liječenju; 7) privatnost i povjerljivost svih podataka koji se odnose na zdravlje pacijenta; 8) uvid u medicinsku dokumentaciju; 29 Isto 30 Zakon o zdravstvenom osiguranju Crne Gore ( Službeni list RCG", br. 39/2004 od ) 31 Zakon o zdravstvenoj zaštiti Crne Gore ("Sl. list RCG", 39/04 i "Sl. list Crne Gore", 14/10, 73/10, 40/11) 14

15 9) samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove; 10) prigovor; 11) hitnu medicinsku pomoć, i 12) druga prava u skladu sa posebnim zakonima. Pored prava u vezi sa ostvarivanjem zdravstvene zaštite, osobe koje žive sa HIV-om imaju i određene obaveze kao nosioci zaraznih bolesti. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, građani su dužni da pravo na zdravstvenu zaštitu koriste u skladu sa zakonom i uputstvom o liječenju izdatom od strane zdravstvenog radnika (čl. 22). Prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, među kojima je navedena i HIV bolest, svako ima pravo na zaštitu od zaraznih bolesti i bolničkih infekcija, kao i obavezu da štiti svoje zdravlje i zdravlje drugih od tih bolesti (čl. 3, st. 2). Zdravstvene ustanove, pravna lica i građani dužni su da sarađuju sa nadležnim organima državne uprave, kao i nadležnim zdravstvenim ustanovama i da im omoguće da obavljaju propisane preglede, uzimaju potrebni materijal i sprovode mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti i bolničkih infekcija utvrđenih ovim zakonom (čl. 3, st. 3). Za liječenje HIV infekcije nisu izričito predviđene mjere ograničenja kretanja u smislu karantina ili striktne izolacije, ali jeste liječenje u zdravstvenoj ustanovi u odgovarajućim uslovima (čl. 25, st. 6 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti). Svi pacijenti, uključujući i osobe koje žive sa HIV-om, dužni su da se pridržavaju opštih akata zdravstvene ustanove o uslovima boravka i ponašanja u njoj (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, čl. 23). S druge strane, Zakon o pravima pacijanta predviđa da pacijent ima pravo da slobodno odlučuje o svemu što se tiče njegovog života i zdravlja, osim u slučajevima kada to direktno ugrožava život i zdravlje drugih lica (čl. 14). Međutim, ova odredba nije precizirana u odnosu na pacijente inficirane HIV-om. Ako želi, pacijent može da prekine liječenje i o tome daje pismenu izjavu (čl. 15). Pacijent ima pravo da samovoljno napusti zdravstvenu ustanovu u kojoj se liječi osim u slučajevima kada bi to štetilo zdravlju i sigurnosti drugih lica i sigurnosti pacijenta, u skladu sa zakonom (čl. 35, st. 1). Prinudno zadržavanje pacijenata predviđeno je pod određenim uslovima u slučaju mentalnih oboljenja, kao i izuzetno, u slučaju sprečavanja širenja zaraznih bolesti, pogotovo onih koje se smatraju karantinskim, ili su nepoznate etiologije, imaju visoku stopu smrtnosti i prenose se dodirom i vazduhom. 32 Međutim, kako HIV bolest ne spada u ove kategorije, proizilazi da nije moguće prinudno zadržati na bolničkom liječenju osobu inficiranu HIV-om, ili oboljelu od AIDS-a. 32 Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao gore, čl

16 Kao što je prethodno navedeno u odjeljku Testiranje na HIV, iako je testiranje u praksi anonimno, u slučaju pozitivnog rezultata na HIV, obavezno je prijavljivanje tog slučaja i identiteta testirane osobe. 33 Međutim, ova obaveza je izričito propisana samo kao obaveza zdravstvenih radnika 34, ali ne i inficirane osobe, koja bi trebalo da otkrije svoj identitet. Međutim, Krivični zakonik kao krivično djelo u čl. 287 predviđa nepostupanje po propisima, odlukama, naredbama ili nalozima kojima se određuju mjere za suzbijanje ili sprječavanje opasne zarazne bolesti, za koje je predviđena novčana kazna ili zatvor do jedne godine, a što bi se moglo tumačiti kao sankcija za nepostupanje u skladu s obavezom prijavljivanja. U praksi nije zabilježeno da je neko do danas kažnjen po ovom osnovu. Obavezu evidentiranja HIV pozitivnog nalaza sa ili bez otkrivanja identiteta treba precizirati. Preporuka: precizirati anonimnost prilikom testiranja i obavezu prijavljivanja HIV pozitivnog nalaza uz otkrivanje ili zaštitu identiteta testirane osobe. 5. Socijalna zaštita Crnu Goru obavezuje Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (PESK), koji je ratifikovala SFRJ još godine. 35 Ovaj pakt predviđa i pravo na dostizanje najboljeg mogućeg nivoa zdravlja (čl. 12), kao i pravo na socijalno obezbjeđenje (čl. 9). Prava predviđena ovim paktom, za razliku od građanskih i političkih prava, više su programskog karaktera. Država nije obavezna da ih u potpunosti obezbijedi, već da stalno unapređuje uslove za njihovo obezbjeđenje. Međutim, prilikom preduzimanja tih mjera ona ne smije da postupa diskriminatorno (čl. 2, st. 2 PESK). 36 U ovom kontekstu, Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava koji je nadležan za nadzor nad primjenom ovog ugovora, izričito je naveo da status HIV pozitivne osobe potpada pod zabranjen osnov 33 Obaveznom prijavljivanju, u cilju epidemiološkog nadzora, u skladu sa ovim zakonom, podliježu: (7)... i nošenje antigena virusnog hepatitisa "B", antitijela na virusni hepatitis "C" i HIV-a... (čl. 23, stav 1, tačka 7 Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti). Zakon o zbirkama podataka u oblasti zdravstva (Sl. list CG, br. 80/2008, 40/2011) propisuje obavezno vođenje registara bolesti HIV/AIDS (čl. 9), koji obavezno sadrže lične podatke o pojedincu (čl. 10). 34 Obaveznom prijavljivanju, u cilju epidemiološkog nadzora, podliježu... (7) antitijela na virusni hepatitis "C" i HIV-a. Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kao gore, član 23. Novčanom kaznom od eura do eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako: postupi suprotno članu 23 ovog zakona (član 39, stav 1, tačka 7), a za prekršaj iz stava 1 ovog člana kazniće se i odgovorno lice novčanom kaznom od 250 eura do eura (član 39, stav 2). Novčanom kaznom od 100 eura do eura kazniće se zdravstveni radnik, ako ne obavlja prijavljivanje zaraznih bolesti u skladu sa zakonom (član 23) (član 43, stav 1, tačka 1). 35 Sl. list SFRJ, 7/71 36 Jedino je dozvoljeno da zemlje u razvoju pribjegnu diskriminaciji stranih državljana, ali samo u odnosu na uživanje ekonomskih prava (pravo na rad i na pravične uslove rada, na sindikalno organizovanje, štrajk i sl). Vidi čl. 2, st. 3 PESK. 16

17 diskriminacije po osnovu zdravstvenog stanja. 37 Komitetu su države ugovornice dužne da podnose izvještaj o njegovoj primjeni svake četvrte godine, i Crna Gora je trebalo već da podnese prvi izvještaj kao samostalna država, ali to još nije uradila. Evropska socijalna povelja (ESP), osnovni instrument zaštite socijalnih i ekonomskih prava u okviru Savjeta Evrope 38 utvrđuje socijalna i ekonomska prava koja se odnose na egzistencijalna pitanja iz svakodnevnog života građana, kao što su stanovanje, rad i radni odnosi, zdravstvo i obrazovanje, socijalna zaštita i uživanje svih ovih prava na zakonit način, bez diskriminacije. Zakon o potvrđivanju izmijenjene Evropske socijalne povelje (Sl. list CG Međunarodni ugovori, br. 6/2009), u pogledu sadržine, usvaja pretežni tekst Povelje, uz rezerve na pojedine članove. Pravo na socijalno osiguranje predviđeno je u vidu obaveznog osiguranja zaposlenih lica i materijalne pomoći države onima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstava za život (čl. 67 Ustava Crne Gore). Socijalno osiguranje obuhvata penzijsko, invalidsko, zdravstveno i osiguranje za slučaj nezaposlenosti. Socijalna zaštita je uređena Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti (Sl. list CG, 78/05). Prava koja se ostvaruju po osnovu socijalne zaštite su pravo na materijalno obezbeđenje porodice (MOP), lična invalidnina, njega i pomoć drugog lica, smještaj u ustanovu, smještaj u drugu porodicu, pomoć za vaspitanje i obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama, zdravstvena zaštita, troškovi sahrane i jednokratna novčana pomoć, s tim da država može obezbijediti i druga prava i oblike socijalne zaštite u skladu sa materijalnim mogućnostima. Za ostvarivanje prava iz oblasti socijalne zaštite nadležan je Centar za socijalni rad, koji ima filijale na opštinskom nivou. U Crnoj Gori nisu predviđena posebna socijalna davanja za osobe koje žive sa HIVom, već one mogu da apliciraju za socijalnu pomoć ako ispunjavaju opšte uslove za ostvarivanje prava iz socijalne zaštite, dakle, ako nemaju sredstava za život ili zbog prirode bolesti ne mogu da privređuju za sebe i svoju porodicu. 6. Stigma i diskriminacija 37 CESCR, General Comment No. 19, Opšti komentar broj 19 (The Right to Social Security, art. 9, Pravo na socijalno obezbjeđenje, član 9), E/C.12/GC/19, tačka Povelja je usvojena 1961, stupila je na snagu godine, a revidirana je godine. 17

18 Evropski sud za ljudska prava definisao je diskriminaciju na osnovu čl. 14 i čl. 1 Protokola br. 12 Evropske konvencije o ljudskim pravima kao različit tretman osoba u istim ili sličnim situacijama bez razumnog i objektivnog opravdanja. 39 Opravdano razlikovanje postoji samo ako postoji opravdan cilj koji se time želi postići i razumni odnos srazmere između tog cilja i sredstava koja se koriste za njegovo ostvarenje. 40 Da bi se opravdao nejednak tretmana ljudi po osnovu njihove seksualne orijentacije, pola, vjeroispovjesti i rase, Evropski sud za ljudska prava zahtijeva da se zadovolji posebno težak teret dokazivanja Pravna regulativa Ustav Crne Gore i Zakon o zabrani diskriminacije Ustav Crne Gore propisuje da su svi pred zakonom jednaki, bez obzira na bilo kakvu posebnost ili lično svojstvo (čl. 17), kao i da svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava i sloboda (čl. 19). Ustav zabranjuje i svaku neposrednu ili posrednu diskriminaciju, po bilo kom osnovu (čl. 8, st. 1). Predviđena je i mogućnost uvođenja mjera afirmativne akcije ( pozitivne diskriminacije ), odnosno posebnih mjera usmjerenih ka ispravljanju faktičkih nejednakosti (čl. 8, st. 2). Ove mjere, kako to nalažu i međunarodni standardi, mogu biti samo privremene (st. 3). Otvorena definicija zabrane diskriminacije, po bilo kom osnovu, otvara put širem tumačenju diskriminacije, koje, pored tradicionalnih oblika navedenih u međunarodnim ugovorima, uključuje i sve druge postojeće i nove oblike diskriminacije, kao što je i diskriminacija po osnovu statusa HIV pozitivne osobe. Zakon o zabrani diskriminacije (Sl. list CG, 46/2010) stupio je na snagu 14. avgusta Zakon je usklađen s međunarodnim obavezama, ali je mogao biti precizniji i potpuniji, u skladu s preporukama međunarodnih organizacija i predlozima domaćih nevladinih organizacija. 42 Diskriminacija je Zakonom definisana kao svako neopravdano, pravno ili faktičko, neposredno ili posredno pravljenje razlike ili nejednako postupanje, odnosno 39 Od novijih presuda, Sejdić i Finci protiv BiH, Isto. 41 L.B. v. France, Predlozi OEBS/ODIHR i Venecijanske komisije dostupni su na: ; za predloge Akcije za ljudska prava vidi ; 18

19 propuštanje postupanja prema jednom licu, odnosno grupi lica u odnosu na druga lica, kao i isključivanje, ograničavanje ili davanje prvenstva nekom licu u odnosu na druga lica, koje se zasniva, pored ostalog, i na zdravstvenom stanju, rodnom identitetu, seksualnoj orijentaciji i invaliditetu, što su sve osnovi od značaja za HIV pozitivne osobe (čl. 2, st. 2). Zabranjena je neposredna i posredna diskriminacija. Neposredna diskriminacija postoji ako se aktom, radnjom ili nečinjenjem lice ili grupa lica, u istoj ili sličnoj situaciji, dovode ili su dovedeni, odnosno mogu biti dovedeni u nejednak položaj u odnosu na drugo lice ili grupu lica po nekom od pomenutih osnova, osim ako su taj akt, radnja ili nečinjenje objektivno i razumno opravdani zakonitim ciljem, uz upotrebu sredstava koja su primjerena i neophodna za postizanje cilja, odnosno u prihvatljivo srazmjernom odnosu sa ciljem koji se želi postići (čl. 2, st. 3). Posredna diskriminacija postoji ako prividno neutralna odredba propisa ili opšteg akta, kriterijum ili praksa dovodi ili bi mogla dovesti lice ili grupu lica u nejednak položaj u odnosu na druga lica ili grupu lica, po nekom od pomenutih osnova, osim ako je ta odredba, kriterijum ili praksa objektivno i razumno opravdana zakonitim ciljem, uz upotrebu sredstava koja su primjerena i neophodna za postizanje cilja, odnosno u prihvatljivo srazmjernom odnosu sa ciljem koji se želi postići (čl. 2, st. 4). Diskriminacijom se smatra i podsticanje ili davanje instrukcija da se određeno lice ili grupa lica diskriminišu po nekom od pomenutih osnova (čl. 2, st. 5). Zabranjeno je pozivanje na odgovornost zbog prijavljivanja diskriminacije (viktimizacija), davanja iskaza pred nadležnim organom ili nuđenja dokaza u postupku u kojem se ispituje slučaj diskriminacije, što predstavlja novi oblik zaštite žrtava i onih koji prijavljuju diskiminatorno postupanje (čl. 4). Određeni su teški oblici diskriminacije, kada je diskriminacija prisutna po više osnova, ponavlja se, ili se dešava u kontinuitetu i sl. (čl. 20). Mjere afirmativne akcije se ne smatraju diskriminacijom (čl. 14). Pristanak lica na diskriminaciju ne oslobađa odgovornosti lice koje vrši diskriminaciju (čl. 6). Među posebnim slučajevima diskriminacije navedenim u Zakonu, navedeni su i diskriminacija po osnovu zdravstvenog stanja (čl. 12) i diskriminacija u pružanju javnih usluga (čl. 11), koji su posebno od značaja za osobe inficirane HIV-om, odnosno oboljele od AIDS-a. Tako je izričito propisano da će se onemogućavanje, ograničavanje ili otežavanje zapošljavanja, rada, školovanja ili bilo koje drugo neopravdano pravljenje razlike ili nejednako postupanje prema licu ili grupi lica po osnovu zdravstvenog stanja, smatrati diskriminacijom. Pored toga, zabranjeno je i uznemiravanje (čl. 7), mobing (čl. 8), segregacija (čl. 9), diskriminacija u korišćenju objekata i površina u javnoj upotrebi (čl. 10), diskriminacija po osnovu starosne dobi (čl. 13), diskriminacija u oblasti vaspitanja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja (čl. 15), diskriminacija u oblasti rada (čl. 16) i diskriminacija po osnovu rodnog 19

20 identiteta i seksualne orijentacije (čl. 19). Ovakav način nabrajanja posebnih slučajeva diskriminacije je čest u zakonskim rješenjima drugih zemalja i zadovoljava standarde efikasne zaštite od diskriminacije, zato što daje jasne smjernice i ne ostavlja prostora za nedoumicu oko primjene u određenim slučajevima. Međutim, diskriminacija oboljelih od HIV/AIDS nije izričito predviđena ili objašnjena ovim Zakonom, mada primjeri diskriminacije ovih osoba u praksi postoje, od uskraćivanja upotrebe npr. teretane do uskraćivanja prava na zdravstvenu zaštitu. Preporuka: Bilo bi korisno preciziranjem zakona pojasniti da razlikovanje osoba inficiranih HIV-om može biti opravdano samo u izuzetno rijetkim slučajevima, a da se po pravilu smatra neopravdanim Pravna zaštita U pogledu zaštite, predviđena je sudska zaštita, podnošenjem tužbe nadležnom sudu, u kom slučaju se vodi hitan postupak prema pravilima parničnog postupka ili podnošenje pritužbe Zaštitniku ljudskih prava i sloboda 43 (čl. 24 Zakon o zabrani diskriminacije). Za sudski postupak zaštite od diskriminacije nadležan je sud opšte mjesne nadležnosti (sud na čijem je području sjedište ili prebivalište tuženog), ali može biti nadležan i sud na čijem je području sjedište, odnosno prebivalište tužioca (žrtve diskriminatornog postupanja) (čl. 25), što predstavlja izuzetak u odnosu na pravila parničnog postupka i olakšava žrtvi pristup sudu. Tužbu, pored oštećenog, mogu podnijeti i Zaštitnik i organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava, uz pisanu saglasnost oštećenog (čl. 30). Rok za podnošenje tužbe je 90 dana od dana saznanja za diskriminaciju (čl. 27). Ovaj rok je bolje rješenje od prvobitno predloženog roka od 60 dana, međutim, s obzirom na to da se predviđa novo sredstvo pravne zaštite na koje građani tek treba da se naviknu, posebno u uslovima nedostatka organizovane besplatne pravne pomoći, osim subjektivnog roka od 90 dana trebalo je predvidjeti i objektivni rok od npr. 1 godine. 44 Osim utvrđenja da je tuženi diskriminatorski postupao prema tužiocu, tužbom se može tražiti zabrana vršenja radnje od koje prijeti diskriminacija, odnosno zabrana ponavljanja radnje diskriminacije; naknada štete i objavljivanje u medijima presude kojom je utvrđena diskriminacija na trošak tuženog, ukoliko je diskriminacija izvršena putem medija (čl. 26). 43 Adresa Zaštitnika: Bul. Sv. Petra Cetinjskog 1A/2, Podgorica; telefon: 020/ ; na sajtu nalazi se i obrazac za podnošenje pritužbe; 44 Ovakvo rješenje predviđa čl. 13, st. 4 Zakona o zabrani diskriminacije BiH, dok zakoni Hrvatske i Srbije ne predviđaju nikakve rokove za podnošenje tužbe. 20

21 Prije pokretanja ili u toku postupka tužilac može zahtijevati privremenu mjeru ako učini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se spriječila opasnost od nastupanja nenaknadive štete, osobito teške povrede prava na jednako postupanje ili sprječavanje nasilja (čl. 28). O privremenoj mjeri sud je dužan da donese odluku bez odlaganja. Ukoliko tužilac učini vjerovatnim da je tuženi izvršio akt diskriminacije, teret dokazivanja da usljed tog akta nije došlo do povrede jednakosti u pravima i pred zakonom prelazi na tuženog (čl. 29). Ova odredba predstavlja odstupanje od načela parničnog postupka, prema kome teret dokazivanja snosi tužilac, u cilju olakšanja položaja žrtve Evidencija prijavljenih slučajeva diskriminacije Zakonom o zabrani diskriminacije propisano je da su sudovi, inspekcijski organi i organi za prekršaje obavezni da vode posebnu evidenciju o podnijetim tužbama u vezi sa diskriminacijom i da podatke iz evidencije blagovremeno dostave Zaštitniku (čl. 33). Pravilnik o vođenju evidencija slučajeva diskriminacije (Sl. list CG, 23/11) donijet je 6. maja godine. Prema informacijama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda u godini i prvoj polovini godine nije bilo prijavljenih slučajeva diskriminacije osoba inficiranih HIV-om. 45 Prema podacima Društva za borbu protiv side u Crnoj Gori (CAZAS), od godine do juna godine bilo je usmenih pritužbi na stigmatizaciju i diskriminaciju, ali niko nije želio da prijavi pomenuti slučaj Zabrana diskriminacije u drugim zakonima Zakon o radu (Sl. list CG, 49/2008 i 26/2009) propisuje da je zabranjena neposredna i posredna diskriminacija lica koja traže zaposlenje, kao i zaposlenih, s obzirom na pol, rođenje, jezik, rasu, vjeru, boju kože, starost, trudnoću, zdravstveno stanje, invaliditet, nacionalnost, bračni status, porodične obaveze, seksualno opredjeljenje, političko ili drugo uvjerenje, socijalno porijeklo, imovno stanje, članstvo u političkim i sindikalnim organizacijama ili neko drugo lično svojstvo (čl. 5). 45 Informacija primljena od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore Odgovor Sanje Šišović Program koordinatorka CAZAS-a na pitanje Istraživača Akcije za ljudska prava 2.jul godine 21

22 Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti (Sl. list CG, 14/2010) predviđa da se ostvarivanje prava po osnovu nezaposlenosti zasniva i na načelu zabrane diskriminacije. Zakon o elektronskim medijima (Sl. list CG, 46/2010) propisuje da se radijskim ili televizijskim programom ne smije podsticati, omogućavati podsticanje ili širiti mržnja ili diskriminacija po osnovu rase, etničke pripadnosti, boje kože, pola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog porijekla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili porodičnog statusa, starosne dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta ili polne orjentacije (čl. 48, st. 2). Zakon o zdravstvenoj zaštiti (Sl. list RCG, 39/2004) u članu 4 predviđa da su u ostvarivanju prava na zdravstvenu zaštitu građani jednaki, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, starost, jezik, vjeru, obrazovanje, socijalno porijeklo, imovno stanje i drugo lično svojstvo. Zakon o socijalnoj i dječijoj zaštiti (Sl. list RCG, 78/2005) u članu 5 garantuje jednakost građana u ostvarivanju prava iz socijalne i dječije zaštite, bez obzira na nacionalnu pripadnost, rasu, pol, jezik, vjeru, socijalno porijeklo ili druga lična svojstva. Zakon o medijima (Sl. list RCG, 51/2002) zabranjuje objavljivanje informacija i mišljenja kojima se podstiče diskriminacija, mržnja ili nasilje protiv osoba ili grupe osoba zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja nekoj rasi, vjeri, naciji, etničkoj grupi, polu ili seksualnoj opredijeljenosti (čl. 23). Osnivač medija i autor neće odgovarati samo ako su objavljene informacije i mišljenja dio naučnog ili autorskog rada koji se bavi javnom stvari a objavljeni su bez namjere da se podstiče na diskriminaciju, mržnju ili nasilje i dio su objektivnog novinarskog izvještaja ili su objavljeni s namjerom da se kritički ukaže na diskriminaciju, mržnju, nasilje ili pojave koje predstavljaju ili mogu da predstavljaju podsticanje na takvo ponašanje. Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju 47 zabranjuje fizičko, psihičko i socijalno nasilje; zlostavljanje i zanemarivanje djece i učenika; fizičko kažnjavanje i vrijeđanje ličnosti, odnosno seksualnu zloupotrebu djece i učenika ili zaposlenih i svaki drugi oblik diskriminacije (čl. 9a). 6.4 Diskriminacija osoba sa HIV/AIDS-om Visok nivo stigmatizacije i diskriminacije i dalje postoji prema ljudima koji žive sa HIVom, i to posebno u odnosu na osobe koje pružaju seksualne usluge, injekcione 47 Sl. list RCG, , 31/2005, 49/2007 i 45/2010; 22

23 korisnike droga i muškarce koji imaju seks sa muškarcima. 48 Stigma kod zdravstvenih radnika, službenika koji se bave sprovođenjem zakona i opšte javnosti rezultirali su niskim nivoom korišćenja usluga testiranja i savjetovanja na HIV, kao i poteškoćama u dopiranju do muškaraca koji imaju seks sa muškarcima. Ovo je praćeno nedostatkom povjerenja u usluge i smatra se glavnom preprekom u implementaciji prethodne Nacionalne strategije za borbu protiv HIV-a Crnoj Gori Prema istraživanju javnog mnjenja NVO CEDEM iz juna 2011, 54,1% ispitanika ne bi voljelo da za komšiju ima osobu sa AIDS-om. 50 Osobe pogođene HIV/AIDS-om do sada nisu tražile pravnu zaštitu, pa nije zvanično poznato da je ikada u Crnoj Gori došlo do neopravdanog otkaza ili drugog vida diskriminacije po ovom osnovu na radnom mjestu, ili u odnosu na pružanje javnih usluga, uključujući i zdravstvenih usluga. Slijede primjeri koji su se dogodili u Crnoj Gori, a nisu procesuirani: PRIMJER 1: Pacijent HIV pozitivan ulazi kod izabranog doktora. Kaže da je došao po uput za konzilijum infektologa po koji dolazi svakog mjeseca. Nakon saopštavanja HIV statusa, doktorka panično uzima ključ od ordinacije izlazi, zaključava pacijenta u ordinaciju i trkom ulazi kod direktora ustanove govoreći da je u njenoj ordinaciji HIV pozitivna osoba. PRIMJER 2: Žena, 48 godina, HIV pozitivna i dobrog zdravstvenog stanja dobija infarkt. U kardio centru na samom prijemu saopštava da je HIV pozitivna i da obavijeste njenog ljekara. Istog trenutka doktor, koji je primio, govori medicinskoj sestri koja joj pomaže da skine košulju ne diraj je, a doktorka u čekaonici, na pitanje pratioca kako je žena koju su primili, izuzetno grubim glasom govori jeli to ona sto ima Sidu i ulazi u ordinaciju bez ikakvog objašnjenja za pratioca. PRIMJER 3: Pacijent, 32 godine, HIV pozitivan 6 mjeseci, ima bolove u leđima u poslednje tri godine. Ljekar koji ga je liječio predlaže operaciju kao rutinsku proceduru. Po saznanju HIV pozitivnog statusa odlazi ljekaru, saopštava mu dijagnozu i očekuje zakazivanje operacije. Ljekar, ne samo da kaže da operacije neće biti jer nije potrebna, već izbjegava svaki direktni razgovor sa pacijentom. Prema saznanjima udruženja građana koja imaju kontakt sa osobama inficiranim HIV-om, problem predstavlja otkaz zakupa stana, obično uz navođenje drugih razloga, a ne inficiranosti HIV-om. Tužbe u ovim slučajevima dodatno onemogućava i rasprostranjena praksa u Crnoj Gori da se stanovi daju u zakup bez ugovora o zakupu kako bi se izbjeglo plaćanje poreza. Problem je i odbijanje zdravstvene zaštite koje se pravda drugim razlozima, posebno u slučaju ginekoloških i 48 Nacionalni strateški odgovor na HIV/AIDS u Crnoj Gori , Ministarstvo zdravlja Crne Gore, maj Isto, strana Prema istom istraživanju, 57% za komšije ne bi homoseksualce, a čak 76,3% narkomane: 23

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije

Biznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant

More information

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.

SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako

More information

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,

AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam

More information

PROJEKTNI PRORAČUN 1

PROJEKTNI PRORAČUN 1 PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja

More information

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite

Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Projekat Kvalitetna i Dostupna Zdravstvena Zaštita Projekat Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita (AQH) je dizajniran

More information

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.

KAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB. 9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98

More information

Crna Gora Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Istraživanje o obimu i tipovima diskriminacije osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori

Crna Gora Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Istraživanje o obimu i tipovima diskriminacije osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori Crna Gora Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Istraživanje o obimu i tipovima diskriminacije osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori This research was conducted by Ipsos... Istraživanje o obimu i tipovima

More information

Podešavanje za eduroam ios

Podešavanje za eduroam ios Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja

More information

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE

CJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet

More information

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010.

Curriculum Vitae. Radno iskustvo: Od - do Od 2010. Curriculum Vitae Prezime: Gardašević Ime: Ana Datum rođenja: 21.05.1980.g. Adresa: Đoka Miraševića 45, 81000 Podgorica E-mail: gardasevicana@yahoo.com Nacionalnost: crnogorska Radno iskustvo: Od - do Od

More information

Port Community System

Port Community System Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS

More information

Kako se zaštiti od diskriminacije?

Kako se zaštiti od diskriminacije? Kako se zaštiti od diskriminacije? Primjena Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini Projekat finansiraju: Evropska unija novembar 2010. Kako se zaštiti od diskriminacije? Primjena Zakona

More information

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017

RANI BOOKING TURSKA LJETO 2017 PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,

More information

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze

Trening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija

More information

BENCHMARKING HOSTELA

BENCHMARKING HOSTELA BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991

More information

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA

CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces

More information

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br

JU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova

More information

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI

IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj

More information

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings

Eduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za

More information

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION

ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA

More information

OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA

OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA UDK 341.231.14-053.2 Mr Nada Grahovac Ombudsman za djecu Republike Srpske OBAVEZNOST KONVENCIJE UN O PRAVIMA DJETETA Konvencija UN o pravima djeteta je pravni akt i obavezuje države koje su je prihvatile

More information

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević

GUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel

More information

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT

TRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02

More information

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine

UNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:

More information

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex

Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex BUDITE NA PRAVNOJ STRANI online@paragraf.rs www.paragraf.rs Preuzeto iz elektronske pravne baze Paragraf Lex Ukoliko ovaj propis niste preuzeli sa Paragrafovog sajta ili niste sigurni da li je u pitanju

More information

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA SRBIJE SA ZAKONODAVSTVIMA ZEMALJA EVROPSKE UNIJE U OBLASTI MANJINSKIH PRAVA MR REJHAN R. KURTOVIĆ ELDINA KALAČ

USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA SRBIJE SA ZAKONODAVSTVIMA ZEMALJA EVROPSKE UNIJE U OBLASTI MANJINSKIH PRAVA MR REJHAN R. KURTOVIĆ ELDINA KALAČ PRAVNE TEME, Godina 1, Broj 1, str. 139-151 139 UDK: 342.724(497.11) USKLAĐIVANJE ZAKONODAVSTVA SRBIJE SA ZAKONODAVSTVIMA ZEMALJA EVROPSKE UNIJE U OBLASTI MANJINSKIH PRAVA MR REJHAN R. KURTOVIĆ ELDINA

More information

UPOREDNA ANALIZA USKLAĐENOSTI NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE CRNE GORE SA KONVENCIJOM O PRAVIMA DJETETA

UPOREDNA ANALIZA USKLAĐENOSTI NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE CRNE GORE SA KONVENCIJOM O PRAVIMA DJETETA Republika Crna Gora Skupština Republike Crne Gore UPOREDNA ANALIZA USKLAĐENOSTI NACIONALNOG ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE CRNE GORE SA KONVENCIJOM O PRAVIMA DJETETA UPOREDNA ANALIZA USKLAĐENOSTI NACIONALNOG

More information

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13

STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog

More information

ISTRAŽIVANJE O HIV STIGMI I DISKRIMINACIJI MEĐU ZDRAVSTVENIM RADNICIMA U JAVNOM I PRIVATNOM ZDRAVSTVENOM SEKTORU U BIH

ISTRAŽIVANJE O HIV STIGMI I DISKRIMINACIJI MEĐU ZDRAVSTVENIM RADNICIMA U JAVNOM I PRIVATNOM ZDRAVSTVENOM SEKTORU U BIH Republika Srpska Republic of Srpska Institut za javno zdravstvo Public Health Institute Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Institute for Public Health of Federation of B&H ISTRAŽIVANJE

More information

O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA KOMENTAR ZAKONA. Prof. dr Marijana Pajvančić Prof. dr Nevena Petrušić Prof. dr Senad Jašarević

O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA KOMENTAR ZAKONA. Prof. dr Marijana Pajvančić Prof. dr Nevena Petrušić Prof. dr Senad Jašarević O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA KOMENTAR ZAKONA Prof. dr Marijana Pajvančić Prof. dr Nevena Petrušić Prof. dr Senad Jašarević O RAVNOPRAVNOSTI POLOVA KOMENTAR ZAKONA Prof. dr Marijana Pajvančić Prof. dr Nevena

More information

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ

TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene

More information

Uvod u relacione baze podataka

Uvod u relacione baze podataka Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako

More information

CRNA GORA

CRNA GORA HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA

More information

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!

WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina

More information

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

Idejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual

More information

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI

RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI RAZVOJ NGA MREŽA U CRNOJ GORI INFOFEST 2017 SLJEDEĆA GENERACIJA REGULACIJE, 25 26 Septembar 2017 Budva, Crna Gora Vitomir Dragaš, Manadžer za interkonekciju i sisteme prenosa Sadržaj 2 Digitalna transformacija

More information

Savjet Evrope: Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici

Savjet Evrope: Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Council of Europe Treaty Series 210 Savjet Evrope: Konvencija o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici Istanbul, 11.5.2011. www.coe.int/conventionviolence The official languages

More information

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije

ISO Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 ISO 37001 Sistemi menadžmenta za borbu protiv korupcije ISO 37001 Korupcija je jedan od najdestruktivnijih i najkompleksnijih problema današnjice, i uprkos nacionalnim i međunarodnim naporima

More information

SAS On Demand. Video: Upute za registraciju:

SAS On Demand. Video:  Upute za registraciju: SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U

More information

Iskustva video konferencija u školskim projektima

Iskustva video konferencija u školskim projektima Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice

More information

JEDNAK PRISTUP PRAVDI DJECE u Bosni i Hercegovini

JEDNAK PRISTUP PRAVDI DJECE u Bosni i Hercegovini JEDNAK PRISTUP PRAVDI DJECE Novembar 2015. JEDNAK PRISTUP PRAVDI DJECE Novembar 2015. AUTORICE: LEKTORICA: PREVOD: IzDavač: DIzajn I grafičko uređenje: ŠTAMPA: Meagan Smith Hrle and Sanja Tošić Chris

More information

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)

ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.) Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD

More information

Predrag Đurić USTANOVAMA Cen

Predrag Đurić USTANOVAMA Cen Predrag Đurić SAVETOVANJE I TESTIRANJE NA HIV I DRUGE KRVNOPRENOSIVE VIRUSE U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Institut za javno zdravlje Vojvodine 2007 Cen ntar za kotrolu i prevenciju bolesti SAVETOVANJE I TESTIRANJE

More information

dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV koji

dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV koji Poštovani čitatelji, ovaj je Priručnik nastao u okviru preventivnog programa Rad centara za dobrovoljno, anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV koji provode Hrvatski zavod za javno zdravstvo,

More information

Studija o zaštiti djece u pokretu u Crnoj Gori

Studija o zaštiti djece u pokretu u Crnoj Gori Studija o zaštiti djece u pokretu u Crnoj Gori Podgorica, 2013. Studija o zaštiti djece u pokretu u Crnoj Gori Izdavač Centar za prava djeteta Crne Gore cpdcg@t-com.me Za izdavača Rajka Perović Studiju

More information

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med.

Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. Analiza rada medicinske opreme i djelatnosti (kolovoz 2014. srpanj 2015.) doc. dr. sc. Dragan Korolija-Marinić, prof. v.š. dr. med. pomoćnik ministra Sadržaj Ciljevi, način provedbe i teme analize Primjeri

More information

Rodna ravnopravnost i diskriminacija na osnovu pola Priručnik za zaposlene u instituciji Pokrajinskog ombudsmana i pokrajinskim organima uprave

Rodna ravnopravnost i diskriminacija na osnovu pola Priručnik za zaposlene u instituciji Pokrajinskog ombudsmana i pokrajinskim organima uprave Rodna ravnopravnost i diskriminacija na osnovu pola Priručnik za zaposlene u instituciji Pokrajinskog ombudsmana i pokrajinskim organima uprave Izdavač: Pokrajinski ombudsman Za izdavača: Danica Todorov

More information

ZAŠTITA I PROMOCIJA PRAVA STARIH LJUDI

ZAŠTITA I PROMOCIJA PRAVA STARIH LJUDI UDK 343.211.3-053.88(094.5) Ljubomir Sandić Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine ZAŠTITA I PROMOCIJA PRAVA STARIH LJUDI Demografske statistike o trendu starenja društva ukazuju na aktuelnost

More information

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA

DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO DOO PODGORICA CRNA GORA (1}(02.17&r/4 Ver. O;:, fjr}/ ~ AGENCUA ZA ELEKTRONSKE KOM~~IKACUE J.O.O "\\ L\lax Montenegro" BrOJ o/-lj Podoor'ca.d:ioL 20/1g0d I POSTANSKU DEJATELNOST DOSTAVUANJE PONUDA ZA WIMAX MONTENEGRO

More information

Windows Easy Transfer

Windows Easy Transfer čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih

More information

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI

STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Bosna i Hercegovina Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics of Bosnia and Herzegovina STATISTIKA U OBLASTI KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI Jahorina, 05.07.2011

More information

ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA CRNE GORE ANALIZA. Podgorica, 2018.

ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA CRNE GORE ANALIZA. Podgorica, 2018. ANALIZA ZAKON O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA CRNE GORE Podgorica, 2018. Ova publikacija je izrađena uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne održava

More information

UKUPNO cca korisnika

UKUPNO cca korisnika MINISTARSTVO ZDRAVLJA INSTITUCIJSKA SKRB ZA STARE I NEMOĆNE OSOBE U RH (stvarno stanje i potrebe te normativni okviri) pomoćnik ministra zdravlja mr. Ivo Afrić, dipl.iur. Opatija, 05. listopada 2012. U

More information

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE

DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović

More information

1. Instalacija programske podrške

1. Instalacija programske podrške U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena

More information

Bušilice nove generacije. ImpactDrill

Bušilice nove generacije. ImpactDrill NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza

More information

WWF. Jahorina

WWF. Jahorina WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation

More information

DISKRIMINACIJA U OBLASTI RADA U BOSNI I HERCEGOVINI

DISKRIMINACIJA U OBLASTI RADA U BOSNI I HERCEGOVINI DISKRIMINACIJA U OBLASTI RADA U BOSNI I HERCEGOVINI U saradnji sa: Mediacentar Sarajevo, Centar za društvena istraživanja Analitika, Prava za sve i Vaša prava BiH S a r a j e v o, o k t o b a r 2 0 1 5

More information

Mogudnosti za prilagođavanje

Mogudnosti za prilagođavanje Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti

More information

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a

NIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6

More information

demokratija kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine

demokratija kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine I II demokratija PRED IZAZOVOM kako javnost učestvuje u stvaranju politike životne sredine Izdavač: Beogradska otvorena škola Masarikova 5/16, 11000 Beograd Telefon: +381 11 3061 372 Faks: +381 11 36 13

More information

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.

Ulazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri. Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.

More information

AKREDITACIJSKI STANDARDI ZA DROP-IN CENTRE U FBiH AKAZ, 2014.

AKREDITACIJSKI STANDARDI ZA DROP-IN CENTRE U FBiH AKAZ, 2014. AKREDITACIJSKI STANDARDI ZA DROP-IN CENTRE U FBiH AKAZ, 2014. 0 AKREDITACIJSKI STANDARDI ZA DROP-IN CENTRE U FBiH AKAZ, 2014. 1 Copyright 2014 AKAZ Ovaj dokument predstavlja vlasništvo AKAZ-a (Agencije

More information

Podizanje razumijevanja među djecom i mladima o OPCP-u FAKULTATIVNI PROTOKOL O KOMUNIKACIJSKIM PROCEDURAMA UZ KONVENCIJU O PRAVIMA DJETETA

Podizanje razumijevanja među djecom i mladima o OPCP-u FAKULTATIVNI PROTOKOL O KOMUNIKACIJSKIM PROCEDURAMA UZ KONVENCIJU O PRAVIMA DJETETA Podizanje razumijevanja među djecom i mladima o OPCP-u FAKULTATIVNI PROTOKOL O KOMUNIKACIJSKIM PROCEDURAMA UZ KONVENCIJU O PRAVIMA DJETETA Podizanje razumijevanja među djecom i mladima o OPCP-u FAKULTATIVNI

More information

OBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP "VODOVOD I KANALIZACIJA" A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053)

OBAVJESTENJE 0 NABAVCI /18 KP VODOVOD I KANALIZACIJA A.O. BROD. Nikole Tesle Brod (sp bl) (053) " Adresa: Mar~la T1ta 9a/I Telefon: (033) 251-590 Faks: (033) 251-595 E-mail: ejn@javnenabavke.gov.ba Web: https://www ejn.gov.ba Datum I vrl1eme slan]a bav]ehen]a na 061avu:25 5 2018. u 11 :13 OBAVJESTENJE

More information

Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a Zagreb, travanj 2011.

Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a Zagreb, travanj 2011. Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2011. 2015. Zagreb, travanj 2011. Sadržaj: A. Uvod 3 B. Kratki pregled epidemiološke situacije 4 C. Ciljevi 7 D. Plan aktivnosti 10 E. Indikatori praćenja

More information

MARIJA BABOVIĆ KATARINA GINIĆ OLIVERA VUKOVIĆ

MARIJA BABOVIĆ KATARINA GINIĆ OLIVERA VUKOVIĆ Mapiranje porodičnog nasilja prema ženama u Centralnoj Srbiji MARIJA BABOVIĆ KATARINA GINIĆ OLIVERA VUKOVIĆ SeConS Beograd, 2010. 2 SADRŽAJ UVOD...13 DRUŠTVENI KONTEKST PORODIČNOG NASILJA NAD ŽENAMA...15

More information

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500

KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana

More information

INPUT YOUR. Vodič o HEADLINE. migrantima

INPUT YOUR. Vodič o HEADLINE. migrantima INPUT YOUR Vodič o HEADLINE postupanju DOLOR SIT prema AMET migrantima Vodič o postupanju prema migrantima Materijal je pripremljen u okviru projekta Izgradnja kapaciteta za jačanje crnogorskog sistema

More information

HRI/GEN/1/Rev.7 page 1

HRI/GEN/1/Rev.7 page 1 page 1 VI Opšti komentari Komiteta za prava deteta Sadržaj: 1. Opšti komentar br. 1 - Ciljevi obrazovanja 2. Opšti komentar br. 2: Uloga nezavisnih nacionalnih institucija za ljudska prava u promociji

More information

HRI/GEN/1/Rev.7 page 1

HRI/GEN/1/Rev.7 page 1 page 1 I. Opšti komentari Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava Sadržaj: 1. Opšti komentar br. 1 Izveštavanje država ugovornica 2. Opšti komentar br.2 Mere međunarodne tehničke pomoći (čl.

More information

Dimenzija zdravlja populacije infrastrukturni podaci planiranje i zdrav. politika sistemi nadzora podaci o nejednakosti

Dimenzija zdravlja populacije infrastrukturni podaci planiranje i zdrav. politika sistemi nadzora podaci o nejednakosti Zdravstveni informacioni sistem Jelena Marinkovi Institut za mnedicinsku statistiku i informatiku januar, 2008.g. PODACI, ZNANJE, INFORMACIJE Informacioni tokovi LEKARI PACIJENT USLUGE MENADŽMENT Podaci,

More information

Pravo žrtava na reparacije u Srbiji i standardi Evropskog suda za ljudska prava. Izveštaj za 2014/2015.

Pravo žrtava na reparacije u Srbiji i standardi Evropskog suda za ljudska prava. Izveštaj za 2014/2015. Pravo žrtava na reparacije u Srbiji i standardi Evropskog suda za ljudska prava 1 Izveštaj za 2014/2015. 2 Rezime Za društva koja su prošla kroz periode masovnih kršenja ljudskih prava, pitanje reparacija

More information

Struktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html

Struktura indeksa: B-stablo.   ls/swd/btree/btree.html Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje

More information

Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA

Z A K O N O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA Z A K O N PREDLOG O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OGRANIČAVANJU RASPOLAGANJA IMOVINOM U CILJU SPREČAVANJA TERORIZMA Član 1. U Zakonu o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprečavanja terorizma (

More information

ANALIZA RADNOG ZAKONODAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI

ANALIZA RADNOG ZAKONODAVSTVA U BOSNI I HERCEGOVINI "Smanjenje eksploatacije na radnom mjestu i jačanje zaštite prava radnika u Bosni i Hercegovini" "Reducing workplace exploitation and increasing labour rights protection in Bosnia and Herzegovina" ZAVRŠNI

More information

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA

Z A K O N O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Z A K O N PREDLOG O DOPUNI ZAKONA O AGENCIJI ZA OSIGURANJE DEPOZITA Član 1. U Zakonu o Agenciji za osiguranje depozita ( Službeni glasnik RS, broj 1415), u članu 8. dodaje se stav 3, koji glasi: Izuzetno,

More information

Priručnik za obuku kolizijskih staratelja i privremenih zastupnika djece

Priručnik za obuku kolizijskih staratelja i privremenih zastupnika djece Priručnik za obuku kolizijskih staratelja i privremenih zastupnika djece Izdavač NVO Djeca prije svega Urednica Dijana Popović-Gavranović, dipl.soc.radnica i prodični terapeut Autori Dijana Popović-Gavranović,

More information

PREPORUKE I INSTRUKCIJE. Istraživanja među populacijama pod povećanim rizikom od HIV infekcije i među osobama koje žive sa HIV-om, 2013

PREPORUKE I INSTRUKCIJE. Istraživanja među populacijama pod povećanim rizikom od HIV infekcije i među osobama koje žive sa HIV-om, 2013 PREPORUKE I INSTRUKCIJE Istraživanja među populacijama pod povećanim rizikom od HIV infekcije i među osobama koje žive sa HIV-om, 2013 Ovaj dokument je rezultat revizije Preporuka i instrukcija: Istraživanja

More information

Ocenjivanje položaja žena

Ocenjivanje položaja žena Ocenjivanje položaja žena Uputstvo za pisanje izveštaja prema Konvenciji o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena Sekretarijat Komonvelta Sekretarijat Međunarodne akcije za ženska prava Sektor za

More information

Broj: /18 Podgorica, godine KM/KM

Broj: /18 Podgorica, godine KM/KM Kabinet Zaštitnika 020/241-642 Savjetnici 020/225-395 Centrala 020/225-395 Fax: 020/241-642 E-mail: ombudsman@t-com.me www.ombudsman.co.me Broj: 01-175/18 Podgorica, 30.05.2018. godine KM/KM U skladu sa

More information

Izveštaj o usklađenosti zakonodavnog i institucionalnog okvira u Republici Srbiji sa UN Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom i preporuke za

Izveštaj o usklađenosti zakonodavnog i institucionalnog okvira u Republici Srbiji sa UN Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom i preporuke za Izveštaj o usklađenosti zakonodavnog i institucionalnog okvira u Republici Srbiji sa UN Konvencijom o pravima osoba sa invaliditetom i preporuke za harmonizaciju Naziv publikacije Izveštaj o usklađenosti

More information

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu

Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi u periodu 2006-2016 Analiza stručnih i političkih predloga za ustavnu reformu U javnosti predstavljeni predlozi

More information

EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI Gorana Mlinarević Anđela Lalović EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI Izvještaj Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu Fondacija Heinrich Böll, Ured u Sarajevu Sarajevo, 2010 EKONOMSKA

More information

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ

СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми

More information

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA ODRŽAVANJE ZRAKOPLOVNE PRIREDBE / FLYING DISPLAY APPLICATION FORM Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo / Croatian Civil Aviation Agency Ulica grada Vukovara 284, 10000 ZAGREB Tel.: 01 2369 300; Fax.: 01 2369 301 e-mail: ccaa@ccaa.hr Upravna pristojba 70,00 kn Informacije

More information

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god.

CRNA GORA / MONTENEGRO ZAVOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, god. CRNA GORA / MONTENEGRO ZAOD ZA STATISTIKU / STATISTICAL OFFICE S A O P Š T E NJ E / STATEMENT Broj / No 76 Podgorica, 23.6.211.god. Prilikom korišćenja ovih podataka navestii zvor Name the source when

More information

Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba. Juventas Podgorica, mart 2013.

Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba. Juventas Podgorica, mart 2013. Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja kvaliteta života LGBT osoba Juventas Podgorica, mart. godine Komentari na tekst i sugestije za izmjenu dokumenta Strategija unapređenja

More information

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA

ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)

More information

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)

JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik) JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće

More information

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE

MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport

More information

SLUŽBENI GLASNIK 399. priloga od građana, privrednog društva i drugih pravnih lica.

SLUŽBENI GLASNIK 399. priloga od građana, privrednog društva i drugih pravnih lica. SLUŽBENI GLASNIK Unsko-sanskog kantona Godina XIV - Broj 15 30. septembra 2010. BIHAĆ Izdanje na bosanskom jeziku 399. Na osnovu člana 1. poglavlje IV i člana 11b.) odjeljak A poglavlje V Ustava Unsko-sanskog

More information

Otpremanje video snimka na YouTube

Otpremanje video snimka na YouTube Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom

More information

Cg / Eng. Nedakusi. Bijelo polje.

Cg / Eng. Nedakusi. Bijelo polje. Cg / Eng Nedakusi Bijelo polje www.bizniszona.me Bijelo Polje Biznis zona Business Zone Nedakusi podaci data naziv i lokacija / name and location Biznis zona Nedakusi, mikro lokalitet Vunko Industrijska

More information

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2015 ASOCIJACIJE ZA DEMOKRATSKE INICIJATIVE

GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2015 ASOCIJACIJE ZA DEMOKRATSKE INICIJATIVE GODIŠNJI IZVJEŠTAJ 2015 ASOCIJACIJE ZA DEMOKRATSKE INICIJATIVE Sadržaj Uvod... 3 O nama... 4 Realizirani projekti u 2015. godini... 6 Projekat: Program Političko osnaživanje žena WPEP... 6 Projekat: Trostruko

More information

KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA LGBT OSOBA: ULOGA I POSTUPANJE TUŽILAŠTVA

KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA LGBT OSOBA: ULOGA I POSTUPANJE TUŽILAŠTVA KRIVIČNOPRAVNA ZAŠTITA LGBT OSOBA: ULOGA I POSTUPANJE TUŽILAŠTVA Autor_ke: Milica Saveljić Marijana Laković Drašković mr.sc. Aleksandar Saša Zeković (ur.) Biblioteka: Unaprijeđenje pravosudnog sistema

More information

Hospital Health Information System EU HIS Broj ugovora IPA/2012/

Hospital Health Information System EU HIS Broj ugovora IPA/2012/ Hospital Health Information System EU HIS Broj ugovora IPA/2012/283-805 : okvirni dokument o osnovnom setu podataka i osnovnom setu standardizovanih izveštaja i indikatora Nacrt dokumenta Novembar 2014.

More information

ANALIZA U OBLASTI BORBE PROTIV SEKSUALNOG NASILJA I DRUGIH OBLIKA ZLOSTAVLJANJA NA INTERNETU DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI

ANALIZA U OBLASTI BORBE PROTIV SEKSUALNOG NASILJA I DRUGIH OBLIKA ZLOSTAVLJANJA NA INTERNETU DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI ANALIZA U OBLASTI BORBE PROTIV SEKSUALNOG NASILJA I DRUGIH OBLIKA ZLOSTAVLJANJA NA INTERNETU DJECE U BOSNI I HERCEGOVINI Prof. dr Elmedin Muratbegović Mr. Sandra Kobajica Mr Srđan Vujović decembar 2016.

More information

POGLAVLJE POGLAVLJE 1

POGLAVLJE POGLAVLJE 1 POGLAVLJE POGLAVLJE 1 POGLAVLJE POGLAVLJE 2 3 ^ SADRZAJ UVOD SOCIJALNA ZASTITA 5 25 ^ CIP - Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд 316.344.7(497.11) 316.647.82:316.344.7(497.11)

More information

Z A K O N O POJEDNOSTAVLJENOM RADNOM ANGAŽOVANJU NA SEZONSKIM POSLOVIMA U ODREĐENIM DELATNOSTIMA

Z A K O N O POJEDNOSTAVLJENOM RADNOM ANGAŽOVANJU NA SEZONSKIM POSLOVIMA U ODREĐENIM DELATNOSTIMA Z A K O N PREDLOG O POJEDNOSTAVLJENOM RADNOM ANGAŽOVANJU NA SEZONSKIM POSLOVIMA U ODREĐENIM DELATNOSTIMA UVODNE ODREDBE Predmet uređivanja Član 1. Ovim zakonom se, zbog posebnih karakteristika i uslova

More information