DECEMBAR Broj 63 Godina XII Autor kolor fotografija u ovom broju je Mirsad Lon~arevi}. "VODA I MI" Savjet ~asopisa: ^asopis Agencije za vodno

Size: px

Start display at page:

Download "DECEMBAR Broj 63 Godina XII Autor kolor fotografija u ovom broju je Mirsad Lon~arevi}. "VODA I MI" Savjet ~asopisa: ^asopis Agencije za vodno"

Quentin Hines
5 years ago
Views:

$Pe}anac VODA IZ SLAVINE ILI VODA IZ BOCE ZA[TITA VODA D. Sedi} IZVORI NESIGURNOSTI PRI ODRE\IVANJU SADR@AJA METALA U UZORCIMA VODE A.$

2 S A D A J DECEMBAR Broj 63 Godina XII UVODNIK D. Hrkaš UVODNIK AKTUELNOSTI ]. Ademovi} ZA[TITA OD [TETNOG DJELOVANJA VODA U BiH - PLANSKI PERIOD KORI[TENJE VODA A. Pe}anac VODA IZ SLAVINE ILI VODA IZ BOCE ZA[TITA VODA D. Sedi} IZVORI NESIGURNOSTI PRI ODRE\IVANJU SADR@AJA METALA U UZORCIMA VODE A. Mirvi} KORISTI OD USKLA\IVANJA I PROVEDBE OKOLINSKIH PROPISA EVROPSKE UNIJE M. Sara~ MODELIRANJE NUTRIJENTSKE EMISIJE U RIJE^NOM SISTEMU MONERIS 2.14 Software A. Hod`i} PROGRAM AZAHAR NAPREDNI SEMINAR NA TEMU PRE^I[]AVANJE OTPADNIH VODA U MALIM ZAJEDNICAMA ZA[TITA VODA B. ^avar PAD IZJEDNA^ENJA I PAD RAVNOTE@E U BUJI^NIM TOKOVIMA A. Prlja~a RADIONICA NA TEMU OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA I PLANOVI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA Rotterdam, Holandija, Autor kolor fotografija u ovom broju je Mirsad Lon~arevi}. Fotografije su snimljene na rijeci Uni kod Biha}a (srednja - dupla strana i predzadnja strana), Uni nizvodno od Kulen Vakufa (srednje vanjske strane), rijeci Vrbas kod Jajca (naslovna strana) i na Plivskom jezeru (zadnja strana korica). "VODA I MI" ^asopis Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo h t t p : / w w w. v o d a. b a Izdava~: Agencija za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/III Telefon: Fax: dilista@voda.ba Glavna urednica: Dilista Hrka{, dipl. `urn. Savjet ~asopisa: Predsjednik: Sejad Deli}, direktor AVP Sava; Zamjenik predsjednika: Ivo Vinceti}, predsjednik Upravnog odbora AVP Sava; ^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra evinski fakultet Sarajevo; Enes Sara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Bo`o Kne`evi}; Faruk [abeta. Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, Aida Bezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}. Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo Priprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo [tampa: PETRY d.o.o. Sarajevo ^asopis Voda i mi registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: /01 od godine.

Uvodnik DILISTA HRKA[ PO[TOVANI ^ITAOCI, jerovatno }e biti mnogo onih koji }e nakon ~itanja ovog uvodnika re}i: ko o ~emu, V urednica o prljavim rijekama. A kako i ne bih! Evo i zbog ~ega ovoga puta.

nabujalim do mjere opasnosti od plavljenja ili ~ak i plavljenja. Ali, ovdje }e biti rije~i o ne~emu drugom. O poplavama ~itajte u nekoliko tekstova koje obajvljujemo u ovom broju.

3 Uvodnik DILISTA HRKA[ PO[TOVANI ^ITAOCI, jerovatno }e biti mnogo onih koji }e nakon ~itanja ovog uvodnika re}i: ko o ~emu, V urednica o prljavim rijekama. A kako i ne bih! Evo i zbog ~ega ovoga puta. Sigurna sam da su se i mnogi od vas pribojavali ovih decembarskih dana kada smo imali ve}e koli~ine padavina koje su, sa naglim otapanjem prvih ovogodi{njih snjegova, u~inili ve}inu na{ih rijeka nabujalim do mjere opasnosti od plavljenja ili ~ak i plavljenja. Ali, ovdje }e biti rije~i o ne~emu drugom. O poplavama ~itajte u nekoliko tekstova koje obajvljujemo u ovom broju. Ono {to je pora`avaju}e i ~ime sam bila zgro`ena tih dana je da su nabujale vode Bosne, Vrbasa... nosile toliko puno sme}a, da je to za nevjerovati! Svojim o~ima sam gledala kako je cijela povr{ina rijeke Bosne, naro~ito na dionici izme u Zenice i Maglaja, potpuno prekrivena plasti~nim bocama, kesama i drugim plasti~nim predmetima, ostacima starog drvenog namje{taja, dijelovima olupina auta, balvanima i drugim otkinutim raslinjem uz obale, slika za koju se s pravom mo`e uzviknuti: Ma ljudi, je li ovo mogu- }e?! Pa zar smo u stanju tako ne{to uraditi sami sebi, svojim rijekama, svojim vodama o kojima volimo da pri~amo i pjevamo na najljep{i mogu}i na~in i da odmah poslije toga u njih bacimo sve ono {to nam je nepotrebno i {to je na{e sme}e! Sada mi je i jasno zbog ~ega se opiremo izgradnji SANITARNIH deponija: prvo zato {to smo bahati i neodgovorni i {to nam rijeke i njihove obale slu`e kao deponije i drugo, {to smo neobrazovani i neinformisani i ne znamo {ta zna~i sanitarna deponija. Osim toga, gdje su sada glasovi onih koji se kao brinu o za{titi okoli{a, rijeka posebno? Valjda na nekom forumu ili okruglom stolu gdje se unedogled raspreda i donose zaklju~ci koji su naj~e}{}e svrha za sebe. I nemojte misliti po{tovani ~itaoci da se ova slika ne}e ponoviti ve} kod slijede}ih velikih voda, {to od sme}a koje je sada u nekim rukavcima i na obalama zastalo kod smirivanja vodostaja, {to od onog koje }emo do tada nabacati, a gdje drugo, nego u obale i rijeke! A kada bi se svako brinuo o svom komadi}u rijeke na kojem `ivi i radi, sigurna sam da ne bi bilo opisanih situacija. Ukoliko se sami ve} danas ne po~nemo brinuti za to, sti}i }e nas u skorije vrijeme ispunjavanje obaveza kao zemlje kandidata za ulazak u Evropsku Uniju, ali i kao potpisnice me unarodnih ugovora i sporazuma, koji, izme u ostalog, propisuju i kvalitet i kvantitet voda koje isporu~ujemo, odnosno one koje se ulijevaju u prekograni~ne, tj. me unarodne vode. Dakle, upravljanje vodama po principu sliva, kako propisuje Okvirna direktiva o vodama EU, htjeli mi ili ne, natjera}e nas da `ivimo ljep{e i o~istimo na- {e rijeke od nas samih. Valjda nas tada ne}e biti previ{e sramota tih zahtjeva i naloga! NEKA VAM PO[TOVANI I DRAGI ^ITAOCI NOVA GODINA DONESE 365 DANA ISPUNJENIH ZDRAVLJEM, VESELJEM I USPJEHOM, KAO I SPOZNAJOM DA SU NAM NA[E VODE GARANCIJA NA[E BUDU]NOSTI! Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka. 3

4 Aktuelnosti ]AMILA ADEMOVI], dipl. in`. gra. ZA[TITA OD [TETNOG DJELOVANJA VODA U FBiH - planski period Katastrofe u razvijenim zemljama na~ine {tetu od 2%, a u zemljama u razvoju od 13% bruto nacionalnog dohotka re enje vodotoka i drugih voda i za{tita od {tetnog djelovanja voda: Sve ~e{}e i U razornije posljedice uzrokovane vodom jasno pokazuju da postoje}i sistemi upravljanja i kontrole nisu dovoljno u~inkoviti, te uslovljavaju neophodnu i brzu promjenu pristupa i na~ela borbe protiv opasnosti izazvane vi{kom i/ili nedostatkom vode. ^injenica je da katastrofe poga aju jednako bogate i siroma{ne 1, i one su ko~nica nacionalnom, regionalnom i globalnom razvoju. Danas smo suo~eni sa okoli{em koji je sve ranjiviji i izlo`eniji rizicima od poplava, su{a, klizi{ta, muljnih tokova, zaga enja voda i tla. Evropski izvje{taj o procjenama navodi podatke da je u Evropi uo~en trend vla`nijih ekstrema, a da je pove}an broj toplijih dana od prosjeka, te da su poplave ~e{}e i sa ve}im protocima. Opa`eni su i dugotrajniji periodi s padavinama ni`im od prosjeka, {to dovodi do su{a i stvaranja velikih problema u upravljanju vodnim i o vodi ovisnim resursima. Prirodne katastrofe nije mogu}e kontrolisati, ali postoji mogu}nost smanjenja dru{- tvene ranjivosti, dono{enjem mjera za ubla`avanje vodnih katastrofa i posljedica na temelju odr`ivog razvoja.sve to navodi na urgentnu potrebu zapo~injanja procesa koordiniranog multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istra`ivanja i poduzimanja drugih aktivnosti i mjera vezanih za problematiku vodnih rizika. IWRM - Integrated Water Resources Management - Integrirano upravljanje vodnim resursima: Integrirani pristup i upravjanje vodnim resursima mora uzeti u obzir sve kvalitativne i kvantitativne aspekte odnosa me u povr{inskim vodama, podzemnim vodama i okoli{em, ne zanemaruju}i socijalne i politi~ke uticaje, a posebno adekvatno upravljanje okoli{em, planiranjem i za{titom svih resursa. U tom procesu, ljudski faktor je jako bitan 2, jer jedino on mo`e prepoznati i koordinirati sve interaktivne djelatnosti tokom slo`enog procesa upravljanja resursima, a posebno je du`an ista}i neophodnost uske saradnje svih vodnih sektora radi postizanja odr`ivog razvoja. Sistem vodnih resursa sastoji se od djelatnosti i me uodnosa javnog i privatnog sektora usmjerenih na uravno`enje ponude i potra`nje vodnih 2 Smatra se da su glavni razlozi poplava, ili barem njihovog imteziviranja, u neodr`ivom kori{tenju zemlji{ta i u ostalim ljudskim djelatnostima koje uzrokuju suprotne u~inke od namjeravanih. 4

U okviru upravljanja i gospodarenja vodama bitno je identificirati strate{ke ciljeve i zadatke kako bi se mogla, (u predpristupnom procesu), vr{iti za{tita od poplava, pobolj{avati stepen za{tite od

5 U okviru upravljanja i gospodarenja vodama bitno je identificirati strate{ke ciljeve i zadatke kako bi se mogla, (u predpristupnom procesu), vr{iti za{tita od poplava, pobolj{avati stepen za{tite od {tetnog djelovanja voda, te pripremati za ispunjavanje obaveza po EU konvencijama kojima se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na polju politike voda DIREKTIVA 2000/60/EC 3 EVROPSKOG PARLAMEN- TA I SAVJETA OD 23 OKTOBRA 2000 GODINE (Direktiva 2000/60/EC), i procjena i upravljanje poplavnim rizicima - DIREKTIVA 2007/60/EC EVROPSKOG PARLAMENTA I SAVJETA OD 23 OKTOBRA 2007 GODINE. (Direktiva 2007/60/EC) 4 Za uspje{nu implementaciju legislative na polju upravljanja vodama, neophodno je, pored ostalog, rje{iti tehni~ka pitanja, odnosno na adekvatan na~in prihvatiti odgovaraju}e tehni~ke standarde EU. Standardi EU, u sektoru voda, su potpuno razra eni i definisani, obavezuju}i su, ne mogu biti preporuke, (kao {to su neki me unarodni standari u polju okoli- {a). O~igledno je neophodno sve Direktive, na adekvatan na~in uklju~iti u praksu BiH. Neophodno je naglasiti da je to dugotrajan posao, ~ak i EU prognozira du`e periode prilago avanja direktivama, s obzirom na mogu}nosti i prioritete. Izuzetno je va`na koordinacija izme u entiteta i u Federaciji izme u kantona. Zima na rijeci Bosni Snimila: D. Hrka{ resursa u razli~itim uslovima. IWRM se sastoji od ovisnih sistema: prirodnog sistema, sistema ljudske djelatnosti i prirodnog vodnog sistema, a sastoji se od vode i za vodu vezanih prirodnih resursa koji slu- `e ~ovjeku i okoli{u. Koncept odr`ivog razvoja podrazumjeva integrirano upravljanje vodama, sa ciljem osiguranja ravnote`e kori{tenja prirodnih resursa i poticanja razvoja, uz po{tivanje doma}e zakonske regulative i me unarodnih Direktiva, (a posebno Zakon o vodama FBiH; Sl. novine FBiH, br. 70/06 od Zakon o vodama i Direktiva 2007/60/EC Evropskog parlamenta i vije}a o procjeni i upravljaju poplavnim rizikom; oktobar Direktiva 2007/60/EC). Koncepcije odr`ivosti razvoja vodnih resursa, zshtijevaju po{tivanje hidrolo{kog ciklusa, tako da se koriste obnovljivi vodni resursi, koji ne}e biti smanjeni dugotrajnim iskori{tavanjem, stoga je sliv sa svojom prirodnom ravnote`om, najpogodnija jedinica za integrirano upravljanje vodnim resursima. Na~elo upravljanja vodama je jedinstven vodni sistem kroz prihvatanje na~ela odr`ivog razvoja, i zadovoljenje dana{njih potreba da se sve to ostvari, a pri tome ne ugro`avati prava budu}ih generacija da ostvare iste ciljeve. 1. Strate{ki ciljevi za{tita od voda Sektor voda, iako je od rata protekao prili~no dug period nije rije{io mnoge probleme i ograni~enja svog razvoja. Sistematsko rje{avanje problema je zadatak sektora voda u periodu do godine. Takvim zahtijevima mogu}e je udovoljiti formulisnjem jasne politike upravljanja vodama, jednako primenjive u FBiH i u dr`avi kao cjelini, a ona se odre uje strategijom upravljanja vodama. Politika upravljanja vodama, defini{e se prije svega sa strate{kim ciljevima. Strate{ki ciljevi za za{titu od {tetnog djelovanja voda su: Cilj 1. Pove}anje stepena za{tite od {tetnog djelovanja voda Cilj 2. Integracija politike sektora voda u politiku voda EU provo enje obaveza iz me unarodnih ugovora iz sektora upravljanja vodama 3 DIRECTIVE 2000/60/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 23 Octobar 2000 establishing a framework for Community action in the field of water policy 4 DIRECTIVE 2007/60/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 23 Octobar 2007 on the assessment and management of flood risks 5

Za postizanje strate{kog cilja 1. neophodno je definisati operativne ciljeve, a to su: 1. Nastavak na obnovi i sanaciji postoje}ih sistema, vodnih objekata i gra evina za za{titu od poplava. 2.

6 Za postizanje strate{kog cilja 1. neophodno je definisati operativne ciljeve, a to su: 1. Nastavak na obnovi i sanaciji postoje}ih sistema, vodnih objekata i gra evina za za{titu od poplava. 2. Obezbje enje 50% -tne za{tite od poplava na poplavnim podru~jima u F BiH, preferiranjem izgradnje vi{enamjenskih objekata, parcijalnih regulacija i ure enje vodnih podru~ja. 3. Rje{avanje pitanja vodnog dobra 4. Inteziviranje aktivnosti na smanjenju negativnih uticaja erozije 5. Rje{avanje pitanja unutra{njih voda 6. Rje{avanje problema nedostatka vode su{a 7. Uspostaviti jedinstveno upravljanje vodama, zemlji{tem (poljoprivrednim i {umskim), ~uvati ih i racionalno koristiti kao dragocjene resurse 8. Uspostavljanje sistema prognoze hidrometeorolo{kih pojava 9. Koordinacija nadle`nosti i definisanje uloge ostalih u odbrani od poplava 10. Uklju~ivanje Institucija i blagovremena edukacija stanovni{tva na koje se problem odnosi, te uklju- ~ivanje javnosti u proces integriranog upraljana vodnim resursima O{te}eno regulisano korito rijeke Sokolu{e u Gra~anici 2. Nastavak na obnovi i sanaciji postoje}ih sistema, vodnih objekata i gra evina za za{titu od poplava Provedena analiza postoje}eg stanja i obezbje- enja funkcioniranja sistema i objekata za{tite od poplava ukazuje da je neophodno definisati prioritete i podru~ja na kojima }e trebati: 1. Dovr{iti linije za{tite od poplava na stepen za{tite koji odgovara zna~aju branjenog prostora i obima {tete koja bi mogla nastati eventualnom poplavom velikim vodama odre enog ranga pojave. Pod ovim se podrazumijevaju sve mjere na dovr{enju izgradnje zapo~etih objekata, te rekonstrukciji na odgovaraju}e mjerodavne parametre i dimenzije u skladu sa usvojenim nivoom za{tite. 2. Preispitati, tamo gdje sistem za{tite nije zapo~et, koncepcije rje{enja i analizirati mogu}nost i efikasnost primjene i drugih preventivnih vaninvesticionih mjera (operativnih, regulativnih i institucionih) kojima bi se smanjile {tete od poplava. Prou~avanje potencijalne {tete treba da ima za cilj da se utvrdi op{ti iznos {tete, kao i da se uspostavi relacija izme u pomenutih mjera i promjena koje }e nastati primjenom tih mjera. Kod prora~una {teta mora se prvenstveno voditi ra~una i o razvoju poplavnog podru~ja u odre enom narednom vremenskom periodu (20-30 godina), s tim da se prognoziraju procjenjuju {tete u tom periodu. Izbor mjera za za{titu od poplava i njihovih dimenzija treba vr{iti po ekonomskim kriterijumima, po kojima tro{kovi za izvo enje mjera za za{titu od poplava moraju biti manji od visine izbjegnutih {teta. Obim {teta mo`e se smanjiti kontroliranim na~inom kori{tenja zemlji{ta u poplavnim zonama, pri ~emu treba voditi ra~una da {tete ostanu u granicama koje se mogu tolerirati, a eventualne {tete koje svojim prisustvom trpe korisnici poplavljenog prostora treba sami i da snose. To zna~i, da korisnik sam snosi rizik od eventualne poplave, i njegova je odluka da li su mu ve}e {tete ili koristi od blizine rije~nog korita i kori{}enja poplavnog prostora. Tako da zavisno od relacije Benefit/Cost (B/C), dolazi do op}e odluke o za{titi od poplava provo enjem investicionih mjera i izgradnjom objekata. 3. Preispitati potrebu i mogu}nost zoniranja terena prema stepenu ugro`enosti i na~inu kori{tenja terena. Kori{tenje terena ne smije ugro`avati druge korisnike, niti ometati prirodnu evakuaciju poplavnih talasa. Proto~ni dio inundacije mora biti slobodan, a retenzioni dio mo`e se koristiti i za izgradnju pod uslovom da su objekti prilago eni kori{- }enju i funkcioniranju uz poplavu (platoi koji se koriste za smje{taj vrijednih stvari, materijala, sredstava za rad i sl. koji ne trpe poplavu, treba da Snimio: M. Lon~arevi} 6

7 su izdignuti iznad nivoa poplavnih voda, donja kota podova zgrada, izvodi elekti~ne energije iznad nivoa velike vode, primjena gra evinskih materijala postojanih u prisustvu vode i dr.). 4. Uklju~iti i sistem osiguranja protiv poplava kao vid nadoknade {teta (kao ekonomska naknada ili subvencionirana premija za poplavne prostore koji se koriste). 5. Uklju~iti u mjere za{tite od poplava i izgradnju vi- {enamjanskih vodoprivrednih i drugih sistema i to tamo gdje se efekti objekata za za{titu od poplava manifestiraju na {irem prostoru i ve}em broju zna- ~ajnijih privrednih i drugih objekata. Preferirati izgradnju vi{enamjenskih sistema, jer su brane i akumulacije glavne gra evine za kontrolu poplava. Pri projektovanju i upravljanju akumulacijama neophodno je pa`nju posvetiti ekonomskim, socijalnim i ekolo{kim potrebama, kako bi se minimizirali negativni u~inci, a postigli maksimalni pozitivni u~inci. Kod projektovanja sistema odbrane od poplava mora se uzimati i uticaj neizvjesnosti pri procjeni rizika od ekstremnih poplava. 6. Posebnu pa`nju obratiti na dosada{nja de{avanja poplava, prije svega katastrofalnih poplava i su{a, koje se de{avaju drugima ili nama samima, promjeniti pristup razumijevanju katastrofa, promjeniti pristup planiranju, pripremama i na{enju sa katastrofama. Ameri~ki stru~njaci ve} danas, pou~eni iskustvom katastrofalnih poplava (popu{tanje, pucanje brane...) i katastrofalnim {tetama (sa velikim brojem ljudskih `rtava), isti~u kako velike brane ne treba graditi, da ~e{}e poplave nose manje {tete... Va`no je, pravilo: manje dokumenata, vi{e informacija i razmjene prakti~nog iskustva, kao i u~enja na tu im nesre}ama! 3. Obezbje enje 50%-tne za{tite od poplava na poplavnim podru~jima u FBiH, preferiranjem izgradnje vi{enamjenskih objekata, parcijalnih regulacija i ure enje vodnih podru~ja Na{a iskustva jasno pokazuju da se i veoma te- {ka problematika za{tite od poplava na pojedinim podru~jima mo`e veoma uspje{no rje{avati izravnanjem protoka izgra enjom vi{enamjenskih akumulacija, (razni korisnici voda i zemlji{ta). Maksimalni protoci poplavnih valova mogu su uspje{no reducirati retencionim kapacitetima, vodotoka, zemlji{ta i poplavnih povr{ina (posebno na srednjim i manjim slivovima). Zadr`ana voda bi se infiltrirala u tlo, ~ime bi osigurala bolje uslove za ekosisteme, bila raspolo`iva za budu}a kori{tenja, a istovremeno bi se smanjili rizici od ekstremnih poplava. Prirodne mo~vare i poplavne povr{ine bi se trebale sa~uvati (po mogu- }nosti i pro{iriti), {umske povr{ine (kao retardacione povr{ine) odr`avati i pove}avati (po{umljavati), posbnu pa`nju posvetiti brdskom dijelu sliva, gdje je buji~na erozija izra`ena. Za{titu obala vodotoka (ukoliko postoji mogu}nost) treba rje{avati vegetacijom. Mjere na melioracionim sistemima ne treba potcjenjivati. Mjere renaturalizacije (iako su vezane za visoke tro{kove eksproprijacije zemlji{ta) treba podr`avati. Potrebno je preferirati i podr`avati sve programe koji }e pobolj{ati stanje okoli{a. Na gradskim podru~jima urbanisti trebaju predvi ati parkove i zelene povr{ine kako bi osigurali {to bolju infiltraciju oborinskih voda u tlo. Postoje}e izvore one~i{}enja neophodno je postupno sanirati. Za{tita od poplava ne mo`e biti apsolutna, poplavno podru~je je mogu}e {tititi samo do povratnih perioda na koje su sistemi dimenzionirani. Neadekvatno odr`avanje sistema slabi funkcionalnost istih, tako se mogu javiti poplave i pri pojavi voda ni`eg ranga pojave. Rizike od poplava treba jasno definisati, odnosno napraviti preliminarnu procjenu poplavnog rizika, pripremiti mape ugro`enih podru~ja i mape poplavnog rizika 5. Upravljanje vodnim dobrom: Zakonom o vodama definsano je javno vodno dobro 6. Problematiku vodnog dobra treba rje{avati zajedno sa zakonskom regulativom vezanom za kori{tenje zemlji{ta. Vodno dobro na {irokim inundacijskim pojasevima i podru- ~jima meandara (problem posebno izra`en u ravni- ~arskim podru~jima) trebalo bi rje{avati zoniranjem terena i ograni~enjima u kori{tenju zemlji{ta. Razgrani~enje vodnog dobra, njegovo uvo enje u zemlji- {ne knjige, nadzor stanja u vodnom dobru treba da je prioritet vodoprivrede, kako bi se sprije~ila dalja nekontrolisana kori{tenja zemlji{ta uz vodotoke i kori{tenje materijala iz vodotoka. Inteziviranje aktivnosti na smanjenju negativnih uticaja erozije: Enormno velike i dugoro~ne {tete stvara erozija zemlji{ta, ugro`avaju}i vi{e privrednih grana istodobno: poloprivredu, {umarsvo, vodoprivredu, promet, komunikacije, komunalnu infrastrukturu, nasljena mjesta i dr. Uglavnom se provode parcijalne mjere za{tite, od interesa za instutuciju koja provodi mjere. Daleko povoljniji u~inci bi se postigli kada bi pomenute akcije bile koordinirane, a pristup problemu bio multidisciplinaran. Neophodna je izrada i prihvatanje Strategije i Programa za{tite od erozije pod koordinacijom nadle`nog Ministarstva 5 Shodno Direktivi 2007/60/EC Evropskog parlamenta i vije- }a o procjeni i upravljaju poplavnim rizikom; oktobar Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a FBiH ( Sl. Novine F BiH, br. 39/03, od g.) 6 ^l 9. Zakona o vodama 7

8 Korita rijeka zatrpana sme}em - ozbiljan uzrok ne samo zaga enja, nego i poplava - snimljeno na rijeci Lepenici kod Kiseljaka Snimio: M. Lon~arevi} poljoprivrede, {umarstvai vodoprivrede, Ministarstva okoli{a i turizma F Bi H, kao i Ministarstva prostornog ure enja F Bi H. Provo enje op{tih protiverozijskih mjera: Neovisno o lokalnim uslovima op{te protiverozijske mjere koje se moraju provoditi u F BiH, odnosno cijeloj dr`avi BiH, su : legislativne mjere, izrada katastra stanja erozije i provedbenih mjera za smnjenje erozije, pra}enje erozijskih procesa i provo enja protieozjskih mjera, edukacija stanovni{tva, integriranje problematike za{tite od erozije u prostorne planove, u {umske osnove, u vodnoplansku dokumentaciju. Erozija se mo`e znatno smanjiti pravilnom obradom zelji{ta i o~uvanjem biljnog pokriva~a. Provo enje mjera za{tite od erozije: Za sanaciju erozije nastalu prirodnim procesima i neadekvatnim ljudskim aktivnostima, na pojedinim slivovima neophodno je provoditi mjere za{tite od erozije. Pristup sanacionim procesima mora biti edekvatno analiziran, sa nagla{enim prioritetima, kako se ne bi naru{ila prirodna ravnote`a vodotoka i sliva. Za{titu od erozije treba vr{iti po utvr enim kriterijima, koji pak zavise od: zna~aja i prioriteta vodne gra evine ili sistema, stepena ugro`enosti zasipanjem nanosom, stepen osjetljivosti zasipanja nanosom, stepen opravdanosti radova (stope rentabilnosti), a provoditi }e se u skladu sa finansijskim mogu}nostima. Rje{avanje pitanja unutra{njih voda: Melioracioni sistemi i njihovo unapre enje je pitanje od zajedni~kog interesa za poljoprivredu i vodoprivredu. Zadatak ovih grana je zajedni~ko potsticanje i revitalizacija zapu{tenih melioracionih sistema, te pomagati njihov razvoj u skadu sa planovima, potrebama i finansijskim mogu}nostima poljoprivrednih proizvo- a~a, kao i potrebom za{tite naseljenih podru~ja od poplava unutra{njih voda. Neophodno je sistematsko okrupnjavanje poljoprivrednih povr{ina i pobolj- {anje materijalnog stanja poljoprivrednih proizvo a- ~a, kako bi se otklonile prepreke za normalno funkcionisanje i razvoj sistema melioracione odvodnje. Na pojedinim podru~jima uslov za funkcionisanje sistema za navodnjavanje je funkcionalan melioracioni sistem, stoga je neophodno budu}i razvoj ovih dviju grana sagledavati zajedni~ki. Preduslov za zajedni- ~ku akciju je izrada Programa ure enja poljoprivrednog zemlji{ta na nivou FBiH odnosno na nivou BiH. Provo enje hidrotehni~kih mjera: Prvi i osnovni uslov za funkcionisanje melioracionog sistema je 8

9 za{tita sistema od vanjskih voda 7, sa redovnim investiciono-tehni~kim odr`avanjem vodnih gra evina sistema. Prioriteti u planiranju hidrotehni~kih mjera na melioracionim sistemima, odre ivat }e se u skladu sa finanasijskim mogu}nostima, a na osnovu stope rentabiliteta (benefit-cost analiza i sl.). Analizama obuhvatiti: vodne gra evine za{tite od vanjskih voda, unutarnjih voda, mogu}nost kori{tenja sistema kanala za navodnjavanje, interes uklju~ivanja vlasnika zemlji{ta u realizaciju projekta i,... Rje{avanje problema nedostatka vode: Su{e, odnosno nedostatak vode, je danas najve}i problem s kojim se susre}e regije i imaju tendenciju porasta. Uticj su{a na okoli{ i njezine posljedice na socioekonomska i politi~ka kretanja rezultiraju razaranjem ravnote`e, krizom produktivnosti sistema, posebno proizvodnjom hrane, te neminovnim nemirima, (zato se s pravom ubrajaju u katastrofe sa najte`im posljedicama). Pitanje rje{avanja problema su{a zahtijeva interdisciplinaran pristup. Upravljanje rizikom od su- {a, zahtijeva prognoziranje su{a (lead-time), odre ivanje i monitoring su{a, te procjenu posljedica su{e i dr. etape. Odre ivanje stanja i monitoring su{e obavlja se pra}enjem mre`e meteorolo{kih, hidrolo- {kih i hidrogeolo{kih stanica u regiji, analizom satelitskih snimaka i inspekcijom na licu mjesta prvenstveno stanja vegetacije. Odluke vezane za su{e treba donositi na bazi upore enja stanja sistema u uslovima vla`nog stanja i uslovima su{a. Cilj procjene uticaja su{a je razumjevanje nivoa do koga su{a mo`e ugroziti funkcionisanje dru{tva, ekonomije i okoli{a. Pri planiranju upravljanja su{ama neophodno je: organizacijski oja~ati za borbu protiv su{a; utvrditi ciljeve plana borbe protiv su{a; uraditi plan borbe protiv su{a; razviti obrazovne programe itd...uspostava novog koncepta `ivjeti sa su{ama (living with droughts ), koji }e priznati nemogu}nost potpunog otklanjanja su{a, ali istovremeno upozorava na trajnu potrebu borbe protiv negativnih posljedica su{a. Uspostava i jedinstveno upravljanje vodama i zemlji{tem: Uspostava i jedinstveno upravljanje vodama i zemlji{tem: (poljoprivrednim i {umskim), ~uvanje i racionalno kori{tenje istog kao dragocjenih resursa je postalo neminovnost i jedan od va`nijih ciljeva. Osobito je va`no organizirati zajedni~ko upravljanje tlom i vodama unutar sliva, radi pobolj{anja kori{tenja zemlji{ta i smanjenja poplava. Bitno je sprije- ~iti mogu}nost brzog oticanja po terenu kori{tenjem Nabujala voda rijeke Trstionice uni{tila je most Bre`ani u Brezi Snimio: M. Lon~arevi} retencionih kapaciteta vla`nih podru~ja, u uzvodnim dijelovima sliva i plavljenih podru~ja u nizvodnim dijelovima sliva 8. Bitnu ulogu pri tome imaju vla`na i plavljena podru~ja, jer mogu vrlo u~inkovito uticati na smanjenje {teta od poplava, a istodobno dati potporu okoli{u i biolo{koj raznolikosti. Kanalisanje rijeka du` cijelog toka i iklju~ivanje prirodnih plavljenih prostora uzrokovali su nepredvidive {tete. Za potrebe osiguranja odr`ive budu}nosti prijeko je potrebna obnova uloge vla`nih i plavljenih podru~ja. Neophodno je razmotriti mogu}nost i stimulisanje transfera upotrebe zemlji{ta, kako bi se pospije- {io njegov prijenos u kori{tenju konkurentnijih gazdinstava. Transfer mo`e biti kupovinom, zakupom 9, i koncesijama, uz napomenu da je zakup potrebno an- 7 Strate{ki plan ( ) - vizija BiH 2019 bez mina, je ujedno i uslov za mogu}i pristup melioracinim povr{inama 8 Katastrofalne poplave posljednih destlje}a u Evropi upozoravaju da se hitno moramo pozabaviti stvaranjem novih strategija koje zna~e saradnju s prirodom, a ne vladati prirodom! 9 Concept koji `ivi u Holandiji desetlje}ima 9

10 ga`ovati manje sredstava, ali je neophodna pravna sigurnost. Poljoprivrednu politiku definitivno uskladiti sa CAP. 10 Uspostavljanje sistema prognoze hidrometeorolo{kih pojava: Upravljanje poplavama je vrlo slo- `en zadatak, jer vodotoci slu`e za mno{tvo razli~itih funkcija, a povremeno i suprostavljenih funkcija. U trenucima de{avanja plavljenja prioriteteni zadaci su spa{avanje ljudskih `ivota, a zatim slijedi smanjenje {teta. Uloga ranog uzbunjivanja tada je od neprocjenivog zna~aja. Sistem ranog uzbunjivanja od poplava treba: prikupiti podatke sa terena, izvr{iti procjenu opasnosti na licu mjesta, dati ta~nu prognozu 11. Radi {to efikasnije odbrane od poplava potrebno je stalno unapre ivati sisteme za pra}enje i prognozu hidrometeorolo{kih pojava i postoje}e komunikacijske sisteme, te definisati operativne mjere upravljanja poplavama. Operativne mjere upravljanja poplavama ~ine sve one mjere ura ene u preventivnoj fazi upravljanja poplavama, a koje ~ine osnovu operativnog provo enja upravlja~kih mjera u periodu trajanja poplava, a naro~ito: uspostavljena baza podataka uspostavljen fleksibilni sistem monitoringa koji mo`e dostavljati podatke o vodostajima, proticajima i padavinama kako sa klju~nih stanica u rije- ~nom bazenu - slivu tako i sa svih stanica koji kontroli{u doticaj vode u akumulacije i retencije, stanje nivoa vode u njima i ispu{tanje vode iz njih, (uklju~uju}i i manevre sa objektima-ustavama i zatvara~nicama) i to u realnom vremenu; uspostavljene i istestirane modele prognoze proticaja i modele upravljanja sa akumulacijama i retencijama; definisan na~in obavje{tavanja i uzbunjivanja; osposobljen ISV Koordinacija nadle`nosti i uloga ostalih u odbrani od poplava: Za koordinaciju aktivnosti u upravljanju okoli{em i vodama me u entitetima uspostavljaju se odgovaraju}a tijela. Koordinirani rad na rje{avanju problema i unapre enju za{tite od poplava zahtijeva primjenu niza integriranih sistemskih, u~inkovitih preventih gra evinskih i negra evinskih mjera. Neophodan preduslov za implementaciju mjera je aktivno i koordinirano u~e{}e svih relevantnih 10 Common Agricultral Policy - zajedni~ka poljoprivredna plitika 11 U svijetu su razvijeni razni sistemi ranog uzbunjivanja, na`alost pokazali su se neu~inkoviti u kriti~nim trenucima ekstremnih poplava, posebno kod prognoze naglih poplava u urbanim podru~jima. Prije nekoliko godina rijeka Bila u selu Mehuri}i je uni{tila most Snimio: M. Lon~arevi} faktora vodoprivrede i slu`bi: hidrometeorolo{ke, korisnika hidroakumulacijama, prostornih planera, slu- `bi za za{titu i spa{avanje ljudi i materijalnih dobara, jedinica kantonalne i lokalne samouprave, poljoprivrednika, za{titara prirode, {umara, nevladinih organizacija, poduzetnika i gra ana, medija na potencijalno ugro`enim podru~jima. Adekvatna za{tita potencijalno ugro`enih podru- ~ja se ostvaruje primjenom gra evinskih mjera, dok se provo enjem negra evinskih mjera stanje sigurnosti od poplava znatno pobolj{ava. Uloga ostalih faktora u za{titi od poplava: Na osnovu ~lana IV.b. 7. Ustava Federacije donesen je i Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a 12, sa osnovnim odredbama kao {to su: sistem za{tite i spa{avanja ljudi, biljnog i `ivotinjskog svijeta, materijalnih, kulturnih, historijskih i drugih dobara i okoli{a (ljudi i materijalna dobra) od prirodnih nepogoda, tehni~ko- tehnolo{kih, ekolo{kih i drugih nesre}a ili ratnih opasnosti (u prirodne i druge nesre}e - poplave, su{e, po`ari i sl.), prava i du`nosti gra ana i organa Federacije, 12 Zakon o za{titi i spa{avanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesre}a FBiH ( Sl. Novine F BiH, br. 39/03, od g.) 10

kantona i op{tina, privrednih dru{tava i drugih pravnih lica, te druga pitanja od zna~aja za oblast za- {tite i spa{avanja od prirodnih i drugih nesre}a u Federaciji.

11 kantona i op{tina, privrednih dru{tava i drugih pravnih lica, te druga pitanja od zna~aja za oblast za- {tite i spa{avanja od prirodnih i drugih nesre}a u Federaciji. Za{tita i spa{avanje od prirodnih i drugih nesre}a obuhvata: programiranje, planiranje, organiziranje, obu~avanje i osposobljavanje, provo enje, nadzor i finansiranje mjera i aktivnosti za za{titu i spa{avanje od prirodnih i drugih nesre}a s ciljem spre~avanja opasnosti, smanjenja broja nesre}a i `rtava, te otklanjanja i ubla`avanja {tetnih djelovanja i posljedica prirodnih i drugih nesre}a. Slu`be za za{titu trebaju osigurati dobro funkcionisanje (kantonalnih i lokalnih) centara za uzbunjivanje stanovni{tva, organizirati rad civilne za{tite, izraditi operativne planove djelovanja u katastrofama, organizirati povremeno vje`be, organizirati evakuaciju stanovni{tva u slu~aju potrebe, ogranizirati hitnu medicinsku pomo}, organizirati sanaciju terena nakon poplava. Znanstveno-istra`iva~ke institucije trebaju intezivirati izradu projekata vezanih za unapre enje meteorolo{ko-hidrolo{kih prognoza oborina (i topljenja snijega), za regionalne hidrolo{ke analize velikih voda, za zadr`avanja oborina u slivu (poljoprivredna i {umska proizvodnja), unaprije enje za{tite podru~ja, analizu potencijalnih {teta, uklju~iti javnost i medije, te blagovremeno dati relevantne podatke o poplavama, su{ama, uklju~uju}i i prethodnu edukaciju stanovni{tva, uklju~iti nevladine organizacije u procese planske dokumentacije. Uklju~ivanje Institucija i blagovremena edukacija stanovni{tva na koje se problem odnosi, te uklju~ivanje javnosti u proces integriranog upraljana vodnim resursima: Odr`ivi razvoj vodnih resursa zahtijeva poznavanje hidrolo{kog ciklusa, procjenu vodnih resursa, upravljanje i planiranje vodnih resursa, prilago avanje planova realnim situacijama, za{titu i o~uvanje vodnih resursa, kori{tenje obnovljivih vodnih resursa, pri ~emu se ne}e uticati na smanjenje i ugro`avanje vodnih koli~ina u budu}nosti. Odr`ivost mora, pored fizikalne i ekolo{ke dimenzije, obuhvatiti i socio-ekonomsku dimenziju i procese kako bi se postigli cjelovitiji dru{tveni ciljevi, ujedno zahtijeva i transformiranje dru{tva, kapitala, poduzetni{tva i... u koordinirane djelatnosti usmjerene ka boljitku dru{venih cijeva budu}ih pokoljenja. Strate- {ki koncept IWRM, je vi{enamjensko upravljanje (smanjenje poplava i drugih vodnih katastrofa, vodosnabdijevanje, navodnjavanje, ribnjaci, hidroenergija, stani{ta divljih `ivotinja...) ispunjenjem vi{enamjenskih ciljeva 8ljudski `ivoti i zdravlje, ekonomski boljitak, kvalitet okoli{a, socijalna jednakost...) kori- {tenjem strukturnih i nestrukturnih mjera i objekata. IWRM, bez obzira {to strate{ki i operativni ciljevi ni do danas nisu jasno definisani, name}e se kao obe- }avaju}e rje{enje za sve slo`enije, te`e i brojnije probleme vezane za vode. Svaka zajednica mora {to hitnije pristupiti dono{enju strate{kih i operativnih ciljeva po{tuju}i op}a na~ela IWRM, kao osnove za dugoro~ni razvoj. Svjetska iskustva, u upravljanju poplavama upu- }uju na posebnu va`nost pripreme za vanrednu situaciju, na formiranje informacionog ra~unarskog centra, zasnovanog na kori{tenju GIS-a. Posebnu pa`nju neophodno je posvetiti edukaciji, uvje`bavanju stanovni{tva i komunukaciji sa javno{}u. Neophodno je pobolj{ati mjere provjere sigurnosti nasipa i brana, zatvara~nica i ustava, raditi na novom pristupu upravljanju akumulacijama. Poplave su katastrofa, koja se mo`e razumjeti samo interdisciplinarnim pristupom, kombinovanjem iskustva iz razli~itih podru~ja: hidrologije, hidrogeologije, hidraulike, in`enjerske geologije, biologije, ekologije... O~ito je nophodan novi pristup poplavama kao katastrofama uz istovremeno kori{tenje njihovih pozitivnih uticaja na okoli{, jer posbno uti~u na varijabilnost i plodnost tla, na izmjenu hraniva i organizama me u udaljenim stani{tima, te kao takve imaju klju~nu ulogu u odre- ivanju biolo{ke produktivnosti i raznolikosti. Kad rijeka Kre{evka nabuja, cesta nestane Snimio: M. Lon~arevi} 11

Strate{ki cilj 2: Provo enje obaveza iz me unarodnih ugovora iz sektora upravljanja vodama: Cilj {to hitnijeg ulaska BiH u EU, ostvarit }e se iznala`enjem politi- ~kih rje{enja za funkcionalno

12 Strate{ki cilj 2: Provo enje obaveza iz me unarodnih ugovora iz sektora upravljanja vodama: Cilj {to hitnijeg ulaska BiH u EU, ostvarit }e se iznala`enjem politi- ~kih rje{enja za funkcionalno organizovanje dr`ave. Zakoni i standardi predstavljaju najbitnije podru~je unutar EU legislative, a {to se sektora voda i za pitanje za{tite od poplava ti~e osnove su Direktiva 2000/60/EC kojom se uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice na polju politike voda, i Direktiva 2007/60/EC kojom se defini{u procjena i upravljanje poplavnim rizicima. Direktiva 2007/60/EC DIRECTIVE:2007/60/EC OF THE 23 OCTOBER 2007, OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL ON THE AS- SESSMENT AND MANAGEMENT OF FLOOD RIS- KS- generalno: svrha ove direktive je da izradi okvir za procjenu i upravljanje poplavnim rizicima, sa ciljem reduciranja {tetnih konsekvenci na ljudko zdravlje, okoli{, kulturno naslje e i ekonomske aktivnosti vezanih za poplave u Zajednici. Shodno Direktivi 2000/60/EC (~lan 2), za potrebe ove direktive (2007/60/EC), koristi}e se slijede}e definicije: poplava flood zan~i privremeno plavljenje zemlji{ta, koje ina~e nije pod vodom, poplavni rizik-flood risk zna~i kombinaciju vjerovatno}e doga anja poplave i potencijalnih {tetnih konsekvenci na ljudko zdravlje, okoli{, kulturno naslje e i ekonomske aktivnosti vezanih za doga- anje poplava Za svrsishodnu primjenu ove direktive, Zajednice }e identificirati rije~ne slivove na svojoj teritoriji, obezbijediti odgovaraju}e adminisrativne nadle- `nosti, odrediti odgovaraju}eg nadle`nog organa, za primjenu pravila Direktiva 2000/60/EC (formirati podru~je me unarodnog rije~nog sliva- za slu- ~aj prostiranja sliva na teritoriji vi{e dr`ava ili obezbjediti primjenu pravila ove Direktive na svom dijelu teritorije, obezbijediti nacionalno ili me unarodno tijelo kao organ nadle`an za sprovo enje pomenutih direktiva). Za postizanje strate{kog cilja 2. neophodno je definisati operativne ciljeve, a to su: Preliminarna procjena poplavnog rizika Izrada Mape poplavnog hazarda i mape poplavnog rizika Izrada Planova upravljanja poplavnim rizicima A`uriranja planova upravljanja poplavnim rizicima Poplave u Sarajevskom polju su vrlo ~este 12 Snimio: M. Lon~arevi}

Koordinacija sa Direktivom 2000/60/EC, javnim informacijama i konsultacijama A`uriranje, izvje{taji i zavr{ne odredbe Preliminarna procjena poplavnog rizika: Za svaki rije~ni bazen-sliv (ili drugu

13 Koordinacija sa Direktivom 2000/60/EC, javnim informacijama i konsultacijama A`uriranje, izvje{taji i zavr{ne odredbe Preliminarna procjena poplavnog rizika: Za svaki rije~ni bazen-sliv (ili drugu jedinicu upravljanja), shodno Direktivi 2000/60/EC (~lanovi 3(1) i 3 (2)), nosioci izrade planova su obavezni uraditi preliminarnu procjenu poplavnog rizika, baziranu na postoje}im i brzo dostupnim informacijama (kao {to su razvojne studije, sa planskim pragovima i sl), uklju~uju}i uticaje klimatskih promjena na doga anja poplava. Preliminarna procjena poplavnog rizika, }e obezbijediti procjenu potencijalnih rizika, te kao takva obavezno sadr`i: mape rije~nog sliva, sa granicama sliva (podsliva), obalnog pojasa (ukoliko postoji), prikaz topografije i kori{tenja zemlji{ta (prostorno ure enje, poljoprivredne svrhe, infrastrukturu i sl); opis poplava koje su se desile u pro{losti, a imale su {tetan uticaj na ljudsko zdravlje, okoli{, kulturno naslje e i ekonomske aktivnosti, sa vjerovatno}om da }e se desiti u budu}nosti, uklju~uju}i obim poplava i procjenu {tetnih uticaja koje poplave nose za sobom; opis bitnih poplava iz pro{losti, ~ije se za~ajne posljedice u skoroj budu}nosti mogu predvidjeti; te procjenu {tetnih konsekvenci od budu}ih poplava na ljudsko zdravlje, okoli{, kulturno naslje e i ekonomske aktivnosti, uklju~uju}i pitanje topografije, rije- ~nog korita, generalne hidrolo{ko i geomorfolo{ke karakteristika, prirodne retenzija, efektivnost izgra enih objekata odbrane od poplava, polo`aj naseljenih prostora, prostora namijenjenih za ekonomske aktivnosti itd, a sve u sladu sa Direktivom 2007/60/EC. Mape poplavnog hazarda i mape poplavnog rizika: Shodno Direktivi 2007/60/EC, (~lanovima 3) 2) b i 5(1)) obaveze (dr`ava ~lanica) su uraditi mape poplavnog hazarda- mape ugro`enih podru~ja i mape polavnog rizika - mape rizika. Mape hazarda - opasnosti od poplava, pripremane za podru~ja (definisana ~lanom 5 Direktive), uklju~uju prioritetnu razmjenu informacija (me u ^lanicama). Mape hazarda prekrivaju podru~ja koja mogu biti plavljena, prema slijede}im scenarijima: poplave sa manjom vjerovatno}om ili poplave vanrednog doga anja; poplave sa srednjom vjerovatno}om (povratni period 100 godina); poplave sa visokom vjerovatno}om (odgovaraju}a). Za svaki scenario prikazuje se: obim poplava, dubina vode ili nivo; brzina te~enja (ili relevantno te~enje). Mape polavnog rizika: Mape rizika pokazuju potencijalne {tetne konsekvence (za gore navedene scenarije) izra`ene kroz: indikativan broj potencijalno ugro`enih stanovnika, vrsta ekonomskih aktivnosti na potencijalno ugro`enom podru~ju, instalacijama koje mogu dovesti do akcidentnih zaga enja pri poplavama, druge informacije koje se smatraju korisnim, kao prikaz povr{ina sa transportovanim sedimentima, otpacima koji voda nosi pri poplavama, ili sli~nih izvora zaga enja 13. Planovi upravljanja poplavnim rizicima: Na bazi mapa hazarda i mapa poplavnog rizika, donose se za rije~ni sliv planovi upravljanja poplavnim rizikom. Donose se odgovaraju}i ciljevi za upravljanje poplavnim rizikom, fokusirani na smanjenje potencijalnih {tetnih konsekvenci na ljudko zdravlje, okoli{, kulturno naslje e, ekonomske aktivnosti i nkonstruktivne inicijative za smanjenje mogu}nosti poplava. Planovi upravljanja poplavnim rizicima moraju se fokusirati na aspekte kao {to su benefit and cost, {irenje poplava, zadr`avanje vode, uklju~uju}i prognozu i sistem ranog uzbunjivanja. Izlivena voda rijeke Kru{nice kod Bosanske Krupe 13 Direktive 96/61/EC od 24. septembra g. Snimio: M. Lon~arevi} 13

14 Komponente prvog plana upravljanja poplavnim rizicima su: Zaklju~ci iz Preliminarne procjene poplavnog rizika dati u formi sumarnih mapa rije~nog sliva (ili druge jedinice upravljanja poplavama), Zaklju~ci iz hazard mapa i mapa rizika Sa`et prikaz (opis) odgovaraju}ih ciljeva upravljanja poplavnim rizikom, fokusiranih na aspekte kao {to su benefit and cost, {irenje poplava, zadr`avanje vode, uklju~uju}i prognozu i sistem ranog uzbunjivanja. Komunikacija sa upravljanjem poplavnim rizikom: prevencija, za{tita i ubla`avanje poplava. Pregled mjera i prioriteta za dostizanje ciljeva upravljanja poplavnim rizikom, uklju~uju}i i mjere, vezane za ~lan 7 Direktive (fokusirati na aspekte kao {to su benefit and cost, {irenje poplava, zadr`avanje vode, uklju~uju}i prognozu i sistem ranog uzbunjivanja) i mjere vezane za poplave vezane za privatne projekte, za okoli{ i akcidentna zaga enja i Direktiva 2000/60/EC. Sa`etak mjera i njihovih prioriteta za postizanje odgovaraju}ih ciljeva upravljanja poplavnim rizicima, uklju~uje i Direktivu 85/337/EEC (od 27 juna 1985, odnose se na okoli{), Direktivu 96/82/EC (od 9 sptem godine- kontrola glavnih hazarda, uklju~uji}i opasne supstance), Direktivu 2001/42/EC (od 27 juna 2001 procjena efekata odre enih planova i programa na okolinu) i naravno Direktivu 2000/60/EC. Opis metodologije podijeljenog sliva cost-benefit analiza koriste}i procjenu mjera sa transnacionalnim efektima Opis implenentacije plana: Opis prioriteta i pravaca u kojima }e se vr{iti monitoring progresa implementacije plana Sa`et prikaz javnih informacija i konsultacionih mjera/poduzetih aktivnosti Popis kompetentni institucija i opis koordinacionih procesa izme u intrenacionalnih rije~nih slivova(shodno DIREKTIVA 2000/60/EC). Komponente slijede}ih a`uriranja planova upravljanja poplavnim rizicima: Svaka promjena ili a`uriranje poslije publikovanja prethodne verzije plana, uklju~uju}i i pregled shodno ~lanu 14 (a`uriranje do 22 decembra 2018, i svake 6-te godina poslije). Procjena progresa ostvarenja ciljeva iz ~lana 7(2) (3(2)b i 13(1)b. Opis i obja{njenje mjera datih u ranijoj verziji plana, a koje nisu ispunjene Opis dodatnih mjera od kada je publikovan prethodni plan Sinhronizacija i koordinacija sa Direktivom 2000 /60/EC, javnim informacijama i konsultacijama: Neophodno je poduzeti odgovaraju}e korake za koordiniranu primjenu Direktive 2007/60/EC i Direktive 2000/60/EC, fokusiraju}i se na pobolj{anje djelotvornosti, razmjene informacija, te za postizanje zajedni~kih sinergija i koristi, imaju}i u vidu okoli- {ne ciljeve date u ~lanu 4 Direktive 2000/60/EC (ciljevi za{tite `ivotne sredine za povr{inske vode, za podzemne vode, te za za{ti}ena podru~ja). Prve hazard mape i prve mape poplavnog rizika, te njihovo a`uriranje po uputama datim u ~lanovim 6 i 14 Direktive 2007/60/EC mora se provesti na na~in da sadr`aj u skladu sa relevantnim informacijama prikazanim u Direktivi 2000/60/EC. Oni moraju biti koordinirane i integrirane u pregled predvi en ~lanom 5(2) Direktive 2000/60/EC. (analize i pregledi iz paragrafa 1. bi}e preispitani i ako je potrebno a`urirani najkasnije u roku od 13 godina od dana stupanja na snagu Direktive 2000/60/EC-oktobar 2000). Prvi planovi upravljanja poplavnim rizicima, te njihovo a`uriranje po uputama datim u ~lanovim 7 i 14 Direktive 2007/60/EC, moraju biti koordinirani i integrirani u planove upravljanja rije~nim slivom predvi en ~lanom 13(7) Direktive 2000/60/EC. (Planovi upravljanja rije~nim slivom preispituju se i a`uriraju najkasnije u roku od 15 godina, od dana stupanja Direktive na snagu-23 oktobar 2000), a poslije toga svakih 6 godina). Aktivno uklju~ivanje zainteresiranih grupa ~lan 10 ove Direktive, mora biti koordinirano na odgovaraju}i na~in sa aktivnim uklju~ivanjem zainteresiranih grupa ~lan 14 Direktive 2000/60/EC, a odnose se na: a. informisanje javnosti i konsultacije vremenski raspored i program rada plana, b. izjave o konsultacijama, koje se obavlja najmanje 3 godine prije po~etka perioda na koji se odnosi plan, c. prethodni pregled zna~ajnih pitanja upravljanja vodama, koja su identifikovana u rije~nom slivu, najmanje dvije godine prije po~etka perioda na koji se plan odnosi d. nacrt plana upravljanja rije~nim slivom, najmanje godinu dana prije po~etka perioda na koji se plan odnosi e. Radi obezbije enja aktivnog u~e{}a i konsultacija mora se omogu}iti najmanje {est mjeseci za pismene primjedbe na navedene dokumentea. 14

15 f. Pomenuti zahtijevi se primjenjuju i kod a`uriranja planova upravljanja rije~nim slivom. Implementacione mjere i amandmani: EC, mo- `e u skladu sa procedurom propisati i tehni~ke formate za procesuiranje i transmisiju podataka, uklju- ~uji}i statisti~ke i kartografske podatke. Tehni~ke forme, moraju se prilagoditi najkasnije dvije godine prije izdavanja preliminarne procjene poplavnih rizika, hazard mapa i mapa rizika, te planova upravljnja poplavnim rizikom. Mjere su date u ~lanu 12(3) (Odluka 1999/468/EC, a posebno ~lan 8, odluke)... A`uriranje, izvje{taji i zavr{ne odredbe : Preliminarna procjena poplavnog rizika ( procjena vezana za ~lan 13(1), mora biti preispitana i a`urirana do 22 decembra 2018, a poslije svake {este godine; hazard mape i mape rizika moraju biti preispitana i a`urirana do 22 decebra 2019, a poslije svake {este godine; planovi upravljanja poplavnim rizicima moraju biti preispitani i a`urirani do 22 decebra 2021, a poslije svake {este godine; mogu}i uticaj klimatskih promjena na doga anje poplava treba dati u pregledu navedenom uparagrafima 1 i 3... Zemlje ~lanice }e komunicirati sa EC, kako bi glavne odredbe nacionalnih zakona u polju za{tite od poplava prilagodila Direktivi 2007/60/EC. Prioriteti za postizanje ciljeva upravljanja vodama: Svrha Direktive 2000/60/EC je uspostavljavljanje okvira za za{titu unutra{njih povr{inskih voda, prelaznih voda, voda obalnog mora i podzemnih voda ~ime se, pored za{tite akvati~nih sistema, unapre- uje odr`ivo kori{}enje voda na osnovu dugoro~ne za{tite raspolo`ivih vodnih resursa, unapre enje za- {tite akvati~ne sredine, smanjenje zaga enja podzemnih voda, doprinosi ubla`avanju posljedica poplava i su{a i tme doprinosi : obezbje enju dovoljnih koli~ina povr{inskih i podzemnih vodadobrog kvaliteta potrebnog za odr`ivo, uravnote`eno i pravi~no kori{tenje voda; zna~ajnom smanjenju zaga enja podzemnih voda; za{titi teritorijalnih i morskih voda i postizanju ciljeva utvr enim odgovaraju}im me unarodnim sporazumima i Direktivama. Shodno Direktivi 2000/60/EC (~lan 13) i Zakonu o vodama (~lan 25), za provo enje Strategije upravljanja vodama (~lan 24 zakona o vodama), neophodno je dono{enje Planova upravljanja vodama za Vodno podru~je Save i Vodno podru~je Jadranskog mora, koji pored ostalog sadr`e i ciljeve upravljanja vodama, a naro~ito: ciljeve za postizanje dobrog statusa stanja i ekolo- {kog potencijala vodnih tijela; ciljeve u vezi sa ure enjem voda i za{tite od {tetnog djelovanja voda; ciljeve za odr`ivo kori{tenje voda; rokove za postizanje navedenih ciljeva,... prikaz programa mjera i na~ina za dostizanje ciljeva,... uklju~uju}i i procjenu potrebnih sredstava za provo enje programa mjera i kao i utvr ivanje na~ina osiguranja tih sredstava; pregled me unarodnih obaveza koje je preuzela BiH, koje se odnose na upravljanje vodamna i na~in njihovog izvr{avanja. Detaljan sadr`aj i na~in dono- {enja plana propisuje se posebnim aktom, koji na prijedlog Federalnog ministra donosi, donosi Vlada Federacije. Januara (HFA) 14 usvojen je plan za odr`ivo reduciranje gubitaka do 2015.g. u ljudskim `ivotima, soco-ekonomskim i okololi{nim dobrima pri pojavi katastrofa. Prioritetne akcije uklju~uju: Osigurati da umanjenje katastrofalnih rizika predstavlja nacionalni i lokalni prioritet sa jakom institucionalnom bazom za primjenu; Identificirati procjenu i monitoring katastrofalnih rizika i pobolj{ati rano upozorenje Koristiti znanje, inovaciju i edukaciju za izgradnju kulture sigurnosti i bu enja na svim nivoima Redukovanje temeljnih faktora rizika Ja~anje spremnosti za djelotvorne odgovore na svim nivoima, pri pojavi katastrofa. 14 HFA- Hyogo Framework for Action Velika voda rijeke Une u Bosanskoj Krupi 15 Snimio: M. Lon~arevi}

16 Una kod Kulen Vakufa Snimio: M. Lon~arevi} Odre ivanje prioritetnih podru~ja djelovanja: Shodno Zakonu o vodama 15 Fedralni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva donosi Pravilnik 16 o na~inu odre ivanja podru~ja ugro`enih poplavama i razvrstavanju njihovih dijelova na kategorije ugro`enosti. Cilj dono{enja Pravilnika je da se, po Zakonu o vodama i Direktivi 2007/60/EC, utvrdi postupak odre ivanja ugro`enih poplavnih podru~ja, te (poplavnih rizika) stepen ugro`enosti podru~ja. Na taj na~in bi se uradila operativna osnova (mape ugro`enih podru~ja - mape hazarda i mape poplavnog rizika) za postupak odlu~ivanja i stvaranja mogu}nosti uklju~ivanja svih zainteresovanih strana u proces odlu~ivanja. Osnovni kriteriji za odre ivanje ugro`enih podru~ja su: prora~un mjerodavnih aspekata kao {to su: costs and benefit 17, prirodni uslovi za nastanak poplava, broj potencijalno ugro`enih stanovnika, veli~ina {tete na stanovni{tvu i dobrima (shodno Zakonu o vodama), te frekvencija javljanja 15 ^l. 86. st. 4. Zakona o vodama ( Sl. Novine FBiH, 70/06) 16 Izrada Pravilnika je u toku 17 Ko{tanja i koristi poplava (sa utvr enom vjerovatno}om), dubine voda (za razne vjerovatno}e), trajanje poplava i ocjena {tetnih uticaja na zdravlje ljudi, okoli{, kulturno naslje e, infrastrukturne objekte, ekonomske aktivnosti i dr., (shodno Direktivi 2007/60/EC), Polaze}i od sigurnosnih, okoli{nih, zdravstvenih i dr. aspekata prioritet prvog reda u preventivnoj za- {titi od polava su podru~ja velikih i ve}ih gadova sa vi{e od stanovnika, a potencijalno ih ugro`avaju rijeke. Uz velike rijeke postupno }e se dograditi ili izgraditi za{titni objekti, a u Posavini i (drugim podru~jima), }e se realizirati preostali radovi vezani za sanaciju i dalji razvoj sistema poldera (ukoliko polderi egzistiraju, kod novih objekata treba u analize uklju~iti sve mogu}e varijante, pa ukoliko ne postoji drugo ekonomski opravdanije i svrsishodnije rje{enje, i}i na izgradnju poldera. LITERATURA 1. Dokumentacija ZZV Sarajevo 2. Direktiva 2000/60/EC i Direktiva 2007/60/EC Evropskog Parlamenta i Savjeta (oktobra i godina) 3. Floodsite 16

$Kori{tenje voda AMIRA PE]ANAC VODA IZ SLAVINE ILI VODA IZ BOCE ^ista izvorska voda - iz slavine!$ Njegov odgovor bio je jednostavan i nije uklju~ivao nikakvu tehnologiju: U vodu! Svijet i Evropa se sve vi{e okre}u fla{iranoj vodi, kako bi bili bli`i prirodi.

Njegov odgovor bio je jednostavan i nije uklju~ivao nikakvu tehnologiju: U vodu! Svijet i Evropa se sve vi{e okre}u fla{iranoj vodi, kako bi bili bli`i prirodi.

17 Kori{tenje voda AMIRA PE]ANAC VODA IZ SLAVINE ILI VODA IZ BOCE ^ista izvorska voda - iz slavine! Bilijarderu Tedu Turneru u jednom intervjuu postavljeno je pitanje gdje bi danas investirao novac kada bi ga `elio uve}ati. Njegov odgovor bio je jednostavan i nije uklju~ivao nikakvu tehnologiju: U vodu! Svijet i Evropa se sve vi{e okre}u fla{iranoj vodi, kako bi bili bli`i prirodi... No, upravo zbog negativnog u~inka na okoli{, taj trend sve vi{e izaziva zabrinutost. Jesu li vitamini, antioksidansi i ostali zdravi dodaci koji se stavljaju u fla{iranu vodu zaista zdravlje u boci?! Da li je takva voda u pravilu ~i{}a od one iz slavine? [ta je sa ogromnom koli~inom plasti~nog otpada? Da li zaista vrijedi deset hiljada puta vi{e platiti vodu iz boce od one iz slavine, kako su precizno izra~unali stru~njaci instituta Earth Policy iz Washingtona? Kona~no, nije li vrijeme za bolji na~in razmi{ljanja, odnosno, pijenja. Za{to platiti ne{to {to ionako mo`ete dobiti besplatno, glasi manifest nove newyor{ke firme Tap dny, koja prodaje vodu iz gradskog javnog vodovoda, dakle iz slavine - u bocama! roizvodnja fla{irane vode posljednjih godina raste zapanjuju}om brzinom; bo~ice P vode dostupne su na svakom }o{ku, uveliko se slu`e u restoranima, voda se uselila na menije. Kao {to postoji vinska, tako postoji i vodena karta. U restoranima voda se cijenom pribli- `ila pivu, sve vi{e i vinu, a poslu`ivanje vode iz slavine postaje out. Dok restorani na vinu zara uju u prosjeku oko posto, zarada na vodi, recimo, jednog od najve}ih proizvo a~a Nestle, s markama Perrier, Poland Spring, Buxton..., dose`e i posto. Agresivna reklama koja promi~e po zdravlje korisne dodatke kojima je oboga}ena fla{irana voda, postigla je pun pogodak: prodaja fla{irane H20 raste, uz istovremeno opadanje prodaje umjetno obojenih gaziranih pi}a. U Americi je najpopularnija Iceberg Water, koju donose brojni ledenjaci i ledenja- ~ki komadi}i. Kanada je me unarodno priznata u kategoriji pro~i{}ene pitke vode. Sve te plakete, medalje i reklame podi`u rejting vodama u boci. Psiholozi ka`u kako voda u boci simbolizira na{u `elju za boljim zdravljem, `elju za izgubljenom ~isto}om, osim toga, djelujemo profinjeno, {to je jo{ jedna sasvim obi~na ljudska te`nja. Procjenjuje se da su Evropljani samo u toku popili 50,3 milijarde litara vode u bocama. Tako e, procjene govore da }e u sljede}ih pet godina u Poljskoj i balti~kim dr`avama tr`i{te vode u bocama prosje~no rasti po stopi od sedam posto godi{nje, a industrije u nekim zemljama su i ispred, s rastom od 12 posto, poput onih u Britaniji i [paniji. Italija je vode}a po konzumaciji fla{irane vode; svaki Italijan godi{nje popije 136 litara. U vrhu su i Nijemci sa 133 litre, te Francuzi sa 100 litara... Evropljani se sve vi{e okre}u fla{iranoj vodi, kako bi bili bli`i prirodi... No, upravo zbog negativnog u~inka na okoli{, taj trend sve vi{e izaziva zabrinutost. Jesu li vitamini, antioksidansi i ostali zdravi dodaci koji se stavljaju u fla{iranu vodu zaista zdravlje u boci?! Da li je takva voda u pravilu ~i{}a 17

Kako ~itati studiju britanske agencije za istra`ivanje tr`i{ta Mintel koja pokazuje da je tr`i{te koje uklju~uje prodaju fla{irane vode posljednjih pet godina poraslo za oko 30 posto, a da veliki

18 od one iz slavine? [ta je sa ogromnom koli~inom plasti~nog otpada? Da li zaista vrijedi deset hiljada puta vi{e platiti vodu iz boce od one iz slavine, kako su precizno izra~unali stru~njaci instituta Earth Policy iz Washingtona? Kako ~itati studiju britanske agencije za istra`ivanje tr`i{ta Mintel koja pokazuje da je tr`i{te koje uklju~uje prodaju fla{irane vode posljednjih pet godina poraslo za oko 30 posto, a da veliki zamah diktiraju mladi potro{a~i koji najvi{e usvajaju pravila o va`nosti prehrane u o~uvanju zdravlja? Nije li, zapravo, sve to samo privla~an marketin{ki trik iza kojeg stoje milijarde dolara potro{enih na marketing?! Za{to javnost malo ili nikako ne zna da voda s vitaminskim dodacima nije zdrava koliko je reklamiraju: sadr`i premalo vitamina, a ne sadr`i elektrolite koji se gube znojenjem, pa ne}e vratiti energiju nakon napornog treninga, okusi se posti`u dodavanjem {tetnih sladila i {e}era, pa voda u trenu postaje namirnica koja deblja, {to pokazuje nutricionisti- ~ka studija sveu~ili{ta u New Yorku. [ta sa tvrdnjom jednog ~asopisa u Londonu prema kojoj je voda iz rijeke Temze mnogo boljeg okusa nego neke vode u boci koje slove kao svjetski brendovi?! U Italiji su krajem pro{le godine nau~nici dokazali da se kancerogeni spoj (DEHP) nalazi u vodi koja se ~uva u plasti~nim bocama na policama trgovina du`e vrijeme. To je spoj koji uzrokuje rak jetre. Stru~njaci tvrde da nakon devet mjeseci ~uvanja vode u PET ambala`i taj spoj jednostavno migrira iz PET ambala`e i nakuplja se u vodi. Za tih devet mjeseci nakupi se po litri vode 3 miligrama kancerogenog spoja taratogena. No, nije taratogen jedini spoj koji migrira iz PET ambala`e, nego je tu ~itav arsenal hemikalija. Oni koji zagovaraju najprihvatljiviju tezu da iza svega stoji samo profit, kapu skidaju profiterima: svijet je zaista pao na pomodne marketin{ke trikove, a vodeni brendovi su postali statusni simboli. Me u njima su i ~lanovi nove newyor{ke firme Tap dny, koja prodaje vodu iz gradskog javnog vodovoda, dakle iz slavine - u bocama! Vrijeme je za bolji na~in razmi{- ljanja... ovaj... pijenja., tako glasi manifest ove nove firme. Utro{ene su milijarde dolara na marketing koji }e nas natjerati da povjerujemo da nam treba egzoti~na voda u primamljivom pakovanju, s dalekih arti- ~kih ledenjaka, tropskih otoka ili evropskih vulkana. Ali, mi smo Newyor~ani i spremni smo za ~asne promjene. Uli~ni tim Tap dny svakodnevno odlazi u Central Park kako bi ljudima napunio prazne boce s dobrom starom vodom iz slavine, a voda se mo`e kupiti na nekoliko mjesta u gradu. Ta voda je postupkom reverzne osmoze pro~i{}ena i buteljirana lokalno. Ili kako stoji na blogu Truth in Hydration, mi ne moramo obi}i svijet od Fid`ija do Francuske kako bismo tra`ili vodu ili nudili obi~ne fla{irane stanovnici New Yorka tako od ovog ljeta imaju alternativu da mogu kupiti vodu koja dolazi iz egzoti- ~nih krajeva i koja je zbog transporta lo{ija za okoli{, ili doma}u vodu iz slavine, koju ionako mogu dobiti besplatno. [tavi{e, putem PayPala vodu mo`ete naru~iti bilo gdje u svijetu, a cijena za karton od 24 boce je 36 dolara. Obra ena voda iz slavine! Eklatantan je pro{logodi{nji incident sa korporacijom Pepsi koja je, ra~unaju}i na ve} uvrije`eno uvjerenje miliona potro{a~a da je fla{irana voda ~i{- }a, zdravija i da dolazi sa planinskih izvora, na tr`i{te plasirala vodu Aquafina. Ova voda na tr`i{te sti`e u boci na kojoj su nacrtane planine pod snijegom, a na njoj stoji slogan ^ista voda, savr{en okus, bez navedenog izvora, ali sa dovoljno vizuelnih podataka 18

da kupce uvjeri kako je rije~ o mineralnoj vodi punjenoj na planinskom izvoru. Istina je ipak druga~ija, odnosno, korporaciji znatno isplativija od ulaganja u fla{iranje na nekom od izvora.

19 da kupce uvjeri kako je rije~ o mineralnoj vodi punjenoj na planinskom izvoru. Istina je ipak druga~ija, odnosno, korporaciji znatno isplativija od ulaganja u fla{iranje na nekom od izvora. Nakon pritiska udru- `enja za za{titu potro{a~a, koja je organizirala masovne pozive na potro{a~ki telefon ove kompanije (koji je nakon toga ukinut), Pepsi je odlu~io otkriti istinu i priznati da se radi o obra enoj vodi iz slavine. Sada boce Aquafine planiraju ozna~avati natpisom javni izvor vode, koji }e, vjerovatno, biti jedva primjetan, pa ostaje nejasno puni li se voda iz slavine ili ne. U svakom slu~aju, na ruku su im i{le i Me unarodna udruga fla{irane vode (IBWA) i Ameri~ka agencija za hranu i lijekove (FDA) koje podilaze velikim proizvo- a~ima, i ne propisuju obavezu posebnog ozna~avanja pune li se boce vodom iz slavine ili ne. Stoga, ako se do sada niste zapitali da li je ne{to uistinu zdravo, ~isto, prirodno kao {to ka`e etiketa, vrijeme je da to po~nete ~initi. - Preko 25 posto fla{irane vode zapravo je obi~na voda - samo upakovana u ljep{u ambala`u - smatra Sintija Sas, sportska nutricionistkinja sa Floride. Fla{irana voda ne predstavlja zdraviju alternativu obi~noj vodi koju pijemo sa ~esme. Fla{irana voda ne zaslu`uje sve pozitivne zdravstvene hvalospjeve koje joj mnogi ljudi upu}uju zbog njene ~isto}e. Ukoliko niste navikli da pijete isklju~ivo fla{iranu vodu, prelazak na filtriranje obi- ~ne vode sa slavine mo`e se pokazati kao mnogo isplativije rje{enje u svakom pogledu - poja{njava Sas. Tako je u svijetu, za kojim ni mi u ovom pogledu, ne kaskamo. Sjetimo se, ne tako davno svi gradovi biv{e Jugoslavije bili su prepoznatljivi po fontanama I javnim ~esmama na kojima ste se mogli napiti vode do mile volje. Danas je slika druga~ija; pipa vi{e nema, ili ih je sve manje, a po gradu {e- }u ljudi koji u jednoj ruci nose kupljenu robu, a u drugoj plasti~nu bocu vode. Prve dileme o kvalitetu fla{iranih voda na na{im prostorima na~ete su kada su nakon inspekcijskih nalaza iz prodaje povu~ene fla{irane vode poznatih brendova. U maju ove godine u RS iz prometa je povu~ena fla{irana voda iz Subotice i Aran elovca. Naime, analize su pokazale da je mikrobiolo{ki neispravna, odnosno da sadr`i bakterije. Glavni zdravstveno-sanitarni inspektor RS Desimir Milji} nakon obavljenih analiza izjavio je da }e uslijediti akcija uzorkovanja fla{iranih voda koje se proizvode u RS i Federaciji BiH. Kako pravila nala`u da se kona~na ispravnost definira tek nakon superanalize, ona je obavljena i utvr eno je da su sve uzorkovane vode ispravne, odnosno, da ne mogu negativno utjecati na zdravlje konzumenata. No, prema mi{ljenju udru`enja PET RAZLOGA ZA[TO NE PITI FLA[IRANU VODU? 1. Fla{irana voda je preskupa. Uporedite ra~un za vodu s par decilitara koje ste upravo platili. Ni nafta nije tako skupa. 2. Nije zdravija od vode iz slavine. Vrlo je malo dokaza koji bi mogli potvrditi da je voda iz bo~ice ~i{}a ili zdravija od one iz slavine. 3. Stvara sme}e. Godi{nje se za proizvodnju novih boca potro{i 47 miliona galona nafte. Iako se mogu reciklirati, oko 80 posto ipak zavr{i u nesortiranom sme}u. Hiljade i hiljade se nalaze u morima gdje ugro`avaju `ivi svijet - ubijaju ptice i ribe koji ih zamjene za hranu. 4. Indirektno dovodi do zanemarivanja javnog vodovodnog sistema. Ljudi ne vole okus vode iz slavine, pa piju onu iz bo~ice. [to se vi{e ljudi navikne na kupovinu fla{irane vode, manje se ula`e u pobolj{anje vodovoda - koji je zapravo efikasniji i bolji izvor pitke vode. 5. Korporacije prisvajaju vodu. U dokumentarnom filmu Thirst, ukazuje se na masovnu privatizaciju vodovodnih i efekte koje to ima na lokalnu ekonomiju. Prodaja fla{irane vode bitan je dio ovog posla. 19

Kupujmo i koristimo doma}e-kvalitetno proizvedeno u BiH, lo{a poruka cijele ove pri~e je {to su doma}e vlasti priznale analizu iz druge dr`ave (Srbije) i {to su te vode jo{ na policama prodavnica.

20 Kupujmo i koristimo doma}e-kvalitetno proizvedeno u BiH, lo{a poruka cijele ove pri~e je {to su doma}e vlasti priznale analizu iz druge dr`ave (Srbije) i {to su te vode jo{ na policama prodavnica. I {to, nama, smatraju u Udru`enju, uop}e nije potreban uvoz mnogih voda kada je poznato da vode iz BiH na me unarodnim takmi~enjima stalno pobje- uju. Tako er, aktivisti ovog udru`enja istakli su da }e se zalagati da se zakonski uredi da se u trgovinskim lancima u BiH na e najmanje 30 posto bh. voda. Prema rije~ima Silvia Pantnera, predstavnika bh. sekcije proizvo a~a vode i bezalkoholnih pi}a, dr`ava BiH je u uvezla vode i sokova u vrijednosti od 133 miliona KM, a izvezla svega 11 miliona KM, dok je samo iz Srbije uvezeno vode u vrijednosti od 7,5 miliona KM. U septembru ove godine, nedugo nakon incidenta sa prodajom fla{irane vode u RS, uznemiruju}i rezultati laboratorijske analize ponovljeni su i na podru~ju FBiH: test ispravnosti nije pro{lo jo{ nekoliko najpoznatijih i najprodavanijih brandova fla{irane vode, bakterije opasne za zdravlje su otkrivene u vodi jana iz Jamnice, te{anjskom dijamantu, vodi akva viva, vivija i vitinka, K+ i bistrica. U sarajevskom kantonu na analizu je poslato 18 uzoraka vode u bocama, a u Unsko-sanskom kantonu devet uzoraka. U pojedinim uzorcima utvr en je pove}an broj aerobnih mezofilnih bakterija, te se pokazalo da ta voda nije bakteriolo{ki ispravna, potvrdio je za bh.medije Anis Ajdinovi} iz Ureda za odnose s javno{}u Federalne uprave za inspekcijske poslove. Prisustvo bakterija utvr eno je u poznatom hrvatskom brandu jana iz Jamnice, u punjenju od 1,5 l i roka trajanja do 21. maja godine, te{anjskom dijamantu, u punjenju od 0,5 l, vodi akva viva, punjenju od pet i 1,5 litara, srbijanskog proizvo- a~a Knjaz Milo{, te u petlitarskom punjenju bijele vode, s rokom trajanja do 16. aprila Iste rezultate pokazali su i nalazi vode vivija i vitinka, K+ proizvo a~a Gala Mostar i bistrica uskopaljskog proizvo a~a. Inspekcija je nalo`ila povla~enje s tr`i- {ta svih navedenih voda, a Federalna uprava za inspekcijske poslove zatra`ila od mjerodavnih inspekcija analizu uzoraka vode u bocama i u drugim kantonima BiH. O rezultatima laboratorijske analize informirana je i Agencija za sigurnost hrane BiH. No, iz te agencije stigle su umiruju}e vijesti: Izolirane bakterije identificirane su kao saprofitni koki i bakterije roda bacillus i ne kvalificiraju se kao opasne za zdravlje potro{a~a, ali su indikator odre enih propusta za tehnolo{kog procesa proizvodnje, stajalo je u obja{njenju direktora Agencije mr. sc. Sejada Ma~ki}a. Da pri~a o tome kakvu vodu u bocama piju stanovnici BiH dr`i vodu, u oktobru je pokazala i akcija inspektora na podru~ju Tuzlanskog kantona. Utvr eno je da su ~etiri uzorka vode vivija i jana bakteriolo{ki neispravna i ta voda je povu~ena iz prodaje, saop}eno je iz Ureda za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona. Predstavnici Vitinke iz Kozluka, ~iju je vodu tuzlanska inspekcija povukla iz prodaje zbog bakteriolo{ke neispravnosti, optu`ili su za lobiranje proizvo a~e iz Srbije i Hrvatske. Vitinka tvrdi da se njihova voda na{la na udaru jer je jedna od vode- }ih na tr`i{tu. U Te{anjskom dijamantu smatraju da se ne radi samo o me udr`avnim nego i me ukantonalnim lobijima. Inspektori trebaju biti na{i partneri i djelovati preventivno, a ne da ~ekaju da im neko namigne da podr`e nekog proizvo a~a. Smatram da nije u redu da rezultate analiza saznajemo putem medija - ka`e direktor Husein Omerba{i}. S druge strane, Federalna uprava za inspekcijske poslove tvrdi da nema govora o lobiranju, jer je kontrola nalo`ena nakon {to su prona eni neispravni uzorci u RS. - Rezultate analize objavljujemo tek nakon nekoliko analiza, upravo zato da ne bismo nekoga o{tetili. Proizvo a~ima voda, naro~ito doma- }im, preporu~ujem da vode vi{e ra~una o proizvodnji i higijeni i problema ne}e biti - kazao je direktor Uprave Ibrahim Tirak. Glavni inspektor TK Ned`ad Be{li} isti~e da su u posljednjoj kontroli uzeli dvadesetak uzoraka voda, a da se ljute samo oni ~ije se vode poka`u neispravnim. 20

21 [ta ka`u stru~njaci Dr. David. G. Williams u studiji Alternativa za zdravu i svjesnu osobu isti~e: Svaki put kad govorim o opasnosti pijenja vode, uslijede reakcije da je na{a hlorisana pitka voda jedna od najboljih na svijetu. Dozvolite mi osvrt po tom pitanju. Prvo, hlor ne pru`a nikakvu za{titu od pesticida, virusa i drugih nebakterijskih zaga enja. Drugo, hlor se dijeli u spoj zvani trihalometan koji se povezuje s pove}anjem broja raka i ve}eg rizika od mrtvoro ene djece. Jedina korist dodavanja hlora pitkoj vodi je eliminiranje {tetnih bakterija poput e-coli i salamonele. Nova istra`ivanja sugeri{z da hlor nije 100 posto u~inkovit niti na bakterije. Preporu~ujem obrnutu osmozu vi{e od 15 godina, a danas sam uvjereniji nego ikad da je to jedini na~in pro~i{}avanja vode. Ne postoji nijedna druga metoda koja odstranjuje sve vrste kontaminata i ostavlja vodu koju vam je namjeravala dati majka priroda: dva dijela vodika i jedan dio kisika. Ne mo`ete dobiti ni{ta ~i{}e od toga. Abdulah Ba{i}, dekan Rudarsko-gra evinsko-geolo{kog fakulteta Univerziteta u Tuzli: - BiH je bogatija vodom, nego cijela srednja Evropa, ali se, uprkos tolikom bogatstvu, jo{ ni{ta ne radi na eksploataciji velikih prirodnih potencijala i umjesto da izvozi, BiH za ogroman novac uvozi vodu. BiH ima sre}u da ima i ogromne podzemne i povr{inske rezerve pitke vode. Taj resurs je, mo`da, jedna druga nafta koja }e se eksploatisati i prodavati u svijetu. Be~lije piju izvorsku vodu Prosje~na dnevna potro{nja vode po stanovniku u Be~u iznosi 150 litara. Prosje~na dnevna potro{nja pitke vode u godini iznosila je kubika, {to ne predstavlja problem, zahvaljuju}i vodovima sa izvora vi{ih podru~ja. Oba voda crpe 95 posto godi{nje potro{nje sa izvora Rax iz snje`nih Alpi, kao i i planinskog masiva Hochschwab. Be~ki gradski ustav je be~ku vodu i izvore u {umama stavio pod za{titu, pa je svako be~kom doma}instvu uvijek zagarantovana svje`a, ~ista voda za pi}e. Be~ podzemne vode koristi samo u slu- ~aju popravki na vodovima sa izvora vi{ih podru~ja, u slu~aju kvara na cijevima, ili kod ekstremno velikog kori{tenja vode u periodima velikih vru}ina. Voda u grad dospijeva preko tunela slobodnim padom, bez kori{tenja ijedne pumpe i bez pro~i{}avanja, tako da se na osnovu gtavitacione energije koristi i za proizvodnju struje. Sarajevska voda zdrava, a u 10 bh. gradova nije za pi}e Vitamini, bilje bogato antioksidansima i ostali zdravi dodaci koji se stavljaju u fla{iranu vodu samo su trik kojima proizvo a~i privla~e kupce. Vitamina ima premalo, da bi se postigao bilo kakav u~inak na zdravlje, a i obi~na kupovna voda ne mora biti nu- `no iz prirodnih izvora ili ~istih ledenjaka. Ameri~ko istra`ivanje je pokazalo da proizvo a~i nerijetko prodaju vodu iz slavine, filtriraju je i dodaju minerale te je prodaju kao izvorsku. Neugodan okus vodi iz slavine daje hlor, koji lako mo`ete ukloniti ako je ostavite preko no}i u hladnjaku. Ipak, prema mi{ljenju stru~njaka, treba razlikovati pojedine vode iz slavine. Prije dvije godine Sarajevo je bilo preplavljeno medijskim napisima o problemati~nom kvalitetu vode za pi}e u Kantonu Sarajevo. Me utim, naknadne analize Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo pokazale su da je na{a voda gotovo savr{ena za pi- }e. Ipak, zbog katastrofalne ekolo{ke situacije, cijela BiH u budu}nosti mo`e o~ekivati probleme sa kvalitetom vode za pi}e. U velikom broju bh. gradova posljednjih godina zabilje`eno je pogor{anje fizi~kohemijske kvalitete vode. Na listi gradova u kojima se voda iz gradskog vodovoda nikada ili povremeno ne konzumira, ali ne zbog upozorenja ustanova ve} vlastite odluke gra ana (izuzev Prnjavora) su: Kalesija, Kiseljak, Rakovica, Br~ko, Lukavac, Nezuci (Vi{egrad), Kostajnica, Bosanska Krupa, Maglaj, Prnjavor. Iako susjedna Hrvatska, uglavnom, ima kvalitetnu pitku vodu iz lokalnih vodovoda, agresivnom reklamom proizvo a~i voda ve} su naveli 30 posto stanovni{tva da pije vodu iz boca. Kvalitetna voda iz slavine ponos je hrvatske turisti~ke ponude, za razliku od Turske, gdje se mo`ete ozbiljno razboljeti ako samo operete zube vodom iz vodovoda. Hotelijeri ka`u da 21

22 turisti iz Izraela i Austrije najbolje znaju da Hrvatska ima kvalitetnu vodu, i da im ne pada napamet da kupuju onu u bocama. Ipak, ve}ina stranih gostiju, uklju~uju}i Nijemce i Italijane, Engleze i Amerikance, vjeruje jedino u vodu iz boce. Ku}no filtriranje - prirodna evolucija Nedavno je na naslovnici U.S News and World Report, najdistriburanijeg magazina vijesti u svijetu, osvanuo napis: Budu}nost vode...cijene, zaga enje i oskudica i opisano da sve vi{e ljudi brine o boljem kvalitetu vode. U sljede}ih deset godina ljudi }e potro{iti bilijarde dolara tragaju}i za boljim kvalitetom pitke vode. 86% Amerikanaca je zabrinuto zbog slabog kvaliteta vode iz slavine, a stanje }e postajati gore, a ne bolje. Osvije{teni ljudi {irom svijeta razmi{ljaju o tome. Uskoro }e svako morati koristiti ku}ni filter za vodu, oni }e biti standardna ku- }na oprema. Bilijarderu Tedu Turneru u jednom intervjuu postavljeno je pitanje gdje bi danas investirao novac kada bi ga `elio uve}ati. Njegov je odgovor bio jednostavan i nije uklju~ivao nikakvu tehnologiju, U vodu. Industrijski eksperti isti~u da }e do Godine 70 posto doma}instava koristiti neki na~in filtriranja vode, a danas to ~ini 10 posto. Potreba je realna, interes potro{a~a velik, a ku}no filtriranje, prema mnogima, nudi najbolje rje{enje. I londonski Gardian nedavno je promovirao ku}ne sisteme za pobolj{anje teku}e vode, kao bolje od bilo koje fla{irane vode. I FDA - Food and Drug Administration je nedavno objavila: Ku}no filtriranje vode je prirodna evolucija. ^ak i ako zanemarimo pitanje zdravlja fla{irane vode, ostaje upitno {ta sa vodom za kuhanje, pripremu pi}a, tu{iranje, te mnoge druge ku}anske stvari koje ovise o vodi. 22

23 Za{tita voda DANIJELA SEDI], dipl. in`. hemije IZVORI NESIGURNOSTI PRI ODRE\IVANJU METALA U UZORCIMA VODE - METODA ATOMSKE APSORPCIONE SPEKTROMETRIJE ELEKTROTERMALNOM TEHNIKOM - 1. Izvori nesigurnosti avr{eno mjerenje ne postoji. Koliko god nadgledali mjerni proces, uvijek postoje S neke promjene okoline ili mjernog postupka koje }e uticati na variranje mjernog rezultata. Obzirom da se na osnovu rezultata mjerenja donose mnoge va`ne odluke, ta~nost tih rezultata je od velikog zna~aja. Zbog toga se rezultatu pripisuje mjerna nesigurnost (pro{irena mjerna nesigurnost), koja ne zna~i da je mjerni rezultat nepouzdan ili sumnjive kvalitete, ve} kao (prema VIM 3, definicija 2.27) parametar koji ozna~ava rasipanje vrijednosti veli~ine koje se pridru`uju mjernoj veli~ini, a temelji se na upotrijebljenim informacijama. VIM Internacional Vocabulary of Metrology, Me unarodni rje~nik za mjeriteljstvo. Kao putokaz za izra~unavanje mjerne nesigurnosti koristi se GUM Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement (Uputa za iskazivanje mjerne nesigurnosti). Izvori nesigurnosti mogu nastati u svim fazama ispitivanja, odnosno mjerenja. Po`eljno je ~itav analiti~ki postupak ra{~laniti na pojedina~ne korake, te poznavati sam analiti~ki postupak da bi se lak{e dobio uvid o mogu}im izvorima nesigurnosti. Neki od koraka u analiti~kom procesu su uzorkovanje, priprema uzorka, uvo enje CRM-ova, kalibracija, izvo- enje analize, prikazivanje rezultata, te samo tuma- ~enje rezultata. 2. Definicije Iako nema sumnje da postoji prava ili ta~na vrijednost veli~ine, nikada se ne dobija potpuno ta~na vrijednost µ, ve} neka vrijednost optere}ena gre{- kom x i -µ, koja je apsolutna gre{ka, a relativna gre{ka izra`ena u procentima je (x i -µ)*100/µ. Veli~ina gre{- ke odre uje ta~nost ili ispravnost dobijenog rezultata. Mo`e se re}i da ta~nost nekog rezultata ozna~ava blizinu tog rezultata njegovoj pravoj vrijednosti. Po{to prava vrijednost nije nikada apsolutno poznata, samim tim, ta~nost mjerene veli~ine ne mo`e biti poznata. Jedino se mo`e kao pravu vrijednost prihvatiti neka najvjerovatnija vrijednost. Prema VIM-u, ta~nost je bliskost slaganja izme u izmjerenih vrijednosti veli~ine koje su pridodjeljene odre enoj mjernoj veli~ini (VIM 3, definicija 2.14). Preciznost se defini{e kao slaganje vrijednosti izme u dva ili vi{e mjerenja izvedenih na isti na~in. Za izra`avanje preciznosti koriste se devijacija od srednje vrijednosti, podru~je variranja, standardna devijacija (odstupanje). Prema VIM-u, preciznost je bliskost slaganja izme u pokazivanja dobijenih ponavljanjem mjerenja na istom ili sli~nom objektu pod utvr enim uvjetima (VIM 3, definicija 2.16). 23

24 Vrelo Bosne Snimio: M. Lon~arevi} Dakle, razlika izme u ta~nosti i preciznosti je ta da je ta~nost upore ivanje jedne vrijednosti s pravom vrijedno{}u ili prihva}enom pravom vrijedno{- }u, a preciznost podrazumijeva upore ivanje jednog rezultata sa drugim mjerenjima izvedenim na isti na- ~in. Mjerenje je postupak eksperimentalnog odre ivanja vrijednosti neke veli~ine, a ta se veli~ina zove mjerna veli~ina (koncentracija, temperatura, masa,..). Mjerni rezultat je procjena vrijednosti mjerne veli~ine i da bi bio kompletan, mora imati pridodanu mjernu nesigurnost. Prema VIM-u, mjerna veli~ina je veli~ina koja se namjerava mjeriti (VIM 3, definicija 2.3), mjerni rezultat je niz vrijednosti veli~ine koja se pridru`uje nekoj mjernoj veli~ini zajedno sa ostalim dostupnim bitnim informacijama (VIM 3, definicija 2.9), prava vrijednost (veli~ine) je vrijednost veli~ine utvr ena definicijom te veli~ine (VIM 3, definicija 2.11), referentna vrijednost veli~ine, vrijednost veli~ine za koju se op}enito prihvata da ima prikladno malu mjernu nesigurnost da bi se mogla koristiti kao osnova za usporedbu vrijednosti veli~ina iste vrste (VIM 3, definicija 5.18), mjerna gre{ka je razlika izmjerene vrijednosti veli~ine i referentne vrijednosti veli~ine (VIM 3, definicija 2.17). Mjerna nesigurnost je kvantitativni pokazatelj kvaliteta nekog mjernog rezultata. Defini{e se (VIM 3, definicija 2.27) kao parametar koji ozna~ava rasipanje vrijednosti veli~ina koje se pridru`uju mjernoj veli~ini, a temelji se na upotrijebljenim informacijama. To je parametar koji se iz opravdanih razloga pripaja rezultatu i predstavlja rasipanje vrijednosti oko rezultata (mjerene veli~ine). Standardna mjerna nesigurnost predstavlja mjernu nesigurnost izra`enu kao standardno odstupanje (VIM 3, definicija 2.31). Postoje dvije vrste procjena standardne mjerne nesigurnosti, procjena tipa A i procjena tipa B. Procjene tipa A zasnivaju se na statisti~koj metodi obrade eksperimentalnih podataka, vjerovatnosna razdioba, stepeni slobode dobijeni iz eksperimenta, dok procjene tipa B koristimo kada nemamo nikakvih podataka za statisti~ku obradu, i tu spadaju podaci iz drugih laboratorija, podaci sa certifikata, podaci od proizvo a~a, podaci iz priru~nika. Razdiobe koje se koriste u procjenama tipa A su normalna ili Gausova razdioba, po kojoj }e se rezultati raspodijeliti zbog slu~ajnih gre{aka, i studentova ili t-razdioba koja se primjenjuje kod manjeg broja mjerenja. Kod procjena tipa B se koriste pravokutna, trokutasta, normalna ili Gausova i U razdioba. Pravokutna se koristi kada nemamo nikakve druge informacije o veli~ini osim gornje i donje grani~ne vrijednosti, trokutasta kada imamo informaciju da su vrijednosti u sredini raspona vjerovatnije od vrijednosti na granicama. Kombinovana standardna nesigurnost predstavlja procijenjeno standardno odstupanje rezultata. Odre uje se iz procijenjenih standardnih odstupanja (standardnih nesigurnosti) svih ulaznih veli~ina, neovisno jesu li one odre ene procjenama tipa A ili B. 24

Pro{irena nesigurnost predstavlja raspon oko mjernog rezultata koji obuhvata veliki dio vrijednosti (definiran obuhvatnom vrijedno{}u p) koje se mogu pripisati mjernoj veli~ini.

25 Pro{irena nesigurnost predstavlja raspon oko mjernog rezultata koji obuhvata veliki dio vrijednosti (definiran obuhvatnom vrijedno{}u p) koje se mogu pripisati mjernoj veli~ini. Ozna~ava se sa U i dobija se mno`enjem kombinovane mjerne nesigurnosti u c (y) sa obuhvatnim faktorom k. Gre{ke prema njihovom karakteru dijelimo u dvije osnovne grupe: Odre ene (sistematske) gre{ke ~ija se pojava mo- `e predvidjeti, njihova veli~ina se mo`e mjeriti, mogu se uvesti korekcije, i one su samo pozitivne ili samo negativne. Neke od njih su gre{ke instrumentatora, gre{ke metode, gre{ke aparature i reagenasa. Prema VIM-u, to je dio (sastavnica) mjerne gre{ke koja kod ponovljenih mjerenja ostaje stalna ili se mijenja na predvidiv na~in (VIM 3, definicija 2.17). Neodre ene (slu~ajne) gre{ke, ~iji uzrok ne znamo, jednako mogu biti i pozitivne i negativne. To su na primjer gre{ke nastale usljed potro{nje reagenasa od strane indikatora (konstantne) ili ako recimo uzorak sadr`i neki sastojak koji smeta odre ivanju analita (proporcionalne) pa se proporcionalno pove}avaju ili smanjuju u ovisnosti od koli~ine uzorka. Prema VIM-u, to je dio (sastavnica) mjerne gre{ke koja se kod ponovljenih mjerenja mijenja na nepredvidiv na~in (VIM 3, definicija 2.20). 3. Koraci prema GUM-u 1. Izraditi mjerni model 2. Izraditi statisti~ki model za svaku ulaznu veli~inu Izra~unati mjerni rezultat iz procijenjenih vrijednosti ulaznih veli~ina Procijeniti standardne nesigurnosti ulaznih veli~ina, te njihove stepene slobode 3. Izra~unati kombinovanu standardnu nesigurnost 4. Izra~unati pro{irenu nesigurnost 5. Iskazati mjerni rezultat sa pro{irenom nesigurnosti. 4. Procjena mjerne nesigurnosti pri odre ivanju sadr`aja metala u uzorcima vode metodom atomske apsorpcione spektroskopije elektrotermalnom tehnikom 4.1 Koraci procjene: Definiranje mjerne veli~ine Prepoznavanje i kvantificiranje izvora mjerne nesigurnosti Ra~unanje kombinovane standardne nesigurnosti Ra~unanje pro{irene nesigurnosti Iskazivanje rezultata Definiranje mjerne veli~ine Odre uje se koncentracija metala u uzorcima vode. Koncentracija metala se odre uje iz kalibracijskog pravca, a rezultat se izra`ava u µg/l. Postupak Uzorci vode se stavljaju u automatski uzorkiva~ i modifikator se dodaje automatski. Ukupni volumen je 20 µl, a uzorkiva~ uzima 18 µl uzorka i 2 µl modifikatora, pa je faktor razbla`enja za uzorak 1,1111. Uzorak se uvodi u grafitnu kivetu atomskog apsorpcionog spektrometra, te se mjeri apsorbanca uzorka i upore uje se sa apsorbancama kalibracionih otopina poznate koncentracije metala. Gdje je: A = apsorbanca u uzorku a = nagib kalibracijskog pravca b = odsje~ak kalibracijskog pravca c 0 = koncentracija metala odre ena iz kalibracijskog pravca f = faktor razbla`enja uzorka. Tu{ilova~ka rijeka na Bjela{nici 25 Snimio: M. Lon~arevi}

4.1.2 Prepoznavanje i kvantificiranje izvora mjerne nesigurnosti Postoje dvije vrste procjena standardne mjerne nesigurnosti, procjena tipa A i procjena tipa B.

26 4.1.2 Prepoznavanje i kvantificiranje izvora mjerne nesigurnosti Postoje dvije vrste procjena standardne mjerne nesigurnosti, procjena tipa A i procjena tipa B. Procjene tipa A zasnivaju se na statisti~koj metodi obrade eksperimentalnih podataka, vjerovatnosna razdioba, stepeni slobode dobijeni iz eksperimenta, dok procjene tipa B koristimo kada nemamo nikakvih podataka za statisti~ku obradu, i tu spadaju podaci iz drugih laboratorija, podaci sa certifikata, podaci od proizvo a~a, podaci iz priru~nika. Razdiobe koje se koriste u procjenama tipa A su normalna ili Gausova razdioba, po kojoj }e se rezultati raspodijeliti zbog slu~ajnih gre{aka, i studentova ili t-razdioba koja se primjenjuje kod manjeg broja mjerenja. Kod procjena tipa B se koriste pravokutna, trokutasta, normalna ili Gausova i U razdioba. Pravokutna se koristi kada nemamo nikakve druge informacije o veli~ini osim gornje i donje grani~ne vrijednosti, trokutasta kada imamo informaciju da su vrijednosti u sredini raspona vjerovatnije od vrijednosti na granicama. Primjer analize izvora mjerne nesigurnosti za odre ivanje metala metodom atomske apsorpcione spektrometrije elektrotermalnom tehnikom slijedi ispod. Ovo je primjer Ishikawa dijagrama ili riblja kost, koji nam daje slikovit prikaz kvantificiranih izvora mjerne nesigurnosti. Detalj sa rje~ice Bio{tice 26 Snimio: M. Lon~arevi}

Kvantificirani izvori nesigurnosti za odre ivanje koncentracije metala bi bile sljede}e: Nesigurnost CRM-a (ucrm) (1,000 ± 0,002 g/l) Nesigurnost pipetora za alikvot (u V1 ) (0,1 ml) Nesigurnost

27 Kvantificirani izvori nesigurnosti za odre ivanje koncentracije metala bi bile sljede}e: Nesigurnost CRM-a (ucrm) (1,000 ± 0,002 g/l) Nesigurnost pipetora za alikvot (u V1 ) (0,1 ml) Nesigurnost volumena normalnog suda (u V2 ) (100 ml) Nesigurnost pipetora za alikvot (u V3 ) (0,01 ml) Nesigurnost volumena normalnog suda (u V4 ) (10 ml) Nesigurnost kalibracijske krive c 0 (u co ) Matemati~ki model bi izgledao ovako: c = c o * d crm * d v1 * d v2 * d v3 * d v4 Gdje bi c 0 odgovaralo nesigurnosti kalibracijske krive; d crm odgovaralo nesigurnosti CRM-a; d v1 odgovaralo nesigurnosti pipetora za alikvot (0,1 ml); d v2 odgovaralo nesigurnosti volumena normalnog suda (100 ml); d v3 odgovaralo nesigurnosti pipetora za alikvot (0,01 ml); d v4 odgovaralo nesigurnosti volumena normalnog suda (10 ml); Kao {to vidimo iz gornjeg grafika, nesigurnost volumena za normalne sudove od 100 ml i 10 ml, te nesigurnost za pipetore za alikvote se sastoje od tri nesigurnosti i to nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura), nesigurnost kalibracije (od proizvo a~a, bilo sa certifikata ili sa samom laboratorijskog posu a) i nesigurnost kalibracije suda u laboratoriji (ponovljivosti punjenja). Nesigurnost zbog ekspanzije volumena se uzima u obzir jer radna temperatura i temperatura na kojoj je normalni sud i pipetor kalibrisan ne mora uvijek biti ista, pa se treba uzeti u obzir ta vrijednost. Nesigurnost kalibracije se uzima u obzir zbog nesavr{ene kalibracije normalnog suda i pipetora i njena vrijednost nam je poznata sa samog normalnog suda. Nesigurnost kalibracije suda u laboratoriji uzima se u obzir jer i sami analiti~ari imaju uticaj, pa je i tu odre ena vrijednost nesigurnosti, te ju treba uzeti u obzir Ra~unanje kombinovane standardne nesigurnosti Kombinovana standardna nesigurnost predstavlja procijenjeno standardno odstupanje rezultata. Odre uje se iz procijenjenih standardnih odstupanja (standardnih nesigurnosti) svih ulaznih veli~ina, neovisno jesu li one odre ene procjenama tipa A ili B. U nekim slu~ajevima se mogu koristiti pojednostavljene jednad`be tipa Pravilo sabiranja ili oduzimanja Pravilo mno`enja ili dijeljenja. Zimski ugo aj na rijeci Jezernici kod Fojnice Snimio: M. Lon~arevi} 27

Ra~unanje kombinovane standardne nesigurnosti za navedeni primjer izra~unavanja koncentracije metala bi bilo: 4.1.

28 Ra~unanje kombinovane standardne nesigurnosti za navedeni primjer izra~unavanja koncentracije metala bi bilo: Ra~unanje pro{irene nesigurnosti Pro{irena nesigurnost predstavlja raspon oko mjernog rezultata koji obuhvata veliki dio vrijednosti (definiran obuhvatnom vrijedno{}u p) koje se mogu pripisati mjernoj veli~ini. Ozna~ava se sa U i dobija se mno`enjem sastavljene mjerne nesigurnosti u c (y) sa obuhvatnim faktorom k: U = k * u c (y) Stepen slobode ν je pokazatelj nesigurnosti sa kojom je procijenjen neki izvor nesigurnosti. Dogovorno je uzeto da kod procjene nesigurnosti tipa A, stepen slobode je jednak ν = n 1 gdje je n broj mjerenja, a kod procjene nesigurnosti tipa B, stepen slobode je ν =. Faktor k je povezan sa stepenima slobode na slijede}i na~in: ν = 2...k = 4,3 ν = 4...k = 2,78 ν = 9...k = 2,26 ν = 19...k = 2,09 ν = 50...k = 2, Izvori nesigurnosti pri odre ivanju sadr`aja kadmija u uzorcima vode metodom atomske apsorpcione spektrometrije elektrotermalnom tehnikom A. Definiranje mjerne veli~ine Za kadmij se pravi standard koncentracije 1 ppb koji razbla`uje autosampler da se dobiju standardi koncentracija 0,1, 0,3, 0,5 i 0,7 ppb. Kao modifikator se koristi paladij nitrat uz dodatak citratne kiseline 1-2%. Koncentracija modifikatora je 10 g Pd/L, a autosampler svaki put uzima po 2 µl modifikatora uz dodatak koncentrovanog standarda (20 ppb) i slijepe probe (HNO 3 ultra~ista, koncentrovana) da se na kraju dobije ukupni volumen od 20 µl. Uzorci se odre uju u triplikatima uz gornju granicu RSD od 7%. Ukupni volumen uzorka je isti kao i za standarde (20 µl), a uzima se po 18 µl uzorka i 2 µl rastvora modifikatora, tako da se dobivena koncentracija mno`i sa 1,1111 (faktor razbla`enja) da bi se uzelo u obzir razbla`enje modifikatorom. Ra~unanje pro{irene nesigurnosti za navedeni primjer izra~unavanja koncentracije metala se dobija mno`enjem sastavljene kombinovane mjerne nesigurnosti u c (y) i obuhvatnog faktora k: U(c metala ) = u c (c metala ) * k Obuhvatni faktor k je 2 (uz vjerovatnost od 95%) Iskazivanje mjernog rezultata s pro{irenom nesigurnosti Unutar EA (European co-operation for Accreditation) dogovoreno je iskazivanje pro{irene nesigurnosti y ± U uz vjerovatnost nala`enja od 95%. Kod iskazivanja pro{irene nesigurnosti i rezultata moraju se dati jedinice. Ove vrijednosti se izra`avaju sa dvije zna~ajne cifre, mada se nekad mo`e dodati i tre}a da bi se izbjegle gre{ke kod zaokru`ivanja. Rijeka Una 28 Snimio: M. Lon~arevi}

29 Sam postupak se mo`e prikaziti na slijede}i na~in: B. Kvantificiranje dijelova (sastavnica) nesigurnosti za odre ivanje koncentracije hroma bi bile sljede}e: Kvantificirani izvori nesigurnosti za odre ivanje koncentracije hroma bi bile sljede}e: Nesigurnost CRM-a (u crm ) (1,000 ± 0,002 g/l) Nesigurnost pipetora za alikvot (u V1 ) (0,1 ml) Nesigurnost volumena normalnog suda (u V2 ) (100 ml) Nesigurnost pipetora za alikvot (u V3 ) (0,01 ml) Nesigurnost volumena normalnog suda (u V4 ) (10 ml) Nesigurnost kalibracijske krive c 0 (u co ) Nesigurnost CRM-a Nesigurnost pipetora za alikvot od 0,1 ml se sastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura), nesigurnost kalibracije (od proizvo a~a, bilo sa certifikata ili sa samom laboratorijskog posu a) i nesigurnost kalibracije pipetora u laboratoriji (ponovljivosti punjenja). a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura): Pipetor je kalibrisan na 20 o C, a radna temperatura je bila 22 o C, pa slijedi: Gdje je: ΔT = temperaturni raspon u laboratoriji α = koeficijent termi~ke ekspanzije vode V = volumen od 0,1 ml. Sa certifikata standarda je ta vrijednost 1,000 ± 0,002 g/l, pa je b. Nesigurnost zbog kalibracije: Sa certifikata ta vrijednost iznosi 0,80% za volumen od 0,1 ml. Nesigurnost pipetora za alikvot (u V1 ) (0,1 ml) 29

30 c. Nesigurnost zbog kalibracije pipetora u laboratoriji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10 odvaga volumena vode dobijamo slijede}u vrijednost nesigurnosti (standardnu devijaciju od deset ponavljanja): s = 2e -3 ml Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sastaviti u nesigurnost pipetora za alikvot prema formuli: c. Nesigurnost zbog kalibracije suda u laboratoriji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10 odvaga volumena vode 100 ml dobijamo slijede}u vrijednost nesigurnosti (standardnu devijaciju od deset ponavljanja): s = 0,0296 ml s = 0,03 ml Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sastaviti u nesigurnost volumena normalnog suda prema formuli: u V1 = 0,0021 ml u V1 = 0,002 ml. Nesigurnost volumena normalnog suda (u V2 ) (100 ml) Nesigurnost volumena za normalni sud od 100 ml se sastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura), nesigurnost kalibracije (od proizvo a~a, bilo sa certifikata ili sa samom laboratorijskog posu a) i nesigurnost kalibracije suda u laboratoriji (ponovljivosti punjenja). a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura): Normalni sud je kalibrisan na 20 o C, a radna temperatura je bila 22 o C, pa slijedi: Nesigurnost pipetora za alikvot (u V3 ) (0,01 ml) Nesigurnost pipetora za alikvot od 0,01 ml se sastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura), nesigurnost kalibracije (od proizvo a~a, bilo sa certifikata ili sa samom laboratorijskog posu a) i nesigurnost kalibracije pipetora u laboratoriji (ponovljivosti punjenja). a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura): Pipetor je kalibrisan na 20 o C, a radna temperatura je bila 22 o C, pa slijedi: Gdje je ΔT = temperaturni raspon u laboratoriji α = koeficijent termi~ke ekspanzije vode V = volumen od 100 ml. Gdje je ΔT = temperaturni raspon u laboratoriji α = koeficijent termi~ke ekspanzije vode V = volumen od 0,01 ml. b. Nesigurnost zbog kalibracije: Normalni sud klase A je kalibrisan i nesigurnost volumena na 20 o C je 100 ±0,1 ml, pa slijedi: b. Nesigurnost zbog kalibracije: Sa certifikata ta vrijednost iznosi 0,80% za volumen od 0,01 ml. 30

c. Nesigurnost zbog kalibracije pipetora u laboratoriji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10 odvaga volumena vode dobijamo slijede}u vrijednost nesigurnosti (standardnu devijaciju od deset

31 c. Nesigurnost zbog kalibracije pipetora u laboratoriji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10 odvaga volumena vode dobijamo slijede}u vrijednost nesigurnosti (standardnu devijaciju od deset ponavljanja): s = 2,32e -4 ml Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sastaviti u nesigurnost pipetora za alikvot prema formuli: c. Nesigurnost zbog kalibracije suda u laboratoriji (ponovljivosti punjenja): Na osnovu 10 odvaga volumena vode 10 ml dobijamo slijede}u vrijednost nesigurnosti (standardnu devijaciju od deset ponavljanja): s = 0,028 ml Dobijene pojedina~ne nesigurnosti treba sastaviti u nesigurnost volumena normalnog suda prema formuli: Nesigurnost volumena normalnog suda (u V4 ) (10 ml) Nesigurnost volumena za normalni sud od 10 ml se sastoji od tri nesigurnosti i to nesigurnost temperature, nesigurnost kalibracije i nesigurnost ponovljivosti punjenja. Nesigurnost kalibracijske krive Za izra~unavanje koncentracije c 0 treba nam kalibracijski pravac. Na osnovu podataka iz kalibracije, izra~unavamo nesigurnost koncentracije. a. Nesigurnost zbog ekspanzije volumena (temperatura): Normalni sud je kalibrisan na 20 o C, a radna temperatura je bila 22 o C, pa slijedi: Gdje je ΔT = temperaturni raspon u laboratoriji α = koeficijent termi~ke ekspanzije vode V = volumen od 10 ml. b. Nesigurnost zbog kalibracije: Normalni sud klase A je kalibrisan i nesigurnost volumena na 20 o C je 10±0,04 ml, pa slijedi: 31

Jedna~ina pravca je: A = 0,3367*c 0 + 0,0193 c(cr) = c 0 * 1,1111 1,1111 je faktor razbla`enja, jer automatski uzorkiva~ uzima 18 µl uzorka i razbla`uje ga na 20 µl, jer je to ukupni volumen.

32 Jedna~ina pravca je: A = 0,3367*c 0 + 0,0193 c(cr) = c 0 * 1,1111 1,1111 je faktor razbla`enja, jer automatski uzorkiva~ uzima 18 µl uzorka i razbla`uje ga na 20 µl, jer je to ukupni volumen. Za ovaj primjer imamo o~itanu slijede}u vrijednost koncentracije hroma u uzorku: c 0 = 0,2759 ppb, pa je c = 0,2759 * 1,1111 = 0,3065 ppb Rezidualno standardno odstupanje s se ra~una prema formuli: n p a b Ai = broj mjerenja s kalibracijskim otopinama da bi se dobio kalibracijski pravac = broj ponovljenih mjerenja na ispitnom uzorku = nagib kalibracijskog pravca = odsje~ak kalibracijskog pravca = pojedina~na vrijednost apsorbance za svaku koncentraciju Gdje je s u c0 c = rezidualna standardna devijacija (rezidualno standardno odstupanje) = standardna nesigurnost kalibracijskog pravca = koncentracija u ispitivanom uzorku 32

33 C. Ra~unanje kombinovane nesigurnosti U slijede}oj tabeli navedeni su svi izvori mjerne nesigurnosti: Udio svakog izvora mjerne nesigurnosti mo`emo prikazati i na slijede}i na~in: Ili: 33

34 Kombinovana mjerna nesigurnost se ra~una po slijede}oj formuli: pa slijedi da je u c (c Cd ) =0,015 ppb D. Ra~unanje pro{irene nesigurnosti Pro{irena nesigurnost ozna~ava se sa U i dobija se mno`enjem kombinovane nesigurnosti u c (y) sa obuhvatnim faktorom k: U(c Cd ) = k * u c (c Cr ) k = 2 (vjerovatnost 95%) pa slijedi da je U(c Cd ) = 0,03 ppb E. Rezultat c Cd = (0,3065 ± 0,03) ppb uz k = 2 (vjerovatnost 95%) c Cd = (0,31 ± 0,03) ppb uz k = 2 (vjerovatnost 95%) 6. Umjesto zaklju~ka EN ISO/IEC 17025, u ta~ki Procjena mjerne nesigurnosti, ima zahtjev da laboratorija mora imati i primjenjivati proceduru za procjenu mjerne nesigurnosti. Osnova za procjenu mjerne nesigurnosti su kontrolne karte, validacijski postupci, medjulaboratorijska ispitivanja, upotreba CRM-ova, sistematska analiza (LOD, LOQ). Otkrivanje izvora mjerne nesigurnosti je najzahtijevniji dio posla. Procjena mjerne nesigurnosti je postupak koji traje, a samom procjenom, pored saznanja o kvaliteti rezultata, dobijamo alat za pobolj{anje mjerenja. 7. Literatura Guide to the Expression of Uncertainty in Measurement (Uputa za iskazivanje mjerne nesigurnosti) GUM, International Vocabulary of Metrology Basic and General Concepts and Associated Terms (Me- unarodni mjeriteljski rje~nik) VIM, 3rd Edition, Final draft Quantifying Uncertainty in Analytical Measurement (Kvantificiranje nesigurnosti u analiti~kom mjerenju) EURACHEM/CITAC Guide CG 4, Second Edition Jelena Savi}, Momir Savi}, Osnovi analiti~ke hemije: Klasi~ne metode, IP Svjetlost, Zavod za ud`benike i nastavna sredstva, Sarajevo, EN ISO/IEC 17025:2005, General requirements for the competence of testing and calibration laboratories (Op}i zahtjevi za kompetentnost ispitnih i kalibracionih laboratorija) BAS ISO :2002, Water quality Calibration and evaluation of analytical methods and estimation of performance characteristics Part 1: Statistical evaluation of the linear calibration function (Kvalitet vode Kalibracija i procjena analiti~kih metoda i ispitivanje karakteristika izvo enja Dio 1: Statisti~ka procjena linearne funkcije kalibracije) Stari mlin na rijeci Uni Snimio: M. Lon~arevi} 34

$ALMA MIRVI], magistrica interdisciplinarnih nauka KORISTI OD USKLA\IVANJA I PROVEDBE OKOLINSKIH PROPISA EVROPSKE UNIJE skla ivanje doma}eg zakonodavstva sa evropskom pravnom ste~evinom (acquis U$

35 ALMA MIRVI], magistrica interdisciplinarnih nauka KORISTI OD USKLA\IVANJA I PROVEDBE OKOLINSKIH PROPISA EVROPSKE UNIJE skla ivanje doma}eg zakonodavstva sa evropskom pravnom ste~evinom (acquis U communautaire), a posebno sa dijelom koji se ti~e za{tite okoli{a, te naknadna provedba evropskih propisa u toj oblasti obi~no se vezuje za iznimno velike finansijske tro{kove po zemlje kandidate. Me utim, ~injenica je da se malo govori o koristima, bilo po okoli{ ali i onim ekonomskim, koje }e proizi}i iz provedbe evropskih okolinskih direktiva. Evropska unija naru~ila je svojedobno istra`ivanje o koristima koje proizilaze iz pribli`avanja (eng. approximation) i provedbe evropskih okolinskih propisa. Rezultati tog istra`ivanja objavljeni su godine u izvje{taju kojeg je pripremila kompanija ECO- TEC Research and Consulting Limited i objavila pod naslovom Koristi od uskla ivanja okolinskog acquisa po zemlje kandidate (eng. The Benefits of Compliance with the Environmental Acquis for the Candidate Countries) 1. Upravo oni skriveni tro{kovi prouzrokovani ni`im okolinskim standardima i neefikasnom proizvodnjom do sada nisu adekvatno ra- 1 Istra`ivanje je obuhvatila svih tada{njih 13 zemalja kandidata: Bugarsku, Kipar, ^e{ku Republiku, Estoniju, Ma arsku, Latviju/Litvu, Litvaniju, Maltu, Poljsku, Rumuniju, Sloveniju, Slova~ku Republiku i Tursku. Obale Bosne u Maglaju zaogrnute snijegom 35 Snimila: D. Hrka{

zmotreni. Stoga ovaj prvi izvje{taj, te mnogi koji su kasnije uslijedili, predstavlja sastavni dio slike o stvarnim u~incima pristupanja Evropskoj uniji, kad se to ti~e za{tite okoli{a.

36 zmotreni. Stoga ovaj prvi izvje{taj, te mnogi koji su kasnije uslijedili, predstavlja sastavni dio slike o stvarnim u~incima pristupanja Evropskoj uniji, kad se to ti~e za{tite okoli{a. Iako precizna procjena u~inka date direktive EU predstavlja zna~ajne pote- {ko}e, jednako je te{ko procijeniti ekonomsku vrijednost tog u~inka ili koristi od provedbe date direktive. Na primjer, koristi predstavljaju dio prihoda koji bi odre ena osoba bila spremna odvojiti za u`ivanje odre ene pogodnosti, ~iste vode za pi}e ili izbjegavanje oboljenja, te kolika je vrijednost po cijelo dru{- tvo izbjegavanja odre enog broja slu~ajeva prijevremene smrti. Na preko 500 stranica izvje{taja, detaljno su prikazani ciljevi istra`ivanja, metodologija, kvantitativne i kvalitativne koristi, te nov~ana vrijednost koristi uz preporuke na podru~ju daljeg razvoja evropske okolinske politike. Ovakvo istra`ivanje motivirano je stalno prisutnim pitanjima i konkretnim preprekama sa kojima se susre}u pristupaju}e i zemlje ~lanice, s obzirom na ogromna finansijska ulaganja potrebna za puno pribli`avanje i uskla ivanje doma}ih propisa sa evropskim te naknadno provo- enje istih u praksi. U to vrijeme, procjenjivalo se da }e deset zemalja Srednje i Isto~ne Evrope morati ulo`iti izme u 79 i 110 milijardi eura za transponiranje i provedbu preko 300 evropskih okolinskih propisa 2. U to vrijeme, kao i danas, Evropska komisija donosi nove propise, mijenja ili dopunjuje ve} postoje- }e, time pove}avaju}i finansijski teret za zemlje kandidate. Za tada{nje zemlje kandidate, Evropska je komisija, kroz instrument predpristupne pomo}i za strukturalne politike (eng. Instrument for Structural Policies for Pre-Accession - ISPA) obezbijedila 500 miliona eura godi{nje u periodu od do godine. Sva sredstva namijenjena su ulaganjima u okoli{. Ovim se izvje{tajem `eljela skrenuti pa`nja na sve one kvantitativne, kvalitativne pa i finansijske koristi koje proizilaze iz provedbe evropskih okolinskih propisa u svim okolinskim medijima (voda, zrak, zemlji{te, priroda), a o kojima se jako malo zna ili se u procesu pribli`avanja ignoriraju. Pri tom se kvantitativne koristi definiraju kao opseg koristi tj. naprimjer u kojoj su mjeri smanjene emisije {tetnih gasova; kvalitativne koristi definiraju se kao vrste koristi koje proizilaze iz provedbe evropskih okolinskih propisa te primjeri takvih koristi u zemljama kandidatatima (npr. u~inci po poljoprivredu) te vrijednost koristi kao ekonomska vrijednost izbjegnutih tro{kova tj. koliko vrijede smanjene emisije i {tete izbjegnute provedbom evropskih okolinskih propisa? Op}i rezultati istra`ivanja Ukupni rezultati istra`ivanja ukazuju da }e sve obuhva}ene zemlje kandidati imati vi{estruke koristi od provedbe everopskih okoli{nih direktiva. Pa tako, naprimjer, potpuna provedba evropskih direktiva o kvaliteti zraka rezultirat }e manjim brojem prijevremenih smrtnih slu~ajeva na godi{njem nivou od izlo- `enosti zaga enom zraku u rasponu od 15,000 do 34,000, te izme u 43,000 i 180,000 manje slu~ajeva hroni~nog bronhitisa. Nov~ana vrijednost svih koristi na godi{njem nivou iznosi izme u 12 i 69 milijardi eura. ^ak ako uzmemo donju vrijednost kao referentnu vrijednost, ipak se mo`e zaklju~iti da su koristi zna~ajne te da se i takvi parametri moraju razmotriti pri dono{enju klju~nih odluka u zemljama kandidatima. Indikativno je da na direktive koje se odnose na za{titu zraka otpada nekih 55% ukupne koristi. To se blisko povezuje sa smanjenjem broja respiratornih bolesti i prijevremenih smrtnih slu~ajeva. Jednako je zanimljivo da se koristi od provedbe okolinskih direktiva EU ne zaustavljaju samo na teritoriju zemlje koja ih provodi, ve} i susjedne zemlje imaju indirektne koristi od njihove provedbe. Ilustracije radi, procjenjuje se da zemlje ~lanice EU imaju 6,5 milijardi eura godi{nje vrijednosti koristi dok druge zemlje, poput 2 Saop}enje za {tampu Evropske komisije od 8. juna godine (potpuni tekst saop}enja dostupan je na: Vodopad Skakavac kod Sarajeva 36 Snimila: D. Hrka{

37 Ukrajine, Bjelorusije i Rusije imaju nekih 9,5 milijardi eura vrijednosti. Koristi od provedbe evropskih direktiva o otpadu uklju~uju smanjenje emisija metana, koje opet za posljedicu imaju pozitivan u~inak na javno zdravstvo te smanjen pritisak na okoli{ pove}anom stopom recikliranja i smanjenom upotrebom primarnih materijala. ^ak se procjenjuje da bi se provedbom Direktive o ambala`i, stopa recikliranja u prosjeku pove}ala za oko 22 kg po glavi stanovnika na godi{njem nivou. Kad se to ti~e za{tite prirode, puna provedba evropskih direktiva osiguala bi za{titu ve}ih podru~ja i ugro`enih vrsta. Ne smije se zanemariti ni tro{enje na dobra i usluge u ovom sektoru privrede. I tu je istra`ivanje pokazalo da bi u ovom sektoru privrede moglo egzistirati nekih 1,8 miliona radnih mjesta, od kojih bi nekih pola miliona proiza{lo iz kapitalnih tro{kova, a preostalih 1,3 miliona iz pru`anja okolinskih usluga te funkcionisanja i odr`avanja infrastrukture u oblasti okoli{a. Koristi od provedbe evropskih direktiva za za{titu voda U okviru ovog istra`ivanja, deset 3 evropskih direktiva uzeto je u razmatranje u smislu procjene raznih kategorija koristi. Prije svega, koristi od pune provedbe takozvanih evropskih vodnih direktiva odnose se na pobolj{an pristup ~istoj vodi, vodi za kupanje i rijekama. Prema procjenama istra`iva~a, samo od provedbe Okvirne direktive o vodama, o~ekuje se zna~ajno pove}anje kvalitete vodenih ekosistema u svim zemljama ~lanicama. Posebno u segmentu takozvanih dru{tvenih koristi, kao mogu}i re- 3 To su: Okvirna direktiva o kvaliteti voda, Direktiva o opasnim materijama za vodni okoli{, Direktiva o urbanim otpadnim vodama, Direktiva o nitratima, Direktiva o vodi za kupanje, Direktiva o vodi za pi}e, Direktiva o povr{inskoj vodi za pi}e, Direktiva o podzemnim vodama, Direktiva o vodi za ribe, Direktiva o vodi za {koljka{e. Tabela br. 1: Prikaz sheme koristi mo`e se vidjeti dole u tabeli: 37

zultati navode se ja~anje lokalne demokratije, pobolj{anje kohezije civilnog dru{tva jer }e se u pripremi planova upravljanja rije~nim slivovima morati uklju~iti ne samo {ira javnost ve} se poja~ati

38 zultati navode se ja~anje lokalne demokratije, pobolj{anje kohezije civilnog dru{tva jer }e se u pripremi planova upravljanja rije~nim slivovima morati uklju~iti ne samo {ira javnost ve} se poja~ati i prekograni~na saradnja i sa zemljama koje nu`no nisu ~lanice Evropske unije (time sprije~avaju}i potencijalne nesuglasice u oblasti vodnih resursa). Nije nikakva tajna da ispunjenje evropskih standarda u oblasti voda donosi i ekonomske koristi, posebno u turisti- ~kom i sektoru poljoprivrede. Procijenjuje se da bi nekih 59 miliona doma}instava imalo koristi od pobolj{ane kvalitete vode za pi}e, a o~ekuje se da bi nekih 10 miliona doma}instava dobilo novi priklju~ak vodi za pi}e. Samo u Bugarskoj se procjenjuje da }e se dobar 4 kvalitet rijeka udvostru~iti provedbom evropskih propisa. Sveukupna nov~ana vrijednost koristi od provedbe propisa u ovoj oblasti iznosi oko 5 do 14 milijardi eura godi{nje. [ta je sa jugoisto~nom Evropom? Oslanjaju}i se na ranija istra`ivanja (gorepomenuti izvje{taj), kao i na izvje{taj o procjeni koristi za Hrvatsku, u oktobru pro{le godine, objavljen je takav izvje{taj i za Makedoniju i druge zemlje jugoisto~ne Evrope (Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo (prema Rezoluciji Vije}a sigurnosti 1244, i Crna Gora) 5. Istra`ivanje je pokazalo da }e se u pogledu 4 Okvirna direktiva o vodama propisuje dobar ekolo{ki status kao kona~ni cilj za sve vode, i povr{inske i podzemne. 5 Hrvatska je izuzeta iz ovog istra`ivanja jer je obuhva}ena zasebnim. kvantitativne procjene benefits, popraviti stanje kad se to ti~e vode za pi}e i to: 1) u doma}instvima koje imaju novi priklju~ak (new connection) na izvor vode i 2) u doma}instvima koja ve} imaju obezbije eno vodosnabdijevanje, a koja }e imati pristup boljoj kvaliteti vode. Procjenjuje se da je 32% stanovni{tva u Bosni i Hercegovini, naspram 89% u Makedoniji, snabdijeveno sigurnom vodom za pi}e. U nedostatku preciznije procjene o broju novih priklju~aka na vodovodnu mre`u, stru~njaci anga`irani na ovom istra`ivanju primjenili su procjenu od 5% pove}anja, te zaklju~ili da se mo`e pretpostaviti kako }e nekih 55% stanovni{tva u Bosni i Hercegovini i 94% u Makedoniji imati koristi od kvalitatitivnog pobolj{anja pitke vode. Istra`ivanjem je utvr eno kako, na primjer, u Crnoj Gori, obalne vode u mnogim slu~ajevima tokom ljetnog perioda ne ispunjavaju bakteriolo{ke standarde za vodu za kupanje. [to se ti~e Bosne i Hercegovine, navodi se da u BiH ne postoje standardi kvaliteta vode za pla`e, a BiH se pridru`uju i Srbija i Kosovo kad se ti~e nepostojanja standarda kvalitete vode za kupanje, kao ni podataka iz programa pra}enja kvalitete. Iako u svim zemljama obuhva}enim ovim istra`ivanjem otpadne vode u gradskim podru~jima predstavljaju zna~ajan izvor one~i{}enja povr{inskih voda, zbog nepostojanja sistemati~nog monitoringa, nisu raspolo`ivi podaci o kvaliteti takvih voda. Provedba Direktive o otpadnim vodama u gradskim podru~jima imat }e pozitivan u~inak na kvalitet i unutra{njih rije~nih tokova i obalnih voda, a u nekim slu~ajevima i podzemnih voda. Procjene su da }e sveukupno stanovni{tvo svih obuhva}enih zemalja imati koristi prvenstveno od pobolj{ane kvalitete vode za kupanje iz unutra{njih rije~nih tokova, Zimski ugo aj na rijeci Plivi u Jajcu 38 Snimio: M. Lon~arevi}

[to se ti~e klase kvaliteta rije~nih voda, danas ti podaci nisu raspolo`ivi u slu~aju Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine.

39 Tabela br. 2: Procenat stanovni{ta u zemljama regije, koji }e imati koristi od kvalitativnog pobolj{anja kvalitete vode uzev{i u obzir o~ekivano smanjenje prisustva nitrata i fosfata u otpadnim vodama. [to se ti~e klase kvaliteta rije~nih voda, danas ti podaci nisu raspolo`ivi u slu~aju Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine. Ilustracije radi, distribucija sada{nje kvalitete povr{niskih voda u Makedoniji procijenjena je prema sljede}em: 5% pripada klasi I, 50% klasi II, 40% posto klasi II, 5% klasi IV i 0% klasi V, {to ukazuje da sada{nje stanje povr{inskih voda ne zadovoljava zahtjeve sekundarne legislative (propisa ili uredbi). U izvje{taju se navodi da informacije o klasama sada{nje kvalitete rije~nih voda u Bosnia i Hercegovini nisu bile dostupne. Stoga su autori pretpostavili da je 80% rijeka u klasi IV i V (slabog i lo{eg kvaliteta), a da je tek 10% rijeka u klasi III (umjereno dobrog kvaliteta). Iako nije bilo mogu}e precizirati u~inak provedbe raznih vodnih direktiva, poput Direktive o otpadnim vodama u gradskim podru~jima, Direktiva o nitratima i Direktive o opasnim materijama, na kvalitet rijeka, pretpostavlja se da }e putpuna provedba ovih direktiva dovesti do pove}anja kvalitete u svim vodnim tokovima do nivoa klase I ili II. Procjenjuje se da }e sveukupna korist od ~iste pitke vode u obuhva}enim zemljama Jugoisto~ne Evrope (uklju~uju~i i Hrvatsku) iznositi oko 851 milion eura godi{nje. Svakako se ne mo`e isklju~iti ni dodatna korist u smislu pristupa kvalitetnoj vodi za kupanje i kvalitetnim povr{inskim vodama. Procjenjuje se da }e stanovni{tvo obuhva}enih zemalja imati koristi u iznosu od 114 miliona eura godi{nje kad se to ti~e kvalitete povr{nskih voda, uzev{i u obzir ni`u vrijednost volje za pla}anjem 6 (eng. willingness to pay 7 ). Ukupna godi{nja korist od provedbe okolinskih direktiva u obuhva}enim zemljama (i Hrvatskoj) iznosila bi 811 miliona eura (donja procjena) ili 1,272 miliona eura (gornja procjena). Predvi anja za Bosnu i Hercegovinu Zaseban izvje{taj o procjeni koristi za Bosnu i Hercegovinu objavljen je tako er u oktobru pro{le godine. Ovdje se iznosi tek nekoliko op}ih zaklju~aka do kojih se do{lo ovim istra`ivanjem 8. Pa tako, naprimjer tek je 32% stanovni{tva u gradovima snabdjeveno sigurnom i tretiranom vodom. S tim u vezi, Detalj sa Une 6 Ukoliko ukalkuli{emo gornji prag, potpuna provedba dovela bi do 389 miliona eura godi{nje. 7 Volja za pla}anjem ili spremnost na pla}anje definira se kao navedena cijena koju bi pojedinac prihvatio platiti radi izbjegavanja gubitka ili umanjenja odre ene usluge iz okoli- {nog sektora (zajedni~ka definicija Ujedinjenih naroda, Evropske komisije, Me unarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj). 8 Cjelokupni tekst izvje{taja za Bosnu i Hercegovinu dostupan je na stranici: 8 report_bos_herz.pdf Snimio: M. Lon~arevi} 39

Tabela br. 3: Procjena monetarne vrijednosti provedbe vodnih direktiva EU u zemljama regije Napomena: Sve vrijednosti izra`ene su u milionima eura godi{nje, po potpunoj provedbi srodnih direktiva.

Kao i u drugim zemljama regije, procjenjuje se da }e provedba Direktive o gradskim otpadnim vodama imati pozitivan u~inak na kvalitet unutra{njih voda, a u nekim slu~ajevima, i podzemnih voda.

40 Tabela br. 3: Procjena monetarne vrijednosti provedbe vodnih direktiva EU u zemljama regije Napomena: Sve vrijednosti izra`ene su u milionima eura godi{nje, po potpunoj provedbi srodnih direktiva. navodi se da je daleko manje od 32% stanovni{tva u seoskim podru~jima snabdjeveno vodom sigurnom za pi}e. Kao i u drugim zemljama regije, procjenjuje se da }e provedba Direktive o gradskim otpadnim vodama imati pozitivan u~inak na kvalitet unutra{njih voda, a u nekim slu~ajevima, i podzemnih voda. Autori navode da u Bosni i Hercegovini ne postoje standardi kvalitete vode na pla`ama, niti su dostupni podaci o kvaliteti vode na pla`ama. Primje}eno je kako se u slu`benim izvje{tajima o stanju okoli{a ne navode podaci o kvaliteti vode za kupanje. S stim u vezi, nisu dostupni ni podaci o pra}enju stanja vode za kupanje niti su odre ene zone sa vodom za kupanje. Iako za podru~je Bosne i Hercegovine nisu dostupni podaci o ispu{tanju fosfata i nitrata, procjenjuje se da }e sveukupno stanovni{tvo imati koristi, jer }e se provedbom srodnih vodnih direktiva smanjiti ispu{tanje ovih materija, a time i pobolj{ati kvalitet vode za kupanje unutar unutra{njih tokova. U tom smislu, procjenjuje se da }e stanovni{tvo op}ine Neum imati koristi od pobolj{anja kvalitete obalne vode za kupanje. Procjenjuje se da }e ukupna monetarna korist od ~iste vode za pi}e iznositi 57 miliona eura godi{- nje po potpunoj provedbi evropskih propisa. Tako- 40 Odvodni kanal Svilaj - Poto~ani Snimio: M. Lon~arevi}

godi{nje, uzev{i u obzir donji prag vrijednosti volje za pla}anjem, te 33,35 miliona eura godi{nje ukoliko je gornji prag uzet kao polazna vrijednost.

41 Tabela br. 4: Op}i prikaz koristi za Bosnu i Hercegovinu u oblasti za{tite voda er se procjenjuje da }e sveukupno pobolj{anje kvalitete povr{inskih voda za doma}e stanovni{tvo iznositi 12,86 miliona eura godi{nje, uzev{i u obzir donji prag vrijednosti volje za pla}anjem, te 33,35 miliona eura godi{nje ukoliko je gornji prag uzet kao polazna vrijednost. Procjenjuje se da }e koristi od ~i{}e obalne iznositi nekih 0,01 do 0,04 miliona eura godi{nje. Taj opseg, u slu~aju unutra{njih povr{inskih voda, iznosi od 12,85 do 33,31 miliona eura godi{nje. Tokom istra`ivanja nije se moglo procijeniti kakve }e biti koristi po turiste u obalnim podru~jima, zbog nedostatka podataka. Time su i koristi u tom dijelu zemlje potcijenjene. Autori procjenjuju da, pored rekreativne vrijednosti povr{inskih voda, mnogi su spremni platiti za pobolj{anje kvalitete rije~nog eko-sistema, ~ak iako to podru~je rijeke nikada i ne posje}uju. Procijenjuje se da }e ukupna neupotrebna vrijednost pobolj{anja kvalitete rije~nog eko-sistema dose}i iznos of 5,2 miliona eura godi{nje, po potpunoj provedbi vezanih propisa. Provedbom vodnih direktiva Evropske unije, ukupna eskontirana korist za doma}e stanovni{tvo iznosila bi oko 117 miliona eura (donji prag) ili 172 miliona eura (gornji prag). To je jednako 53 ili 78 eura po osobi. Umjesto zaklju~ka Sigurno je da Bosnu i Hercegovinu, na putu ka Evropi, o~ekuju jo{ mnogobrojni zadaci, a u oblasti okoli{ne legislative oni nisu nimalo zanemarivi. Va- `no je napomenuti da jo{ uvijek nije usvojen (okvirni) zakon o okoli{u na dr`avnom nivou, niti zakon o agenciji za za{titu okoli{a, iako je do sada pripremljeno nekoliko verzija oba nacrta zakona. Trebat }e premostiti i ovu i mnoge druge institucionalne prepreke prije nego {to se Bosna i Hercegovina istinski uhvati uko{tac sa uskla ivanjem zakona, transponiranjem direktiva i pra}enjem provedbe okolinskih propisa. Skriveni pogled na rijeku Savu Snimio: M. Lon~arevi} VODA I MI 41 BROJ 63

42 MIRZA SARA^, dipl. in`. gra. MODELIRANJE NUTRIJENTSKE EMISIJE U RIJE^NOM SISTEMU MONERIS 2.14 Software Op}e informacije periodu od godine, u Beogradu je odr`an trening seminar za U obuku rada na modelu MONERIS 2.14 Software, koji slu`i za MOdeliranje Nutrijentske Emisije u RIje~nom Sistemu. Model je razvijen na berlinskom IGB Institutu (Leibniz Institute of Freshwater Ecology and Inland Fisheries), a najzaslu`niji za njegov razvoj je Dr. Horst Behrendt, koji je kao predstavnik IGB Instituta u sklopu trening seminara za ~lanove Radne grupe za nutrijente (ICPDR- Me unarodna komisija za za{titu rijeke Dunav), prezentirao mogu}nosti, postupke i rezultate analiza na MONERIS modelu. Seminaru su prisustvovali predstavnici: ICPDR Be~, Austrija; Sektora voda Republike Srbije (Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srbije, Institut za vodoprivredu Jaroslav ^erni A.D. i JVP Srbija Vode, Beograd; JVP Vode Vojvodine, Novi Sad); Sektora voda Bosne i Hercegovine (Republi~ka direkcija za vode, Bijeljina; Agencija za vodno podru~je rijeke Save, Sarajevo). Nutrijenti-problematika i mogu}a rje{enja Zaga enje nutrijentima podrazumijeva zaga enje povr{inskih i podzemnih vodnih tokova prekomjernom koli~inom hranjivih materija, ukupnog nitrogena i fosfora. Prirodni unos nutrijenata predstavlja preduslov za razvoj i rast organizama (prirodni lanac ishrane) i s tim u vezi rije~ne plavne oblasti mogu podnijeti velike koli~ine nutrijenata. Me utim, zaga enje je obi~no uzrokovano ljudskim djelatnostima i to putem ta~kastih izvora zaga enja (npr. gradski kanalizacioni sistem i industrijske emisije) i difuznih izvora zaga enja (kultivisanje poljoprivrednih povr{ina vje{ta~kim i stajskim ubrivom), te prodorom istih u podzemne i povr{inske vodne tokove. Za razliku od ta~kastih zaga enja koja poti~u iz ispusta otpadnih voda naselja, industrije i postrojenja za pre~i{}avanje otpadnih voda, difuzno zaga enje poti~e iz rasutih izvora, koji su prostorno {iroko rasprostranjeni i samim tim ih je mnogo te`e definisati i okarakterisati. Do sada je analiza emisije difuznih zaga`enja vr{ena najvi{e putem ekspertskih procjena, te je iz tih razloga u okviru ICPDR-a, Radna grupa za nutrijente, ustanovljena potreba za ra~unarskim alatom koji bi slu`io prilikom analize i odre ivanja ukupne emisije nutrijenata (ta~kastog i difuznog zaga enja) u rije~nom slivu. Paraleno sa ustanovljenom potrebom ICPDR-a, za definisanjem emisije nutrijenata, putem ta~kastog i difuznog zaga enja, na IGB Institutu je razvijan vi- {enamjenski modelski sistem za sliv rijeke Dunav, MONERIS. Svrha ovog modela ogleda se kroz tri osnovna cilja: 42

Slika 1.: U~esnici trening seminara u Beogradu 1. Identifikacija izvora emisije nutrijenata na regionalnoj osnovi; 2. Analiza transporta i zadr`avanja nutrijenata u rije- ~nom sistemu; 3.

43 Slika 1.: U~esnici trening seminara u Beogradu 1. Identifikacija izvora emisije nutrijenata na regionalnoj osnovi; 2. Analiza transporta i zadr`avanja nutrijenata u rije- ~nom sistemu; 3. Priprema okvira za razmatranje upravlja~kih alternativa. Predvi eno je da se u po~etku model koristi prilikom predstavljanja kvaliteta voda u okviru ICPDR Projekta, dakle za ukupni sliv Dunava, vodnih podru- ~ja na regionalnom, dr`avnom i lokalnom nivou. MO- NERIS je pode{en upravo kao podr{ka izradi nacionalnih studija za okoli{ i ekologiju vodnih podru~ja {to je du`nost i Bosne i Hercegovine kao ~lanice IC- PDR-a u cilju provo enja zahtjeva Okvirne Direktive o vodama Europske Unije (ODV EU). Modeliranje pomo}u MONERIS 2.14 Sofware-a MONERIS model se bazira na podacima koji se odnose na kvalitet vode i tla kao i {irokom obuhvatu statisti~kih podataka, a oslanja se na Geografski Informacijski Sistem (GIS) za prora~un, prostornu analizu i prezentaciju rezultata. Model, kao rezultat, daje prostornu raspodjelu i procjenu emisije ukupnog nitrogena i fosfora na vodnom podru~ju. Orijentisan prema GIS-u MONERIS model je dakle razvijen kao podr{ka procjeni emisije nutrijenata iz ta~kastih i difuznih izvora zaga enja sa slivnih povr{ina, te je u toku perioda svog razvijanja kori{ten za analize na mnogim europskim i svjetskim vodnim podru~jima rijeka kao {to su Elba, Po, Rajna, Odra i druge u Europi, te za vodna podru~ja u Kanadi, Brazilu, Kini, a model je kori{ten i za analizu emisije nutrijenata na ukupnoj povr{ini Njema~ke. Model kao ulazne podatke za prora~un zahtijeva slijede}e slojnice podataka sa njihovom prostornom raspodjelom: - Hidrografsku mre`u sliva; - Granice slivnog podru~ja; - Digitalni elevacioni model; - Kartu kori{tenja zemlji{ta; - Pedolo{ku kartu; - Hidrogeolo{ku kartu; - Klimatske karakteristike sliva; - Kartu erozije tla; - Kartu administrativnih povr{ina; - Demografske podatke; - Prostorni raspored aktivnosti u slivnom podru~ju koje emituju nutrijente. Osnovni radni prostor modela je Microsoft Excel, a od godine vizualni prikaz i analize je mogu- }e vr{titi na Basic VBA zaslonu, iako je i dalje zadr`ana mogu}nost analize i kroz Excel. Osim toga u zadnjem periodu razvoja modela ostvarena je mogu- 43

44 }nost generisanja i analize putem upravlja~kih scenarija Senario manager opcije. Ova funkcija modela omogu}ava analizu efekata preventivno poduzetih mjera na ulaznu emisiju nutrijenata u rije~ni sliv, na primjer: SCENARIO: Kako bi se priklju~ivanje na postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda, ukupnog broja potro{a~a vode na jednoj slivnoj povr{ini (analiti~ka jedinica), odrazilo na ukupnu emisiju nutrijenata sa predmetne slivne povr{ine? SCENARIO: Kako bi se kori{tenje deterd`enata bez fosfata u doma}instvima, na jednoj slivnoj povr{ini (analiti~ka jedinica) odrazilo na ukupnu emisiju nutrijenata sa predmetne slivne povr{ine? Osnova prostorne predstave u predmetnom modelu su dakle analiti~ke jedinice Analytical units, koje u realnosti predstavljaju slivne povr{ine jednog vodnog podru~ja. Izvorno u modelu, prostorna raspodjela je dizajnirana za slivne povr{ine reda veli~ine preko 500 km 2. Matemati~ki, teoretski je mogu}e vr{iti analizu u modelu za prostornu raspodjelu do 1 km 2, ali u skladu sa potrebama kalibracije usvojena je grani~na povr{ina od 50 km 2. Vremenska raspodjela emisije nutrijenata u modelu je mogu}a u intervalima od godinu i od mjesec dana, u zavisnosti od konceptualne postavke problema, a smjerovi te~enja su, za opisane prora~unske elemente, definisani preko hidrolo{kih podataka i topografije rije~nog sliva. Koli~ina nutrijenata koji se emituju iz rasutih izvora dobija se uzimaju}i u obzir sumarne koli~ine ukupnog nitrogena i fosfora uvr{tene u slijede}u jedna- ~inu: Emisija vi{ka nutrijenata = = Ulaz nutrijenata Izlaz nutrijenata Ova na izgled trivijalna formulacija se u modelu razra uje putem bilansa nutrijenata u povr{inskom sloju tla kroz niz razli~itih ulaznih parametara, Slika 2. Bilansna analiza se prema njema~kom terminu naziva gross balance i predstavlja informaciju o ukupnom vi{ku, odnosno nedostatku nutrijenata u tlu, vodi i zraku u poljoprivrednoj zoni. Analiza bilansa nutrijenata je raznolika na nacionalnim i internacionalnim nivoima, a u MONERIS modelu je definisana putem statisti~kih podataka o sto~arstvu i poljoprivrednim usjevima. Za procjenu godi{nje koli~ine ulaza nutrijenata, ta~nije za bilans nitrogena i fosfora u povr{inskom sloju tla, u modelu se pored podataka o sto~arstvu i usjevima koriste i dodatni statisti~ki podaci (podaci o kori{tenju anorganskih i vje{ta}kih ubriva, podaci o produkciji nutrijenata putem sto~nog ubriva i dr.), a s druge strane za procjenu izlaza nutrijenta se koristi koli~ina ubranih hranjivih usjeva. Slika 2.: Shema procesa rasprostiranja zaga enja prema MONERIS modelu (IGB Institut) Zavr{ne napomene MONERIS model je dizajniran za razli~ite nivoe kori{tenja u zavisnosti od preduslova i ciljeva upotrebe i u skladu s tim omogu}ava modeliranje kroz tri verzije modela: VIEWER VERZIJA (odabir, kombinacija i primjena predefinisanih scenarija kao i posmatranje i eksportovanje rezultata analiza bez mogu}nosti promjena u osnovnim jedna~inama); MODELLER VERZIJA (pristup svim opcijama VIEWER okru`enja, te mogu}nost dodavanja novih podataka, modifikacija konturnih uslova upravlja~kih scenarija, modifikacija i kori{tenje parametara koji se upotrebljavaju prilikom prikaza podataka); MODIFIER VERZIJA (pristup svim opcijama VIEWER i MODELLER okru`enja, te mogu}nost mo- 44

difikacije osnovnih jedna~ina, te promjena i spa{avanje modificiranih vrijednosti kao osnovnih, standardnih); Trenutno je kao nekomercijonalna verzija za {iru upotrebu dostupna Viewer verzija i na

Konkretni zadaci i ciljevi kori{tenja MONERIS modela od strane ovih institucija trenutno su, po pitanju emisije nutrijenata, orijentirani, a ujedno i ograni~eni na uticaj vodnog podru~ja rijeke Save

45 difikacije osnovnih jedna~ina, te promjena i spa{avanje modificiranih vrijednosti kao osnovnih, standardnih); Trenutno je kao nekomercijonalna verzija za {iru upotrebu dostupna Viewer verzija i na raspolaganju je institucijama iz sektora voda u BiH: Agenciji za vodno podru~je rijeke Save, Sarajevo i Republi~koj direkciji za vode, Bijeljina, kao ~lanicama ICPDR-a. Konkretni zadaci i ciljevi kori{tenja MONERIS modela od strane ovih institucija trenutno su, po pitanju emisije nutrijenata, orijentirani, a ujedno i ograni~eni na uticaj vodnog podru~ja rijeke Save na ukupni sliv rijeke Dunav. Prema tome, sve analize koje je mogu}e obavljati u trenutno dostupnoj verziji modela ujedno su ograni~ene na ulazne podatke koje je prikupio IGB Institut, te je stoga trenutna uloga pomenutih institucija revizorska i korisni~ka, a u cilju budu}eg razvoja modela. Krajnji cilj ovakvog stepena kori{tenja modela je dobijanje ra~unarskog alata pomo}u kojeg bi se mogle vr{iti analize ukupne emsije vi{ka nutrijenata i na nivou slivova i podslivova unutar vodnog podru~ja rijeke Save. Otpad u koritu Grabovog potoka kod Tuzle Snimio: M. Lon~arevi} Rijeka Miljacka u Azi}ima kod Sarajeva 45 Snimio: M. Lon~arevi}

saradnju i D Andalu`anska agencija za me unarodnu razvojnu saradnju (Agencia Española de Cooperaci?

46 AMILA dipl. ing. gra. PROGRAM AZAHAR NAPREDNI SEMINAR NA TEMU PRE^I[]AVANJE OTPADNIH VODA U MALIM ZAJEDNICAMA irekcija za saradnju sa Afrikom, Azijom i Isto~nom Evropom (CAAEO) [panske agencije za me unarodnu razvojnu saradnju i D Andalu`anska agencija za me unarodnu razvojnu saradnju (Agencia Española de Cooperaci?n Internacional para el Desarrollo, AECID) Predsjedni{tva Autonomne oblasti Andaluzija, u okviru programa Azahar su u periodu od 20. do 31.oktobra godine organizovali napredni seminar na temu Pre~i{}avanje otpadnih voda u malim zajednicama. Ovom seminaru su prisustvovale dvije predstavnice Bosne i Hercegovine. [panska agencija za me unarodnu razvojnu saradnju (AECID) je bazirana na zajedni~koj koordinaciji svih javnih i privatnih sektora i inicijator je programa Azahar. Cilj Azahar programa je o~uvanje prirodnih resursa i za{tita okoli{a u zemljama Mediterana, koja se zasniva na iskustvu i znanstvenim dostignu- }ima [panije. Provo enje organizacije seminara i uloga doma- }ina je dodijeljena Centru za nove tehnologije?cen- TA? u ~ijim prostorijama u Sevilji su se odr`avala predavanja. Saradnja Vlade, univerziteta i privatnog sektora je izvedena na najbolji mogu}i na~in. Predava- ~i na seminaru su bili iz sva tri spomenuta sektora. Na ovom seminaru svoje predstavnike je imalo dvanest zemalja (Albanija, Al`ir, Bosna i Hercegovina, Egi- Prezentacija Bosne i Hercegovine 46

pat, Jordan, Libanon, Mauritanija, Palestina, Sirija, Srbija, Tunis, Turska).

$Trenutno je u Bosni i Hercegovini osam aktivnih postrojenja za pre~i{}avanje gradskih otpadnih voda (Grada~ac, ^elinac, Grude, Ljubu{ki, Neum, Trebinje, Srebrenik i @ep~e).$ Osim nabrojanih, izgra eno je jo{ pet postrojenja (Sarajevo, Trnovo, [iroki Brijeg, Od`ak, Bosansko Grahovo) za pre~i{}avanje gradskih otpadnih voda koja su van funkcije i koje o~ekuje rekonstrukcija.

Osim nabrojanih, izgra eno je jo{ pet postrojenja (Sarajevo, Trnovo, [iroki Brijeg, Od`ak, Bosansko Grahovo) za pre~i{}avanje gradskih otpadnih voda koja su van funkcije i koje o~ekuje rekonstrukcija.

47 pat, Jordan, Libanon, Mauritanija, Palestina, Sirija, Srbija, Tunis, Turska). U okviru programa seminara, svi predstavnici su imali termine za prezentaciju vezanu za trenutno stanje ure aja za pre~i{}avanje otpadnih voda u zemaljama iz kojih dolaze. Predstavnice Bosne i Hercegovine odr`ale su prezentaciju o pre~i{}avanju gradskih otpadnih voda u Bosni i Hercegovini. Trenutno je u Bosni i Hercegovini osam aktivnih postrojenja za pre~i{}avanje gradskih otpadnih voda (Grada~ac, ^elinac, Grude, Ljubu{ki, Neum, Trebinje, Srebrenik Osim nabrojanih, izgra eno je jo{ pet postrojenja (Sarajevo, Trnovo, [iroki Brijeg, Od`ak, Bosansko Grahovo) za pre~i{}avanje gradskih otpadnih voda koja su van funkcije i koje o~ekuje rekonstrukcija. Na seminaru su prezentirane i obra ivane teme vezane za me unarodnu politiku pre~i{}avanja, karakteristike gradskih otpadnih voda, nekonvencionalne tehnologije, pre~i{}avanje otpadnih voda malih zajednica i kanalizacione sisteme. Iznesena su i prakti~na iskustva i rje{enja za razli~ite probleme u oblasti nekonvencionalnog pre~i{- }avanja otpadnih voda kao i dostignu}a [panije u provo enju Evropske direktive o vodama u segmentu otpadnih voda. U~esnici seminara su upoznati i sa op}im stanjem pre~i{}avanja otpadnih voda u zemljama EU kao i sa situacijom vezanom za pre~i{}avanje otpadnih voda u [paniji, i posebno u Andaluziji. Na seminaru su pored predavanja i prezentacija bile organizirane i stru~ne posjete ure ajima za nekonvencionalno pre~i{}avanje otpadnih voda: Eksperimentalno postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Carrion de los Cespedes (2.500 ES); Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda?l Pedroso (2.000 ES); Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Sierra de Cadiz ( ES); Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Zafarraya (3.000 ES) i Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Bacor Olivar (1.000 ES). Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda El Pedroso Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Sierra de Cadiz Eksperimentalno postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Carrion de los Cespedes 47

Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda

Hercegovine i Srbije sa prevodiocima koji su

kraju seminara u~esnicima su uru~ene diplome

oblasti nekonvencionalnih tretmana otpadnih

48 Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Sierra de Cadiz Predstavnice Bosne i Hercegovine i Srbije sa prevodiocima koji su svaku priliku koristili za dobru {alu Na kraju seminara u~esnicima su uru~ene diplome certifikati za usvojena nova saznanja iz oblasti nekonvencionalnih tretmana otpadnih voda. Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Bacor - Olivar Uru~ivanje diploma - certifikata Postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda Zafarraya 48

Cilj seminara je postignut u~esnici su upoznati sa novim teorijskim i prakti~nim znanjima o pre~i{- }avanju

prednostima ovakvih sistema, te u zajedni~kim raspravama izvr{ili razmjenu podataka vezanih za pojedina

49 Cilj seminara je postignut u~esnici su upoznati sa novim teorijskim i prakti~nim znanjima o pre~i{- }avanju otpadnih voda u malim zajednicama, kao i sa trenutnom situacijom vezanom za pre~i{}avanje otpadnih voda svih zemalja u~esnica. U~esnici su stekli i posebna znanja u primjeni nekonvencionalnih tehnologija kao i u iskustvenim nedostacima i prednostima ovakvih sistema, te u zajedni~kim raspravama izvr{ili razmjenu podataka vezanih za pojedina iskustva u primjeni ovih tehnologija u zemljama iz kojih dolaze. U~esnici naprednog seminara Vodopad rijeke Blihe kod Sanskog Mosta (slika gore) i prirodni prag na rijeci Sani (slika dolje) 49 Snimio: M. Lon~arevi}

$Za{tita od voda ^AVAR BO[KO, dipl. in`.$

50 Za{tita od voda ^AVAR BO[KO, dipl. in`. PAD IZJEDNA^ENJA I PAD RAVNOTE@E U BUJI^NIM TOKOVIMA arakteristika buji~nih tokova je da su to prirodni vodotoci koji se odlikuju specifi~nim K hidrolo{kim, hidrauli~kim i psamolo{kim karakteirstikama. Re`im hidrauli~ki, buji- ~nih vodotoka je izrazito turbulentan sa izra`enom prostornom neravnomjerno{}u strujanja. Hidrolo{ke karakteristike njihove su velike hronolo{ke varijacije vodostaja i proticaja, kao i velika sezonska kolebanja ovih parametara. Buji~ni tokovi se prema psamolo- {kim karakteristikama mogu definisati kao dvofazni tokovi. Oni pored te~ne faze imaju i ~vrstu fazu (nanos) ~ija koncentracija mo`e da bude i tolika da se pretvara u buji~nu lavu, tako da buji~ni tok gubi sve osobine fluida. Nanos sadr`an u buji~nom toku ima zna~ajnu ulogu u definisanju hidrauli~kog re`ima i hidrauli~kog otpora u koritu vodotoka koji ima buji~ni karakter. Krupno}a vu~nog nanosa, kao i koncentracija i krupno}a suspendovanog nanosa imaju u tome najve}i zna~aj. Koeficijent trenja i njegova veli~ina najvi{e zavise od odnosa hidrauli~kog radijusa korita (R) i pre- ~nika zrna nanosa na 50% u~e{}a, sa granulometrijske krive za nanos sa dna korita buji~nog vodotoka. Hidrauli~ke otpore Herheulidze tretira preko koeficijenta rapavosti (n) po Maningu. Tu on polazi od hipoteze da hidrauli~ki otpori prvenstveno zavise od srednje krupno}e nanosa u buji~nom koritu (d sr ). Analizu hidrau~kih otpora povezuje sa transportnim kapacitetom toka za suspendovani nanos. Uvijet u tome je da vertikalna komponenta turbulentne brzine pri dnu toka, mora biti ve}a od srednje hidrauli~ke krupno}e suspendovanog nanosa. Hidrauli~ka krupno}a predstavlja brzinu padanja ~estica nanosa (u mirnoj vodi) i srazmjerna je njihovoj krupno}i. Herheulidze uspostavlja relaciju srednje krupno~e nanosa u buji~nom koritu (d sr ), srednje hidrauli~ke krupno}e suspendovanog nanosa (ω) i brzine pri dnu toka (V ) sa koeficijentom rapavosti (n), a na osnovu mehanizama podizanja ~estica nanosa sa rije~nog dna u suspenziju, preko turbulentnih pulzacija toka. O{te}ena obala rijeke Jale u Slavinovi}ima kod Tuzle 50 Snimio: M. Lon~arevi}

1. PAD IZJEDNA^ENJA Pri datoj srednjoj profilskoj brzini kojoj odgovara odre ena brzina vode pri dnu koria, voda u buji~nom koritu, je u stanju da pokrene sa dna korita nanos odre ene krupno}e.

Smanjenje brzine vode mo`e da bude toliko da vrijednost njoj odgovaraju}e brzine vode pri dnu bude manja od grani~ne brzina za pokretanje vu~nog nanosa, koji voda u momentu nosi, {to proizvodi

51 1. PAD IZJEDNA^ENJA Pri datoj srednjoj profilskoj brzini kojoj odgovara odre ena brzina vode pri dnu koria, voda u buji~nom koritu, je u stanju da pokrene sa dna korita nanos odre ene krupno}e. Dio kineti~ke energije toka se tro{i na pokretanje nanosa sa dna i tako se smanjuje njegova srednja brzina. Smanjenje brzine vode mo`e da bude toliko da vrijednost njoj odgovaraju}e brzine vode pri dnu bude manja od grani~ne brzina za pokretanje vu~nog nanosa, koji voda u momentu nosi, {to proizvodi talo`enje ve} pokrenutog i no{enog nanosa u buji~nom koritu. Vodotok }e nositi maksimalnu mogu}u koli~inu nanosa i nalazi}e se u stanju punog zasi}enja nanosom, u trenutku talo`enja tih najkrupnijih komada nanosa uz odgovaraju}e uvjete te~enja vode, kao {to su odre eni protok i odgovaraju}a brzina toka vode. pad korita buji~nog toka pri kome buji~na voda u odnosu na dati sklop i sastav obala i dna korita, vidnije promjere njegove ne vr{i. Pad izjedna~enja se izra`ava stanjem nepromjenjenosti obala i dna korita, {to proizlazi otuda da zapremine materijala, koji odla`e nizvodno sa neke dionice (voda ih odnosi) jednako je zapremini materijala (nanosa) koji dolazi sa uzvodne dionice toka buji~nog vodotoka. Prakti~no to zna~i koliko nanosa se odnese, toliko se i donese na datu dionicu, tako da nema talo`enja nanosa, ali ni potkopavanja obala i dna buji~nog vodotoka. Da bi pad korita buji~nog vodotoka ostao nepromjenjen, podrazumjeva da brzina vode zasi}ena nanosom mora biti jedanko grani~noj brzini. Sl. 2. Jablani~ko jezero lijeva pritoka bujica Idbar - Preljev vode preko lu~ne brane Idbar - Sl. 1. Usova~ki potok kod Tjenti{ta, Kineta izgra ena godine Dio transportnog kapaciteta toka osloba a se talo`enjem najkrupnijih komada vu~enog nanosa, {to dovodi do ponovnog pokretanja sa dna i no{enje novih koli~ina nanosa. Ovo proizvodi novo smanjenje brzine (i vu~ne sile) vode, kao i novo talo`enje nanosa odgovaraju}ih dimenzija (najkrupnijih). Sve od izvori{ta pa do u{}a buji~nog toka u recipijent, odvija se ovaj prenos neprekidno, a veli~ina buji~nog poplavnog talasa odre uje intenzitet ovoga procesa. Ovakvim pona{anjem buji~ne vode, stvaraju}i i pokre~u}i nove koli~ine nanosa, voda mijenja oblik i pad korita i prilago ava ga novom stanju koje odgovara toj zasi~enosti vode materijalom. Buji~ni tokovi, u momentu njihovg punog zasi}enja nanosom, po~inju talo`iti nanos i tako se dolazi u stanje neprekidnog izjedna~avanja brzine vode pri dnu korita sa grani~nom brzinom pokretanja najkrupnijih komada vu~enog nanosa u buji~nom vodotoku. Brethon, taj pad korita koji se formira pri talo`enju nanosa naziva pad izjedna~enja, a Surel ga zove grani~ni pad. Pad izjedna~enja je prakti~no takav Pad izjedna~enja nije stalna veli~ina, on se mijenja sa otporno{}u dna i obala korita kao i sa mutno~om buji~ne vode. U koritima buji~nih tokova, ima me utim redovno dionica na kojima se za du`i period vremena ne primje}uju promjene u padu korita tj. u uzdu`nom profilu, a ni u popre~nim profilima ~esto takvih promjena nema. Tu je u datom periodu vremena, na tim dionicama stvoren uslov ravnote`e, tako da na tim dionicama buji~na voda ne kopa korito niti nanose talo`i. Linija pada izjedna~enja ima osnovni oblik parabolidne krive linije, a tangens njenog ugla raste od u{}a ka izvori{tu, {to je u vezi sa prira{tajem buji~ne vode od izovri{ta ka u{}u u buji~nom vodotoku. Me utim, ostvarenje pravilne linije pada izjedna- ~enja u koritima vodotoka koji imaju buji~ni karakter, nije mogu}e za du`i period, ~ak ni na relativno kratkim dionicama buji~nog korita. Ako se u navedenim tokovima stvaraju tolike brzine da voda vr{i eroziju korita, to mora neminovno dovesti do smanjenja pada. U samom obrazovanju padova postoji izvjesna postupnost. Tako, ako uzmemo cijelu du`inu vodotoka dolazi do obrazovanja pada izjedna~enja, odnosno padova izjedna~enja. 51

52 Na jednoj dionici buji~nog toka imamo pad izjedna~enja onda, kada teku}a voda prenosi ~vrste }estice nanosa tim dijelom korita ne mijenjaju}i mu pad, a da se ipak vr{i izmjena pojedinih frakcija nanosa pri tom. Da bi tako voda proticala mora da vlada stanje izjedna~enja u uzvodnom toku. To zna~i da mora biti iskori{tena sva energija vodenog toka tako da bude osjetljiv na najmanje promjene. Recimo da je vodeni mlaz u{ao u konkretnu dionicu vodenog korita sa potpunim optere~enjemm, njegove najkrupnije frakcije kre~u se po dnu i nailaze naj~e{- }e na prepreke. ^im neki od krupnijih komada nanosa zastane dolazi do pove~anja brzine vodenog toka i njegova energija se usmjerava na produbljavanje dna korita. I ukoliko u koritu ima sitnijih frakcija od zaustavljenog komada nanosa, one }e u~i u mlaz na ra~un zaustavljenog, zaustavljeni zauze}e prazno mjesto i ostati ugra en u dno korita. Na ovom potezu korito se je ipak izmjenilo, ali je pod korita ostao isti. Tako da ovdje mo`emo govoriti o kvalitativnom popravljanju korita, dobijanjem krupnijih komada na mjesto sitnijih. Pad pri kojem na cijeloj du`ini buji~nog toka ne bi bilo erozije dna korita i obala, niti bi voda nosila nanos je idealan pad izjedna~enja i naziva se normalni pad, za koji se mo`e re~i da je idealizovana matemati~ka veli~ina. Thiéry je dao obrazac pomo~u koga se mo`e za svaku dimenziju buji~nog nanosa da odredi normalni pad i on glasi: J iz ( ρ ) β ρn o f d = 2 ρ C R o Gdje su: ρ n = zapreminska masa buji~nog nanosa u kg/m 3 ; ρ o = zapreminska masa buji~ne vode u kg/m 3 ; d = najdu`a dimenzija komada nanosa za koji se ra~una normalni pad u m; R = hidrauli~ki radijus u m; C = koeficijent brzine tako po obrazcu Chezy-a; f = koeficijent trenja, koji se na osnovu istra`ivanja uzima sa f = 0,76; β = recipro~na vrijednost koeficijenta trenja pomno`ena sa 10 tj. β = 1/0,076; Obrazac Thiéry-a, koji je naveden, mogao bi da dovede do rezultata samo za slu~aj, kada bi buji~ni nanos bio od zrna potpuno istih dimenzija. Me utim, u prirodi je vrlo rijedak takav slu~aj. U buji~nim tokovima obi~no se pored vrlo krupnih komada razli~itih dimenzija, pronosi i vrlo sitan nanos. Iz tih razloga se u praksi pre{lo na istra`ivanje relativno kratkih dionica u koritima buji~nih tokova, gdje je mogu}e za odre ene dimenzije buji~nog nanosa i za odre eni period vremena izna}i pad izjedna~enja. Sl. 3. Sistem pregrada u kombinaciji drvo-kamen u buji~nom koritu Orahovi~ke rijeke u slivu Jablani~kog jezera 1.1. Osnove za izra~unavanje pada izjedna~enja i njegov prora~un Za odre ivanje pada izjedna~enja osnovu ~ini kretanje vu~enog nanosa po dnu korita buji~nog toka koji se odvija pod uticajem minimalne brzine (Vmin) vodotoka, odnosno brzine vode pri dnu korita. Minimalna brzina vode pri dnu vodotoka, na osnovu istra`ivanja koje su vr{ile Grover i Press, iznosi: V V m sek ' min = 0,625 sr... / gdje je: V min = minimalna brzina pri dnu toka izra`ena u m /sek; V sr = srednje profilska brzina vodotoka u m /sek; Ako preko formule Chezy-a izrazimo V sr koja glasi: ' Vsr = K C R J... m / sek gdje je: K = koeficijent buji~nosti; C = koeficijent brzine toka; R = hidrauli~ki radijus u m /; J = pad korita u decimalnom obliku; Dolazimo do minimalne brzine da je: V K C R J m sek ' min = 0, / 52

53 Pokretanje vu~enog nanosa sa dna nastaje pri grani~noj brzini vode za pokretanje nanosa (V gr ). Francuski nau~nik Thyéry predlo`io je formulu za prora~un grani~ne brzine vode za pokretanje nansoa sa dna korita koja glasi: V gr = ( ) cos d f ρ ρ α n 0,076 ρ n u gornjoj formuli je: d = najve}a dimenzija vu~enog nanosa u m; f = koeficijent trenja (f = 0,7 0,8); ρ n = zapreminska masa nanosa u t/m 3 ; ρ = zapreminska masa buji~ne vode u t/m 3 ; α = ugao nagiba dna korita u stepenima; Tako da za V min = V gr imamo: ( ρn ρ) cosα ' d f 0,625 K C R J =... m / sek 0,076 ρ Pad korita J, tj. sada pad izjedna~enja J iz, odatle }e biti: J iz ( ) d f ρn ρo cosα = Jiz = 2 2 0,03 ρ K C R Ovo je poznata Thiéry-eva formula za odre ivanje pada izjedna~enja. Tu je dat pad izjedna~enja kao sin a, a ako formulu preuredimo kao tg a, formula }e glasiti: J iz Po{to koeficijent trenja, koeficijent buji~avosti, dimenzije nanosa, zapreminska masa nanosa i zapreminska masa vode su povezani u kombinaciji, to oni odre uju stanje buji~nosti toka za odre eni poplavni val u buji~nom vodotoku. U toku trajanja jednog poplavnog vala, jasno je da se stanje buji~nosti u velikoj mjeri mijenja i u toku trajanja tog poplavnog vala. Me utim, uzima se kao mjerodavno stanje buji~nosti u {picu poplavnog vala, onda kada je maksimalni protok vode u poplavnom valu, tj. kada je i najve}a brzina vode. Ukoliko sve faktore stanja buji~nosti (d, f, ρ n, ρ o, k) izdvojimo i obilje`imo sa T, tada }e on glasiti: o o ( ρ ρ ) d f n o = tgα = 2 2 0,03 ρ K C R o ( ) α f ρn ρ T = 0,03 ρ K o o 2 Sl. 4. Ure enje korita buji~nog toka po francuskom sistemu Tada formula Thiery-a za pad izjedna~enja glasi: J iz T = 2 C R Odre ivanje pada izjedna~enja po Thiéry-u teoretski je korektno. Ali kod prakti~nog rje{avanja tog zadatka nastaje problem, radi kompleksnosti i slo`enosti kretanja buji~nih tokova, zato {to je vrlo te{ko odrediti parametre koji ulaze u obrazac za prora~un pada izjedna~enja. Stru~njaci, koji su se kasnije bavili problematikom ure enja buji~nih tokova dali su vi{e prakti~nih rje{enja za odre ivanje pada izjedna~enja u buji~nim vodotocima. Iz prednje formule za odre ivanje pada izjedna- ~enja (J iz ) vidimo da ona pokazuje vrlo veliku promjenjivost veli~ina, koje zavise opet od velike promjenjivosti parametara koji ulaze u formulu. Parametri se nalaze u slo`enoj me usobnoj zavisnosti i njihov pojedina~an utjecaj nije jednak. Ako bi vr{ili analizu Thiéry-evog obrazca do{li bi do zaklju~ka kako promjena pojedinih parametara utje~e na promjenu pada izjedna~enja korita buji~nih tokova. Pad izjedna~enje }e se pove~avati ukoliko se pove~ava koeficijent trenja. Kako koeficijent trenja zavisi od rapavosti korita, tj. povr{ine nanosa na njemu, to nanos sa ve}om rapavo{}u }e uve}ati pod izjedna~enje dionice buji~nog toka za koju se ra~una. Vrijednost koeficijenta trenja se kre}e od 0,70 0,80 i njegove promjene su bezna~ajne, te su stoga i promjene pada izjedna~enja radi koeficijenta trenja tako er bezna~ajne. Zapreminska masa nanosa ima direktan utjecaj na pad izjedna~enja. Ako pri istoj zapremini imamo nanos sa ve}om masom, imat ~emo i ve}i pad izjedna~enja, tako da posredno i od geolo{ko-petrografskog sastava nanosa u slivu buji~nog vodotoka zavisi i pad izjedna~enja. 53

Zapreminske mase buji~ne vode tako e utje}u na pad izjedna~enja. Pad izjedna~enja }e se smanjivati ukoliko se pvoe}ava zapreminska masa buji~ne vode, i obratno.

54 Zapreminske mase buji~ne vode tako e utje}u na pad izjedna~enja. Pad izjedna~enja }e se smanjivati ukoliko se pvoe}ava zapreminska masa buji~ne vode, i obratno. Krupno}a nanosa koji se nalazi u buji~nom toku ima posebno veliki tujecaj na pad izjedna~enja. Radi toga pad izjedna~enja }e se smanjivati idu}i od izvori{ta ka u{}u buji~nog toka, jer tako i opada krupno- }a nanosa na dnu korita buji~nog vodotoka. Hidrauli~ki radijus djeluje na pad izjedna~enja na taj na~in, {to ukoliko se pove~ava hidrauli~ki radijus dolazi do smanjenja pada izjedna~enja, odnosno ukoliko smanjuje hidrauli~ki radijus, pad izjedna~enja }e se pove}avati. Hidrauli~ki radijus, kako znamo iz hidraulike, zavisi od dubine vode u buji~nom vodotoku, tako da postoji me u njima pravo- proporcionalna zavisnost hidrauli~ki radijus je ve}i, ukoliko je ve}a dubina buji~nog toka. Tako mo`emo sa utjecajem dubine vode djelovati na pad izjedna~enja, umjesto hidrauli~kog radijusa. Do promjene dubine vode u toku mo`e da do e u sljede}im slu~ajevima: 1. Za nepromjenjeni profil korita, do pove~anja dubine vode dolazi radi pove}anja protoka vode u vodotoku; 2. Ukoliko protok vode ostaje nepromjenjen, do promjene dubine vode dolazi radi promjene popre- ~nog profila korita du` toka; Sl. 5. Deponijska pregrada u bujici Voluj~ica (tijelo pregrade od KCM sa lu~nim armirano-betonskim svodom) pritoka rijeke Rame Vidjeli smo da se pad izjedna~enja pove~ava, ako do e do smanjenja hidrauli~kog radijusa, odnosno dubine vode u buji~nom vodotoku. Me utim, ovdje dolazi i do drugih promjna. Tako, ako se smanjuje dubina vode u vodotoku, ako svi ostali parametri ostaju nepromjenjeni, do}i }e i do smanjenja srednje brzine toka, {to izaziva i smanjuje koli~ine vu~enog nanosa koji vodotok transportuje, {to }e izazvati pove}anje koeficijenta buji~nosti, a to }e dovesti do odgovaraju}eg smanjenja dimenzija vu~enog nanosa. Zna~i, smanjenje dubine vode istovremeno }e izazvati i smanjenje pada izjedna~enja u buji~nom vodotoku. Istra`ivanjima koja su vr{ena, pokazuju da u svakom slu~aju kada do e do trajnog smanjenja dubine vode, koja je nastala radi pobolj{anja stanja u slivu, dolazi do smanjenja pada izjedna~enja u buji~nom vodotoku. Tako proizilazi, da je utjecaj smanjenja dubine vode preko hidrauli~kog radijusa za uve}anje pada izjedna~enja manji od njenog utjecaja preko koeficijenta buji~nosti i dimenzija nanosa za njegovo smanjenje. Obrazovanju pada izjedna~enja (pente de compensation) pridavala se je ranije velika va`nost za ure enje bujica. (Rosi} S.) Pad izjedna~enja je tako imao potpunu afirmaciju radova gra evinsko-tehni- ~kog tipa za primjenu u borbi sa jaru`astom erozijom i u buji~nom koritu. Kod klasi~nog evropskog sistema za borbu protiv erozije i buji~nih tokova odre ivanje pada izjedna- ~enja ima prilikom izgradnje popre~nih gra evina u buji~nom koritu glavnu ulogu. Pristupanje projektovanju popre~nih objekata, pregrada u buji~nom koritu, vr{i se kada se na jedan ili vi{e na~ina sra~una ili usvoji za pojedine dionice buji~nog korita pad izjedna~enja. Ukupan broj pregrada i njihova korisna visina, koje treba izgraditi u buji~nom vodotoku za svaku izdvojenu dionicu buji~nog korita, odre uje se kada utvrdimo pad izjedna~enja. Ra~unanje ukupne korisne visine pregrada u buji~nom koritu vr{i se po sljede}oj formuli: Hk = L ( Jt Jzj)... m' gdje je: H k = ukupna korisna visina projektovanih pregrada na odre enoj dionici buji~nog korita izra`ena u metrima; L = odre ena dionica na kojoj se vr{i projektovanje pregrada izra`eno u m; J t = prosje~ni prirodni pad buji~nog korita dionice (L) izra`eno u m; J zj = pad izjedna~enja buji~nog korita dionice (L) izra`en u metrima. Kako ra~unanje pada izjedna~enja vr{imo po dionicama u buji~nom koritu, to je on sve manji ukoliko se iz gornjih dijelova korita buji~nog toka pribli`avamo u{}u, tako da se pribli`avamo horizontali u nekim slu~ajevima. Tako dolazimo do toga da njegova kona~na profilna kriva, dobiva pribli`an oblik paraboloidne krive, koja se sastoji iz niza pravih, za svaku dionicu korita buji~nog toka. Idealna paraboloidalna kriva linija odra`avala bi isklju~ivo «normalni pad» korita buji~nog toka. 54

tako da svaki izgra eni popre~ni objekt u buji~nom koritu uzvodno i nizvodno mijenja re`im proticanja vode i nanosa.

55 Sl. 6. Pregrada sa zubom u bujici Crima (desna pritoka r. Rame) Izgra ene pregrade, pragovi i sli~no (popre~ni objekti) u buji~nom koritu, koji imaju svoju odre enu korisnu visinu, u njihovom zaplovu sa uzvodne strane zadr`avaju nadolaze}i buji~ni nanos, tako da svaki izgra eni popre~ni objekt u buji~nom koritu uzvodno i nizvodno mijenja re`im proticanja vode i nanosa. Prirodni pad buji~nog korita uzvodno od izgra- enog popre~nog objekta se smanjuje i na tom potezu dolazi do novih talo`enja nanosa. Naprotiv, nizvodno od izgra enih objekata, po{to je voda oslobo ena naro~ito od krupnog vu~enog nanosa, ona Sl. 7. Izgra eni popre~ni objekat u buji~nom koritu koji mijenja re`im proticanja vode i nanosa i uzvodno i nizvodno pove~ava svoju energiju, a time pove~ava i svoju erozionu snagu, ~im izaziva nizvodna podkopavanja dna korita i obala buji~nog toka. Takvo podkopavanje, ~esto mo`e da ima i vrlo nezgodne posljedice, jer mo`e da izazove aktiviranje odrona, klizi{ta i popuzina, koje su na tim potezima ranije postojali, ali su nizom godina uspostavili ravnote`u i smirili se. Sve to dovodi i do promjena u padu buji~nog korita i sra~unatom i rpojektovanom padu izjedna~enja, prema kojem su pregrade i drugi popre~ni objekti u buji~nom vodotoku izgra eni, tako da gubi potpuno ili djelimi~no svoju vrijednost. Ovo izaziva obi~no potrebu da se grade novi, tzv. sekundarni popre~ni objekti, i da se prora~una nova vrijednost pada izjedna~enja, prema novim dimenzijama nanosa i uvjetima u buji~nom koritu. Ovakvo stanje vodi nas teoretski u nedogled. Jer, poslije izgradnje primarnih pregrada (i drugih popre~nih objekata), slijedi izgradnja sekundarsnih popre~nih objekata, poslije ovih tercijarnih i tako redom. Ovo se smatra jednom od najslabijih strana ure enja buji~nih korita po klasi~nom evropskom sistemu. Cijeli sistem mo`e da bude razoren prilikom ve- }eg nedolaska buji~nog vodotoka, ako do e do podlokavanja samo jednog popre~nog objekta u sistemu izgra enih popre~nih gra evina. Radi toga klasi- ~ni evropski sistem za ure enje buji~nih korita zahtjeva stalna i velika finansijska ulaganja i obimne ra- 55

dove za odr`avanja i popravku i davno podignutih pregrada i drugih popre~nih objekata, kao i izgradnja niza sekundarnih i tercijranih objekata za kojim se poka`e potreba. Sl. 8.

nizvodnim dijelovima Formula Thiéry-a daje teoretski pad izjedna~enja koji ima male vrijednosti, stoga se za prakti~ne potrebe koriste manje strogi kriteriji za ra~unanje pada izjedna~enja, i onda se

56 dove za odr`avanja i popravku i davno podignutih pregrada i drugih popre~nih objekata, kao i izgradnja niza sekundarnih i tercijranih objekata za kojim se poka`e potreba. Sl. 8. Pogled na korito buji~nog toka nizvodno od izgra ene pregrade u buji~nom vodotoku, gdje je voda dobrim dijelom oslobo ena od nanosa izvr{ila jako kopanje i podrivanje, {to izaziva velike {tete na nizvodnim dijelovima Formula Thiéry-a daje teoretski pad izjedna~enja koji ima male vrijednosti, stoga se za prakti~ne potrebe koriste manje strogi kriteriji za ra~unanje pada izjedna~enja, i onda se govori o projektovanom padu. Pad koji se formira od talo`enja nanosa uzvodno od izgra enih pregrada, stvaraju}i deponiju nanosa, nazivamo zaplov a povr{ina tog zaplova ima odre eni pad koga nazivamo pad zaplova. Pad zaplova se pratki~no mo`e tretirati kao specifi~an slu~aj pada izjedna~enja. Projektovani pad je osnova kod francuskog sistema regulacije korita buji~nih tokova, za razliku od klasi~nog evropskog sistema koji koristi pad izjedna- ~enja kao osnovu za ure enje korita u buji~nom vodotoku. Taj projektovani pad je razli~it za svaku odjeljenu dionicu korita buji~nog toka. Redovno se usvaja kao pad projektovanja 1/3 do 1/2 vrijednosti prirodnog pada korita buji~nog toka. Pad projektovanja daje ekonomi~nija rje{enja, me utim, za njega ne postoji teoretski osnov, nego on ima samo prakti~nu vrijednost. Kod projektovanja i izgradnje regulacija buji~nih tokova od prirodnog materijala, bez oblaganja korita nekim materijlom, kao {to su kamen, beton, gabioni i drugo, vrlo zna~ajan je prora~un pada izjedna~enja Odre ivanje pada izjedna~enja pada stabilnog korita Postoji vi{e metoda za prakti~no dore ivanje pada izjedna~enja koji }e obezbijediti stabilan uzdu`ni profil korita buji~nog vodotoka, te se u tom kontekstu taj pad mo`e smatrati kao pad stabilnog korita buji~nog vodotoka. Prilikom odre ivanja pada izjedna~enja dna korita buji~nog vodotoka, koristi se sve {to je poznato u teoriji o pokretanju vu~enog nanosa sa dna korita. Tu se polazi od neerodiraju}e, tj. od nerazlokovaju}e brzine vode ili od kriti~nog tangencijalnog napona vode u vodotoku Na~in odre ivanja pre~nika efektivnog zrna nanosa Radi lak{eg prora~una pada korita buji~nog toka, koji }e obezbijediti stabilnost korita, potrebno je smje{u nanosa koja se nalazi na dnu korita i koja se odlikuje velikom raznoliko{}u pre~nika pojedinih zrna, zamjeniti takozvanim efektivnim pre~nikom zrna nanosa (de), ~ime }e se olak{ati sam prora~un. Za iste hidrauli~ke odnose, efektivni pre~nik se isto pona{a kao data smjesa nanosa. Metodom Kramer-a mo`e se odrediti pre~nik efektivnog zrna nanosa. Formula za prora~un je slijede- }a: di pi de = cm gdje su: d e = veli~ina pre~nika efektivnog zrna u cm; d i = pre~nik zrna pojedina~ne frakcije nanosa u cm; p i = zastupljenost pojedinih frakcija, izra`eno u procentima; Izvor: S.Kostadinov Skica br. 1. [ema za odre ivanje efektivnog pre~nika zrna za cijeli profil Da bi do{li do veli~ine pre~nika efektivnog zrna nanosa (de), potrebno je na granulometrijskoj krivi povu}i crtu tako da povr{ina Fa i Fb budu jednake (Fa = Fb). To mo`emo u~initi planimetrisanjem granulometrijske krive (skica 2). Odre ivanje pre~nika efektivnog zrna nanosa za cijelu smje{u koja se nalazi u profilu buji~nog toka, potrebno je izvr{iti ukoliko se po dnu korita javljaju izuzetno krupni komadi nanosa, odnosno treba tretirati cijeli povr{inski sloj nanosa, zajedno sa krupnim komadima nanosa u profilu. 56

1.2.2. Sila impulsa i grani~na brzina za kretanje nanosa Za pokretanje nanosa u prirodnom vodotoku potrebno je da se stvore odre eni uvjeti, jer buji~ni materijal koji le`i na dnu korita opire se da

57 Sila impulsa i grani~na brzina za kretanje nanosa Za pokretanje nanosa u prirodnom vodotoku potrebno je da se stvore odre eni uvjeti, jer buji~ni materijal koji le`i na dnu korita opire se da ga voda ne pokrene, svojom masom i trenjem, koje ono ~ini sa dnom korita prirodnog vodotoka. Opiranje pokretanju nanosa ne vr{i se cijelom masom nanosa nego samo svojom uspravnom komponentom. To mo`emo posmatrati kroz jedan primjer u kome tijelo koje treba da se pokrene ima prizmati~an oblik sa ivicom a-b-c koje imaju zapreminsku masu ρ n i nalazi se u koritu sa nagibom prema horizontalnoj ravni α (skica br. 3). Izvor: S.Kostadinov Skica br. 2. Grafi~ko odre ivanje pre~nika efektivnog zrna nanosa Odre ivanje pre~nika zrna nanosa za cijeli profil (skica 1) mo`e se izvr{iti po sljede}oj jedna~ini: Izvor: S.Lazarev d ei dk bk + dv bv = b...cm Skica br. 3. Predpostavljeno tijelo u koritu prizmati~nog oblika gdje su: d ei = srednja vrijednost pre~nika efektivnog zrna u profilu u cm; d k = vrijednost pre~nika efektivnog zrna sloja u cm; d v = vrijednost pre~nika efektivnog zrna pojedina~nih krupnih komada nanosa (samaca) u cm; b k = odsjek (dio profila) kotira koji zauzima sloj nanosa u cm; b v = odsjek (dio profila) korita koji zauzimaju krupni komadi nanosa (samci) u sm; b = cjelokupna {irina dna u posmatranom profilu u cm. Veli~inu efektivnog zrna, mjerodavnog za cijelu dionicu toka koji se posmatra, odre ujemo kao srednju vrijednost pre~nika efektivnog zrna za sve posmatrane profile u buji~nom vodotoku. Otpornost prema djelovanju vode da pokrene tijelo iz stanja mirovanja jednako je: P = G cosα f gdje je P = otpornost prema djelovanju vode da pokrene promatrano tijelo iz stanja mirovanja; G = predpostavljeno tijelo prizmati~nog oblika ~ija masa iznosi G=axbxcxrn a,b,c = dimenzije promatranog tijela; ρ n = zapreminska masa promatranog tijela; f = koeficijent trenja izme u promatranog tijela i dna korita; α = nagib korita prema horizontalnoj ravni; Masa promatranog tijela iznosi: gdje je ρ = zapreminska masa vode; Sila kojom se tijelo u vodi opire da bude pokrenuto prema tome iznosi: ( ) cos P= abc ρ ρ α f n ( ) G= abc ρ ρ n 57

58 G sin α (skica br. 3) je sila koja te`i da pokrene tijelo. Obzirom da je ta sila vrlo mala to nju zanemarujemo. Sila koja gura tijelo (sila pritiska struje vode) i te- `i da ga pokrene jednaka je: gdje je F = povr{ina na koju djeluje sila pritiska F = a. c; V = brzina vode; g = ubrzanje zemljine te`e; K+k 1 = koeficijenti koji zavise od oblika tijela izlo- `enog djelovanju vode i od povr{ine tijela koju voda napada. Kod rije~nog {ljunka obi~no iznosi k + k 1 = 1,5; Uvrstimo li u gornje obrazce brojne vrijednsoti i zamjenimo F = a. c dobijemo da je sila pritiska struji vode jednaka: Da bi se tijelo pokrenulo, mora biti S > P ili Iz ovog odnosa slijedi da je brzina, koju voda mora da ima da bi mogla tijelo (nanos) pokrenuti: odnosno, 2 V S = ( k+ k1) ρ F 2g 2 V S = 1, 5 ρ a c = 29,81 2 = 0,076 ρ acv ( ) 2 0, 076 n cos ρ acv abc ρ ρ α f ( ) 2 abc ρn ρ cosα f V 0,076 ρ ac V ( ) cos b ρn ρ α f 0,076 ρ Pri gornjoj brzini tijelo }e ostati u stanju mirovanja, i ~im brzina pro e tu granicu tijelo (nanos) }e biti pokrenuto. Na osnovu prednjeg mogu se postaviti pravila o kretanju nanosa koja bi se mogla svesti na: 1. Tijela koja imaju ve}u specifi~nu masu te`e se pokre~u i voda ih te`e gura i pokre}e, isto tako tijela koja su okrenuta sili pritiska (napada vode) svojom najmanjom povr{inom te`e se pokre~u i nose. 2. Gdje je ve}i pad korita, voda lak{e pokre}e nanos koji u njemu le`i. 3. Lak{e se pokre~e nanosa na koje djeluje mutna voda ~ija je specifi~na masa ve}a, nego ako na tijelo djeluje bistra voda. 4. U vodi koja nosi nanos, najsitniji dijelovi nanosa su u gornjem sloju vode, malo dublje kre}u se krupniji dijelovi itd. A po dnu kotrljaju se najkrupniji dijelovi nanosa Odre ivanje pada izjedna~enja preko neerodiraju}ih brzina vode Brzina vode pri dnu buji~nog toka zna~ajna je za pokretanje nanosa. Ta brzina je uvijek manja od srednje profilske brzine. Radi toga je neophodno prvo odrediti odnos izme u brzine vode pri dnu buji~nog vodotoka i njegove srednje profilske brzine: gdje su: V vd V sr n V vd = n. V sr = brzina vode pri dnu korita u m/sek; = srednja profilska brzina vode u m/sek; = odnos brzine vode pri dnu prema srednjoj profilskoj brzini; Istra`ivanjima koja su u tom pravcu vr{ena, upu}uju na to da bi se moglo usvojiti da je n = 0,66. Koriste}i Strickler-ovu formulu za srednju brzinu dobivamo: Sila koja djeluje na tijelo (nanos) moraju tako da porastu da bi mogle savladati otpor tijela (nanosa), tj. da brzina dobije takvu veli~inu koja }e biti malo ve- }a od brzine (V). Prema tome formula za grani~nu brzinu glasi V gr = ( ) cos b ρ ρ α f n 0,076 ρ gdje je b = najve}a dimenzija vu~enog nanosa u m; Sl. 9. Pregrada sa uzvodnim procjednim organima sistema prof. S. Rosi}a 58

59 V sr = k. (R. i) 2/3... m/sek gdje je: V sr = srednja brzina vode u m/sek; R = hidrauli~ki radius u m; i = uzdu`ni pad dna u decimalnom obliku; k = brzinski koeficijent koga mo`emo izraziti preko efektivnog pre~nika zrna nanosa (d e ) na sljede}i na~in: a k = d 1 1/6 e gdje je: a 1 = konstanta koja, prema Stricker-u, ima vrijednost A 1 = 21,1; U buji~nom vodotoku sa prosje~nim pronosom vu~enog nanosa M. Pirkovsky predlo`io je vrijednost za a 1 = 19,4. Prosje~na vrijdnost ove konstante prema Novaku za buji~ne tokove sa d e > 0,05 m iznosi a 1 = 17,081. Polaze}i od formule za erodiraju}e brzine vode u buji~nom vodotoku koja glasi: V vd ( ) λ d ρ ρ f 2 g =... m / sek ε ρ 3 e n o 2 de gdje su: λ = ~inilac obima zrna; d e = pre~nik efektivnog zrna u cm; ρ n = zapreminska masa zrna nanosa u kg/m 3 ; ρ = zapreminska masa vode u kg/m 3 ; f = ~inilac otpora (on obuhvata sve utjecaje koji djeluju protiv kretanja nanosa); g = ubrzanje zemljine te`e u m/sek 2 ; ε = ~inilac povr{ine zrna; tako er i formule za srednju brzinu, koja je naprijed navedena. Njihovom izjedna~avanju (V vd = V sr ), bi}e: ( ) 3 λ de ρ ρ f 2g a = n R i d n 1 2 1/6 e ε ρ de Na osnovu ove jedna~ine dobijamo formulu za pad izjedna~enja koji glasi: i = J iz ( ) 4/3 λ de ρn ρ f 2g 2 2 4/3 ε ρ n a R Odbilje`imo li sa C 1 sljede}i izraz: 2/3 1/2 dobivamo jedna~inu za pad izjedna~enja dna korita u buji~nom vodotoku, koja glasi: Istra`ivanjima dosada{njim utvr ene su vrijednosti konstante C 1, koje zavise od vrste nanosa u buji~nom vodotoku. Za vrijednost konstante C 1, preporu~uju se one koje su date u tabeli br. 1, a one su u zavisnosti od geolo{kog sastava nanosa i njegove jednoradnosti. Valentini je za prora~un pada izjedna~enja po- {ao od Thiéry-eve formule za prora~un grani~ne brzine vode pri dnu buji~nog vodotoka (V gr ) koga je data naprijed. Srednja profilska brzina vode za dobijanje pada izjedna~enja, smatra Thiéry, smije najvi{e da bude jednaka erodiraju}oj brzini vode pri dnu prirodnog buji~nog toka. Valentini je na osnovu toga dao formulu za prora~un pada izjedna~enja koja glasi: gdje su: b = najve}a dimenzija nanosa za koji se ra~una pad izjedna~enja; C = koeficijent brzine toka; Ostale oznake su kao naprijed. Daljom obradom Valentini je ovu formuli sveo na slijede}i oblik: V N gdje su: ( ) λ ρn ρ f 2g C1 = 2 2 ε ρ n a i = J = 4/3 de = iz = 1 i J C iz R ( ρ ρ) b n f 2g 2 0,076 ρ C R a a Jiz = C2 = 0, 093 R R ( ρ ρ) n f 2g C2 = 2 0,076 ρ C V ab = 3 n = zapremina svih zrna nanosa na povr{ini dna korita u m 3 ; = broj zrna nanosa; 59

Tabela br. 1. Vrijednost konstante C 1 u zavisnosti od geolo- {kog sastava nanosa Tabela br. 2.

$d e ^e{ki nau~nik L.Novak je na osnovu svojih istra- `ivanja utvrdio da taj odnos iznosi a = 0,594.$ d e Za jednoredan nanos po krupno}i razli~itog geolo{kog sastava, odnos izme u a i d e, dat je u tabeli br. 2. 1.2.4.

d e Za jednoredan nanos po krupno}i razli~itog geolo{kog sastava, odnos izme u a i d e, dat je u tabeli br. 2. 1.2.4.

60 Tabela br. 1. Vrijednost konstante C 1 u zavisnosti od geolo- {kog sastava nanosa Tabela br. 2. Odnos vrijednosti a i d e Veli~inu zrna nanosa je najjednostavnije iskazati preko efektivnog pre~nika d e, stoga je najbolje da se parametar a u jedna~ini Valentinija zamjeni sa efektivnim pre~nikom zrna nanosa d e. U cilju o~uvanja dalje valjanosti Valentinijeve formule utvr en je odnos izme u a i d e. On je to u~inio za vu~eni nanos od kre~njaka i dolomita u iznosu a = 0,57. d e ^e{ki nau~nik L.Novak je na osnovu svojih istra- `ivanja utvrdio da taj odnos iznosi a = 0,594. d e Za jednoredan nanos po krupno}i razli~itog geolo{kog sastava, odnos izme u a i d e, dat je u tabeli br Odre ivanje pada izjedna~enja preko maksimalne neerodiraju}e brzine Pomo}u maksimalnih neerodiraju}ih profilskih brzina vode, a pri kojima jo{ uvijek ne dolazi do odno{enja vu~enog nanosa, mogu}e je odrediti pad izjedna~enja. Pri tome se maksimalna neerodiraju}a brzina vode utvr uje empirijskom metodom. Efektivni pre~nik zrna nanosa u buji~nom koritu (d e ) i dubina vode u koritu (h) su ~inioci od kojih zavisi vrijednost te brzine. Pomo~u dijagrama broj 1 mo`e se do}i do tra`enih vrijednosti. Za dublja korita mo`e se tolerisati ve}a dozvoljena brzina, {to je vidljivo iz dijagrama 1. Za obja{njenje toga je ~injenica da za pokretanje zrna nanosa je mjerodavna brzina vode pri dnu, koja je uvijek kod pli}ih vodotoka ve}a, a za jednaku profilsku brzinu vode. Dijagram br. 1. Dijagram za odre ivanje maksimalne neerodiraju}e brzine vode za nevezane materijale Izvor: L. Novak po S. Kostadinovu 60

Odre ivanje pada izjedna~enja na osnovu maksimalne neerodiraju}e brzine vode mo`e se odrediti pomo}u jedna~ine za srednju profilsku brzinu voda po sljede}im autorima: a) Prema Chezy-u J b) Prema

61 Odre ivanje pada izjedna~enja na osnovu maksimalne neerodiraju}e brzine vode mo`e se odrediti pomo}u jedna~ine za srednju profilsku brzinu voda po sljede}im autorima: a) Prema Chezy-u J b) Prema Martince-u J iz iz 2 Vv = 2 C R 2 V = R 17,72 log + 13,6 R de Odre ivanje pada izjedna~enja na osnovu kriti~nog tangencijalnog napona Prora~un pada izjedna~enja mo`e se vr{iti i pomo~u formule Mayer-Peter-a za prora~un pronosa vu~enog nanosa. Mayer-Peter-ovu formulu pojednostavio je Strelec, na taj na~in {to je predpostavio da je zampreniska masa nanosa ρ n = 2600 kg/m 3, te za razli~ite uvjete korita buji~nog vodotoka daje slijede}e jedna- ~ine τ τ = ρ Rig o na osnovu toga dobivamo jedna~inu za pad izjedna~enja koja glasi: τ ρ R g kr J iz = Odre ivanje pada izjedna~enja iz poznatog pada izjedna~enja Odre ivanje pada izjedna~enja u buji~nom vodotoku mo`e se izvr{iti i na osnovu poznatog pada izjedna~enja na jednom potezu u koritu buji~nog toka, na osnovu koga pada mo`emo odrediti i pad izjedna~enja na ostalim potezima u buji~nom koritu. Prilikom pronala`enja u buji~nom toku, poteza na kome je ustaljen pad izjedna~enja, treba po mogu}nosti izabrati dionicu koja se nalazi u klisurastom dijelu toka, jer je on ustaljeniji s obzriom na profil korita. Pri ovome valja paziti da se ispod dna pod takvim slojem nanosa ne nalazi ~vrsta stijena koja daje stabilnost korita. Treba tra`iti ono mjesto koje po sistemu obala i dna odgovara ostalim mjestima, tako da zbilja stalnost oblika poti~e od prirode proticanja vode. a) neravno dno i po~etak kretanja svih zrna J iz 1,6 0,047 de d = = 0,105 3/2 0,8 R R b) dno ravno, po~etak kretanja svih zrna J iz 1, 6 0, 047 de d = = 0,075 3/2 1 R R c) dno neravno, otkidanje pojedina~nih sitnih zrna J iz 1, 6 0, 03 de d = = 0,067 3/2 0,8 R R d) dno ravno, otkidanje pojedinih sitnih zrna d d d e d e d e d J iz 1, 6 0, 03 de d = = 0,048 3/2 1 R R d e d Ako se primjenjuju druge formule za kriti~ni tangencijalni napon pri prora~unu pada izjedna~enja, mora biti po{tovan uvjet da kriti~ni tangencijalni napon mora biti jednak ili ve}i od stvarnog postoje}eg tangencijalnog napona, tj. 61 Klizi{te kod G. Vakufa Snimio: M. Lon~arevi}

Prilikom ovog prora~una polazi se od poznatog pada izjedna~enja i on je: J iz T = 2 C R Pad izjedna~enja koji se tra`i za srednji profil na drugom potezu je J = T iz1 2 C1 R1 Po{to je protoka (Q)

Betonska retardaciona pregrada izgra ena u koritu buji~nog toka J C = J iz1 iz 2 C1 R1 gdje je: J iz = pad izjedna~enja poznat; Jiz1 = pad izjedna~enja koji se tra`i na osnovu J iz ; b = du`ina

62 Prilikom ovog prora~una polazi se od poznatog pada izjedna~enja i on je: J iz T = 2 C R Pad izjedna~enja koji se tra`i za srednji profil na drugom potezu je J = T iz1 2 C1 R1 Po{to je protoka (Q) ista, a isto je i stanje buji~avosto izra`eno sa T, iz toga proizilazi da je: J C R= J C R iz 2 2 iz1 1 1 Sl. 10. Betonska retardaciona pregrada izgra ena u koritu buji~nog toka J C = J iz1 iz 2 C1 R1 gdje je: J iz = pad izjedna~enja poznat; Jiz1 = pad izjedna~enja koji se tra`i na osnovu J iz ; b = du`ina tijela u pravcu kretanja vode (du`ina nanosa); ρ n =zapreminska masa zrna nanosa: ρ = zapreminska masa vode f = koeficijent trenja; K = koeficijent buji~nosti; C = koeficijent brzine; R = hidrauli~ki radijus; 2 R 2. PAD RAVNOTE@E U slivnom podru~ju i buji~nim tokovima ako izvodimo antierozione radove dolazi do smanjenja prirodnog pada korita i on se postepeno svodi na pad izjedna~enja. Dolazak novih koli~ina nanosa se sprije~ava, i stoga voda po~inje da pokre}e u ovom dijelu korita, sve komade nanosa ~ije su dimenzije manje od b. Ako se koli~ina vu~enog nanosa stalno smanjuje i svede se prakti~no na nulu, tj. kada se uvjeti u slivu i hidrogrfskoj mre`i mjenjaju tako da buji~nim koritom te~e samo ~ista voda, koeficijent buji- ~nosti K }e se svesti na vrijednost 1,0. Tada dolazi do znatnog smanjenja pada izjedna~enja i on dobija svoju minimalnu vrijednost. Ovog trenutka kada se korito tako o~isti da voda ne dobije nanos vi{e ni iz Klizi{te kod G. Vakufa 62 Snimio: M. Lon~arevi}

63 jednog izvora, niti iz sliva niti iz korita, nestaje stanje buji~nosti. U tom slu~aju vu~eni nanos ostaje nepokretan cijelom du`inom toka buji~nog vodotoka i pad izjedna~enja je do{ao do donje granice. Ova minimalna vrijednost pada izjedna~enja zove se pad ravnote`e za odre enu dionicu buji~nog toka. Pad ravnote`e je onaj pad pri kome nema ni odno{enja ni talo`enja nanosa. To je pad koji odgovara stanju korita i protoka vode, tako da korita ostaju stabilna nepovrije ena pri proticaju vode buji~nim tokom. Uspostavom pada ravnote`e na cijeloj du`ini korita buji~nog vodotoka dobija se ravnote`ni uzdu`ni profil buji~nog vodotoka. Za takvo korito buji~nog vodotoka ka`e se da u njemu vlada hidrauli~ka ravnote`a. U takvom slu~aju i pri prelasku malih, srednjih i velikih voda ne nastaju nikakva o{te}enja u takvom stanju korita. Cilj ure ajnih radova u buji~nom slivu i koritu je da se postigne stanje hidrauli~ke ravnote`e u koritu vodotoka. Ostvarenje takvog cilja je prakti~no vrlo te{ko ostvarljivo, jer su za to potrebna velika finansijska sredstva za izvo enje antierozionih radova kako u slivu toka i u koritu buji~nog vodotoka. Pad ravnote`e koji smo dobili ima brzinu vode koja je jednaka grani~noj brzini. Kako je V = 0, 625 V, tj. V = 0, 625 C R J min Ili kako smo rekli: 0,625 C R J = Ako uvrstimo da je J = sin α, jer se radi o malom uglu, tada dobivamo da je odakle proizilazi da je: odnosno sr U ovoj formuli je J r = pad ravnote`e, a ostale oznake su iste kao kod pada izjedna~enja. min ( ) cos b ρ ρ α f n 0,076 ρ ( ) 2 2 b ρn ρ cosα f 0, 625 C R sin α = 0,076 ρ ( ρ ρ) sinα b f = tgα = cosα 0, 076 0, 625 J r n 2 2 ρ C ( ρ ρ) b n f = 2 0,03 ρ C R R 3. PAD RAZLIVANJA Iz formule za pad izjedna~enja J iz = T/C 2. R vidimo da pad zavisi od hidrauli~kog radijusa ili od dubine vode. On raste ako se R smanjuje i obratno. Ukoliko se korito buji~nog vodotoka znatno {iri, tj. kada se izgube obale, {to se doga a kada buji~ni vodotok iza e iz klisurastog dijela i prelazi u dolinu gdje nema obala, dubina vode se radi razlijevanja drasti~no smanjuje, a pad izjedna~enja dobija svoju maksimalnu vrijednost. Radi toga se na tom dijelu obrazuje drugi pad razli~it od pada izjedna~enja. Takav pad nazivamo pad razlivanja. Na ovaj na~in dolazi do formiranja plavina pri u{}u buji~nih vodotokova recipijent. LITERATURA 1. ^avar B. - Koeficijent buji~nosti i njegov utjecaj na brzinu kretanja vode, Sarajevo, VODA I MI br. 13, god. i br god. 2. \urovi} M. - Regulacija rijeka, Zagreb, Gavrilovi} S. - In`enjering o buji~nim tokovima i eroziji, Beograd, Hajdin G. - Osnovi hidrotehnike, Beograd, Jevti} Lj. - Hidrologija buji~nih tokova, Beograd, Kostadinov S. - Analiza formule za prora~un pada zaplova, Beograd, Kostadinov S. - Pad zaplova u buji~nim vodotocima Jugoisto~ne Srbije, Beograd, Kostadinov S. - Projektovanje u buji~arstvu, Beograd, Kostadinov S. - Buji~ni tokovi i erozija, Beograd, Lazarev S. - Ure enje bujica, Sarajevo, Lazarev S. - Brzina kretanja vode optere}ena nanosom u buji~nim vodotocima, Sarajevo, Ne{i} M. - Regulacija rijeke, Beograd, Rosi} S. - Ure enje bujica, Beograd, Rosi} S. - Novi sistemi ure enja bujica, Beograd, Rosi} S. - Bujice i njihovo ugu{~ivanje, Beograd, Trbojevi} B. - Mikroakumulacije, projektovanje i gra enje, Beograd,

$Kori{tenje voda ALMIR PRLJA^A, dipl. in`. gra., SABINA HAD@IAHMETOVI], dipl. in`. gra. RADIONICA NA TEMU OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA I PLANOVI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA Rotterdam, Holandija, 5.$ Radionica je odr`ana pod pokroviteljstvom Holandske vlade, a implementirana kroz suradnju tri firme iz Holandije: Grontmij, ECORYS Research and Consulting i Deltares Enabling Delta Life.

Radionica je odr`ana pod pokroviteljstvom Holandske vlade, a implementirana kroz suradnju tri firme iz Holandije: Grontmij, ECORYS Research and Consulting i Deltares Enabling Delta Life.

64 Kori{tenje voda ALMIR PRLJA^A, dipl. in`. gra., SABINA dipl. in`. gra. RADIONICA NA TEMU OKVIRNA DIREKTIVA O VODAMA I PLANOVI UPRAVLJANJA RIZICIMA OD POPLAVA Rotterdam, Holandija, Roterdamu, Holandija, u periodu od godine odr`ana je radionica U na temu Okvirna direktiva o vodama i Planovi upravljanja rizicima od poplava. Radionica je odr`ana pod pokroviteljstvom Holandske vlade, a implementirana kroz suradnju tri firme iz Holandije: Grontmij, ECORYS Research and Consulting i Deltares Enabling Delta Life. U rad radionice su bili uklju~eni predstavnici zemalja: Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Hrvatske, Makedonije, Rumunije, Srbije i Turske, iz sektora voda i za{tite okoli{a. Predstavnici Bosne i Hercegovine koji su poha ali ovu radionicu su gosp. Almir Prlja~a iz Agencije za vode i g a. Sabina Had`iahmetovi} iz Instituta za hidrotehniku, Sarajevo. Cilj radionice je bio upoznati u~esnike sa Okvirnom direktivom o vodama, Direktivom o procjeni i Zajedni~ka fotografija u~esnika radionice 64

upravljanju rizicima od poplava, kao i prakti~no pokazati {to je u~injeno u pogledu njihove implementacije u Holandiji, te op}inito kako je rije{en problem poplava u Holandiji.

65 upravljanju rizicima od poplava, kao i prakti~no pokazati {to je u~injeno u pogledu njihove implementacije u Holandiji, te op}inito kako je rije{en problem poplava u Holandiji. Treba istaknuti da su svi u~esnici bili uklju~eni u svakodnevni grupni rad, kroz koji su imali priliku da ono {to su ~uli tijekom predavanja o ovim direktivama i njihovim zahtjevima, prakti~ki provjere radom na primjeru jednog rije~nog sliva. Kroz grupni rad, u koji su bili uklju~eni predstavnici razli~itih zemalja, bila je prilika da se razmijene iskustva i steknu nova sazananja u implementaciji ovih direktiva u zemljama u okru`enju. Metodologija radionice je bila osmi{ljena kroz: Edukativna predavanja Posebna interaktivna predavanja Rad u radnim grupama Studijske posjete Putem odli~no osmi{ljene metodologije i organizacije radnih dana, obra ene su teme: Vode u Holandiji Okvirna direktiva o vodama Direktiva o upravljanju poplavnim rizicima Grupni rad Upravljanje rizicima od poplava u Holandiji Integralno upravljanje vodnim resursima u Holandiji Razvoj Planova upravljanja rije~nim slivom studija slu~aja za rijeku Harju, Prekograni~na suradnja studija slu~aja Plan upravljanja rije~nim slivom Rajne Ekolo{ki ciljevi Okvirne direktive o vodama Ekonomski aspekti poplava Klimatske promjene i poplave U~e{}e javnosti i strategija komuniciranja Modeli za procjenu rizika od poplava koji se koriste u Holandiji Ekologija i poplave Sistemi ranog upozoravanja od poplava Upravljanje su{om Kroz edukativna predavanja, rad u radnim grupama, na navedenim temama, svi u~esnici su imali priliku da pobolj{aju svoja znanja ili steknu nova, da razmi{ljaju i porede praksu iz Holandije i zemlje iz koje dolaze, da prakti~ki vide kako funkcioniraju primjerice Sistemi ranog upozoravanja poplava u Holandiji ili da posjete grandiozne objekte izgra ene u cilju za{tite od poplava kroz realizirane studijske posjete. Radionica je bila osmi{ljena i realizirana odli~no, pa je bila velika {teta {to su samo dva predstavnika iz BiH bili u~esnici ove radionice, dok je iz drugih zemalja u~estvovalo i po 10 u~esnika. U nastavku teksta daje se kratki pregled organizacione strukture i na~ina finansiranja upravljanja vodama u Holandiji. Pogled na luku Roterdam 65

66 Pregled strukture upravljanja vodama u Holandiji Karakteristika organizacione strukture upravljanja vodama u Holandiji je visok stepen decentralizacije i veoma jasna razgrani~enost izme u vodoprivrede, upravljanja okoli{em i planiranjem kori{tenja zemlji{ta. Politika voda je definisana na dr`avnom nivou od strane Ministarstva transporta, javnih radova i vodoprivrede i Ministarstva stanovanja, prostornog planiranja i okoli{a. Ova ministarstva su tako er nadle`na za planiranje kori{tenja zemlji{ta. Op}ine imaju zna~ajnu ulogu kod izrade vlastitih planova kori{tenja zemlji{ta, jer da su ti planovi jedino pravno va`e}i za njihove stanovnike. Ostali relevantni sektori su poljoprivreda i za{tita prirode. Ministarstvo poljoprivrede, upravljanja prirodom i ribolova je nadle`no za ove sektore, a tako er u podru~ju za{tite prirode zna~ajnu ulogu igraju i provincije i nevladine organizacije. Pomenuta tri ministarstva vode brigu na dr`avnom nivou o upravljanju vodama. U sklopu Ministarstva transporta, javnih radova i vodoprivrede, nalazi se Rijkwaterstaat (RWS) Direktorat koji je unutar ministarstva nadle`an za upravlajnje vodama. RWS je odgovoran za upravljanje dr`avnih vodnih puteva i politiku koja se odnosi na njih. Sva ministarstva imaju svoje regionalne urede. Provincije su nadle`ne za upravljanje kvantitetom i kvalitetom podzemnih voda, dok su vodni odbori nadle`ni za upravljanje povr{inskim vodama izuzev dr`avnih vodnih puteva. Op}ine imaju odre- ene direktne zadatke u upravljanju vodama, posebno u podru~ju prostornog planiranja kroz dono{enje lokalnog plana kori{tenja zemlji{ta. Proizvodnju i distribuciju vode za pi}e vr{e privatne kompanije, koje su uglavnom u javnom vlasni{tvu. Zna~ajna karakteristika navedenog sistema je da su provincije, vodni odbori i op}ine nezavisne u odnosu na svoja zadu`enja i u svojim zonama nadle- `nosti. To zna~i da planski dokumenti izdati od strane ovih organizacija su obvezuju}i za podru~ja na kojima su nadle`ni, uz po{tivanje pravila donesenih dr`avnim planovima. Ove organizacije su tako er i finansijski nezavisne, sa slobodom da formiraju takse iz kojih se finansira njihov rad. Glavni u~esnici u upravljanju vodama u Holandiji i njihovi osnovni zadaci daju se u narednoj tabeli: 66

67 Finansiranje upravljanja vodama U Holandiji su definisani sljede}i prioriteti u finansiranju vladinih zadataka (uklju~uju}i i upravljanje vodama): Tro{kovi trebaju biti pla}eni od strane onih na koje se isti odnose ili onih koji su odgovorni za njih; Ako tro{kovi ne mogu biti obezbije eni individualno, trebaju se rasporediti u zajednici koja je korisnik/nadle`na za takse; Ako oba metoda nisu mogu}a, mogu}e je ih je obezbijediti kroz dr`avni bud`et. Ovo podrazumijeva da tro{kovi upravljanja vodama, odre eni za ku}evlasnike ili kompanije }e biti pla}ene posebno od ku}evlasnika ili kompanija. Regionalno upravljanje vodama npr. odr`avanje regionalnih nasipa finansiraju stanovnici regije. To se vr{i shodno principu korisnik pla}a {to podrazumijeva da vrijednost interesa svaki zasebni korisnik iskazuje iznosom upla}ene takse. Tro{kovi izgradnje i odr`avanja primarne odbrane od poplava i ostale dr`avne aktivnosti (o kojima se brine Rijeswaterstaat) se pla- }aju iz bud`eta na dr`avnom nivou. Ni`i nivoi vlasti finansiraju dio ovih aktivnosti putem specifi~nih poreza ili taksi. Takse mogu biti porezovane od strane dr`avne vlade i vodnih odbora. Najva`nija razlika izme u poreza i taksi je ~injenica da je takse lak{e prikupiti: ukoliko ljudi ne plate, sakuplja~ taksi jednostavno zaplijeni njihovo vlasni{tvo. U slu~aju kada porezi nisu pla}eni, mora biti uklju~en prvo nadle`an sud. Provincije Jedna od zadataka provincija je upravljanje podzemnim vodama. U cilju finansiranja ovih aktivnosti provincije mogu nametnuti takse za kori{tenje podzemnih voda. Tro{kovi za planiranje ciljeva se pla}aju iz bud`eta provincije (koji dolazi iz dr`avnog bud`eta kroz fond za provincije). 67

68 Vodni odbori Vodni odbori su nadle`ni za regionalne sisteme povr{inskih voda i sami trebaju da finansiraju ove radove. U tom smislu mogu nametnuti posebnu taksu za korisnike na bazi interes-pla}anje-u~e{}e. To podrazumjeva da korisnici koji imaju interes u zadacima upravljanja vodama }e platiti da bi se taj zadatak rje{io (i bili u mogu}nosti kako taj zadatak rije{iti). Glavni korisnici su stanovnici i vlasnici zemlje. Takse prikupljene po osnovu kvaliteta voda vodnog odbora su takse zaga iva~a, koje se mogu koristiti samo za upravljanje kvalitetom povr{inskih voda. Vodni odbor odre uje koje zaga uju}e substance (na osnovu zakona) podlije`u pla}anju taksi. Iznos takse zavisi od koli~ine zaga enja. Velike kompanije su obavezne da vr{e monitoring i izvje{tavanje o koli~ini zaga enja koje vr{e, dok manje kompanije i ku}evlasnici pla}aju fiksni iznos. Op}ine Osnovni zadatak op}ina obuhvata izgradnju i odr`avanje kanalizacije. Za ovaj zadatak op}ine mogu nametnuti taksu za kanalizaciju. Zakonom treba definisati vidljivu vezu izme u nametnute takse i kori{tenja kanalizacije od strane pojedinaca. Ima vi{e na~ina prema kojim op}ine mogu ispuniti zahtjev i metoda da nametnu razli~ite takse izme u op}ina. Kompanije za snabdijevanje vodom Vodosnabdijevanje je generalno u nadle`nosti Javnih Kompanija, odnosno privatnih kompanija, gdje je vlada ve}inski vlasnik. Kompanije za vodosnabdijevanje finansiraju svoje tro{kove kroz cijenu pitke vode. Barijera u Zelandu 68

Naredne tabele prikazuju prihod i o~ekivanja vezano za upravljanje vodama u Nizozemskoj u 1996. godini. Ukupni tro{kovi za upravljanje vodama u Holandiji su oko 1% nacionalnog dohodka.

69 Naredne tabele prikazuju prihod i o~ekivanja vezano za upravljanje vodama u Nizozemskoj u godini. Ukupni tro{kovi za upravljanje vodama u Holandiji su oko 1% nacionalnog dohodka. Obzirom da }e u narednom periodu, na svom putu ka evropskim integracijama, BiH biti u obavezi da implementira Direktivu o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima, u~esnici radionice }e iskoristili priliku da ~itateljstvo ~asopisa Voda i mi upoznaju sa zahtjevima ove Direktive, kao i nekim temama obra- enim na Radionici vezanim za njenu implementaciju, u nekim od narednih brojeva. 69

70 Januar Februar Mart April N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S Maj Juni N P U S ^ P S N P U S ^ P S Juli Avgust N P U S ^ P S N P U S ^ P S Septembar Oktobar Novembar Decembar N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S N P U S ^ P S

Port Community System

Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS