Vukovarsko-srijemska upanija ANALIZA LOKALNOG TR TA RADA

Transcription

1 LOKALNO PARTNERSTVO ZA ZAPO LJAVANJE Local Partnership for Employment, Croatia (EuropeAid/117375/D/SV/HR) BBJ Consult AG (D), Aarhus Technical College (DK), Employment Service of Slovenia (SL) Vukovarsko-srijemska upanija ANALIZA LOKALNOG TR TA RADA

2 SADR AJ 1. Uvod 3 2. Metodologija i principi uzorkovanja 5 3. Analiza rezultata istra ivanja tr ta rada Trendovi i profili zapo ljavanja Trendovi ekonomskih pokazatelja prema djelatnosti i veli ini tvrtke Trenutni i o ekivani broj zaposlenih prema djelatnosti i veli ini tvrtke Promjene u tehnologiji i organizaciji rada prema djelatnosti i veli ini tvrtke Problematika radne snage Problemi pri zapo ljavanju prema djelatnosti i veli ini tvrtke Struktura deficitarnih zanimanja Trenutno slobodna radna mjesta Edukacija i trening Postojanje i organizacija kadrovskog odjela (odjela za ljudske potencijale) Potrebe za trajnom edukacijom Struktura zanimanja,znanja i vje tina za trajnu edukaciju Na ini organiziranja trajne edukacije Profili zanimanja Radna mjesta od velike va nosti za tvrtke Voza Komercijalist Prodava Zidar Agronom Vrednovanje karakteristika kandidata za zapo ljavanje Usluge Zavoda Kori tenje usluga Zavoda Struktura usluga Zavoda Metode zapo ljavanja novih zaposlenika Zaklju ci i smjernice 18 2

3 1. Uvod Ovo izvje e opisuje metodologiju i rezultate istra ivanja tr ta rada u okviru faze 1 EU Cards projekta Lokalna partnerstva za zapo ljavanje koje se provodi u 4 upanije: Sisa ko-moslava koj, Vukovarsko-srijemskoj, ibensko-kninskoj i Zadarskoj. Istra ivanje e doprinijeti postizanju cilja projekta unaprijediti saznanja o stanju tr ta rada na upanijskoj razini. Nastupaju e promjene u okviru tranzicijskog razdoblja u hrvatskom gospodarstvu donose poslodavcima nove anse ali i rizike. U cilju odr anja konkurentne pozicije i odr ivog rasta, poslodavci moraju obratiti pa nju na kvalitetu svoje radne snage. Neadekvatne ili nedostatne poslovne vje tine mogu uzrokovati ozbiljne probleme u lokalnom gospodarstvo kao i rast nezaposlenosti. S druge strane, moderni Zavod za zapo ljavanje, fakulteti, stru ne kole i drugi provoditelji stru nog obrazovanja i treninga moraju biti spremni osigurati adekvatne promjene postoje e radne snage i reagirati na svaki manjak njihovih sada njih i budu ih potrebnih vje tina, pripremiti mlade nezaposlene za potrebe tr ta rada kao i pove ati mogu nost upo ljavanja sada nezaposlenih kroz daljnji trening ili prekvalifikaciju. Op i cilj ovog istra ivanja tr ta rada je pobolj ati sada nju statisti ku osnovicu i analiti ke sposobnosti strukovnih kola, ostalih trening institucija i HZZ-a u okviru pra enja tr ta rada i analize regionalnih gospodarskih trendova u cilju boljeg usmjeravanja osnovnog i dodatnog stru nog obrazovanja i ja anja kapaciteta kola i ostalih institucija za dodatno kolovanje kroz promjenu programa i na in provedbe promjene. Istra ivanje ima tri specifi na cilja. Prvo, identificirati trendove zapo ljavanja u smislu potrebe za kolovanjem i treningom kako bi se razvilo relevantne i potrebne programe kolovanja i treninga. Drugo, dati potporu razvoju regionalne Strategije za razvoj ljudskih potencijala (regional Human Resources Development Strategy) u drugoj fazi projekta. Identificirani problemi i potrebe e pomo i unaprije enju i boljoj formulaciji mjera financiranih iz dr avnog prora una, EU predpristupnih fondova i kasnije iz Europskog socijalnog fonda (ESF - European Social Fund). Tre e, unaprijediti znanja i vje tine vezane za istra ivanje tr ta rada na lokalnoj razini u stru nim kolama, provoditeljima treninga i Podru nim slu bama HZZ-a. Provedene aktivnosti Radna grupa od 14 predstavnica i predstavnika stru nih kola, trening institucija i Podru nih slu bi HZZ-a formirana je u velja i 2005., te je educirana od strane eksperata kako bi pripremila i provela kvantitativno i kvalitativno istra ivanje tr ta rada. Kako bi metodologija istra ivanja tr ta rada u sve etiri upanije bila jedinstvena oformljena je radna skupina na nacionalnoj razini (National Core Group). lanovi su bili po jedan predstavnik svake upanije iz stru ne kole i HZZ-a. Spomenuta radna skupina je na zajedni kim sastancima u Zagrebu unificirala upitnik i formu zavr nog izvje a. Tijekom provo enja istra ivanja postalo je jasno da je neophodna bliskija suradnja izme u HZZ-a, stru nih kola i poslodavaca, kako bi se osiguralo kvalitativne informacije o potrebnim radnim vje tinama uposlenika. Pozitivni rezultati su postignuti u okviru analize tr ta rada u HZZ-u, stru nim kolama i ostalim trening institucijama. Sve kole koje su sudjelovale, kao i podru ne slu be HZZ-a su pokazale elju i spremnost da poku aju novi pristup i prihvate nove izazove. 3

4 Sudionici istra ivanja tr ta rada dolaze iz sljede ih institucija: Br. Podru na slu ba Zavoda za zapo ljavanje Ime 1 Vukovar Mirela Glava 1 2 Vukovar Jasna Kolar 3. Vukovar Jasna Bo evi 4. Vukovar Milka Stojanovi 5. Vinkovci Ivanka Mandi ¹ 6. Vinkovci Vedrana Koba 7. Vinkovci eljko Peji Br. Stru ne kole Ime 8. Druga srednja kola Vukovar Dra en Koba evi 9. ili te Sla ana Dabro Ustanova za osposobljavanje i usavr avanje Vukovar Snje ana Franji 10. Srednja kola Ilok Vlado Bur ak 11. Tehni ka kola Ru era Bo kovi a Vinkovci Davor Savi ¹ 12. Industrijsko-obrtni ka kola S.S. Kranj evi a Vinkovci Josip Loli 13. Drvodjelska tehni ka kola Vinkovci Jozo Petru 14. Obrtni ko-industrijska kola upanja Krunoslav ai 1 lan radne grupe na dr avnoj razini 4

5 2. Metodologija i principi uzorkovanja Predlo eni model prikupljanja podataka zasniva se na Europskoj strategiji zapo ljavanja (European Employment Strategy), posebno na EU dokumentu Ja anje lokalnog pristupa Europskoj strategiji zapo ljavanja ( Strengthening The Local Dimension of the European Employment Strategy ) koji isti e uklju ivanje / partnerstvo sa fokusiranjem na lokalne dionike i pristup odozdo-prema-gore. Tijekom pripreme i provo enja istra ivanja uspostavljana je bliska suradnja, jer su na podru ju Vukovarsko-srijemske upanije formirani mje oviti timovi predstavnika HZZ-a i stru nih kola. Za oba lana tima ovo je bila vje ba i iskustvo enja kroz zajedni ki rad, koje su na kraju obje strane pozitivno ocijenile. Provedeno istra ivanje je bilo terenskog tipa i podijeljeno u dvije faze. Cilj prve faze kvantitativni aspekt istra ivanja tr ta rada, bio je sakupljanje osnovnih podataka o poduze ima i drugim organizacijama, broju zaposlenih, strukturi po spolu, razvoju zapo ljavanja u proteklih nekoliko godina, i o ekivanjima (procjena) budu eg zapo ljavanja po zanimanjima (rast ili pad). Kona no, upitnik je ponudio mogu nost komentiranja postoje e suradnje sa HZZ-om i prijedloge za pobolj anje suradnje. Upitnik (Privitak br. 1.) bio je poslan u 311 poslovnih subjekata (tvrtki i obrta), a vratilo se 55 to je oko 18%. U izabrani uzorak koji ini oko 7% svih poslovnih subjekata na podru ju Vukovarsko srijemske upanije, uklju ene su najva nije tvrtke i obrti. Druga faza bilo je kvalitativno istra ivanje provedeno kroz osobne intervjue na uzorku odabranih tvrtki (ciljani uzorak). Upitnik se u ovoj fazi koncentrirao na 5 glavnih podru ja: Profili zapo ljavanja i trendovi Nedostaju e stru ne vje tine Profili najva nijih zanimanja Potrebe za treningom u tvrtkama Usluge HZZa. Cilj upitnika bio je dati sliku u odabranim granama / sektorima o o ekivanim kretanjima potreba za zapo ljavanjem po zanimanjima, za najvi e do pet zanimanja u svakoj tvrtki. (Upitnik je prilo en kao prilog br. 2.). Zbog ograni enog vremena i broja ljudi nisu bile uklju ene sve grane / sektori po me unarodnoj (ISIC) klasifikaciji. lanovi radne skupine odabrali su 7 najva nijih grana, a dvije su zbog jednostavnijeg pristupa istra ivanju spojene u jednu (komunalne djelatnosti i distribucija el. energije, vode i plina). Izbor uzorka bazirao se na osnovu slijede ih kriterija: Regionalni operativni program (ROP) Potencijal gospodarskog rasta (grane / subjekta) Potencijal za budu e kreiranje radnih mjesta Potencijal rasta poduzetnika (SME development) Podr ka razvoju ruralnog podru ja (poduzetni tva u poljoprivredi) Va nost za stru ne kole nazo ne u regiji. Obzirom na broj zaposlenih osoba formirane su tri grupe tvrtki: 1 9 (male), (srednje), 50 i vi e (velike), to daje 8 x 3 x 3 = 72 tvrtke u uzorku. 5

6 U slijede oj tablici daje se uzorak izabranih tvrtki: Grana / sektor Tvrtka / obrt Mjesto A PZ Komletinci Komletinci A VUPIK d.d. Vukovar A AGRO-TOVARNIK d.o.o. Tovarnik A PZ LOVAS Lovas A Kisilj d.o.o. Petrovci A PZ Jarmina Jarmina A PZ OSTROVO Ostrovo A Br adin promet d.o.o. Vukovar A PZ AGRO-IVANKOVO Ivankovo A PIK - Vinkovci d.d Vinkovci A PZ Marku ica Marku ica A Ilo ki podrumi d.d Ilok A PZ NAPREDAK upanja DA Slavonija nova d.d. upanja DA Protein d.o.o. Bobota DC BOROVO KO NA OBU A d.o.o. Vukovar DD Gra evinsko-stolarski obrt Zelac Vinkovci DD Drvna industrija Spa va d.d. Vinkovci DD Meldi d.o.o. upanja DH Bla evi d.o.o. Vinkovci DI Dilj - industrija gra evinskog materijala d.d. Vinkovci Vinkovci DI CIGLANA CERNA d.d. Cerna DI VIBROBETON d.d. Vinkovci DJ EMANITA d.o.o. Vukovar DJ Strojoremont d.o.o. Vukovar DL Polion d.o.o. Vinkovci DN Malagi d.o.o. Rajevo Selo DN Amazona d.o.o. Gunja DN Uradi sam d.o.o. Vinkovci E Vodovod d.o.o Vukovar E Vinkova ki vodovod i kanalizacija d.o.o. Vinkovci E HEP - ELEKTRA VINKOVCI Vinkovci E Prvo plinarsko dru tvo d.o.o. Vukovar E Plinara isto ne slavonije Vinkovci F BORO - GRADNJA d.o.o - Vukovar Vukovar F Cestorad d.o.o. Vinkovci F IMPART d.o.o. Ivankovo F Baza d.o.o. Ilok F Eurco d.d. Vinkovci F Vodoprivreda Vinkovci d.d. Vinkovci F Montana trade Vinkovci F Zidar d.o.o. Vinkovci F Bubenka d.o.o. upanja F HIDROMONT d.o.o. - Vukovar Vukovar F VOLKO d.o.o. - Vukovar Vukovar F ROVOKOP Vinkovci G Boso d.o.o. Vinkovci G PLANUM d.o.o - Vukovar Vukovar G RURIS d.o.o. upanja G Velepromet d.d. Vukovar G SANTINI d.o.o. Vinkovci G CVITANOVI d.o.o. upanja G Patri ar d.o.o. za trgovinu i proizvodnju upanja G STR KORINAC Bo njaci G BABOGREDAC d.o.o. Babina Greda G Vinkoprom d.o.o. Vinkovci G TRGOVINA NOVI DOM Gunja G VOR d.o.o. Vinkovci G BOROVO-GUMITRADE d.o.o. Vukovar G LATERAN d.o.o. Vinkovci I Luka Vukovar d.o.o. Vukovar I Krstono d.o.o Borovo I Klopi d.o.o. upanja I MERIDIJAN d.o.o. Vinkovci I Elanpromet d.o.o. Vinkovci I AZMATRANS VUKOVAR d.d. Vukovar I Polet d.o.o. Vinkovci I INTER PED VUKOVAR d.o.o. Vukovar I Otpremnik d.o.o. Vinkovci O NEVKO d.o.o. Vinkovci O KOMUNALIJE HRGOV upanja O KOMUNALAC d.o.o Vukovar 6

7 Tijekom treninga dogovoren je kona ni oblik prijedloga upitnika radne skupine na dr avnoj razini. Pripremljeni su i ostali prate i dokumenti (popratno pismo za tvrtke, uputstva za anketiranje, itd,) Formirani su mje oviti timovi za anketiranje (stru na kola i HZZ). Prikupljanje terenskih podataka izvr eno je u razdoblju Ispunjeni upitnici su dani podru nim slu bama Zavoda na obradu. Bazu za unos podataka iz upitnika u Accessu je kreirao gdin Dubravko Bacalja (HZZ, PS Zadar). Baza je podijeljena u 5 podru ja u skladu s pitanjima obuhva enih upitnikom, vrlo je pregledna i jednostavna za unos podataka. Sukladno tomu, prilikom obrade i filtriranja potrebnih podataka za ovu analizu nismo nailazili na pote ko e. 3. ANALIZA REZULTATA ISTRA IVANJA TR TA RADA 3.1. Trendovi i profili zapo ljavanja Ovaj pokazatelj je zna ajan za analizu tr ta rada jer ukazuje na stvarnu sada nju situaciju u smislu aktualnog poslovanja tvrtke, dosada nja kretanja broja uposlenih, sada nje stanje i o ekivane budu e trendove Trendovi ekonomskih pokazatelja prema djelatnosti i veli ini tvrtke U ukupnom promatranom uzorku 56,9% anketiranih tvrtki ocijenile su cjelokupno poslovanje u posljednjih 12 mjeseci pozitivnim. Promatraju i unutar djelatnosti, najve i udio tvrtki koje su bilje ile porast je u prera iva koj djelatnosti (75,0%), zatim u djelatnosti distribucije elektri ne energije, vode, plina i komunalne djelatnosti (62,5%). Djelatnost prijevoza, skladi tenja i veza ima najmanji udio tvrtki koje su imale porast u poslovanju. Od ukupno 72 anketirane tvrtke, njih 29,2% u posljednjih 12 mjeseci nije imalo promjena u poslovanju. Promjene u poslovanju najmanje su zabilje ene u prera iva koj djelatnosti, odnosno 12,5% od ukupno anketiranih tvrtki unutar ove djelatnosti, nisu bilje ile niti porast niti pad. S obzirom na cjelokupno poslovanje 13,9% tvrtki je iskazalo negativan trend u poslovanju u prethodnom razdoblju. Temeljem odgovora na prvo pitanje upitnika zaklju ujemo da su tvrtke u prera iva koj, te djelatnosti distribucije elektri ne energije, vode, plina i komunalnim djelatnostima u najve em broju iskazale pozitivan trend u poslovanju. Na upit koji se odnosi na trend broja zaposlenih osoba u tvrtki, 45,8% ih je bilje ilo porast, a 19,4% tvrtki opadanje broja zaposlenih osoba. Tvrtke koje se nalaze u prera iva koj, zatim u djelatnosti trgovine na veliko i malo su u prethodnom razdoblju bilje ile najve i porast broja zaposlenika. Najmanji trend opadanja broja zaposlenih osoba iskazale su tvrtke u djelatnosti distribucije elektri ne energije, vode, plina i komunalnih djelatnosti gdje niti jedna tvrtka nije iskazala opadanje broja zaposlenih osoba, odnosno u gra evinskoj djelatnosti. Iz navedenog mo emo zaklju iti da je pozitivan tren zapo ljavanja iskazan upravo u onim djelatnostima koje su iskazale i pozitivan trend cjelokupnog poslovanja. Analiziraju i odgovore iz 1. pitanja prema veli ini tvrtke vidljivo je da je u skupini velikih tvrtki zabilje en najve i udio onih koji su iskazali porast u poslovanju (65,7%). Veliki udio tvrtki s pozitivnim trendom cjelokupnog poslovanja tako er je zabilje en i u skupini srednjih tvrtki (59,1%). Indikativno je da u skupini malih tvrtki najve i udio imaju tvrtke koje u prethodnom razdoblju nisu bilje ile promjene u poslovanju (46,7%). Ovakvi trendovi cjelokupnog poslovanja odra avaju se na kretanje broja zaposlenih. Naime, dobiveni rezultati prikazuju nam pozitivnu sliku poslovanja i zapo ljavanja unutar velikih i srednjih tvrtki, dok je situacija u skupini malih tvrtki manje optimisti na. (tablice T1 u Anexu) 7

8 Trenutni i o ekivani broj zaposlenih prema djelatnosti i veli ini tvrtke Tvrtke iz uzorka trenutno zapo ljavaju 7595 radnika. Od ukupnog broja zaposlenih 5772 (76%) osobe zaposlene su na neodre eno vrijeme. Preostalih 1746 (23%) zaposleni su temeljem ugovora o radu na odre eno vrijeme, a 77 (1%) osoba radi po ugovoru o djelu. Unutar broja osoba zaposlenih na odre eno vrijeme 501 osoba (28,7%) zaposlena je na sezonskim poslovima. Prema rezultatima ankete poslodavci predvi aju da e ukupan broj zaposlenih za narednih 12 mjeseci porasti za 7,7%. Prema djelatnostima, najve i porast o ekuje se u djelatnosti gra evine (24,5%) i djelatnosti trgovine na veliko i malo (15,1%), dok se jedino u djelatnosti prijevoza, skladi tenja i veza predvi a pad broja zaposlenih (1%). Promatraju i o ekivani broj zaposlenih osoba prema vrsti ugovora o radu, indikativno je da se tek za 1,1% o ekuje pove anje broja zaposlenih na neodre eno vrijeme, dok se broj zaposlenih na odre eno vrijeme predvi a pove ati za 35,7%, posebice je vrlo veliko pove anje broja osoba zaposlenih na sezonskim poslovima u odnosu na trenutni - 83,8%. ekivani broj zaposlenih za narednih 12 mjeseci prema vrsti ugovora o radu Neodre eno 70% Ugovor o djelu 1% Sezona 11% Odre eno 18% Prema kriteriju veli ine poduze a, najve i porast broja zaposlenih o ekuje se unutar malih tvrtki (47,5%), zatim u skupini srednjih tvrtki (19,3%), a najmanji porast o ekuje se unutar velikih tvrtki (6,4%). Iz navedenih podataka je vidljivo kako su u posljednjih 12 mjeseci velike i srednje tvrtke bilje ile porast broja zaposlenih, me utim u nadolaze em razdoblju o ekuju smanjenje spomenutog trenda. Suprotno tomu, male tvrtke su u posljednjih 12 mjeseci bilje ile stagnaciju ili lagano opadanje broja zaposlenih radnika, ali u narednih 12 mjeseci o ekuju njihov pove ani porast. Spomenuti porast broja zaposlenih radnika u skupini malih tvrtki se u najve em dijelu odnosi na broj osoba koje se predvi a zaposliti na odre eno vrijeme za rad u sezoni. (tablice T2 u Anexu) 8

9 Promjene u tehnologiji i organizaciji rada prema djelatnosti i veli ini tvrtke Prema odgovorima poslodavaca na 9. pitanje upitnika u svezi poduzetih promjena u tehnologiji i organizaciji tijekom protekle dvije godine vidljivo je da je 59,7% ukupnog broja ispitanih tvrtki uvodilo promjene u tehnologiji, odnosno 54,17% u organizaciji rada. Najvi e promjena poduzimale su tvrtke koje se bave prera iva kom djelatno u, te djelatno u distribucije elektri ne energije, vode, plina i komunalnim djelatnostima. Ukoliko promatramo promjene u tehnologiji i organizaciji koje tvrtke planiraju poduzeti u budu nosti, polovina ispitanih tvrtki planira uvoditi promjene u tehnologiji, a 45,83% planira uvoditi promjene u organizaciji rada. Najve i interes za uvo enje novih tehnologija i promjena u organizaciju rada iskazale su tvrtke iz djelatnosti poljoprivrede, prera iva koj djelatnosti, u djelatnosti trgovine na veliko i malo, a najmanji tvrtke koje se bave graditeljstvom. Planirane promjene u tehnologiji i organizaciji % Tehnologija 54,2 Organizacija Iz dobivenih odgovora je vidljivo da tvrtke i djelatnosti koje su u prethodnom razdoblju uvodile promjene u tehnologiji i organizaciji planiraju takav trend i za budu nost. Ukoliko promatramo odgovore na 9. pitanje s obzirom na veli inu tvrtke vidljivo je da su tvrtke bez obzira na veli inu podjednako ulagale u tehnologiju (oko 60% tvrtki unutar svake skupine), tako er jednaki udio tvrtki u svakoj skupini planira uvoditi promjene u tehnologiji. S obzirom na promjene u organizaciji rada najvi e promjena u prethodnom razdoblju su imale velike tvrtke (65,7%), slijede srednje velike tvrtke (50%) a najmanje promjena su poduzimale male tvrtke (33,3%). Me utim, u budu nosti najve e promjene u organizaciji planiraju upravo male tvrtke Problematika radne snage Pitanjima koja se odnose na problematiku radne snage nastojali smo dublje istra iti probleme na koje poslodavci nailaze kod zapo ljavanja novih radnika, definirati manjkavosti kod kandidata problemati nih zanimanja, a sukladno tome pru iti strukovnim kolama odre ene smjernice u obrazovanju budu ih kadrova Problemi pri zapo ljavanju prema djelatnosti i veli ini tvrtke Od ukupnog broja ispitanih tvrtki njih ak 41,7% je iskazalo probleme pri zapo ljavanju osoba s odgovaraju im kvalifikacijama i vje tinama, pri emu su imale pote ko e u popunjavanju 211 slobodnih radnih mjesta. Najvi e problema iskazale su tvrtke u prera iva koj djelatnosti i u djelatnosti graditeljstva, a najmanje djelatnost prijevoza, skladi tenja i veza. Prema veli ini tvrtke, kako je i bilo za o ekivati, najvi e zapreka pri pronala enju odgovaraju ih kadrova iskazale su velike tvrtke (54,3% ukupno anketiranih velikih tvrtki), slijede (tablice T3 u Anexu) (tablice T4 u Anexu) 9

10 srednje velike tvrtke (36,4% ukupno anketiranih srednjih tvrtki) a najmanje zapreka su imale male tvrtke (20% ukupno anketiranih malih tvrtki). Mo e se zaklju iti da su se tvrtke koje su u prethodnom razdoblju imale promjene u tehnologiji i organizaciji rada, te porast u zapo ljavanju susrele sa problemima pri zapo ljavanju Struktura deficitarnih zanimanja Iz tablice koja slijedi vidljivo je u kojim su zanimanjima poslodavci imali najvi e problema pri zapo ljavanju. Zabrinjava podatak da se zanimanje konobar nalazi na samom vrhu ove liste, obzirom da evidencija Zavoda za zapo ljavanje u Vukovarsko-srijemskoj upaniji broji 326 kvalificiranih konobara. Potrebno je naglasiti da je probleme u pronala enju kvalificiranih 20 konobara iskazao samo jedan (veliki) poslodavac a kao razlog je naveo nedostatak stru nosti i pozitivnih stavova prema poslu. Sli an problem se javlja i pri zapo ljavanju mesara ili obu arskih radnika, iako je bitno naglasiti da je njih znatno manje na evidenciji Zavoda. Tako er, evidentno je da se posljednjih godina na na em podru ju ne obrazuju novi kadrovi u zanimanju obu arskih radnika, a postoje i na evidenciji Zavoda su u starijoj ivotnoj dobi te su zbog zdravstvenih problema ograni eno zapo ljivi. Probleme pri zapo ljavanju zidara, tesara i stolara iskazalo je dosta tvrtki iz djelatnosti gra evine i proizvodnje. Me utim, uvidom u evidenciju Zavoda za zapo ljavanje vidljivo je da zidare i stolare ne mo emo okarakterizirati kao deficitarna zanimanja, obzirom da ih ima vi estruko vi e od iskazanih potreba. Poslodavci su kod spomenutih zanimanja kao problem pri zapo ljavanju naveli nedostatak radnog iskustva, neposjedovanje stru nih znanja, te naj e negativne stavove prema poslu. Zanimanje tesar se doista mo e okarakterizirati kao deficitarno, posebice u vrijeme gra evinske sezone, to dodatno ote ava zapo ljavanje jer ve ina tvrtki ovu radnu snagu (tesari, zidari) zapo ljava na sezonskim poslovima i pri tome zahtijevaju radnika koji samostalno i odmah mo e pristupiti poslu (bez prethodnog obu avanja). Potrebno je naglasiti da je stvarni deficit iskazan u zanimanjima za koje je potrebno zvanje diplomirani in enjer elektrotehnike, diplomirani gra evinski in enjer, diplomirani geodeta, diplomirani in enjer strojarstva, dakle visoka stru na sprema. Me utim, stalni deficit prisutan je i u zanimanjima strojara, dizali ara, te rukovatelja sli nih strojeva za koje ne postoji redovni obrazovni program, nego se za njih naknadno obrazuje uz rad. ifra naziv zanimanja Broj ifra naziv zanimanja Broj konobar knjigovo a mesar komercijalista obu arski radnik prodava zidar drvni dizajner tesari pravnik iva strojari stolar brodovo a tapetar diplomirani in enjer arhitekture diplomirani in enjer elektrotehnike dipl.veterinar diplomirani gra evinski in enjer rukovoditelj pravnog odijela dizali ar diplomirani ekonomist monter klima ure aja in enjer gra evine diplomirani geodeta tehnolog dip. ing poljoprivrede in enjer prerade drveta rukovatelj radnog stroja, bager majstor - refuler informati ar mornar kapetan broda diplomirani in enjer strojarstva brodski asnik dipl.ing povrtlarstva (hortikultura) komercijalist ratarski tehni ar alatni ar poslovo a hidrauli ar ekonomist strojovo a dizelvu nog vozila 1 Ukupno 211 (tablice T5 u Anexu) 10

11 Trenutno slobodna radna mjesta U trenutku provo enje ankete poslodavci su iskazali 296 slobodnih radnih mjesta. Kako se anketa provodila u prvoj polovini travnja, bilo je za o ekivati da e tvrtke iz djelatnosti gra evine iskazati najvi e potreba za zapo ljavanjem radnika, to su nam rezultati istra ivanja i potvrdili. Tvrtke iz spomenute djelatnosti iskazale su 33,1% ukupno iskazanih potreba, odnosno potrebe za zapo ljavanjem 98 radnika. Najtra enija zanimanja u graditeljstvu su zidari, tesari i gra evinski radnici. Sli an udio u broju iskazanih potreba za radnicima (29,4%) iskazale su tvrtke iz prera iva ke djelatnosti, a najtra enija zanimanja su zidari, tesari, radnici u ciglarstvu i iva i. Zanimanja zidar i tesar se pojavljuju i u ovoj djelatnosti kao trenutno tra ena zbog potreba onih tvrtki koje posluju u okviru vi e razli itih djelatnosti. Potrebno je spomenuti da vrlo visok broj trenutnih slobodnih radnih mjesta bilje imo u djelatnosti trgovine na veliko i malo (28,7%) u zanimanju prodava. Trenutno slobodna radna mjesta prema djelatnosti tvrtke 33% 5% Prera iva ka djelatnost Poljoprivreda Trgovina na veliko i malo 29% 4% 29% Graditeljstvo Distribucija el. energije, plina, vode i komunalne djelatnosti 3.3. Edukacija i trening Ovaj dio istra ivanja odnosi se na postoje i kadar unutar tvrtke, i slu i u svrhu sagledavanja na ina na koji pojedine tvrtke organiziraju i educiraju svoje zaposlenike, zatim koliko permanentno ula u u njihovu edukaciju, te koje su njihove potrebe i planovi za budu nost u smislu daljnje edukacije Postojanje i organizacija kadrovskog odjela (odjela za ljudske potencijale) U ukupnom uzorku od 72 tvrtke njih tek 30,6% ima kadrovsku slu bu, a samo 6,9% tvrtki odjel za razvoj ljudskih potencijala. Kako je i bilo za o ekivati, broj onih poslodavaca koji unutar svoje tvrtke imaju kadrovsku slu bu ili odjel za razvoj ljudskih potencijala je rastao proporcionalno ukupnom broju radnika zaposlenih u tvrtki. U skladu s navedenim, niti jedna tvrtka iz uzorka koja se nalazi u skupini malih tvrtki nema kadrovsku slu bu niti odjel za razvoj ljudskih potencijala. (tablice T6 u Anexu) (tablice T7 u Anexu) 11

12 Tako er niti jedna srednje velika tvrtka iz uzorka nema odjel za razvoj ljudskih potencijala, ali 9,1% njih ima ustrojenu kadrovsku slu bu. Me utim, kod velikih tvrtki situacija je bitno druga ija, naime njih 14,3% ima formiran odjel za razvoj ljudskih potencijala, a 57,1% ih ima kadrovsku slu bu. Udio tvrtki koje unutar tvrtke imaju kadrovsku slu bu ili odjel za razvoj ljudskih potencijala % ,6 Udio tvrtki 6,9 Kadrovska slu ba Odjel za razvoj ljudskih potencijala Potreba za trajnom edukacijom Na upit koji se odnosi na postojanje potrebe za dodatnom edukacijom unutar tvrtke, 40% ispitanih tvrtki dalo je negativan odgovor. Indikativno je da je ne to vi e od pola ispitanih tvrtki odgovorilo da bi im dodatna edukacija bila nu na ili po eljna, od kojih 41,5% pripada grupaciji velikih tvrtki, 32,4% grupaciji srednjih tvrtki, a samo 16,2% malim tvrtkama Struktura zanimanja, znanja i vje tina za trajnu edukaciju Kako bismo lak e analizirali odgovore na pitanje broj 18, podijelili smo ih u nekoliko podru ja edukacije: informati ka znanja, strani jezici pravni propisi knjigovodstveni i financijski seminari stru na usavr avanja treninzi za stjecanje marketin kih, komunikacijskih, prezentacijskih i organizacijskih vje tina. Najve i interes tvrtki iskazan je za edukacije za stjecanje informati kih znanja (609 osoba) koja se odnose na osnovna informati ka znanja (MS Office) i na razne stru ne programe (AutoCad, Step 7, MASAP, Photoshop, knjigovodstveni programi). Tako er je veliki interes iskazan za edukacije na podru ju pravnih propisa (111 osoba) koja se odnose na uvo enje novih europskih standarda kvalitete, za tite na radu, ali i usvajanje drugih ravnih propisa. Tvrtke su tako er iskazale zna ajan interes za usavr avanje stru nih znanja postoje ih zaposlenika (71 osoba), to se najve im dijelom odnosi na stru no usavr avanje u primjeni novih tehnologija, ali i stjecanje kvalifikacija koja se ne stje u redovnim kolovanjem (strojari, dizali ari, itd.). Najve i interes za ovakvu vrstu edukacije iskazale su tvrtke iz prera iva ke djelatnosti i djelatnosti graditeljstva. Tvrtke su iskazale potrebu za upu ivanjem 60 osoba na treninge za stjecanje razli itih znanja i vje tina. Spomenuti treninzi odnose se uglavnom na osobe koje rade na rukovode im radnim mjestima, ali i na osobe koje su u stalnom kontaktu s klijentima. Samo jedan poslodavac iskazao je potrebu za upu ivanjem 15 osoba na te ajeve za u enje i usavr avanje stranih jezika. (tablice T8 u Anexu) (tablice T9 u Anexu) 12

13 to se ti e zanimanja osoba za koje su poslodavci iskazali potrebe da daljnjom edukacijom, ona su vrlo raznolika i nemogu e je izdvojiti pojedine, pa ak niti po razini obrazovanja jer su zastupljena od ni e do najvi e obrazovne razine Na ini organiziranja trajne edukacije Vezano za problematiku edukacije ispitali smo trenutne na ine organiziranja usavr avanja i stru nog osposobljavanja postoje ih djelatnika. Od ukupno anketiranih tvrtki, njih 8 (11,1%) ne organizira kontinuiranu edukaciju za zaposlene, od kojih je najvi e malih tvrtki, dok 64 tvrtke (88,9%) provodi kontinuiranu edukaciju naj e internom obukom ili u institucijama za edukaciju, ali nerijetko i pomo u dobavlja a opreme. Na ini organiziranja usavr avanja i stru nog osposobljavanja radnika O stalo 15% Nema organizirane obuke 7% Preko dobav lja a opreme 19% Interna obuka 34% U instituciji za stru no obrazov anje 25% (tablice T11 u Anexu) 13

14 3.4. Profili zanimanja Pitanja koja se odnose na profile zanimanja (3., 4., 5., 6., 7., 8. i 13.) postavljena su u cilju prikupljanja informacija o karakteristikama, znanjima i vje tinama koje poslodavci tra e od kandidata koje zapo ljavaju. U prvom dijelu su nam poslodavci definirali 3 najva nija zanimanja u tvrtki, a unutar tih zanimanja op a, stru na i socijalna znanja i vje tine koje radnik mora imati da bi ga poslodavac zaposlio. Potrebno je napomenuti da su odgovori poslodavaca koji se odnose na va nost itanja kao jednog od op ih znanja, potvrdili o ekivanja i upozorenja lanova regionalne radne skupine. Naime, pokazalo se da je kod svih zanimanja u dijelu op ih znanja najve a va nost iskazana upravo za itanje i stoga zaklju ujemo kako je to pitanje redundantno. U drugom dijelu smo ispitali op enito, koliko pojedine karakteristike kandidata poslodavci cijene i vrednuju kod zapo ljavanja novih radnika Radna mjesta od velike va nosti za tvrtke Pitanje broj 3 u kojem se tra i od ispitanika tra i da nabroji najmanje tri najva nija zanimanja u tvrtki, obradili smo tako da smo izdvojili zanimanja s najve om brojem poslodavaca koja su istaknula to zanimanje kao najva nije Voza Najvi e tvrtki (24) navelo je zanimanje voza kao jedno od najbitnijih. Uglavnom se radi o voza ima teretnih vozila, voza ima autobusa i voza ima poljoprivrednih strojeva. Od stru nih znanja i vje tina za zanimanje voza poslodavcima su najva nija - upravljanje vozilom - prometna pravila i druga znanja iz oblasti cestovnog prometa (tuzemnog i inozemnog), - znanja iz podru ja automehanike i auto elektrike Od op ih znanja i vje tina najvi e su rangirana - itanje, - usmena komunikacija, - uporaba brojeva,... dok je od socijalnih znanja i vje tina (stavovi) najbitnija - samostalnost, - timski rad, - prilagodljivost - fleksibilnost. Mo e se konstatirati da je tako visoka ocjena sposobnosti timskog rada u pogledu voza a prili no neo ekivan odgovor od strane poslodavaca i bilo bi dobro dodatno istra iti uzrok ovakve ocjene! Komercijalist Vrlo veliki broj poslodavaca (14) istaknulo je zanimanje komercijalist kao jedno od najbitnijih. Neki od njih su ovo zanimanje kvalificirali kao komercijalne slu benike, a neki kao diplomirane komercijaliste. Zbog sli nosti poslova kategorizirali smo ih u istu skupinu. Od stru nih znanja poslodavci su mi ljenja da su vrlo bitna - znanja iz podru ja marketinga, - poznavanje politike nabave, - stru na znanja pri sklapanju ugovora s kupcima i dobavlja ima, - organizacija posla, - poznavanje financijskih i ra unovodstvenih funkcija poduze a, - prezentacijske vje tine; 14

15 U op im znanjima i vje tinama najve u va nost imaju - itanje, - pismena komunikacija, - upotreba brojeva, - usmena komunikacija, - informati ka znanja;... dok su u stavovima najvi e rangirani - samostalnost u poslu, - prilagodljivost, - fleksibilnost, - analiti ke vje tine, - sposobnost dono enja odluka, - timski rad; Prodava Tre e zanimanje navedeno kao najva nije je prodava. Ukupno je 13 tvrtki navelo ovo zanimanje kao jedno od najve e va nosti. Od stru nih znanja i vje tina poslodavci su mi ljenja da su najbitnija - poznavanje robe, - znanje rada na PC blagajni, - znanja o kvaliteti robe i rokovima trajanja, - poznavanje tehnike nabave robe, - znanja o na inima izlaganja, odnosno prezentaciji robe, - poznavanje potreba kupca; Od op ih znanja i vje tina istaknuto je kao najbitnije - itanje, - usmena komunikacija, - rad s brojevima, - pam enje velikog broja informacija; a od stavova - fleksibilnost, - prilagodljivost, - organizacija rada, - timski rad; Zidar Zanimanje zidar tako er je tvrtkama iz na eg uzorka vrlo bitno. 11 tvrtki istaknulo je ovo zanimanje kao jedno od najva nijih. Najva nija stru na znanja koja poslodavci zahtijevaju od svojih zaposlenika su - zidanje, - zidarski stru ni radovi (zidanje, bukanje), - poznavanje materijala, - itanje planova i nacrta, - mjerenje; Od op ih znanja vrlo bitno je - itanje, - upotreba brojeva, - usmena komunikacija; to se ti e stavova, najvi e ocjenjeni su - timski rad, - samostalnost u poslu, - prilagodljivost; 15

16 Agronom Zanimanje agronom istaknuto je kao jedno od najva nijih kod 7 tvrtki, a stru na znanja i vje tine koje poslodavci zahtijevaju i najvi e cijene su - stru na znanja u ratarskoj proizvodnji, - stru na znanja u sto arskoj proizvodnji - stru na znanja vezana za uzgoj i za titu vo a i vinove loze, - znanja vezana uz za titu bilja, - rad na ra unalu; Kao najbitnija op a znanja i vje tine koje se tra e u zanimanju agronom su - itanje, - usmena komunikacija, - sposobnost pam enja velikog broja informacija,...a od socijalnih znanja i vje tina najvi e tra e - samostalnost u poslu, - prilagodljivost, - fleksibilnost, - sposobnost dono enja odluka, - spremnost na daljnje u enje Vrednovanje karakteristika kandidata za zapo ljavanje Promatranjem odgovora dobivenih na 13. pitanje, u svezi vrednovanja karakteristika kandidata za zapo ljavanje, evidentan je prili no visok prosjek ocjena za svaku od ponu enih karakteristika. Me utim, potrebno je istaknuti injenicu da je stav prema poslu ono to poslodavci najvi e cijene i na to stavljaju osobiti naglasak. Slijede prilagodljivost, timski rad, te spremnost na enje. Ne to ni e ocjene tvrtke su dodijelile informati kim znanjima, zatim op em radnom iskustvu. Spomenuto saznanje je u neskladu s iskustvima djelatnika Zavoda za zapo ljavanje gdje nezaposlene osobe kao glavnu prepreku zapo ljavanju navode upravo nedostatak radnog iskustva. to se ti e informati kih znanja, procjena je rezultat metodologije prikupljanja podataka i strukture radnih mjesta unutar uzorka. Sukladno analizi najva nijih zanimanja unutar tvrtki i analizom vrednovanja op ih karakteristika kandidata, vidljivo je da poslodavci prilikom zapo ljavanja novih radnika veliku va nost pridaju socijalnim znanjima i vje tinama (stavovima) kandidata, a nerijetko je ona ak ve a od zahtjeva za pojedinim stru nim znanjima i vje tinama. Vrednovanje pojedinih karakteristika kandidata ne to je druga ije ukoliko ga promatramo unutar djelatnosti kojom se tvrtka bavi. Tako su tvrtke unutar djelatnosti trgovine na veliko i malo, te prijevoza, skladi tenja i veza, iskazale visoke zahtjeve u odnosima s kupcima i usmenom komuniciranju, dok su u djelatnosti graditeljstva naglasak stavili na prilagodljivost, op e radno iskustvo, te tehni ke i prakti ne vje tine. 16

17 3.5. Usluge Zavoda Kori tenje usluga Zavoda Kao potvrda dobroj suradnji izme u Zavoda i poslodavaca govore nam i rezultati odgovora na pitanje broj 20. gdje je 56 tvrtki (76,8%) odgovorilo da koriste usluge Zavoda za zapo ljavanje. Naj e usluge Zavoda koje su tvrtke do sada koristile odnose se na posredovanje pri zapo ljavanju, te na mjere aktivne politike zapo ljavanja. Kori tenje usluga Zavoda za zapo ljavanje DA 78% NE 22% Struktura usluga Zavoda Na pitanje na kojim podru jima bi se eljeli informirati i pobolj ati suradnju sa Zavodom, najvi e pozitivnih odgovora odnosi se na sufinanciranje zapo ljavanja novih radnika, pravne savjete (tuma enje pojedinih zakonskih odredbi u svezi zapo ljavanja i rada) i na posredovanje pri zapo ljavanju Metode zapo ljavanja novih zaposlenika U skladu s uvjetima na tr tu rada, gdje vlada velika ponuda i puno manja potra nja radne snage, postoji veliki udio onih tvrtki koji osobni kontakt koriste kao jedan od ih na ina zapo ljavanja novih radnika (40%). Me utim, istra ivanja su pokazala da sli an trend postoji i u druga ijim uvjetima rada jer je osobni kontakt jedan od naju inkovitijih na ina pronala enja posla. Slijede i naj e kori teni na ini zapo ljavanja radnika je posredovanje Zavoda za zapo ljavanje (32,1%) i putem ogla avanja u medijima - novine, radio, Internet (16%). Na ini zapo ljavanja novih radnika Posredovanje preko Zavoda Ogla avanje u medijima 50 Osobnim kontaktom Broj tvrtki Posredovanjem putem privatnih agencija za zapo ljavanje Direktno iz obrazovnih institucija 0 Drugo (tablice T10 u Anexu) (tablice T12 u Anexu) (tablice T13 u Anexu) 17

18 4. ZAKLJU CI I SMJERNICE Analizom rezultata istra ivanja lokalnog tr ta rada mo emo izdvojiti slijede e zaklju ke: Pozitivan tren zapo ljavanja iskazan je upravo u onim djelatnostima koje su iskazale i pozitivan trend cjelokupnog poslovanja. Dobiveni rezultati prikazuju nam pozitivnu sliku poslovanja i zapo ljavanja unutar velikih i srednjih tvrtki, dok je situacija u skupini malih tvrtki manje optimisti na. U posljednjih 12 mjeseci velike i srednje tvrtke bilje ile porast broja zaposlenih, me utim u nadolaze em razdoblju o ekuju smanjenje spomenutog trenda. Suprotno tomu, male tvrtke su u posljednjih 12 mjeseci bilje ile stagnaciju ili lagano opadanje broja zaposlenih radnika, ali u narednih 12 mjeseci o ekuju njihov pove ani porast. Spomenuti porast broja zaposlenih radnika u skupini malih tvrtki se u najve em dijelu odnosi na broj osoba koje se predvi a zaposliti na odre eno vrijeme za rad u sezoni. Tvrtke i djelatnosti koje su u prethodnom razdoblju uvodile promjene u tehnologiji i organizaciji planiraju takav trend i za budu nost. Stav prema poslu je ono to poslodavci najvi e cijene i na to stavljaju osobiti naglasak prilikom zapo ljavanja novih radnika. Slijede prilagodljivost, timski rad, te spremnost na enje. Naj e usluge Zavoda koje su tvrtke do sada koristile odnose se na posredovanje pri zapo ljavanju, te na mjere aktivne politike zapo ljavanja. U skladu s uvjetima na tr tu rada na podru ju Vukovarsko-srijemske upanije gdje vlada velika ponuda i puno manja potra nja radne snage, postoji veliki udio onih tvrtki koji osobni kontakt koriste kao jedan od ih na ina zapo ljavanja novih radnika (40%). U skladu s prethodno izvedenim zaklju cima predla emo slijede e smjernice: 18