JAČANJE KAPACITETA U SEKTORU VODA - BOSNA I HERCEGOVINA -

Transcription

1 F IPA Program Europske Unije 2011 JAČANJE KAPACITETA U SEKTORU VODA - BOSNA I HERCEGOVINA - Servisni ugovor broj: 2013/ Značajna pitanja upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH Nacrt pratećeg dokumenta #1 April 2015 This project is funded by the European Union A project implemented by EPTISA Servicios de Ingeniería, S.L. and Hydroplan d.o.o

2 Jačanje kapaciteta u sektoru voda Bosna i Hercegovina Izvještaj pripremili: Senad Pločo Aleksandra Pločo Slobodan Čubrilo Zoran Stevanović Birgit Vogel Nikolaus Fleischmann IZJAVA Izrada ovog izvještaja finansirana je od strane Europske Unije/Komisije. Stavovi prezentiranu u ovom izvještaju su stavovi autora ovog izvještaja te isti ne odražavaju automatski i stavove Europske Unije/Komisije.

3 LISTA SKRAĆENICA I AKRONIMA AWB BD BiH DRB DoAFWM BD EPTISA EU FBiH HMWB ICPDR IPA ISRBC RBM RBMP RS SWMI WFD WRM Vještačko vodno tijelo Brčko Distrikt Bosna i Hercegovina Riječni bazen Dunava (Danube river basin) Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko Distrikta EPTISA Servicios de Ingenieria S.L. Europska Unija Federacija Bosne i Hercegovine Značajno modificirano vodno tijelo (heavily modified water body) Medjunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (EU) Instrument za predpristupnu pomoć Međunarodna komisija za sliv rijeke Save Upravljanje riječnim bazenima (river basin management) Plan upravljanja riječnim bazenom (river basin management plan) Republika Srpska Značajna pitanja upravljanja vodama (significant water management issues) (EU) Okvirna direktiva o vodama (water framework directive) Upravljanje vodnim resursima (water resources management) 3

4 SADRŽAJ 1. UVOD CILJEVI OVOG DOKUMENTA OSNOVNI POSTULATI IDENTIFIKACIJE ZNAČAJNIH PITANJA WFD ciljevi u pogledu upravljanja vodama Harmonizacija ciljeva upravljanja vodama sa međunarodnim planovima upravljanja vodama Plan upravljanja slivnim područjem rijeke Dunav Plan upravljanja (cjelokupnim) slivnim područjem rijeke Save Izrada planova upravljanja vodama u BiH ZNAČAJNA PITANJA UPRAVLJANJA VODAMA U SLIVU RIJEKE SAVE U BIH Ciljevi upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH Površinske vode Zagađenje organskim supstancama Zagađenje nutrijentima Zagađenje opasnim supstancama Hidromorfološe promjene Podzemne vode Izmjene stanja kvaniteta podzemnih voda Izmjene stanja kvaliteta podzemnih voda POTENCIJALNO ZNAČAJNA PITANJA UPRAVLJANJA VODAMA U SLIVU RIJEKE SAVE U BIH Potencijalno značajna pitanja INTERAKCIJA ZAŠTITE VODA SA RAZVOJEM DRUGIH SEKTORSKIH POLITIKA U SLIVU SAVE U BIH KAKO ĆEMO RJEŠAVATI ZNAČAJNA PITANJA UPRAVLJANJA VODAMA U SLIVU RIJEKE SAVE U BIH CILJEVI RADIONICE

5 1. UVOD Sliv rijeke Save sa površinom od cca km2 smješten je u jugoistočnom dijelu Europe (vidi sliku 1). Isti se proteže na teritoriji šest država sa slijedećim procentualnim udjelima u ukupnoj površini cjelokupnog sliva: Albanija 0,1 %, Bosna i Hercegovina 39,8 %, Hrvatska 26,2 %, Crna Gora 7,1 %, Srbija 15,8 % i Slovenia 11%. Rijeka Sava je dugačka oko 940 km od čega je na dužini od oko 600 km plovna (od Siska u Hrvatskoj do ušća u rijeku Dunav u Beogradu). Prosječni proticaj rijeke Save na ušću u rijeku Dunav iznosi oko m3/s. Izuzetan strateški značaj rijeke Save, prvenstveno u pogledu budućeg ekonomskog razvoja zemalja u njenom slivu, adekvatno je prepoznat još krajem god. kada su Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Slovenija i Srbija potpisale "Pismo namjere" o zajedničkim aktivnostima vezanim za korištenje rijeke Save i njenih pritoka. U međuvremenu ovo je rezultiralo: sklapanjem "Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save" u cilju integralnog upravljanja vodama, uspostave međunardne plovidbe i poduzimanje mjera za sprečavanje/ograničenje rizika od poplava, suša i incidentalnih ispuštanja supstanci opasnih po vode kojeg su god. potpisale Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija i Srbija; formiranjem međunarodne komisije (ISRBC) 2002.god sa ciljem implementacije "Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save"; izradom plana upravljanja slivom rijeke Save 2012 god. Slika 1. Sliv rijeke Save (izvor: ISBRC 2011, RBM Plan) 5

6 Unutar Bosne i Hercegovine, upravljanje vodnim resursima generalno je podijeljeno na dva slivna područja: sliv Dunava/Save i sliv Jadranskog mora. S druge strane, u administrativnom pogledu, upravljanje vodnim resursima nalazi se prvenstveno u nadležnosti Entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Brčko Distrikta (vidi sliku 2.). Državni nivo je nadležan, između ostalog, za provođenje utvrđene politike BiH i razvoja međunarodnih odnosa u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Slika 2. Glavni riječni slivovi u BiH Upravljanje vodnim resursima u riječnim slivovima unutar Bosne i Hercegovine, pa tako i unutar sliva rijeke Save, prvenstveno se zasniva se na saradnji entiteta FBiH i RS i to u cilju ostvarenja održivog korištenja površinskih i podzemnih voda, poboljšanja njihovog kvaliteta, kao i osiguranja kontinuiranog ekonomskog razvoja, a time i poboljšanja kvaliteta života i opšte dobrobiti stanovništva Bosne i Hercegovine. Pomenuta saradnja doprinosi istovremeno i ubrzanom procesu harmonizacije zakonodavstva u BiH sa zakonodavstvom Europske Unije vezanog za sektor voda te ispunjenju međunarodnih obaveza koje je BiH preuzela za taj isti sektor. Oba entiteta, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, imaju svoje Zakone o vodama, koji su u velikoj mjeri već usklađeni sa dvije ključne direktive Europske Unije vezane za sektor voda: "Okvirnom direktivom o vodama 1 " i "Direktivom o procjeni i upravljanju rizicima od poplava 2 "

7 Brčko Distrikt se trenutno nalazi u fazi izrade Zakona o vodama. Istovremeno, oba Entiteta i Brčko Distrikt su dužni da sukladno Zakonima o vodama i EU direktivama pripreme: Planove upravljanja vodama kojima se nastoji trasirati dostizanje dobrog fizičko-hemijskog i ekološkog stanja površinskih voda i dobrog fizičko-hemijskog stanja podzemnih voda; Planove upravljanja poplavnim rizicima kojima se nastoji trasirati dostizanje adekvatne zaštite od poplava u istom vodnom području. Što se tiče koordinacije izrade ova dva dokumenta nema striktnih uputstava Europske Unije nego sve nadležne institucije (u zemljama članicama i nečlanicama EU) uspostavljaju svoje vlastite koordinacione instrumente. Shodno postojećem zakonodavstvu vezanom za sektor voda u BiH, nadležne institucije za izradu planova upravljanja vodama na slivu rijeke Save su: Agencija za vodno područje rijeke Save u Sarajevu za Plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH; Javna ustanova "Vode Srpske" u Bijeljini za Plan upravljanja riječnim slivom Save u Republici Srpskoj Odjeljenje za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Brčko Distrikta za Plan upravljanja riječnim slivom Save u Brčko Distriktu. Priprema sva tri gore pomenuta plana nalazi se trenutno u fazi izrade i to u okviru realizacije projekta "Jačanje kapaciteta u sektoru voda u BiH" koji finansira Europska Unija kroz IPA program Planovi se rade sa ciljem da se isti završe do kraja januara 2016, te da se njihova implementacija realizira tokom perioda Sukladno već standardnoj praksi u EU kod izrade prvih planova upravljanja vodama i u ovom slučaju prvi korak se odnosi na izradu tzv. karakterizacijskih izvještaja koji se trebaju finalizirati do kraja maja Karakterizacijski izvještaji će sublimirati rezultate detaljnih analiza postojećeg stanja upravljanja vodama na slivu uključujući karakterizaciju površinskih i podzemnih voda, identifikaciju značajnih antropogenih pritisaka i njihovih utjecaja na kvalitet i kvantitet vodnih tijela u slivu, ocjenu statusa i procjenu rizika dostizanja dobrog ekološkog i fičko-hemijskog stanja voda. Na osnovu tako provedenih analiza, a shodno zahtjevima WFD, pripremljen je ovaj dokument koji bi trebao da pomogne svim zainteresovanim da zajednički definišemo značajna pitanja u pogledu upravljanje vodama u slivu rijeke Save. Nakon definiranja značajnih pitanja pristupiće se definiranju željenih ciljeva za rješavanje tih pitanja kako bi se na kraju identificirao i program mjera koji bi se trebao implementirati tokom perioda

8 2. CILJEVI OVOG DOKUMENTA Ovaj dokument je pripremljen u skladu sa postojećim entitetskim Zakonima o vodama i zahtjevom EU WFD za izdvajanjem značajnih pitanja u procesu izrade plana upravljanja vodama za određeno vodno područje. Dokument je, prije svega, namijenjen svim zainteresovanim koji će učestvovati u izradi i/ili implementaciji Plana upravljanja vodama u slivu rijeke Save. Osnovni ciljevi ovog dokumenta su: 1. Da prezentira listu značajnih pitanja vezanih za upravljanje vodama u slivu rijeke Save za koje se, na osnovu dosad provedenih analiza u okviru izrade karakterizacijskih izvještaja, došlo da zaključka da trenutno predstavljaju najveću prijetnju realizaciji osnovnog cilja izrade planova upravljanja vodama: dostizanju dobrog ekološkog i fizičko-hemijskog stanja površinskih voda i dobrog fizičko-hemijskog stanja podzemnih voda u cijelom slivu rijeke Save u BiH. 2. Da omogući svim zainteresovanim da tokom sastanaka koji će se održati u Sarajevu učestvuju u izradi konačne listu značajnih pitanja za cijeli sliv rijeke Save i to uz učešće predstavnika: nadležnih organa/institucija BiH, Federacije BiH, Republike Srpske, Brčko Distrikta; ključnih komercijalnih korisnika vodnih resursa u slivu rijeke Save; naučnih institucija; nevladinih organizacija; javnih medija i građanstva u najširem smislu te riječi. Nakon održavanja pomenutog sastanka i utvrđivanja konačne liste pitanja ovaj dokument će se doraditi i kao takav javno publicirati na zvaničnim web-stranicama institucija nadležnih za izradu planova upravljanja vodama u slivu rijeke Save. 3. OSNOVNI POSTULATI IDENTIFIKACIJE ZNAČAJNIH PITANJA Sukladno WFD, značajna pitanja upravljanja vodama su direktno vezani sa antropogenim pritiscima na površinske i podzemne vode unutar određenog slivnog područja koji, na osnovu mišljenja većine, najviše ugrožavaju dostizanje WFD ciljeva. Za potrebe inicijalne prioritarizacije postojećih pitanja u slivu rijeke Save u BiH korišteno je 8 kriterija: 1. Intenzitet i značaj smanjenja/eliminisanja negativnih utjecaja razmatranog pritiska u pogledu dostizanja WFD (ekoloških i fizičko-hemijskih) ciljeva za sve kategorije vodnih tijela (rijeke, jezera i podzemne vode); 2. Mogućnost uspostave ekonomski neophodnog seta mjera za smanjenje razmatranog pritiska; 3. Tehnička i finansijska mogućnost kao i realni stepen dostizanja WFD ciljeva do kraja 1. planskog perioda (2022 god.); 4. Sinhroniziranost odabranih pritisaka sa pritiscima navedenim od strane ICPDR u Planu upravljanja slivnim područjem rijeke Dunava i pritiscima navedenim od strane ISRBC u Planu upravljanja (cjelokupnim) slivnim područjem rijeke Save; 5. Pouzdanost određivanja naučno utemeljene uzročno-posljedične veze između odabranog pritiska i utjecaja na dostizanje WFD ciljeva; 8

9 6. Prostorna rasprostranjenost/zastupljenost određenog pritiska u slivu; 7. Utjecaj odabranih pritisaka na provođenje drugih sektorskih planova unutar sliva rijeke Save. 3.1 WFD ciljevi u pogledu upravljanja vodama WFD je svakako najznačajnija EU direktiva vezana za sektor voda. Ista je pripremljena od strane članica EU u cilju zaštite i poboljšanja statusa površinskih i podzemnih voda u Evropi. Ključni WFD ciljevi dati su u narednoj tabeli. Tabela 1. Ključni WFD ciljevi POVRŠINSKE VODE PODZEMNE VODE 1. Spriječavanje pogoršanja trenutnog stanja* 1. Spriječavanje pogoršanja trenutnog staanja* 2. Dostizanje/održavanje dobrog stanja 2. Dostizanje/održavanje dobrog stanja 3. Smanjivanje zagađenja prioritetnim 3. Spriječavanja ili ograničavanje ispuštanja supstancama i spriječavanje ispuštanja zagađivača u podzemna vodna tijela prioritetnih štetnih supstanci 4. Ispunjavanje ciljeva i standarda vezanih za zaštićena područja** 5. Dostizanje dobrog ekološkog potencijala za jako modificirana i/ili vještačka vodna tijela 4. Implementacija mjera neophodnih za spriječavanje pojave negativnog trenda i značajnog prirasta koncentracije zagađivača 5. Ispunjavanje ciljeva i standarda vezanih za zaštićena područja** *Ukoliko je tijelo ocijenjeno kao tijelo sa visokim statusom, onda se isti treba i održati nevezano što je kao jedan od glavnih ciljeva propisanih u ODV-u propisano dostizanje dobrog statusa ** Pojedina vodna tijela u zaštićenim područjima imaju ciljeve definisane u drugim EU direktivama koji se trebaju uzeti u obzir pri izradi Plana upravljanja vodama. Istovremeno, EU WFD je uspostavio zahtjev za Zemlje članice EU da su dužne do god. implementirati set mjera neophodnih za dostizanje slijedećih ciljeva: dobar ekološki/hemijski status za sva površinska vodna tijela dobar ekološki potencijal i hemijski status za jako modificirna i vještačka vodna tijela dobar hemijski/kvantitativni status za sva podzemna vodna tijela. Zemljama koje nisu članice EU ostavljeno je da same odrede realan i prihvatljiv rok implementacije mjera za dostizanje pomenutih ciljeva. Pored analize stanja u riječnom bazenu, naglašeno je da se mora voditi računa i o ekonomskoj situaciji, socijalnim pitanjima, te tehničkoj izvodljivosti sprovođenja određenih mjera. Nadalje se, a uz uvažavanje lokalnih uslova, može usloviti izuzeće pojedinih vodnih tijela u smislu produženja roka dostizanja zadatih ciljeva ili u smislu snižavanja kriterija. 9

10 3.2 Harmonizacija ciljeva upravljanja vodama sa međunarodnim planovima upravljanja vodama Planovi upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH moraju se uraditi u skladu sa: postojećim zakonodavstvom u BiH; EU WFD; ranije preuzetim međunarodnim obavezama BiH, tj. u skladu sa ranije pripremljenim međunarodnim planovima upravljanja voda vodama za slivno područje rijeke Dunav i za (cjelokupno) slivno područje rijeke Save Plan upravljanja slivnim područjem rijeke Dunav Plan upravljanja slivnim područjem rijeke Dunav 3 urađen je na tri nivoa: 1. Internacionalni nivo zajednički za 19 zemalja - dio A. 2. Nacionalni nivo i/ili međunarodno koordinirani nivo podbazena za selektirane podbazene (npr. podbazen Sava) - dio B. 3. Nivo dijela sliva definiranog kao upravljačka jedinica unutar jedne države - dio C. U okviru Plana upravljanja slivnim područjem rijeke Dunav za period kao značajna pitanja identificarana su pitanja prezentirana u slijedećoj tabeli. Tabela 2. Značajna pitanja upravljanja vodama u (cjelokupnom) slivu rijeke Dunav Površinske vode Podzemne vode zagađenje organskim supstancama; zagađenje nutrijentima; zagađenje opasnim supstancama; hidromorfološke promjene. promjene kvaliteta podzemnih voda; promjene kvantiteta podzemnih voda Plan upravljanja (cjelokupnim) slivnim područjem rijeke Save U okviru Plana upravljanja (cjelokupnim) slivnim područjem rijeke Save posebno poglavlje je posvećeno izbor značajnih pitanja 5. Ključna pitanja identificarana su odvojeno za površinska i podzemna vodna tijela kao što je prezentirano u slijedećoj tabeli. Tabela 3. Značajna pitanja upravljanja vodama u (cjelokupnom) slivu rijeke Save Površinske vode Podzemne vode zagađenje organskim supstancama; zagađenje nutrijentima; zagađenje opasnim supstancama; hidromorfološke promjene. promjene kvaliteta podzemnih voda; promjene kvantiteta podzemnih voda ICPDR, Interim Overview: Significant Water Management Issues in the Danube River Basin District 5 ISRBC, Sava River Basin Mangiest Plan. Background paper No 5. Significant Water Management Issues. 10

11 Istovremeno, Planom je identificiran i određeni broj drugih pitanja koji će se ubuduće adekvatno analizirati i po potrebi uključiti u Program mjera. Za njih su se Planom jasno definirali ciljevi i skicirali potencijalni pravci rješavanja. Tu su uključena sljedeća pitanja: kvalitativni i kvantitativni aspekti upravljanja transporta riječnog sedimenta; invazivne strane vrste flore i faune; upravljanje potrebama za vodom; neregulisano odlaganje krutog i rudarskog otpada. U okviru izrade Plana upravljanja (cjelokupnim) slivnim područjem rijeke Save poseban elaborat 6 posvećen je i analizi integracije zaštite voda sa budućim razvojnim aktivnostima unutar slivnog područja rijeke Save. U tom kontekstu posebna pažnja posvećena je sljedećim aspektima upravljanja vodama: zaštita od poplava; plovidba; hidroenergetsko korištenje vodnih resursa; utjecaj klimatskih promjena na vodne resurse. 3.3 Izrada planova upravljanja vodama u BiH Unutar BiH postoje dva ključna vodna područja: Sliv Dunava/Save i sliv Jadranskog mora. Planovi upravljanja vodama u slivu Jadranskog mora nalaze se u završnoj fazi izrade. Što se tiče planova upravljanja vodama u slivu Save tu je planirano da se urade: plan upravljanja vodama za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH; plan upravljanja oblasnim riječnim slivom rijeke Save u Republici Srpsokoj; plan upravljanja oblasnim riječnim slivom rijeke Save u Brčko Ditriktu; krovni izvještaj o planu upravljanja vodama u slivnom području rijeke Save u BiH. Da bi se ovo ostvarilo uspostavljena je stalna komunikacija na nivou radnih grupa eksperata i predstavnika zvaničnih institucija iz oba Eniteta i Brčko Distrikta, a u cilju: koordinacije aktivnosti na izradi planova; razmjene postojećih saznanja, iskustava, informacija i drugih relevantninh podataka na nivou sliva u cilju jačanja kapaciteta nadležnih ustanova; poređenja i harmonizacije metodologija korištenih za izradu planova u cilju potvrđivanja njihove validnosti, odnosno poboljšanja istih; intenziviranja protoka informacija. Uspješna koordinacija i saradnja na nivou riječnog sliva je posebno važna za vodna tijela locirana na graničnim područjima i to naročito za ona vodna tijela kod kojih se administrativna granica ne poklapa sa orografskom/hidrografskom granicom. Također, pri određivanju pritisaka i utjecaja na vodna tijela, kao i statusa vodnih tijela u graničnim područjima, neophodno je provesti detaljna međuentitetska usaglašavanje ulaznih podataka i metodologija obrade/proračuna. 6 ISRBC Sava River Basin Management Plan. Background paper No 9. Integration of water protection in developments in the Sava River Basin (Floods, Navigation, Hydropower, Agriculture). 11

12 4. ZNAČAJNA PITANJA UPRAVLJANJA VODAMA U SLIVU RIJEKE SAVE U BIH Na osnovu postulata identifikacije značajnih pitanja upravljanja vodama, prezentiranim u prethodnom poglavlju, može se smatrati potpuno opravdanim da se sva značajna pitanja upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH klasificiraju na gotovo identičan način kao što je to urađeno u okviru međunarodnih planova upravljanja vodama za slivna područja rijeke Dunav i rijeke Save. Dakle, značajna pitanja za sliv Save u BiH su data posebno za površinske i posebno za podzemne vode kao što je to prezentirano u sljedećoj tabeli. Tabela 4. Značajna pitanja upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH Površinske vode zagađenje organskim supstancama; zagađenje nutrijentima; zagađenje opasnim supstancama; hidro-morfološke promjene. Podzemne vode promjene kvaliteta podzemnih voda i to naročito uslijed zagađenja nitratima i pesticidima; promjene kvantiteta podzemnih voda i to naročito uslijed zahvatanja podzemnih voda u količinama koje se ne mogu adekvatno nadomjestiti prirodnim prihranjivanjem. Važno je naglasiti da se nominovanjem gore navedenih značajnih pitanja u slivu rijeke Save ni na koji način ne anuliraju/zanemaruju druge vrste pritisaka i njihovih uticaja na površinske i podzemne vode u slivu rijeke Save. 4.1 Ciljevi upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH Kod izrade bilo kojeg strateškog plana prvi korak je uvijek posvećen jasnom definiranju ciljeva koji se žele dostići. Naime, bez jasne definicije ciljeva prosto je nemoguće identificirati optimalni program mjera koje treba implementirati da bi se željeni ciljevi efektivno i efikasno i ostvarili. Inicijalni ciljevi koji se predlažu za sliv rijeke save u BiH daju se sljedećoj tabeli uz istovremeno poređenje sa clijevima definiranim u Planovima upravljanja vodama u slivnom područjima rijeke Dunav i Planu upravljanja vodama u (cjelokupnom) slivnom području rijeke Save. U tabeli su navedeni za "Dunavski Plan" i "stari ciljevi" (Plan ) i "novi ciljevi" (Plan ). 1. Cilj u pogledu zagađenja površinskih voda organskim supstancama ( ) ( ) Sava RBM plan Nula emisije nepročišćenih otpadnih voda Nula emisije nepročišćenih otpadnih voda u vode unutar Dunavskog riječnog distrikta Nema emisije nepročišćenih otpadnih voda u vode unutar riječnog bazena Save 12

13 Sava RBM planovi u BiH U slivu rijeke Save nema ispuštanja u prirodne recipijente nepročišćenih otpadnih voda sa organskim supstancama izuzev za aglomeracije koje imaju manje od ekvivalentnih stanovnika i koje nemaju razvijen kanalizacioni sistem. 2. Cilj u pogledu zagađenja površinskih voda nutrijentima ( ) ( ) Sava RBM plan Sava RBM planovi u BiH Dunavski bazen i Crno More nisu više podložni eutrofikaciji. Balansirano upravljanje emisije nutrijenata iz tačkastih i rasutih izvora zagađenja na način da su niti vode Dunavskog bazena niti Crnog Mora ugroženi eutrofikacijom. Smanjenje emisije nutrijenata iz tačkastih i rasutih izvora zagađenja u slivu rijeke Save kako bi se izbjegle sve neželjene posljedice eutrofikacije voda u slivu rijeke Save Smanjenje emisije nutrijenata iz tačkastih i rasutih izvora zagađenja u slivu rijeke Save kako bi se izbjegle sve neželjene posljedice eutrofikacije voda u slivu rijeke Save 3. Cilj u pogledu zagađenja površinskih voda opasnim supstancama ( ) ( ) Sava RBM plan Sava RBM planovi u BiH Nema rizika za ljudsko zdravlje i akvatične sisteme. Nema rizika za ljudsko zdravlje i akvatične sisteme za vode u Dunavskom riječnom distriktu i u vodama Crnog Mora pod uticajem doticaja iz rijeke Dunav. Nema rizika za ljudsko zdravlje i akvatične sisteme voda i slivu rijeke Save. U slivu rijeke Save nema ispuštanja u prirodne recipijente otpadnih voda koje sadrže opasne supstance kako bi se izbjegli rizici po ljudsko zdravlje, akvatične i druge ekosisteme ovisne o vodnim resursima 4. Cilj u pogledu hidromorfoloških promjena površinskih vodnih tijela ( ) ( ) Akvatični ekosistemi funkcioniraju holistički te su isti stanište za sve autohtone vrste. Uravnoteženo upravljanje prošlih, tekućih i budućih strukturnih promjena riječnog okoliša, tako da akvatični ekosistem u cijelom DRB funkcionira na holistički način i zastupljen je sa svim autohtonim vrstama. To znači posebno, da antropogene barijere i nedostatak prirodnih staništa ne sprečavaju više migracije riba i njihove mriještenje - jesetarske vrste i druge specifične migratorne vrste mogu nih vrsta su u mogu pristupiti rijeci Dunav i relevantnim pritokama. Jesetarske vrste i i druge specificirane migratorne vrste su zastupljene sa samoodrživom populacijom u DRB u skladu sa svojim istorijskim distribucijama; 13

14 ( ) Sava RBM plan Sava RBM planovi u BiH Plavna područja /močvare su ponovno povezani i obnovljeni u cijelom DRB. Integalna funkcija ovih riječnih sistema osigurava razvoj samoodržive akvatične populacije, zaštite od poplava i smanjenje zagađenja u DRB. Budući infrastrukturni projekati se trebaju provoditi na transparentan način koristeći najbolje okolišne prakse i najbolje raspoložive tehnike u cijelom DRB - utjecaji na, ili pogoršanje dobrog stanja i negativni prekogranični efekti su u potpunosti spriječeni, ublaženi ili kompenzirani. Uravnoteženo upravljanje prošlih, tekućih i budućih strukturnih promjena riječnog okoliša, tako da akvatični sistem sliva rijeke Save funckionira holistički i sve authotone vrste su prisutne. Uravnoteženo upravljanje prošlih, tekućih i budućih strukturnih promjena riječnog okoliša, tako da akvatični ekosistemi u cijelom slivu rijeke Save funkcioniraju na holistički način kako bi bi se obezbijedio samoodrživi razvoj svim autohtonim vrstama. To znači posebno, da antropogene barijere i nedostatak prirodnih staništa ne smiju više sprečavati migracije riba i njihove mriještenje. Plavna područja /močvare su ponovno povezani i obnovljeni u cijelom slivu rijeke Save. Integalna funkcija ovih riječnih sistema osigurava razvoj samoodržive akvatične populacije, zaštite od poplava i smanjenje zagađenja u cijelom slivu. Budući infrastrukturni projekati se trebaju provoditi na transparentan način koristeći najbolje okolišne prakse i najbolje raspoložive tehnike u cijelom DRB - utjecaji na, ili pogoršanje dobrog stanja i negativni prekogranični efekti su u potpunosti spriječeni, ublaženi ili kompenzirani. 5. Cilj u pogledu promjene kvaliteta podzemnih voda ( ) ( ) Sava RBM plan Sava RBM planovi u BiH Zagađivačke supstance ne pogoršavaju kvalitet podzemnih voda, a gdje je već zagađena, restauracija će biti cilj. Emisije zagađujućih supstanci ne uzrokuju bilo kakvo pogoršanje kvalitete podzemnih voda u DRB. Gdje su podzemne voda već zagađene, restauracija do dobrog kvaliteta će biti ambicija. Emisije zagađujućih supstance ne uzrokuju bilo kakvo pogoršanje kvalitete podzemnih voda u slivu rijeke Save, također uzimajući u obzir potencijalne uticaje klimatskih promjena u budućnosti. Tamo gdje su podzemne vode već zagađene, restauracija do dobrog kvaliteta će biti cilj. Emisije zagađujućih supstanci ne uzrokuju bilo kakvo pogoršanje kvalitete podzemnih voda u slivu rijeke Save. Gdje su podzemne voda već zagađene, restauracija do dobrog kvaliteta će biti cilj. 6. Cilj u pogledu promjene kvantiteta podzemnih voda ( ) ( ) Korištenje voda ne prelazi raspoložive resurse podzemnih voda, posebno imajući u vidu buduće utjecaje klimatskih promjena. ICPD vizija za cijeli bazen je da je korištenje voda adekvatno izbalansirano i ne prelazi raspoloživi resurs podzemne vode u DRB, s obzirom na buduće uticaja klimatskih promjena. 14

15 Sava RBM plan Sava RBM planovi u BiH Vizija za kvanitet podzemnih voda je da je da je korištenje voda adekvatno izbalansirano i ne prelazi raspoloživi resurs podzemne vode u slivu rijeke Save s obzirom na buduće uticaja klimatskih promjena. Zahvatanje podzemih voda ne ugrožava ni na koji način resurse podzemnih voda i to naročito u svjetlu potencijalnih klimatskih promjena. 4.2 Površinske vode Za izradu Programa mjera predloženo je da se za površinske vode kao značajna pitanja posebno adresiraju: zagađenje organskim supstancama; zagađenje nutrijentima; zagađenje opasnim supstancama; hidromorfološke promjene. U narednim poglavljima dat je kratak pregled osnovnih problema vezanih za gore navedene pritiske. Iako je analiza postojećeg stanja već završena za svaki pomenuti pritisak, u narednoj fazi (izrada Programa mjera) vodiće se računa o međusobnoj ovisnosti/sudejstvu pomenutih pritisaka (npr. mjera izgradnje pročistaća urbanih otpadnih voda u cilju smanjenja organskog zagađenja, zasigurno mora imati efekte umanjenja zagađenja nutrijentima, a u nekim slučajevima i smanjenje zagađenja opasnim materijama) Zagađenje organskim supstancama Organsko zagađenje vodotoka se javlja uslijed ispuštanja netoksičnih biorazgradivih organskih supstanci. Organsko zagađenje značajno utiče na kvalitet površinskih voda, jer dolazi do izmjene akvatičnih vrsta i promjena statusa vodnih tijela, kao rezultata promjene kiseoničkog režima u vodotoku. Značajni izvori organskog zagađenja se uobičajeno analiziraju posebno za tačkaste a posebno za rasute izvore zagađenja i to za sve otpadne vode koje se ispuštaju u prirodne recipijente (vodotoci, zemljište, direktno po površini zemljišta, podzemne (kraške) jame, ) i to bez prethodnog pročišćavanja ili sa nezadovoljavajućim stepenom pročišćavanja. Kao najznačajniji tačkasti izvori zagađenja analizirane su otpadne vode koje se ispuštaju iz naseljenih mjesta kao i otpadne vode iz industrijskih pogona i farmi. Difuzni izvori zagađenja imaju nešto manji značaj kod produkcije organskog zagađenja, koje najčešće nastaje spiranjem đubriva sa poljoprivrednih površina, kao i spiranjem određenih zelenih površina sa urbanih područja. Poseban oblik organskog zagađenja vodotoka predstavljaju prelivi mješovite kanalizacije gdje je prelivne količine sadrže mješavinu otpadnih voda koje se spiraju sa urbanih površina i netretiranih komunalnih otpadnih voda. Primarno negativni utjecaj organskog zagađenja se očituje na bilans rastvorenog kiseonika u vodi. Naime, nizvodno od mjesta ispuštanja u vodootok dolazi do biohemijske razgradnje organskih tvari uz pomoć mikroorganizama koji koriste kiseonik iz vode. Smanjenje koncentracije kiseonika u vodi može ozbiljno da utiče na život akvatičnih organizma, a kod određenih vrsta može doći do velikih oštećenja ili čak i izumiranja. Organsko zagađenje može biti i opasno po zdravlje ljudi uslijed moguće mikrobiološke kontaminacije. Generalno gledajući, situacija u slivu rijeke Save u BiH i nije toliko kritična u pogledu organskog zagađenja prvenstveno zahvaljujući autopurifikacionim sposobnostima vodotoka, jer su ključni 15

16 (urbani) zagađivači smješteni uz vodotoke sa relativno velikim proticajima. Međutim, još uvijek organsko zagađenje predstavlja "problem br 1" za sve vodotoke u slivu rijeke Save u BiH Zagađenje nutrijentima Zagađenje nutrijentima (fosforom i azotom) je jedan od najznačajnijih uzroka pogoršanja kvaliteta površinskih voda, gdje u slučaju prekomjernog unosa nutrijenata dolazi do tzv. eutrofikacije površinskih voda. Emisija nutrijenata dolazi iz tačkastih i difuznih izvora zagađenja. Tačkasti izvori su uglavnom vezani za iste zagađivače koji produciraju i organsko zagađenje, kao što su: neprečišćene otpadne vode iz naseljenih područja, industrije i farmi. Izuzetno značajni zagađivači su naseljena mjesta sa izgrađenim kanalizacionim sistemima koji ili nemaju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda ili ova postrojenja nemaju dio tehnologije predviđen za uklanjanje azota i fosfora. Difuzni izvori zagađenja, kao što su: poljoprivreda, urbana područja, atmosferski talog, kao i spiranje prirodnih pokrivača imaju veći značaj za produkciju nutrijenata od tačkastih izvora i to najčešće putem: direktnog atmosferskog taloženja, spiranja, transporta sedimenta ili doticanja putem podzemnih tečenja. Uticaj zagađenja nutrijentima na status površinskih voda može se veome često prepoznati po golim okom vidljivim promjenama u vodnim ekosistemima. Prirodni akvatični ekosistemi su osjetljivi na povećani sadržaj nutrijenata u vodi. U slučaju njihovog porasta dolazi do rasta akvatičnih algi i makrofita (tzv. cvjetanje rijeka ili mora), te dolazi do prekomjernog povećanja brojnosti određenih vrsta. Ove promjene (značajan rast algi, opadanje kiseonika, toksičnost, promjene ph vrijednosti, akumuliranje organskih supstanci, promjene vrsta i broja jedinki) utiču i na mogućnost upotrebe vode za različite svrhe (vodosnabdijevanje, ribarstvo, rekreacija i sl.). Brojne su antropogene aktivnosti koje uzrokuju zagađenje nutrijentima, a kao osnovni izvori zagađenja na slivu rijeke Save izdvojeni su: stanovništvo, industrija i korištenje zemljišta (u okviru kojeg poljoprivreda predstavlja najvećeg zagađivača) Zagađenje opasnim supstancam Izvori produkcije zagađenja opasnim supstancama mogu biti i tačkasti i difuzni izvori zagađenja, a kao najznačajni u slivu rijeke Save u BiH izdvajaju se: otpadne vode industrijskih pogona, komunalne otpadne vode, korištenje pesticide i hemikalija za zaštitu bilja u poljoprivredi, rudnici, spiranje sa površina, deponije otpada, incidentna zagađenja itd. S obzirom na brzi razvoj hemijske industrije, stalno se pojavljuju nove hemikalije, čiji uticaj na okoliš još uvijek nije (dovoljno) ispitan, tako da dužina trajanja njihove toksičnosti nije poznata. U zavisnosti od koncentracije opasne supstance kao i okolišnih uslova, ove supstance mogu uzrokovati trenutnu ili trajnu toksičnost vode. Neke od opasnih supstanci su otporne, veoma se sporo razgrađuju i mogu se akumulirati unutar ekosistema. Osim ugrožavanja vodnih ekosistema, opasne supstance predstavljaju opasnost i po ljudsko zdravlje, jer se polutanti mogu vezati za organske čestice, te unijeti u lanac ishrane svakog čovjeka. Okvirnom direktivom o vodama i drugim pratećim direktivama propisane su opasne supstance koje se ne mogu ni pod kojim uslovima upustiti u prirodne vodotoke kao i one supstance koje se u dozvoljenim koncentracijam mogu upustiti u vodotoke. Međutim, s obzirom na relativno neregulisan način ispitivanja otpadnih voda u BiH, ne raspolaže se dovoljnim podacima o opasnim supstancama, sa izuzećem limitiranog seta podataka o metalima za određen broj industrijskih 16

17 otpadnih voda. Radi se o pogonima za proizvodnju i preradu kože (Cr), proizvodnju žice i dalekovodnih stubova (Zn i Fe), sanitarija (Cr i Ni), namjenskoj proizvodnji (Cr, Cu, Ni, Zn, Fe i Mn), metalnoj industriji (Cr, Cu, Pb i Fe) i sl. Opasne supstance moguće je eliminisati samo novim tehnologijama u industrijskoj proizvodnji, poboljšanjem tehnologija na postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda, uvođenjem boljih poljoprivrednih praksi, prestankom korištenja opasnih supstanci i njihovom zamjenom gdje god je to moguće, a poseban segment čini uvođenje sigurnosnih sistema u svim opasnim pogonima koji će spriječiti širenje opasnih supstanci u slučajevima incidenata Hidromorfološe promjene Hidromorfološke promjene i njihovi efekti na ekološko stanje vodotoka predstavljaju jedan od ključnih, inovativnih elemenata koje je Okvirna direktiva o vodama promovirala kao značajan segment upravljanja vodama. Svi infrastrukturni zahvati koji se provede na vodotoku mijenjaju prirodno stanje površinskih voda. Promjene hidromorfoloških uslova u vodotoku imaju negativan uticaj na akvatični svijet, što u konačnici rezultira nemogućnošću dostizanja okolišnih ciljeva u skladu sa EU WFD. Značajni hidromorfološki pritisci koji su identifikovani na površinskim vodnim tijelima u okviru Identifikacije i analize pritisaka u slivu rijeke Save su : R. br. Grupa pritisaka Tip pritisaka Prekid kontinuiteta toka Hidrološke promjene Morfološke izmjene Prekidi u kontinuitetu toka čime se sprečava migracija i mriještenje riba Pokretači: hidroenergetika, navodnjavanje, vodosnabdijevanje i dr Zahvatanje vode- ekološki protok nije obezbjeđen Pokretači: navopdnjavanje, hidroenergetika, vodosnabdijevanje idr Formiranje akumulacija- dionice vodotoka sa izmjenjenim uslovima toka zbog vještačkih barijera ili eksploatacije šljunka Pokretači: hidroenergetika, vodosnabdijevanje, navodnjavanje i dr Nagle promjene vodostaja: dionice na vodotoku su pod uticajem izmjenjenog režima tečenja nizvodno od vještačkih barijera Pokretači: hidroenergetika, vodosnabdijevanje itd Promjene koje generalno mjenjaju prirodne morfološke uslove Pokretači: zaštita od poplava, hidroenergetika, urbanizacija, poljoprivreda itd Uzroci hidromorfoloških promjena u slivu Save u najvećem broju slučajeva su: hidroenergetika, zaštita od poplava, vodosnabdijevanje i urbanizacija. Mjere za ostvarenje zacrtanih ciljeva za tijela koja su pod značajnijim hidromorfološkim pritiscima planirati će se u skladu sa vrstom pritiska (prekid kontinuiteta, promjene nivoa vode, zahvatanje itd), kao i ekonomskom isplativošću/opravdanosti smanjenja te vrste pritisaka. 4.3 Podzemne vode U okviru narednih poglavlja dat je pregled osnovnih rezultata analize uzroka promjena stanja kvantiteta i kvaliteta podzemnih voda u slivu. Kako su podzemne vode glavni izvor snabdijevanja pitkom vodom u slivu Save u BiH, dostizanje/očuvanje dobrog statusa podzemnih voda je od 17

18 izuzetnog značaja za stanovništvo i teresterijalne ekosisteme ovisne o stanju podzemnih voda Izmjene stanja kvaniteta podzemnih voda Klasifikacija podzemnih vodnih tijela prema kvantitativnom pritisku definisana je na osnovu odnosa prosječne vrijednosti eksploatacije podzemnih voda koja se crpi iz pojedinačnih grupa vodnih tijela podzemnih voda i procijenjenih rezervi podzemnih voda određenih metodom bilansa. Na teritoriji Bosne i Hercegovine u slivu Save od ukupno 26 vodnih tijela podzemnih voda, 17 nije pod pritiskom (65.5%), 6 je pod potencijalnim pritiskom (23%), dok su samo 3 vodna tijela pod pritiskom (11.5%), a slična je situacija i na entitetskom nivou. Informacije o metodi određivanja stanja kvantiteta podzemnih voda, kao i rezultati na entitetskom nivou dati su u Karakterizacijskom izvještaju. Najznačaniji pritisci na podzemne vode u pogledu kvantiteta u slivu Save u BiH su svakako vezani za crpljenje vode za potrebe vodosnabdijevanja stanovništva i industrije. U pogledu ukupnih količina koje se koriste u sistemima vodosnabdijevanja BiH na jednoj strani i raspoloživih rezervi podzemnih voda na drugoj, aktuelni odnos je 1:4.5, ako se posmatra na nivou osrednjenih godišnjih vrijednosti. Svakako treba imati na umu da se problemi u pogledu obezbjeđenja potrebnih količina za vodosnabdijevanje mogu javiti u periodima minimalnih vodostaja, odosno minimalnih izdašnosti kaptiranih karstnih vrela. Mjere za ostvarenje zacrtanih ciljeva za tijela podzemnih voda koja su pod pritiscima ili su pod potencijalnim pritiskom, treba da uključe kontinuirano praćenje (monitoring) kapaciteta podzemnih vodnih tijela kao i zahvaćenih količina, analizu i smanjenje gubitaka u sistemima vodosnabdijevanja, ocjenu mogućnosti aktiviranja novih izvorišta, kao i vještačkog prihranjivanja te drugih inžinjerskih mjera kontrole proticaja karstnih izvora Izmjene stanja kvaliteta podzemnih voda Dva najrasprostanjenija akvifera u slivu rijeke Save u BiH su integranularni i karstni. Isti su veoma osjetljivi na sve vrste zagađenja. Sva značajna pitanja vezana za površinske vode, kao što su npr. organsko zagađenje, zagađenje nutrijentima, zagađenje opasnim supstancama, kao i hidromorfološke promjene površinskih vodnih tijela imaju svoje direktne implikacije na kvalitet i zaštitu podzemnih voda. Kao što je već naglašeno, najveće potrebe za podzemnom vodom u slivu Save u BiH su potrebe za snabdijevanje vodom za piće, što implicira visoke zahtijeve u pogledu kvaliteta vode. Pored vodosnabdijvanja stanovništva, podzemne vode se koriste i za potrebe industrije, poljoprivrede, a ne trebaju se zanemariti ni potrebe terestrijalnih ekosistema ovisnih o podzemnim vodama. Na drugoj strani, pobrojani značajni korisnici su ujedno i glavni uzroci pritisaka/zagađenja na tijela podzemnih voda. Indikacije zagađenja podzemnih voda kako od strane tačkastih zagađivača (urbana područja i industrija) tako i difuznih (poljoprivreda) su evidentirane u slivu. Od ukupno 26 podzemna vodna tijela u slivu Save na prostoru Bosne i Hercegovine u kategoriji nije pod pritiskom se nalazi najveći broj, ukupno njih 17 (65%), u kategoriji potencijalno pod pritiskom 2 (8%), dok se u kategoriji pod pritiskom nalazi 7 vodnih tijela (27%). Na entitetskom nivou, RS je u nešto nepovojnijoj situaciji sa 33.3% u kategoriji pod pritiskom (7 podzemnih vodnih tijela) u odnosu na FBiH sa 20 % (4 podzemna vodna tijela) Mjere za ostvarenje zacrtanih ciljeva, a posebno za vodna tijela koja su pod pritiscima ili su pod potencijalnim kvalitativnim pritiskom, treba da uključe mjere neophodne za eliminisanje i/ili redukciju zagađenja opasnim supstancama i nitratima (kontrolisana upotreba đubriva), organskim supstancama (izgradnja postrojenja za pročićavanje urbanih i industrijskih otadnih voda), 18

19 pesticidima (smanjenje i kontrola korištenja u poljoprivredi) te druge mjere pobrojane u poglavljima vezanim za značajna pitanja upravljanja kvalitetom površinskih voda. 5. POTENCIJALNO ZNAČAJNA PITANJA UPRAVLJANJA VODAMA U SLIVU RIJEKE SAVE U BIH Tokom izrade Plana upravljanja slivom rijeke Save analizirana je mogućnost 7 da se u prvi Plan upravljanja uvrste kao značajna i slijedeća pitanja: kvalitativni i kvantitavni aspekti upravljanja transporta riječnog sedimenta; invazivne strane vrste flore i faune; upravljanje potrebama za vodom; neregulisano odlaganje krutog i rudarskog otpada. Međutim, pokazalo se da se ista nisu mogla adekvatno adresirati prvenstveno zbog nedostatka i nezadovolajvajućeg kvaliteta ulaznih podataka. Rad na izradi karakterizacijskih izvještaja za sliv rijeke Save u BiH još jednom je potvrdio gore navedenu činjenicu, te je stoga odlučeno da se na sljedećoj radionici diskutuje da li za neka od gore navedenih pitanja treba eventalno uvrstiti u Program mjera određene aktivnosti vezane za prikupljanje detaljnijih ulaznih podataka kako bi se onda ta pitanja mogla uvrstiti kao značajna u nadopuni Plana upravljanja za period Potencijalno značajna pitanja Tokom rada na izradi karakterizacijskih izvještaja sa sliv rijeke Save u BiH pokazalo se u okviru ekonomskih analiza o korištenju voda da su trenutno tri najznačajnija pitanja za sektor voda na cijelom slivu: Nedostatak koncepta/strategije o finansiranju kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera koje se moraju provesti u cilju implementacije EU WFD; Izuzetno nizak stepen povrata troškova u cilju obezbjeđenja pojedinih servisnih usluga i to naročito u pogledu obezbjeđenja urednog vodosnabdijevanja i odvođenja/tretmana otpadnih voda; Nadprosječno visoki iznosi neoprihodovanih količina zahvaćene vode u vodovodnim kompanijama što ima za direktnu posljedicu neporavdano veliko zahvatanje površinskih, ali posebno podzemnih voda kao i indirektno, time uslovljeno nepotrebno povećanje količina otpadnih voda. Očekuje se da se ova pitanja detaljno prodiskutuju tokom naredne radionice kako bi se odlučilo da li ih uvrstiti u listu značajnih pitanja (SWMI) za izradu programa mjera. Naime, nije potrebno posebno naglašavati da izostanak adekvatnih odogovora na ova tri pitanja automatski dovodi u pitanje i iznalaženje adekvatnih rješenja za preliminarno identificarana značajna pitanja. Polazimo od postavke da bi se uvrštavanjem ovih pitanja u "prvi plan" istovremeno dalo na uvid svim odogovarajućim institucijama u BiH da se sa dosadašnjom praksom realizacije pojedinih planskih dokumenta jednostavno neće moći mnogo toga učiniti u cilju dostizanja ciljeva EU-WFD. A to će u konačnici dovesti BiH u izuzetno tešku situaciju tokom pregovora o pristupanje Europskoj Uniji. Ili drugim riječima, BiH će morati biti spremna da ponudi razne ustupke tokom pregovora kako bi EU privremeno prihvatila jasno vidljive nedostatke u sektoru voda. 7 ISRBC, Sava River Basin Mangiest Plan. Background paper No 5. Significant Water Management Issues. 19

20 6. INTERAKCIJA ZAŠTITE VODA SA RAZVOJEM DRUGIH SEKTORSKIH POLITIKA U SLIVU SAVE U BIH Pri izradi planova upravljanja vodama obavezno se razmatraju i razvojni planovi drugih sektora koji se tiče sektora voda i to naročito onih koji planiraju korištenje vodnih resursa u slivu rijeke Save za namjene kao što su plovidba, zaštita od poplava, hidroenergetsko korištenje, zahvatanje voda za potrebe poljoprivrede, formiranje ribogojilišta, korištenje šumskih gazdinstva i sl. Ovdje se mora posebno naglasiti da se Planovima upravljanja vodama ne optimizira način korištenja voda na određenom vodotoku/slivnom području nego se definišu načini pod kojim se određena vrsta korištenja može podržati od strane nadležnih institucija a da se istovremeno obezbijedi i adekvatna zaštita kvaliteta i kvantiteta površinskih i podzemnih vodnih tijela. Tokom rada na izradi Plana upravljanja (cjelokupnog) slivnog područja rijeke Save posebna pažnja i elaboracija je posvećena interakciji zaštite voda i sljedećih vidova korištenja vodnih resursa; zaštita od poplava; hidroenergetsko korištenje; plovidba. Analize koje se provedene tokom izrade karakterizacijskih izvejštaja za sliv rijeke Save U BiH ukazuju da su ova tri problema u punoj mjeri aktualni i za teritorij Bosne i Hercegovine, te će se stoga isti adekvatno adresirati i u Planovima upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH. Ostavlja se mogućnost da se ova lista skrati ili proširi tokom diskusije koja će se voditi na narednoj radionici posvećenoj izboru značajnih pitanja. 20

21 7. KAKO ĆEMO RJEŠAVATI ZNAČAJNA PITANJA UPRAVLJANJA VODAMA U SLIVU RIJEKE SAVE U BIH U cilju rješavanje značajnih pitanja upravljanja vodama u slivu rijeke Save u BiH, pri čemu će se lista značajnih pitanja u potpunosti identificirati tokom naredne radionice koja će se održati u Sarajevu, u Planovima upravljanja vodama morat će se definirati poseban "Program mjera". U administrativno-institutcionalnom pogledu program će sadržavati neke od mjera prezentirane na slijedećoj slici. Strožije mjere Zabrane Koncesije Standardne vodne dozvole Registracije Generalno obavezujuća pravila Smjernice iz strateških planova Subsidiji/poticaji Posebni ugovori sa kompanijama Mekše mjere Memorandumi o razumijevanju Dogovori o provođenju dobre prakse Edukacioni treninzi Jačanje opšte svijesti građanstva Slika 3. Potencijalne administrativno-institucionalne mjere Istovremeno, Program mjera će uključiti tzv. osnovne i dopunske mjere kao što je to definirano u Okvirnoj direktivi o vodama: Osnovne mjere su one mjere koje su definisane kroz postojeće EU directive vezane za sector voda (npr. Direktiva o urbanism otpadnim vodama ili Direktiva o podzemnim vodama) Dodatne mjere su sve one mjere koje se moraju provesti kao dodatak osnovnim mjerama da bi se dostigli ciljevi proklamovani Okvrinom direktivom o vodama Intenzitet i obim mjera će značajno varirati ovisno o razmatranom pitanju kao i vrsti i obliku vodnog tijela. Kao što je dosadašnja praksa pokazalu u zemljama Europske Unije najbolji rezultati se postižu kombinovanjem administraivno-institucionalnih, thencikih i socio-ekonomskih mjera. 21

22 8. CILJEVI RADIONICE U cilju identifikacije značajnih pitanja upravljanja vodama u slivu rijeke Save, u ovom dokumentu su prikazani ključni pokazatelji za cjelokupni sliv rijeke Save jer prve analize ukazuju da su problemi identični na cijelom slivu, tj. u oba entiteta i Brčko Distriktu. Na radionici koja se treba održati u Sarajevu provjeriće se opravdanost ove teze, tj. ukoliko se ukaže potrebnim identificiraće se značajna pitanja upravljanja vodama ponaosob za svaki od Entiteta i Brčko Distrikt. Na pomenutoj radionici predviđeno je da se vodi diskusija po osnovu sljedećih pitanja: Da li je lista kriterija za selekciju značajnih pitanja, prezentirana u poglavlju 2, kompletna i adekvatna? Da li je lista značajnih pitanja, prezentirana u poglavlju 4, kompletna i adekvatna? Da li je lista potencijalno značajnih pitanja, prezentirana u poglavlju 5, kompletna i adekvatna? Da li selektirani pritisci najdominantnije utiču na dostizanje željenog ekološkog i/ili fizičkohemijskog stanja površinskih i podzemnih voda u slivu i da li je ova uzročno-posljedična veza zasnovana na sličnim iskustvima iz drugih zemalja unutar EU? Da li je lista ključnih aspekata korištenja voda, prezentirana u poglavlju 6, kompletna i adekvatna? Po priku7 22