Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do 2009.

Transcription

1 ORIGINAL PREGLEDNI SCIENTIFIC RAD Ferhat ĆEJVANOVIĆ PAPER Zoran GRGIĆ, Aleksandar MAKSIMOVIĆ, Danijela BIĆANIĆ Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do godine Ferhat ĆEJVANOVIĆ 1 Zoran GRGIĆ 2, Aleksandar MAKSIMOVIĆ 2, Danijela BIĆANIĆ 2 1 Univerzitet u Tuzli, Ekonomski fakultet, Univerzitetska broj 8, Tuzla, Bosna i Hercegovina, ( ferhat.cejvanovic@bdcentral.net) 2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, Zagreb, Hrvatska Sažetak Agrarna politika u Bosni i Hercegovini mora se uklapati u opće globalne procese liberalizacije trgovine koji se odvijaju u dva osnovna smjera: višestrana liberalizacija i dvostrani ugovori o liberalizaciji. Poljoprivreda ima posebno mjesto u tim procesima s obzirom na najčešće ograničene domete u liberalizaciji poljoprivrednim proizvodima. (Ćejvanović i sur. 2009). U prosincu godine u Bukureštu je potpisan sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA). Sporazum je stupio na snagu u drugoj polovini godine. U radu su korištene, deskriptivna metoda, metoda analize uvoza i izvoza po jedinstvenoj carinskoj nomenklaturi, kao i komparativna metoda analize. Osnovni cilj ovog rada je prezentirati i analizirati učinke CEFTA-2006 sporazuma na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini s članicama CEFTA sporazuma za razdoblje od do godine. Sporazum CEFTA-2006 je imao utjecaja na strukturu i obim vanjskotrgovinske razmjene BiH i ostalih članica unutar CEFTA-2006 sporazuma u razdoblju godina. Ključne riječi: CEFTA, agrarna politika, trgovinska razmjena, Bosna i Hercegovina CEFTA-2006 and the foreign trade of agricultural products in Bosnia and Herzegovina for the period 2007th-2009th year Abstract Agricultural policies in Bosnia and Herzegovina have to fit in overall global processes of trade liberalization which are going in two main directions: multilateral liberalization Agreements and bilateral Agreements on trade liberalization. Agricultural sector has specific position in these processes and is characterized with most often limited liberalization of the trade of the agricultural products (Ćejvanović and others, 2009). In December 2006 (Bucharest) Central European Free Trade Agreement (CEFTA) has been signed. The implementation of CEFTA started in the second half of The following methodologies have been used in this paper: descriptive method, import - export analysis using unique international tariff numbers and comparative analysis methodology.the main goal of this paper is to present and analyze the effects of CEFTA Agreement on foreign exchange (with CEFTA member countries) of the agricultural products in Bosnia and Herzegovina in the period CEFTA Agreement had an impact on structure and volume of the foreign exchange in Bosnia and Herzegovina as well as in the other CEFTA member countries during period Key words: CEFTA, Agricultural policy, Foreign exchange, Bosnia and Herzegvina Proceedings. 43 rd Croatian and 3 rd International Symposium on Agriculture. Opatija. Croatia (306- XXX) Proceedings.. Opatija. Croatia ( ) 306

2 Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do godine Uvod Poljoprivreda ima posebno mjesto u procesima slobodne trgovine s obzirom na najčešće ograničene domete u liberalizaciji poljoprivrednim proizvodima, za razliku od nepoljoprivrednih, gdje se u pravilu ukidaju sve carinske barijere. Kao dobar primjer je zona slobodne trgovine srednjoeuropskih zemalja, grupe CEFTA, gdje se većina osjetljivih poljoprivrednih proizvoda razvrstava u pojedine grupe i po uzajamno prihvaćenim pravilima. Zapravo je jedina prava zona slobodne trgovine u Europi na višestranom nivou Europska unija. Carinska unija je specifičan primjer institucionalnih trgovačkih veza kakve imaju pojedine zemlje, ili grupe zemalja s nekom zemljom. Radi se o usklađenoj vanjskotrgovinskoj politici (na razini carina) prema trećim zemljama i to za sve proizvode. Pri tome, uzajamna trgovina zemalja u carinskoj uniji ne mora biti u potpunosti liberalizirana. Metode i materijal U radu je korištena literarna građa agrarne politike kao zajedničke politike EU i publicirani znanstveni i stručni radovi koji tretiraju ovu problematiku. Korišteni su i izvori podataka Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i podaci agencije za statistiku BiH. Na osnovu prikupljenih podataka korištena je deskriptivna metoda, metoda analize uvoza i izvoza po jedinstvenoj carinskoj nomenklaturi, kao i komparativna metoda analize. Kontrolnim uzorkom korištena su statistička izvješća drugih zemlja članica CEFTA-2006 sporazuma. Rezultati istraživanja Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Republika Moldova, Republika Crna Gora, Makedonija, Republika Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu, u ime Kosova, sukladno s Rezolucijom 1244 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pristupile su Centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA). U prosincu godine u Bukureštu je potpisan sporazum o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA-2006). Sporazum je podlijegao ratifikaciji, prihvaćanju ili odobrenju sukladno s zahtjevima predviđenim domaćim zakonodavstvom. Instrumenti ratifikacije, prihvaćanja ili odobrenja su deponirani kod Depozitara. Sporazum je stupio na snagu u drugoj polovini godine. Bilateralni sporazumi koji su do tada potpisani otkazani su na dan stupanja na snagu ovog Sporazuma. Kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda Bosne i Hercegovine i članica sporazuma CEFTA-2006 može se promatrati ukupan uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda (Ćejvanović, 2008). U tablici 1. prikazan je uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH Tablica 1. Uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH po regijama (u mil. ) Uvoz % učešća Uvoz % učešća Rast/pad Uvoz % učešća Rast/pad EU 371,83 32,47% 473,66 35,34% 27,39% 397,99 32,57% -15,98% CEFTA 581,37 50,76% 634,29 47,33% 9,10% 612,78 50,15% -3,39% UoST* 25,41 2,22% 30,08 2,24% 18,40% 28,13 2,30% -6,48% Ostatak svijeta 166,65 14,55% 202,19 15,09% 21,33% 183,11 14,98% -9,44% Ukupno 1.145,26 100,00% 1.340,22 100,00% 17,02% 1.222,01 100,00% -8,82% U godini u odnosu na godinu došlo je do pada uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja Europske unije za 15,98%, dok se bilježi rast uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Evropske unije od 27,39% u god. u odnosu na godinu. Kada se promatraju članice Sporazuma CEFTA-2006, došlo je do pada uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja potpisnica CEFTA-e za 3,39% u godini u odnosu na 2008., dok se bilježi rast uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja potpisnica CEFTA-e za 9,10% u u odnosu na godinu. U tablici 2. prikazan je izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH. Section 2. Agricultural Economics and Rural Sociology 307

3 Ferhat ĆEJVANOVIĆ Zoran GRGIĆ, Aleksandar MAKSIMOVIĆ, Danijela BIĆANIĆ Tablica 2. Izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH po regijama (u mil. ) Izvoz % učešća Izvoz % učešća Rast/pad Izvoz % učešća Rast/pad EU 42,25 25,43% 45,93 21,90% 8,70% 54,82 23,67% 19,36% CEFTA 117,19 70,52% 155,69 74,22% 32,86% 161,25 69,62% 3,57% UoST* 1,55 0,93% 2,60 1,24% 68,19% 9,12 3,93% 249,71% Ost. svijeta 5,19 3,12% 5,54 2,64% 6,72% 6,41 2,77% 15,82% Ukupno 166,18 100,00% 209,77 100,00% 26,23% 231,60 100,00% 10,40% U godini u odnosu na godinu došlo je do značajnog rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda u zemlje EU (19,36%), dok se također bilježi rast izvoza poljoprivrednih proizvoda u EU u u odnosu na godinu od 8,70%. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u zemlje potpisnice CEFTA-e je porastao za 3,57% u u odnosu na godinu, što je znatno manji postotak rasta od onoga koji je zabilježen u godini u odnosu na godinu i iznosio je 32,86%. Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH u okviru Sporazuma CEFTA-2006 su Republika Hrvatska i Republika Srbija. Iz prezentiranih podataka u tablici 3. može se vidjeti da je Hrvatska glavni bosanskohercegovački vanjskotrgovinski partner, ne samo po uvozu, već i po izvozu. Tome u prilog govori podatak da izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Hrvatsku u godini iznosi 34,53% od ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda i 25,35% od ukupnog uvoza istih. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda u promatranom razdoblju sa Hrvatskom iznosi 25,81% i ima trend rasta od godine, kada je iznosila 20,69%. Došlo je do blagog pada uvoza iz Hrvatske poljoprivrednih proizvoda od 3,54%, u usporedbi i godine. Izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Hrvatsku smanjio se za 0,78% u promatranom razdoblju. (18,38%). Tablica 3. Ukupna razmjena poljoprivrednim proizvodima sa Hrvatskom (Mil. ) OPIS / /2008 Uvoz iz Hrvatske 309,11 26,99% 321,16 23,96% 309,80 25,35% 3,90% -3,54% Izvoz u Hrvatsku 63,94 38,49% 80,60 38,42% 79,97 34,53% 26,01% -0,78% Ukupno 373,07 / 401,76 / 389,77 / 7,69% -2,98% Među vanjskotrgovinskim partnerima Bosne i Hercegovine, Republika Srbija zauzima visoko mjesto po vrijednosti ostvarene ukupne razmjene. Prema prezentiranim podacima u Tablici 4. uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u uvozu poljoprivrednih proizvoda u BiH sudjeluje s 21,29%, dok izvoz u Srbiju iz BiH sudjeluje s 41,53%. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih proizvoda sa Srbijom u godini iznosila je 17,84%, dok je u godini iznosila 15,97%. U godini je došlo do pada uvoza poljoprivrednih proizvoda od 5,51% i industrijskih proizvoda 34,81%. Na strani izvoza u Srbiju u promatranom periodu, došlo je do povećanja izvoza poljoprivrednih proizvoda od 5,55%. OPIS Tablica 4. Ukupna razmjena poljoprivrednim proizvodima sa Srbijom (mil. ) / /2008 Uvoz iz Srbije 221,69 19,36% 275,27 20,54% 260,11 21,29% 24,17% -5,51% Izvoz u Srbiju 31,06 18,69% 43,96 20,96% 46,40 20,04% 41,53% 5,55% Ukupno 252,75 / 319,23 / 306,51 / 26,30% -3,98% 308

4 Sporazum CEFTA-2006 i vanjskotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini za razdoblje od do godine Zanimljivo je iznijeti usporedni pregled deficita po grupama, tj. industrijskih i poljoprivrednih proizvoda (tablica 5.) Tablica 5. Usporedni pregled deficita po grupama proizvoda (industrijski i polj.) (u ) Rast/Pad u% Industrija Poljoprivreda Industrija Poljoprivreda Industrija Poljoprivreda EU ,07% -19,51% CEFTA ,81% -7,12% UoST* ,70% -31,76% Ostale zemlje ,50% -9,68% Ukupno ,59% -12,78% U u odnosu na godinu, deficit bilježi pad i kod industrijskih i poljoprivrednih proizvoda u svim regijama. Najveća disproporcija u padu deficita je u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa potpisnicama Sporazuma CEFTA-e, kod industrijskih proizvoda je pad 74,81% a kod poljoprivrednih 7,12%. deficitu industrijskih i poljoprivrednih proizvoda prikazano je u tablici 6. Tablica 6. deficitu (industrijskih i poljoprivrednih proizvoda) (u ) Industrija Poljoprivreda Industrija Poljoprivreda Učešć e EU , , , ,54 CEFTA , , , ,33 UoST* , ,40% , ,88 Ostale zemlje , , , ,26 Ukupno , , , ,00 U godini ukupan deficit industrijskih proizvoda iznosi 4,89 milijardi KM, a u okviru toga najveće učešće je zemalja EU od 48,97%. Ukupan deficit poljoprivrednih proizvoda je 1,93 milijarde KM, a u okviru toga je najveće učešće zemalja CEFTA-e od 46,33%. Zaključak Svrha agrarne politike je da se mjerama trajno osigura određena politika gospodarskog položaja poljoprivrede u cjelokupnom poljoprivrednom sustavu, a zatim da osigura razvojne politike. Vanjskotrgovinska politika mora se voditi neovisno o utjecaju svjetskog tržišta s jedne strane, a s druge strane, utjecaja svjetskih cijena (Ćejvanović 2009). Sporazum CEFTA-2006 je imao utjecaja na strukturu i obim vanjskotrgovinske razmjene BiH i ostalih članica unutar CEFTA-2006 sporazuma u razdoblju godina. Uvoz poljoprivrednih proizvoda u godini iznosio je 50,76% ukupne vanjskotrgovinske razmjene, a u godini došlo je do pada uvoza iz zone CEFTA-2006 na 47,33%, dok je uvoz u godini iznosio 50,15%. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u godini iznosio je 70,52% ukupne vanjskotrgovinske razmjene, a u godini došlo je do porasta izvoza u zonu CEFTA-2006 na 74,22%, dok je izvoz u godini iznosio 69,62%. Može se zaključiti da je u drugoj godini (2008) primjene CEFTA-2006 sporazuma došlo do pada uvoza i porasta izvoza. Međutim u godini uvoz je postigao skoro istu razinu kao u godini, a izvoz u istoj godini je pao ispod razine iz godine. Iz prikazanih rezultata vidljivo je da se trgovina u razdoblju do godine obavljala najviše s Republikom Hrvatskom, zatim s Republikom Srbijom. Uvoz iz Republike Hrvatske u godini iznosio je mil., dok je u godini porastao na mil., a u godini uvoz je imao skoro istu vrijednost kao u godini mil. ). Izvoz u Republiku Hrvatsku u godini iznosio je mil., dok je u godini porastao na mil., a u godini izvoz je imao vrijednost mil.. Uvoz iz Srbije u godini iznosio je mil., dok je u godini porastao na mil., a u Section 2. Agricultural Economics and Rural Sociology 309

5 Ferhat ĆEJVANOVIĆ Zoran GRGIĆ, Aleksandar MAKSIMOVIĆ, Danijela BIĆANIĆ godini uvoz je imao vrijednost mil.. Izvoz u Srbiju u godini iznosio je mil., dok je u godini porastao na mil., a u godini izvoz je imao vrijednost mil.. Općenito se može zaključiti da Sporazum je u odredjenim segmentima i pojedinim godinama pozitivno utjecao na trgovinsku bilancu poljoprivrednih proizvoda u BiH, a u nekim segmentima i godinama pomatranog razdoblja od do godine imao je negativan utjecaj. Literatura Ćejvanović F., Vasiljević Z., (2006). Mjere za poticaj poljoprivrednog i ruralnog razvoja u Bosni i Hercegovini. Ekonomika poljoprivrede, Beograd, Vol. LIII, br./no TB (13-667), 2006, str Ćejvanović F. (2008). Mjere agrarne politike u Bosni i Hercegovini s posebnim osvrtom na voćarsku proizvodnju, Tranzicija, vol. IX, broj str Ćejvanović F. (2009). Uticaj CEFTA sporazuma na vanjskotrgovinsku razmjenu u Bosni i Hercegovini, Medjunarodni naučni skup Tuzla, Ekonomski fakultet Univerziteta u Tuzli. Ćejvanović F., Hodžić K., Terzić L., (2009). Utjecaj CEFTA sporazuma na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih proizvoda u Bosni i Hercegovini Tranzicija broj sa2011_