GRUPA: PROPLIN d.o.o. PJ METKOVI

Transcription

1 /11 Sektor za tite zdravlja, IZVJE E O SIGURNOSTI INA GRUPA: PROPLIN d.o.o. PJ METKOVI Zagreb, lipanj 2011.

2 /11 2/128 PODACI O IZRA IVA UIZVJE A OVLA TENO TRGOVA KO DRU TVO: SINACO d.o.o. RJE ENJE MINISTARSTVA ZA TITE OKOLI A, PROSTORNOG URE ENJA I GRADITELJSTVA KLASA: UP 4 35L-02L10-08/160, UR.BROJ: 53 L-14-L-L , OD 8. PROSINCA GODINE..

3 /11 3/128 SURADNICI OD STRANE OPERATERA PRI IZRADI IZVJE A prof. JOSIP KUNOVAC, ing. ZOP op ih poslova rukovoditelj Odsjeka za titnih i Jo ko Vu kovi, poslovo aodr avanje Odgovorna osoba operatera za usvajanje Izvje a o sigurnosti za Proplin d.o.o. PJ Metkovi M. P. Direktor Regionalnog Poslovnog centra Dalmacija, PJ Metkovi Elvis Mati evi, occ.

4 /11 4/128 PRESLIKA RJE ENJA MINISTARSTVA ZA TITE OKOLI A, PROSTORNOG URE ENJA I GRADITELJSTVA:

5 /11 5/128

6 /11 6/128 ODLUKA O IMENOVANJU RADNOG TIMA ZA IZRADU IZVJE A O SIGURNOSTI:

7 SADR AJ: /11 7/128 POPIS PRILOGA Grafi ki prilozi 1.2. Dokumentacijski prilozi 2 UVOD 3 KRATICE POJMOVI OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU OPIS SUSTAVA UPRAVLJANJA SIGURNOSTI Politika sprje avanja velikih nesre a Organizacija i osoblje Utvr ivanje i procjena rizika Nadzor rada postrojenja Upravljanje promjenama Planiranje intervencija Pra enje rada provo enjem internih provjera stru nosti, usvajanje i provedba postupaka neprestane procjene stupnja po tovanja ciljeva odre enih operaterovom Politikom i sustavom sigurnosti Preventivne i korektivne radnje Revizija i pregled OPIS LOKACIJE POSTROJENJA Opis lokacije na kojem se postrojenje nalazi i njegovog okoli a Zemljopisni smje taj Gauss-Krügerove koordinate postrojenja Meteorolo ki uvjeti Geolo ki uvjeti Seizmi ki uvjeti Hidrografski uvjeti Podaci o prirodnim nesre amalokacijeupro losti. Njihova procjena Za tita okoli a Za tita prirode Za tita kulturne ba tine Povijest terena TEHNOLO KI OPIS POSTROJENJA Opis glavnih aktivnosti i proizvoda Shema tehnolo kog procesa Opis postupaka, na ina rada Opis izvora rizika od nesre a te okolnosti pod kojima bi mogle izbiti Opis planiranih preventivnih mjera Opasne tvari u Seveso II koli inama, fizikalna i kemijska svojstva Maksimalna o ekivana koli ina opasnih tvari u postrojenju Toksikolo ka svojstva Fizikalno i kemijsko pona anje u normalnim uvjetima kori tenja te u uvjetima opasnosti od velike nesre eiuslu aju velike nesre e. 71 UTVR IVANJE I ANALIZARIZIKA ODNESRE ATENA IN SPRJE AVANJA Nesre esunp-om u svijetu Utjecaj meteorolo kihuvjetananesre e Procjena mogu ih uzroka i opasnosti od izvanrednog doga aja Opasnost od eksplozije Pretpostavke mogu ih akcidenata pri manipulaciji UNP-a Simulacije akcidenata Opasne koncentracije Simulirani scenariji Scenarij SFBRTVA Scenarij PLINSF1.. 80

8 /11 8/ Scenarij PLINSFD Scenarij PLINSFV Scenarij ACPLINP Scenarij ACPLINO BLEVE Veli ina i trajanje vatrene lopte Eksplozija oblaka plina (UVCE) Po ar tankvane Sigurnosni ventil (odu ni ventil) Analiza osjetljivosti atmosferske disperzije Promjena izlazne koli ine (kg/s) i maksimalni domet pojedinih koncentracija UNP-a Promjena izlazne koli ine (kg/s) i koncentracija (volumni %) Utjecaj promjene klase stabilnosti na maksimalni domet DGE Utjecaj promjene brzine vjetra, pri izlaznom protoku, na domet DGE (1.5% v) Utjecaj promjena ambijentalne temperature na domet DGE Rekapitulacija analize osjetljivosti Numeri ka analiza primjenom dow indeksa ugro enosti od po ara i eksplozije Faktor materijala Faktor op ih opasnosti Faktor posebnih opasnosti Procjena posljedica od izvanrednog doga aja, analiza najgoreg mogu eg slu aja i prora un zona ugro enosti Izra un najgoreg slu aja za spremnik 10 m Izra un najgoreg slu ajazaautocisternu(18t) Izra un najgoreg slu aja za distributivnu auto cisternu Izra un najgoreg slu aja za skladi te plina u bocama Sistematizacija jedinica prema indeksu opasnosti od po ara i eksplozije Numeri ka analiza po arne ugro enosti TRVB metodom Preporuke za pove anje sigurnosti Domino efekt Zaklju ak MJEREZA TITE I INTERVENTNEMJERE ZAOGRANI AVANJE POSLJEDICANESRE E Mjesto i na in primanja dojave po ara Broj i naziv gra evina Obaveze u postupanju, zapovijedanju i ovlasti sudionika u primanju obavijesti o po aru, te ustroj akcije ga enja Broj ano stanje vlastite postrojbe za ga enje po ara Osnovne mjere za tite od po ara primijenjene u objekt Ustrojga enja kadseuakcijiga enja uklju uju JVP i DVD 118 Zaklju ak LITERATURA Stru na literatura Podloge Proplin d.o.o Zakonski propisi Nacionalni zakonski propisi Me unarodni propisi 128

9 /11 9/ POPIS PRILOGA 1.1. GRAFI KI PRILOZI 1.2. DOKUMENTACIJSKI PRILOZI (1) Priru nik integriranog sustava upravljanja (2) Upravljanje kvalitetom, okoli em i sigurno u (3) Odr avanje i mjerenje nadzorne opreme, oznaka: DP (4) Pripravnost i odziv na izvanredne situacije, oznaka: DP (5) Upravljanje rizicima o zdravlje i sigurnost na radu, oznaka: DP (6) Odr avanje funkcionalnosti protueksplozijske za tite neelektri ne opreme, oznaka: RU (7) Odr avanje sustava plinodojave, oznaka: RU (8) Odr avanje sustava vatrodojave, oznaka: RU (9) Odr avanje sustava videonadzora, oznaka: RU (10) Odr avanje sustava za ga enje i hla enje, oznaka: RU-06_ (11) Odr avanje sustava mjerenja, upravljanja i regulacije, oznaka: RU-06_ (12) Odr avanje elektroopreme i instalacija u zonama opasnosti, oznaka: RU-06_ (13) Manipulacija postrojenjem u PJ Metkovi, oznaka: RU-07_ (14) Rad u zonama opasnosti, oznaka: RU (15) Rad na siguran na in u punionici, oznaka: OU (16) Opasnosti i mjere za tite od UNP-a, oznaka: OU (17) Upute o posebnim mjerama sigurnosti u slu aju nezgode s vozilom u prometu, oznaka: OU (18) Plan provjere odziva na izvanredne situaciji, oznaka: PL (19) Plan postupanja u izvanrednoj situaciji nekontrolirano curenje teku e faze plina u punionici, oznaka: PL (20) Plan postupanja u izvanrednoj situaciji nekontrolirano curenje teku e faze plina-otvoreni prostor, oznaka: PL (21) Plan postupanja u izvanrednoj situaciji nekontrolirano curenje plina iz autocisterne, oznaka: PL (22) Plan postupanja u izvanrednoj situaciji - nekontrolirano curenje plina na maloprodajnom mjestu, oznaka: PL (23) Popis izvanrednih situacija po lokacijama (24) Upravljanje rizicima - Punjenje cisterne (25) Upravljanje rizicima - Punjenje boca (26) Upravljanje rizicima - Odr avanje (27) Upravljanje rizicima - Skladi tenje

10 /11 10/128 (28) Upravljanje rizicima - Transport (29) Upravljanje rizicima - Maloprodaja (30) Upravljanje rizicima - Kontrola i ispitivanje praznih boca (31) Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija, 24. (32) Operativni plan intervencija u za titi okoli a u PJ Metkovi, revizija I, rujan 27. (33) Plan za tite od po ara i tehnolo kih eksplozija plan evakuacije i spa avanja, studeni 25. (34) Operativna uputa Postupanje prilikom curenja plina, goriva, akumulatorske kiseline ili antifriza, oznaka: OU._ (35) Kapaciteti spremni kog prostora (36) STL: propan-butan smjesa

11 2. UVOD /11 11/128 Obveza izrade Izvje a o sigurnosti proizlazi iz zahtjeva Uredbe o sprje avanju velikih nesre akojeukljuuju opasne tvari, NN 114/08 i Zakona o za titi okoli a, NN 110/07. Izvje em o sigurnosti se u skladu s dostupnim najboljim raspolo ivim tehnikama dokazuje da su definirane i ocijenjene potencijalne opasnosti od velikih nesre a, doneseni potrebni planovi, utvr ene smjernice za sprje avanje velikih nesre a i sustav sigurnosti. Obveznici izrade Izvje a o sigurnosti su operateri koji u svom postrojenju posjeduju opasne tvari iz Priloga I Uredbe u koli inama ve im ili jednakim vrijednostima navedenim u stupcu 3. tablica Priloga I Uredbe. Na postrojenju PROplin d.o.o. lan INA Grupe, Poslovna jedinica Metkovi na lokaciji Industrijska 11, Metkovi, analizom je utvr ena prisutnost ukapljenog naftnog plina (smjesa propan butan) ukoli inama obveze izrade Izvje a o sigurnosti. Zakon o za titi i spa avanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09) ure uje sustav za tite i spa avanja gra ana, materijalnih i drugih dobara te na in upravljanja, rukovo enja i koordiniranja u aktivnostima za tite i spa avanja u katastrofama i ve im nesre ama, zatim prava, obveze, osposobljavanje i usavr avanje sudionika za tite i spa avanja; zada e i ustroj Dr avne uprave za za titu i spa avanje, na in uzbunjivanja i obavje ivanja, provo enje mobilizacije za potrebe za tite i spa avanja. Izmjenama Zakona iz 27. godine i provedbenim propisom (Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugro enosti i planova za tite i spa avanja, NN 38/08) ure eno je sprje avanje velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari i to poglavito izvan objekata koji su obuhva eni SEVESO II direktivom (96/82/EC, 23/105/EC), te na in izrade i sadr aj procjene ugro enosti, planova i operativnih planova za tite i spa avanja koje je potrebno provoditi na svim razinama da bi sustav za tite i sigurnosti u inkovito funkcionirao. Seveso II je direktiva Vije a EU o kontroli opasnosti od velikih nesre aukojesuukljuene opasne tvari nazvana po talijanskom gradu Sevesu ije je stanovni tvo bilo najzahva enije industrijskom nesre om kompanije ICMESA u kojoj je godine razina one i enja dioksinima dostigla 1 ppm na podru ju od 18 km 2, i u narednim desetlje ima poslu it eza brojna istra ivanja i ispitivanja utjecaja industrijskog one i enja na okoli i zdravlje ljudi. Vlada Republike Hrvatske, odnosno Dr avna uprava za za titu i spa avanje, donijela je u svibnju 29. godine Procjenu ugro enosti Republike Hrvatske od prirodnih i tehni ko tehnolo kih katastrofa i velikih nesre a u kojoj je analizirana baza podataka Katastra rizi nih i potencijalno rizi nih postrojenja u Republici Hrvatskoj Agencije za za titu okoli aza upanije i Grad Zagreb. Napravljena je ra lamba kojom je mogu e stvoriti odre ene zaklju ke o broju pravnih osoba koje upravljaju opasnim tvarima na odre enom podru ju.

12 /11 12/128 Slika 1. Karta mogu ih ugroza Republike Hrvatske. Izvor:

13 /11 13/128 Slika 2. Prikaz mogu ih tehni ko-tehnolo kih opasnosti u odnosu na gusto u stanovni tva. Izvor:

14 /11 14/128 Pregled mjera za tite i spa avanja i sudionika uklju enih u provedbu mjera za tite i spa avanja u slu aju industrijskih nesre a s opasnim tvarima u stacionarnim objektima obuhva en je Planom za tite i spa avanja Republike Hrvatske iz srpnja godine (NN 96/10). Plan razra uje zada e, odnosno mjere za tite i spa avanja: ga enje po ara, sklanjanje, evakuaciju i zbrinjavanje ugro enog stanovni tva, pru anje prve medicinske pomo i i provo enje asanacije s definiranjem nositelja pojedinih aktivnosti pri emu specijalizirane slu be i specijalisti ki interventni timovi, posebice vatrogasnih postrojbi u gospodarstvu operatera imaju izuzetno va no ulogu. Plan propisuje obveze operativnih snaga i sudionika za tite i spa avanja u slu aju tehni ko-tehnolo ke katastrofe i velike nesre es opasnim tvarima u stacionarnim objektima i to: 1. Za potrebe izrade Kataloga sposobnosti operativnih snaga i sudionika za tite i spa avanja i na zahtjev DUZS deklarirati kapacitete (snage i sredstva) za provo enje aktivnosti za tite i spa avanja 2. Izraditi i/ili sudjelovati u izradi i usugla avanju standardnih operativnih postupaka koje na temelju ovog Plana i Zakona o za titiispa avanju pokre e i koordinira DUZS 3. Planirati provo enje vlastitih obveza u provo enju mjera za tite i spa avanja, popuniti spasila ke timove, opremiti ih i sudjelovati u zajedni kim vje bama 4. Operativno sudjelovati u provo enju za tite i spa avanja u razdoblju od aktiviranja/mobiliziranja do opoziva, po nalogu ili na tra enje ravnatelja DUZS 5. Izraditi vlastite planove za tite i spa avanja i operativne/unutarnje planove. Plan intervencija u za titi okoli a za podru je Dubrova ko-neretvanske upanije (studeni 25. godine) donosi osnovne smjernice za planiranje intervencije za lokacije na kojima se nalaze eksplozivni i zapaljivi plinovi. Prilikom izrade ovog Izvje akori teni su podaci Proplina d.o.o. u svojstvu Seveso-operatera, MZOPUG, DUZS, DHMZ, Dr avnog zavoda za statistiku, Dr avnog zavoda za za titu prirode, podaci iz recentnih studija, dokumenata i projekata koji su izra ivani za podru je Metkovi a. 3. KRATICE ALARP (as low as reasonably practicable) - opisuje prihvatljivu razinu rizika na radnom mjestu kojeg mo emo kontrolirati. Iskustvena i racionalna prosudba o omjeru rizika i dobrobiti. ALOHA (Areal Locations of Hazardous Atmospheres) - ra unalni program razvijen u suradnji Uprave za oceane i atmosferu SAD i Agencije za za titu okoli a (U.S. Environmental Protection Agency's - EPA) BLEVE - Eksplozija ekspandiraju ih para kipu etekuine (Boiling Liquid Expanding Vapour Explosion) DHMZ DUZS Dr avni hidrometeorolo ki zavod Dr avna uprava za za titu i spa avanje

15 /11 15/128 ETA (Event Tree Analysis) - analiza stabla doga aja KPI (Key Permance Indicator) INA Grupa MZOPUG klju ni pokazatelj uspje nosti ine je INA-Matica idru tva INA Grupe Ministarstvo za tite okoli a, prostornog ure enja i graditeljstva TNT model eksplozije - modeli koji omogu uju procjenu karakteristika udarnog vala, te udaljenosti na kojima se posti u zadane vrijednosti nadtlaka eksplozije (CCPS, 20). Ovim se modelima eksplozivni oblak zamjenjuje ekvivalentnom koli inom eksploziva TNT. UNP ukapljeni naftni plin; smjesa ukapljenih ugljikovodika nastalih preradom nafte koji su u normalnom stanju plinovi, a pri pove anju tlaka prelaze u teku e stanje. U me unarodnom prometu ozna ava se kraticom LPG prema engleskom nazivu liquified petroleum gas. 4. POJMOVI Boca za plin je posuda valjkastog oblika koja se mo e koristiiti samo u okomitom polo aju. Cjelovito upravljanje za titom okoli a je skup povezanih i uskla enih odluka i mjera kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene za tite okoli a, izbjegavanje i smanjivanje rizika po okoli te pobolj avanje i ostvarivanje u inkovite za tite okoli a, Domino efekt je niz povezanih u inaka koji zbog me usobnog razmje taja i blizine postrojenja odnosno dijelova ili grupe postrojenja i koli ina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima pove avaju mogu nost izbijanja velike nesre e ili pogor avaju posljedice nastale nesre e. Hitna situacija je svaka situacija u kojoj fizi ka ili pravna osoba ima neodgodivu potrebu za urnom pomo i hitnih slu bi (vatrogasaca, policije, hitne medicinske pomo i). Ispitni tlak je unutra nji tlak u kp/cm 2 koji je za 50% ve i od radnog tlaka pri 40 o C. Nesre a je doga aj koji je prouzro en iznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehni kotehnolo kih ili drugih imbenika te ugro ava zdravlje ili ivot ljudi i/ili ivotinja, odnosno uzrokuje tetu na materijalnim i/ili drugim dobrima i/ili okoli u. Industrijska nesre a je doga aj koji je posljedica nekontroliranog slijeda doga anja u tijeku neke radnje ili aktivnosti u postrojenju, tijekom proizvodnje i/ili uporabe proizvoda, skladi tenja i/ili rukovanja proizvodom ili odlaganja otpada. Velika nesre a je doga aj odnosno nekontrolirana pojava izazvana velikom emisijom, po arom ili eksplozijom i sl., koji su uzrokovani nekontroliranim razvitkom doga anja tijekom djelovanja u postrojenju u kojem su prisutne opasne tvari te jedna ili vi e tih opasnih tvari i/ili njihovih spojeva nastalih uslijed doga aja odnosno nekontrolirane pojave dovode u ozbiljnu trenuta nu ili odgo enu - naknadnu opasnost ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i/ili okoli, unutar postrojenja i/ili izvan postrojenja. Incident je nesre a koja obuhva a podru je vezano uz tehni ko-tehnolo ki proces, a svojim posljedicama ostaje unutar okvira tehni ko-tehnolo kog postrojenja u kojem je nesre a nastala. Akcident je nesre a koja je vezana uz tehni ko-tehnolo ki proces ili promet te svojim posljedicama prelazi okvire tehni ko-tehnolo kog postrojenja u kojem je nastala. Katastrofa je svaki prirodni ili tehni ko-tehnolo ki doga aj koji, na podru ju Republike Hrvatske, opsegom ili intenzitetom ili neo ekivano u ugrozi zdravlje ili ljudske ivote ili imovinu ve e vrijednosti ili okoli, a iji nastanak nije mogu e sprije iti ili posljedice otkloniti redovitim djelovanjem nadle nih tijela dr avne uprave i postoje ih operativnih snaga za tite i spa avanja s podru ja jedinice lokalne i podru ne (regionalne) samouprave na kojem je doga aj nastao,

16 /11 16/128 neovisno o tome je li progla ena elementarna nepogoda. Katastrofom, u smislu ovoga zakona, smatraju se i posljedice nastale ratnim razaranjem i terorizmom. Najve i dozvoljeni radni tlak je najve i dozvoljeni unutra nji tlak u kp/cm 2 pri 40 o C, za koji je posuda konstruirana ili najve i unutra nji radni tlak koji odobrava nadle na inspekcija. Odgovaraju a ventilacija je ventilacija koja onemogu ava stvaranja koncentracije plina u zraku ve e od 25% od donje granice upaljivosti. Odobren (atestiran) spremnik ili ure aj odnosno odobrena (atestirana) oprema je svaki spremnik ili ure aj odnosno oprema to su ispitani od strane ovla tene doma e ustanove ili priznate inozemne ustanove, odnosno koji ispunjavaju uvjete predvi ene hrvatskim normama. Odr ivi razvoj je gospodarski i socijalni razvoj dru tva koji u zadovoljavanju potreba dana njeg nara taja uva ava iste mogu nosti zadovoljavanja potreba idu ih nara taja, te omogu uje dugoro no o uvanje kakvo e okoli a, biolo ke raznolikosti i krajobraza. Okoli je prirodno okru enje organizama i njihovih zajednica uklju ivo i ovjeka, koje omogu uje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena kora, energija te materijalna dobra i kulturna ba tina kao dio okru enja kojeg je stvorio ovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja. Opasna tvar je propisom odre ena tvar, mje avina ili pripravak, koji je u postrojenju prisutan kao sirovina, proizvod, nusproizvod ostatak ili me u proizvod, uklju uju i i one tvari za koje se mo e pretpostaviti da mogu nastati u slu aju nesre e. Opasnost je bitno svojstvo opasne tvari ili uvjeti u kojima se ta tvar mo ezatei, a kojima se mo e ugroziti ljudsko zdravlje i ivot, materijalna dobra i okoli. Operater je uprava tvrtke (fizi ka osoba, tijelo ili pravna osoba) koja prema posebnim propisima upravlja tvrtkom ili nadzire njezin rad. Oprema za plin je oprema otporna na djelovanje plina i nepropusna do tlaka koji je na njoj ozna en. Otklanjanje posljedica su sve aktivnosti koje se poduzimaju tijekom katastrofe i/ili otklanjanja tetnih posljedica prouzro enih katastrofom radi urne normalizacije ivota na podru ju na kojem je doga aj nastao. Parni tlak je tlak para plina izra en u kp/cm 2 pri 40 o C u ravnote nom stanju s teku inom. Podru je utjecaja je podru je na kojem se prostire zna ajan utjecaj zahvata u okoli, bilo da je uzrokovan samim zahvatom u okoli ili sinergijom s postoje im ili planiranim zahvatima. Pogon je jedna ili vi erazliito lociranih radnih jedinica tvrtke, koja se sastoji od ure aja, a u kojima se obavlja neka od djelatnosti ili dio djelatnosti tvrtke. Pokazivalo protoka je ure aj za pokazivanje protoka teku e faze plina. Pokazivalo razine je ure aj koji pokazuje razinu teku e faze plina u posudi. Posebna oprema: oprema, ure aji, sustavi, instalacije i prenosive sastavnice za stacionarnu ili prenosivu uporabu, koje se upotrebljavaju za upravljanje, proizvodnju, prijenos, skladi tenje, mjerenje, regulaciju, pretvorbu, potro nju ili preradbu gradiva, odnosno energije, a koji se postavljaju u ugro en prostor te mogu biti uzro nici paljenja ili koji sadr e vlastiti uzro nik paljenja smjese plina, para i pra ine sa zrakom. Postrojenje je tehni ka, organizacijska cjelina koju za obavljanje djelatnosti koristi tvrtka kojom upravlja ili ju nadzire operater, uklju uju iureaje, opremu, strukture, cijevi, strojeve, alate i druge dijelove koji se koriste za rad. Postrojenje se mo e sastojati od nekoliko samostalnih cjelina na istoj lokaciji pogona.

17 /11 17/128 Postrojenje za plin je spremnik, boca ili drugi ure aj odnosno skup ure aja jednu tehnolo ku cjelinu. Pretakali ta su mjesta i ure aji za priklju ak prijevoznih cisterni na stabilnu instalaciju. to predstavljaju Prevencija su sve mjere i aktivnosti kojima se smanjuje ili sprje ava mogu nost nastanka prijetnje, odnosno smanjuju posljedice katastrofe. Prijenosni spremnici (kontejneri) su posude specijalno izgra ene i opremljene za prijevoz i uskladi tavanje plina, punjenja 250, 5, 10 i 20 kg. Prijetnja je stanje koje bi moglo izazvati nesre u i/ili katastrofu. Prijevozna cisterna (auto-cisterna, cisterna prikolica, vagon-cisterna i sl.) je spremnik valjkastogoblikaobujmado80m 3, vrsto vezan za pokretno postolje, koji se upotrebljava za prijevoz plina. Pripravnost je pravodobno poduzimanje svih aktivnosti kojima se pove ava i unaprje uje u inkovitost postoje ih operativnih i ostalih zakonom utvr enih snaga i sredstava za reagiranje u katastrofi. Pristupni put je put odnosno kolosijek predvi en za pristup prijevoznih cisterni pretakali tu, koji je sastavni dio pretakali ta. Privremeno dr anje plina je uskladi tavanje plina u pokretne posude (prijevozne cisterne, prijenosne spremnike i boce). Promjena u radu postrojenja je promjena u prirodi i/ili funkcioniranju, odnosno organizacijskom ustrojstvu postrojenja i/ili zaposlenika tvrtke ili pro irenje postrojenja, koji mogu biti od utjecaja na okoli. Punjenje po obujmu je sadr aj posude (spremnika, prijevozne cisterne ili boce) koji je dostigao odre eni obujam. Punjenje po te ini je sadr aj posude (spremnika, prijevozne cisterne ili boce) koji je odre en mjerenjem posude prije i nakon punjenja. Regulator razine je ure aj koji regulira visinu razine teku e faze plina. Sastavnice okoli a su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i ivotinjski svijet te litosfera. Sigurnosni ure aj je ventil ili druga naprava koja titi dijelove postrojena od tlaka iznad propisanih vrijednosti. Tlak otvaranja sigurnosnog ventila je tlak pri kojemu po inje otvaranje ventila i ispu tanje plina. On mora biti za 10% ve i od najvi e dozvoljenog radnog tlaka posude odnosno cjevovoda na kojemu je sigurnosni ventil instaliran. Spremnik za plin je svaka zatvorena posuda izra ena i odobrena za punjenje plinom (prijenosni spremnik, stabilni spremnik, prijevozna cisterna), koja ispunjava uvjete predvi ene hrvatskim normama. Stupanj punjenja je postotni odnos te ine plina u posudi i te ine vode, sadr avala na temperaturi od 15 C. to bi je ta posuda Sustav s bocama je svaka instalacija za kori tenje plina kod koje se za uskladi tavanje upotrebljavaju boce. Sustav sa spremnicima je svaka instalacija za iskori tavanje plina kod koje se za uskladi tenje uporabljuju spremnici. Sustav za tite i spa avanja je oblik pripremanja i sudjelovanja sudionika za tite i spa avanja u reagiranju na katastrofe i ve e nesre e, te ustrojavanja, pripremanja i sudjelovanja operativnih snaga za tite i spa avanja u prevenciji, pripravnosti, reagiranju na katastrofe i otklanjanju mogu ih uzroka i posljedica katastrofa.

18 /11 18/128 teta u okoli u je svaka teta nanesena: biljnim i/ili ivotinjskim vrstama i njihovim stani tima te krajobraznim strukturama, a koja ima bitan nepovoljan utjecaj na postizanje ili odr avanje povoljnog stanja vrste ili stani nog tipa i kakvo e krajobraza. Bitnost nepovoljnog utjecaja procjenjuje se u odnosu na izvorno stanje, uzimaju i u obzir mjerila propisana posebnim propisima. litosferi ije o te enje je dovelo do rizika za njene ekolo ke funkcije, u skladu s posebnim propisima. moru, a koja ima bitan negativan utjecaj na o uvanje i postizanje dobrog ekolo kog stanja mora sukladno posebnim propisima. tlu, ije one i enje odnosno o te enje je dovelo do rizika za njegove ekolo ke funkcije i zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima. vodama, a koja ima bitan negativan utjecaj na stanje voda: ekolo ko, kemijsko i/ili koli insko, u skladu s posebnim propisima. teta u smislu odgovornosti za tetu uzrokovanu u okoli uzna i mjerljiv tetni u inak odnosno promjenu na prirodnim dobrima ili neposredan ili posredan mjerljivi poreme aj u funkcioniranju prirodnih dobara. tetna tvar je tvar tetna za ljudsko zdravlje ili okoli, s dokazanim akutnim i kroni nim toksi nim u incima, vrlo nadra uju a, kancerogena, mutagena, nagrizaju a, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odre enoj dozi i/ili koncentraciji ima takva svojstva. Teku i naftni plin su naftni ugljikovodici (propan, propen, butan, buten i njihovi izomeri) i njihove smjese u teku em ili plinovitom stanju, iji parni tlak prelazi 1,25 kp/cm 2 pri 40 o C, koji odgovaraju hrvatskim normama. Trajno dr anje plina je uskladi tavanje plina u trajanju duljem od 180 dana. U inci industrijske i velike nesre e su sve neposredne ili posredne, trenuta ne ili odgo ene nepovoljne posljedice izazvane tim nesre ama na zdravlje i ivot ljudi, materijalna dobra i okoli. Ure aj je oprema ili dio opreme postrojenja koji podrazumijeva: strojeve, oru a/alate, elektri ne provodnike, cjevovode, eljezni ke kolosijeke i iskrcajne dokove u sklopu postrojenja, uklju uju i i skladi ta te brane i sl. to je nu no za obavljanje djelatnosti tvrtke. Uskladi tavanje plina je svako trajno ili privremeno dr anje plina u spremnicima i bocama radi proizvodnje (skladi ta proizvo a a), distribucije (skladi ta distributera) i potro nje (skladi te potro a a). Ventil protiv loma cijevi je ventil to odvaja dijelove postrojenja (posude i cjevovode) zatvaranjem protoka plina u slu aju loma spoja ispred njega i ne mo e se smatrati zapornim organom. Za tita okoli a je skup odgovaraju ih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprje avanje opasnosti za okoli,sprjeavanje nastanka teta i/ili one i ivanja okoli a, smanjivanje i/ili otklanjanje teta nanesenih okoli u te povrat okoli a u stanje prije nastanka tete Zdravstvena ekologija je znanstveno stru na disciplina koja se bavi pitanjima zdravlja i bolesti ljudi koji su uvjetovani imbenicima okoli a. To je i teorija i praksa pra enja, dr anja pod kontrolom te sprje avanja negativnog djelovanja na zdravlje tetnih imbenika okoli a. Zna ajni objekti su najbli i mogu i izvori paljenja ili objekti na susjednom zemlji tu pripadaju postrojenju. to ne

19 /11 19/ OBRAZAC OBAVIJESTI O PRISUTNOSTI OPASNIH TVARI U POSTROJENJU 1. OP IPODACIOTVRTKI 1.1 Naziv tvrtke: PROplin, d.o.o. lan INA Grupe 1.2 Mati ni broj: / OIB: Sjedi te: Po tanski broj: Grad: Savska cesta 41 /II 10 0 Zagreb 1.4 ifra djelatnosti / podskupina: 1.5 Opis u e djelatnosti: C1920 Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda Priprema plina za transport, vele- i maloprodaja 2. PODACI O LOKACIJI POSTROJENJA (Ukoliko imate vi e lokacija, za svaku lokaciju potrebno je pojedina no popuniti ovaj dio.vidi Prilog 1.) 2.1 Naziv lokacije: 2.2 Adresa (Ulica i broj): Po tanski broj: Grad: PROplin, d.o.o. lan INA Grupe Regionalni poslovni centar DALMACIJA s Poslovnom jedinicom Industrijska Metkovi 2.3 Gauss-Krügerove koordinate rizi nog ure aja u postrojenju odnosno postrojenja: x y Odgovorna osoba za organizaciju djelovanja kod iznenadnog doga aja: Telefon: Fax: e-po ta: Elvis Mati evi e.maticevic@proplin.hr 2.5 Kratki opis okru enja postrojenja (polo aj prometnica, stambenih i poslovnih objekata u odnosu na postrojenje): Poslovni prostor PROPLIN-a d.o.o. Zagreb, Poslovne jedinice Metkovi nalazi se sjeverno-isto nom dijelu grada Metkovi a u industrijskoj zoni s desne strane obale rijeke Neretve, na adresi Industrijska 11. Sastoji se od zemlji nog kompleksa povr ine m 2 koji je ogra en sa svih strana industrijskom ogradom. Prilazni putovi izvedeni su direktno iz glavnog puta s ju ne strane, irine 6 m. Asfaltna podloga je nosivo u predvi ena i izvedeni za promet svih vrsta vozila. Sa zapadne strane poslovnog prostora PJ Metkovi nalazi se asfaltirana cesta koja je na nasipu odmah iza skladi ta gra evinskog materijala Ju ni Jadran. Osim skladi ta gra evinskog materijala jugozapadno od PJ Metkovi smje tena je pekara Metkovka koja radi u tri smjene. Ju no od PJ Metkovi u pravcu neretve nalaze se stambene zgrade. PJ Metkovi sistone strane uz ogradu grani i s hladnja om Vindija, tvrtkom Rektus i Montal ing skladi tem gra evnog materijala. S etvrte sjeverne strane je industrijski eljezni ki kolosijek koji je kao i cesta sa zapadne strane izdignut nasipom od okolnog terena. Oko ograde s unutarnje strane postoji za titni pojas irine 2m, te je isti o i en od ikare i korova. Poslovni prostor PJ Metkovi je udaljen od naseljenih zona s ve om gusto om stanovanja i okru en industrijskim objektima koji imaju ve i broj ljudi samo u prvoj smjeni.

20 /11 20/ MJERE ZA SPRJE AVANJE I UBLA AVANJE POSLJEDICA IZNENADNOG DOGA AJA 3.1 Mjere za sprje avanje posljedica iznenadnog doga aja: 3.2 Sredstva i oprema za sprje avanje nastanka iuklanjanje posljedica iznenadnog doga aja u postrojenju: 3.3 Postoji li u sastavu postrojenja vatrogasna postrojba? Mjere za spre avanje posljedica iznenadnog doga aja opisane su u dokumentima: Plan za tite od po ara i tehnolo kih eksplozija; plan evakuacije i spa avanja Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija Operativni plan intervencija u za titi okoli a u Regionalnom Poslovnom Centru Planovi postupanja u izvanrednim situacijama Procjena opasnosti Oprema za provedbu: mobilna oprema za ga enje po ara (prijenosni i prijevozni vatrogasni aparati), vatrodojavni sustavi, stabilna plinodetekcija, hidrantska mre a, za titna odje a i OZS, radio i telefonski sustav za povezivanje svih sudionika koji sudjeluju na ga enju po ara. Da x Ne 3.4 Vanjska tvrtka koja e biti pozvana radi ograni avanja i sanacije posljedica iznenadnog doga aja (ako opseg aktivnosti nadilazi mogu nost tvrtke odnosno postrojenja) Naziv vanjske tvrtke: Telefon: Fax: e-po ta: Kad je izra ena posljednja Obavijest odnosno Unutarnji plan za sprje avanje velikih nesre a, odnosno Izvje e o sigurnosti? Datum: Ovo Izvje izdanje. e o sigurnosti je nulto 3.6 Postoji li izra en Operativni plan za tite spa avanja? xda Ne 3.7 Da li se provodi sustavna edukacija djelatnika s ciljem upoznavanja opasnosti i pona anja u slu aju iznenadnog doga aja? x Da Ne 4. PODACI O OPASNIM TVARIMA KOJH JE PRISUTNOST UTVR ENA U POSTROJENJU (Umno ite ovaj dio obrazca ukoliko je potrebno. Vidi Prilog 1) 4.1 Vrste (naziv) opasnih tvari u postrojenju (prema Prilogu I) Uredbe UNP sukladno Prilogu I. Uredbe o sprje avanju velikih nesre akoje uklju uju opasne tvari (NN 114/08) grani na koli ina UNP-a kod koje postoji obveza izrade Izvje a o sigurnosti je 2 tona. 4.2 Koli ina (maksimalna) pojedine opasne tvari u 4.3 Na in skladi tenja opasnih tvari (Odaberite od ponu enog.) podzemni spremnik xnadzemni spremnici procesna oprema cjevovod t x ostalo - Opis: ukupni spremni ki prostori boca

21 /11 21/ Da li postoji stalni nadzor spremnika s opasnim tvarima? x Da Ne 4.5 Vrsta opasnosti (Odaberite jedno ili vi e od ponu enoga.) x po ar x eksplozija x ispu tanje UNP-a s disperzijom u okoli oblak toksi nog plina 4.6 Postoji li opasnost od domino efekta u slu aju iznenadnog doga aja? xda Ne 4.7 Naziv lokacije na kojoj se nalazi opasna tvar: 4.8 Veli ina zone ugro enost u najgorem slu aju (end point) maksimalni doseg u inka iznenadnog doga aja (u metrima) Mikrolokacija PJ Metkovi, Industrijska 11 industrijski krug 480 m-domet disperzije para UNP-a mo ebiti vei ukoliko do edo sekundarnog efekta irenja i mogu eg koncentriranja para UNP-a u depresijama, kanalima, kanalizaciji i sli no, posebno na ni im temperaturama zraka i no u (zbog ve e gusto eparaodgusto ezraka) 4.9 Da li u inci»najgoreg slu aja«izlaze izvan granica postrojenja? xda Ne 4.10 Vjerojatnost doga aja: Temeljem Operativnog plana intervencija u za titi okoli a, Procjene opasnosti i Procjene ugro enosti Procjena broja rtava: 350 broj rtava ovisi o zoni ugro enosti, broju radnika u smjenskom radu okolnih industrijskih postrojenja-ve inom 1.smjena, radnom vremenu trgova kog centra i uredsko-skladi nog prostora i radionica, ugostiteljskih objekata, gusto i prometa (dan/no,radni dan/nedjelja), okolnom stanovni tvu 5. TAJNOST PODATAKA OPOSTROJENJU 5.1. Popis podataka izobrasca koji predstavlja tajnu Popis prilo enih dokumenata kojima se dokazuje tajnost podataka - - Izjavljujem da su svi podaci i informacije u ovom obrascu istiniti i ispravni te snosim materijalnu i krivi nu odgovornost za neto nost i neispravnost podataka. Potpis i pe at odgovorne osobe: Elvis Mati evi Mjesto: Metkovi

22 /11 22/ OPIS SUSTAVA UPRAVLJANJA SIGURNOSTI 6.1. Politika sprje avanja velikih nesre a Osnovna opredjeljenja prema za titi zdravlja, sigurnosti i za titi okoli aure ena su Politikom UPRAVLJANJA ZZS i ZO kao temeljnim dokumentom INA Grupe (Slika 3). U nju je ugra en zahtjev sprje avanja velikih nesre a te ciljevi i na ela djelovanja operatera vezana uz kontrolu opasnosti od velikih nesre a. Politika kvalitete, okoli a, zdravlja i sigurnosti na radu Proplin d.o.o. sastavni je dio Priru nika integriranog sustava upravljanja koji je uspostavljan i odr avan prema normama ISO 91, ISO 141, OHSAS 181 i Pravilniku o pokretnoj tla noj opremi. Slika 3. Politika upravljanja ZZS i za titom okoli a

23 /11 23/128 Uz Politiku, jedan od osnovnih dokumenata INA Grupe koji ukazuje na opredijeljenost sustava upravljanja prema sigurnosti je i ETI KI KODEKS INA GRUPE, u kojem se navodi da su za tita zdravlja, sigurnost i za tita okoli a trajna odgovornost i prioritet te dio svih poslovnih procesa i razvojnih programa INA Grupe. INA Grupa osigurava radnicima i drugim osobama koje se nalaze u radnim prostorima, sigurno i zdravo radno okru enje te kontinuirano provodi edukaciju i poti e svijest o odgovornosti prema o uvanju prirodnog okoli a, sigurnosti na radu i brzi o zdravlju. Obveze radnika INA Grupe su sljede e: Uvijek se pridr avati zahtjeva sustava upravljanja za titom zdravlja, sigurnosti i okoli ana radnom mjestu. Prekinuti sa svakom aktivno u koja postaje nesigurna i izvijestiti o toj injenici nadre enu osobu. Raditi samo one poslove za koje je radnik pro ao obuku, za koje je kompetentan, zdrav, dovoljno odmoren i spreman ih izvoditi. Osigurati da se zna to treba u initi ako se izvanredan slu aj dogodi na radnom mjestu. Odmah obavijestiti lokalni menad ment ili one koji raspola u ovlastima poslodavca o svakoj nesre i, ozljedi, bolesti, nesigurnom ili nezdravom uvjetu, doga aju, izljevu ili ispu tanju materijala u okoli, tako da se bez odlaganja mogu poduzeti koraci za ispravak, sprje avanje ili kontrolu takvih zbivanja. Nikada se ne primiti posla kad radni u inak smanjen zbog alkohola ili ostalih droga (medikamenata), legalnih ili ilegalnih, propisanih ili ne. U istoj situaciji sprije itiiostaleu radu. Nikada ne posjedovati, koristiti ili prenositi nelegalne droge ili ostale prostorima dru tva; o tome izvijestiti ako to drugi ine. tetne supstance u Pridr avati se propisa o za titi zdravlja i sigurnosti i odmah prijaviti nastalu nesre u, povredu ili nesigurnu opremu. Ukoliko radnik radi u posebnim uvjetima rada mora nositi za titnu (radnu) odje u namijenjenu za takve poslove i koristiti propisana za titna sredstva. Pridr avati se propisa vezanih uz pu enje na radnom mjestu. U ivanje alkoholnih pi ai droga nije dopu teno. Predsjednik Uprave INA Grupe Zoltan Aldott donio je CILJEVE ZA TITE ZDRAVLJA, SIGURNOSTI IZA TITE OKOLI A U INA GRUPI ZA GODINU, od kojih su naro ito zna ajni: bez smrtnih slu ajeva vlastitih zaposlenika bez profesionalnih oboljenja ukupan broj po araneve iod4 uspostaviti sustav pra enja i izvje ivanja o prometnim nesre ama (RAR) uvesti sustav istra ivanja i izvje ivanja o incidentima (IRIS) u INA Grupu to istra iti sve incidente srednjeg i visokog rizika koriste i Tripod metodologiju uspostava i primjena Politike i standarda sigurne vo nje u INA Grupi uspostava sustava obuke menad menta iz podru ja ZZSO

24 /11 24/128 razviti okvir i zapo eti sustavnu primjenu na ela odr ivog razvoja u svakodnevne aktivnosti INA Grupe. Sustav upravljanja sigurnosti dio je integriranog sustava upravljanja poslovanjem zajedno s organizacijskom strukturom, obvezama, praksom, postupcima i sredstvima odre ivanja i provedbe politike za tite zdravlja i sigurnosti. Slijede i makroorganizacijsku strukturu Proplina rukovodno osoblje odgovorno je predsjedniku i lanovima Uprave (Slika 4). Direktori i rukovoditelji su odgovorni za uvo enje i provedbu odgovaraju ih pravilnika glede za tite zdravlja, sigurnosti i za tite okoli a u sebi podre enim organizacijskim jedinicama. Sustav sigurnosti vodi ra una o organizaciji i osoblju: ulogama i nadle nostima osoblja koje na svim razinama organizacije sudjeluje u upravljanju opasnostima; utvr ivanju potreba obuke takvog osoblja i osiguravanju tako odre ene obuke; sudjelovanju zaposlenika i, u odre enim prilikama, proizvo a a: Sukladno Priru niku sustava upravljanja za titom zdravlja, sigurno u i za titom okoli auinagrupi top menad ment INA Grupe odgovoran je za uspostavu i primjenu sustava upravljanja za titom zdravlja, sigurno uizatitom okoli a. Menad ment mora osigurati ispunjenje obveza za tite zdravlja, sigurnosti i okoli a na svim razinama i pokazati vrsto vodstvo u pobolj anju sustava upravljanja ZZSO ispunjavanjem svojih obveza. Predsjednik dru tava Proplin d.o.o. lan INA Grupe ovla ten je i odgovoran za organizaciju, uvo enje i provedbu za tite na radu (za tite zdravlja i sigurnosti) unutar sebi podre enih organizacijskih jedinica, temeljeno na izra enim procjenama opasnosti za lokacije i objekte kojima upravljaju, zakonskoj regulativi i Pravilniku o za titi na radu u INA Grupi. Direktori i rukovoditelji organizacijskih jedinica (kao ovla tenici poslodavca za za titu na radu) svih razina ovla teni su i odgovorni za uvo enje, organiziranje, provedbu i nadzor svih obveza iz podru ja za tite zdravlja, sigurnosti i za tite okoli apremava e im politikama INA Grupe i zakonskim propisima, kao i postizanje postavljenih ciljeva INA Grupe iz podru ja za tite zdravlja, sigurnosti i za tite okoli (ZZSO) unutar sebi podre enih organizacijskih jedinica. Stru njaci za tite na radu kao islube odr ivog razvoja, za tite zdravlja, sigurnosti i okoli a obvezni su pru ati stru nu pomo ovla tenicima poslodavca te radnicima i njihovim povjerenicima u provedbi i unapre ivanju za tite na radu, za unutarnji nadzor nad primjenom pravila za tite na radu, osposobljavanje, suradnju sa specijalistima medicine rada, a obavljaju i druge poslove definirane zakonom. Svi radnici INA, d.d. i INA Grupe te druge osobe koje obavljaju poslove na lokacijama INA,d.d. i INA Grupe obvezne su obavljati poslove s du nom pozorno utepritomevoditirauna o svojoj sigurnosti i zdravlju kao i sigurnosti i zdravlju drugih osoba na radu, pona ati se

25 /11 25/128 sukladno pravilima struke, odredbama zakonskih i podzakonskih akata, propisanim uputama za rad na siguran na in i Pravilnikom o za titi na radu u INA Grupi. Ovla tenici poslodavca za ZNR u INA Grupi posebno su odgovorni za: a. po tivanje op ih na ela ZNR b. ure ivanje i provedbu ZNR na osnovu procjene opasnosti c. osposobljavanje za ZNR (ovla tenika i zaposlenika) d. obavje ivanje radnika o ZZS e. organizaciju poslova sa posebnim uvjetima rada f. za titu posebnih kategorija radnika g. kori tenje sredstava rada h. kori tenje osobnih za titnih sredstava i. radne postupke j. opasne radne tvari k. ispitivanje radnog okoli atestrojevaiure aja s pove anim opasnostima l. organizaciju privremenih i zajedni kih privremenih radili ta m. za titu od po ara, evakuaciju i spa avanje n. pru anje prve pomo i, medicinsku pomo i medicinu rada o. kontrolu provedbe Zakona o ograni avanju uporabe duhanskih proizvoda, te provedbu zabrane uzimanja alkoholnih pi a i drugih sredstava ovisnosti sukladno Zakonu o za titi na radu, lanak 64. p. savjetovanje i suodlu ivanje radnika q. suradnju s povjerenikom radnika za ZNR r. suradnju sa tijelima nadzora s. uvanje isprava i evidencija t. projektiranje i gra enje objekata namijenjenih za rad u. nadzor v. izvje ivanje i istra ivanje incidenata ZZSZO w. postavljanje KPI na podru ju ZZSZO Klju ni pokazatelji uspje nosti (KPI) provedbe sustava ZZSO u INA GRUPI: Kako bi se mjerila uspje nost provedbe sustava ZZSO mogu ejekoritenje kombinacije vode ih pokazatelja (Leading indicators) i prate ih pokazatelja (Lagging indicators). Vode i pokazatelji razvijeni su s namjerom pokretanja i mjerenja glavnih aktivnosti ZZSO. Kada se mjere i prate aktivno, podaci dobiveni tim procesom omogu uju pravovremenu intervenciju usluaju negativnog trenda, a prije nego on rezultira ozljedom, o te enjem ili gubitkom. Oni obuhva aju: 1. Prijavljene potencijalno opasne situacije, nesigurne radnje i uvjeti (broj)

26 /11 26/ Stopa istra ivanja incidenata (SII) 3. Promatranje pona anja radnika s aspekta ZZSO, nadzori, aktualno/planirano (%) 4. Po ari (broj) 5. Izlijevanje ugljikovodika > 1m 3 (broj) 6. Gubitak sadr aja iz primarnog okru enja 7. Zahvat svje e vode (m 3 ) 8. Reciklirani, ponovno upotrijebljeni i oporabljeni materijali (tone) 9. Stopa prometnih nesre a (SPN) 10. Stopa rje avanja nalaza nadzora na podru ju ZZSO (%) 11. Stopa izvr enja osposobljavanja iz ZZSO (%) 12. Izvanredne vje be (broj) Prate i pokazatelji predstavljaju mjeru za provedene aktivnosti tvrtke na podru ju ZZSO i pokazuju trendove u sustavu. Oni pru aju sveobuhvatnu procjenu napretka potrebnog za zadovoljenje visoko postavljenih ciljeva, ali pomo u njih se ne mjeri efektivna implementacija programa ZZSO ni proaktivni akcijski planovi. Oni obuhva aju: 1. Nesre enaradu sa smrtnim ishodom (broj) 2. Stopa izgubljenih radnih sati zbog ozljeda (LTIF) 3. Stopa ukupno zabilje enih incidenata (TRIR) 4. Stopa ukupno prijavljenih profesionalnih oboljenja (TROIF) 5. Opasan otpad (tone) 6. Kontrolirana ispu tanja u prirodne recipijente (voda) (tone) 7. Emisija stakleni kihplinova(co 2 eq. t) 8. Nesukladnosti iz podru ja ZZSO (broj) 9. Penali/kazne (HRK) 10. Stopa smanjenja financijskih obveza za tite okoli a(hrk) 11. Nadzirani tro kovi ZZSO (HRK) Glavni elementi kontrole Kontrolni pokazatelji predstavljaju najva niju funkcionalnu kontrolu nad sustavom ZZSO s aspekta integriranog sustava, a svode se na izvje a, osvrte i nadzore. Ad-hoc: Izvje a o izvanrednim doga ajima Tjedno: Izvje a u podru ju ZZSO Mjese no: Osvrti na Projekte ZZSO Kvartalno: O itovanje menad menta ZZSO Polugodi nje: Izvje e o stanju ZZSO Godi nje: Ocjena stanja sustava ZZSO i program nadzora

27 /11 27/128 SMS SUSTAV: Detaljan opis uspostavljenog i odr avanog sustava upravljanja sigurno u prilo en je u PRIRU NIKU INTEGRIRANOG SUSTAVA UPRAVLJANJA PROPLIN d.o.o. (ISO 91, ISO 141, OHSAS 181), od9.o ujka 2010.godine. Za svaku kalendarsku godinu uprava Proplina postavlja ciljeve kvalitete, okoli a, zdravlja i sigurnosti na radu. Uspostavljen je proces Operativnog upravljanja (oznaka dokumenta: DP-05_04.01) iji podprocesi definiraju potrebne na ine upravljanja za uspostavu ciljeva, pra enja njihovog ostvarivanja i provedbe Upravine ocjene. Odgovornosti i ovlasti definirani su u Opisima radnih mjesta, a organizacijski odnosi izme u pojedinih organizacijskih jedinica op im dokumentom Sistematizacija radnih mjesta Proplin d.o.o. Imenovan je predstavnik Uprave za integrirani sustav upravljanja i ovla ten sukladno normama ISO 91, ISO 141, OHSAS 181 Imenovani su voditelji kvalitete, okoli a, zdravlja i sigurnosti na radu mezoorganizacijske razine 6.2. Organizacija i osoblje Op i podaci o poslodavcu Regionalni poslovni centar (RPC) DALMACIJA Poslovna jedinica Metkovi djeluje na lokaciji Industrijska 11, Metkovi, na kojoj se nalaze objekti pretakali ta, skladi ta i punionice boca, postaje za prodaju ukapljenog naftnog plina propan-butana kao pogonskog goriva motornih vozila i propan-butan plina u bocama od 7.5, 10 i 35 kg. Ukupan broj zaposlenih: UPJMetkovi ukupno je zaposleno 20 radnika. Unutarnja organizacija Proplina Odlukom o osnovama organizacije Proplina ustrojene su slijede e organizacijske jedinice makroorganizacijske strukture Dru tva: Sektor proizvodnje i logistike, Sektor komercijalnih poslova i marketinga, Slu ba financija i kontrolinga, Slu ba pravnih poslova, ljudskih potencijala, za titnih i op ih poslova, Slu ba upravljanja kvalitetom, interne kontrole i revizije i upravljanja rizicima Tajnik Dru tva

28 /11 28/128 Sektor proizvodnje i logistike dijeli se na: Slu bu logistike, Regionalni poslovni centar Zagreb, Regionalni poslovni centar Dalmacija, Regionalni poslovni centar Slavoniju i Regionalni poslovni centar Hrvatsko Primorje i Istra. Regionalni poslovni centar Dalmacija sastoji se od sljede ih mezoorganizacijskih jedinica: POSLOVNA JEDINICA METKOVI (SEVESO II postrojenje) PJ Ka tel Su urac PJ Zadar. Mezoorganizacijske jedinice druge razine RPC Dalmacija su: Odjel tehnike operative i punionica RPC Odjel prodaje Odjel za prijevoz Odjel financija i kontrolinga Slika 4. Makroorganizacijska shema Proplin d.o.o. crvenom bojom ozna eni organizacijski odnosi unutar za titnih poslova

29 /11 29/128 Strukovne poslove povezane s ZZSZO za navedene regionalne poslovne centre obavljaju: Slu ba logistike: Odsjek odr avanja, tehni ke pripreme i investicija, Odsjek za pregled i ispitivanja posuda pod tlakom Slu ba pravnih poslova, ljudskih potencijala, za titnih i op ih poslova: Odsjek pravnih poslova, Odsjek ljudskih potencijala, Odsjek za tite na radu, Odsjek za titnih i op ih poslova. Poslovi za tite od po ara, za tite okoli a, za tite osoba i imovine, poslovi obrambenih priprema i civilne za tite obuhva aju: pra enje i primjenu zakonskih propisa izradu normativnih akata i dokumentacije sukladno zakonskim propisima provedbu internog nadzora, posebno s aspekta po tivanja zahtjeva i kriterija sustava upravljanja sigurno u vo enje i kontrolu evidencija izradu izvje a o stanju i rezultatima provedbe ZZSO suradnju s nadle nim dr avnim tijelima i institucijama suradnju s medicinom rada izradu programa osposobljavanja zaposlenika i njihova provedba pra enje uvjeta rada zaposlenika i sigurnosti sustava to predlaganje mjera za pobolj anja suradnju s ostalim organizacijskim jedinicama u Dru tvu vezano poslove za tite, kod izvo enja radova, nabave opreme i sl. prikupljanje i obradu podataka s akcidentnim situacijama uklanjanje one i enja koja su opasna po ljude i okolinu pra enje provedbe mjera za tite temeljenih na zakonskim propisima to davanje prijedloga, primjedbi i sugestija u svrhu pobolj anja stanja za tite od po ara i eksplozija, za tite okoli a prikupljanje i obradu podataka o akcidentnim situacijama no nu i dnevnu uvarsku slu bu (kontrola ulaza i izlaza, spre avanje nedopu tenog iznosa imovine dru tva i sl.) pra enje i nadzor nad vanjskim uslugama u za titi osoba i imovine organiziranje i obavljanje poslova iz podru ja pripreme obrane i civilne za tite za objekte od posebnog dr avnog interesa utvr enih odlukom Vlade RH 6.3. Utvr ivanje i procjena rizika Za utvr ivanje i procjenu rizika operater koristi naputke MZOPUG poput Provedba prioritetnih aktivnosti u cilju primjene direktive o kontroli opasnih nesre a (Seveso II

30 /11 30/128 direktiva) u Republici Hrvatskoj (na elo definiranje scenarija na ni e prikazanoj shemi), i dr. Shema 1. Na elo definiranje scenarija Shema 2. Stablo doga aja za posljedicu uslijed ispu tanjaopasnetvari U operaterovom postrojenju postoji sustav za uzbunjivanje zajedno s kontrolnim postupcima (monitoringom) koji prate mogu nost ispu tanja. Uzbunjivanje (alarm) se aktivira u slu aju ako pra enje opasne tvari utvrdi istjecanje tvari. Na shemi 2. prikazano je stablo doga ajauslijedispu tanja opasne tvari. Kombinacija doga aja koja sadr i mogu nost da sustav za pra enje otka e, a da se alarm aktivira, ima vjerojatnost pojavljivanja «nula» zbog o itog razloga to se alarm ne mo e aktivirati bez signala iz sustava za monitoring. Za ostale kombinacije, vjerojatnost pojavljivanja za svaki od doga aja (radi/otkazao) procjenjuje se koriste i se statisti kim metodama ili podacima iz literature. Priru nik sustava upravljanja za titom zdravlja, sigurno uiza titom okoli auina Grupi (oznaka dokumenta: , od g.) propisuje Pravila sustava ZZSZO koja nala u sljede e: Zaposlenici na svim organizacijskim razinama moraju na odgovaraju ina in biti uklju eni uutvr ivanje opasnosti i potencijalnih u inaka po njih same, kao i u uspostavu sustava kontrole rizika i mjera za upravljanje rizicima.

31 /11 31/128 Utvr ivanje opasnosti iz podru ja ZZSO i kvalitativna procjena rizika moraju biti pravilno provedeni kroz: identifikaciju opasnosti, procjenu posljedica i vjerojatnosti, kontrolu uzroka i primjenu preventivnih mjera, korektivne i radnje za kontrolu rizika, za postoje a postrojenja ili u sklopu postoje ih operacija i u slu aju promjena aktivnosti. Klju ni rizici u domeni ZZSO moraju biti identificirani, procijenjeni, a metode njihove kontrole moraju biti uspostavljene. Sveobuhvatna kvantitativna procjena rizika iz podru ja ZZSO mora biti provedena za sve potencijalno opasne procese na postrojenjima ili u sklopu operacija. Kvantitativna procjena rizika mora se obnavljati minimalno svakih 5 godina, ili ako priroda rizika to zahtijeva i e e. Rizici na podru ju ZZSO moraju uvijek biti svedeni na prihvatljivu razinu (ALARP). U slu aju svih zna ajnih promjena (organizacijskih, kadrovskih, procesnih, promjena opreme, dokumentacije, itd.) rizici moraju biti ponovno procijenjeni kako bi se osiguralo da potencijalni rizici koji se javljaju uslijed navedenih promjena ostanu na prihvatljivoj razini. lanice INA Grupe i Segmenti djelatnosti INA-e trebaju uspostaviti pismenu proceduru za upravljanje rizicima ZZSO kod klju nih promjena kako bi osigurali da su sve potrebne radnje prepoznate, odobrene i zavr ene, a relevantna dokumentacija obnovljena. Sustav upravljanja promjenama osigurava osnovnu komunikaciju i osposobljavanja na na in da svi zaposlenici INA Grupe i zaposlenici ugovornih izvoditelja i zainteresirane strane razumiju i uspje no upravljaju novim rizicima. Procjena ZZSO rizika mora biti provedena od strane osposobljenih i kvalificiranih zaposlenika ili ugovorenih djelatnika i podrazumijeva odgovaraju ustru nost za podru je koje se procjenjuje. Rizici ZZSO moraju biti ocijenjeni od strane odgovaraju e razine menad menta, sukladno zna aju rizika. Odluke o upravljanju rizicima moraju biti dokumentirane i primjena odgovaraju ih radnji pra ena u registru rizika. Ovla tenici poslodavca koji su odgovorni za lokacije ili objekte nositelji su izrade procjena opasnosti za lokaciju ili objekt (tj. za obveznu izradu procjena opasnosti po radnim mjestima i radnom okoli u te procjena opasnosti za postrojenja i pogone ako na lokaciji ili objektu postoje opasne tvari u koli inama ve im od grani nih koli ina definiranih Pravilnikom o izradi procjene opasnosti) i procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija. Revizija procjena opasnosti obavlja se nakon svake smrtne, skupne ili te e ozljede, utvr enog slu aja profesionalne bolesti, izmjena u proizvodnom procesu, naloga inspektora te izmjena procesa rada ili procesne tehnologije a najmanje svake dvije godine.

32 /11 32/128 Rukovoditelji organizacijskih jedinica iji zaposlenici rade na lokacijama i u objektima moraju biti obvezno informirani o implikacijama procjene opasnosti po radnim mjestima i radnom okoli u/procjene ugro enosti na njihove zaposlenike i o poduzetim mjerama. Dokumenti sustava upravljanja sigurno u (u prilogu Izvje a o sigurnosti) koji sukladno Seveso II direktivi (Aneks III, c.ii.) definiraju i razra uju velike nesre e, sustavno utvr uju i opasnosti koje proizlaze iz uobi ajenih i izvanrednih radnji kao i procjenu njihove vjerojatnosti i ozbiljnosti: - Upravljanje rizicima po zdravlje i sigurnost na radu (oznaka: DP-10_03.01) - Pripravnost i odziv na izvanredne situacije (oznaka: DP-09_04.01) - Zapisi o upravljanju rizicima u mehani koj radionici, u maloprodaji, na poslovima kontrole i ispitivanja praznih boca, punjenja cisterne, punjenja boca, pri uredskim poslovima odr avanju, transportu i skladi tenju. - Procjena ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija - Procjena opasnosti PROplin d.o.o. Zagreb, RPC Dalmacija - Operativni plan intervencija u za titi okoli a RPC Dalmacija Za procjenu rizika koristi se dvodimenzionalna metoda koje se temelji na jasno definiranom umno ku procjene u estalosti pojave opasnosti (vjerojatnost) i ozbiljnosti posljedica (ozbiljnost) kojemo e imati pojava rizika na zdravlje i sigurnost zaposlenih. Vjerojatnost pojavljivanja opasnosti rangira se kao: Kratica Rang pojave opasnosti Opis V-NV Nije vjerojatno Manje od 1% mogu nosti da se dogodi u radnom vijeku pojedinca V-M Mogu e Dogodi se jednom u radnom vijeku pojedinca V-V Vjerojatno Obi no se dogodi jednom u 5 godina jednoj osobi V-VV Vrlo vjerojatno Obi no se dogodi jednom u 6 mjeseci jednoj osobi Ozbiljnost se kategorizira kao: Kratica O-M O-S O-V Rang ozbiljnosti MALA SREDNJA VELIKA zdravlje Opis - smetnja ili iritacija - privremena bolest koja stvara nelagodu - privremeni gubitak sluha - dermatitis - astma -o te enje gornjih udova povezano s radom - bolest koja vodi do manjeg trajnog o te enja - akutne fatalne bolesti - bolesti koje zna ajno skra uju ivotni vijek -zna ajno trajno o te enje sigurnost - povr inske ozljede - male porezotine i modrice - iritacija oka zbog pra ine - razderotine - posjekotine - potres mozga - ozbiljna o te enja - manji problemi - smrtonosne ozljede - amputacije -vi estruke ozljede - veliki prijelomi

33 /11 33/128 Rezultat analize rizika je rangiranje rizika u pet razina (vrlo mala, mala, srednja, velika, vrlo velika) u skladu matricom predstavljenom u dokumentu Upravljanje rizicima po zdravlje i sigurnost na radu. Prihvatljivost pojedinog rizika utvr ujesena temelju procijenjenih razina rizika prema tablici: Kratica Razina rizika Procjena prihvatljivosti R-VM RIZIK VRLO MALI Prihvatljivo R-M RIZIK MALI R-S RIZIK SREDNJI Rizik koji treba reducirati na prihvatljivu razinu. R-V RIZIK VELIKI R-W RIZIK VRLO VELIKI Neprihvatljivo Nakon procjene prihvatljivosti prema razini rizika definiraju se mjere za smanjenje razine rizika u skladu sa sljede om tablicom: Kratica R-VM R-M R-S R-V R-W Razina rizika RIZIK VRLO MALI RIZIK MALI RIZIK SREDNJI RIZIK VELIKI RIZIK VRLO VELIKI Smjernice za definiranje mjera za tite i adekvatnog vremenskog okvira Nisu potrebne dodatne mjere za tite nego samo mjere kojima se nadzire primjena ve propisanih pravila. Nisu potrebne dodatne mjere za tite osim onih koje je mogu e implementirati po niskoj cijeni (uz mali utro ak vremena i novaca). Ovakve mjere za tite nisu prioritetne, niti je potrebno definirati mjere nadzora nad primjenom mjera za tite. Potrebno je razmotriti je li mogu e smanjiti razinu rizika, odnosno, dovesti ga na razinu prihvatljivog, uzimaju iuobzir cijenu potrebnih mjera za tite. Takve mjere za tite trebaju biti implementirane u definiranom roku i moraju se definirati mjere nadzora nad primjenom mjera za tite osobito ako su povezane sa tetnim posljedicama. Potrebne su zahtjevne mjere za tite za smanjenje razine rizika. Ovakve mjere provode se bez odgode u definiranom vremenskom razdoblju, ali je potrebno razmotriti mogu nost prekida te aktivnosti ili izvo enja iste uz ograni enje i/ili privremene dodatne mjere za tite. Tako er, potrebno je definirati mjere nadzora nad primjenom mjera za tite osobito ako su povezane sa tetnim ili vrlo tetnim posljedicama. Neprihvatljivi rizik. Potrebne su vrlo zahtjevne mjere za tite kako bi se smanjila razina rizika ili ga se u inilo prihvatljivim. Radne aktivnosti treba prekinuti dok se ne implementiraju mjere za titeinesmanjirazinarizikanana in da rizik vi ene bude neprihvatljiv. Ako nije mogu e smanjivanje razine rizika radne aktivnosti treba trajno zabraniti Nadzor rada postrojenja Nadzor rada postrojenja i upravljanje rizikom ostvaruje se u organizacijskim jedinicama i na razini Dru tva sukladno zakonskim i internim propisima. Nadzor rada postrojenja provodi se sukladno zahtjevu Uredbe o sprje avanju velikih nesre akojeuklju uju opasne tvari s obzirom na:

34 /11 34/128 - tehnolo ko-procesne izvore opasnosti - prirodne izvore opasnosti, i - uplitanje neovla tenih osoba pri radu postrojenja i pri radu s opasnim tvarima u postrojenju. Sukladno Pravilniku o tehni kom nadzoru elektri nih postrojenja, instalacija i ure aja namijenjenih za rad u prostorima ugro enim eksplozivnom atmosferom, tehni ki nadzor obuhva a nadzor nad posebnom opremom u uporabi kod korisnika (funkcionalnost protueksplozijske za tite, odr avanje i dr.). Nadzor i upravljanje rizikom u organizacijskim jedinicama provode: radnici u djelokrugu rada, svakodnevno na svim radnim mjestima primjenom pravila za tite na radu i za tite od po ara stru njaci za za titu na radu, za titu od po ara, tehni ke za tite obavljanjem unutarnjeg nadzora pravne osobe unajmljene za obavljanje poslova za tite osoba i imovine ovla tenici provedbom Planova mjera na temelju izra enih Procjena opasnosti i Procjena ugro enosti ovla tenici i stru njaci za za titu na radu i za titu od po ara, za titu osoba i imovine periodi kom i godi njom analizom stanja za tite zdravlja i sigurnosti. Dokumenti sustava upravljanja sigurno u (u prilogu Izvje a o sigurnosti) koji sukladno Seveso II direktivi (Aneks III, c.iii.) opisuju nadzor nad radom postrojenja; primjenu postupaka i uputa za siguran rad, uklju uju i odr avanje postrojenja, procesa rada, opreme i povremene prekide rada: Radne upute: Punjenje cisterni,oznaka: DP Pripravnost i odziv na izvanredne situacije, oznaka: DP Upravljanje rizicima o zdravlje i sigurnost na radu, oznaka: DP Odr avanje spremni kog prostora (spremnik s armaturom), oznaka: RU Odr avanje pumpno kompresorske stanice i plinske instalacije oznaka: RU Odr avanje pretakali ta (utaka ko istaka ke ruke, mjerna i nadzorna oprema, oznaka: RU Odr avanje opreme za punjenje boca i kontrolu nepropusnosti i napunjenosti, oznaka: RU Odr avanje funkcionalnosti protueksplozijske za tite neelektri ne opreme, oznaka: RU radne upute za odr avanje rampe za ispitivanje boca, strojeva za utiskivanje iga, vakuumiranje boca, odr avanje ispariva ko redukcione stanice, kotlovnice, postrojenja za hla enje, agregata za autoplin, kompresorske stanice Odr avanje sustava plinodojave, oznaka: RU

35 /11 35/128 Odr avanje sustava vatrodojave, oznaka: RU Odr avanje sustava videonadzora, oznaka: RU Odr avanje sustava za ga enje i hla enje, oznaka: RU-06_ Odr avanje sustava mjerenja, upravljanja i regulacije, oznaka: RU-06_ Odr avanje elektroopreme i instalacija u zonama opasnosti, oznaka: RU-06_ Manipulacija postrojenjem u PJ Metkovi, oznaka: RU-07_ Pregled i selektiranje neispravnih boca, oznaka: RU Redovito periodi ko ispitivanje boca, oznaka: RU-07_ Smjernicezavanjskeizvo a e radova, oznaka: RU Rad u zonama opasnosti, oznaka: RU Provjera ispravnosti postrojenja za punjenje boca prije po etka rada punionice boca, oznaka: OU Punjene ac preko petrocounta, oznaka: OU-07_ Kontrola i selektiranje boca prije punjenja, oznaka: OU Rad na visini, oznaka: OU Rad na siguran na in u punionici, oznaka: OU Opasnosti i mjere za tite od UNP-a, oznaka: OU Upravljanje promjenama Dokumenti sustava upravljanja sigurno u (u prilogu Izvje a o sigurnosti) koji sukladno Seveso II direktivi (Aneks III, c.iv.) opisuju upravljanje promjenama: Glavni zadaci, uloge i odgovornosti za provo enje promjena u organizacijskoj strukturi, te zadacima i odgovornostima organizacijskih jedinica odre eni su dokumentom Postupak provo enja organizacijskih promjena u INA, d.d. Promjena podrazumijeva: otvaranje novih organizacijskih jedinica spajanje dvije ili vi e organizacijskih jedinica podjelu organizacijskih jedinica pove anje/smanjenje zadataka ili odgovornosti organizacijskih jedinica (promjena organizacijske slo enosti, tj. razine organizacijskih jedinica) promjenu naziva organizacijskih jedinica promjena nadre enosti organizacijskih jedinica brisanje organizacijskih jedinica Promjene se provode u tri faze kako slijedi: faza iniciranja i pripreme Prijedloga organizacijskih promjena (POP) faza odobravanja organizacijskih promjena faza implementacije organizacijskih promjena

36 /11 36/128 Svaka esencijalna promjena i/ili izgradnja novih instalacija, skladi nog prostora ili promjena u procesu rada dio je procesa upravljanja projektima. Upravljanje promjenama opisano je i Postupkom upravljanja projektima u INA d.d. kojim se utvr uju jedinstvena pravila upravljanja privremenim pothvatima, projektima u INA d.d. ijom realizacijom se stje u dugotrajna materijalna, nematerijalna i financijska imovina Dru tva, te projektima za promjenu broja zaposlenih, projektima za razvoj i odr avanje softvera i drugim projektima koje pokre e Uprava ili Nadzorni odbor Dru tva. U slu aju promjena u procesu rada postrojenja, njegovoj rekonstrukciji i/ili nadogradnji, promjena u skladi nom prostoru, kao i u koli ini opasne tvari provodi se revizija i uskla ivanje novonastalih okolnosti politike sprje avanja velikih nesre a, revizija procjene opasnosti, procjene ugro enosti kao i samog izvje aosigurnosti Planiranje intervencija Dokumenti sustava upravljanja sigurno u (u prilogu Izvje a o sigurnosti) koji sukladno Seveso II direktivi (Aneks III, c.v.) opisuju planiranje izvanrednih situacija intervencija: Plan za tite od po ara i tehnolo kih eksplozija; Plan evakuacije i spa avanja Upute o posebnim mjerama sigurnosti u slu aju nezgode s vozilom u prometu, oznaka: OU Popis izvanrednih situacija po lokacijama Planovi postupanja u izvanrednim situacijama: nekontrolirano curenje teku e faze plina u punionici, oznaka: PL nekontrolirano curenje teku e faze plina-otvoreni prostor, oznaka: PL nekontrolirano curenje plina iz autocisterne, oznaka: PL nekontrolirano curenje plina na maloprodajnom mjestu, oznaka: PL

37 /11 37/128 Upravljanje rizicima: Upravljanje rizicima Mehani ka radionica Upravljanje rizicima - Maloprodaja Upravljanje rizicima Kontrola i ispitivanje praznih boca Upravljanje rizicima Punjenje cisterne Upravljanje rizicima Uredski poslovi Upravljanje rizicima Punjenje boca Upravljanje rizicima Odr avanje Upravljanje rizicima Skladi tenje Upravljanje rizicima Transport 6.7. Pra enje rada provo enjem internih provjera stru nosti, usvajanje i provedba postupaka neprestane procjene stupnja po tovanja ciljeva odre enih operaterovom Politikom i sustavom sigurnosti Dokumenti sustava upravljanja sigurno u (u prilogu Izvje a o sigurnosti) koji sukladno Seveso II direktivi (Aneks III, c.vi.) opisuju provo enje nadzora nad usvajanjem i primjenom sustava upravljanja sigurno u, te postupke izvje tavanja u slu aju nesre e: Temeljem zapisa pod nazivom Plan nadzora u za titi zdravlja i sigurnosti (oznaka: PL- 10_ r0, zapis u prilogu Izvje a o sigurnosti) propisuju se nadzori u sljede im podru jima: osposobljavanje za rad na siguran na in; poslovi s posebnim uvjetima rada; za tita mlade i, ena i radnika umanjenih sposobnosti; ispitivanja strojeva i oru a s pove anim opasnostima prema popisu iz Procjene opasnosti za Proplin d.o.o., ispitivanja elektri nih instalacija; ispitivanje imbenika radnog okoli a, interni nadzor zapisa o provedenom odr avanju. Nadzor nad provo enjem sustava upravljanja sigurnosti provodi se u svim organizacijskim jedinicama. Nadzor se obavlja kvartalno (za osposobljavanja, poslove s posebnim uvjetima rada; za tita mlade i, ena i radnika umanjenih sposobnosti), odnosno sukladno Procjeni opasnosti i internom postupku Odr avanje elektroopreme i instalacija u zonama opasnosti (oznaka: RU-06_03.124, u prilogu Izvje a o sigurnosti). Sve lokacije Proplina d.o.o. obvezne su sukladno zapisu Planu provjere odziva na izvanredne situacije te Planu za tite od po ara uklju ivo Plan evakuacije i spa avanja provjeravati osposobljenost radnika te primjenu sustava upravljanja sigurno u, a naro ito za sljede e prepoznate izvanredne situacije: po ar, eksplozija, curenje teku e faze plina u punionici boca na sredi njem zglobu karusela. Usluaju nesre e, sukladno planovima postupanja u izvanrednoj situaciji i Planu evakuacije opisuju se odgovorne osobe, raspodjela odgovornosti i ovla tenja, na in izvje tavanja i

38 /11 38/128 vanjske hitne slu be koje se pozivaju sukladno Popisu va nih telefonskih brojeva za lokaciju. Postupak mjerenja, nadzora i analize u INA, d.d. se primjenjuje u INA Matici i INA-dru tvima uprete nom vlasni tvu Ine koja su du na proces mjerenja, nadzora i analize organizirati na isti ili sli an na in. Postupkom se utvr uje planiranje, osiguranje i primjena mjerenja, pra enje, analiza i pobolj anja procesa, proizvoda i sustava u cilju dokazivanja uskla enosti s utvr enim zahtjevima i interesima svih zainteresiranih strana. Najvi e poslovodstvo / vlasnici procesa ovla teni su i odgovorni za predlaganje/planiranje mjerenja koja mogu utjecati na kvalitetu, za titu okoli a, sigurnost i zdravlje radnika, informacijsku sigurnost i ostvarenje usvojenih ciljeva, planova i programa. Rukovoditelji organizacijskih jedinica odgovorni su za provo enje i nadzor nad aktivnostima mjerenja, nadzora i analize u cilju stalnog pobolj avanja i unapre ivanja poslovanja. Mjerenje, pra enje i analize procesa i proizvoda u INA, d.d. uklju uju niz planiranih i kontroliranih aktivnosti koje se provode u odre enim vremenskim razmacima u cilju stalnog pra enja i pobolj avanja poslovanja Dru tva: mjerenje i nadzor nad procesima mjerenje i nadzor nad proizvodima mjerenje i nadzor u inkovitosti i djelotvornosti sustava mjerenje i nadzor zadovoljstva kupaca mjerenje u inaka za tite zdravlja i sigurnosti mjerenje u inakanaokoli mjerenje u inkovitosti kontrola informacijske sigurnosti upravljanje nesukladnostima pra enje i analiza tro kova poslovanja prikupljanje i analiza podataka stalno pobolj avanje. Obrada i analiza prikupljenih podataka i rezultata nadzora i mjerenja osnova su za pokretanje preventivnih i korektivnih radnji Preventivne i korektivne radnje Dokumenti sustava upravljanja sigurno u (u prilogu Izvje a o sigurnosti) koji sukladno Seveso II direktivi (Aneks III, c.vii.) opisuju audit: Opis podprocesa 'upravljanje popravnim i preventivnim radnjama' koji utvr uje na in provo enja radnji u svrhu uklanjanja uzroka nesukladnosti i sprje avanja njihova ponavljanja

39 /11 39/128 te u svrhu uklanjanja uzroka mogu ih nesukladnosti i sprje avanja njihova pojavljivanja opisan je u dokumentima: Priru nik integriranog sustava upravljanja (uspostavljen i odr avan prema normama ISO 91, ISO 141, OHSAS 181 i Pravilniku o pokretnoj tla noj opremi, NN 126/08), Interni audit, oznaka: DP , Upravljanje nesukladnostima, oznaka: DP Popravne i preventivne radnje, oznake: DP-08_ Revizija i pregled Interni auditi planiraju se i provode prema Interni audit. Auditi dobavlja a planiraju se u organizacijskim jedinicama gdje poslovodstvo smatra da su auditi dobavlja a potrebni. Auditi dobavlja a provode se na isti na in kao interni auditi Postupak Internog audita se odnosi na provjeru sustava upravljanja kvalitetom, okoli em, za titom zdravlja i sigurnosti, informacijskom sigurno u te audite dobavlja a. Ovim Postupkom utvr ujesenain dono enja Smjernica i Godi njeg plana, planiranje, priprema, provedba, izvje ivanje i dokumentiranje audita te pripadaju e ovlasti i odgovornosti.

40 /11 40/ OPIS LOKACIJE POSTROJENJA 7.1. Opis makrolokacije na kojem se postrojenje nalazi i njegovog okoli a Postrojenje je smje teno u Dubrova ko-neretvanskoj upaniji, u gradu Metkovi u. Dubrova ko-neretvanska upanija je najju nija upanija u Republici Hrvatskoj i teritorijalno je organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno 5 gradova (Dubrovnik, Kor ula, Plo e, Metkovi i Opuzen) i 17 op ina. upanijsko sredi te se nalazi u Gradu Dubrovniku. Prostor upanije ine dvije osnovne funkcionalne i fizionomske cjeline: relativno usko uzdu no obalno podru je s nizom pu inskih i bli ih otoka (od kojih su najzna ajniji Kor ula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka) te prostor Donje Neretve s gravitiraju im priobalnim dijelom. Prostor je prekinut dr avnom granicom s Bosnom i Hercegovinom i samo na podru ju donjoneretvanske doline ima prirodnu vezu s unutra njo u i spoj prema sjeveru i panonskom dijelu Hrvatske. Obalna duljina je vrlo razvedena i varira od za ti enih uvala s pla ama do otvorenom moru izlo ene strme obale s klifovima. (Izvor: slu bene stranice DN.) upanija je povr ine 1782,49km 2 kopnenog dijela / 7 489,88km 2 morskog dijela, odnosno 9 272,37km 2 ukupno. Stanovni tvo: Prema popisu iz 21. godine u upaniji ivi ukupno stanovnika to predstavlja smanjenje od 3% u odnosu na popis iz godine. Prosje na gusto a naseljenosti je 70.8 st/km 2, to je za 16,7% ni eoddravnog prosjeka. Najnapu enije podru je je Dubrova ko priobalje s prosje nom gusto om naseljenosti od 113,17 st/km 2, zatim slijedi donjoneretvanski kraj sa 82,15 st/km 2 dok je poluoto no-oto na geografska cjelina najrje e naseljeno ire podru je u upaniji (34,67 st/km 2 ). Sam grad Metkovi ima stanovnika Opis mikrolokacije Poslovni prostor PROPLIN-a d.o.o. Zagreb, Poslovne jedinice Metkovi nalazi se sjeverno-isto nom dijelu grada Metkovi a u industrijskoj zoni s desne strane obale rijeke Neretve, na adresi Industrijska

41 /11 41/ Sastoji se od zemlji nog kompleksa povr ine m 2 koji je ogra en sa svih strana industrijskom ogradom. Slika 3. Mikrolokacija operatera sa zonom ugro enosti prema Planu intervencija u za titi okoli a Dubrova ko-neretvanske upanije, izdanje studeni 25.) Sa zapadne strane poslovnog prostora PJ Metkovi nalaziseasfaltiranacestakojajenanasipu odmah iza skladi ta gra evinskog materijala Ju ni Jadran. Osim skladi ta gra evinskog materijala jugozapadno od PJ Metkovi smje tena je pekara Metkovka koja radi u tri smjene. Ju no od PJ Metkovi u pravcu Neretve nalaze se stambene zgrade. PJ Metkovi sistone strane uz ogradu grani i s hladnja om Vindija, tvrtkom Rectus i Montaling skladi tem gra evnog materijala. S etvrte sjeverne strane je industrijski eljezni ki kolosijek koji je kao i cesta sa zapadne strane izdignut nasipom od okolnog terena. Oko ograde s unutarnje strane postoji za titni pojas irine 2m, te je isti o i en od ikare i korova.

42 /11 42/128 Poslovni prostor PJ Metkovi je udaljen od naseljenih zona s ve om gusto om stanovanja. Zna ajke lokacije i okru enjasuodprimarnogzna aja za interpretaciju rezultata numeri ke analize. Poslovni prostor je okru en industrijskim objektima koji imaju ve i broj ljudi u prvoj smjeni. Slika 4. Uredan industrijski krug postrojenja Za titni pojas: Oko ograde postoji za titni pojas irine 2,0 m o i en od ikare, korova i raslinja. Prometna infrastruktura: Operater je dobro povezan prometnicama s ostatkom grada i irim podru jem. Prilazni putovi izvedeni su direktno iz glavnog puta s ju ne strane, irine 6 m. Asfaltna podloga je nosivo u predvi ena i izvedeni za promet svih vrsta vozila. SMJER Lu ki most i Splitska (E73) Slika: 5. Prometnice

43 /11 43/128 Slika 6 i 6a. Tvrtka Proplin d.o.o. PJ Metkovi smje tena je u sjeveroisto nom dijelu grada Metkovi a

44 /11 44/128 Slika 7 i 7a. Mikrolokacija operatera (ozna eno crveno) satelitska snimka

45 /11 45/128 Slika 8. Prikaz situacije u realnom prostoru i okru enju

46 /11 46/128 O DON M.PAVLINOVI A A.Stepinca DOM ZDRAVLJA METKOVI x VELETR NICA Trg kralja Tomislava DOM ZDRAVLJA METKOVI DJE JI VRTI P ELICA DJE JI VRTI VEDRI DANI O S.RADI A SR. KOLA METKOVI GIMNAZIJA METKOVI Kralja Zvonimira Slika 9. Bolnice, kole, dje ji vrti i, tr nice izvan kruga od 480 metara od operatera PROPLIN Slika 10. Smje taj okolnih tvrtki u odnosu na postrojenje Proplina

47 /11 47/128 Slika 11. Naselje ju no od Proplinovog postrojenja Tablica 2. Osnovni podaci* o okolnim tvrtkama: Objekti Br. ljudi Adresa Kontakt Djelatnost RECTUS, d.o.o. 54 Mostarska 14/C 020/ Gradnja stambenih i nestambenih zgrada MONTALING, d.o.o. 17 Mostarska 9 020/ Trgovina na veliko drvom, gra evinskim materijalom i sanitarnom opremom Pogon hladnja a 17 Mostarska 020/ Ugostiteljstvo MPT METKOVKA d.d. Proizvodnja mlinarskih - Mlinska / uste aju proizvoda JU NI JADRAN d.o.o. 9 Kneza Branimira 3 020/ Skladi te gra evnog materijala UKUPNO: cca. 97 * Podaci Registra poslovnih subjekata hrvatske gospodarske komore 7.2 Zemljopisni smje taj Geografski smje taj Metkovi a na 43 03' S i 17 39' ID, te otvorenost doline Neretve prema moru, svrstava ga u mediteranske gradove. Delta Neretve od Metkovi adou a sa sjevera i sjeveroistoka ome ena je ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Na zapadu Delta je otvorena moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem.

48 /11 48/ Gauss-Krügerove koordinate postrojenja PJ Metkovi X= , i Y= Meteorolo ki uvjeti Klima Dubrova ko-neretvanske upanije ima karakteristike sredozemne klime, s vru im ljetima i umjereno hladnim zimama. Prosje na godi nja temperatura u upaniji iznosi oko 16,5 C. Najvi e temperature u srpnju i kolovozu su do 34 C, dok zimi temperature rijetko padnu ispod 0 C, osim ponekad na podru jimakojasuizlo ena jakim burama. upanija ima suptropski tip godi njeg hoda oborina, te najvi e oborina u obliku ki e padne krajem jeseni i po etkom zime (prosjek za prosinac je oko 2 mm/m 2 ), dok su ljetni mjeseci su ni. Prosje no je godi nje sun anih i prete no obla nih dana. Ve i dio godine je vjetrovito (prosje no svega 52 dana u godine je tiho). Naj e i su vjetrovi: jugo (30% u e a), bura (29%), te maestral (do 24%) i levant (do 15%). Prevladavaju sjeveroisto ni vjetrovi. Tablica 3. Godi nja ru avjetrova estina sr. brzina (%) (m/s) N 6,2 3,2 NNE 14,1 4,2 NE 10,6 2,7 ENE 11,9 2,4 E 7,9 2,2 ESE 4,0 3,1 SE 4,3 5,5 SSE 5,1 4,5 S 2,1 3,5 SSW 1,4 3,4 SW 2,0 3,1 WSW 4,9 3,6 W 11,3 5,1 WNW 1,8 4,1 NW 0,9 3,0 NNW 2,0 2,7 ti ina 9,4 Slika 12. Odstupanje srednje temperature zraka za godinu

49 /11 49/128 Godi nja ru a vjetra, Plo e, ti ina N 15 NNE NNW 10 NE NW 5 ENE WNW 0 E W ESE WSW SE SW SSW S SSE estina (%) sr. brzina (m/s) Slika 13. Godi nja ru avjetrova Slika 14. Ru a vjetrova u odnosu na geografski smje taj

50 /11 50/128 Slika 15. Ru a vjetrova u odnosu na geografski smje taj (krupniji plan) Slika 16. Odstupanje koli ine oborine za godinu

51 /11 51/ Geolo kiipedolo ki uvjeti Dubrova ko-neretvanska upanija ima slo eni geomorfolo ki sastav u kojemu se mo e razlikovati vi e geolitolo kih jedinica, te za njih karakteristi nih tala. Prevladavaju sme a tla na dolomitima i vapnencima s crvenicama i crnicama (rendzinama) s izuzetkom podru ja oko delte Neretve gdje se javlja vi e fluvijalnih i aluvijalnih tla. Op enito tla upanije su bez stalnih povr inskih teku ica (izuzetak je dolina Neretve). U sastavu i gra i regije, upanije prevladavaju sedimenti krede i tercijara. U kredi su razvijeni vapnenci i dolomiti, a u tercijaru ima uz vapnence marinskih i slatkovodnih klastita. vapnenci i dolomiti. Iz osnovne geolo ke karte (u prilogu) vidljivo je da je dio Metkovi a u kojem je smje teno postrojenje operatera izgra en na aluvijalnim tlima Seizmi ki uvjeti Djelovanje potresa na gra evine ovisi i o svojstvima geomehani ke podloge na kojoj je sagra ena gra evina. Korelacija izme uote enja gra evina i lokalnih uvjeta tla opa ena je i dokumentirana prije vi e od jednog stolje a, iako je utjecaj tla u gra evinske propise uvr ten kasnije. Seizmi ki se val rasprostire od ari ta prema povr ini kroz slojeve tla i na kraju djeluje na gra evine. U inak potresa na zgrade zna ajno ovisi o svojstvima zgrade kao i o podlozi na kojoj je zgrada sagra ena. Utjecaj podloge je dvojak: podloga modificira amplitude oscilacija i utje e na frekvencijski odziv sustava tlo - zgrada. Faktor amplifikacije oscilacija tla ovisi o samoj prirodi slojeva (debljina, vrsto a, dinami ke karakteristike), kao i o svojstvima generiranog vala (akceleracija i dominantni period). Svojstva vala potresa zna ajnije se ne mijenjaju kad se val rasprostire stijenom, ali kod slojevitog valnog sredstva mijenja se i akceleracija i razdoblje titranja. Podru je metkovi a pripada prema Osnovnoj geolo koj karti u Svitavsko-Ljubu ku tektonsku jedinicu. Seizmi ka se aktivnost u ju nom dijelu Jadrana, po ev i od Sinjskog i Imotskog polja poja ava, dose u i svoj maksimum na podru ju Dubrovnika. Veliki dubrova ki potres g. i potres koji je pogodio Crnogorsko primorje i Dubrovnik g. samo potvrnuju navedenu tezu. Zadnji veliki potres na ovom podru ju bio je 5. rujna g. na podru ju Slanog, s epicentrom u moru, iji je intenzitet s obzirom na u inak na gra evine ocijenjen s VII-VIII stupnjeva Merkalijeve ljestvice, a zahvatio je op ine Ston i Dubrova ko primorje. Usporedbom neotektonske i seizmi ke aktivnosti ustanovljeno je da se potresi naj e e javljaju na granicama ve ih tektonskih jedinica: jadranskog bazena i Dinarida, Dinarida i panonskog bazena i Alpa i panonskog bazena i Dinarida. S gledi ta neotektonike jadranski bazen predstavlja podru je spu tanja. U zoni visokog kr a dominantno je izdizanje, a jadranskojonska zona je prijelazna zona gdje imamo izdizanja i spu tanja. Mjesta kontakta tektonskih jedinica su i tektonski najnestabilnija, a posljedica tih procesa je poja ana seizmi ka aktivnost. Glavna

52 /11 52/128 podru ja epicentara potresa u Dubrova ko-neretvanskoj upaniji su: (1) Biokovo-Rili (kra ko podru je sjeverozapadno od Plo a); (2) u e Neretve; (3) Ston-Slano i Dubrovnik. Op enito mo emo re i da podru je upanije pripada seizmi ki najaktivnijem podru ju u Republici Hrvatskoj. Cijelo podru je upanije nalazi se od VII do X stupnja MCS ljestvice. Slika 17. Seizmi ka karta Republike Hrvatske Slika 18. Prema Seizmi koj karti RH Metkovi jedno od tri podru ja katastrofalnih potresa. spada u

53 /11 53/ Hidrografski uvjeti Stanica Metkovi po ela je s radom godine. Vertikalni dvodjelni vodokaz ukupnog raspona cm postavljen je na lijevoj obali Neretve, na kamenom obalnom zidu nizvodno od kolnog mosta u Metkovi u. Kota nule vodokaza je "0"=-0,271 m n/m. U ranijim godi njacima navodila se vrijednost "0"=-0,24 m n/m, ali kasnije je korigirana. U prosincu godine stanica je opremljena limnigrafom godine izvr enaje rekonstrukcija vodokaza. Postavljen novi vertikalni dvodjelni vodokaz, ukupnog raspona cm. Kota nule ostala nepromijenjena. Utjecaj plime i oseke mora osje a se do oko 15 km uzvodno od stanice. Tablica 4. Vodostaj Neretve u razdoblju godine I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God

54 /11 54/

55 /11 55/ Maks Sred Min U hidrografskom smislu istra ivano podru je definiraju rijeka Neretva i pritok Norino s brojnim rukavcima. U hidrogeolo kom smislu mogu se na istra ivanom podru ju generalno izdvojiti dvije osnovne hidrogeolo ke jedinice: kompleks starijih karbonatnih stijena jako razlomljen i karstificiran pukotinske i disolucijske poroznosti - veoma vodopropustan kompleks mladih sedimentnih stijena intergranularne poroznosti promjenljive vodopropusnosti. Karbonatne su stijene zbog svoje razlomljenosti i izlo enosti dugotrajnim kemijskim procesima na povr ini jako okr ene, tako da prakti no povr inskih tokova u tim stijenama nema, ve se najve idio oborinskih voda brzo procje uje u podzemlje. Podzemne se vode dreniraju prema ni im terenima, odnosno prema moru, a na tom svom putu u kontaktu s relativno slabije propusnim sedimentima kvartara stvaraju brojne izvore. Kapaciteti tih izvora su razli iti i veoma neujedna eni tijekom godine. Njihova izda nost ovisi o veli ini podzemnog sliva karbonatnih stijena u zale u izvora, intenzitetu i distribuciji oborina tijekom godine i kontaktu sa sedimentnim stijenama koje su uzrokovale pojavljivanje pojedinog izvora. Naime pojedini dijelovi terena su povremeno ili stalno pod vodom, to znaci da je dio prostora konstantno zamo varen. Za vodoopskrbu grada Metkovi a kaptirana je voda izvora Doljani, dok se najizda niji izvori u blizini naselja Prudi koriste za reginalni vodoopskrbni sistem Neretva - Pelje ac - Kor ula. Pri detaljnim vodoistra nim radovima za potrebe meliorativnih zahvata u irem podru ju istra ivanja provedena su detaljna ispitivanja u cilju dobivanja osnovnih hidrogeolo kih parametara prisutnih vodonosnih naslaga. Direktnim istra nim radovima konstatirano je da se do dubine od 60 metara u kompleksu nekonsolidiranih sedimentnih stijena nalaze tri vodonosnika razli itih debljina. Prisutnost ovih vodonosnika nije konstantna niti po dubini zalijeganja, a niti po prostornom rasprostiranju. U okviru ranije spomenutih sistematskih hidrogeolo kih istra ivanja provedena su i brojna hidrokemijska ispitivanja podzemnih voda. Naime, deltasto u e rijeke Neretve i konstantan trend spu tanja na e obale uzrokom su sve zna ajnije prisutnosti slanih podzemnih voda u kvartarnom dijelu zaobalja. U vertikalnom smislu evidentna je kemijska stratifikacija podzemnih voda u stijenama intergranularne poroznosti; ukupna mineralizacija raste s dubinom, a u karbonatnim stijenama u podlozi kvartarnih naslaga na ena je i vjeruje se konatna podzemna voda ija je ukupna mineralizacija znatno ve ai od saliniteta mora (vi eod64g/l).(izvor: sa etak SUO Sustav javne odvodnje Metkovi )

56 /11 56/ Podaci o prirodnim nesre ama lokacije u pro losti. Operater bilje i poplavu u prosincu godine kada je Neretva dostigla maksimum od 414 cm u posljednjih 30 godina pra enja mjerne stanice HHMZ. Tako er, tijekom 2010.godine zabilje eno je nekoliko manjih potresa bez posljedica. Slika 19. Karta seizmi nosti Hrvatske i okolnih podru ja od prije Krista do 28. godine, prema dopunjenom Hrvatskom katalogu potresa (Geofizi ki odsjek PMF-a; M. Herak, D. Herak i S. Marku i (1996):TerraNova,8, 86-96). Slika prikazuje epicentre od oko 30 0 potresa. Na prikazanom podru ju u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude ve e od 6 prema Richteru, a osjeti se oko 65 potresa godi nje Za tita okoli a Sustav za tite okoli a lokacije opisan je detaljno u sljede im dokumentima i zapisima (u prilogu): a) Sustav ISO 141 Priru nik sustava upravljanja za titom zdravlja, sigurno uizatitom okoli a u INA grupi (oznaka: ) Upravljanje aspektima okoli a(oznaka:dp-09_03.01) Godi nji ciljevi kvalitete, okoli a, zdravlja i sigurnosti za 2010.godinu Plan nadzora zna ajnih aspekata okoli a

57 /11 57/128 b) Zrak Izvje taji o mjerenju emisija one i c)otpad Prijavni listovi za proizvo a a proizvodnog otpada d) Nesre e Operativni plan intervencija u za titi okoli a uju ih tvari u zrak iz stacionarnih izvora U procesu djelovanja PJ prepoznati su sljede i postupci koji mogu dovesti do one i dreniranje kuglastih spremnika za UNP od taloga vode (one i isparivanje u drena nom bazenu UNP-a) enja voda: enje voda sprije eno: tla no ispitivanje boca za UNP u radionici za odr avanje (voda iz spremnika ure aja za ispitivanje se prazni jednom tjedno u sustav interne kanalizacije koja na sebi ima ugra en uljni separator). pranje i servisiranje teretnih motornih vozila i vili ara (otpadna voda odlazi preko separatora za masno e (ispred automehani ke radionice) u kanalizaciju, a otpadna ulja u spremnik za staro ulje. Zbrinjavanje otpadnog ulja i i enje separatora obavlja ovla ten sakuplja otpada. Odvodnja otpadnih voda: krovna oborinska voda se skuplja u oluke i slivnike i krovnim vertikalama upu ta u kanalizaciju. oborinske vode s asfaltiranih manipulativnih povr ina skupljaju se u ljevano eljezne slivnike te se odvode u interni kolektor. Kanalska mre a izvedena je od plasti nih, olovnih, betonskih, ljevano eljeznih materijala Za tita prirode Na podru ju Neretve, kao irem prostoru grada Metkovi a, temeljem Zakona o za titi prirode (NN 30/94, 72/94, 107/03, 162/03, 70/05), za ti eni su slijede i dijelovi prirode kao: a) posebni rezervat zoolo ki ornitolo ki - Pod Gredom Vid - Prud Metkovic - Orepak Kula Norinska b) posebni rezervat ihtiolo koornitolo ki - jugoisto ni dio Neretve i oto i Osinj - park uma - Predolac ibanica Metkovi Slika 20. Sukladno ekolo koj mre i podru je Metkovi a spada u podru ja va na za ptice, stani ta i ostale vrste (Izvor:

58 /11 58/128 c) za ti eni krajolik - Modro oko i jezero Desne Plo e d) spomenik parkovne arhitekture - pojedina no stablo empres Metkovi Slika 21: aplja danguba (Ardea purpurea) Slika 21: Podgrede (Pod gredom): Posebni ornitolo ki rezervat u donjem toku rijeke Neretve (orijentir: 43 04,9'N 17 37,7E, Polo aj: 5km zapadno od Metkovi a, kod mjesta Vid, P: 587ha, pod za tititom: od godine) Slika 23: Bukavac nebogled (Botaurus stellaris)

59 /11 59/ Za tita kulturne ba tine Za ti eno kulturno dobro na podru ju grada Metkovi a: Registrirana kulturna dobra Kuca Bukovac Kuca Markota, Vid Ere ova kula, Vid Crkva sv. Vida, Vid iljeg, u naselju Vid Arheolo ka zona Narone, Vid Evidentirana kulturna dobra Urbana cjelina starog Metkovi a u gradskom naselju Metkovi Ruralna cjelina Vid, u naselju Vid Delta Neretve s visovima unaokolo Lu ki dio anti ke Narone na Neretvi Povijest terena Slika 23. Za ti ena kulturna dobra upna crkva Sv. Ilije Metkovi se prvi put spominje u jednom spisu koji se uva u dubrova kom arhivu:...in flumaria Narrenti subtus Metchovich (...na rijeci Neretvi pod Metkovi em). Sude ipoarheolo kimnalazimanabrdupredolcu ivot je u njemu otpo eo jo u pretpovijesno doba. Pretpostavlja se da su prvi poznati itelji u donjem toku Neretve bili helenizirani Iliri Daorsi, koje su kasnije potisnuli ratoborni Ardijejci i Delmati. O njima svjedo e mnogobrojne gradine i kamene gomile na okolnim brdima. U etvrtom stolje u pr. Kr. stari Grci po eli su kolonizirati jadranske otoke i obalu, pa su zbog zgodna polo aja utemeljili emporij (luku), tri kilometra sjeverozapadno od Metkovi a. Bila je to u antici daleko poznata Narona, dana nji Vid. Njezini su itelji trgovali s Ilirima u unutra njosti, prodavaju iimoruje, posu e, nakit i odje u. Dobar strate ki i komunikacijski polo aj Narone uvidjeli su i Rimljani koji su blizu nje podigli vojni tabor. Narona je vjerojatno za cara Augusta postala kolonija (Colonia Iulia Narona) i upravno sredi te (conventus Naronitanus). U ranom srednjem vijeku Poneretavlje su naselila slavenska i hrvatska plemena. Od Cetine do Neretve uzdi ese uvena Paganija, zemlja nekr tenih gusara, kako nas u 10. st. izvje uje bizantski car Konstantin Porfirogenet. Mle ani su jedno vrijeme pla ali Neretvanima danak za slobodnu plovidbu uz njihovu obalu. Vjeruje se da je hrvatski knez Domagoj podrijetlom bio Neretvanin. Za turske vlasti ( ) Metkovi se ne spominje. Na zemljovidu prvi ga je zabilje io mleta ki kartograf Jacopo Gastaldi Mle ani ponovo osnivaju neretvanskulukuuna predjelu Unka.. Naselje se polagano razvijalo, postaju i sredi te poljodjelstva, sto arstva, lova i ribolova. Sredinom 18. st. Metkovi je imao oko etiristo du a. Nakon propasti Mleta ke Republike za kratkotrajne francuske uprave do lo je do gradnje tzv. Napoleonove ceste (u narodu zvane francuskom i Marmontovom), imejeporaslostrateko i trgova ko zna enje Metkovi a. Upravo u to doba postao je op insko sredi te za naselja na lijevoj obali Neretve. Ipak, istinski razvoj Metkovi aotpoinje za vrijeme druge austrijske uprave. Lu ki ured utemeljen je kao prva dr avna ustanova, a otvara se i po tanski ured. Bu enju hrvatske

60 /11 60/128 nacionalne svijesti pomoglo je utemeljenje Hrvatske narodne itaonice, koja e postati sto erom kulturne preobrazbe. U gradu se otvaraju zadruge, bankarske, brodarske i osiguravateljske ispostave. Obavlja se meliorizacija neretvanskih mo vara i regulacija rijeke za sigurniju plovidbu. Nakon pu tanja eljezni ke pruge Metkovi Mostar, pa Mostar Sarajevo, sagra en je i eljezni ki most. Grad se iri i na desnoj obali Neretve. Prema popisu pu anstva Metkovi je imao gotovo tri tisu e itelja. U zadnjem desetlje unakon uspostave samostalne Republike Hrvatske Metkovi nastavlja svoj urbani rast. Industrijalizacija Metkovi a zapo inje ezdesetih godina od kada traje i djelatnost UNP u INA Grupi. Nije poznato da je na istom podru ju prije izgradnje postrojenja dana njeg Proplina postojalo neko drugo postrojenje koje bi potencijalno one istilo okoli. 8. TEHNOLO KI OPIS POSTROJENJA 8.1. Opis glavnih aktivnosti i proizvoda Djelatnosti i poslovi iz Odluke o makroorganizaciji Proplin d.o.o: Predmet poslovanja Dru tva obuhva aju sljede e djelatnosti: proizvodnja ukapljenog naftnog plina propan-butanom (UNP) distribucija plinovitih goriva distribucijskom mre om prekrcaj tereta i skladi tenje nafte i naftnih derivata djelatnost pakiranja: punjenje spremnika, punjenje "kamp" boca i boca za posebne namjene. kupnja i prodaja robe; obavljanje trgova kog posredovanja na doma em i inozemnom tr i tu organiziranje i obavljanje servisa i odr avanja plinskih boca, spremnika i tro ila organiziranje i obavljanje kontrole i nadzora nad plinskim instalacijama potro a a u skladu s propisima o zapaljivim teku inama i plinovima javni cestovni prijevoz putnika i robe u doma em i me unarodnom prometu; transport ukapljenog naftnog plina cjevovodima; transport ukapljenog naftnog plina pomorskim, obalnim i unutarnjim vodenim putovima; prijevoz UNP-a u bocama i manjim autocisternama na benzinske postaje i poslovnice plina, dostava krajnjim kupcima i punjenje spremnika u industriji i doma instvu postavljanje instalacija za vodu, plin, grijanje, ventilaciju i hla enje tehni ko odr avanje objekata, instalacija, ure aja, posuda pod tlakom, vozila i dr Shema tehnolo kog procesa Vidi grafi ke priloge i sliku 24.

61 /11 61/128 Slika 24. Postrojenje prikaz situacije

62 /11 62/ Opis postupaka i na ina rada Ovaj tehnolo ki proces obuhva a lokaciju PROPLIN, u Metkovi u, Industrijska cesta 11. Na lokaciji se obavlja pretakanje i skladi tenje propan-butana, te punjenje i otprema plina propan-butana u bocama ili autocisterni do potro a a. Cijelim procesom poslovanja u RPC-u upravlja direktor RPC-a koji zajedno sa suradnicima organizira i nadzire proces rada svih zaposlenih. ef odjela tehni ke operative i punionica RPC-a svakodnevno sa suradnicima organizira i nadzire rad ljudi i stanje plinske, elektrostrojarske i vodovodne instalacije i ure aja, te o tome izvje uje direktora RPC-a. Tako er organizira odr avanje, obavljanje manjih popravaka, a i slo enije u suradnji s drugim stru njacima za odr avanje iz slu be logistike. Poslovna punionice i/ili glavni punitelj, svakodnevno sa suradnicima organizira i nadzire rad ljudi na punjenju boca ef odjela prodaje sa suradnicima organizira i nadzire prijem, skladi te i otpremu UNP-a u spremnicima i bocama, kontrolira koli inu UNP-a u spremnicima i bocama, te obavlja i koordinira obavljanje komercijalnih poslova. PRETAKANJE I SKLADI TENJE UNP-a U SPREMNICIMA I BOCAMA Prijem ukapljenog naftnog plina po inje ulaskom plina cjevovodom ili vozila autocisterne kroz kolni ulaz te pretakanjem plina iz autocisterne i skladi tenje u spremnike. Pretakanje obavlja skladi tar na pretakanju plina u suradnji sa voza em. Glavni skladi tar organizira i nadzire prijem, skladi tenje i otpremu UNP-a, te po potrebi radi u procesu istakanja i utakanja. Skladi tar na pretakanju plina rukuje instalacijom pretakali ta, nadzire prijem, skladi tenje i otpremu UNP-a, kontrolira koli ine UNP-a, te zaprima, ispostavlja i vodi skladi nu dokumentaciju. Pretakanje se obavlja pomo u pumpi ili kompresora za UNP. Pritom su spremnici povezani instalacijom sa nepropusnim spojevima. Prije i poslije pretakanja obavlja se kontrolno vaganje autocisterne. Tako er je na lokaciji osigurano i prihvatili te za autocisterne. Za skladi tenje plina na raspolaganju su dva kuglasta spremnika volumena 10 m 3 ipromjera12m sa stabilnom instalacijom za ga enje i hla enje za skladi tenje UNP-a, te etiri cilindri na spremnika: jedan volumena 150 m 3 za skladi tenje komercijalnog propana i jo jedan istog volumena punjen butanom. Jedan cilindri ni spremnik 1 m 3 slu izaskladitenje pro i enog propana, te jedan od 1 m 3 za skladi tenje pro i enog butana. Cjevovodom se doprema ve ina plina na lokaciju. Djelatnost skladi tenja UNP-a u bocama na lokaciji skladi ta obuhva a dvije grupe poslova: - manipulaciju bocama UNP-a u paletama (prijem, skladi tenje i otprema) i - manipulaciju bocama UNP-a ru no (prijem, skladi tenje i otprema). na mjesto istovara otvoreno skladi te. Pretovar s vozila na prostor otvorenom skladi ta obavlja se vili arom. Disponent vili arom istovaruje palete sa bocama UNP-a i odla eihnamjestopredvi eno za skladi tenje. Mjesto za skladi tenje nalazi se na otvorenom prostoru na lokaciji. U krugu dru tva postavljeni su prometni znakovi prema propisima iz prometa na javnim putovima, budu idaseu krugu organizacije kre e motorna vozila. Prema potrebi boce u paleti disponent odvozi na lan ani transporter, vode irauna o tome da punionica boca bude stalno snabdjevena bocama. Tako er,

63 /11 63/128 palete sa punim bocama odla e na skladi te boca u paletama. UNP za daljnju prodaju utovaruje se na vozilo prijevoznika vili arom. Slika 26. Skladi tenje UNP boca Boce s UNP-om kod dobavlja asusmje tene u eli ne palete i tako se dovoze transportnim vozilom Disponent boce za ru ni utovar prenosi ru no s lan anog transportera na peron skladi ta i sla eihu skupine do 50 kg UNP-a vode i ra una da su prolazi izme u skupina boca slobodni. Prostor perona skladi ta je u ravnini tovarnog sanduka kamiona, a boce se ru no utovaruju odnosno istovaruju na tovarni sanduk. Skladi tar na prijemu boca organizira i nadzire prijem, skladi tenje i otpremu boca, kontrolira koli inu i ispravnost boca, te ispisuje i vodi skladi nu dokumentaciju. Peron praznih i punih boca je objekta dimenzija 64 x 15m koji se sastoji od betonskog asfaltiranog podesta visine 1,2 m na kojem je izgra ena nadstre nica od eli ne konstrukcije i dvostrano kosim krovom ukupne visine od 7,8 m. Na sredini sjeverne strane nalazi se ure aj za paletizaciju (pra njenje i punjenje paleta sa bocama punjenja od 7,5 i 10 kg), a izme u skladi ta praznih i punih boca nalazi se vatrootporni zid. Te ina prazne boce od 7,5 kg plina je kg, a puna boca te i kg. Te ina prazne boce od 10 kg plina je kg, a puna boca te i kg. Te ina prazne boce od 35 kg plina je kg, a puna te i kg. PUNJENJE BOCA Djelatnost punjenja boca obavlja se u punionici boca a obuhva a dvije grupe poslova: - punjenje boca na "karuselu" (boce od 7,5 i 10 kg punjenja) i

64 /11 64/128 - punjenje boca na poluautomatskim vagama (boce od 35 kg punjenja). Slika 27. Prostori punionice Punjenje boca na "karuselu" Tehnolo ki proces punjenja boca UNP-om u punionici boca po inje odlaganjem eli nih paleta sa praznim bocama na paletizator pomo u vili ara. Vili arom upravlja disponent. Disponenti nakon toga sa palete odvajaju eli nu pre ku i nadziru pneumatsko izguravanje boca iz palete na lan ani transporter kojim se prazne boce dovoze u punionicu boca. Nakon obavljene vizualne kontrole punitelj u punionici bocu po potrebi odvaja za popravak ili pranje, a ispravne boce propu ta na punjenje. Slijedi odvrtanje za titne matice, pneumatski ubaciva ubacuje bocu na poluautomatsku vagu gdje punitelj namje ta taru boce i priklju uje pi tolj na ventil boce. Boca se prilikom punjenja zajedno sa poluautomatskom vagom nalazi na "karuselu" - platformi koja se okre e i nakon prije enih pola kruga dovr ava se punjenje boce. Otvaranje i zatvaranje ventila na boci odvija se automatski. Nakon zatvaranja ventila pi tolj se otkap a sa ventila boce. Pneumatski izbaciva izbacuje punu bocu sa vage na lan ani transporter koji dovozi bocu na kontrolnu vagu. To se doga anadvamjesta to zna i da boce ulaze na "karusel" po jednom, a izlaze preko dva lan ana transportera do kontrolne vage na svakom transporteru. Tamo slijede i punitelj rukom zavr eza titnu maticu na usta ventila i vizualno kontrolira to nost punjenja boce. Nakon to se dva transportera ponovno spoje u jedan slijede i punitelj pneumatskim pi toljem dote eza titnu maticu. Za titna folija stavlja se na ventil boce ru no, a ure aj ju lijepi za ventil boce. Nakon postavljanja folije, boce s UNP (7,5 i 10 kg) lan anim transporterom nastavljaju do automata za navla enje reklamnih folija na pla t boce. Napunjene boce

65 /11 65/128 lan anim transporterom odvoze se iz punionice do paletizatora gdje ih pod nadzorom disponenta pneumatski gura ugurava u paletu ili do mjesta za ru ni utovar boca u tovarni sanduk kamiona ili ih disponent ru no odla e na peronu skladi ta. Punjenje boca na poluautomatskim vagama od 35 kg: Prazne boce se ru nom manipulacijom prenose na lan ani transporter kojim se boce poslije vizualne kontrole dovoze do 4 stabilne poluautomatske vage, gdje punitelj namje ta taru vage, priklju uje pi tolj na ventil boce i otvara ventil boce. Po dovr etku punjenja punitelj zatvara ventil, otkap api tolj sa ventila boce, prite eza titnu maticu, kontrolira to nost napunjenosti plinom i ispituje nepropusnost boce, te ispravne boce upu uje na peron punih boca lan anim transporterom do valjkastih transportera. Tamo slijedi ru no uguravanje boca na transporter za skladi te punih boca. Svi strojevi i instalacije u punionici boca izvedeni su u protueksplozijskoj ("S") za titi. U punionici je osigurana prirodna i umjetna ventilacija (dovod i odvod zraka iz prostorije). Na stepenicama koje vode sa podesta u prostor punjenja izvedena je odgovaraju aza titna ograda. ODR AVANJE BOCA - INSPEKCIJA Boce se prenose ru no ili prevoze ru nim kolicima po prostoru radionice za odr avanje boca i ru no utovaruju odnosno istovaruju. Ovisno o stroju/ure aju koji se koristi za ispitivanje i popravak (zamjenu ventila), radni proces dijeli se na slijede e faze rada: -pra njenje boca od ostataka plina - odvrtanje ventila - tla no ispitivanje, utiskivanje iganabocei - navrtanje ventila. Za rad se u radionici koriste stroj za odvrtanje i zavrtanje ventila na plinskim bocama, stroj za odvrtanje ventila na plinskim bocama, kontrolna vaga, linija za pra njenje boca UNP-a, postrojenje za ispitivanje boca tla nom probom vode (25 bar), stroj za ravnanje stopala na bocama, stroj za utiskivanje igova. U radionici za odr avanje boca rade monteri na odr avanju boca. Transport boca do pojedinih ure aja za rad obavljaju disponenti. Radom rukovodi vode i tehnolog proizvodnje a rad neposredno nadzire poslovo a punionice i radionice za odr avanje boca. Prostorija punionica i radionica za odr avanje boca je objekt dimenzija 64 x 21 m izgra en do perona za prazne i pune bocesaju ne strane, a sastoji se od podesta visine 1,2 m. Na svakom je kraju sazida prostor i to za punionicu 21 x 22 m, a za radionicu 2 1x 28 m. Ostatak od 15 m je natkriveni me uprostor. Strop u obje prostorije i dvostrano kosi krov od limenih profila du itavog objekta nosi eli na konstrukcija. TEHNI KO ODR AVANJE OBJEKATA I OPREME Djelatnost tehni kog odr avanja objekata i instalacija sadr i etiri grupe poslova: - redovni pregled i odr avanje postrojenja, instalacija i ure aja - servis i manji popravci vili ara, autocisterne, dizel agregata, kosilice i sl.

66 /11 66/128 - i enje poslovnog prostora i prostora uz ogradu s vanjske strane i -ko enje trave u poslovnom prostoru i uz ogradu s vanjske strane. ef odjela tehni ke operative i punionica RPC-a sa suradnicima organizira, nadzire i brine se o ispravnosti i funkcionalnosti objekata, instalacija, ure aja i sl. namijenjenih za rad. Radi obavljanja redovnih servisa i popravaka obavlja redovne preglede, vodi odgovaraju u evidenciju, te naru uje potreban materijal i dijelove Rad se odvija u radionicama za odr avanje pogona pri emusekoristi ru niiru ni - mehanizirani alat i pribor za rad, tokarski stroj, aparati za zavarivanje, stupna bu ilica, brusilica s dva brusna kola, stolna bu ilica i sl. Potrebno je naglasiti da monteri na odr avanju pogona i poslovo a tako er rade i na otvorenom prostoru. Boce za tehni ke plinove skladi te se u posebnom ogra enom prostoru (boksu) za plinske boce. Tako er je osigurano i ogra eno spremi te u kojem se trenutno nalaze gumena crijeva i drugi priru ni materijal. Skladi te potro nog materijala i pripadaju a kancelarija nalaze se u istom objektu. Potro ni materijal (nezapaljiva roba) skladi ti se na metalnim regalima postavljenim u skladi tu. MALOPRODAJA UNP-a I DODATNOG ASORTIMANA I PUNJENJE KAMP BOCA Tehnolo ki proces maloprodaje UNP-a i dodatnog asortimana odvija se u plinskoj postaji u grupe poslova: etiri - prodaja UNP-a u bocama - prodaja UNP-a u kamp bocama - prodaja UNP-a u spremnicima motornih vozila i - prodaja dodatnog asortimana robe (kamp oprema i dr.). Prodaja UNP-a u bocama Na prodajno mjesto UNP u bocama doprema se u eli nim paletama koje sadr epo35bocaod7,5i 10 kg ili 18 boca od 35 kg UNP-a i ostavlja se na mjesto za skladi tenje. Odatle se ru nom manipulacijom boce prenose do mjesta za izdavanje boca kupcu. Prazne boce za UNP preuzimaju se i ru no odla uuposebanzatopredvi en prostor. Prodaja UNP-a u kamp bocama Prodaja se obavlja pretakanjem UNP-a iz nadzemnog spremnika pomo u sustava mjernog i priklju nog ure aja u prethodno vizualno pregledanu i tehni ki ispravnu bocu kupca. Nakon dovr etka punjenja, bocu se ispituje na nepropusnost, zatvara epom i zatim predaje kupcu. Punjenje kamp boca obavlja se u posebnoj prostoriji Kamp boce se pune na vagi na masu. Prodaja UNP-a u spremnicima motornih vozila Prodaja se obavlja pretakanjem UNP-a iz nadzemnog spremnika pomo u mjernog i priklju nog ure aja u prethodno vizualno pregledan i tehni ki ispravan pogonski spremnik motornog vozila kupca.

67 /11 67/128 Svi elementi pritom su povezani nepropusnim spojevima, a pare i plinovi sabijaju se u spremnik u koji se uta e plin. Na plinskoj postaji osigurana su 3 agregata za punjenje spremnika automobila plinom te ure aj za zrak. Na plinskoj postaji osiguran je odgovaraju i broj aparata za po etno ga enje po ara sukladno propisima. Prodaja dodatnog asortimana robe Komadna roba ( uta roba i dopunski asortimani) nakon to je dostavljena kamionom ili drugim dostavnim vozilom, preuzima se i ru no odla e u skladi te plinske postaje. Dio robe izla eseu prodajni prostor. Prilikom naplate robe prodava izdaje kupcu ra un, a novce odla e u registar blagajnu. TRANSPORT Djelatnost transporta obuhva a dvije grupe poslova: Transport boca s UNP-om na prodajna mjesta Palete se na kamion utovaruju i istovaruju vili arom. Ukoliko nije osiguran vili ar, kupac organizira ru no pra njenje palete. Transport UNP-a u bocama obavlja se iznimno za kupce koji nemaju vili are za istovar paleta. Na pojedinim vozilima za prijevoz boca s plinom osigurane su hidrauli ke dizalice kojima upravljaju voza i specijalnog motornog vozila. Za rukovanje hidrauli kom dizalicom zahtijeva se odgovaraju a stru na osposobljenost. Transport UNP-a u autocisterni (do 7,5 t i preko 7,5 t) Prijevoz UNP-a u autocisterni obavlja voza plinske autocisterne tako da na pretakali tu za autocisterne preuzme plin u spremnik, izva e ga na kolnoj vagi i preto i u ispravan spremnik kupca, te nakon ponovnog vaganja autocisterne obra una i naplati isporu enu koli inu na pripadaju oj dokumentaciji. Novija izvedba ima u sustavu za pretakanje ugra en maseni mjera protoka sa elektroni kim ispisom isto ene koli ine plina, pa autocisternu nije potrebno voziti na vaganje. Organizacija transporta po inje prema pristiglim narud bama i nalozima za prijevoz nakon ega voza preuzima boce na skladi tu i razvozi ih po distributivnom podru ju do preprodava a odnosno kupaca UNP-a. Voza i tako er obavljaju i pregled i kontrolu ispravnosti vozila, te podmazivanje i manje popravke na vozilu. Odgovorni su za sigurnost i kvalitetu obavljenih poslova, popratnu dokumentaciju, za robu i vozilo, a kod razvoza i za naplatu dostavljene odnosno isporu ene robe kupcu. Napomena: Transport spada u Sektor logistike i proizvodnje te je jednim dijelom obra en u procjeni opasnosti za Upravu Opis izvora rizika od nesre a te okolnosti pod kojima bi mogle izbiti U redovnom radu tehnolo kog procesa, uz postupanje po uputama za siguran na in rada i pridr avanje mjera za tite, te redovitog i propisnog odr avanja ure aja, objekata i strojeva za rad, ne bi smjelo dolaziti do nastanka velike nesre e. Me utim, kod svakog tehnolo kog procesa mo edo i do nepredvi enih ne eljenih doga anja. Mjesta na kojima mo e do i do potencijalne nesre e su

68 /11 68/128 skladi ni (spremni ki) prostor (nadzemni spremnici i sfere), manipulativne povr inenakojimasevr i utovar-istovar, cjevovodi i cisterne za transport, te ure aji i oprema bitni za vo enje tehnolo kih procesa u proizvodnji. Mogu i uzroci pove ane opasnosti od incidenta su: - neispravnost strojeva, ure aja i/ili opreme -o te enje stjenke / pla ta posuda, spremnika i sfera - propu tanje medija na ventilima, brtvama i spojevima - propu tanje i/ili pucanje cjevovoda - propu tanje i/ili pucanje stjenke posuda, spremnika, sfera - neispravnost mjernih instrumenata, detekcijskih i alarmnih ure aja - neispravnost opreme - neispravna ili neodgovaraju aza tita od previsokog napona dodira - neispravnost cisterni - nepridr avanje mjera sigurnosti kod ulaska cisterni i ostalih vozila u zonu pove anog rizika - neurednost i ne isto a putova i ostalih povr ina na pogonima - nepridr avanje radne discipline. Uz prethodno navedeno mogu i uzroci pove ane opasnosti su i elementarne nepogode Opis planiranih preventivnih mjera Operater je planirane preventivne mjere opisao kroz sustav upravljanja sigurno u: postavljanje ciljeva i programa u ZZSO, provo enje internih nadzora, ispunjavanjem planova mjera iz procjena opasnosti, edukacijom i osposobljavanjem radnika i predstavnika poslodavca, redovnim mjerenjima i ispitivanjima u podru ju za tite od po ara, za tite okoli aiza tite na radu.

69 /11 69/ OPASNE TVARI U SEVESO II KOLI INAMA, FIZIKALNA I KEMIJSKA SVOJSTVA Naziv po IUPAC Kemijska formula Ukapljeni naftni plin propana i butana komercijalni smjesa Smjesa ugljikovodika, C3-4, propan-butan smjesa (C5 ugljikovodici 2,0 % m/m) EINECS (European Inventory of Existing Comercial Chemical Substances) (europski popis postoje ih trgova kih tvari koji sadr i popis svih tvari na tr i tu do 18. rujna godine, a objavljen je kao europski popis postoje ih tvari u Slu benom listu EU C 146/4 dana godine.) CAS broj (karakteristi an broj ve otkrivenih tvari po me unarodnom popisu Chemical Abstract Service ELINCS (European List of Notified Comercial Chemical Substances) (europski popis novih tvari) Relativna molna masa: M propan = 44,096 kg/kmol M butan = 58,123 kg/kmol Odgovaraju a primjena oznaka «R» i «S» za ozna avanje svojstava opasnih tvari: R12, S(2-)9-16 Kod atmosferskog tlaka i normalne temperature Fizikalni oblik: propan-butan plin je u plinovitom stanju; pod tlakom teku ina. Bez mirisa. Za uporabu je odoriziran naj e e Miris: etil-merkaptanom, da bi se njegova prisutnost u zraku mogla osjetiti njuhom. Vreli te: 0 C -162 do -5 kod 1013 hpa Tali te: 0 C -183 do -20 Gusto a u plinovitom stanju (pri norm. uvjetima) ppl, kg/m3 2,011-2,709 Gusto a u plinovitom stanju (pri norm. uvjetima) ppl, kg/m 3 2,011-2,709 Tlak para (na 40 0 C): kpa 1430 Topljivost u vodi: (%) 0,024 0,061 Topljivost u drugim otapalima (%) Topljiv u eteru, etanolu, kloroformu Inkompatibilne tvari: npr. oksidansi, jake kiseline, alkalije, itd. Izbjegavati jake oksidanse, zrak i povi enu temperaturu zbog eksplozivnosti UNP-a. Koeficijent raspodjele oktanol/voda (Kwo) (kod C): Koeficijent raspodjele zrak/voda, H(kod C): Fugacitet (konstanta kapaciteta fugaciteta): Eksplozivnost para: v % 1,8 10% Ostale zna ajke: npr. zapaljivost, stabilnost, eksplozivnost, oksidativna sposobnost Ekstremna zapaljivost

70 /11 70/ MAKSIMALNA O EKIVANA KOLI INA OPASNIH TVARI U POSTROJENJU - UNP trgova ka propan-butan smjesa spremnici 2 X 5 m 3 (440 tona) - UNP u bocama prosje no 30 tona TOKSIKOLO KA SVOJSTVA I NAGOVJE TAJI NEPOSREDNIH I ODGO ENIH OPASNOSTI ZA OVJEKA I OKOLI PODACI O TOKSI NOSTI AKUTNO OTROVANJE KRONI NI UNOS ORALNO (LD 50 ): nema podataka NA USTA (LD 50 ): nema podataka INHALACIJSKO (LC 50 ): 658 mg/l (4 sata, takor) PREKO PLU A (LC 50 ): nema podataka DERMALNO (LD 50 ): nema podataka KO OM (LD 50 ): nema podataka NADRA IVANJE/NAGRIZANJE PREOSJETLJIVOST KO E: komprimirani plin izaziva smrzotine KO E: nema podataka O IJU: DI NIH PUTOVA: komprimirani plin izaziva smrzotine nema podataka DI NIH PUTOVA: nema podataka DRUGI KLASI NI U INCI (npr. besvjesno stanje, posebno otrovni metaboliti, itd.): zagu ljivac, izaziva glavobolju i pospanost. Visoka koncentracija ili du e vrijeme izlo enosti mo e izazvati nesvjesticu i gu enje. Neprolazni u inci akutnog ili kroni nog izlaganja: uzrokuje o te enja sredi njeg iv anog sustava. MUTAGENOST: KARCINOGENOST: SMANJENJE PLODNOSTI: POSEBNI U INCI mo e izazvati nasljedna genetska o te enja (kod udisanja). mo e izazvati rak (kod udisanja). nema podataka TETNO DJELOVANJE NA PLOD: TETNO DJELOVANJE NA POTOMSTVO: DRUGO (npr. endokrini disruptori) nema podataka nema podataka nema podataka TOKSIKOKINETSKE ZNA AJKE: nema podataka. ZABRANE I OGRANI ENJA: nema podataka. DRUGO: nema podataka.

71 /11 71/128 za organizme u vodi: EKOTOKSI NOST nema podataka EKOLO KI PODACI poznata ili predvi ena raspodjela po segmentima okoli a: POKRETLJIVOST METODA: brzo se raspr uje u atmosferi za organizme u tlu: nema podataka povr inska napetost: nema podataka za biljke i kopnene ivotinje: nema podataka apsorpcija/desorpcija: nema podataka biorazgradivost: POSTOJANOST/RAZGRADLJIVOST drugi procesi razgradnje: razgradnja u otpadnim vodama: Podaci iz izvje Ostali podaci: nema podataka nema podataka nema podataka nema podataka a o kemijskoj sigurnosti: nema podataka BIOAKUMULACIJSKI POTENCIJAL faktor biokoncentracije (BCF): Rezultati ocjene svojstava PBT nema podataka nema podataka U inci proizvoda na okoli : ako se propisno postupa s proizvodom, nisu poznati negativni u inci na okoli. Prilikom curenja plina iz spremnika, zbog vrlo brzog isparavanja, nije vjerojatno one i enje tla i vode. Zbog male molekularne gusto e i slabe topivosti, plinovi ostaju na povr ini vode odakle brzo isparavaju. Atmosfera: gorenjem nastaje ugljikov monoksid (CO) i ugljikov dioksid (CO 2 ) koji one i atmosferu. uju Pedosfera: ne prodiru u tlo, ali budu isute i od zraka, zadr avaju se u udubljenjima terena te mogu tetno djelovati na mikrofloru tla, biljni i ivotinjski svijet. Postupanje s otpadom: nije primjenjivo, proizvod nema klasi an otpad. NAPOMENA: etil-merkaptan (CAS ) koji slu i za odorizaciju UNP-a, a nalazi se u spremnicima na lokaciji seveso II postrojenja, izrazito je zapaljiva teku ina koja u kemijskoj reakciji s kiselinama i vodom stvara vrlo otrovne produkte FIZIKALNO I KEMIJSKO PONA ANJE U NORMALNIM UVJETIMA KORI TENJA TE U UVJETIMA OPASNOSTI OD VELIKE NESRE E I U SLU AJU VELIKE NESRE E a) Pona anje u normalnim uvjetima: Smjesa propana i butana je plinovitog agregatnog stanja, pod tlakom teku ina.

72 /11 72/128 b) Pona anje u uvjetima opasnosti od velike nesre e: Zapaljivost i eksplozivnost u uvjetima potencijalne opasnosti u blizini iskre, otvorenog plamena i izvora stati kog elektriciteta. U uvjetima izlo enosti izravnoj sun evoj energiji, vru im predmetima i pri skladi tenju s drugim inkompatibilnim tvarima. Mogu nost stvaranje eksplozivne smjese sa zrakom. UNP je proizvod 1A kategorije. Ozna ava se piktogramima opasnosti: GHS04, GHS02, GHS08. U slu aju horizontalnog skladi tenja ili kori tenja boca mogu e istjecanje teku ine kroz otvor za plinsku fazu. c) Pona anje u uvjetima velike nesre e: Te i od zraka, pada na tlo. Zauzima ni e predjele, uvla i se u pukotine i otvore. Zapaljiv, eksplozivan, odoriziran u ve im koli inama opasan po ljudsko zdravlje. 9. UTVR IVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESRE A TE NA IN SPA AVANJA 9.1. Uvod Operater je obveze namijenjene ograni avanju u inaka velikih nesre a Uredbe ispunio na na in da je: procijenio mogu e posljedice za ljude i okoli prema vi e predvidljivih scenarija glede mogu ih u inaka velike nesre e, a obvezno prema scenariju»najgoreg mogu eg slu aja«i izra unao veli inu podru ja u inka poduzeo mjere osiguranja da u slu aju velike nesre enedo e do dodatnih opasnosti koje bi nastale iz infrastrukturnih (kanalizacija, cjevovoda, plinovoda i sl.) dijelova postrojenja opremio instalacije u postrojenju s potrebnom sigurnosnom opremom i poduzme tehni ke i organizacijske mjere predostro nosti. osigurao dausluaju velike nesre e nadle na tijela javne vlasti koja su odgovorna za sprje avanje velikih nesre a i hitne slu be bez odlaganja dobiju stru ne i iscrpne informacije sukladno posebnim propisima osigurao nadzor svake gradnje u svezi s postrojenjem te nadzire rad sigurnosnih instalacija unutar postrojenja i kontinuirano nadzire i redovito servisira instalacije po pitanjima sigurnosti obavlja odr avanje i popravak u postrojenju u skladu s najboljom raspolo ivom tehnikom poduzima potrebne tehni ke mjere opreza na na in da bi sprije io nepravilan rad u postrojenju i nepravilan rad s opasnim tvarima

73 /11 73/128 sprije i nepravilno i nedopu teno pona anje radnika i drugih osoba u postrojenju odgovaraju im uputama o postupanju u redovitom obavljanju poslova i u vrijeme dnevnog odmora na radu, te odgovaraju im uputama za postupanje u iznimnim uvjetima osigurao odgovaraju u obuku radnika s ciljem upoznavanja opasnosti, a poglavito u slu aju uvo enja novih tehnika te radi upoznavanja s obveznim pona anjem u slu aju nastanka opasnosti, odnosno nastanka velike nesre e NESRE E S UNP-om U SVIJETU U zadnjih 10 godina na promatranom postrojenju nije bilo doga aja vezanih uz po are ili eksplozije. Radi toga su iz svjetske literature prikazani i analizirani primjeri takvih doga aja koji upu uju na mogu nosti nastajanja njihove uzroke i posljedice. Zbog toga je u ovom izvje u prikazano i obra eno nekoliko mogu ih doga aja (najnepovoljnijih slu aja ekscesa) uz razmatranje kako e prema pojedinom slu aju svaki pojedini imbenik utjecati na posljedice eventualnih ekscesnih doga aja. Pretra ivanjem odgovaraju ih baza podataka (15.0 industrijskih nesre a) po kriterijima prikazanim u tabeli (kriteriji su povezani logi kim operatorom "i"), dobiven je sljede i broj doga aja: KRITERIJ 1 (opasna tvar) UNP UNP UNP UNP UNP UNP KRITERIJ 2 (doga aj) Po ar Eksplozija Po ar Eksplozija BLEVE BLEVE KRITERIJ 3 (unesre eni) - - Smrtni slu aj Smrtni slu aj - Smrtni slu aj BROJ DOGA AJA Iz tabele se mo euo itidajesunp-om povezano 535 po ara i 211 eksplozija. Spo arom i UNP-om je vezano 58 smrtnih slu ajeva, a sa eksplozijom i UNP-om 48 doga aja. Najopasnijih vrsta doga aja s UNP-om (BLEVE totalno raskidanje pregrijanog spremnika pod unutarnjim tlakom vru eg UNP-a i stvaranje vatrene lopte) registrirano je 45 slu ajeva od ega9sa smrtnim posljedicama. Navedeni podaci upozoravaju da se pri rukovanju i skladi tenju izuzetno velika pozornost mora posvetiti sigurnosti. Analiza najve ih industrijskih nesre a u svijetu Analizom sto najve ih industrijskih nesre a u proteklih trideset godina u svijetu do lo se do spoznaje da je prosje na vrijednost tete (revalorizirano) oko 36 mil. USD. Od sto najve ih teta, 42 su se dogodile u rafinerijama nafte, 16 u petrokemiji, 11 u pogonima za proizvodnju gume i plastike, 10 u

74 /11 74/128 kemijskim pogonima, 7 u preradi plina, 7 u terminalima - velikim skladi tima, 2 na cjevovodima, itd. Od 42 doga aja u rafinerijama, 12 su bili po ari spremnika, a 4 na pretakali tima. Analiziraju i opremu koja je uzrokovala nesre e,u29slu aja uzrok su cijevni sustavi, u 17 slu ajeva spremnici, u 10 slu ajeva reaktori, u 4 slu aja ventili, u po 2 slu aja kompresori, pumpe i mjerni ure aji, itd. Od 17 incidenata sa spremnicima, 12 se odnosi na atmosferske spremnike, a 4 na spremnike pod tlakom. Kod nesre a sa spremnicima pod tlakom obi no je dolazilo do stvaranja velikih oblaka plina koji su se kasnije zapalili, s velikim posljedicama na irem podru ju. Od stotinu teta, 42 su nastale zbog eksplozije oblaka para (u zatvorenom ili otvorenom). U 35% slu ajeva uzrok je bio po arteu22%slu ajeva eksplozija. Uzroci teta su bili: - mehani ka gre ka 38% - operativna gre ka 26% - poreme aj procesa 10% - prirodne nepogode 7% -projektnegre ke 4% - sabota a 3%. Zabilje eno je da su pare UNP-a s koncentracijom u podru ju zapaljivosti / eksplozivnosti putovale ak 450 metara prije nego to su do le do izvora paljenja. Matemati ko modeliranje primijenjeno u sljede em poglavlju daje analizu dometa opasnih koncentracija za analizirane slu ajeve. Prikaz nekoliko velikih nesre a s UNP-om a) Na sferi za butan od 8 m 3 do lo je do kvara na mjernom instrumentu. Zbog gre ke u izra unavanju razine kapljevine u spremniku, do lo je do prelijevanja kapljevine kroz odu ne otvore u zajedni ku tankvanu, u kojoj su bile jo dvije ve e sfere sa butanom. Na tlu tankvane stvorila se lokva koja je razvila veliki oblak pare koji se zapalio na udaljenosti od 180 m. Po ar se vratio nazad do tankvane i po eo je zagrijavati sfere. Nakon trideset minuta na vrhu jedne sfere do lo je do stvaranja pukotina, na kojima je gorio plin. Pola sata nakon toga dva sferna spremnika su eksplodirale (BLEVE), izbacuju i projektile u irokom krugu (4 m). Plamenovi intenzivnog izgaranja 32 m 3 butana dosezali su do visine od 2 km. Jedna 9 m duga ka noga sfernog spremnika "putovala" je 360 m i udarila u elektri nu centralu. Ukupna teta je iznosila 12 mil. USD.

75 /11 75/128 b) Nepropisno izvedeno uzorkovanje na butanskoj sferi promjera 14,6 m, volumena 20 m 3,kojaje bila 3/4 puna, dovelo je do nekontroliranog ispu tanja teku eg butana kroz cijev promjera 5 cm. Zapaljenje je izazvalo vozilo koje je prolazilo na udaljenosti od 90 m. Na odu nim (sigurnosnim) ventilima i u tankvani po ar je gorio oko jedan sat prije neto to je do lo do potpunog kidanja spremnika (BLEVE). Komadi spremnika te ine do 1 tona putovali su oko 4 m, kidaju i cjevovode i noge susjedne sfere (na tri druge sfere do lo je do pregrijavanja i pucanja sfera). Ukupna teta je iznosila 61 mil. USD. c) U prostoru za skladi tenje rafinerije nafte bilo je grupirano pet sfernih spremnika od 16 m 3 i esnaest horizontalnih spremnika (cigara). Sfere su za hla enje koristile fiksni sustav sa rashladnom vodom, a horizontalni spremnici su se mogli hladiti vodom iz hidrantske mre epreko monitora. Prilikom drena e vode iz sfere, kroz cijev promjera 5 cm s ventilom na visini od 1,8 m iznad tla, operater je ostavio otvoren ventil i oti ao. Kada se je vratio, iz ispusta je istjecao UNP pod tlakom od 11 bar. Zbog hladne zone i velike rupe u tucaniku koju je iskopao mlaz, operater nije mogao pri i i zatvoriti ventil. Razvio se veliki oblak pare koji se izvan rafinerije upalio i vratio do sfere. Kako bi se sfera za titila od zapaljenog mlaza i po ara u tankvani, primijenjena je rashladna voda. Nakon minuta otvorio se odu ni ventil (tlak 16,5 bar) i po eo ispu tati plin u atmosferu. Plin se odmah zapalio. Unato hla enju i otvorenom sigurnosnom ventilu, sfera je eksplodirala (BLEVE). Na mjestu sfere je ostao samo krater. Silina eksplozije i komadi raskinute sfere su o tetili obli nje sfere, cigare i cjevovode. Po ar je izmakao svakoj kontroli. Uni teno je svih pet sfera i 16 cigara. Po ar je prestao kada je nestalo gorivo. Ukupna teta je procijenjena na 12 mil. USD. d) Terminal UNP-a imao je est sfera i 48 horizontalnih spremnika, sa ukupnim kapacitetom od 160 m 3. U vrijeme eksplozije i po ara bili su 90% puni (dvije najve e sfere kapaciteta po 24 m 2 i48cigara). etiri preostale sfere od po 16 m 3 bile su u procesu punjenja kada je do lo do pucanja jedne cijevi promjera 20 cm. Budu i da se nije uspjelo sprije iti istjecanje, nakon 10 minuta do lo je do paljenja plinskog oblaka. Pet minuta poslije do lo je do prve eksplozije (BLEVE), sa promjerom vatrene lopte od 360 m. Stvoreni nadpritisak, toplinska radijacija i komadi uni tene sfere o tetili su susjedne spremnike i do lo je do lan ane reakcije. etiri manje sfere (16 m 3 ) i 44 cigare su eksplodirale (BLEVE) ili o te ene od krhotina. Neke cigare su raketirane na udaljenost i do 1.2 m daleko. Sustav po arne vode je otkazao nakon prve eksplozije. Voda je dopremana sa 1 auto cisterni i kori tena je za hla enje dviju najve ih sfera. Zbog otvaranja otvora u parnom prostoru, odu ivanja, gorenja pod kontroliranim uvjetima i primijenjenog hla enja,

76 /11 76/128 ove dvije sfere se nisu raskinule. Ukupna USD. teta na objektima terminala se procjenjuje na 20 mil UTJECAJ METEOROLO KIH UVJETA NA NESRE E Primarne i izravne opasnosti od susjednih objekata nema. Indirektne opasnosti u pogledu susjednih objekata djelomi no postoje od mogu eg prijenosa po ara od leta zapaljenih estica no enih vjetrom u poslovni prostor PJ Metkovi. Klima je blaga mediteranska uz povremeni utjecaj jesenski-zimskih magli i vjetrova raznih smjerova s povremenim ja im udarima sjevernih vjetrova. Na podru ju grada Metkovi anemogu se o ekivati takvi meteorolo ki uvjeti koji bi mogli izazvati nesre u(poar ili eksploziju), osim ukoliko bi nastupila neka elementarna nepogoda u ovom trenutku nepredvi enih razmjera, a u sklopu globalnijih klimatskih promjena. Klimatske zna ajke su va ne za odre ivanje stupnja ugro enosti okru enja, posebno kada se radi o atmosferskoj disperziji opasnih tvari (otrovnih, zapaljivih, eksplozivnih i korozivnih). U tom smislu bitno je za analizu disperzije koristiti sljede e meteorolo ke podatke (trenutne i statisti ke): smjer i brzinu vjetra, temperaturu zraka, vla nost zraka, stabilnost atmosfere, insolaciju, postojanje (visina) inverzionog sloja. Za potrebu numeri ke analize disperzije akcidentalno ispu tenog UNP-a (propana, butana) u atmosferi, kori teni su stvarni meteorolo ki podaci za klasu stabilnosti F (vrlo stabilno 70 vrijeme), kada je razbijanje oblaka UNP-a najsporije a domet opasnih koncentracija najve i. VARIJABLE Brzina vjetra, (m/s) Vjetar iz smjera Atmosferska stabilnost (Pasquill) Visina inverzije, (m) Relativna vla nost, % Temperatura, (K) NO NI UVJETI 1.7 SSI F (vrlo stabilna)

77 /11 77/ PROCJENA MOGU IH UZROKA I OPASNOSTI OD IZVANREDNOG DOGA AJA Opasnost od eksplozije Pare UNP-a te e su od zraka te se mogu pro iriti prate i konfiguraciju terena na znatne udaljenosti od mjesta propu tanja. UNP sa zrakom stvara eksplozivne smjese (ve kod koncentracije 1,5 % volumnih u smjesi sa zrakom) koje lako eksplodiraju u dodiru s vru im predmetima, iskrom ili otvorenim plamenom. Prilikom dodira neza ti enih dijelova tijela s teku om fazom UNP-a mo edo idoo te enja ko ei o iju sli nih opeklinama. 9.4 PRETPOSTAVKE MOGU IH AKCIDENATA PRI MANIPULACIJI UNPom U dosada njem radu PROPLIN-a PJ nije zabilje en akcident s UNP-om koji bi za posljedicu imao po ar ili eksploziju s materijalnim tetama u samom poslovnom prostoru kao i u bli oj okolini. Na temelju analize tehnolo kih objekata u PJ kao i na temelju analize akcidenata s UNP-om u svijetu posljednjih 30 godina analizirane su slijede e vrste mogu ih doga aja: - ispu tanje UNP-a iz spremnika sa disperzijom u okoli -po ar na spremnicima za UNP - eksplozija oblaka plina u slobodnoj atmosferi (UVCE) - eksplozija pregrijanog spremnika za UNP (BLEVE) Navedeni mogu i doga aji na postrojenju PJ Metkovi mogu se dogoditi pod slijede im pretpostavkama: -pucanje pla taspremnikazaplinilipla ta auto cisterne -otvaranjem ili puknu em drena nog ventila na dnu spremnika -otvaranjem sigurnosnog ventila na spremniku uslijed zagrijavanja na temper. ve uod80 C -puknu e priklju ne gumene cijevi na AC pretakali tu u momentu pretakanja UNP-a u spremnike -puknu e pregrijanog spremnika uslijed po ara ispod spremnika (BLEVE) i -puknu epla ta boce UNP-a uslijed zagrijavanja odpo ara na skladi tu boca.

78 /11 78/ SIMULACIJE AKCIDENATA Na temelju analize tehnolo kihobjekatanaskladi tu UNP-a kao i analize poznatih realnih doga aja, analizirane su sljede e vrste mogu ih doga aja: -ispu tanje UNP-a (propana, butana) sa disperzijom u okoli -po ar -eksplozija oblaka plina u slobodnoj atmosferi (UVCE) -eksplozija pregrijanih spremnika (BLEVE). Doga aji su analizirani kori tenjem komercijalno dostupnih programskih paketa. Pri izboru akcidenata za daljnju analizu, analizirani su zamislivi akcidenti u najgorim (realno) mogu im atmosferskim uvjetima (no, stabilna atmosfera). Pri pra enju disperzije analizirane su tri koncentracijske razine: - 20% donje granice eksplozivnosti (DGE/5) - donja granica eksplozivnosti (DGE) - gornja granica eksplozivnosti (GGE). Zbog konzervativnog pristupa ( elje da se pri analizi bude na sigurnoj strani), istjecanjem UNP-a stvoreni oblak para i kapljica aerosola je maksimalno ohla en (ote an) u procesu ulaska zraka i isparavanja kapljica aerosola. Prisutni mediji (propan, butan, UNP) su opasni zbog mogu nosti po ara i eksplozije. Nisu toksi ni, ali u visokim koncentracijama djeluju kao zagu ljivci (zbog potiskivanja kisika iz atmosfere) Opasne koncentracije U analizama su kori tene sljede e koncentracije, uz specijalni interes za koncentracije u podru ju izme u DGE i GGE: 1.1 MEDIJ Propan Butan UNP DGE/5 v% 0,30 0,36 0,30 DGE v% 1,50 1,80 1,50 GGE v% 9,50 8,40 9, Simulirani scenariji Radi preglednosti i kratko e prosudbe, daje se tabelarni prikaz mogu ih dosega akcidentalnih stanja, za sljede e meteorolo ke uvjete: - brzina vjetra: 1,7 m/s (6 km/h)

79 /11 79/128 - temperatura: 293 K - klasa stabilnosti: F (vrlo stabilna) - povr inska hrapavost: 1 m - insolacija: 0 W/m 2 (no ) - relativna vla nost: 98% - visina inverzije: 2 m Scenarij SFBRTVA Scenarij SFBRTVA pretpostavlja da je do lo do istjecanja UNP-a na prirubnici armature na drena noj cijevi kuglastog spremnika. Ovo se mo e dogoditi zbog upijanja vode u brtvu (iznutra i izvana) te zbog vi estrukog zamrzavanja, to razara tijelo brtve i dovodi do njenog izbijanja, uslijed unutra njeg tlaka u spremniku. Nastali otvor aproksimiran je pukotinom na dnu spremnika duljine 30 cm a irine 3 mm. Ostali uvjeti su sljede i: -Temperatura u spremniku: 20 o C - Masa UNP-a: 4 t -Tlak u spremniku: -Vrsta spremnika: -Promjer spremnika: -Izlazni otvor: -Du ina otvora: 4 bara kuglasti spremnik 9,90 m etvrtasti, glatki 0,3 m - irina otvora: 0,3 m -Visina otvora iznad dna spremnika: -Brzina vjetra: -Vanjska temperatura: -Stabilnost atmosfere: 0,0 m (dno) 1,7 m/s 20 o C F (vrlo stabilna) Rezultati prora una pokazuju da ukupno istjecanje (ako se ne sprije i odgovaraju em tehni kom intervencijom) traje 7,2 sati od ega 5,4 sati istje e kapljevina, a ostatak vremena parni dio. Izlazna struja teku ine (10,6 kg/s) se razdvaja na 2,0 kg/s para, 5,5kg/s aerosola, dok ostatak (3,1 kg/s) formira lokvu UNP-a u tankvani.

80 /11 80/128 Analiza disperzije pokazuje da za najstabilniju atmosferu (kada je najsporije razbijanje oblaka) koncentracija koja odgovara DGE ima domet od 124,0 m (uz maksimalnu irinu od 180,0 m). Koncentracije koje mogu izazvati zagu ljivost nalaze se u neposrednoj blizini mjesta ispu tanja te na vrlo maloj visini uz tlo (opasno za ozlije ene osobe koje le enatlu). Tijekom istjecanja i isparavanja iz lokve uspostavlja se stabilno stanje. (U slu aju promjene smjera ili brzine vjetra mijenja se i zona ugro enosti) Scenarij PLINSF1 Ukoliko na dnu kuglastog spremnika, na visini od 1,0 m, do edostvaranjaotvoranaplatu duljine 40,0 cm i irine 1,0 cm, dolazi do istjecanja teku eg UNP-a (46,8 kg/s), koje traje 1,1 sati. Izlazna struja se dijeli na sljede ina in: - aerosol 24,0 kg/s, - isparavanje 8,8 kg/s, - lokva 13,7 kg/s Isparavanje iz lokve je mogu e smanjiti prekrivanjem lokve slojem zra ne pjene visoke ekspanzije, a stvoreni oblak je mogu e razrijediti/razbiti primjenom vodenog spreja. Domet koncentracije DGE je 250,0 metara, to zahtjeva (kao i za sve domete iznad DGE koji izlaze iz poslovnog prostora PJ Metkovi ) izradu odgovaraju ih planova u koje moraju biti uklju eni ugro eni prostori izvan kruga Scenarij PLINSFD Otvaranjem drena nog ventila (promjer 5,0 cm) na dnu kuglastog spremnika, izlazi koli ina od 9,0 kg/s teku eg UNP-a. Izlazna teku a struja se dijeli na: - aerosol 4,5 kg/s, - isparavanje 1,7 kg/s, - lokva 2,8 kg/s. Domet DGE je manji od 1,0 metara Scenarij PLINSFV Otvaranjem sigurnosnog ventila na kuglastom spremniku (pretlak od 16,7bara, na temperaturi UNP-a od cca 80oC), kroz izlazni ventil i odu nu cijev izlazi u struji plinovitog UNP-a koli inaodcca30kg/s.

81 /11 81/128 Izlazna brzina je oko 2 m/s, a plinska struja dose e visinu od 1 do 2 m. Disperzija nije analizirana, jer se sigurnosni ventil otvara samo u po aru, a tada bi izlazna struja bila u plamenu. Domet DGE bi, da nema po ara, bio m od izvora Scenarij ACPLINP Pri pucanju fleksibilne cijevi promjera 5,0 cm, u slu aju da brzozatvaraju i ventil ne prekine istjecanje UNP-a, istjecanje bi trajalo 3.2 s (53 minute), s protokom od 6,0 kg/s (2,0 kg/s kao aerosol, 1,2 kg/s isparava, a 2,8 kg/s formira lokvu). Zona eksplozivnosti se prostire do 60,0 m od izvora niz vjetar, sa irinom od 60 m Scenarij ACPLINO Pri stvaranju otvora na fleksibilnoj cijevi priklju enoj na autocisternu (okrugli otvor, promjer 2,0 cm) ne dolazi do zatvaranja brzootvaraju eg ventila i istjecanje traje dok se ne zatvore ventili ili ne stavi obujmica na cijev. Bez tehni ke intervencije istjecanje bi bilo znatno dulje (6,6 sati), sa protokom od cca 1,0 kg/s. Zona eksplozivnosti se prostire 30,0 m niz vjetar i 15,0 m u irinu. Izlazni protok je 0,75 kg/s kapljevine (0,1 kg/s isparava, 0.,2 kg/s u aerosol i 0,45 kg/s u lokvu). 9.6 BLEVE (Boiling Liquid Escaping Vapor Explosion) Ukoliko je spremnik s UNP-om izlo en djelovanju plamena, u njemu raste temperatura i tlak (zbog pove anog isparavanja) UNP postaje "prezasi en" energijom. U dijelu stjenke spremnika koja je pod teku inom sa unutarnje strane je bolje hla enje (odvo enje topline) od dijela stjenke spremnika u plinskoj fazi, gdje dolazi do pregrijavanja materijala. Ukoliko hla enje niti odu ivanje nisu dovoljni, spremnik UNP-a izlo en direktnom plamenu mo e se raspuknuti nakon cca minuta (5 minuta do jedan sat). Energijom prezasi eni UNP naglo isparava, pali se i formira vatrenu loptu koja se penje u visinu (s izgledom "gljive" od atomske eksplozije). Vatrena lopta, osim djelovanja na okoli tlakom, intenzivno isijava toplinsku energiju. Uzgonske struje povla e otpatke i sitnije predmete koji se pale i razbacuju uokrug, ire ipo ar.

82 /11 82/ Veli ina i trajanje vatrene lopte Za izra unavanje veli ine i trajanje vatrene lopte mogu se koristiti formule koje je razvila NASA (Marshalova modifikacija): D = 55 * M 1/3, T = 3,8 * M 1/3, pri emu je: D dijametar vatrene lopte (m), M masa ugljikovodika (t), T trajanje (s) KUGLA (2 t UNP) D = 55 * 2 1/3 D = 320 m T = 3,8 * 2 1/3 T = 22 sek. C (40 t UNP) D = 55 * 40 1/3 D = 2 m T = 3,8 * 40 1/3 T = 13 sek. AC/ C (20 t UNP) D = 55 * 20 1/3 D = 150 m T = 3,8 * 20 1/3 T = 10 sek. Brzina sagorijevanje u vatrenoj lopti procjenjuje se na 3,5 t/sek (u usporedbi sa 0,1 t/s u le i tu TE od 10 MW). Ukoliko se pri intervenciji procjeni da ne e biti mogu e sprije iti BLEVE, potrebno je na vrijeme evakuirati ugro enu zonu i povu i sve vatrogasce, zaposlenike i vatrogasnu tehniku na udaljenost od min 5 m. Fiksni sustav za hla enje spremnika UNP-a vodom tada ostaje jedinom obranom (sprinkler, polijevanje ili osciliraju i monitori). Najbolja za tita protiv BLEVE, osim dobrog hla enja, je toplinska izolacija nogu spremnika i donje polusfere kuglastog spremnika (Njema ka iskustva), odnosno ukopavanje (prekrivanje) horizontalnog spremnika Eksplozija oblaka plina (UVCE) Uz pretpostavku da je do lo do istjecanja UNP-a od 50 kg/s parne faze u trajanju do 60 sundi, u atmosferi je stvoren oblak od 30 kg. Budu i da u idealnom slu aju mo e eksplodirati maksimalno 2/3 te koli ine (tj. 2.0 kg, zbog koli ine UNP-a ispod DGE i GGE te ograni enog kisika), modeliranjem eksplozije (deflagracija i detonacija) dobiveni su sljede i rezultati: - Radijus oblaka 25 m - Pritisak na rubu oblaka 1,6 bar (1,24 bar)

83 /11 83/128 PRITISAK bar 3,72 1,68 1,48 1,41 1,34 1,27 1,14 1,07 TRAJANJE s 0, 0, 0,10 0,10 0,11 0,11 0,15 1 (0,47 2 ) 0,16 1 (0,47 2 ) EFEKT Smrtonosno za ljude O te enje plu a Velike tete na opremi Prevrtanje vagona i AC O te enje bubnji a Izobli enje oja a. struktura Ru enje zidova Pucanje prozora RADIJUS m Zona eksplozije Rub oblaka (40 2 ) (90 2 ) 1 - S ubrzanjem plamena (detonacija) 2 - Bez ubrzanja plamena (deflagracija) Pri razmatranju koli ine UNP-a koja trenutno isparava pri izlijevanju teku e faze u okoli, dobivaju se sljede i podaci (20oC): - Butan 12% - Propan 35% - UNP cca 20% ovisno o sastavu Po ar tankvane (odnos propana, n-butana i-butana) Za povr inu tankvane i prosutu koli inu UNP-a koja pokriva cijelu tankvanu, izra unato je: - Visina plamena je = 50 do 75 m - Radijacijski tok = 220 kw/m 2 - T. radijacija na rubu lokve = 106 kw/m 2 RAZINA kw/m 2 POSLJEDICA RADIJUS / m ,31 35,59 33,49 18,84 12,56 9,63 5,86 4,61 Vatrena lopta Tekstil se spontano pali Drvo se sponatno pali eli ni elementi se iskrivljuju Boja dobiva mjehure Oprema zahtjeva za titu Osjet bola kod ljudi Izlaganje ljudi bez za tite Iz gore navedenih podataka se uo ava da je vatrogasna intervencija u smislu prilaza vatrogasaca po aru zbog hla enja nemogu a bez odgovaraju eza titne opreme (za titnih odijela).

84 /11 84/ Sigurnosni ventil (odu ni ventil) Do otvaranja sigurnosnog ventila dolazi pri tlaku od 16,7 bar (T= 80 C, za smjesu koja se sastoji od 1/3 propana i 2/3 butana). Uz izlaznu brzinu ve uod2m/s, svake sekunde iza e cca 20 do 30 kg para UNP-a, koje dosegnu visinu od 1 do 2 m. Disperzija u ovom slu aju nije bitna (sigurnosni ventil smije otvoriti samo kada tlak pro e 16,7 bara, tj. kada je spremnik u plamenu, a tada se izlazna struja pali i izgara u prostoru iznad sfere). 9.7 ANALIZA OSJETLJIVOSTI ATMOSFERSKE DISPERZIJE Pri analizi osjetljivosti atmosferske disperzije svi parametri se dr e konstantnima osim izabranog koji se mijenja u zadanom intervalu. I u ovoj analizi su kori teni atmosferski uvjeti iz pro log poglavlja (simulacije), pri emu je klasa stabilnosti bila F (6 - vrlo stabilno), temperatura 20 o C, brzina vjetra 1,7 m/s i udio aerosola u izlaznoj struji oko 50% Promjena izlazne koli ine (kg/s) i maksimalni domet pojedinih koncentracija UNP-a Q (kg/s) DGE/5 (m) DGE (m) GGE (m) (4 min) (10 min) (13 min) 84 (2 min) (4 min) (5 min) (6 min) Promjena izlazne koli ine (kg/s) i koncentracija (volumni %) Q (kg/s) l=70m, Koncentracija (% v) 2,1 4,3 6,5 8,7 l=170m, Koncentracija (% v) 0,5 0,8 1,2 1,6

85 /11 85/ ,9 13,0 15,0 17,0 19,0 21,0 t =1 s 2,0 2,4 2,9 3,3 3,7 4,2 t =3 min 30 s Utjecaj promjene klase stabilnosti (B = nestabilna, D = neutralna, F = vrlo stabilna) na maksimalni domet DGE Q = 10 kg/s KLASA STABILNOSTI 1.2 VRIJEME 2 (B) 4 (D) 6 (F) s UDALJENOST m Q = 20 kg/s Q = 30 kg/s KLASA STABILNOSTI 1.3 VRIJEME 2 (B) 4 (D) 6 (F) s KLASA STABILNOSTI 1.4 VRIJEME 2 (B) 4 (D) 6 (F) s UDALJENOST m UDALJENOST m Utjecaj promjene brzine vjetra, pri izlaznom protoku,na domet DGE (1.5% v) Q = 10 m/s v m/s 0,5 1,5 VRIJEME DOSEGA s UDALJENOST m

86 /11 86/128 2,5 3,5 4,5 5,5 6,5 7,5 8,5 9, Q = 20 kg/s v m/s 0,5 1,5 2,5 3,5 4,5 5,5 6,5 7,5 8,5 9,5 VRIJEME DOSEGA s UDALJENOST m Utjecaj promjena ambijentalne temperature na domet DGE (1.5%v) Q = 10 kg/s AMBIJENTALNA TEMPERATURA o C VRIJEME s UDALJENOST m Q = 20 kg/s AMBIJENTALNA TEMPERATURA o C VRIJEME s UDALJENOST m

87 /11 87/ Rekapitulacija analize osjetljivosti Najopasniji uvjeti, kada je najve i domet prizemnog oblaka para UNP-a, su: - stabilna atmosfera (E ili F), - mala brzina vjetra. Domet eksplozivnih koncentracija pri disperziji para UNP-a mo e biti i znatno ve i nego to je navedeno u prethodnim analizama, zbog ve e gusto e para od gusto e zraka i mogu eg koncentriranja para UNP-a u depresijama, kanalima, kanalizaciji i sli no, posebno na ni im temperaturama zraka i no u. Gusto apara kod atmosferske temperature (zrak = 1) Propan Butan 1,5 2,0 Iz navedenog razloga potrebno je sprije iti ulazak para UNP-a u kanalizaciju ili depresije. 9.8 NUMERI KA ANALIZA PRIMJENOM DOW INDEKSA UGRO ENOSTI OD PO ARA I EKSPLOZIJE Ve ina objekata na promatranoj lokaciji nalazi se na otvorenom prostoru (autopunili te, autoistakali te, skladi te boca, kuglasti spremnici, vagon istakali te, cjevovodi s armaturama kroz koje se vr i punjenje, pra njenje i skladi tenje UNP-a (zatvoreni proces) za daljnji transport. Za takvu vrstu objekata i procesa najprihvatljivija je DOW metoda koju su razvili stru njaci tvrtke DOW-Chemical iz USA. DOW - Indeks opasnosti od po ara i eksplozije (DOW-Fire & Explosion Index Hazard Classification Guide, 5th Edition, October 1980), je numeri ka metoda prosudbe po arne ugro enosti, namijenjena analizama procesnih, skladi nih i ostalih postrojenja i objekata na otvorenom prostoru. Metoda je bazirana na dugogodi njem statisti kom pra enju svih ekscesnih pojava na procesnim i skladi nim jedinicama.indeks opasnosti od po ara i eksplozije (I PE ) se definira kao: I pe = F M * F O * F P pri emu je: F M faktor materijala F O faktor op ih opasnosti procesa, F P faktor posebnih opasnosti procesa.

88 /11 88/ Faktor materijala Faktor materijala (F M ) definira potencijalnu opasnost u pogledu po ara i eksplozije. Kre e se u rasponu od 1 do 40, pri emu ve ibrojozna ava ve u opasnost. TVAR Propan Butan UNP FAKTOR MATERIJALA F M Faktor op ih opasnosti Faktor op ih opasnosti (F 0 ) definira se prema karakteristikama procesa (u daljnjem tekstu su prikazane samo one karakteristike koje utje u na definiranje F O ), kao zbroj baznog faktora i prisutnih faktora op e opasnosti. C/ Rukovanje s materijalom i transport OPERACIJA Utovar i istovar zapaljivih teku ina I skupine (plami te ispod 38.7 o C) ili UNP-a (spajanje i otpajanje cjevovoda pri pretovaru) Skladi tenje i rukovanje zapaljivim teku inama I skupine ili UNP-a u cilindrima i kontejnerima k 0,50 0,85 D/ Procesna jedinica u zatvorenom prostoru Od analiziranih prostora/objekata punionica boca i remont boca spadaju u kategoriju zatvorenih objekata, k = 0.6 F/ Drena a Neadekvatna drena a (odvo enje teku inesapovr ine na koju se je prolila), mo e biti faktor dodatne opasnosti. Tankvana mora biti dimenzionirana tako da zadr i 75% najve e o ekivane koli ine u spremniku, zajedno sa vatrogasnom vodom. Kada se upotrebljava odgovaraju a tankvana da zadr i prosutu teku inu oko spremnika, upotrebljava se koeficijent od: k = 0.5 Budu i da se analiziraju spremnici s ukapljenim plinom, ovaj koeficijent nije uzet u obzir.

89 /11 89/128 Zbog toga to na analiziranom prostoru nema utjecaja ostalih faktora op e opasnosti: A/ egzotermne reakcije, B/ endotermne reakcije, E/ neadekvatan vatrogasni pristup. Navedeni faktori nisu analizirani Faktor posebnih opasnosti Faktor posebnih opasnosti procesa odre uje se kao zbroj faktora opasnosti (k) s naslova prisutnih posebnih opasnosti procesa. A/ Procesna temperatura Svi mediji (UNP, propan, butan) na analiziranom prostoru nalaze se na temperaturama iznad vreli ta, pa se primjenjuju sljede ifaktori: E/ Radni tlak 1.5 MEDIJ UNP Propan Butan FAKTOR, k 0,6 0,6 0,6 Radni tlak sustava je definiran kao maksimalni tlak koji se mo e pojaviti u sustavu i pri kojem e proraditi sigurnosni ventil. Odre uje se iz dijagrama. Kod ukapljenih zapaljivih plinova definirani koeficijent se mno isa1,3 k = 0,47 (iz dijagrama, za p = 16,7 bar) k = 0,47 * 1,3 = 0,61 G/ Koli ina zapaljivog materijala Propan Butan UNP MEDIJ SPECIFI NA ENERGIJA IZGARANJA (KJ/KG * 10 3 ) 46,29 45,82 45,98

90 /11 90/128 Za teku ine i plinove na skladi tu koristi se koeficijent zapunjenosti od 70% (0,7). PO ARNI SEKTOR PS-01 (Kuglasti spremnik) PS-02 (Pretakali te C) PS-04 (Punionica) PS-03 (Pretakali te AC) PS-06 (Remont boca) PS-09 (Prodaja) PS-10 1 (Upravna zgrada s restoranom i kotlovnicom) KOLI INA tona 2 * 220 = * 22 = * 17,6 = 35,2 1 2 K = 0.7 * 0, * 0,7 * 0,7 KORIGIRAN AKOLI INA tona ,2 0,7 1,4 Raspodjela energije po sektorima prikazana je u sljede oj tabeli: PO ARNI SEKTOR MEDIJ UKUPNA ENERGIJA IZGARANJA PS-01 PS-02 PS-04 PS-03 PS-06 PS-09 PS-10 UNP UNP UNP UNP UNP UNP kj 14,10 * ,02 * ,92 * ,62 * ,22 * ,44 * 10 7 Iz krivulja na slikama 3. i 4 u Priru niku, i materijala. itavaju se koeficijenti koji karakteriziraju koli inu zapaljivog PO ARNI SEKTOR PS-01 PS-02 PS-04 PS-03 PS-06 PS-09 PS-10 UKUPNA ENERGIJA (kj) 14,10 * ,02 * ,81 * ,62 * ,22 * ,44 * 10 7 KOEFICIJENT 1,35 1,80 0,15 1,70 0,15 0,15 Najve i dio energije akumuliran je u skladi nom prostoru (kuglasti spremnici) i na istovarno/pretovarnim instalacijama. H/ Korozija i erozija : Za koroziju (sa mogu no utokaste korozije - "pitting") ili lokalnu eroziju, uzima se koeficijent: k = PS-07jeobra en Austrijskom metodom TRVB A1 uz dopunu F124, S125 i A126

91 /11 91/128 J/ Prolijevanje i propu tanje Mogu nost prolijevanja ili propu tanja podi e razinu opasnosti od po ara i eksplozije. PO ARNI SEKTOR PS-02 (Pretakali te C) PS-04 (Punionica boca) PS-03 (Pretakali te AC) PS-06 (Remont boca) PS-09 (Prodaja) PS-10 (Upravna zgrada s restoranom i kotlovnicom) k 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 M/ Rotaciona oprema (pumpe, kompresori) U pumpnoj stanici, smje tenoj uz kuglaste spremnike, su pumpe za plin snage ve e od 75 KS, primjenjuje se: k = 0.5 Zbog toga to na analiziranom prostoru nema utjecaja ostalih faktora posebnih opasnosti: B/ Tlak ni i od atmosferskog, F/ Rad na niskoj temperaturi, K/ Uporaba grija a sa otvorenim plamenom, L/ Izmjenjiva i topline, Navedeni faktori nisu utjecali na prora un 9.9 PROCJENA POSLJEDICA OD IZVANREDNOG DOGA AJA, ANALIZA NAJGOREG MOGU EG SLU AJA I PROPRA UN ZONA UGRO ENOSTI Za odabir scenarija najgoreg mogu eg slu aja koji se mogu dogoditi unutar poslovnog prostora P.J. Metkovi odabrana su dva scenarija i to: a) eksplozija oblaka pare UNP-a (UVCE) b) eksplozija pregrijanog spremnika sa plinom (BLEVE) Eksplozija oblaka pare UNP-a (UVCE) pretpostavlja da ukupna koli ina UNP-a u spremniku tvori oblak pare. Pretpostavlja se da je cjelokupni sadr aj oblaka unutar granica zapaljivosti, a pretpostavlja se i eksplozija oblaka. Za analizu najgoreg slu aja, pretpostavlja se da u eksploziji sudjeluje 10% zapaljive pare u oblaku. Udaljenost posljedica do prekomjernog tlaka od 7 kpa mo e se odrediti pomo u slijede e jednad be, koja se temelji na metodi TNT- ekvivalenta:

92 /11 92/128 U=17 x (0,1 x Wz x TIz / TI TNT ) 1/3 gdje je U = udaljenost do prekomjernog tlaka od 7 kpa ( m) Wz = masa zapaljive tvari u kg, TIz = toplina izgaranja zapaljive tvari / kj/kg TITNT = toplina eksplozije trinitrotoluena (TNT), ( 4680 kj/kg ) NAPOMENA: Za grani nu vrijednost pretlaka pri analizi eksplozija pare od 7 kpa, zabilje eno je izazivanje teta kao to je razbijanje stakla i djelomi no ru enje objekata kao i mogu e ranjavanje ljudi lete im predmetima i staklom. Eksplozija pregrijanog spremnika sa plinom (BLEVE) ukoliko je spremnik sa UNP-om izlo en djelovanju plamena s donje strane u njemu raste temperatura i tlak, a UNP postaje «prezasi en» energijom. Ukoliko hla enje spremnika i odvo enje vi ka tlaka kroz sigurnosni ventil nisu dovoljni, spremnik za UNP izlo en djelovanju direktnog plamena mo e se raspuknuti nakon cca minuta. Energijom prezasi eni UNP naglo isparava pali se i formira vatrenu loptu koja se penje u visinu ( sa izgledom «gljive» od atomske eksplozije).vatrena lopta osim djelovanja na okoli tlakom, intenzivno isijava toplinsku energiju. Uzgonske struje povla e sitnije predmete koji se pale i razbacuju uokrug ire ipo ar. Za izra unavanje veli ine i trajanje vatrene lopte mo esekoristiti Marshalova modifikacija): formulakojujerazvilanasa( D = 55 x M 1/3 T = 3,8 x M 1/3 Gdje je D = dijametar(promjer) vatrene lopte (m) M = masa UNP-a (t) T = trajanje (sek.) Za izra un najgoreg mogu eg slu aja u P.J. Metkovi po ova dva izabrana scenarija uzet eseu obzir veli ine spremnika koji se mogu nalaziti unutar poslovnog prostora a to su: a) Stabilni spremnik za UNP 5 m 3 ili 225 tona b) Vagon cisterna za UNP kapaciteta 45 tona c) Auto cisterna za UNP kapaciteta 18 tona ( mo esezate i i u naselju u prometu). d) Distributivna auto cisterna za UNP kapaciteta 5 tona ( mo esezate i i u naselju u prometu) Izra un najgoreg slu aja sa kuglasti spremnik 5 m 3 a) eksplozija oblaka plina (UVCE) Wz = kg od toga 10% = 22.5 kg

93 /11 93/ TIZ = KJ/KG ZA UNP IZ TABELE C-1 TITNT = kj/kg U = 17 x(0,1x22.5 x / ) 1/3 U = 478 m b) eksplozija spremnika uslijed zagrijavanja (BLEVE) M = 225 t D= 55 x /3 D = cca 334 m T = 3,8 x 225 1/3 T = 23 SEK Izra un najgoreg slu aja za vagon cisternu kapaciteta 45 tona UNP-a a) eksplozija oblaka plina (UVCE) Wz = 45.0 kg od toga 10% = 4.5 kg TIz = kj/kg TITNT= kj/ kg U = 17 x ( 0,1 x 4.5 x / ) 1/3 U = cca 280 m b) eksplozija vagon cisterne uslijed zagrijavanja (BLEVE) M = 45 tona D = 55 x 45 1/3 D = cca 195 m T = 3,8 x 45 1/3 T = 13,5 sek Izra un najgoreg slu aja za auto cisternu kapaciteta 18 tona UNP-a a) eksplozija oblaka plina (UVCE) Wz = 18.0 kg od toga 10% = 1.8 kg TIz = kj/kg TITNT = kj/kg U = 17 x ( 0,1 x 1.8 x / ) 1/3 U = cca. 2 m

94 /11 94/128 Slika 25: Opseg dometa u krugu 480 metara oko postrojenja b) eksplozija spremnika auto cisterne uslijed zagrijavanja (BLEVE) M = 18 tona D = 55 x 18 1/3 D = cca 140 m T = 3,8 x 18 1/3 T = 10 sek Izra un najgoreg slu aja za distributivnu auto cisternu kapaciteta 5 t UNP-a a) eksplozija oblaka plina (UVCE) Wz = 5.0 kg od toga 10% = 5 kg TIz = kj /kg TITNT = kj/kg U = 17 x ( 0,1 x 5 x / ) 1/3 U = cca 134 m b) eksplozija spremnika uslijed zagrijavanja (BLEVE) M = 5 tona D = 55 x 5 1/3 D = cca 94 m

95 /11 95/128 T = 3,8 x 5 1/3 T = 6,5 sek. Obrazlo enje za titnih mjera koje proizlaze iz indeksa opasnosti od po ara i eksplozije Sistematizacija jedinica prema indeksu opasnosti od po ara i eksplozije Na temelju izvr enih prora una (obrasci prora una u nastavku), uzimaju i u obzir sve zna ajne faktore, dobiveni indeksi svrstavaju se u stupnjeve opasnosti od po ara i eksplozije prema sljede oj tabeli: VRIJEDNOST INDEKSA I PE i ve i STUPANJ OPASNOSTI malen umjeren srednji visok ekstreman prora unskih tablica dobiveni su slijede i stupnjevi opasnosti za pojedine po arne sektore PS-01 (Kuglasti spremnici) PS-02(Vagonistakali te) PS-04 (Punionica) PS-03 (AC pretakali te) PS-06 (Remont boca) PS-09 (Prodaja) PO ARNI SEKTOR I PE STUPANJ OPASNOSTI visok visok visok visok umjeren srednji Prema DOW INDEKSU - na vrijednost indeksa opasnosti od po ara i eksplozije, proizlaze za tite prema slijede oj tabeli: mjere POTREBNE PREVENTIVNE INDEKS OPASNOSTI OD PO ARA I EKSPLOZIJE (I PE ) IZA TITNE MJERE >159 A. VATROOTPORNO OBLAGANJE EL. KONSTR (FIREPROOFING) B. UPOTREBA VODE ZA GA ENJE a) direktni sprej b) povr inski sprej c) zavjesa d) vodena para C. UPOTREBA PJENE ZA

96 /11 96/128 GA ENJE D. BACA IVODEIPJENE F. DETEKCIJA PLINA a) alarmiranje b) alarmiranje i automatsko startanje za titnog sustava G. ZA TITNI BAZEN ZA SKL. SPREMNIKE a) standardni b) specijalni H. UKOPANI SPREMNICI I. PJENA NA SPREMNIKE J. DALJINSKO UPRAVLJANJE K. POSEBNA INSTRUMENTACIJA L. ZA TITNI ZIDOVI Legenda: Neobavezne mjere 1 Predlo ene mjere 2 Preporu ene mjere 3 Obavezne mjere 4 Ovdje odmah treba napomenuti da u predvi enim mjerama za tite od po ara nisu razmotrene mjere za po etno ga enje po ara, kao to je npr. postavljanje prijenosnih / prijevoznih aparata za ga enje i sl., jer one imaju status baznih za titnih mjera (npr. osiguranje dovoljnih koli ina vode za unutra nju / vanjsku hidrantsku mre u, S-izvedba elektri ne opreme u zonama opasnosti, uzemljenje elektri ne opreme i sli no). Postoje i objekti su izvedeni u skladu sa va e im propisima, imaju lokacijsku i uporabnu dozvolu Zahtjevi za za titu po ovoj metodologiji nisu uskla eni sa va e om hrvatskom regulativom na ovom podru ju, stoga mogu poslu iti samo kao orijentacioni pokazatelj optimalnih mjera za tite. Prora un radijusa izlo enosti PS-01 (Kuglasti spremnik) PS-02 (Pretakali te C) PS-04 (Punionica) PS-03 (Pretakali te AC) PS-06 (Remont boca) PS-09 (Prodaja) PO ARNI SEKTOR F M F J faktor tete ,84 6,15 6,19 6,47 3,97 4,93 0,70 0,81 0,76 0,80 0,66 0,74 I PE , radijus izlo enos ti m

97 Podaci u gornjoj tabeli se mogu itati na sljede ina in, npr.: /11 97/128 PS-01 Uvjeti u PS-01 stvaraju vjerojatnost 70% tete na opremi u krugu radijusa 26 metara, kao rezultat kombinacije faktora materijala (F M ) i faktora jedinice (F j ). Unaim uvjetima, svrha prora una je kvantifikacija prisutnih opasnosti i analiza primijenjenih mjera za tite, te analiza potrebnih mjera za tite za opremu u ugro enoj zoni (unutar radijusa izlo enosti) NUMERI KA ANALIZA PO TRVB METODI 1.6 UVOD U PJ Metkovi od gra evinskih objekata (zgrada) postoje upravna zgrada, skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom. Sve zgrade su vrsto gra eneauodnosu na tehnolo ke objekte ne predstavljaju posebnu po arnu opasnost te je za njihkori tena TRVB metoda. Numeri ka analiza po arne opasnosti izra ena je na temelju austrijskih smjernica TRVB 1, 126. Svrha ovih smjernica je osiguranje jedinstvenog stava u procjeni ugro enosti uz kori tenje faktora svojstvenih specifi nostima pojedinih djelatnosti. 1.7 IZRA UNI PREMA TRVB 1, 126 Svrha smjernica TRVB je osiguranje jedinstvenog stava u procjeni ugro enosti uz kori tenje faktora svojstvenih specifi nostima pojedinih djelatnosti. 1.8 PODRU JE PRIMJENE Smjernice TRVB 1 primjenjuju se u onim slu ajevima kod kojih potrebni vatrogasni ure aji nisu precizno regulirani nekim drugim propisom ili zakonom, odnosno smjernice vrijede i primjenjuju se kod gra evina ni ih od 22 metara visine. 1.9 PREDUVJETI ZA PRIMJENU Radi pravilne primjene austrijskih smjernica TRVB 1 trebaju biti ispunjeni slijede i uvjeti: 1. Pogonska za tita provedena u skladu sa smjernicama TRVB O (odmah - odnosno naknadno).

98 /11 98/ Po etno ga enje i daljnje ga enje u skladu sa smjernicama TRVB 124, odnosno prema HRN Z.C0.3 Klasifikacija po ara prema vrsti zapaljivih tvari i Pravilniku o odr avanju i izboru vatrogasnih aparata. 3. Po arni sektori u skladu sa zakonskim odredbama ili pravilima tehni ke prakse. 4. Postoji vatrogasna postrojba na udaljenosti prema to ki smjernica TRVB UTJECAJNI FAKTORI KORI TENI PRI PRORA UNU Pregled utjecajnih faktora Kod numeri ke analize po arne ugro enosti prema TRVB 1 kori teni su pojedini faktori koji su odre eni ili izra unati na temelju pojedinih svojstava same gra evine i tehnolo kog procesa rada a isti su dati tabelarno kako je dolje navedeno: Red.broj Oznaka OPIS 1 G geometrija po arnog sektora 2 k 1 konstanta ovisna o odvo enju dima i topline 3 k 2 konstanta ovisna o odvo enju dima i topline 4 E faktor intervencije vatrogasne postrojbe 5 A opasnost aktiviranja 6 P ugro enost osoba 7 Q po arno optere enje 8 C ugro enost od po ara 9 R opasnost od zadimljenja 10 K opasnost od korozije 11 H visina zgrade 12 B specifi na opasnost od po ara 13 S za titna vrijednost protupo arnog ure aja 14 F otpornost protiv po ara gra evinskih konstrukcija 1.11 ODRE IVANJE UTJECAJNIH FAKTORA Faktor G - geometrija po arnog sektora, odre en je na temelju povr ine po arnog sektora, te postojanje ili nepostojanje otvora ili proboja me u katovima. U svrhu izra unavanja faktora G potrebno je odrediti povr inu svakog po arnog sektora. Kada po arni sektor nije dostupan vatrogascima barem sa tri strane broj ana je vrijednost faktora G' = 1,5 G. Ukoliko je pristup vatrogascima omogu en sa tri ili vi e strana faktor G se dobiva umno kom povr ine po arnog sektora i irine sektora.

99 /11 99/128 Faktor k 1 - odre en je iz tablice 1 TRVB 1 na temelju postojanja ili nepostojanja ure aja za odu avanje dima i topline (BRE-ure aj). Ukoliko takav ure aj nije izveden iz tablice je odre ena vrijednost faktora k 1 od 4,42 x Faktor k 2 - odre en je kao konstanta na temelju postojanja ili nepostojanja ure aja za odu avanje dima i topline /BRE-ure aj). Ukoliko takav ure aj nije izveden iz tablice je odre ena vrijednost faktora k 2 od 6,25 x Faktor E - akcioni faktor javne vatrogasne postrojbe odre en je iz tablice 6.1 TRVB 1 gdje su date kategorije ovisno o udaljenosti predmetnog objekta od profesionalne vatrogasne postrojbe odnosno dobrovoljnog vatrogasnog dru tva i ovisno o tome dali se radi o vatrogasnoj postrojbi sa ili bez stalnog de urstva, dnevno od 0-24 h. Ra unski faktor E 1 UDALJENOST OD VATROGASNE POSTROJBE >16 2 VATROG. POSTROJBA BEZ STALNE DE URSTVA (0-24) 1, 1,25 1, , 3 VATROG. POSTROJBA SA STALNIM DE URSTVOM (0-24) 0,63 0,83 1,14 1,58 1,82 Za potrebe izra una obzirom na udaljenost od profesionalne vatrogasne postrojbe sa stalnim de urstvom od 0-24 sata a udaljenost manja do 6 km i tablici 3 faktor E iznosi 0,83 Faktor A - opasnost aktivnosti i materijala odre en je na temelju tablice 3 smjernica TRVB 126 Kod mje ovitih slu ajeva ili skladi tenja uzima se ve ifaktor. Po arni sektor PS10 PS 12 A Faktor aktivnosti i materijala Kategorija A 0,85 1, 1,20 1,46 2,20 Opis Kategorija Faktor A Upravna zgrada s uredskim prostorijama,restoranom, garderobama i 1 0,85 kotlovnicom Skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom 2 1,

100 /11 1/128 Faktor P - ugro enost osoba odre en je na temelju tablice 3 smjernica TRVB 126 i tablice 2 kolona 6 P Faktor ugro enosti osoba Kategorija P 1, 1,10 1,20 1,40 Po arni sektor PS10 PS 12 Opis Kategorija Faktor P Upravna zgrada s uredskim prostorijama,restoranom, garderobama i 1 1, kotlovnicom Skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom 1 1, Faktor po arnog optere enja Q odre uje se na temelju tablice 6.1 smjernica TRVB 1 na temelju iznosa ukupnog specifi nog po arnog optere enja uzetog iz tablice TRVB 126 prema vrsti radnog procesa ili izra unatog kao funkcija zbroja mobilnog i imobilnog po arnog optere enja. q = q i + q m Faktor po arnog optere enja odre uje se na temelju tablice 6.1 smjernica TRVB 1 na temelju iznosa ukupnog specifi nog po arnog optere enja uzetog iz tablice TRVB 126 prema vrsti radnog procesa ili izra unatog kao funkcija zbroja mobilnog i imobilnog po arnog optere enja. Q Faktor po arne optere enosti q (MJ/m ) Q q (MJ/m ) Q q (MJ/m ) Q do 2 1, , , , , , , , , , , , , , , ,10 Po arni sektor PS10 PS 12 Upravna zgrada s uredskim prostorijama,restoranom, garderobama i kotlovnicom Skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom Opis q Q 8 1,40 5 1,30

101 /11 101/128 Faktor C - ugro enost od po ara odre en je na temelju tablice 2 smjernica TRVB 126, kao funkcija kategorije po arne opasnosti od prisutnih tvari i materijala u radnom procesu. Prema tablici 2 kolona 4 C faktor zapaljivosti materijala Kategorija I II III IV V VI Faktor C 1,6 1,4 1,2 1,0 1,0 1,0 Po arni sektor PS10 PS 12 Upravna zgrada s uredskim prostorijama,restoranom, garderobama i kotlovnicom Skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom Opis Kategorija Faktor C III 1.20 III 1,20 Faktor R - opasnost od zadimljenja odre en je iz tablice 2 smjernica TRVB 126. Ukoliko je R (-) onda vrijednost faktora iznosi 1, (ne postoji mogu nost stvaranja jakog dima), a ukoliko je R (+) onda vrijednost faktora iznosi 1,20. Po arni sektor PS10 PS 12 Upravna zgrada s uredskim prostorijama,restoranom, garderobama i kotlovnicom Skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom Opis Kategorija Faktor R - 1, + 1,20 Faktor K - opasnost od korozije odre en je na temelju tablice 3 kao funkcija kategorije prema smjernicama TRVB 126 koji klasificira radne procese. Ukoliko je K (-) onda vrijednost faktora iznosi 1, a ukoliko je K (+) onda vrijednost faktora iznosi 1,20. Prema tablici 2 i koloni 6 i tablici 3 Po arni sektor PS10 PS 12 Upravna zgrada s uredskim prostorijama,restoranom, garderobama i kotlovnicom Skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom Opis Kategorija Faktor K - 1, - 1, Faktor H - visina zgrade: odre en je na temelju visine objekta ili broja katova. H Faktor visine gra evine

102 /11 102/128 Iznad razine zemlje Visina (m) H 1, 1,11 1,21 1,30 1,38 1,45 1,50 1,56 1,61 1,65 Visina (m) H 1,70 1,72 1,75 1,77 1,79 1,80 1,81 1,82 1,83 1,84 Ispod razine zemlje Visina (m) H 1, 1,29 1,46 1,85 2,14 2,39 2,60 2,77 2,85 3, Visina (m) H 3,01 3,03 3,05 3,06 3,08 3,10 Napomena: Vrijednost gore navedenih faktora na osnovu klasifikacije radnog procesa, prora unatog po arnog optere enja i visine gra evine, uzimaju se iz tablice 3 Ra unski faktori (TRVB 1) IZRA UNAVANJE FAKTORA B faktor H iznosi 1, Faktor B - specifi na opasnost od po ara izra unava se kori tenjem prethodnoodre enih faktora uz primjenu slijede eformule: B = E x A x P x Q x C x R x K x H (1) IZRA UNAVANJE UMNO KA S X F Umno ak S x F na temelju kojeg se odre uju potrebne mjere za tite od po ara izra unava se kori tenjem formule: S x F = (G + k 1 ) x B/k 2 (2) Metodom TVRB predvi asepetrazliitih razina mjera za tite od po ara ozna ene slovima S 1,S2, S3, S4 i S5 koje su funkcija produkta SxF i vatrootpornosti objekta odnosno po arnog sektora Numeri ka analiza po arne ugro enosti po TRVB 1 i 126 list 1 PROPLIN PJ METKOVI OBJEKT Upravna zgrada s uredskim prostorijama, restoranom Po arni sektor 10

103 /11 103/128 garderobom i kotlovnicom Povr ina objekta F (m 2 ) 471 irina objekta b (m) 13 Faktor geometrije objekta G (x10 5 ) 0,061 Imobilno po arno optere enje MJ/m 2 qi 1 Mobilno po arno optere enje MJ/m 2 qm 7 Ukupno po arno optere enje MJ/m 2 q 8 Faktor po arnog optere enja Q 1,40 Akcioni faktor vatrogasne jedinice E 0,83 Radna opasnost A 0,85 Faktor ugro enosti osoba P 1, Faktor zapaljivosti materijala C 1,20 Faktor zadimljenja R 1, Faktor korozivnosti koji mo e nastati u po aru K 1, Faktor visine gra evine H 1, Faktor specifi ne opasnosti od po ara B=E*A*P*Q*C*R*K*H B 1,19 Ure aji za odvo enje dima i topline ne postoje k1(x10 5 ) 4,42 SxF (Produkt za titne vrijednosti ure ajazaza titu od po ara i vatrootpornosti gra.konstrukcija odnosno po arnog sektora) k2(x10 5 ) 6,25 SxF = (G+k1) x B/k2 SxF 0,8498 Vatrootpornost objekta F Mjere za tite od po ara 0 Legenda: Faktor SxF < 1,30- nisu potrebne posebne mjere za tite od po ara S-1 Za vrijeme radnog vremena trenutno pripravna vatrogasna postrojba u gospodarstvu S-2 Vatrogasna postrojba u gospodarstvu sa stalnom de urnom slu bom S-3 Automatski vatrodojavni sustav bez automatskog proslje ivanja alarma S-4 Automatski vatrodojavni sustav s automatskim proslje ivanjem alarma S-5 prinkler ure aj u skladu s TRVB S 127 F30 Numeri ka analiza po arne ugro enosti po TRVB 1 i 126 list 2 PROPLIN PJ METKOVI OBJEKT Skladi te rezervnih dijelova i potro nog materijala s portirnicom Po arni sektor 12

104 /11 104/128 Povr ina objekta F (m 2 ) 132 irina objekta b (m) 4 Faktor geometrije objekta G (x10 5 ) 0,5 Imobilno po arno optere enje MJ/m 2 qi 1 Mobilno po arno optere enje MJ/m 2 qm 4 Ukupno po arno optere enje MJ/m 2 q 5 Faktor po arnog optere enja Q 1,30 Akcioni faktor vatrogasne jedinice E 0,83 Radna opasnost A 1, Faktor ugro enosti osoba P 1, Faktor zapaljivosti materijala C 1,20 Faktor zadimljenja R 1,20 Faktor korozivnosti koji mo e nastati u po aru K 1, Faktor visine gra evine H 1, Faktor specifi ne opasnosti od po ara B=E*A*P*Q*C*R*K*H B 1,55 Ure aji za odvo enje dima i topline ne postoje k1(x10 5 ) 4,42 SxF (Produkt za titne vrijednosti ure ajazaza titu od po ara i vatrootpornosti gra. konstrukcija odnosno po arnog sektora) k2(x10 5 ) 6,25 SxF = (G+k1) x B/k2 SxF 1,11 Vatrootpornost objekta F Mjere za tite od po ara 0 Legenda: Faktor SxF < 1,30- nisu potrebne posebne mjere za tite od po ara S-1 Za vrijeme radnog vremena trenutno pripravna vatrogasna postrojba u gospodarstvu S-2 Vatrogasna postrojba u gospodarstvu sa stalnom de urnom slu bom S-3 Automatski vatrodojavni sustav bez automatskog proslje ivanja alarma S-4 Automatski vatrodojavni sustav s automatskim proslje ivanjem alarma S-5 prinkler ure aj u skladu s TRVB S 127 F PREPORUKA ZA POVE ANJE SIGURNOSTI U nedostatku hrvatskih metoda za izradu procjene ugro enosti od po ara i tehnolo kih eksplozija kori tene su u svijetu priznate i prihva ene numeri ke metode koje odgovaraju karakteristikama objekata i tehnolo kog procesa u punionicama plina i skladi tima plina.

105 /11 105/128 Ve ina objekata u PJ Metkovi nalazi se na otvorenom prostoru (cjevovodi sa armaturama, spremnici, pretakali te za auto i vagon cisterni). Pumpaona za UNP nalazi se ispod otvorene nadstre nice. Za takvu vrstu objekata i tehnologije najprihvatljivija je metoda koju su razvili stru njaci multinacionalne tvrtke Dow Chemical iz USA, pod nazivom Dow metoda. U PJ Metkovi nalazi se i ve i broj pomo nih gra evinskih objekata (upravna zgrada, restoran i garderoba radionica za odr avanje) koji ne predstavljaju veliku opasnost od po ara i eksplozije, te se za njih primijenila TVRB metoda Kao to se iz obra enih podataka i iz izra una posebnih mjera za tite od po ara vidi, dobiveni podaci dobro koreliraju sa projektiranim i izvedenim stanjem iz ega se mo e zaklju iti da su objekti projektirani i izra eni prema svjetski priznatim propisima i standardima. Stru na obrada podataka utvr enih analizom stanja i numeri kom analizom po arne ugro enosti Na temelju utvr enog stanja glede lokacije pojedinih objekata i gra evina, gra evinske izvedbe pojedinih po arnih sektora, karakteristika tehnolo kog procesa, po arnog optere enja, primjene osnovnih mjera za tite od po ara kao i na osnovu izra una posebnih mjera za tite od po ara u najopasnijim po arnim sektorima, mogu e je u okviru ove prosudbe ista i slijede e: Osnovni objekti koji determiniraju kategoriju PJ Metkovi glede opasnosti od po ara su: - Spremni ki prostor: s dva nadzemna kuglasta spremnika - Pomo ni objekti, me ukojimasunajve i i tehnolo ki najslo eniji: Vagon pretakali te Punionica plina Pretakali te AC Depo za boce Prodaja plina Na po arnim sektorima: PS-02 (Vagon pretakali te) PS-01 (Kuglasti spremnici-pumpaona) PS-04 (Punionica plina-depo) PS-03 (Pretakali te AC) postoji instalirana detekcija plina koja preko centrale stavlja u funkciju za titne i alarmne sustave. Za provedbu mjera za tite od po ara primjenjeni su propisi koji se odnose na mjere za tite od po ara glede: izgradnje i odr avanja gra evina, i rekonstrukcije izvedbe i odr avanja elektri nih i gromobranskih instalacija

106 /11 106/128 izvedbe i odr avanja plinskih postrojenja i instalacija odr avanja i kori tenja postrojenja strojeva i ure aja skladi tenja i i manipulacija teku im naftnim plinom izbora i odr avanja vatrogasnih aparata odr avanja i kontrole hidrantske mre e odr avanja i kontrole stabilne instalacije za ga enje po ara i hla enje odr avanja i kontrole instalacije plinodojave osposobljavanja zaposlenika za provedbu preventivnih mjera za tite od po ara ga enje po ara i spa avanje ljudi i imovine ugro enih po arom sigurnu evakuaciju stranki i osoblja LOKACIJA, PRILAZNI PUTOVI I UDALJENOST PROFESIONALNE VATROGASNE POSTROJBE Lokacija omogu ava nesmetan prilaz objektu sa svih strana. JVP Metkovi udaljena je od poslovnog prostora cca 3 m te je intervecija iste mogu a uj roku od 3 minute, a najbli a susjedna profesionalna vatrogasna postrojba koja se mo e pozvati u pomo nalazi se u Plo ama na udaljenosti 22 km, te je od dojave mogu aintervencija uroku30min Nosivost vatrogasnih pristupa zadovoljava osovinski pritisak od 1 kn. NAMJENA GRA EVINA, TEHNOLO KI POSTUPAK I OPASNOSTI KOJE PROIZLAZE IZ NAMJENE GRA EVINE I TEHNOLO KOG POSTUPKA Gra evine namjenjene pretakanju UNP punjenju boca i kontejnera te prodaji i distribuciji plina izgra ene su sukladno lokacijskoj i gra evinskoj dozvoli i tehni kim propisima za ovakovu vrstu postrojenja. OSNOVNE MJERE ZA TITE OD PO ARA PRIMJENJENE U OBJEKTU SU SLIJEDE E: Provo enje mjera za tite od po ara vr i se prema odredbama Zakona o za titi od po ara RH, Zakona o vatrogastvu RH, tehni kim propisima, pravilnicima i uputstvima o za titi od po arauproplin-u d.o.o. iplanaza tite od po ara PJ Metkovi. Na lokaciji PJ Metkovi raspore en je jedan profesionalni vatrogasac i djelatnik za ZOP. s polo enim stru nim ispitom, a sa JVP Metkovi sklopljen je Ugovor o davanju usluge jednog profesionalnog vatrogasca po potrebi. uvari imaju odgovaraju ustrunu spremu potrebnu osposobljenost za po etno ga enje po ara, a rade od 0-24 sata (vanjska ustanova). 12 radnika iz tehnolo kog procesa stru no je osposobljeno za dobrovoljnog vatrogasca koji mogu intervenirati za vrijeme radnog vremena.

107 /11 107/128 Radnici u tehnolo kom procesu su u svom djelokrugu rada osposobljeni i du ni provoditi mjere za tite od po arakakojetoodreeno u odgovaraju im lanovima naprijed navedenih propisa, pravilnika plana i uputstava, a odnose se na provo enje mjera za tite od po ara, odnosno za ga enje po ara i spa avanje ljudi i imovine ugro enih od po ara. Oni su uvje bani prema planu za tite od po ara. Novoprimljeni radnici do osposobljavanja za siguran na in rada obavljaju poslove i radne zadatke pod nadzorom stru no osposobljenog djelatnika. NA IN EVAKUACIJE I SPA AVANJA OSOBA Objekti su prizemni i omogu ena je laka evakuacija jer na putevima evakuacije nema zapreka, me utim treba voditi ra una o smjeru evakuacije. u tu svrhu u krugu postrojenja su postavljene vjetrulje. Radnici trebaju uvje bavati evakuacujunajmanje jedanput godi nje u skopu vje bi «Svibanj mjesec za tite od po ara «KONSTRUKCIJA, KONSTRUKCIJSKI MATERIJALI I OTPORNOST KONSTRUKCIJA U PO ARU Gra evine su izvedena sukladno zahtijevima za vatrootpornost konstrukcija i konstruktivnih elemenata PODJELA NA PO ARNE SEKTORE Podjela na po arne sektore obavljena je uz predpostavku potrebitog horizontalnog po arnog odvajanje na granici po arnih sektora: FORMIRANI SU SLIJEDE I PO ARNI SEKTORI: BROJ PO ARNOG SEKTORA PS-01 P2-02 PS-03 PS-04 PS-05 PS-06 PS-07 PS-08 PS-09 PS-10 PS-11 PS12 NAZIV Kuglasti spremnici Vagon pretakali te Pretakali te auto cisterni Punionica boca Depo-skladi te boca na otvorenom Radionica za odr avanje pogona i boca Skladi te-nastre nica Ispariva ka stanica Maloprodaja plina u bocama,kamp. Autoplin Upravna zgrada,restoran,garderobe,kotlovnica Kompresor za zrak, dizel elktroagregat Skladi te rez. dijelova.portirnica ELEKTRI NE INSTALACIJE Elektri ne instalacije izvedene su uglavnom kako su i projektirane. Prostori su klasificirani od «S» agencije a ista vr i redovni tehni ki nadzor na elektri nim instalacijama iure ajima u zonama ugro enim eksplozivnom atmosferom.

108 /11 108/128 Na svim glavnim razvodnim ormarima postoji mogu nost ostvarenja beznaponskog stanja. Elektri ne instalacije se redovno ispituju od strane stru nih ustanova. GROMOBRANI Gromobranska instalacija izvedena je na gra evinama u skladu s Pravilnikom o gromobranima (Sl.list 13/68 - preuzet u RH). i redovno se ispituju od strane stru nih ustanova. Plinske instalacije spremnici i cjevovodi Plinske instalacije spremnici i cjevovodi izvedena u skladu sa propisima, redovno se ispituju a zaporni ventili su pristupa ni i dobro ozna eni. POSTROJENJA, STROJEVI I URE AJI, STROJARSKE INSTALACIJE Postrojenja, (kotlovnice centralno grijanjeventilacija i klimatizacija), strojevi i ure aji se redovito odr avaju i u propisanim rokovima ispituju. SUSTAV PLINODOJAVE SUSTAVOM PLINO DOJAVE SU POKRIVENI SVI PROSTORI U KOJIMA MO E DO I DO NEKONTROLIRANOG ISPU TANJA PLINA PLINODOJAVA SE REDOVNO SERVISIRA I ISPITUJE. SUSTAV ZA GA ENJE PO ARA I HLA ENJE SPREMNIKA Za ga enje po ara i hla enje spremnika izvedena je hidrantska mre a i stabilni sustav za ga enje po ara i hla enje..sustav se se redovno servisira i ispituje Koli ina i razmje taj opreme i sredstava za ga enje po ara Na temelju projektne dokumentacije odre eni su ni e navedeni vatrogasni aparati prema tipu i broju komada po po arnim sektorima i oni se smatraju kao osnovna za tita, te nisu razmatrani prema DOW metodi. PS 01 PS 02 PO ARNI SEKTORI Nadzemni kuglasti spremnici 2x 5 m3 za UNP propan-butan, pumpan pumpno kompresorska stanica za UNP Pretakali te za vagon cisterne TIP APARAT A S-50 S-9 S-1 S-9 KOMADA

109 /11 109/128 S-50 1 Pretakali te za auto cisterne PS 03 S-9 1 PS 04 Punionica plina u boce sa prostorom za pune i prazne boce S-50 S PS 05 Depo-skladi te boca na otvorenom prostoru S-50 1 Radionica za odr avanje pogona i radionica za S-9 6 PS 06 odr avanje boca PS 07 Nadstre nica-skladi te S-9 2 S-50 1 Maloprodaja autoplina, plina u bocama i kamp plina PS 08 S-9 6 PS 09 Ispariva ka stanica S-9 2 PS 10 Upravna zgrada s uredskim prostorijama,restoranom, garderobama i kotlovnicom- S-9 7 S-9 CO2 5 PS 11 Kompresor za zrak, dizel elektro agregat,hidrofor za po arnu vodu s napojnim bunarom 2 1 PS-12 Skladi te rezervnih dijelova, potro nog materijala i portirnica S-9 CO DOMINO EFEKT Prema Zakonu o za titi okoli a (NN 110/07) domino efekt je definiran na slijede ina in: - Domino efekt je niz povezanih u inaka koji zbog me usobnog razmje taja i blizine postrojenja - odnosno dijelova postrojenja ili grupe postrojenja i koli ina opasnih tvari prisutnih u tim postrojenjima pove avaju mogu nost izbijanja velike nesre e ili pogor avaju posljedice nastale nesre e. Razmje taj pogona postrojenja Proplin Metkovi prikazan je u grafi kim prilozima. U blizini pogona Proplin nalaze se objekti/postrojenja koji ne mogu biti od zna aja u smislu doprinosa domino efektu nakon velike nesre e zbog toga to ne skladi te i ne prera uju velike koli ine opasnih tvari. Stambene zone nalaze se na raznim udaljenostima od granica postrojenja, a zna ajniji gu i stambeni dijelovi grada su udaljeniji od postrojenja. Domino efekt je definiran kao djelovanje neke po etne nesre ekojamoe prouzro iti drugu nesre u na susjednom postrojenju to bi pogor alo posljedice po etne nezgode. Domino efekt se primjenjuje kao interakcija: - izme u objekata na istoj lokaciji, - izme u objekata susjednih lokacija. Analiza domino efekta je analiza u inka kojeg proizvodi jedan objekt na neki drugi: - jedan se objekt smatra ''inicijatorom'' rizika, - drugi objekt se smatra ''primateljem'' rizika. Analiza je izvedena za najgori mogu islu aj velike nesre enapjproplinmetkovi, to zna idasu spremnici UNP inicijatori rizika, a spremnici okolnih postrojenja i cjevovod primatelji rizika. O te enje

110 /11 110/128 susjednih objekata i opreme mogu ejeuslu aju po aralokve(poolfire),vatrenih kugli (fireball) ili neograni ene eksplozije oblaka (BLEVE). Po ar lokve i vatrene kugle mogu prouzro iti tetu na opremi/ure ajima zbog njihovih toplinskih u inaka. to je ve i toplinski tok koji prima neka oprema, to su ozbiljnija o te enja. Na opisanoj zoni ugro enosti osnovni i najve i inicijatori i primatelji rizika nalaze se unutar industrijskog dvori ta PJ Proplin. Iz provedene procjene posljedica, vjerojatnosti nesre atedrutvenog rizika u PJ Proplin Metkovi vidi se da ni najgori scenarij nesre enemoe izazvati domino efekt nakon velike nesre e ZAKLJU AK Rje enjem Policijske uprave Dubrova ko-neretvanske broj UP/I-348/ P.J. DC Metkovi razvrstana je u II A kategoriju to stvara i obvezu anga iranja 3 profesionalnih vatrogasaca ili 2 profesionalnih vatrogasaca i 4 djelatnika stru no osposobljenih za obavljanje poslova vatrogasca, te najmanje 1 djelatnika raspore enog za obavljanje preventivnih poslova za tite od po ara. Sukladno odredbama lanka 9. Pravilnika o kategorizaciji PJ-Metkovi proveo je dodatne tehni ke i organizacione mjere za tite od po ara: - video nadzor cijelog poslovnog prostora - 12 radnika u tehnolo kom procesu dodatno su osposobljeni iz za tite od po ara po programu osposobljavanja za dobrovoljne vatrogasce - preventivne poslove za tite od po ara provodi stru no osposobljeni radnik s polo enim stru nim ispitom iz za tite od po ara - Svi zaposlenici PJ Metkovi osposobljeni su iz za tite od po arazapo etno ga enje po ara - Zaposlen jedan profesionalni vatrogasac u I smjeni - Sa JVP Metkovi sklopljen Ugovor o pru anju usluga preventivnog de urstva sa 1 vatrogascem u I smjeni, - za 2 vatrogasca nabavljena su specijalna vatrogasna odijela - proces pretakanja UNP-a i skladi tenja u kuglaste spremnike kontrolira se elektronskim putem i prati na ra unalu skladi tara to daje dodatnu tehni ku sigurnosnu za titu od prepunjivanja spremnika Izvedene tehni ke mjere za tite: Objekti i postrojenja PJ Metkovi, na lokaciji u Metkovi u, Industrijska 11, izgra eni su u skladu s tehni kim propisima za UNP, a to je Pravilnik o izgradnji postrojenja za teku i naftni plin i o uskladi tenju i pretakanju teku eg naftnog plina ( Sl. List 24/71. i N.N. 108/95) i Pravilnik za ukapljeni naftni plin (NN 117/07), u skladu s navedenim pravilnicima izvedene su sve mjere za tite od po ara kao to su vanjska hidrantska mre a s pripadaju om opremom u hidrantskim ormarima, stabilni sustav (dren er) za ga enje i hla enje nadzemnih spremnika, pretakali ta za auto cisterne i vagon cisterne, sustav automatske detekcije plina na ugro enim prostorima, odgovaraju a ventilacija u punionici boca i radionici za odr avanje, elektri ne instalacije u zonama opasnosti za nastajanje eksplozivnih smjesa izvedene su u «EX» izvedbi, rezervni dizel-elektro agregat za rezervno napajanje elektri nom energijom, i postavljen je dovoljan broj prijevoznih i ru nih vatrogasnih aparata u skladu s pravilnikom.

111 /11 111/128 Provedene organizacijske mjere: - Stalno de urstvo uvara od 0 24 h, s video nadzorom cjelokupnog poslovnog prostora - Radnici u pogonu osposobljeni za dobrovoljnog vatrogasca za vrijeme rada - Nadzor stru ne osobe iz za tite od po ara s polo enim stru nim ispitom; obu enost svih zaposlenih radnika za po etno ga enje po ara; blizina JVP Metkovi cca 3 m - Stalno de urstvo 2 profesionalna vatrogasca za vrijeme rada pogona u I smjeni, - U II i III smjeni tehnolo ko postrojenje miruje za to nije potrebno de urstvo profesionalnih vatrogasaca, a za to je osigurano de urstvo za titarske slu be koja ima na raspolaganju video nadzor postrojenja svih objekata Slika 27. Kuglasti spremnici sa sustavom za tite

112 /11 112/128 Slika 28. Rashladni sustavi za eljeznicu Slike 29,30. Sustav detekcije i alarma UNP-a na postrojenju (Dräger detektor i sirena). Detekcija plina koja preko centrale stavlja u funkciju za titne i alarmne sustave

113 /11 113/ MJERE ZA TITE 10.1 Mjesto i na in primanja dojave po ara Dojava po ara obavlja se telefonom i usmeno u portu gdje postoji stalno de urstvo jednog za titara 0-24 sata. U porti moraju biti vidljivo istaknuti telefonski brojevi za vatrogasne postrojbe za prijavu po ara: JVP METKOVI 193 ili DUZS- UPANIJSKI CENTAR 112 POLICIJA 192 Dojava po ara provodi se u etiri stupnja: 1. Preduzbuna s ga enjem po etnih po ara INTERNO UZBUNJIVANJE 2. Uzbuna prvog stupnja s ga enjem ve ih po ara POGONSKI ALARM 3. Uzbuna drugog stupnja s ga enjem velikih i katastrofalnih po ara ALARM NA DALJINU 4. Prestanak uzbune 1. Preduzbuna s ga enjem po etnih po ara INTERNO UZBUNJIVANJE INTERVENTNE MJERE ZA OGRANI AVANJE POSLJEDICA 10.2 Brojinazivgra evina Spremnici nadzemni kuglasti 2x5m 3, 1x5 m3 propan butan Punionica plina, radionica za boce, prostor za pune i prazne boce Pretakali te za autocisterne Pretakali te za vagon cisterne Depo -skladi te za boce na otvorenom Prodavaonica plina Zgrade (pomo ni objekti) Upravna zgrada za smje taj radnika i poslovnih prostorija Radionica za odr avanje pogona Preduzbuna interna uzbuna daje se kada je u pojedinom dijelu gra evine izbio po etni po ar, a daje se usmeno obavje ivanjem i gasi ga tehnolo ko osoblje U slu aju pojave po etnog po ara ili ako prijeti neposredna opasnost za izbijanje po ara, svaki uposleni radnik du an je ukloniti opasnost ili ugasiti po ar, ako to mo eu initi bez opasnosti za sebe ili druge osobe, te obavijestiti NEPOSREDNOG RUKOVODITELJA I DE URNOG ZA TITARA.

114 /11 114/ Uzbuna prvog stupnja s ga enjem ve ih po ara POGONSKI ALARM Uzbuna prvog stupnja ( pogonski alarm ) daje se u slu aju kada nije uga en po etni po ar, te je nastao ve ipo ar ili prijeti opasnost da se po etni po ar pro iri ili uve a. Uzbuna prvog stupnja daje se elektri nom sirenom koju uklju uje iz PORTE DE URNI ZA TITAR na telefonsku dojavu efa pogona u kome je do lo do po ara a daje se u skladu sa definiranim znakovima alarma (PO AR). Uklju uju se vlastiti profesionalni vatrogasci i radnici osposobljeni za dobrovoljnog vatrogasca i ostalo tehnolo ko osoblje radi zatvaranja plinskih ventila i uklju ivanja stabilne instalacije za ga enje po ara.. - UZBUNA I STUPANJ, POGONSKI ALARM Jednoli an ton s pauzama, ukupno vrijeme trajanja signala 90 sekundi, 3 x 20 sekundi ton, 2 x 15 sekundi pauza Prestanak uzbune jednoli an ton bez pauze u ukupnom trajanju od 60 sekundi. 3. Uzbuna drugog stupnja s ga enjem velikih i katastrofalnih po ara ALARM NA DALJINU Ukoliko nije uga en po ar vlastitim snagama, te prijeti opasnost da se po ar pro iriiuve a poziva se u pomo JVP METKOVI sa stalnim de urstvom na udaljenosti od oko 3 metara. Uzbuna drugog stupnja (alarm na daljinu) daje se telefonom, a daje ju de urni ZA TITAR. Osoba koja daje alarm na daljinu daje osnovne podatke o vrsti, veli ini i mjestu nastanka po ara: - adresu - to gori (mikrolokacija) - kakav je materijal u po aru - da li su u opasnosti ljudski ivoti - kakav je pristupni put - obujam i veli ina po ara - ime osobe koja je izvr ila dojavu - broj telefona centrale 4. Prestanak uzbune Prestanak uzbune bilo kojeg stupnja, daje se nakon zavr ene akcije ga enja po ara, zvu nim signalima. Voditelj vatrogasne postrojbe, odnosno rukovoditelj ga enja, sastavlja izvje osobe za nadziranje zgari ta. eopo aru, te odre uje

115 /11 115/ Obaveze u postupanju, zapovijedanju i ovlasti sudionika u primanju obavijesti o po aru, te ustroj akcije ga enja Postupak ga enja po ara provodi se u etiri stupnja; 1. Preduzbunjivanje s ga enjem po etnih po ara INTERNO UZBUNJIVANJE 2. Uzbuna prvog stupnja s ga enjem ve ih po ara POGONSKI ALARM 3. Uzbuna drugog stupnja s ga enjem velikih i katastrofalnih po ara ALARM NA DALJINU 4. Prestanak uzbune 1. Preduzbuna s ga enjem po etnih po ara INTERNO UZBUNJIVANJE U slu aju po etnog po ara, svaki djelatnik pristupa njegovom ga enju. Ukoliko djelatnik nije u mogu nosti ugasiti po ar, obavje tava neposrednog rukovoditelja i glavnu portu (de urni ZA TITAR). 2. Uzbuna prvog stupnja s ga enjem ve ih po ara POGONSKI ALARM Ako rukovoditelj ili njegov zamjenik na temelju podataka o po aru dobivenih telefonom ili obilaskom utvrdi da ne emo i ugasiti po ar, pozvati e odmah na intervenciju JVP Metkovi,tel:193 ili (udaljena 3 metara). Do dolaska javne vatrogasne postrojbe, po ar gase 2 profesionalna vatrogasca PJ Metkovi i radnici PJ Metkovi koji su osposobljeni za dobrovoljnog vatrogasca i po potrebi drugo tehnolo ko osoblje Nakon dolaska profesionalne postrojbe, vo enje intervencije preuzima zapovjednik te postrojbe, a voditelj intervencije ga enja predaje usmeno izvje e to je u injeno i to se doga a.na utvr eni znak sirene sastaje se operativni sto er koji se sastoji od slijede ih lanova: 1. Rukovoditelj PJ 2. Poslovo a punionice 3. Monter za odr avanje-specijalist 4. Glavni skladi tar 5. stru ni radnik za preventivne poslove za tite od po ara 6. Skladi tar plina 7. Poslovo a prodavaonice plina Navedeni operativni sto er tako er je zadu en za organizaciju evakuacije i spa avanjauslu aju da suupo aru ugro ene osobe.

116 /11 116/128 Sastavekipezazaprovo enje evakuacije: Profesionalni vatrogasci Radnici osposobljeni za dobrovoljnog vatrogasca Poslovo a punionice boca Voditelj intervencije evakuacije i ga enja (Rukovoditelj PJ ili njegov zamjenik) preuzima rukovo enje akcijom evakuacije i spa avanja i ga enja po ara pridr avaju iseop ih na ela spa avanju ugro enih osoba i taktike ga enja, posebno: - organizira evakuaciju radnika iz ugro enog podru ja (ukoliko je to potrebno), - kontroliraradekipazaprovo enje evakuacije i ga enja po ara - organizira dopremu raspolo ivih sredstava za evakuaciju i vatrogasnih aparata i druge opreme za ga enje po ara (odgovaraju ih za vrstu gorive tvari), - organizira raspored ljudi i njihovo u e euga enju, - organizira isklju enje elektri ne energije u ugro enom prostoru, - organizira uklanjanje ugro ene opreme, gorivog materijala, plinskih boca i sl., te vrijednog materijala iz ugro enog prostora, - poduzima mjere za spre avanje nastajanja panike, - udaljava djelatnike koji nemaju odre ene zadatke u ga enju po ara, - nakon uga enog po ara, organizira nastavak rada i i enje zgari ta. Kada rukovoditelj ga enja ocijeni da nije u mogu nosti ugasiti po ar daje nalog za daljinski alarm. Zadaci poslovo e punionice U trenutku kada bude obavije ten o po aru poslovo a punionice du an je: - Odmah zaustaviti rad punionice, isklju iti plinske pumpe i zatvorit i ventile na plinskim instalacijama u punionici - staviti se na raspolaganje (zajedno sa radnicima u punionici) zapovjedniku postrojbe koja gasi po ar, radi mo ebitnog poduzimanja potrebitih tehni kihzahvatakojimasemoe sprije iti irenje po ara, odnosno poduzeti spa avanje ljudi i imovine, - organizirati izno enje boca ako po ar ugro ava prostor u kojem se boce nalaze, - organizirati isklju enje struje radi opasnosti od irenja po ara i omogu avanje sigurne akcije ga enja i spa avanja. Zadaci stru nog radnika za preventivne poslove ZOP-a Nakon zaprimljene dojave o po aru stru ni radnik za preventivne poslove za tite od po ara du an je: - odmah obaviti izvi anje mjesta nastanka po ara, te telefonom obavijestiti de urnog za titara o osnovnim podacima o po aru i narediti mu da uklju i alarmnu sirenu za po ar i po potrebi pozove javnu vatrogasnu postrojbu Metkovi, - do dolaska profesionalne postrojbe organizirati akciju spa avanja mo ebitno ugro enih zaposlenih sa radnicima osposobljenim za dobrovoljnog vatrogasca, - organizirati isklju enje elektri ne energije i zatvaranje svih plinskih ventila na spremnicima,

117 /11 117/128 - po potrebi izvr iti uklju ivanje stabilnih instalacija za ga enje po ara na spremnicima, vagon pretakali tu i pretakali tu za auto cisterne - sa radnicima osposobljenim za dobrovoljnog vatrogasca zapo eti akciju ga enja po ara sa opremom iz hidranta ili sa vatrogasnim aparatima punjenim prahom. - po dolasku javne vatrogasne postrojbe Metkovi dati zapovjedniku te postrojbe potrebite podatke i staviti mu se na raspolaganje, jer zapovjednik profesionalne postrojbe po dolasku na mjesto po ara preuzima zapovijedanje svim raspolo ivim postrojbama. 3. Uzbuna drugog stupnja s ga enjem velikih i katastrofalnih po ara ALARM NA DALJINU Ukoliko radnici DC-a Metkovi nisu uspjeli vlastitim snagama ugasiti po ar na gra evinama ili postaji mogu nostdasepo ar pretvori u veliki ili katastrofalni po ar odmah se telefonom poziva u pomo JAVNA VATROGASNA POSTROJBA METKOVI, a poziva ju rukovoditelj operativnog sto era ili po njegovom nalogu de urni za titar. 4. Prestanak uzbune Prestanak uzbune bilo kojeg stupnja, daje se nakon zavr ene akcije ga enja po ara. Prestanak uzbune daje se zvu nim signalima. Voditelj vatrogasne postrojbe, odnosno rukovoditelj ga enja sastavlja izvje osobe za nadziranje zgari ta. eopo aru, te odre uje 10.4 Broj ano stanje vlastite postrojbe za ga enje po ara Na lokaciji PJ Metkovi za ga enje manjih po ara i potrebe evakuacije i spa avanja organizirani su 2 profesionalna vatrogasca i radnici iz tehnolo kog procesa na na in da je 12 radnika izvr ilo dopunsko obrazovanje po programu za dobrovoljnog vatrogasca, a svi ostali djelatnici osposobljeni su za po etno ga enje po ara sa ru nim vatrogasnim aparatima i vodom iz hidranta Ustroj ga enja kad se u akciji ga enja uklju uju vanjske profesionalne i dobrovoljne vatrogasne postrojbe Osoba koja daje alarm na daljinu, de ura uz telefonsku centralu opoziva rukovoditelja ga enja. ekaju i daljnja nare enja sve do Po dolasku vatrogasnih vozila, portir ili osoba koju odredi rukovoditelj ga enja do ekuje vatrogasnu postrojbu i odvodi je na mjesta nastanka po ara ili do rukovoditelja ga enja po ara. Nakon dolaska profesionalne postrojbe vo enje preuzima zapovjednik te postrojbe. Rukovoditelj ga enja po ara obavje tava voditelja vatrogasne postrojbe o slijede em: - ugro enosti ljudi

118 /11 118/128 - to gori - vrsta po ara - opasnosti od irenja po ara - mogu nost pristupa - to je ugro eno - jesu li isklju ene elektri ne instalacije Radi nesmetanog i uspje nog obavljanja vatrogasne intervencije, zapovjednik koji vodi vatrogasnu intervenciju, mo e: - zabraniti promet vozila i pristup nepozvanim osobama u blizini mjesta intervencije, - narediti evakuaciju osoba i uklanjanje stvari iz susjednih gra evina koje su ugro ene nastalim doga ajem, - narediti prekid dovo enja elektri ne energije i plina u dogovoru sa odgovornom stru nom osobom,narediti djelomi no ili potpuno ru enje gra evina pomo ukojibisepo ar mogao iriti ako se irenje po aranemo e na drugi na in sprije iti, - -ograni iti djelomi no ili potpuno, dovod vode drugim potro a ima u zoni gdje se pojavi po ar ili u itavom naselju radi osiguranja potrebite koli ine vode za ga enje po ara, - narediti kori tenje vode iz obli njih bunara, cisterni, spremnika, kanala, hidrantskih i drugih izvora bez obzira kome pripadaju, bez pla anja naknade, - narediti poslugu tu im prometnim sredstvima radi prevo enja osoba stradalih u doga aju, u najbli u zdravstvenu ustanovu ili radi prijevoza osoba na mjesto doga aja, - poduzeti druge potrebite mjere radi sprje avanja nastajanja tetnih posljedica. Zapovjednik vatrogasne intervencije du an je poduzeti potrebite mjere da se sa uvaju tragovi i predmeti koji mogu poslu iti za utvr ivanje uzroka nastalog doga aja Gra evine ili postrojenja na kojima se po ar gasi u nazo nosti odgovorne ili stru ne osobe u toj gra evini zbog specifi nosti tehnolo kog postupka Uslu aju po aranagra evinama: 1 nadzemni kuglasti spremnici 2x5 m 3, propan-butan, 2 Punionica plina, prostor za pune i prazne boce 3 Pretakali te za autocisterne 4. Vagon pretakali te 5. Depo za boce, po ar se gasi u nazo nosti odgovornih osoba za te gra evine. Klju evi svih prostora nalaze se na glavnoj porti gdje postoji de urstvo od 0-24 sata.

119 /11 119/ Slu ajevi i na in pozivanja i uklju ivanje distributera energenata u intervenciju Elektri na energija - Isklju enje elektri nog napajanja dijela pojedine gra evine mogu ejenasamomrazdjelniku (sklopnom bloku) putem glavnog prekida a. - Ostale gra evine, odnosno napajanje itave lokacije isklju ujeseuts Elektra. Isklju enje elektri nog napajanja obavlja de urni monter za odr avanje Gra evine ili prostorije u kojima se mo e o ekivati eksplozija u po aru Upo aru se mo eo ekivati eksplozija na slijede im prostorima: 1.Nadzemni kuglasti spremnici 2x5m 3, propan butan 2.Punionica plina, radionica za boce, prostor za pune i prazne boce 3.Pratakali te za auto cisterne 4.Vagon istakali te 5.Depo za boce Pristup gra evinama Uz neprekidno odr avanje propisanih uvjeta za vatrogasne pristupe i povr ine za operativni rad vatrogasnih vozila, utvr uje se da je dostupan pristup svim gra evinama u industrijskom krugu glede potreba za obavljanjem uspje ne vatrogasne intervencije. Prema kriterijima koje za prilaz gra evinama i objektima utvr uje ra unska metoda TRVB A 1, postoje e stanje prilaza ocjenjuje se dobrim Opasnost od prijenosa po ara izme u susjednih gra evina U poslovnom prostoru PJ Metkovi opasnost od prijenosa po ara izme ugra evina, interesantno je razmotriti jedino za susjedne nadzemne spremnike. Za izgra ena, odnosno instalirana pretakali ta, tehnolo ke pumpaonice, prate e i energetske objekte, opasnost od prijenosa po ara nije realna s obzirom na njihove me usobne udaljenosti, odnosno pripadaju i stupanj otpornosti prema po aru Postupci u slu aju izbijanja po ara Ove postupke izvr avaju profesionalne vatrogasne postrojbe isto tako i sve procesno osoblje koje je tako er upu eno u postupke ga enjabilogdjedasezatouka e potreba!

120 /11 120/ Po ar na prostoru oko kuglastih spremnika - Prostor kuda je teku i plin iza ao postaje opasan, jer mo edoi do eksplozije i zapaljenja. Pare teku eg plina te esuodzraka,tejenajvea koncentracija plina pri zemlji, podu i u rupama. Zbog toga se ne smije biti u le e em, kle e em ili sli nom stavu i uop esene sagibati prema podu. - Uslu aju da teku iplinistje e iz spremnika, mora se to prije zatvoriti izlaz odnosno sprije iti daljnje izla enje. - Na prostoru koji je zaga en parama teku eg plina ne smije se paliti rasvjeta niti dozvoliti bilo kakav izvor zapaljenja. - Uslu ajudajeiza lo vi e plina, u to podru je smije se u i samo s izolacionim aparatom na komprimirani zrak. Pomo u eksploziometra valja utvrditi koje podru je je zaga eno plinom Po ar na spremnicima UNP-a - Zatvoriti ventile ulaza i izlaza plina koji su predvi eni za odre eni spremnik. - Isklju iti dovod elektri ne energije na pumpe. Du nost je skladi tara da uklju i hla enje spremnika, rukovoditelja ili de urnog za titara.. najbli eg telefona obavijesti neposrednog Po ar na pretakali tu ukapljenog naftnog plina Uslu aju izbijanja po ara treba poduzeti slijede e: - Cisternu koja gori potrebno je hladiti uklju enjem stabilne instalacije za hla enje. - Po mogu nosti treba izvr iti zatvaranje ventila na pretakali tu, izvr iti otpajanje priklju aka za pretakanje plina na cisterni - Po mogu nosti cisternu treba odvu i od utovarnog mjesta da ne bi do lo do izbijanja po ara na drugim ure ajima. Odvla enje cisterne treba tititi jakim mlazovima vodene magle Po ar u punionici boca i na skladi tu boca Uslu aju izbijanja po ara unutar prostora punionice boca ili na skladi tu punih boca potrebni je u initi slijede e: - zatvoriti glavni ventil za dovod plina u punionicu - sa ru nim vatrogasnim aparatima ugasiti po ar - po potrebi vr iti hla enje boca zahva enih po arom s vodom iz hidranta

121 /11 121/ Po ar na otvorenom skladi tu boca (depo za boce) Uslu aju po ara na boci na skladi tu boca na otvorenom prostoru potrebno je u initi slijede e: - sru nim vatrogasnim aparatom ugasiti po ar na ventilu boce - s vodom iz hidranta izvr iti hla enje boca zahva enih plamenom Gra evine ili prostorije u kojima se nalaze izvori radioaktivnog i drugog opasnog otrovnog materijala i tvari, te postupci koji se poduzimaju uslu aju po ara Ugra evinama nisu prisutni izvori radioaktivnog zra enja Na in uklju ivanja slu be za pru anje prve medicinske pomo i u akciji ga enja i evakuacije U pojedinim pogonima su osposobljeni i odre eni lanovi ekipa za pru anje prve pomo i. Osobama odre enim za pru anje prve pomo i stavljeni su na raspolaganje kompleti pribora za pru anje prve medicinske pomo i. Usluaju davanja uzbune prvog stupnja, ekipe za pru anje prve pomo i javljaju se operativnom sto eru koji odre uje na in njihovog uklju ivanja u akciju ga enja i evakuacije ugro enih osoba Radio i telefonski sustav za povezivanje svih sudionika koji sudjeluju na ga enju po ara U objektima je izvedena telefonska instalacija kojom se omogu ava komunikacija unutar pogona i izvana, ime se osigurava poziv sudionika ga enja, dojavu po ara i poziv sudionicima ga enja. Za slu aj po ara osiguran je jedan par prijenosne radio stanice Zaklju ak Izra enim Planom za tite od po ara i tehnolo ke eksplozije kao i planom evakuacije i spa avanja stvoreni su preduvjeti za brzo i uspje no spa avanje ugro enih osoba i ga enje po araukolikosu ispunjeni slijede iuvjeti: 1. Otkrivanje po araupo etnoj fazi od svih uposlenih, te smanjenje vremena slobodnog razvoja po ara aktivnim ga enjem i pravovremenim alarmiranjem profesionalne vatrogasne postrojbe. 2. Stalno de urstvo 2 profesionalna vatrogasca u I smjeni, 3. Osposobljavanje svih uposlenih radnika za po etno ga enje po ara. 4. Stalno uvje bavanje radnika osposobljenih za dobrovoljnog vatrogasca za ga enje i opremanje minimalnom tehni kom opremom za preventivnu i operativnu djelatnost. 5. Raspore ivanje jednog djelatnika za vo enje poslova iz za tite od po ara.

122 /11 122/ Provo enje svih mjera za tite, koje su proizi le iz procjene po arne ugro enosti, nalaza inspekcijskih organa kao i zapisnika ovla tenih institucija. 7. Redovito ispitivanje i kontrola protupo arnih instalacija. ZAKLJU AK: Izra enim Izvje em o sigurnosti PROPLIN d.o.o. Poslovna jedinica Metkovi, operater dokazuje da: su opasnosti od velikih nesre a u postrojenju utvr ene i da su predvi ene i poduzete potrebne mjere da bi se takve nesre e sprije ile i ograni ile njihove posljedice po ovjeka, imovinu i okoli su odgovaraju a sigurnost i pouzdanost uklju eni u projekt, konstrukciju, tehnolo ki postupak i aktivnosti te odr avanje svih dijelova postrojenja koji su povezani s opasnostima od velikih nesre a unutar postrojenja je donio: plan za postupanje unutar postrojenja sukladno Zakonu o za titi okoli a i Uredbi o sprje avanju velikih nesre a koje uklju uju opasne tvari, te program uzbunjivanja i operativni plan za tite i spa avanja, koji se donose temeljem propisa kojima se ure uje za tita i spa avanje, kao i da su dostavljene potrebne informacije za omogu avanje dono enja vanjskog plana s namjerom da se poduzmu sve potrebne mjere u slu aju velike nesre e, i u slu aju gradnje novih postrojenja, te novih aktivnosti ili doga anja oko postoje eg postrojenja.

123 /11 123/128