PLAN UPRAVLJANJA PARKOM PRIRODE KOPAČKI RIT

Transcription

1 JAVNA USTANOVA "PARK PRIRODE KOPAČKI RIT" Titov dvroac HR-3328 Lug, Hrvatska Tel: (0) ; Fax: (0) Web: PLAN UPRAVLJANJA PARKOM PRIRODE KOPAČKI RIT Lug, lipanj 20.

2 Nacrt Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit Javna ustanova «Park prirode Kopački rit» Izradili: Stručna voditeljica Larisa Benčina, prof. i Stručni suradnici: Vlatko Rožac, prof. Boris Bolšec, prof. U suradnji sa: Besim Mehić, Renata Tot, Varja Guttert (turizam i promicanje); Ljubica Šunić (pravni aspekti); Sandra Udovičić, Dejana Đurašević i Mirjana Čosić (financije); Zlatko Malić, Hrvoje Domazetović, Vatroslav Škrnjug, Šandor Kovač, Stjepan Tkalčević i Damir Opačić (nadzor i problemi zaštite); Arpad Eđed i Dražen Pašuld (održavanje); Konzultant: Željko Kramarić, dipl. ing. Kartografija: Boris Bolšec, prof. Za izdavača: Ravnateljica Biserka Vištica, prof. Vremensko razdoblje provedbe Plana upravljanja Parkom prirode Kopački rit Tikveš, svibanj 200. II

3 Sadržaj. Uvod.. Polazišta.2. Međunarodni i zakonodavni okviri 2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja 2 3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama 3 4. Park prirode Kopački rit informacijska kartica 5 5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu Nacionalni kontekst Međunarodni kontekst 7 6. Vizija Parka prirode Kopački rit Misija Javne ustanove Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja Operativni ciljevi upravljanja 0 7. Institucionalni i zakonodavni okvir Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim 2 dokumentima 7.3. Nadležnost ministarstava, Državne uprave i institucija Razlika između plana upravljanja i prostornog plana 2 8. Struktura Javne ustanove Organizacijska struktura Parka prirode Postojeća infrastruktura 8.3. Trenutna financijska situacija Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka Prirode Kopački rit Smještaj Geologija i geomorfologija Hidrologija Hidrološka obilježja Hidro-geološka obilježja Pedološka obilježja Seizmotektonska obilježja Klima Staništa Ugrožena i rijetka staništa Biljne zajednice Biološka raznolikost Flora Fauna Beskralješnjaci Kralješnjaci Ribe Vodozemci Gmazovi Ptice Sisavci Područja s posebnom zaštitom Posebni zoološki rezervat Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja Kratka povijest Kopačkog rita 59 III

4 9.2. Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija Posjedovno stanje Analiza dionika Posjećivanje Dosadašnji problemi zaštite 66. Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe Plana upravljanja Financijski plan 4 3. Koncept zoniranja 7 4. Praćenje stanja (Monitoring) Prilagodljivo upravljanje Suradnja Parka s ostalim zaštićenim područjima Literatura 29 Prilozi Akcijski plan za zaštitu orla štekavca (Haliaeetus albicilla) Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa u Parku prirode Kopački rit IV

5 . Uvod.. Polazišta Vlažna i močvarna područja, su dinamični sustavi otvoreni utjecaju prirodnih i antropogenih uzroka. U cilju očuvanja njihove biološke raznolikosti, ekoloških funkcija i općekorisnih vrijednosti, te osiguranja održive upotrebe njihovih prirodnih resursa potreban je konsenzus između različitih vlasnika, korisnika i zainteresiranih stranaka. Stoga je potrebno izraditi sveobuhvatni i cjeloviti plan upravljanja koji će ovaj konsenzus osigurati na dobrobit prirodnih vrijednosti, te sadašnjih i budućih generacija. Jednako kao i promjene koje zahvaćaju vlažna i močvarna područja, plan upravljanja je dio dinamičnog i kontinuiranog procesa upravljanja takvim područjima, koji prolazi kroz postupak revizije i dopune kako bi se u obzir uzeli rezultati praćenja stanja (monitoringa) i provedbe plana, izmjena i dopuna prioriteta upravljanja ili pojavljivanje novih opasnosti. Vlažna i močvarna područja, jednako kao i zaštićena područja, su često pod utjecajem čimbenika koji se nalaze izvan njihovih definiranih granica, stoga planovi upravljanja takovim područjima moraju i tu činjenicu uzeti u obzir. U slučaju poplavnih dolina velikih rijeka, planovi upravljanja trebaju uzeti u obzir čimbenike koji su bitni na razini sliva rijeke, osobito one koji utječu na kvalitetu i količinu voda, te njihovu prostornu i vremensku distribuciju. Jednako tako u slučaju zaštićenih područja koja se nalaze u pograničnim područjima između dvije ili više država, planovi upravljanja moraju u obzir uzeti i moguće prekogranične utjecaje..2. Međunarodni i zakonodavni okviri Međunarodna obveza izrade planova upravljanja za zaštićena i ostala prirodno vrijedna područja proizlazi iz čitavog niza konvencija i sporazuma koji se bave zaštitom prirodnih vrijednosti (poput npr. Konvencije o vlažnim i močvarnim staništima od međunarodnog značaja, osobito kao staništa ptica močvarica tzv. Ramsarske konvencije) ili zakonodavstvima Europske Unije npr. direktivama vezanim za provođenje zaštite i očuvanja ugroženih vrsta ptica, staništa ili područja ekološke mreže NATURA Nacionalni okvir i obveza izrade plana upravljanja u Hrvatskoj prvi puta je uvedena Zakonom o zaštiti prirode iz godine. Međutim, tek Zakonom o zaštiti prirode iz godine (Narodne novine br. 70/2005) su detaljnije razrađeni uvjeti u pogledu sadržaja i vremenskog okvira planova. Pri izradi plana upravljanja u obzir su uzete i druge smjernice Ramsarske konvencije (osobito o održivoj upotrebi vlažnih i močvarnih područja, upravljanju riječnim slivovima, međunarodnoj suradnji u upravljanju prekograničnim vlažnim područjima, te upravljanju vodnim resursima). Također su u obzir uzete smjernice Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN International Union for Conservation of Nature) i njene Svjetske komisije za zaštićena područja (WCPA World Commision on Protected areas) koje se odnose na zaštitu svojti, staništa, ekosustava, održivu provedbu ljudskih aktivnosti, ocjenu efikasnosti upravljanja ili financiranje zaštićenih područja. Plan upravljanja vlažnim i močvarnim područjima treba zadovoljiti nekoliko važnih funkcija: identificirati ciljeve upravljanja vlažnim i močvarnim područjem, identificirati čimbenike koji utječu ili mogu utjecati na osobine područja, riješiti odnose između korisnika, definirati potrebe za kontinuiranim praćenjem stanja (monitoringom), identificirati i opisati aktivnosti upravljanja potrebne za dostizanje zadanih ciljeva, održavati kontinuiranost efikasnog i efektivnog upravljanja, osigurati resurse potrebne za efikasno i efektivno upravljanje, demonstrirati i dokazati da je upravljanje efikasno i efektivno, omogućiti komunikaciju unutar i između zaštićenih područja, organizacija i dionika, osigurati usklađenost sa lokalnim, nacionalnim i međunarodnim zakonodavstvom.

6 2. Funkcije i vrijednosti vlažnih i poplavnih područja Vlažna i močvarna područja, uz tropska područja, predstavljaju najproduktivnije ekološke sustave na planeti Zemlji. Stoga nije čudno da su riječne doline i njihova poplavna područja u fokusu ljudi preko 6000 godina te da su se prve velike civilizacije razvile upravo u poplavnim dolinama velikih rijeka poput Eufrata i Tigrisa ili Nila. Ove činjenice upravo odražavaju ključnu ulogu koju voda (bez koje nema života) i vlažna područja imaju u ljudskom razvoju. Tijekom povijesti i razvojem čovječanstva, osobito tijekom industrijske revolucije, zbog povećanih potreba za prirodnim dobrima, poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, došlo je do isušivanja i konverzije vlažnih i močvarnih područja dramatičnih razmjera, npr. 80% svih prvobitnih poplavnih područja duž rijeke Dunava i njegovih pet najvećih pritoka. Tek krajem 960-tih na temelju novih znanstvenih istraživanja došlo se do spoznaja da vlažna i močvarna područja obavljaju vrlo značajne ekološke, hidrološke i druge funkcije koje bitno unaprjeđuju kvalitetu okoliša na tim područjima i u njihovoj neposrednoj blizini. Ove funkcije uključuju: Izuzetnu biološku produkciju Vlažna i močvarna područja podržavaju velike koncentracije divljih životinja, uključujući zaštićene vrste poput orla štekavca, europske vidre itd. Iako slatkovodna staništa zauzimaju samo % površine Zemlje, u njima se nalazi 40% svih opisanih vrsta i 2% svih životinjskih vrsta. Biološka raznolikost vlažnih područja također predstavlja bitan izvor gena koji imaju značajan ekonomski potencijal u farmaceutskoj industriji i proizvodnji hrane. Taloženje sedimenata i hranjivih tvari Vlažna i močvarna staništa, osobito poplavne doline, usporavaju prolaz vode omogućujući taloženje sedimenata i hranjivih tvari koje se u njima nalaze. Taloženje sedimenata uzvodno može biti od koristi nizvodno, gdje bi oni mogli zagraditi vodene tokove. Hranjive tvari, osobito fosforni i dušični spojevi iz poljoprivrednih izvora, istim principom mogu biti istaloženi sa sedimentom, ili transformirani kemijskim i biološkim procesima te upotrijebljeni za razvoj biljnih organizama. Sezonske poplave su prirodna pojava na većini svjetskih rijeka, uključujući rijeke Dunav i Dravu. Izlijevanje voda u poplavna područja usporava brzinu vode dozvoljavajući sedimentu da se istaloži i hranjivim tvarima da se iskoriste. Izgradnja akumulacija i hidrocentrala na uzvodnim dijelovima, te navigacijskih struktura na nizvodnim dijelovima sprječava i onemogućuje prirodni protok sedimenta što dovodi do smanjene mogućnosti meandriranja i prirodnog razvoja obala, ubrzanja protoka u koritu rijeke, veću eroziju dna i «ukopavanje» rijeke u vlastito korito. Slijedeća posljedice su smanjen dotok vode i hranjivih tvari u poplavno područje, smanjena biološka produkcija zbog nedostatka hranjivih tvari, te opadanje razina podzemnih voda u područjima koja se nalaze u neposrednoj blizini poplavnih dolina. Ove posljedice u konačnici mogu ugroziti i sam opstanak lokalnih ljudskih populacija. Pročišćavanje površinskih voda Biljke i tla u vlažnim područjima igraju veliku ulogu u pročišćavanju voda i uklanjanju visokih koncentracija dušikovih i fosfornih spojeva, te u ponekim slučajevima i toksičnih tvari. Ova funkcija je vrlo važna, osobito u nizvodnim područjima jer sprječava eutrofikaciju koja može uzrokovati ubrzan rast algi i biljaka, povezan s naglim padom razine kisika u vodi koji ugrožava ostale organizme. Pročišćavanjem površinskih voda se također omogućuje da visoke koncentracije nutrijenata ne dospiju u podzemne vode, održavajući izvore pitkih voda kvalitetnima Punjenje rezervoara podzemnih voda Mnoga vlažna područja pomažu punjenje rezervoara podzemnih voda koji sadržavaju 97% ukupnih nezaleđenih slatkih voda. Kontrolu poplava tj. redukciju poplavnog vala Vlažna i močvarna područja zadržavaju vodu tijekom jakih kiša i često igraju najvažniju ulogu pri sprječavanju poplava. Gubitak poplavnih područja, njihovo pretvaranje u poljoprivredna ili građevinska područja, izgradnja nasipa i brana na rijekama za obranu od poplava često imaju upravo suprotan učinak. Tijekom porasta vodostaja u rijekama dolazi do njihova izlijevanja iz korita. Ako se pored rijeke nalazi poplavno područje, ono će biti poplavljeno, ali će putem zadržavanja vode u tlu i u površinskim vodama (barama, jezerima) tj. putem retencijskog kapaciteta doći do usporavanja 2

7 vodenog vala i sprječavanja poplava u nizvodnim dijelovima sliva. Na taj način poplavna područja u stvari od poplava brane druge dijelove te smanjuju potrebu za izgradnjom skupih struktura za obranu od poplava. Ekonomska vrijednost ove funkcije vlažnih i močvarnih područja se često ne uzima u obzir. Upravo zbog ekonomskih razloga, mnoge razvijene zemlje danas imaju programe restauraciju i povećanje poplavnih površina duž rijeka. Stabilizaciju mikro-klime Vlažna i močvarna područja igraju dvije važne uloge u sprječavanju globalnog zagrijavanja: prva se odnosi na utjecaj na kruženje tvari, osobito tzv. stakleničnih plinova poput CO 2, a druga na stabilizaciju mikro-klimatskih uvjeta. Biljke vlažnih staništa zadržavaju ogromne količine, gotovo 40% ukupnog CO 2 koji se nalazi na kopnu, dok se uništavanjem tih područja on vraća u atmosferu. Tako, prisustvo vlažnih i močvarnih područja, i osobito njihovih poplavnih šuma stabilizira mikro-klimatske uvjete, te sprječava nagle promjene temperature ili vlažnosti zraka. Za kopnena poplavna područja Srednje Europe predviđa se da će biti izložena povećanju količine oborina, ali i odstupanju sadašnjeg ciklusa padavina s velikim količinama oborina u kratkom vremenu, nakon čega slijede dugotrajne suše. Stoga je razumno sačuvati poplavna područja duž rijeka jer će svojim retencijskim kapacitetom moći spriječiti poplave, a za vrijeme sušnih perioda služiti kao rezervoari vode. Ove funkcije omogućuju ostvarivanje materijalnih i nematerijalnih vrijednosti za ljudsko društvo putem osiguranja hrane, pitke vode i materijala za građenje (drvo, trska), opskrbe pitkom vodom, ili zaštite ljudi i materijalnih dobara od poplava. Temeljem novih spoznaja, došlo je i do promjene percepcije javnosti o ulozi vlažnih i močvarnih područja, te značajnih financijskih ulaganja kako bi se restaurirale izgubljene ili degradirane hidrološke i biološke funkcije vlažnih područja. Promjena percepcije javnosti rezultirala je osnivanjem i potpisivanjem Konvencije o vlažnim područjima od međunarodnog značaja, osobito kao staništima ptica močvarica u iranskom gradu Ramsaru 97. godine (tzv. Ramsarska konvencija). Temeljem ove konvencije, koje je Hrvatska punopravna članica od 99. godine, do danas je na Popis Ramsarskih područja ukupno u svijetu uvršteno skoro 700 područja koje pokrivaju preko 50 milijuna hektara uključujući četiri takva područja u Hrvatskoj: Kopački rit, Lonjsko polje, ribnjaci Crna Mlaka i Delta rijeke Neretve s ukupnom površinom od ha. 3. Međunarodni principi upravljanja poplavnim dolinama Osnovni uvjet neophodan za cjelovito upravljanje riječnim slivovima je uvođenje planiranja upotrebom zemljišta i vodama koji se fokusiraju na cjelokupni riječni sliv. Jednu od najvažnijih komponenti upravljanja vodama na razini riječnih slivova predstavlja poznavanje sadašnjih i procjena budućih potreba za vodom, uzimajući u obzir i promjene koje nastaju globalnim zatopljenjem i promjenom klime. Ove procjene trebaju se usredotočiti kako na ljudske (opskrba pitkom vodom, navodnjavanje, proizvodnja električne energije) tako i na ekološke potrebe. Upravo su ekološke potrebe manje očite, teže ih je procijeniti, te su često ignorirane ili podcijenjene. Kako se socio-ekonomska situacija neprestano mijenja procjene budućih potreba za vodom trebaju biti dovoljno fleksibilne kako bi se mogle prilagoditi tim promjenama. Šumarstvo, poljoprivreda, rudarstvo, industrijalizacija i urbanizacija su načini upotrebe zemljišta koji utječu na rijeke i njihova poplavna područja. U smislu kontrole ovih aktivnosti mogu se upotrijebiti brojni mehanizmi, od kojih zonacija predstavlja jedan od najvažnijih kojim se na temelju inventarizacije stanja određuju zone i dozvoljeni načini upotrebe zemljišta koji neće imati znatan utjecaj na prirodne vrijednosti. Unutar pojedine zone također mogu postojati posebna ograničenja u cilju osiguranja održivosti upotrebe. Drugi važan mehanizam predstavljaju izrada Studije utjecaja na okoliš i Studije procjene utjecaja zahvata na prirodu kojima se, u dogovoru sa svim dionicima u prostoru, mogu pronaći alternativne mjere ili čak odustati od projekata koji bi doveli do znatnog uništavanja prirodnih resursa. Treći mehanizam predstavlja izrada studija isplativosti (tzv. costbenefit studija) kojom se dokazuje ekonomska i ekološka opravdanost razvojnih projekata. Kod ovih 3

8 studija najvažnije je odgovarajuće procijeniti potencijalnu ekološku štetu koja može nastati provedbom razvojnih projekata. Brojne studije širom svijeta su pokazale da je gotovo uvijek racionalnije i ekonomičnije održavati prirodna poplavna područja nego ih isušiti i pretvoriti u druge, često marginalne, načine upotrebe, te tada osigurati iste funkcije (npr. pročišćavanja voda, zaštita od poplava) putem infrastrukturnih objekata kao npr. nasipa, akumulacija, uređaja za pročišćavanje voda itd. U mnogim slučajevima je također dokazano da je ekonomičnije restaurirati ili čak napraviti nova vlažna područja nego izraditi skupe infrastrukturne objekte. Kako bi se spriječile dugoročne štete potrebno je naći alternativna rješenja koja uključuju očuvanje i restauraciju vlažnih i poplavnih područja, recikliranje i pročišćavanje otpadnih voda, ili promjenu usjeva kako bi se potrošnja vode uskladila s prisutnim količinama. Prilikom izrade gore navedenih projekata vodnog gospodarstva potrebno je osigurati njihovu pažljivu reviziju i dugoročnu isplativost uključujući procjenu prirodnih vrijednosti koje se provedbom tih projekata mogu izgubiti. Vlažna i močvarna područja ovise o održavanju prirodnih vodnih režima poput protoka, količine i kvalitete voda, i dinamici promjene vodostaja koji održavaju njihovu biološku raznolikost, ekološke funkcije i vrijednosti. Stoga se prirodni vodni režim smatra najvažnijim faktorom koji regulira ekološki integritet riječnih i poplavnih ekosustava. Kako izgradnja vodno-gospodarskih objekata, osobito onih koji sprječavaju neometan ulazak vode u poplavno područje ili kanala koji isušuju poplavno područje brže nego što se to događa u prirodnim uvjetima, uzrokuje poremećaje prirodnog vodnog režima, izrađene su smjernice kojima se teži njihovom održavanju (Okvir, Okvir. Smjernice vezane uz održavanje prirodnih vodnih režima za očuvanje vlažnih područja. Potrebno je izraditi studije kojima će se odrediti minimalni i idealni protoci i vodni režimi (uključujući sezonske promjene) potrebni za održavanje prirodnih riječnih i poplavnih ekosustava. 2. Na temelju gore navedenih studija potrebno je ustanoviti optimalne protoke i režime za održavanje ključnih vlažnih područja i drugih ključnih ekoloških funkcija unutar riječnog bazena. 3. U slučajevima gdje dostupne informacije o biološkim i fizičkim parametrima nisu dovoljne za donošenje konačnih odluka o optimalnim režimima voda, potrebno je koristiti princip predstrožnosti za održavanje što je moguće prirodnije situacije. 4. Potrebno je razviti održive planove za korištenje vodnih resursa za različite korisnike unutar riječnog sliva, uključujući osiguranje dovoljnih količina voda za održavanje vlažnih područja. 5. Potrebno je regulirati i pratiti stanje utjecaja glavnih infrastrukturnih projekata (nasipa, brana, prokopa, crpilišta itd.) načinjenih unutar rijeke i poplavnih područja i koridora. Konvencija o zaštiti o i održivom korištenju rijeke Dunava Dunavski sliv zahvaća 8 europskih zemalja unutar kojeg 83 milijuna stanovnika ovisi o kvaliteti i količini njegovih voda (Slika.), te predstavlja odličan primjer nužnosti prekogranične i međunarodne suradnje kako bi se osigurao opstanak ljudi i prirodnih vrijednosti. Tijekom posljednjih 250 godina, više od 80% poplavnih područja unutar ovog sliva je nestalo kao posljedica razvoja, industrijalizacije i isušivanja. Kao odgovor na ove potrebe, na temelju UN-ECE konvencije o zaštiti i upotrebi prekograničnih voda (tzv. Helsinki konvencija) 994. godine u Sofiji je potpisana Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj upotrebi rijeke Dunav (skraćeno: Dunavska konvencija). Osnovni cilj Konvencije je poticanje članica na suradnju vezanu uz zaštitu i održivu upotrebu voda. U sklopu Konvencije 998. godine je osnovan Međunarodni sekretarijat za zaštitu Dunava kao glavno odlučujuće tijelo, a je ustanovljena Ekološka ekspertna skupina koja potiče i podržava aktivnosti na zaštiti i održivom upravljanju riječnih i poplavnih ekosustava. Države koje dijele Dunavski sliv potiču se na osnivanje radne grupe koje će pravodobno razmjenjivati podatke o upotrebi voda, vršiti praćenja stanja o kvaliteti i količini dostupnih voda, 4

9 izrađivati zajedničke analize o potrebnim količinama vode za upotrebu, surađivati na upotrebi i zaštiti podzemnih voda ili razmjenjivati informacije o mehanizmima za zaštitu od poplava ili poboljšanje prometa itd. Slika. Dunavski sliv s pritokama (Izvor: Fluvius/UNDP/GEF 999) Osnovni principi Dunavske konvencije pod snažnim su utjecajem Direktive o vodama Europske unije (Direktiva Vijeća 2000/60/EC). Osnovni ciljevi ove Direktive su slijedeći: Proširiti smisao zaštite voda na sve vode (a ne samo pitke vode), uključujući površinske i podzemne Dostići povoljan status za sve vode unutar zadanog perioda Postići upravljanje vodama na razini riječnog sliva Postići kombinirani pristup onečišćenjima pomoću ograničavanja minimalnih vrijednosti i povećanjem standarda kvalitete voda Postići odgovarajuću cijenu vode koja će pokazivati stvarne troškove korištenja voda Uključiti građane u ostvarivanje ciljeva Poboljšati legislativu Gore navedeni ciljevi moraju biti integrirani u planove upravljanja svih riječnih slivova i predstavljaju obvezu svih članica EU, uključujući Hrvatsku kao pristupnu članicu. 4. Park prirode Kopački rit - informacijska kartica Ime zaštićenog područja Datum proglašenja zaštićenog područja Akt o proglašenju zaštićenog područja Površina Park prirode Kopački rit 967. Zakon o proglašavanju poplavnog područja Kopački rit upravljanim prirodnim rezervatom (Narodne novine broj 45/67), 999. Zakon o Parku prirode Kopački rit (Narodne novine br. 45/99) površina zaštićenog područja proširena ha (Zakon o proglašenju PP Kopački rit) 23.26,285 ha (granice PP Kopački rit utvrđene GIS- 5

10 om, izvor: Državni zavod za zaštitu prirode, 2009) Ostale kategorije zaštite unutar Parka 969. Rješenje o utvrđivanju granice užeg područja prirode Upravljanog prirodnog rezervata Kopački rit (Narodne novine br. 48/969) površina ha površina 7.43,2 ha (granice PZR utvrđene GIS-om, izvor: JUPP Kopački rit) Međunarodna kategorija zaštite IUCN kategorija I b Posebni zoološki rezervat IUCN kategorija V Park prirode Međunarodni status Ramsarsko područje (993) Ornitološki značajno područje IBA (986) Plansko razdoblje/revizija Plana 0 godina/revizija nakon 5 godina, revizija pojedinih upravljanja aktivnosti i mjera po potrebi (najmanje jednom godišnje) Prostorni plan zaštićenog područja Narodne novine br. 24/2006. Plansko razdoblje prostornog plana Informacije o upravi parka Javna ustanova «Park prirode Kopački rit» Adresa Titov dvorac ; HR-3328 Lug Telefon Fax uprava@kopacki-rit.hr Statut Javne ustanove 9. ožujak Pravilnik o unutarnjem redu Narodne novine br. 77/2000. Izrada Plana upravljanja 200 Revizija Nakon 5 godina, pojedine aktivnosti nakon godinu dana 5. Kopački rit u nacionalnom i međunarodnom kontekstu 5.. Nacionalni kontekst Vlažna i močvarna područja predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, posebice na razini zapadne i srednje Europe, ali su to ujedno i najugroženiji ekološki sustavi. Kopački rit i poplavno područje Podunavlja prepoznato je kao jedno od najznačajnijih takvih područja u Hrvatskoj. Tijekom izrade Strategije zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti RH (Narodne novine br. 8/999, 43/08) također su prepoznati razlozi ugroženosti, od kojih se ističu regulacija vodotoka i planirani razvoj riječnog prometa, isušivanja i melioracije radi poljoprivredne proizvodnje, te preveliko iskorištavanje pojedinih prirodnih resursa i unošenje stranih vrsta. Kao jedan od prioritetnih akcijskih planova Strategijom je bila predviđena izrada plana gospodarenja (upravljanja) Ramsarskim područjem Kopačkog rita, a kao jedan od kratkoročnih prioriteta bio je postavljen zadatak pokretanja postupka zaštite i izrade akcijskih planova za sve močvare koje su utvrđene kao posebno vrijedne. U sklopu projekta Uspostava nacionalne ekološke mreže kao dijela Sveeuropske ekološke mreže i EU mreže Natura 2000, Park prirode i Posebni zoološki rezervat Kopački rit je određen kao područje od međunarodne važnosti te će biti značajan kandidat za uključenje u mrežu Natura 2000, u trenutku kada Hrvatska pristupi Europskoj uniji. Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i krajobraze, koja su dostatno bliska i međusobno povezana koridorima, čime je omogućena međusobna komunikacija i razmjena vrsta. Područje jezgre od međunarodne važnosti obuhvaća i dijelove poplavnih dolina kojom teku rijeke Dunav i Drava izvan obuhvata granica parka prirode (slika 2.). 6

11 Slika 2. Područja nacionalne ekološke mreže u sjevero-istočnoj Hrvatskoj (Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode) Uredbom Vlade Republike Hrvatske o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine br. 09/07) na području Parka prirode Kopački rit nalaze se četiri takva područja: Podunavlje i Donje Podravlje (#HR 00006), Kopački rit (#HR ), Ribnjaci Podunavlje (HR ), te Drava (#HR ); za koja su propisane posebne mjere zaštite staništa i vrsta. Prvo područje uključuje cjelokupni Park prirode i okolno poplavno područje rijeke Dunava i Drave, dok se preostala tri odnose na područje ili dijelove samog zaštićenog područja Parka prirode Međunarodni kontekst Republika Hrvatska je potpisnik svih značajnih međunarodnih ugovora u području zaštite prirode na globalnoj razini iz kojih i proizlaze obveze očuvanja prirodnih vrijednosti od međunarodnog i nacionalnog značaja. Za područje Kopačkog rita i Podunavlja osobito su važne Konvencija o biološkoj raznolikosti, Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, te Konvencija o zaštiti rijeke Dunav. Kopački rit je u cijelosti dio međunarodne mreže vlažnih i močvarnih područja od međunarodnog značaja, osobito kao staništa ptica močvarica, sukladno odredbama Ramsarske konvencije. Ovaj status stekao je zadovoljavanjem niza vrlo strogih međunarodnih kriterija od kojih su najvažniji slijedeći: a) Reprezentativnost Kopački rit je reprezentativni i najbolje očuvani primjer poplavnih dolina velikih rijeka i funkcionalna unutarnja delta srednjeg toka Dunava 7

12 b) Osobit značaj u očuvanju ugroženih svojti Kopački rit podržava stabilne populacije rijetkih i ugroženih svojti. Značajan je za opstanak ptica grabljivica (orao štekavac, crna lunja, orao klokotaš), močvarica (čaplje, rodarice, čigre, patkarice), te sisavaca (europska vidra, europski dabar) i vodozemaca (crveni mukač, veliki panonski vodenjak, gatalinka). c) Utočište i genetski rezervoar Kopački rit predstavlja jedno od posljednjih utočišta svojtama vezanima uz vlažna i močvarna staništa. Njihova ugroženost rezultat je prvenstveno gubitka staništa i vlažnih područja kao rezultat ljudskih aktivnosti (melioracija i intenzifikacije korištenja područja). Zdrave i stabilne populacije ovih vrsta također predstavljaju rezervoar gena i potencijalni centar rasprostranjenja kod populacija koje se povećavaju i šire na okolna područja d) Kriterij ptica močvarica u Kopačkom ritu se redovito, tijekom četiri godišnja doba može naći ptica močvarica e) Kriterij % bio geografske ili preletne populacije ptica Na području Kopačkog rita za devet vrsta ptica populacije prelaze % bio geografske ili preletne populacije. f) Važno mrjestilište riba Kopački rit je vrlo važno mrjestilište riba Dunavskog sliva. S dosada zabilježenih 44 vrsta (a potencijalnih 60) od kojih su mnoge ugrožene na nacionalnoj i međunarodnoj razini predstavlja područje njihova razmnožavanja i osigurava njihov opstanak. Osim ovih evidentnih vrijednosti, manje poznata činjenica jest da je Kopački rit također uvršten na tzv. Montreaux listu ramsarskih područja. Konvencija o zaštiti rijeke Dunav predstavlja legalni instrument za suradnju na prekograničnom upravljanju vodama u Dunavskom slivu s ciljem da osigura da se površinskim i podzemnim vodama ovog sliva upravlja i koristi na održivi način na dobrobit svih. Konvencija je bila usvojena 994. godine u Sofiji, a stupila je na snagu 998. godine. Za potrebe konvencije tijekom 999. godine izrađena je studija Dunavskog sliva u kojoj je Kopački rit označen kao jedno od najznačajnijih prirodnih poplavnih područja, ali i jedno od pet područja s najvećim restauracijskim potencijalom. Državni zavod za zaštitu prirode u suradnji s međunarodnim (Euronatur, WWF, DOPSS- BirdLife Slovenia) i domaćim nevladinim organizacijama (Dravska liga) uvrstili su Park prirode Kopački rit s okolnim poplavnim područjem u područje budućeg rezervata biosfere «Mura-Drava- Dunav», u sklopu UNESCO-vog programa "Čovjek i biosfera (MAB) (Slika 3.). Tijekom ovog projekta biti će prikupljene i sistematizirane sve informacije o prostoru, konzultirani predstavnici lokalnog stanovništva i svi korisnici te izrađena multidisciplinarna studija koja će poslužiti za proglašenje zaštićenog područja na nacionalnoj razini. Također će biti izrađeno obrazloženje/studija za uključivanje u svjetsku mrežu MAB-rezervata s prijedlogom zonacije. Posebice je važan segment informiranje javnosti te element prekogranične suradnje. 8

13 KAZALO Temeljna zona Prijelazna zona Tranzicijska zona Slika 3. Predloženi Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav» (izvor: Državni zavod za zaštitu prirode 2008) 6. Vizija Parka prirode Kopački rit Kopački rit bit će najbolje očuvano poplavno područje u Srednjoj Europi, iznimne biološke raznolikosti u kojem je omogućeno odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka. On je uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica temeljenog na održivoj upotrebi prirodnih i kulturnih dobara. Potencijali Kopačkog rita nadilaze lokalni značaj i kao takvi zanimljivi su širokoj populaciji ljudi i to u stručnom, znanstvenom, edukativnom, povijesnom, promotivnom, rekreativnom i ekoturističkom smislu. Ovom se vizijom naglašava posebnost Parka prirode Kopački rit kao iznimnog dijela poplavne doline kojom teče rijeka Dunav u čitavoj Srednjoj Europi, u kojoj se neometano odvijaju prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka i koja predstavlja oazu opstanka mnoštva rijetkih i ugroženih svojti vlažnih i močvarnih područja. Uprava zaštićenog područja ozbiljno shvaća ulogu pokretača i pomagača održivog razvoja u regiji te upravlja prostorom na način koji pruža uporište opstanka i razvoja lokalnih zajednica temeljenog na održivoj upotrebi prirodnih i kulturnih dobara. Vizija Parka prirode Kopački rit pomoći će svim zainteresiranim grupama i dionicima u razumijevanju kakav se Park želi u budućnosti te će pomoći u osiguravanju njihove podrške Parku. Sve upravljačke aktivnosti moraju biti suglasne s ovom vizijom budući da ona odražava svrhu Parka i ciljeve upravljanja njime. 6.. Misija Javne ustanove Misija Parka prirode je održati Kopački rit najbolje očuvanim poplavnim područjem u Srednjoj Europi, uz uvažavanje svih pretpostavki održivog razvoja, koji treba doprinijeti dobrobiti prirode i zajednica ljudi. 9

14 Politikom mjera i aktivnosti Javna ustanova treba ostvariti viziju Parka prirode Kopački rit i preuzeti ulogu vodećeg pravnog subjekta u regiji u zaštiti, očuvanju, korištenju i promicanju zaštićenog područja. Javna ustanova će Kopački rit promovirati kao dio svjetske prirodne baštine koje sa Podunavljem i Podravinom čini nedjeljivi dio predloženog Rezervata Biosfere Mura-Drava-Dunav i drugih međunarodnih mreža zaštićenih područja Dugoročni i temeljni ciljevi upravljanja Vizija je osnova za donošenje odluka, a sve aktivnosti unutar Parka trebale bi voditi prema njenom ostvarenju. Kako bi se ova vizija dostigla, utvrđeni su sljedeći dugoročni i temeljni ciljevi:. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa 2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih područja, uključujući omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i evolucije poplavnih dolina velikih rijeka 3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijednosti Parka prirode i utjecajnog područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput turizma, poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ciljevi definirani tijekom izrade Plana upravljanja istovjetni su izvornim ciljevima zbog kojih je Park osnovan. To se naročito odnosi na očuvanje prirodnih vrijednosti, održivo korištenje prirodnih dobara, te promicanje zaštićenog područja. Park prirode se odlikuje visokovrijednim i raznolikim krajobrazom s izraženim značajkama vlažnih područja i poplavnih dolina. Velik dio Parka, iako aktivno korišten u svrhu šumarstva, lovstva i dijelom navigacije, sačuvao je značajan dio svojih prirodnih vrijednosti, kao i sposobnost neometanog odvijanja prirodnih procesa (meandriranja vodotoka, sedimentacije i stvaranja specifičnog reljefa poplavnih dolina, sukcesija biljnih zajednica i životinjskih svojti itd.). S druge strane, dijelovi koji su bili pod utjecajem ljudskih aktivnosti, sačuvala su svoj restauracijski potencijal koji omogućuje provedbu aktivnosti i mjera kojima će se značajno poboljšati kvaliteta tih staništa. Sastavni dio Parka prirode je i Posebni zoološki rezervat gdje nisu dozvoljeni nikakvi oblici gospodarskog i ostalog korištenja. Iako svjesni činjenice kako će se okoliš Parka vremenom mijenjati, svi dionici uključeni u upravljanje i gospodarenje Parkom moraju osigurati da se te promjene vode na način kako bi Park očuvao svoj značaj te prirodnu i kulturnu baštinu Operativni ciljevi upravljanja Na osnovi gore navedenih dugoročnih i temeljnih ciljeva, definirana su tri operativna cilja predviđena za dugoročno održivo upravljanje Parkom:. Zaštita i očuvanje trajno zaštititi i očuvati, te unaprijediti prirodnu raznolikost (uključujući ekološke funkcije) i kulturnu baštinu; 2. Edukacija i rekreacija promovirati mogućnosti za razumijevanje i uživanje u prirodi i ostalim specifičnim kvalitetama Parka; 3. Jačanje lokalne zajednice intenzivirati započetu suradnju s lokalnom zajednicom, s ciljem regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanja održivog prihoda te indirektno otvaranja novih radnih mjesta. 7. Institucionalni i zakonodavni okvir 7.. Zakonodavni okvir upravljanja zaštićenim područjima U Hrvatskoj je danas različitim kategorijama zaštite zaštićeno 46 objekta prirode, koji pokrivaju 6.8,80 km 2 (7,05%) površine. Prema Zakonu o zaštiti prirode člankom 8. definirano je devet kategorija zaštićenih područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Područje Kopačkog rita zaštićeno je u kategorijama posebnog rezervata i parka prirode. 0

15 Prema čl. 2. Zakona o zaštiti prirode kategorija posebnog rezervata uključuje «područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog značenja i namjene. Posebni rezervat može biti: floristički, mikološki, šumske i druge vegetacije, zoološki (ornitološki, ihtiološki i dr.), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja i slično). U posebnom rezervatu dopušteni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se održavaju ili poboljšavaju uvjeti važni za očuvanje svojstava zbog kojih je proglašen rezervatom. Posjećivanje i razgledavanje posebnog rezervata može se zabraniti ili ograničiti mjerama zaštite». Prema čl. 3. Zakona o zaštiti prirode kategorija parka prirode uključuje «prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističkorekreacijskim vrijednostima. U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode». Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove nacionalne parkove i parkove prirode osniva Vlada Republike Hrvatske, dok je upravljanje ostalim kategorijama zaštite prepušteno javnim ustanovama koje osnivaju županije ili lokalne samouprave. Sukladno svjetskim trendovima Zakonom o zaštiti prirode, čl. 80. je propisano da se upravljanje zaštićenim područjima provodi na temelju plana upravljanja koji se donosi na razdoblje od deset godina, s mogućnošću revizije nakon 5 godina. Planovi upravljanja, prije svega, sadržavaju razvojne smjernice te načine izvođenja zaštite, korištenja i upravljanja zaštićenim područjem, te pobliže smjernice za zaštitu i očuvanje prirodnih vrijednosti zaštićenog područja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva. Pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području surađuju u izradi i provedbi plana upravljanja. Evaluacija planova upravljanja je u nadležnosti je Državnog zavoda za zaštitu prirode. Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati te se po potrebi obavlja revizija plana upravljanja na isti način i po istom postupku koji je propisan za njegovo donošenje. Osim Zakona o zaštiti prirode, koji se smatra krovnim zakonom (lex specialis) za zaštićena područja, postoji čitav niz drugih zakona i pod-zakonskih akata i dokumenta koji utječu na upravljanje zaštićenim područjima i na izradu planova upravljanja. Ovdje navodimo samo najvažnije propise: Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07, 38/09) Zakon o zaštiti okoliša (Narodne novine br. 0/07) Zakon o vodama (Narodne novine br. 07/95, 50/05) Zakon o koncesijama (Narodne novine br. 25/08) Zakon o poljoprivredi (Narodne novine br. 66/0, 83/02) Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (Narodne novine br. 2/0, 4/0, 79/07) Zakon o šumama (Narodne novine br. 40/05, 82/06, 29/08) Zakon o lovstvu (Narodne novine br. 40/05, 75/09) Zakon o slatkovodnom ribarstvu (Narodne novine br. 06/0, 74/04, 7/03, 0/05, 49/05) Zakon o rudarstvu (Narodne novine br. 27/9, 92/94, 35/95, 4/0, 90/03, 75/09) Zakon o zaštiti od požara (Narodne novine br. 58/93, 33/05, 07/07, 38/09) Zakon o područjima posebne državne skrbi (Narodne novine br. 44/96, 57/96, 24/97, 73/00, 87/00, 69/0, 94/0, 88/02, 26/03, 42/05, 86/08) Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (Narodne novine br. 8/99, 43/08) Tijekom izrade plana upravljanja uzeti su u obzir različiti zakonski i podzakonski akti.

16 7.2 Instrumenti planiranja u Hrvatskoj i povezanost s ostalim planskim dokumentima Hrvatski Sabor proglašava nacionalne parkove i parkove prirode. Sabor također donosi prostorne planove područja posebnih obilježja za područje nacionalnog parka i parka prirode, koji su obavezni kao glavni instrument planiranja i očuvanja zaštićenih područja u Hrvatskoj. Prostorne planove za zaštićena područja se izrađuju u nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Kako prostorne planove za zaštićena područja donosi Hrvatski sabor, oni su vrlo bitni zakonski dokumenti za upravljanje zaštićenim područjima u Hrvatskoj. Prostorni plan Parka prirode Kopački rit Temeljem Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 30/94, 68/98, 6/00, 32/02 i 00/04) za parkove prirode obvezna je izrada prostornog plana područja posebnih obilježja kojeg donosi Hrvatski Sabor. Temeljem toga, početkom godine pristupilo se izradi Prostornog plana Parka prirode "Kopački rit" (u daljnjem tekstu: Prostorni plan). Nositelj izrade Prostornog plana bio je Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, u koordinaciji s Ministarstvom kulture. Stručni izrađivači Prostornog plana bili su Zavod za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje d.d. iz Osijeka. Sadržaj Prostornog plana određen je Pravilnikom o sadržaju mjerilima kartografskih prikaza, obveznih prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova ("Narodne novine" broj 06/98, 39/04 i 45/04). Prostorni plan je usvojen na sjednici Hrvatskog Sabora 7. veljače godine, a Odluka o donošenju je objavljena u "Narodnim novinama" broj 24/06. Cjelokupni Prostorni plan može se vidjeti na web stranici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva: i na web stranici Osječko-baranjske županije: Nadležnost ministarstava, državne uprave i institucija Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, koordinira zaštitu vrsta, staništa i raznolikost krajolika, i odgovorna je za planiranje održivog korištenja prirodne baštine u budućnosti. Poseban zadatak upravljanja zaštićenim područjima je u nadležnosti Odjela za zaštićena područja unutar Uprave. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, iako nije direktno uključeno u proces izrade planova upravljanja za zaštićena područja, ima veliku odgovornost za budući razvoj zaštićenih područja kroz koordinaciju izrade prostornih planova u suradnji sa županijskim zavodima za prostorno planiranje i kroz inspekciju istih. Državni zavod za zaštitu prirode obavlja stručne poslove zaštite prirode. Tijekom pripreme plana upravljanja uzeti su u obzir i obrađeni važni podaci dobiveni od ostalih ministarstava, tijela državne i lokalne uprave i samouprave. 7.4 Razlika između plana upravljanja i prostornog plana Temeljem čl. 68. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine br. 76/2007) prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) razrađuje ciljeve prostornog uređenja na području posebnih obilježja i određuje organizaciju, zaštitu, namjenu i uvjete korištenje prostora uz poštivanje smjernica Strategije prostornog uređenja, te uvažavanjem prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti te uvjeta zaštite okoliša i prirode. Za područje Parka prirode donošenje PPPPO je obvezno. S druge strane, plan upravljanja zaštićenim područjem predstavlja operativni dokument koji propisuje mjere i aktivnosti na temelju kojih se ostvaruju dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja. Drugim riječima, prostorni plan definira moguće djelatnosti i njihov raspored u prostoru, a plan upravljanja zajedno s Pravilnikom o unutarnjem redu definira način na koji je te djelatnosti moguće provoditi kako ne bi došlo do ugrožavanja prirodnih i kulturnih vrijednosti zbog kojih je područje zaštićeno. 2

17 8. Struktura Javne ustanove 8.. Organizacijska struktura Parka prirode Temeljem članka 72. stavak 2. Zakona, javne ustanove za upravljanje parkovima prirode osniva Republika Hrvatska uredbom Vlade Republike Hrvatske, a djelatnost im je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. Javne ustanove koje upravljaju parkovima prirode nadziru i način obavljanja dopuštenih gospodarskih djelatnosti u cilju osiguranja racionalnog i održivog korištenja prirodnih dobara, kao i provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju. Javna ustanova može obavljati i druge djelatnosti određene aktom o osnivanju i Statutom ustanove. Javna ustanova službeno je započela s radom. siječnja 999. godine kada su uposleni i prvi djelatnici. Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode Kopački rit ("Narodne novine" broj 77/00, u daljnjem tekstu: Pravilnik), sukladno članku 7. Zakona o zaštiti prirode uređuje pitanja i propisuje mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja Kopačkog rita, ali propisuje i prekršaje i upravne mjere za njegovo nepoštivanje. Odredbi Pravilnika dužni su se pridržavati zaposlenici Javne ustanove, stanovnici Parka prirode, vlasnici i ovlaštenici prava na nekretninama, pravne i fizičke osobe koje na području Parka prirode obavljaju dopuštenu djelatnost te posjetitelji Parka prirode. Sukladno Statutu i Pravilniku o unutarnjem ustroju i načinu rada, rad Javne ustanove je organiziran kroz sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:. Ured ravnatelja, 2. Služba općih i zajedničkih poslova, 3. Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode, 4. Služba nadzora, 5. Služba čuvara prirode, 6. Služba za prezentacijske aktivnosti, 7. Služba za ugostiteljstvo i trgovinu, 8. Tehnička služba i služba održavanja. Pravilnikom o unutarnjem ustroju i načinu rada predviđena su ukupno 65 radnih mjesta. Javna ustanova trenutno upošljava 26 djelatnika i to: - ured ravnatelja: 2 djelatnika, - služba za opće i zajedničke poslove: 3 djelatnika, - služba za prezentaciju: 6 djelatnika, - Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja Parka prirode: 5 djelatnika, - služba nadzora: 5 djelatnika, - tehnička služba i služba održavanja: 5 djelatnika. Služba za opće i zajedničke poslove 3 (4) Ured ravnatelja 2 (3) Tehnička služba i služba održavanja 5 (8) Služba stručnih poslova zaštite, održavanja i očuvanja PP 5 (4) Služba nadzora 5 () Služba čuvara prirode (9) Služba za prezentaciju 6 (5) Služba za ugostiteljstvo i trgovinu () Slika 4. Planirana (u zagradi) i trenutna organizacijska struktura Javne ustanove Kopački rit s brojem djelatnika 3

18 Ured ravnatelja Služba za opće i zajedničke poslove Služba stručnih poslova Služba nadzora Služba čuvara prirode Služba za prezentaciju Služba za ugostiteljstvo Tehnička služba Planirano Ostvareno Grafikon. Razlika između planiranog i stvarno zaposlenog broja djelatnika 8.2. Postojeća infrastruktura A) Objekti dani na korištenje i upravljanje Javne ustanove: Kompleks "Dvorac Tikveš" Odlukom Vlade Republike Hrvatske dodijeljen je na korištenje i upravljanje Javnoj ustanovi godine. Ovaj se kompleks može podijeliti na pet prostornih cjelina: Historicistički dvorac s Aneksom, Lovačka kurija, Bio-ekološka stanica, Kapela, Restoran "Tikveš, Šumska kuća "Hulovo" na ušću Hulovskog kanala u Dunav, nalazi se u k.o. Kopačevo na k.č.br Građevina je srušena u Domovinskom ratu. Odlukom Vlade Republike Hrvatske od 2000., ova lokacija je dana na uporabu i upravljanje Javnoj ustanovi. B) Objekti u vlasništvu Ustanove Prijemni posjetilački centar na lokaciji "Mali Sakadaš". Centar je izgrađen na ulazu u Park prirode kod mjesta Kopačevo u duhu tradicionalne arhitekture lokalnog područja. Namijenjen je zadovoljavanju potreba posjetitelja sa slijedećim sadržajima: recepcija, informativni punkt, suvenirnica, ugostiteljski sadržaji, odmorišta, šetnice, poučna staza i parkirališni prostor. C) Objekti koji nisu u vlasništvu Javne ustanove, ali su potencijalno zanimljivi u smislu budućeg upravljanja Parkom D) Naselja u Parku Ukupna površina utvrđenoga građevinskog područja na području Parka prirode je 44,20 ha, što iznosi 0,20% površine Parka prirode (Prostorni plan PPKR 2006). U sklopu Parka prirode nalaze se tri naselja: Tikveš, Kozjak i Podunavlje. Naselje Tikveš nalazi se u središtu sjevernog dijela Parka prirode u blizini istoimene crpne stanice na Vemeljskom dunavcu. Nastalo je polovicom 20. stoljeća izgradnjom niza samostojećih prizemnih građevina obodno uz prometnicu orijentiranu sjever-jug. Naselje se u popisima stanovništva prvi put spominje 948. godine sa 53 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom bavili gospodarenjem 4

19 bogatstvima Kopačkog rita (lov, ribolov, šumarstvo, iskorištavanje trske, stari zanati). Danas naselje ima 28 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim indeksom prirasta. Naselje Kozjak nalazi se uz zapadnu granicu sjevernog dijela Parka prirode. Naselje se u popisima stanovništva prvi put spominje 900. godine sa 438 stanovnika. Stanovnici su se uglavnom bavili poljoprivrednom eksploatacijom prirodnih vrijednosti Kopačkog rita i okolice. Po popisu stanovnika iz 200. godine u Kozjaku stanuje 80 stanovnika (Prostorni plan PPKR 2006) s negativnim indeksom prirasta. Većina od ukupno danas postojeće 44 građevine je napuštena ili u vrlo lošem građevinskom stanju. Nakon izgradnje autoceste A5 na međunarodnom cestovnom koridoru 5C, smatra se da će naselje Kozjak preuzeti primarni ulaz u Park prirode jer će preko Luga, Grabovca i Čeminca biti najbliža cestovna veza s autocestom, te se na tom području planira adaptacija/izgradnja novog Prijemnog posjetilačkog centra. Naselje Podunavlje nalazi se neposredno uz ribnjake Podunavlje. Sastoji se od nekoliko građevina, uključujući restoran «Kormoran». Prema popisu stanovnika iz 200. godine u naselju su živjele samo dvije osobe (Prostorni plan PPKR 2006). Na području Parka prirode nalazi se 29 lokacija izvan građevinskih područja na kojima su izgrađene pojedinačne građevine lugarnice (Ćošak šume), lovačke kuće (Menteš, Nađhat) ribarske kuće (Kolonca), šumske kuće (Siget, Dvorac, Dvorac 2, Tikveš, Tikveš 2, šumska kuća kod Kompe, Kormanj, Ulnaci, Petreš, Hulovo, Mali Bajar, Mali Bajar 2), crpne postaje (Tikveš, Zlatna greda, Podunavlje), te lokacije restoran "Kormoran", te "Ribnjačarstvo Podunavlje". Prostornim planom Parka prirode je za buduće korištenje predviđene su lokacije u svrhu razvoja ekoloških vidova turističke ponude (Prostorni plan PPKR 2006). Studija naselja i pojedinačnih građevina u Parku prirode Kopački rit (ZPP 2002) ustanovila je postojeće stanje građevina iz koje je vidljivo da su šumske i lovačke kuće napuštene i u različitom stupnju devastacije, osim lovačke kuće "Ćošak šume" koja je obnovljena godine, te danas služi kao lugarnica. Daljnjim planovima utvrditi će se mogućnost i potreba obnove te korištenja tih građevina. Crpne postaje Tikveš, Zlatna greda i Podunavlje su u vlasništvu i pod upravljanjem Hrvatskih voda, te su potpuno obnovljene godine u sklopu projekta "Reconstruction project for eastern Slavonija, Baranja and western Srijem loan ibrd 435/hr" Banke za obnovu i razvoj i Vlade RH. Važne su za upravljanje hidrološkim uvjetima i razinama vode na od poplave branjenim područjima Trenutna financijska situacija Kako bi se prikazalo poslovanje Javne ustanove Park prirode Kopački rit u tablici su iskazani glavni pokazatelji iz financijskih izvješća za period godinu. Iz podataka navedenih u tablici. evidentno je da Ustanova raspolaže godišnjim budžetom koji se sastoji od prihoda iz državnog proračuna i vlastitih sredstava, pri čemu se i prihodna i rashodna strana povećavaju. Ipak, posljednjih godina točnije od 2005 g. prihodi rastu brže od rashoda. U ukupnom povećavanju prihoda važnu činjenicu predstavlja rast prihoda od vlastitih djelatnosti (uglavnom posjetilačkog turizma i prodaje suvenira). Vezano za rashodnu stranu, najveći dio rashoda još uvijek predstavljaju rashodi za zaposlene koji u ukupnim rashodima učestvuju između posto, te rashodi za nabavku nefinancijske imovine koji dostižu i do 42% ukupnih rashoda. 5

20 Tablica. Pregled prihoda i rashoda Javne ustanove za period godine PRIHODI Prihodi iz Državnog proračuna Prihodi iz vlastitih aktivnosti Donacije/projekti Prihodi od financijske imovine Prihod od nefinancijske imovine UKUPNO Višak/manjak godine RASHODI Rashodi za zaposlene Materijalni rashodi Financijski rashodi Ostali rashodi Rashodi za nabavku nefinancijske imovine UKUPNO

21 9. Opis i ocjena stanja prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit 9.. Smještaj Područje Parka prirode Kopački rit nalazi se na krajnjem sjeveroistočnom dijelu Republike Hrvatske, odnosno dio je širega geografskog područja istočne Hrvatske (Slika 5.). To je ravničarski dio geografske cjeline Baranje, u sastavu Osječko-baranjske županije, pretežito nizinskog područja između rijeka Drave i Dunava te državne granice s Republikom Mađarskom. To je područje koje se prostire sjeverno od rijeke Drave od ušća Drave u Dunav te uzvodno Dunavom na njegovoj lijevoj i desnoj obali do nekadašnjeg pristaništa Kazuk. Istočna granica Parka prirode utvrđena je Državnom granicom prema Republici Srbiji. Slika 5. Smještaj Parka prirode Kopački rit Kopački rit je poplavno područje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Sjeverno, južno i zapadno od Parka prirode nalaze se značajne poplavne površine koje se protežu do Batine na sjeveru, Bijelog Brda na jugu i Donjeg Miholjca na zapadu. Zemljopisno Kopački rit se prostire između 45 32' i 45 47' sjeverne geografske širine te 8 45' i 8 59' istočne geografske dužine. Nadmorske visine cjelokupnog prostora Baranje ne prelaze 250 m, a područje Parka prirode nalazi se na njegovu najnižem dijelu, gdje se nadmorske visine terena kreću od 78 m (dno Kopačkog jezera) do 86 m. Na širem području izvan Parka prirode, zapadno i sjeverno na rubu nekadašnje poplavne doline, nalaze se naselja Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Grabovac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac, 7

22 Batina i Zlatna Greda, od kojih je Bilje prijelazno, jače urbanizirano naselje, a ostala naselja su ruralna. Na desnoj obali Drave, jugozapadno od Parka prirode, nalazi se grad Osijek, makroregionalno središte istočne Hrvatske, a na lijevoj obali prigradsko naselje Podravlje. Prema jugu i jugo-istoku su naselja Nemetin, Sarvaš, Bijelo Brdo i Aljmaš. Sva ova naselja nalaze se na udaljenosti do 5,0 km zračne linije od Parka prirode Geologija i geomorfologija U geološkom sastavu površinskog dijela prevladavaju sedimenti holocenske starosti. To su uglavnom fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače, fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci, te fluvijalnomočvarne glinovite ilovače i gline. Plitku erozijsku udubinu usijecala je Drava i ispunila taložinama nakon starijeg virma, kada je utjecajem tada formirane Apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u današnji smjer otjecanja napuštajući područje sjeverozapadno od Banskog Brda. Slika 6. Snimak poplavne doline Dunava u predjelu Semenče i Petreša (Izvor: Google Earth 2008) Presjek kroz slojeve koji geološki izgrađuju teren ukazuje na tanak sloj lesa na površini ispod kojeg se pružaju naslage silta koje povećavaju svoju debljinu idući od Dunava prema Dravi. U donjim slojevima susreću se uglavnom slojevi pijeska sve do granice srednjeg pleistocena i mlađeg pleistocena+holocena. Oko Dunava ispod sloja krupnijeg pijeska nalazi se sloj pjeskovitog šljunka. Ovi slojevi izgrađuju teren do dubine od otprilike 60 m ispod koje su slojevi srednjeg pleistocena (glina, silt). Današnji reljefni oblici Baranje nastali su djelovanjem mlađih tektonskih procesa, egzogenih i endogenih, te klimatskih promjena od kraja Pleistocena naovamo. Oba su čimbenika bitno utjecala na morfološke procese te se u naizgled jednoličnom reljefu razlikuju tri osnovna tipa reljefa: nizinski (fluvijalni i fluvijalno-močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski). U morfološkostrukturnom smislu nizine ulaze u kategoriju akumulacijsko-tektonskog, a ravnjaci (lesne zaravni) i Bansko brdo u kategoriju akumulacijsko-denudacijskog (denudacija = ogoljivanje ispiranjem) reljefa. Prostor Parka prirode pripada nizinskom području koji je ujedno i najrasprostranjeniji tip reljefa na području Baranje (80-85% područja), gdje je vrlo mala energija reljefa, do 5 m/km 2. Nizine 8

23 pripadaju fluvijalnom i fluvijalno-močvarnom tipu, nastale akumulacijskim radom Dunava, Drave, te poplavnih voda. Reljef mlade geološke prošlosti nastao je u Holocenu i Pleistocenu. U nizinskom prostoru rijeke Drave mogu se izdvojiti poloj i terasna nizina (starija holocenska, te mlada i starija virmska terasa). Poloj je izdužen u smjeru sjeverozapad-jugoistok, dužinom 56 km. Poloj se u smjeru jugoistoka sužava, tako da između Osijeka i Bilja iznosi između 3,5-4 km. Blago je nagnut od sjeverozapada prema jugoistoku i od jugozapada prema sjeveroistoku. U tom smjeru se kreću i nadmorske visine od oko 90 m (SZ) do svega 82 m na ušću Drave u Dunav. Poloj Drave izgrađuju pijesci, šljunci, pjeskovite i glinovite ilovače, a debljina ovih fluvijalnih sedimenata raste od sjeverozapada prema jugoistoku (5-200 m). Obje dravske terase kao i recentni poloj dio su plitke erozijske udubine koju je Drava usjekla i ispunila taložinama starijeg virma, kada je zbog tada formirane apatinsko-kopačevske supsidencije skrenula u današnji smjer otjecanja. Dunav na ovom području ima samo jednu, i to mlađu virmsku terasu, jer se na ovim prostorima pojavio tek u mlađem plesitocenu. Iz dotadašnjeg smjera otjecanja sjeverozapad-jugoistok, Dunav skreće u svoj današnji smjer otjecanja. Mlađa virmska terasa Dunava razvijena je sjeverno od Baranjskog brda, dok je južno od njega nema, zbog utjecaja supsidencijskih pokreta u Kopačkom ritu na mehanizam rijeke. Meandriranjem Dunav je stvorio veliki poloj, ukupne širine do 25 km (4 km s baranjske strane), s tipičnim reljefnim oblicima (meandri, mrtvaje, grede, rukavci, ade) (Slika 6.). Bare i grede se pružaju stotinama metara jedna pored druge. Uske su i dugačke i gledano iz zraka imaju specifičan zakrivljen izgled. Između bara i greda visinska razlika iznosi oko osam metara. Bare se na krajevima spajaju i preko prirodnog kanala tzv. "foka" ulaze u Dunavac ili Dravu. Fokovi služe za punjenje i pražnjenje bara, često su bili umjetno produbljivani, a također ima i umjetno iskopanih kanala koji su preuzeli funkciju fokova. U sastavu sedimenata, taložina, javljaju se šljunci, pijesci, pjeskovita i glinovita ilovača i fluvijalni les (Slika 7.). Na taj način nastalo je područje Kopačkog rita, kao fluvijalno-močvarna nizina, zasipanjem sedimenata rijeka Drave i Dunava, uz stalno zamočvarivanje i djelomično ujezerivanje prostora. Zbog toga je i reljefna energija na ovom području svega -2 m/km 2 (Prostorni plan Kopački rit 2006). Također, reljef Kopačkog rita pokazuje obilježja plavine, što je posebno izraženo na području Posebnog zoološkog rezervata. To je ujedno i najniže područje cjelokupnog prostora Parka prirode. U središnjem dijelu rezervata je Kopačko jezero, najniži dio rezervata (78 m dno jezera), koje je zajedno s jezerom Sakadaš, kanalima Čonakut i Hulovskim kanalom, stalno pod vodom. Ostali dijelovi rezervata povremeno su pod vodom, u vrijeme visokih voda Drave i Dunava, a u smjeru lesne terase i rijeka tereni su viši i ispresijecani mnogobrojnim barama (depresije), između kojih se nalaze grede (povišena područja) te ukupni prostor ima valovitu konfiguraciju. Većina bara i jezera su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih koje su nastale zbog riječne erozije prilikom povlačenja voda s poplavnog područja. Grede su najviše točke u rezervatu, a najpoznatije su Hordovanj 83 m nadmorske visine, Hulovo-ribarska kuća 83 m, Bajar 83 m, Tabak 82 m i Remeta 86 m. Grede neprestano rastu, jer je taloženje vodenih nanosa na ovim mjestima najveće. 9

24 Slika 7. Uzdužni geomorfološki prikaz kroz poloj Dunava (Izvor: Prostorni Plan PP Kopački rit, preuzeto iz Bognar 980) 9.3. Hidrologija Hidrološka obilježja Prostor Parka prirode Kopački rit lociran je na branjenom i poplavnom području naših najvećih rijeka, Dunava i Drave i kao takav je pod utjecajem njihova vodostaja. Hidrografsku mrežu, pored Dunava i Drave, čine Hulovski kanal, Čonakut, Novi kanal, Renovo ili Pusta fok, Nađhat, Vemeljski Dunavac, Kopačko, Bijelo i Sakadaško jezero kao njezini najznačajniji dijelovi. Većina bara i jezera zapravo su ostaci nekadašnjeg korita rijeke, ali ima i takvih koje su nastale djelovanjem erozije prilikom povlačenja vode s poplavnog područja. Najpoznatije Kopačko jezero je preko Hulovskoga kanala povezano s rijekom Dunav, a preko kanala Čonakut sa Sakadašem. Kod Sakadaša je pak ustava koja regulira utok stare Drave u prostor Kopačkog rita. Poplavnu dolinu Dunava možemo podijeliti na dvije cjeline:. Današnje poplavno područje proteže se između rijeke i obrambenih nasipa; 2. Nekadašnje poplavno područje nije pod izravnim utjecajem poplave zbog obrambenih nasipa koji ga dijele od današnjeg poplavnog područja. Današnje poplavno područje, desna inundacija Dunava, kao hidrološka cjelina Parka prirode, površine 23,60 km 2 omeđena je s istoka rijekom Dunav od km do km (ušće Drave u Dunav), sa zapada nasipima Drava-Dunav i Zmajevac-Kopačevo i s juga rijekom Dravom (od rkm do 0+000). 20

25 Predmetna cjelina poplavno je područje Dunava i Drave izrazito niskog terena prosječne nadmorske visine oko 82 m. Posebno obilježje ovom prostoru daje dinamika plavljenja uzrokovana oscilacijama vodostaja Dunava. Vodostaji iz domene srednje visokih ulaze u područje i plave ga različitim stupcem vode. Današnje poplavno područje dobiva vodu pritjecanjem iz rijeka Dunava i Drave, pritjecanjem podzemnih voda, oborinama, kondenzacijom vodene pare na površini vode i pritjecanjem iz stare Drave. Rijeka Dunav ima prosječni godišnji protok 2268 m 3 s -, a kreće se u rasponu od 742 do 8360 m 3 s -, izmjereno na stanici Bezdan. Prosječni godišnji protok rijeke Drave iznosi 558 m 3 s -, a kreće se u rasponu od 60 do 2232 m 3 s -, izmjereno na stanici Belišće. Procijenjeno je da za režim voda Kopačkog rita najznačajniji utjecaj imaju rijeke Dunav i Drava. Vode rijeke Drave imaju utjecaja na trajanje poplava, ali ne ulaze u područje parka prirode. Obje ove rijeke su rijeke s glacijalnom režimskom komponentom s maksimumima protoka u vrijeme topljenja snijega. Pod utjecajem dugotrajnih i obilnih kiša javljaju se poplave u ritu, a moguće su u sva godišnja doba. Analizom podataka uočilo se da od topljenja snijega vodostaji mogu biti povišeni, a poplave uvijek uzrokuju kiše osobito ako su dugotrajne, obilne i ako se poklapaju s topljenjem snijega. U posljednjih pedesetak godina pojavili su se trendovi snižavanja protoka i vodostaja kao i smanjenje pronosa suspendiranog i vučenog nanosa. Dok se za trendove snižavanja protoka i vodostaja na Dunavu i Dravi kod Kopačkog rita za sada može reći da nisu ni značajni niti zabrinjavajući, za trendove smanjenja pronosa suspendiranog i vučenog nanosa može se ustvrditi da su značajni. Poznato je naime da smanjenje pronosa nanosa, tj. sadržaja nanosa uzvodno, izaziva povećanu eroziju dna i obala korita nizvodno. Kako se za područje Dunava i Drave u Hrvatskoj ne raspolaže s pouzdanim i brojnim te kontinuiranim mjerenjima, potrebno je uspostaviti sustav praćenja pronosa obije vrste nanosa i erozije korita rijeke. Zbog čestog kolebanja vodostaja Dunava i Drave područje nije uvijek jednakom površinom pod vodom. Obzirom na komunikaciju voda na području poplavne doline Dunava potrebno je uočiti dvije različite cjeline: poplavno područje sjeverno od Vemeljskog Dunavca, poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca (posebni zoološki rezervat). U gornji, sjeverni dio poplavne doline Dunava glavni dotok vode dolazi Vemeljskim Dunavcem koji svojim tokom prati tok Dunava. Pri velikim vodama Dunava Vemeljski Dunavac se preljeva i puni kako sjeverni tako i južni dio poplavne doline te vode koje se povlače preko Hulovskog ili Renovskog Kanala. Donji dio Vemeljskog Dunavca pri ušću u rijeku Dunav također ima dvosmjeran tok u dijelu vodostaja, što je vidljivo na erozijskim procesima na tom dijelu kanala. Poplavno područje južno od Vemeljskog Dunavca, tj. posebni zoološki rezervat ima najdinamičnije promjene vodnog režima te samim tim i najveće oscilacije brzine toka vode. Brzina vode od iznimnog je značaja za potencijalne morfološke promjene područja što je posebice izraženo kod Hulovskog kanala koji je žila kucavica Kopačkog rita te kanalizira najveći dio voda pri punjenju i pražnjenju Kopačkog rita. Meandri Hulovskog Kanala pokazuju veliki stupanj erodiranosti uslijed velikih brzina i toka vode koji ide u dva smjera u ovisnosti puni li se ili prazni područje posebnog zoološkog rezervata. Velike promjene režima tečenja, a samim tim i brzina vode u Kanalu, nastale su izgradnjom kamenog praga na ušću Hulova u Dunav. Vezu Kopačkog sa Sakadaškim Jezerom predstavlja kanal Čonakut kod kojeg erozijski procesi nisu izraženi kao kod Hulovskog kanala. Tok vode je također dvosmjeran no za pretpostaviti je da sadrži manje protoke te samim tim i brzine vode. Veliku ulogu u smanjenju vrijednosti brzina toka vode ima i znatna širina ovog kanala. Pri pražnjenju dio vode ovoga područja odvodi Renovski kanal u rijeku Dravu, koji za razliku od Hulovskog kanala i Čonakuta ima dominantno jednosmjeran protok vode, dok se pri ušću u rijeku Dravu pojavljuje i dvosmjerni tok. Pored brzina toka vode u kanalima potrebno je, zbog zasipavanja, proanalizirati i brzine i smjer toka vode u Kopačkom i Bijelom jezeru. Za analizu kretanja vodostaja Dunava, na području Kopačkog rita, do sada je veliku ulogu imala vodomjerna stanica Apatin. Za Dravu je to bila vodomjerna stanica Osijek. Analizom vodostaja na vodomjernim stanicama i njihovim povezivanjem s vodostajem u Ritu ustanovljen je sljedeći odnos prikazan u Tablici 2. 2

26 Do 300 cm vodostaja Dunava na vodomjernoj stanici kod Apatina voda rijeke je u svom koritu. Vodu u rezervatu nalazimo samo na mjestima gdje je kota terena ispod razine podzemne vode. Takva mjesta su Kopačko jezero i dublji kanali kao što su Čonakut, Novi i Hulovski kanal. Kod vodostaja između 300 i 350 cm voda počinje iz korita Dunava prodirati preko foka na poplavno područje rezervata. Do kote od 350 cm vodomjerne letve plave se najniži tereni. Na tim prostorima voda je prosječno 75,85 dana. Između 350 i 400 cm vodostaja poplavljene su sve bare u rezervatu. Takvih vodostaja ima godišnje u prosjeku 32, dan, a voda se zadržava prosječno 3,35 dana. Kod vodostaja između 400 i 500 cm na vodomjernoj letvi poplavljeno je 94,66% površine i zadržava se prosječno 99,25 dana. Kod vodostaja preko 500 cm cijeli je rezervat pod vodom. Fokovi izgube svoje funkcije jer se voda prelijeva preko obale. Trajanje je prosječno 48, dan, no ima godina kada poplave potpuno izostanu kao i onih drugih kada je trajanje i do 47 dana. U razdoblju sušnih godina, uz ravnomjernu raspoređenost oborina tijekom godine, poplave su rijetke i kraće, a ponekad i izostaju. Tablica 2. Prikaz odnosa vodostaja rijeke Dunav, te poplavljenih i nepoplavljenih površina Posebnog zoološkog rezervata Vodostaj Dunava kod Apatina (cm) Površina pod vodom Površina bez vode (ha) % (ha) % Ispod ,8 4, ,7 95, ,8 3, ,35 86, ,47 48, ,05 5, ,78 94,66 332,74 5,34 Preko ,52 00,00 0,00 0 Prosječne vrijednosti trajanja poplave na određenim dijelovima poplavnog područja prikazane su na slici 8. Obzirom na navedeno, a u cilju očuvanja Parka prirode, potrebno je detaljno definirati program mjerenja brzina, te pronosa nanosa na glavnim kanalima i jezerima. Prije definiranja programa praćenja potrebno je izvršiti terenske obilaske glavnih kanala i jezera pri punjenju i pražnjenju kako bi se definirale lokacije na kojima je potrebno vršiti mjerenja. Druga hidrološka cjelina je prostor omeđen s istoka i juga nasipom Zmajevac-Kopačevo, a sa zapada i sjevera granicom nekadašnje poplavne doline Dunava, veličine 53,40 km 2, te predstavlja dio, od poplavnih voda Dunava, branjenog područja Baranje. Nasipi za obranu od poplava danas sprječavaju nekadašnje redovito plavljenje područja. Izgrađeni sustav nasipa dimenzioniran je sa sigurnosnim nadvišenjem od,2 m u odnosu na zabilježene poplavne vode iz 965. godine koje su 00 godišnjeg reda javljanja. Branjeni dio područja, ispresijecan je kanalskom mrežom kojoj osnovu čine nekada prirodni tokovi i novo izgrađeni pravilni kanali za odvodnju. Za ovo područje nema raspoloživih mjernih podataka. Ova cjelina dio je melioracijskog područja Dunavskog sektora čija je odvodnja usmjerena na tri crpne postaje, koje se nalaze u području Parka prirode. Tu se mogu izdvojiti tri podsliva: Dunavski rit, Brestovačko-Jasenovački rit i Podunavski rit. Voda u ovo područje dolazi iz tri izvora: slijevanjem oborinskih voda s viših dijelova Baranje, porastom razine podzemnih voda te u slučaju Biljskog rita pritjecanjem iz Stare Drave. 22

27 stalno do 300 dana do 200 dana do 50 dana do 30 dana do 0 dana do 90 dana do 70 dana do 50 dana do 40 dana do 30 dana do 20 dana do 0 dana Slika 8. Prosječne vrijednosti trajanja poplavljenosti poplavnog područja Kopačkog rita (u danima) (Izvor: Schwarz 2005) Glavni recipijent Dunavskog sliva je kanal Bojana. Vode Dunavskog sektora u područje Parka prirode prebacuju na tri crpne stanice: CS Zlatna greda CS Tikveš CS Podunavlje Crpna stanica Zlatna greda izgrađena je 898. godine, a obnovljena je 956. i godine uz povećanje kapaciteta na 6 m 3 /s što ju čini najvećom crpnom stanicom na području Baranje. Crpna 23

28 stanica je izuzetno važan objekt za funkcioniranje odvodnje Dunavskog rita, a je obavljeno i čišćenje tzv. Glavnog odvodnog kanala koje je pospješilo odvodnjavanje područja Crpna stanica Zlatna greda odvodnjava melioracijsko područje Dunavskog rita veličine 47.7 km 2. Odvodni kanal do crpki je Glavni dovodni kanal Zlatna greda I reda, dužine.57 km. Lijeva obala ovog kanala predstavlja ujedno i granicu Parka prirode do crpne postaje Zlatna greda. Karakteristika Dunavskog rita je vrlo gusta kanalska mreža, mali uzdužni padovi kanala zbog kojih gotovo da i nema tečenja vode bez rada crpne stanice. Crpke u pravilu rade noću od 22 do 8 sati, iznimno danonoćno za vrijeme proglašavanja obrane od poplave. Na crpnoj stanici postavljena je vodomjerna letva s kotom nule m.n.m., a kod obnove je postavljen i elektronski mjerač nivoa vode. Uključenje pogona je kod vodostaja +60. Crpna stanica Tikveš sagrađena je prvi put 90. godine, drugi put 926. godine, a obnovljena je 956. i godine, kapaciteta 5 m 3 /s. Izvedena je s tlačnim cjevovodom sifonskog tipa koji prati konfiguraciju nasipa, a najviša točka cjevovoda nalazi se iznad maksimalnog zabilježenog vodostaja Dunava tako da je onemogućen gravitacijski povratni tok vode Dunava u Glavni dovodni kanal Tikveš. Crpke imaju izlazno kućište za dva smjera, odvodnjavanje i navodnjavanje Brestovačko - Jasenovačkog rita, s tim što se navodnjavanje može obavljati i bez pogona crpki. CS Tikveš odvodnjava melioracijsko područje Brestovačko Jasenovačkog rita veličine km 2. Dovodni kanal je Glavni dovodni kanal Tikveš dužine km. Crpna stanica Podunavlje prva je izgrađena stanica na području današnje Republike Hrvatske davne 874. godine. U međuvremenu su rađene rekonstrukcije, ali je svoj dugogodišnji oblik i opremu dobila 896. godine, a elektrificirana je 956. godine i kao takva radila je do posljednje rekonstrukcije godine. Kapacitet crpne stanice je.75 m 3 /s. Tlačni cjevovod izlazi iz strojarnice s promjerom.200 mm i račva se u tri pravca. Lijevi ogranak, promatrano u smjeru tečenja vode, ide u istočni dio ribnjaka Podunavlje, drugi pravac vodi ravno kroz nasip Zmajevac Kopačevo u Posebni zoološki rezervat, a treći pravac ide u drugi dio ribnjaka. Crpna stanica Podunavlje odvodnjava melioracijsko područje Podunavski rit ukupne površine km 2. Glavni melioracijski dovodni kanal je Mali Dunav dužine 7.87 km koji ujedno služi i za opskrbu vodom ribnjaka Podunavlje te melioracijski kanal Donji Zmajevački dužine 5, km koji odvodnjava površine Belja d.d., te Čarna koja odvodnjava pretežito šumske površine. Ova crpna stanica izuzetno je važna ne samo za odvodnju suvišnih voda Podunavskog rita, nego i za kompleks ribnjaka Podunavlje. Broj sati rada crpki ponekad doseže i sati godišnje. Poznavanje količina vode koje na lokacijama crpnih stanica prihranjuju područje Kopačkog rita od velike je važnosti obzirom da su crpne stanice u funkciji u ljetnom periodu, kada se javlja deficit vode u Kopačkom ritu uslijed niskih voda Dunava i velikih vrijednosti evaporacije i evapotranspiracije. Značajniji je utjecaj rada crpnih stanica u sušnom razdoblju nego u kišnom jer su utjecanja vode u Kopački rit minorna. U Tablici 3 dan je prikaz precrpljenih količina vode koje su proračunate na osnovu prosječnog broja sati rada crpki za razdoblje od 998. do 200. godine. Tablica 3. Prikaz prosječno precrpljenih količina vode crpnim stanicama. Crpna stanica Kapacitet (m 3 /s) Srednji godišnji broj sati rada (h) Srednja godišnja količina precrpljene vode (m 3 ) ZLATNA GREDA 6, TIKVEŠ 5, PODUNAVLJE, Iako su ove količine voda male u usporedbi s količinama vode iz Dunava potrebno je raspolagati s detaljnijim podacima o količinama i vremenskoj raspodjeli, te se predlaže uspostava mjerenja količine precrpljenih voda. Pored toga potrebno je mjeriti i količine koje kroz ustavu Kopačevo teku u Kopački rit. 24

29 Bilanca voda Parka prirode Kopački rit Poplavno područje Parka prirode Kopački rit vodu dobiva putem dotoka površinskih voda iz Dunava, oborinama, te dotoka putem rada crpnih stanica i prelijevanjem preko ustave Sakadaš. S druge strane, evaporacija i evapotranspiracija, te naknadno istjecanje površinskih voda u Dunav predstavljaju osnovne načine na koje područje «gubi» vodu. U tablici 4. prikazane su procjene bilance voda na području Parka prirode Kopački rit iz čega je vidljivo da su razlike između sušnog i vlažnog razdoblja velike. Važno je napomenuti da su procijenjeni podaci značajno opterećeni greškom i da služe samo kao orijentacijska vrijednost sušnog i vlažnog ekstrema. Svakako da je realnost potpuno drugačija i predstavlja godišnje vrijednosti koje se kreću između navedenih ekstrema. Kako su odnosi navedenih veličina značajni, a godišnje vrijednosti zavise od brojnih naprijed opisanih faktora, ova bilanca svake godine znatno varira vjerojatno sa višekratnikom realnih odnosa tih vrijednosti. Realniju bilancu voda moglo bi se dobiti tek uspostavom minimalnih mjerenja i osnovnih analiza faktora koji utječu na ukupnu bilancu voda. Tablica 4. Procjena bilance voda na području Parka prirode Kopački rit Opis komponente Sušno razdoblje (m 3 ) Kišno razdoblje (m 3 ) Oborine pale na područje Dotok površinskih voda iz Dunava Dotok putem crpnih stanica i ustave Sakadaš Evaporacija i evapotranspiracija Istjecanje površinskih voda u Dunav Za područje Baranje mali je broj raspoloživih podataka za prikaz vodonosnih horizonata. Raspoloživi podaci ukazuju na jedinstveni šljunkovito-pjeskoviti horizont koji je vjerojatno nastavak vodonosnog horizonta istočnog dijela Republike Hrvatske, dok su nanosi šljunka vezani za kvartarne šljunkovite naslage. Dokazi navedenoga su podaci o crpljenju vode u sjevernoj Baranji (najveći kapacitet od 9 l/s ostvaren u okolini Baranjskog brda), što navodi na zaključak da vodonosni horizont na području Baranje ima jednoličan litološki sastav na kojem se mogu postići visoke izdašnosti crpljenja vode. Iz navedenog razloga planirana su preliminarna istraživanja potencijalnog crpilišta za vodoopskrbu u poplavnom području Dunava na području Zlatna greda koje je u granicama Parka prirode. Na području Baranje, pa tako i području Parka prirode izražen je problem motrenja podzemne vode. Državni hidrometeorološki zavod Republike Hrvatske od 960. godine prikuplja podatke o kretanju razine podzemne vode na mreži mjernih stanica vodnog područja sliva Drave i Dunava koja se dijeli na osnovnu mrežu, stanice izvan osnovne mreže i mrežu II. reda. Na slivnom području Baranje ima 9 mjernih stanica-piezometara, a od toga se jedan (P-5), nalazi u Parku prirode Hidro-geološka obilježja S geomorfološkoga gledišta na području Baranje razlikujemo tri osnovna područja i to: nizinski (fluvijalni i fluvijalno močvarni), ravnjački (lesne zaravni) i brdski (tektonski). Područje Parka prirode u cijelosti pripada nizinskom području izgrađenom od kvartarnih naslaga koje su svrstane u najznačajniju hidro-geološku jedinicu formiranu tijekom pleistocena i holocena. Holocenski sedimenti, najrasprostranjeniji upravo na predmetnom području, su fluvijalni pijesci i pjeskovite ilovače i fluvijalno-močvarne glinovite ilovače i gline koje prevladavaju u poplavnom području, te fluvijalne pjeskovite ilovače i pijesci koji su zastupljeniji u području izvan inundacije. 25

30 Svaki od ovih pet tipova meandara sadrži niz parametara (npr. amplituda, zakrivljenost, dužina vodotoka itd.) koje je danas moguće mjeriti, a time i ocijeniti «prirodnost» vodotoka tj. razlike između teoretskog i stvarnog stanja (Slika 9.). Slika 9. Razvoj i tipovi meandara duž rijeka (Izvor: Schwarz 2005). Na području Kopačkog rita i hrvatskog Podunavlja, u prirodnim uvjetima (bez utjecaja čovjeka na rijeke) razvija se tip poplavne doline kojeg karakterizira reljef s meandrima IV tipa (Slika ). Bitna karakteristika ovog tipa je grananje glavnog toka rijeke na nekoliko manjih tokova («dunavaca»), te njihovo nizvodno spajanje u jedinstveni tok čime područje poprima oblik tzv. unutrašnje delte. Pod utjecajem čovjeka, osobito nakon Industrijske revolucije tijekom 9. i 20. stoljeća, došlo je do bitnog zadiranja u prirodne poplavne doline, i njihovog modificiranja sukladno ljudskim interesima. Tako je tijekom 9. stoljeća došlo do presijecanja meandara na Dunavu i Dravi radi skraćivanja toka zbog navigacije (Slika 0.), izgradnje nasipa u cilju obrane od poplava i pretvaranja poplavne doline u poljoprivredna i građevinska područja. Slika 0. Karta Zmajevačkog i Monoštorskog rita nakon presijecanja meandara Dunava (Izvor: Schwarz 2005) Danas stoga postoji znatna razlika u hidro-morfološkim parametrima vodotoka u odnosu na prirodno stanje (Slika 0). One se očituju u ukupnoj dužini vodotoka, broju otoka i sprudova, te postotku pojedinih tipova meandra u nastanku. Povećavanjem ovih razlika u odnosu na prirodno stanje dolazi do smanjivanja povezanosti između rijeke i njenog poplavnog područja, a time i do prekida procesa evolucije poplavnih dolina, te gubitka biološke i krajobrazne raznolikosti. 26

31 Za zaštitu i očuvanje područja Kopačkog rita u užem smislu i Podunavlja u širem smislu, je od ključnog značaja omogućavanje daljnjeg odvijanja prirodnih procesa na Dunavu i Dravi, kao i mjerama restauracije dijela postojećih objekata (osobito kamenih pregrada i špornjeva) Pedološka obilježja Reljefne osobine i specifične vodne prilike elementi su od odlučujućeg značenja za postanak, razvoj i raširenost pojedinih vrsta tala na području Baranje, a osobito na području Parka prirode Kopački rit. Posebno se to odnosi na prostrana područja poloja, gdje su se razvila subakvalna i hidromorfna tla. Klimazonalna tla karakteristična su za ocjeđenija područja riječnih terasa, lesne zaravni i Bansko brdo. Pored prirodnih utjecaja na razvoj tala i njihovu promjenu bitno je utjecalo i djelovanje čovjeka, koji je svjesno vršio isušivanja i melioracije u svrhu poljodjelske proizvodnje. Prostor Kopačkog rita geomorfološki je oblikovan tijekom čitavog mlađeg kvartara, a odlučujuću ulogu imala je organogeno-močvarna, a potom mineralogena (fluvijalna) sedimentacija, pa se prostor Parka prirode bitno razlikuje od okolnih fluvijalnih nizina. Litološku podlogu čine organogeno-močvarni sedimentni prah, glina i treset, te pjeskoviti prah i pijesak fluvijalnog porijekla. Pretpostavka je da je u duljem vremenskom razdoblju dolazilo do miješanja fluvijalnih sedimenta Dunava i Drave s organogeno-močvarnim i limničkim naslagama. Prema pedološkim interpretacijama istraživanja iz 60-tih godina prošlog stoljeća tla na području Parka prirode pripadaju subhidričnim i semiterestričnim, odnosno semihidromorfnim tlima. Subhidrična se tla nalaze trajno pod vodom i ograničena su samo na područje Posebnog zoološkog rezervata i njegove neposredne okoline. Od subhidričnih tala prisutni su gyttja i sapropel. Ostali dio terena koji se prostire od Dunava i Drave predstavljen je semiterestričnim tlima (glej i aluvijalna tla) čija je pojava uvjetovana različitim stupnjem vlaženja i biljnim asocijacijama. Najniža područja zastupljena su alfa-glejem. Dominantni pedološki tipovi tala su sljedeći: Na užem prostoru uz vodotoke Dravu i Dunav zastupljena su aluvijalna (fluvijalna) tla (recentni aluvijalni nanosi). To su vrlo duboka karbonatna, pjeskovita i pjeskovito ilovasta fluvijalna tla s inkluzijama hipoglejnih tala. Matični supstrat su holocenski pjeskoviti i ilovasti sedimenti. Močvarno-glejna tla (euglej) najzastupljenija su tla Parka prirode. Prema pedološkim karakteristikama izdvojeno je deset tipova tala od kojih su na prostoru Parka prirode zastupljena tri. To su glejna tla koja nemaju veliko osciliranje suficitarne vode i zato je unutar soluma do,0 m ispod površine prisutno, barem u dijelu, ako ne u cijelom profilu, konstantno prekomjerno navlaživanje. Karakteriziraju ih procesi hidrogenizacije i morfološki znakovi koji su rezultat kraćeg, dužeg ili trajnog zadržavanja dodatne vode (podzemne ili plavne) unutar spomenutog profila tla do dubine,0 m. Suvišak vode smanjuje količinu kisika pa se pospješuju procesi redukcije. Prevladavaju anaerobni mikroorganizmi i razgradnja organske materije teče sporo u smjeru karbonizacije i stvaranja karakterističnog hidromorfnog humusa. Od ukupno deset tipova tala koji pripadaju močvarno-glejnim tlima na prostoru obuhvata Parka prirode zastupljeni su sljedeći tipovi:. tip močvarno amfiglejno i močvarno hipoglejno dijelom nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire se sjevernije od kartografske jedinice br. 30. fluvijalnih tala uz Dravu, te zauzima preostali prostor Posebnog rezervata. Ovaj tip tla izdvojen je na težim holocenskim sedimentima (glinama i ilovačama), a u strukturi zastupljenosti prevladavaju amfiglejna tla nad hipoglejnim; 2. tip močvarno hipoglejno (hipoglej) i močvarno amfiglejno (amfiglej) dijelom nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire se sjeveroistočnije od prethodnog tipa tla, od Vemeljskog Dunavca sve do dunavskih fluvijalnih tala. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti; 3. tip močvarno hipoglejno tlo i ritska crnica pretežito nepotpuno hidromeliorirano tlo. Prostire se sjeverno od. tipa, a zapadno od 2. tipa te sa tri strane okružuje hidromeliorirana tla. Ovaj tip zastupljen je dakle sjeverno od ribnjačarskih površina te od zapadne granice Parka prirode do otprilike Glavnog dunavskog nasipa. Matični supstrat je les i holocenski sedimenti, a na njima su zastupljene šume, travnjaci i oranice. Hidromeliorirana tla zastupljena su unutar močvarnog hipoglejnog tla i ritske crnice, a predstavljaju obradivo tlo. Nastala su iz ritske crnice i euglejnih tala snižavanjem razine 27

32 podzemne vode melioracijskim zahvatima. Hidromelioracijska rješenja (obrana od poplava, zaštita od zagađivanja) nisu završena samim izvođenjem nego traju aktivnosti i na održavanju stvorenog sustava. Matični supstrat je holocenska pjeskovita ilovača. Subakvalna tla (gyttja) po svom postanku vezana su za područja stalno pod vodom, gdje im razvoj teče pod plitkim vodnim pokrivačem stajaćica. Ograničena su na prostor Posebnog zoološkog rezervata, a predstavljena su gyttijom i sapropelom. Gyttija je po svom nastanku vezana za dno Kopačkog jezera i bara, gdje su vode bogate kisikom i gdje je organska komponenta premiješana s česticama gline i praha. Nema truljenja, organska tvar je dobro humificirana, a horizont gyttje ima crnu boju. Za razliku od gyttje sapropel nastaje na dnu voda stajaćica siromašnih kisikom. Organski ostaci se razlažu utjecajem anaerobnih bakterija tako da nedostaje humus Seizmotektonska obilježja Geološki podaci ukazuju da je područje Baranje u neotektonskom razdoblju pretežito u spuštanju, ali to spuštanje je nejednoliko i znatno je povećano u zonama rasjeda. Značajne promjene u strukturi nastale su u gornjem miocenu i pliocenu, te u kvartaru. Nastaju rasjedi pravaca pružanja sjeveroistok-jugozapad duž kojih su osim vertikalnih prisutni i horizontalni pokreti. Zapadno od područja Kopačkog rita nalazi se dominantni rasjed šireg područja tzv. "Osječko-đakovački rasjed". Povećana tektonska aktivnost događa se unutar zone tog rasjeda između Drave i Batine. Ovaj rasjed ima dužinu 00 km i presijeca Dravsku potolinu i vjerojatno graniči s većom tektonskom cjelinom kojoj pripadaju Panonske planine Mađarske. Osnovna tektonska kretanja događaju se na dubinama do 20 km, a velike deformacije padinske plohe neogenskih naslaga i horizontalni pomaci stijena odraz su tih kretanja. Može se općenito zaključiti: sjeverozapadni dio Baranje pomiče se prema jugozapadu, a područje Kopačkog rita prema sjeveroistoku i ta kretanja su vjerojatni uzročnici javljanju potresa. Prema seizmotektonskoj rajonizaciji u zoni "Osječko-đakovačkog rasjeda" moguće je javljanje potresa s maksimalnim magnitudama M između 5 i 5,5 tako da je manji dio Parka prirode Kopački rit u zoni VIII očekivanih maksimalnih magnituda potresa, a pretežiti je u zoni VII Klima Osnovno obilježje klime područja Parka prirode Kopački rit je homogenost klimatskih prilika, kao posljedica geografskog položaja Parka prirode u nizinskom području jugoistočne Baranje, te malih visinskih razlika terena. Klimatske prilike Parka prirode dio su ukupnih klimatskih obilježja šireg prostora, kako prostora Baranje, tako i područja istočne Hrvatske, u kojemu prevladava umjereno kontinentalna klima, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena. Prema Köppenovoj klasifikaciji to je područje koje se označava klimatskom formulom Cfwb x, što je oznaka za umjereno toplu, kišnu klimu, kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Srednja godišnja temperatura zraka na širem području Parka prirode kreće se od 0,7ºC (meteorološka postaja Osijek i Brestovac-Belje ) dok je prema mjerenjima od 978. do 998. u Osijeku srednja godišnja temperatura iznosila,0ºc (Tablica 5). Sve te vrijednosti su u granicama za ovakav tip klime. Srednje mjesečne temperature zraka su u porastu do srpnja kada dostižu maksimum (2,4ºC Osijek ili 2,9ºC Brestovac-Belje), a zatim su u opadanju, dok su najniže vrijednosti zabilježene u siječnju, kada je zabilježen minimum temperature (-,4ºC Osijek, odnosno -,3ºC Brestovac-Belje). Ovakav raspored prosječnih temperatura zraka ukazuje da se u godišnjem hodu temperature javlja jedan par ekstrema, jedan maksimum i jedan minimum temperature. 28

33 Tablica 5. Srednje mjesečne i godišnje temperature zraka OSIJEK BRESTOVAC- Mjeseci BELJE 2) ) ) I -,4-0,4 -,3 II,7,2 0,0 III 6, 6,3 5,3 IV,5,,0 V 6,3 6,5 5,9 VI 9,5 9,7 0,5 VII 20,9 2,4 2,9 VIII 20,2 20,9 20,5 IX 6,2 6,7 6,8 X,0,3,3 XI 6, 4,8 6,7 XII 0,8,4 0,0 Prosječno godišnje 0,7,0 0,7 Izvor podataka: ) Republički hidrometeorološki zavod-prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina Osijek, Zagreb, ) Geografija SRH Knjiga 3, Zagreb, ) Državni hidrometeorološki zavod-podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb Srednja godišnja amplituda temperature, između najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca iznosi za Osijek 22,3ºC što je odlika kontinentalnih područja. Maksimalne temperature zraka javljaju se u ljetnim mjesecima, a apsolutni maksimum temperature zabilježen je u Osijeku 38,6ºC, u razdoblju godine, a u razdoblju , apsolutni maksimum iznosio je u srpnju 40ºC. Minimalne temperature javljaju se u zimskoj polovici godine, a apsolutni minimum zabilježen u vremenu od 959. do 978. godine, iznosio je u Osijeku -25,4º C, međutim, vjerojatnost pojavljivanja ekstremnih temperatura je vrlo mala. Prosječna godišnja količina oborine zabilježena na ovom području kreće se od 632 mm u Brestovcu ( ) do 685,7 mm u Osijeku ( ). U okviru ovih podataka o prosječnim godišnjim količinama oborine izmjerene su i količine na agro-meteorološkoj postaji Kozjak, od prosječno 649 mm ( ). U godišnjem hodu oborina izdvajaju se dva para ekstrema. Glavni maksimum se javlja početkom ljeta (najčešće u VI mjesecu), a sporedni krajem jeseni, u XI mjesecu. Glavni minimum oborine je sredinom jeseni u X mjesecu, a sporedni krajem zime ili početkom proljeća u II i III mjesecu. Pojava dvostrukog para ekstrema ukazuje na utjecaj maritimnog režima oborina i njegovo duboko prodiranje u kontinent. Također je izražena i vrlo velika varijabilnost oborinskog režima, te i česta odstupanja od oborinskog režima. Maksimalne dnevne količine oborina ukazuju na veliku varijabilnost oborine koja varira iz godine u godinu. Maksimalna dnevna količina oborine u razdoblju od 959. do 978. godine zabilježena u Osijeku iznosila je 0,2 mm. Raspored oborina u vegetacijskom razdoblju optimalan je i kreće se od 390,4 mm (Osijek) do 436,0 mm (Brestovac-Belje). Oborine u obliku snijega javljaju se u prosjeku od 20,5 dana u Baranji, odnosno 26 dana za područje Osijeka, ali se ne zadržavaju dugo. Međutim, česta su odstupanja od tog prosjeka. Tablica 6. Srednje mjesečne i godišnje količine oborina Mjeseci OSIJEK BRESTOVAC-BELJE KOZJAK 4) ) ) ) ) I 50,0 46, II 43, 36, III 42, 45, IV 57,8 52, V 57,6 6,

34 VI 90,4 79, VII 74,5 54, VIII 60,9 60, IX 49,2 56, X 4,5 5, XI 60,4 57, XII 58,2 52, Prosječno godišnje 685,7 653, Izvor podataka: ) Republički hidrometeorološki zavod-prikaz općih klimatskih karakteristika Zajednice općina Osijek, Zagreb, ) Geografija SRH Knjiga 3, Zagreb, ) Državni hidrometeorološki zavod-podaci za meteorološku postaju Osijek, Zagreb ) JAZU Zavod za znanstveni rad Osijek Tri stoljeća "Belja", Osijek, 986. Relativna vlaga zraka za šire područje Osijeka i Parka prirode u prosjeku iznosi gotovo 80% godišnje, s tim da je deficit vlage zabilježen u proljetnim i ljetnim mjesecima, dok su zimski mjeseci dominantno vlažni, a broj izrazito suhih dana, s manje od 30% vlage u prosjeku, vrlo mali (Tablica 7). Povećanoj vlažnosti ovog područja doprinose utjecaji rijeka Drave i Dunava, te cjelokupno poplavno područje Kopačkog rita. Tablica 7. Srednja mjesečna i godišnja relativna vlažnost u razdoblju (Izvor: Prostorni plan PP Kopački rit 2006) M j e s e c i Postaja I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII Prosječno godišnje Brestovac -Belje Izvor podataka: - Klimatski podaci SRH, 97., Republički hidrometeorološki zavod SRH, Zagreb - JAZU Zavod za znanstveni rad Osijek Tri stoljeća "Belja", Osijek, 986. Na temelju desetogodišnje analize anomalija temperatura i oborina za područje Osijeka, dvije su godine (2000. i 2002) ocijenjene kao ekstremno tople, jedna (999) vrlo topla, četiri tople (998., 200., i 2006), a samo tri godine su bile ocijenjene kao normalne (Tablica 8). 30

35 Tablica 8. Prosječne godišnje ocjene klime u Hrvatskoj u periodu (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod) Temperatura normalno toplo vrlo toplo ekstremno toplo toplo ekstremno toplo normalno normalno toplo toplo Oborine normalno normalno vrlo kišno ekstremno sušno ekstremno kišno normalno vrlo sušno vrlo kišno ekstremno kišno normalno Tablica 9. Prosječne godišnje ocjene klime za područje Osijeka po sezonama (Z = zima, P = proljeće, Lj = ljeto, J = jesen) (Izvor: Državni hidrometeorološki zavod) Temperatura Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Ekstremno hladno Vrlo hladno Hladno Normalno Toplo Vrlo toplo Ekstremno toplo Oborine Ekstremno sušno Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Z P Lj J Vrlo sušno Sušno Normalno Kišno Vrlo kišno Ekstremno kišno 3

36 S obzirom na količinu oborina dvije su godine bile ekstremno kišne (200. i 2005.), dvije vrlo kišne (999. i 2004), jedna vrlo sušna (2003), jedna ekstremno sušna (2000), a četiri su godine ocijenjene kao normalne (Tablica 9). Ako podatke o ocjenama klime razmotrimo temeljem četiri godišnja doba dobiti ćemo još detaljniji prikaz promjena trendova (Tablica 9). Vezano uz temperaturne vrijednosti, u promatranom 0-godišnjem razdoblju 55% ukupnih godišnjih doba bilo je u granicama dugogodišnjih prosjeka, čak 44% ukupnih razdoblja je bilo toplije, a samo 5% hladnije od prosjeka. S druge strane, kod oborina je samo 35% bilo u granicama dugogodišnjih prosjeka, dok je 42,5% razdoblja bilo s većim vrijednostima od prosječnih količina oborina. Samo devet sezona (22,5%) je bilo sušnije od prosjeka. Zimska razdoblja su pokazala najmanje odstupanja sa samo dvije vrlo tople i jednom sušnom zimom, te dvije kišne i jednom hladnijom zimom od prosjeka. Proljeća su u 50% slučajeva bila vrlo topla ili toplija od prosjeka sa samo jednim hladnijim proljećem u proteklih deset godina. S druge strane, samo tri proljeća su bila u granicama normalnih vrijednosti, dok ih je četiri bilo kišno ili vrlo kišno, dva sušna, te jedno ekstremno sušno. Ljeta su također bitno odstupala od prosječnih vrijednosti, osobito u pogledu temperature. Samo tri ljeta su bila u okviru prosječnih vrijednosti, dok su sva ostala bila toplija, vrlo topla ili čak ekstremno topla. S druge strane, četiri ljeta su bila također kišna, vrlo kišna ili ekstremno kišna, a samo dva sušna ili ekstremno sušna. Jeseni su u 80% slučajeva bile normalne što se tiče temperaturnih vrijednosti, uz samo jednu vrlo toplu i jednu ekstremno toplu jesen. Međutim, vezano uz količinu prosječnih vrijednosti oborina jesenska razdoblja su najviše odstupala od prosjeka. Čak sedam od deset jeseni je bilo kišno, vrlo kišno ili ekstremno kišno, dok je samo jedanput zabilježena sušna jesen, te dva puta vrlo sušna. Sve ove gore navedene devijacije klimatskih parametara ukazuju na polagane procese promjene klime ovog područja. Stoga će daljnje praćenje klimatskih promjena i procjena njihovih utjecaja na zaštićeno područje biti jedan od najvažnijih zadataka upravljanja, zaštite i očuvanja ovog područja Staništa Ugrožena i rijetka staništa Prema Nacionalnoj klasifikacija i karti staništa Republike Hrvatske na području Parka prirode nalazi se 25 tipova staništa, a među njima je pet ugroženo na europskoj razini i zaštićeno Direktivom o staništima, a u Hrvatskoj Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/06) (označeni simbolom * i opisani u daljnjem tekstu) (Tablica 0). Tablica 0. Tipovi staništa na području Parka prirode Kopački rit NKS kod A A.. A..2 A.2.3 A.2.7/A.2.2 /A.. A.4. A A A A A A C C.2.2 NKS staništa Površinske kopnene vode i močvarna staništa Stalne stajaćice Povremene stajaćice Stalni vodotoci Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica/povremene tekućice/stalne stajaćice Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi Močvara krutog šaša Močvara nježnog šaša Močvara mjehurastog šaša Zajednica trstastog blješca Zajednica vodenih leća i parožinaste paprati Zajednica močvarne rebratice Travnjaci, cretovi i visoke zeleni *Vlažne livade Srednje Europe 32

37 C Pašnjak guste petoprste D Šikare D../E.. Vrbici na sprudovima/poplavne šume vrba E Šume E../E..2 *Poplavne šume vrba/ *Poplavne šume topola E.2. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.2.2 *Poplavne šume hrasta lužnjaka E.3. *Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume E.9.3 Nasadi širokolisnog drveća I Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom I.2. Mozaici kultiviranih površina I.2./J../ Mozaici kultiviranih površina/aktivna seoska područja/javne I.8. neproizvodne kultivirane zelene površine I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama I.8. Javne neproizvodne kultivirane zelene površine J Izgrađena i industrijska staništa J.. Aktivna seoska područja J../J..3 Aktivna seoska područja/urbanizirana seoska područja Navedena staništa su kartirana na III razini Nacionalne klasifikacije staništa (NKS), a svaka od navedenih klasa unutar sebe sadrži cijeli niz staništa, odnosno biljnih zajednica na IV i V razini. Prema NKS-u navedena ugrožena i rijetka staništa opisana su na sljedeći način: C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe Vlažne livade Srednje Europe (Red MOLINIETALIA W. Koch 926) Pripadaju razredu MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx Navedeni skup predstavlja higrofilne livade Srednje Europe koje su rasprostranjene od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa. E... Poplavne šume vrba Poplavne šume vrba (Sveza Salicion albae Soó 930 E..2. Poplavne šume topola Poplavne šume topola (Sveza Populion albae Br.-Bl. 93) E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka Poplavne šume hrasta lužnjaka (Sveza Alno-Quercion roboris Ht. 938) Pripadaju redu ALNETALIA GLUTINOSAE Tx Mješovite poplavne šume panonskog i submediteranskog dijela jugoistočne Europe s dominacijom vrsta Quercus robur, Fraxinus angustifolia, Ulmus carpinifolia, Ulmus laevis, Alnus glutinosa, Acer campestre, Carpinus betulus. Razvijaju se na pseudogleju, a plavljene su razmjerno kratko vrijeme. E.3.. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume (Sveza Erythronio-Carpinion (Horvat 958) Marinček in Mucina et al. 993) Pripadaju redu FAGETALIA SYLVATICAE Pawl. in Pawl. et al Mezofilne i neutrofilne šume planarnog i bežuljkastog (kolinog) područja, redovno izvan dohvata poplavnih voda, u kojima u gornjoj šumskoj etaži dominiraju lužnjak ili kitnjak, a u podstojnoj etaži obični grab (koji u degradacijskim stadijima može biti i dominantna vrsta drveća). Ove šume čine visinski prijelaz između nizinskih poplavnih šuma i brdskih bukovih šuma. U cilju zaštite ugroženih staništa vlažnih livada Srednje Europe potrebno je strogo pridržavati se mjera očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova kako je propisano Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima, te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 7/2006), Prilog III, C.-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikare te zabraniti izradu novi lovnih prosjeka i staza na cjelokupnom dijelu lovišta, kao i postavljanje hranilica na takvim staništima. U cilju zaštite ugroženih šumskih staništa, osobito poplavnih šuma vrba, topola i hrasta lužnjaka, potrebno je populacije lovnih vrsta divljači, osobito običnog jelena, divlje svinje i obične srne, održavati sukladno ekološkom kapacitetu odgovarajućeg staništa. 33

38 Karta staništa Republike Hrvatske, koju je za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode izradio OIKON d.o.o. je izrađena u mjerilu : putem klasifikacije obojenosti pojedinog piksela, pri čemu nije moguće prepoznati staništa čija površina je manja od ha. Za potrebe kvalitetnog upravljanja zaštićenim područjem, osobito poplavnim područjima čija je osnovna karakteristika upravo mozaičnost staništa uvjetovana poplavama, potrebno je izraditi karte staništa u manjem mjerilu : ili idealno : Iz tih razloga, Javna ustanova je izradila kartu staništa u mjerilu : (Slika ). 34

39 Slika. Karta staništa Parka prirode Kopački rit (Izvor: JUPP Kopački rit/fluvius/iucn- prevedeno u NKS) Tablica Kazalo šifri iz legende (slika.) prema NKS-u Šifra Naziv Šifra Naziv A... stalne stajačice E... poplavne šume vrba A..2. povremene stajačice E..2. poplavne šume topola A.2.3. stalni vodotoci E.2.2. poplavne šume hrasta lužnjaka A.2.4. kanali E.3.. mješovite hrastovo-grabove šume A.2.7. neobrasle i slabo obrasle obale tekućica E.9.3. nasadi širokolisnog drveća A.4.. tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi I..5. nitrofilna, skiofilna vegetacija A.4... tršćaci i rogozici I.3.. intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama A visoki šaševi i šiljevi I.5.. voćnjaci C.2.2. vlažne livade J... aktivna seoska područja C.2.3. mezofilne livade J.4.4. infrastrukturne površine C.2.4. vlažni nitrofilni travnjaci i pašnjaci J.4.5. uzgajališta životinja D... vrbici na sprudovima J.5.2. umjetna slatkovodna staništa (ribnjaci) 35

40 Biljne zajednice Glavni čimbenik raznolikosti vegetacije u Parku prirode je mikroreljef nastao dugotrajnim radom rijeka Drave i Dunava koje su usijecanjem svojih korita u sedimente i mijenjanjem pravca vodnih tokova akumulirale ogromne količine aluvijalnih nanosa, ponekad debelih i do 6,0 m. Tako je stvoren specifičan blago valovit reljef, gdje se u širokom pojasu uz rijeke, u pravcu vodotoka, izmjenjuju grede i depresije. Zahvaljujući razlikama u mikroreljefu, različita je dubina vode, visina i trajanje poplave što kao posljedicu ima razvoj različitih tipova vegetacije tako da je na području Parka prirode zabilježeno više od 40 različitih biljnih zajednica. S jedne strane to su različiti tipovi šuma, a s druge močvarna i vodena vegetacija. Uz veću koncentraciju divljači i utjecaj čovjeka vezana je nitrofilna i travnjačka vegetacija. Šumske zajednice Šumska staništa pokrivaju oko /3 ukupne površine Parka prirode, a od toga najmanje 23% predstavljaju različite plantaže stranih vrsta drveća ili klonova. Pri tome razlikujemo četiri osnovne zajednice prirodnih šuma (šume hrasta lužnjaka, šume brijesta i poljskog jasena, šume bijele i crne topole, šume bijele vrbe) sa 0 podtipova. To su u: šumama hrasta lužnjaka (Quercetum roboris prov.) sljedeće dvije subasocijacije: - šume hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-quercetum roboris), - šume hrasta lužnjaka i graba (Carpino betuli-quercetum roboris). šumama brijesta (veza) i poljskog jasena (Fraxino angustifoliae-ulmetum laevis Slavnić 952.) tri subasocijacije: - šume brijesta i poljskog jasena-tipične (Ulmeto-Fraxinetum typicum, prov. Jov. 968.), - šume brijesta i poljskog jasena s lužnjakom (Ulmeto-Fraxinetum quercetosum, prov. Jov. 968.), - šume brijesta i poljskog jasena s bijelom topolom (Ulmeto-Fraxinetum populetosum, prov. Jov. 968.). šumama bijele i crne topole (Populetum nigro-albae, Slav. 952.) dvije zasebne subasocijacije topolovih šuma, i to: - šume bijele topole (Populetum albae prov.), - šume crne topole (Populetum nigrae prov.). šumama bijele vrbe (Salicetum albae) sljedeće tri šumske zajednice: - šume bijele vrbe s kupinom (Rubeto-Salicetum albae, prov. Jov. 965.). - šume bijele vrbe sa šaševima (Cariceto-Salicetum albae, prov. Jov. 965.). - šume bijele vrbe s potočnicom (Myosoto-Salicetum albae, prov. Karp.). Na nekim sjevernim, uzdignutim dijelovima terena s kojih se plavna voda brže ocjeđuje, u vrijeme poplava tijekom godine nastaju uvjeti pogodni za rast vrbe, a u vrijeme sušnog razdoblja za rast hrasta lužnjaka. Prije regulacije toka Dunava i izgradnje nasipa ovdje su bila tipična lužnjakova staništa na kojima je nakon izvršenih navedenih radova u tlu došlo do značajnijih promjena vodnog režima. Današnje visoke plavne vode znatno nadmašuju ranije visoke vodostaje Dunava pa su grede koje prije nisu bile plavljene sada u vrijeme visokih poplava duže ili kraće vrijeme pod vodom. Promjenama režima vode u tlu prilagodila se i vegetacija pa su u nekad čiste lužnjakove šume u međuvremenu urasle hidrofilne vrste drveća: domaće topole, vrba, poljski jasen i brijest. Pri 36

41 fitocenološkom kartiranju ovih šuma 970. god., iskazane su 2 šumske biljne zajednice lužnjakovih šuma nazvanih kao zajednica "reliktnih" šuma hrasta lužnjaka na sušoj i vlažnijoj varijanti staništa. Ove zajednice imaju prijelazni karakter i njihova se površina naglo smanjuje obzirom na sadašnju starost i malu ili nikakvu mogućnost njihove prirodne obnove. Tako su već pri uređivanju baranjskih šuma godine na terenu identificirani samo manji fragmenti lužnjakovih "reliktnih šuma". To su sljedeće zajednice: "reliktna" šuma hrasta lužnjaka s kupinom (Rubeto-Quercetum roboris "relictum" prov.) na aluvijalnoj pararendzini. Njihov se udio smanjio na simboličnih 0-5 ha. "reliktna" šuma hrasta lužnjaka sa šaševima (Cariceto-Quercetum roboris "relictum" prov.). Površina ove šumske zajednice u Baranji u odnosu na stanje od 970. godine (229 ha) danas se također smanjila na nekoliko manjih lokaliteta. Vodena i močvarna vegetacija Šumom neobrasla vlažna i močvarna područja obrasla su sa četiri osnovne biljne zajednice livadsko-močvarne i barske vegetacije, i to sa: livadsko-močvarnom biljnom zajednicom visokih šaševa (Magnocaricetum), na močvarnom glejnom zemljištu. Ova zajednica pokriva velike površine oko Kopačkog jezera i središnjeg dijela Parka prirode, u zoni vrbovih ritskih šuma. Nalazi se između tipičnih močvarnih i kopnenih zajednica, a pretežito je obrasla raznim vrstama visokih šaševa s primjesom ostalih vrsta higrofilne prizemne vegetacije, zajednicom trske (Phraghmitetum communis), koja je po površini koju zauzima, vrlo raširena biljna zajednica. Razvila se na močvarnom glejnom (α-glej) i tresetno glejnom tlu u kojima je zbog prisustva visoke plavne i podzemne vode stalno prisutan anaerobni proces truljenja organskih tvari (od ostataka stabljika trske glavne edifikatorske vrste ovog tipa močvarne vegetacije), zajednicom običnog oblića (Scirpetum lacustris), prisutnom na tresetnim glejnim tlima u kojima ima tragova močvarno glejnog tla, koje se javlja na granici s barom i formira pod anaerobnim utjecajem barskih voda. To je zajednica depresija, niza isušenih rukavaca Drave i Dunava u kojima se duže vrijeme zadržava površinska voda, obrasla uz rubove i nakon povlačenja vode: šašinom (Scirpes lacustris), rogozom (Typha latifolia) amfibijskim grbcem (Roripa amphibia) i ostalim močvarnim prizemnim rašćem. Ova je zajednica najčešće izmiješana s trskom i dolazi na istim lokalitetima s trsticima najčešće u južnom i središnjem dijelu Parka prirode, zajednicom lopoča i lokvanja (As. Nymphaetum albo-luteae) je vodenjarska vegetacija dubljih vodenih tijela s mirnom vodom. Vegetaciju čine vodene biljke zakorijenjene za dno, s listovima i cvjetovima koji plutaju na površini vode, kao što su bijeli lopoč (Nypmhaea alba) i žuti lokvanj (Nuphar luteum), te slobodno plutajuće biljke prilagođene životu na površini vode, npr. vodene leće (Lemna spp.). Vodena je površina često, napose u stajaćim rukavcima, u plitkim barama te uz rubove sporotekućih voda u kanalima pokrivena zelenim sagom. Tu se često miješaju zajednice vodenih leća (Lemno-Spirodeletum polyrhizae (najčešća), Spirodelo-Salvinietum, Riccietum fluitantis i Lemno- Utricularietum). Ispod tog pokrova ponekad nalazimo još i zajednicu brazdaste vodene leće (Lemnetum Trisulcae). Od zajednica vodenih leća posebno treba istaknuti dvije rijetke zajednice na prostoru Hrvatske. Jedna je zajednica sitne leće (Wolffietum arhizae). Druga je zajednica obične vodene leće i azole (Lemno-Azolletum). Zajednice mrijesnjaka (Potamogetonetum lucentis i Potamogetonetum graminei) razvijaju se u mozaiku s drugim vodenim zajednicama. Ova potonja (Potamogetonetum graminei), ovisno o vodnom režimu u proljeće i ljeti, ponekad obraste Kopačko jezero. U kanalima izvan poplavnog područja (Tikveš) nalazimo i zajednicu rebratice (Hottonietum palustris). Najveće vodene površine, ipak, zauzima zajednica plavuna (Nymphoidetum peltatae). Plavun često jako gusto obrasta ne samo površinu, već stabljikama prepleće i vodu ispod površine. Zajednicu rašca (Trapetum natantis) nalazimo ponekad u dubokoj vodi jezera. 37

42 U plitkoj stajaćoj vodi nalazimo i druge vodene zajednice: zajednicu mrijesnjaka i raskrečenog žabnjaka (Potameto-Ranunculetum circinati) i zajednicu plavuna i borka (Nymphoido-Hippuridetum), koje su dio vremena u vodi, a dio na vlažnom mulju. Na mjestima gdje se ljeti i u jesen povuče voda i ostaje golo tlo, često se razvija zajednica igličaste jezernice (Eleocharetum acicularis) i fragmenti zajednica sveze niskih šiljeva (Nanocyperion). Uz rubove jezera i kanala te na površinama koje su dio godine poplavljene, a dio suhe, najrasprostranjeniji su trščaci (Scirpo-Phragmetetum) te zajednice visokih šaševa (Caricetum elatae, Caricetum vesicariae, Caricetum gracilis). One zauzimaju goleme površine rita i daju mu karakterističan izgled. Nitrofilna vegetacija Unutar Parka prirode i oko njega nalaze se različite, više ili manje nitrofilne zajednice. One se razvijaju uz putove i na putovima, u plitkim barama, na mjestima gdje je jači utjecaj čovjeka, stoke ili divljači. Na gaženim površinama nalaze se dvije asocijacije, češća je zajednica ljulja utrinca i širokolisnog trpuca (Lolio-Plantaginetum uz nasip), a rjeđa je zajednica tvrdike i dvornika (Sclerochloo-Polygonetum avicularis na sušim mjestima uz rub ceste, kao i na nasipu). Uz rubove putova i nasipa razvija se asocijacija sofijinog ornja (Descurainietum sophiae na suhim dijelovima nasipa, kao i u ruderalnim staništima duž staza) i zajednica obične lisičine i žutog kokotca (Echio- Melilotetum na suhom tlu uz ceste, na južnim padinama nasipa u blizini Sakadaškog jezera). Na vlažnijim ruderalnim staništima nalazimo zajednice dvornika i trodijelnog dvozuba (Polygono- Bidentetum na pašnjacima i lokalitetima gdje je intenzivniji promet), zajednicu otrovnog žabnjaka (Ranunculetum scelerati u plitkim barama ili šumama vrbe) i zajednicu crvenožutog repka (Alopecuretum aequalis na dnu bara ili ribnjaka). Sve ove asocijacije pripadaju različitim svezama, redovima i razredima što upućuje na raznolikost ove vrste vegetacije. Travnjačka vegetacija Travnjačka vegetacija zauzima vrlo male površine u cijeloj Baranji pa tako i u području Parka prirode. Asocijacija livadne pahovke (Arrhenatheretum elatioris) je jedina travnjačka zajednica u rezervatu. Pojavljuje se duž obiju strana padina nasipa i kosi se redovito dva puta godišnje, bez tretiranja herbicidima. Floristički sastav ovisi o starosti nasipa, pošto se na novijim dijelovima nasipa travnjaci umjetno sade, te nakon nekoliko godina sadrže mnoge ruderalne vrste. Osim na nasipima travnjačka se vegetacija javlja i na pašnjacima za divljač oko Tikveša. Sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine br. 7/2006) te odredbama Nacionalne ekološke mreže potrebno je osigurati stabilnost ili povećanje površina ugroženih i rijetkih staništa. Uključeno je 4 tipova staništa. U cilju njihove zaštite, izradit će se akcijski planovi za zaštitu sljedećih staništa (šifra: NKS/NATURA/BERN): A /3270/Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. -/-/Vodena i močvarna vegetacija -/330/Amfibijska staništa Isoeto Nanojuncetalia A.3.2./350/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion A.4../-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe -/6440/Livade Cnidion dubii E...2./9E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom E...3./9E0*/Poplavna šuma vrba i topola E..2.2./9E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole E.2../9F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E.2.../9F0/Šuma veza i poljskog jasena E /9F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom) E.3../9L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume 9.8. Biološka raznolikost Tijekom posljednjih 250 godina na području kojim danas upravlja Javna ustanova Park prirode Kopački rit odvijale su se brojne znanstveno-istraživačke aktivnosti, a objavljeno je preko 38

43 700 znanstvenih i stručnih radova. No, unatoč ovom impresivnom broju, istraženost Parka prirode još uvijek nije dovršena Flora Flora Kopačkog rita do sada nije temeljito i sustavno istraživana osim u Posebnom zoološkom rezervatu (Topić 989). Podaci iz tog rada i brojnih drugih radova koji su istraživanjem flore Slavonije i Baranje obuhvatili područje Kopačkog rita su iskorišteni za sastavljanje popisa biljnih vrsta. Popis sadrži preko 400 svojti vaskularne flore, ali je nepotpun te je potrebno provesti cjelokupnu inventarizaciju flore koja će dati potpuniju sliku biljnog svijeta. U Kopačkom ritu raste niz rijetkih i ugroženih vrsta biljaka. To su prvenstveno svojte koje vole vlažna, močvarna staništa. Međutim, oko Parka prirode Kopački rit na sušnijim terenima također nalazimo niz, za Hrvatsku interesantnih biljnih vrsta od kojih neke samo tu rastu. U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 39/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske (2005.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji. Tablica 2. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste biljaka Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) iriđot Acorus calamus zaštićena turica Agrimonia eupatoria zaštićena travoliki žabočun Alisma gramineum strogo zaštićena Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske (2005.) crvenožuti repak Alopecurus aequalis strogo zaštićena NT bijeli sljez Althaea officinalis zaštićena volujski jezik Anchusa officinalis zaštićena crnoglavac Ballota nigra zaštićena štitasti vodoljub Butomus umbellatus zaštićena močvarni šaš Carex acutiformis zaštićena obalni šaš Carex riparia strogo zaštićena NT crvena loboda Chenopodium rubrum strogo zaštićena pjegava kukutka Conium maculatum zaštićena đurđica Convallaria majalis zaštićena bijeli glog Crataegus monogyna zaštićena pasji jezik Cynoglossum officinale zaštićena smeđi šilj Cyperus fuscus strogo zaštićena NT dugi oštrik Cyperus longus strogo zaštićena NT dvostupka Cyperus michelianus strogo zaštićena VU kurika Euonymus europaea zaštićena orlovac Galega officinalis zaštićena prava broćika Galium verum zaštićena plućna sirištara Gentiana pneumonanthe strogo zaštićena EN pastirska iglica Geranium robertianum zaštićena mjehurasta sljezolika Hibiscus trionum strogo zaštićena EN obični borak Hippuris vulgaris strogo zaštićena VU močvarna rebratica Hottonia palustris strogo zaštićena EN 39

44 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) rupičasta pljuskavica Hypericum perforatum zaštićena močvarna perunika Iris pseudacorus strogo zaštićena Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske (2005.) sibirska perunika Iris sibirica strogo zaštićena VU prava puzaljka Kickxia elatine (L.) Dumort. ssp. Elatine strogo zaštićena močvarna graholika Lathyrus palustris strogo zaštićena srčenjak Leonurus cardiaca zaštićena ljetni drijemovac Leucoium aestivum zaštićena vodena voduška Limosella aquatica strogo zaštićena CR obični lanilist Linaria vulgaris zaštićena trožilni ljubor Lindernia procumbens strogo zaštićena VU vučja noga Lycopus europaeus zaštićena obična vrbica Lythrum salicaria zaštićena vodena metvica Mentha aquatica zaštićena dugolisna metvica Mentha longifolia zaštićena kuglasta metvica Mentha pulegium zaštićena lokvanj Nuphar lutea zaštićena lopoč Nymphaea alba zaštićena vodena trublja Oenanthe aquatica zaštićena livadni zečji trn Ononis spinosa zaštićena ljetni jednolist Ophioglossum vulgatum zaštićena šumska kiselica Oxalis acetosella zaštićena poljski mak Papaver rhoeas zaštićena mjehurica Physalis alkekengi zaštićena mala bedrenika Pimpinella saxifraga zaštićena močvarna vlasnjača Poa palustris zaštićena vodeni dvornik Polygonum hydropiper zaštićena gusjak Potentilla anserina zaštićena dugolisna čestoslavica Pseudolysimachion longifolium strogo zaštićena EN businjak Pulicaria dysenterica zaštićena žabnjak ljutić Ranunculus acris zaštićena vodeni žabnjak Ranunculus aquatilis zaštićena raskrečeni žabnjak Ranunculus circinatus zaštićena zlatica Ranunculus ficaria zaštićena sunčana iskrica Ranunculus flammula zaštićena puzavi žabnja Ranunculus repens zaštićena otrovni žabnjak Ranunculus sceleratus zaštićena žuta rezeda Reseda lutea zaštićena pasjakovina Rhamnus catharticus zaštićena divlja ruža Rosa canina zaštićena obalna kiselica Rumex maritimus strogo zaštićena plivajuća nepačka Salvinia natans zaštićena 40

45 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) strupnik Scrophularia nodosa zaštićena paskvica Solanum dulcamara zaštićena crna pomoćnica Solanum nigrum zaštićena velika zlatnica Solidago gigantea zaštićena bijeli gavez Symphytum tuberosum zaštićena obični vratić Tanacetum vulgare zaštićena lukovičasti dubačac Teucrium scordium zaštićena majčina dušica Thymus pulegioides zaštićena vodeni orašac Trapa natans zaštićena uskolisni rogoz Typha angustifolia zaštićena širokolisni rogoz Typha latifolia zaštićena Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske (2005.) laksmanijev rogoz Typha laxmannii strogo zaštićena EN patuljasti rogoz Typha minima strogo zaštićena CR matovilac Valerianella locusta zaštićena poljska divizma Verbascum blattaria zaštićena crna divizma Verbascum nigrum zaštićena obična divizma Verbascum phlomoides zaštićena mali zimzelen Vinca minor zaštićena mirisna ljubica Viola odorata zaštićena divlja maćuhica Viola tricolor zaštićena sitna leća Wolffia arhiza strogo zaštićena NT Kategorije: RE regionalno izumrla, CR kritično ugrožena, EN ugrožena, VU rizična, D.D. nedovoljno poznata, NT nisko rizična, LC najmanje zabrinjavajuće. Iz svega navedenog vidljivo je da Kopačkom ritu raste 88 zaštićenih biljnih vrsta, što je 22% ukupnog broja od oko 400 zabilježenih vrsta vaskularne flore, stoga je ovo područje značajno za njihovu zaštitu. Glavni problem ugroženosti biljaka svakako je antropogeni faktor Fauna Beskralješnjaci (avertebrata) Fauna beskralješnjaka Kopačkog rita u užem i Podunavlja u širem smislu slabo je istražena, osim pojedinih grupa koje su bile zanimljive određenim istraživačima. Radi nedostatka stručnjaka sustavna istraživanja i praćenje stanja biološke raznolikosti je u povojima, tako da se tek posljednjih nekoliko godina pokušavaju izraditi odgovarajući priručnici za inventarizaciju vrsta i njihovih staništa (Nikolić 2006; Topić et al. 2006). Istraživanja beskralješnjaka započela su 943. godine u okviru biološke stanice «Albertina», a do danas su istražene slijedeće skupine: Oblići (Nematoda) U tlima Kopačkog rita utvrđena su ukupno 22 roda oblića od kojih su neki značajni biljni paraziti na ratarskim kulturama (Kalinović 999). Stalna zastupljenost oblića iz četiri osnovne trofičke grupe (obligatni paraziti, fakultativni paraziti, saprofagi i predatori) potvrđuje postojanje prirodnog ciklusa kruženja tvari. Periodične promjene zastupljenosti oblića u tlu uvjetovane su utjecajem specifičnog vodnog režima. U sedimentima vodenih ekosustava unutar Kopačkog rita ustanovljene su 32 vrste slatkovodnih oblića, a u sedimentima ribnjaka Belje 23 vrste (Kalinović 999). Broj vrsta i gustoća njihovih populacija ovisi o tipu sedimenta, brzini protoka vode i stupnju onečišćenja voda. Intenzivna 4

46 istraživanja slatkovodnih oblića provode se od 998. do danas, na temelju kojih je zabilježen niz novih svojti. Mekušci (Mollusca) Od faune mekušaca, osobito su istraženi puževi Gastropoda i školjkaši Bivalvia. Ukupno je zabilježena 2 vrsta (Kalinović 999). Slatkovodnih puževa je utvrđeno 3 vrsta (Bogut et al. 2003). Kako je u Hrvatskoj do danas zabilježeno 29 svojti vodenih puževa, 48 svojta kopnenih puževa i 7 svojti školjkaša (Radović J. 999), očekuje se da će se dodatnim istraživanjima broj vrsta na području Parka prirode znatno povećati. Među puževima i školjkašima posebno treba istaknuti živorodnog puža, Viviparus hungaricus, koji u Kopačkom ritu naraste i do 55 mm, kao i posebnu formu školjke Unio tumidus kopacensis kao endemsku podvrstu Kopačkog jezera (Kalinović 999). U posljednje vrijeme također je primijećeno širenje strane invazivne vrste školjkaša Dreissenia polymorpha koja je nađena u vodama Hulovskog kanala. Puž vinogradnjak Helix pomatia zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim kao zaštićena vrsta (Narodne novine br. 99/2009). Gujavice (Oligochaeta) U tlima Parka prirode Kopački rit do danas je zabilježeno samo 6 vrsta gujavica iz dviju porodica (Kalinović 999). Pritom su vrste Allolobophora rosae, A. caliginosa, A. leoni i Lumbricus rubellus bile dominantne. Kako je u Hrvatskoj zabilježena 4 svojta gujavica iz sedam različitih porodica (Radović J. 999), ovdje se također dodatnim istraživanjima očekuje znatno proširenje popisa vrsta. Pijavice (Hirudinea) Na području Kopačkog rita ukupno je utvrđeno 6 vrsta pijavica što čini više od 94% faune Hrvatske (Kalinović 999; Radović J. 999). Među njima su i rijetke vrste kao Dina apathyi, Cystobranchus fasciatus, Theromyzon tessulatum i Batracobdella paludosa. Dvije vrste, Piscicola geometra i Cystobranchus fasciatus, su paraziti na ribama, ali je njihova pojava i šteta na ribama lokalnog značaja. Medicinska pijavica Hirudo medicinalis i konjska pijavica Haemopis sanguisuga zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim u kategoriji strogo zaštićenih vrsta (Narodne novine br. 99/2009). Rakovi (Crustacea) Od ukupne faune rakova istraživane su samo tri skupine: veslonošci (Copepoda), rašljoticalci (Cladocera) i desetonošci (Decapoda). Prve dvije skupine predstavljaju niže rakove koji se nalaze u planktonu, a desetonošci predstavljaju više rakove. o veslonošci (Copepoda) Skupina planktonskih račića Copepoda ima tri načina ishrane: filtracijski, predatorski i detritofagni, pri čemu prisustvo pojedinih vrsta ukazuje na stupanj trofije vodenih ekosustava (Elektroprojekt 2002). Fauna ove skupine je slabo istražena s ukupno zabilježenih sedam vrsta (Elektroprojekt 2002) što čini manje od 9% hrvatske faune (8 vrsta) (Radović J. 999). o Rašljoticalci (Cladocera) Gotovo svi predstavnici ove skupine hrane se filtriranjem (iako ima i pravih predatora), te predstavljaju izuzetno važnu grupu organizama u prijenosu tvari i protoku energije kroz hranidbene lance vodenih ekosustava (Elektroprojekt 2002). Prisustvo pojedinih vrsta također ukazuje na stupanj trofije. Do danas je utvrđeno 2 vrsta (Elektroprojekt 2002) što čini 34% ukupne faune Hrvatske (35 vrsta) (Radović J. 999). o Desetonošci (Decapoda) Desetonožni rakovi su oklopni raci s karakterističnim kliještima. Na području Kopačkog rita i rijeke Dunav zabilježen je uskoškari ili barski rak Astacus leptodactilus kao jedina vrsta autohtonih desetonožnih rakova u ovom dijelu poplavne doline (Maguire & Klobučar 2003b). Međutim, osobito zabrinjava pojava i širenje dvije strane invazivne vrste rakova: bodljobradog ili prugastog raka Orconectes limosus sjeverno-američke vrste koja je u Europu naseljena radi uzgoja i ishrane (Maguire & Klobučar 2003a, ICPDR 2002), te kineske slatkovodne rakovice Eriocheir sinensis (Lakatoš n.p.). Dok je kineska rakovica za sada zabilježena samo u rijeci Dunav, američki rak je široko rasprostranjen 42

47 u poplavnom području, osobito u rukavcima i kanalima poput Hulovskog, Čonak ut-a, Vemeljskog i Monjoroškog dunavca (Mikuska T. n.p.). Kukci (Insecta) Smatra se da su kukci najbrojnija skupina životinja na Zemlji s više od opisanih vrsta (Elektroprojekt 2002). Budući da žive u svim staništima u kojima je moguć život izuzetno su značajni za procese kruženja tvari i protoka energije, te u održavanju ravnoteže u kopnenim i vodenim ekosustavima (Matoničkin 98). Fauna kukaca Kopačkog rita vrlo je slabo istražena. Tako je, na primjer, do danas od ukupno vrsta kornjaša, Coleoptera, koje su zabilježene u Hrvatskoj (Radović J. 999), zabilježeno samo 85 vrsta u Kopačkom ritu (Elektroprojekt 2002) ili od zabilježenih vrsta leptira Lepidoptera u Hrvatskoj (Radović J. 999) samo 95 vrsta u Kopačkom ritu (referenca). Međutim, pojedine skupine koje su dobro istražene, poput vretenaca, komaraca ili obada, ukazuju da je fauna kukaca također izuzetno bogata. o Vretenca (Odonata) Faunističkim istraživanjima vretenaca na području Kopačkog rita utvrđeno je 48 vrsta (Bogdanović et al. 2004) (Elektroprojekt 2002), što iznosi 70,58 % od 68 vrsta vretenaca zabilježenih u Hrvatskoj (Radović J. 999). Među njima je devet rijetkih i ugroženih vrsta: Anaciaeschna isosceles, Hemianax ephippiger, Gomphus flavipes, Ophiogomphus cecilia, Somatochlora flavomaculata, Epitheca bimaculata, Sympetrum depressiusculum, Sympetrum danae i Leucorrhinia pectoralis. Vretenca kao predatori imaju indikatorsku ulogu koja nam ukazuje na bogatstvo staništa, onečišćenost okoliša i očuvanost ekosustava u kojima žive. o Ravnokrilci (Orthoptera) Istraživanja ravnokrilaca obavljena su još davne 943. godine, kada je utvrđena ukupno 3 svojta (Kalinović 999). To predstavlja 7,75% ukupne faune ravnokrilaca Hrvatske koja broji 69 vrsta (Radović J. 999). Od utvrđenih vrsta, 9 pripada sibirskom faunističkom elementu, a 2 vrsta pontomediteranskom (Kalinović 999). o Leptiri (Lepidoptera) Leptiri se prema aktivnosti dijele na danje i noćne leptire. Fauna leptira koja se procjenjuje na 2505 vrsta u Hrvatskoj (Radović J. 999), na području Kopačkog rita i Podunavlja nije dovoljno istražena. Prema rezultatima dosadašnjih istraživanja u Kopačkom ritu zabilježeno je 64 vrste danjih leptira, što iznosi 32% od ukupne faune (86 vrsta) danjih leptira Hrvatske (Reinstra 2004, Krčmar 2004). Rijetke i ugrožene vrste rasprostranjene na području Kopačkog rita su Papilio machaon, zatim Apatura metis, Aglais urticae, Lycaena dispar i Cupido alcetas (Kalinović 999). Sveukupan broj do danas poznatih noćnih leptira na području Podunavlja je 04 vrste (Elektroprojekt 2002, Pulitika 2000, Draganić 2000). Kao dosta rijetku treba izdvojiti vrstu Laelia coenos. o Trčci (Carabidae) Trčci su porodica grabežljivih kornjaša načinom života vezanim za tlo, a prva istraživanja ove skupine na području Kopačkog rita započinju 983. godine. Do danas ih je ukupno zabilježeno 55 vrsta (Elektroprojekt 2002). o Komarci (Culicidae) Iako poplavna područja predstavljaju idealna mjesta za razvoj komaraca, prva istraživanja ove skupine započela su tek 90-tih godina prošlog stoljeća. Do danas je u Kopačkom ritu zabilježeno 2 vrsta komaraca što predstavlja 42% faune Hrvatske koja broji 50 vrsta (Elektroprojekt 2002). Sedam vrsta (Aedes vexans, A. sticticus, A. cinereus, Anopheles maculipennis kompleks) je osobito brojno jer svoja jaja polažu na mjesta koja će tek biti poplavljena, tako da se njihove vrlo brojne populacije razvijaju nakon poplava. Utvrđena je jasna povezanost razvoja populacija komaraca s uvjetima plavljena tj. smanjenom broju razvijenih generacija i ukupne brojnosti u sušnim godinama (Merdić & Lovaković 999, Merdić & Sudarić 2003). Vrlo rijetka je vrsta Anopheles hyrcanus. Kratki opisi najznačajnijih vrsta nalaze se u Sektorskoj studiji «Biodiverzitet» (Elektroprojekt 2002). Unatoč uvriježenom mišljenju, komarci iz Kopačkog rita ne migriraju, ali postoje disperzije dijela populacija iz rubnih dijelova poplavnog područja (Sudarić 2006). o Obadi (Tabanidae) Obadi Kopačkog rita istražuju se od 988. godine, te je do danas utvrđeno 26 vrsta što čini 32% faune obada Hrvatske koja broji 78 vrsta (Elektroprojekt 2002, Krčmar et al. 2006). Najbrojnije 43

48 vrste su Hybomitra ciureai, Tabanus bromius i Haematopota pluvialis. Vrste Hybomitra ukrainica i Haematopota bigoti posebnost su faune obada Kopačkog rita jer su izuzetno rijetke u kopnenom području Hrvatske. o vodene stjenice (Heteroptera) Istraživanja ove skupine započela su godine i do danas je za područje Kopačkog rita zabilježena 2 vrsta (Turić 2007). Ovdje treba napomenuti da su predmetnim istraživanjima zahvaćeni samo predstavnici koji žive u vodenim ekosustavima. o Kornjaši (Coleoptera) Istraživanja kornjaša kopnenih staništa utvrdila su ukupno 85 vrsta (Kalinović 999). Istraživanja ove skupine koji žive u vodenim ekosustavima započela su godine i do danas ih je za područje Kopačkog rita zabilježeno 52 vrste (Turić 2007). o Grizlice (Psocoptera) Do danas je zabilježeno 28 vrsta grizlica (Elektroprojekt 2002). S obzirom da fauna grizlica Hrvatske broji 6 vrstu (Radović J. 999) ovi podaci nam ukazuju na relativno bogatstvo vrsta u Kopačkom ritu. Vrste Caecilius atricornis i Dorypterix domestica nedavno su prvi puta utvrđene za faunu Hrvatske. Rijetka je i vrsta Ectopsocopsis xerophyllus koja je prvi put uzorkovana u Hrvatskoj na suhom lišću hrasta lužnjaka 978. o Opnokrilci (Symphyta) Fauna opnokrilaca Kopačkog rita zastupljena je sa 73 vrste (Perović et al. 2006) Kralješnjaci (Vertebrata) Ribe (Pisces) U vodama Kopačkog rita zabilježeno je 44 vrste slatkovodnih riba što je 34,64% ukupnog broja riba Hrvatske, ali se pretpostavlja da bi to područje moglo naseljavati 60-tak vrsta riba. Uneseno je čak 9 vrsta riba, dok su ostalih 35 autohtone vrste. Od 44 vrste tri su endemi dunavskog sliva: plotica Rutilus pigus, prugasti balavac Gymnocephalus schraetzer i mali vretenac Zingel streber, a dvije se vrste smatraju regionalno izumrlima: obična moruna Huso huso i obična pastruga Acipenser stellatus. Biološki značaj Kopačkog rita je izvanredno velik jer je poplavna zona područje visoke biološke produkcije te jedno od najvažnijih područja za mrijest riba Dunava i donjeg toka Drave. Kopački rit ujedno služi i kao mrijestilište ribama koje dolaze iz uzvodnih tokova gdje nema poplavnih područja. U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 39/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu slatkovodnih riba Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji. Tablica 3. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste riba Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske (2006) NATURA 2000 Bernska konvencija crnooka deverika Abramis sapa zaštićena NT kečiga Acipenser ruthenus zaštićena VU jegulja Anguilla anguilla zaštićena bolen Aspius aspius zaštićena VU + + mrena Barbus barbus zaštićena karas Carassius carassius zaštićena VU šaran Cyprinus carpio zaštićena zavičajna svojta Obični vijun Cobitis taenia + + prugasti balavac Gymnocephalus schraetser strogo zaštićena CR + + EN 44

49 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske (2006) NATURA 2000 Bernska konvencija jez Leuciscus idus zaštićena VU manjić Lota lota zaštićena VU piškur Misgurnus fossilis strogo zaštićena VU + + sabljarka Pelecus cultratus strogo zaštićena DD + mramorasti glavoč Proterorhinus marmoratus zaštićena NT plotica Rutilus pigus zaštićena NT + + smuđ kamenjak Sander volgense strogo zaštićena DD nosara Vimba vimba zaštićena VU mali vretenac Zingel streber strogo zaštićena VU + + veliki vretenac Zingel zingel strogo zaštićena VU Potrebno je napomenuti da je istom konvencijom zaštićena podvrsta Rhodeus sericeus amarus, koja pripada vrsti gorka gavčica Rhodeus sericeus, a za koju je utvrđeno da naseljava Kopački rit. Daljnja istraživanja i inventarizacije trebaju utvrditi jesu li među pripadnicima ove vrste i pripadnici zaštićene podvrste Vodozemci (Amphibia) Faunu vodozemaca Kopačkog rita čini vrsta, odnosno 55% od ukupno 20 vrsta vodozemaca prisutnih u Hrvatskoj. Sve ove vrste svojom su biologijom vezane uz močvarna i vodena staništa, koja su za većinu njih i stalna staništa. Nestanak pojedinih vodenih površina ima za posljedicu drastično smanjenje broja vodozemaca. U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 39/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji. Tablica 4. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske (2006) NATURA 2000 Bernska konvencija crveni mukač Bombina bombina strogo zaštićena NT + + smeđa krastača Bufo bufo zaštićena zelena krastača Bufo viridis strogo zaštićena gatalinka Hyla arborea strogo zaštićena NT češnjača Pelobates fuscus strogo zaštićena šumska smeđa žaba Rana dalmatina strogo zaštićena zelena žaba Rana esculenta zaštićena velika zelena žaba Rana ridibunda zaštićena šareni daždevnjak Salamandra salamandra zaštićena 45

50 Hrvatski naziv veliki panonski vodenjak Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske (2006) NATURA 2000 Bernska konvencija Triturus dobrogicus strogo zaštićena NT + + mali vodenjak Triturus vulgaris strogo zaštićena EN Kopački rit spada u područja vrijedna posebne zaštite kao stanište potencijalno ugroženih vrsta obalnih, vlažnih i vodenih staništa za vrste kao što su veliki panonski vodenjak, crveni mukač i obična gatalinka. Fauna vodozemaca je na ovom područje ugrožena intenziviranjem poljoprivrede, melioracijama i kanaliziranjem vodotoka, te uništavanjem i fragmentacijom staništa Gmazovi (Reptilia) U Kopačkom ritu utvrđeno je 0 vrsta gmazova što predstavlja 25,64 % od ukupno 39 vrsta gmazova Hrvatske. Fauna gmazova Kopačkog rita uključuje jednu vrstu kornjače (barska kornjača Emys orbicularis), četiri vrste guštera (sljepić Anguis fragilis, livadna gušterica Lacerta agilis, zidna gušterica Podarcis muralis i zelembać Lacerta viridis) te pet vrsta zmija (smukulja Coronella austriaca, bjelica Elaphe longissima, ribarica Natrix tessellata, bjelouška Natrix natrix i riđovka Vipera berus). Na području Kopačkog rita brojnošću dominiraju vrste prilagođene poplavnim uvjetima kao je obična bjelouška, kockasta vodenjača te barska kornjača. Ostale vrste gmazova rasprostranjene su na višim terenima koji su vrlo rijetko ili nikad plavljeni, poput nasipa ili područja branjenog od poplava. U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 39/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009) te one koje su svrstane u Crvenu knjigu vodozemaca i gmazova Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji. Tablica 5. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste vodozemaca Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske NATURA 2000 Bernska konvencija kornjača Emys orbicularis strogo zaštićena NT + + livadna gušterica Lacerta agilis strogo zaštićena zidna gušterica Podarcis muralis strogo zaštićena zelembać Lacerta viridis strogo zaštićena smukulja Coronella austriaca strogo zaštićena bjelica Elaphe longissima strogo zaštićena ribarica Natrix tessellata strogo zaštićena DD sljepić Anguis fragilis zaštićena bjelouška Natrix natrix zaštićena riđovka Vipera berus zaštićena Ptice (Aves) Faunu ptica Kopačkog rita čini 297 vrsta, odnosno 79,2% od ukupno 375 vrsta ptica koje su do sada sa sigurnošću zabilježene u Hrvatskoj. U sljedećem popisu osim taxonomskih kategorija vrsta nabrojane su i tri podvrste i to Corvus corone corone, C. corone cornix te Columba livia f. domestica. To je zato jer je Rasprostranjenost u Hrvatskoj navedena samo na razini vrsta, dok su do sada u Hrvatskoj zabilježene podvrste, samo spomenute i nabrojene (osim Columba livia f. domestica i 46

51 Corvus corone cornix). Taksonomski problemi svojti nižih od vrste, u Hrvatskoj su gotovo posve neistraženi, osim nekih iznimaka (Lukač 2007). Brojnošću dominiraju ptice močvarice što ide u prilog značaju Kopačkog rita kao močvarnog staništa te je između ostalog ovo jedan od glavnih razloga njegovog uvrštavanja na Ramsarsku listu. Osim toga činjenica da ovdje povremeno ili stalno obitava ili preljeće 79,2% vrsta od ukupne ornitofaune Hrvatske daje nam za pravo tvrditi da je Kopački rit jedno od najvažnijih područja za biološku raznolikost Hrvatske. U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 39/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu ugroženih vrsta ptica Hrvatske (2003.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji. Tablica 6. Rijetke, ugrožene i zaštićene vrste ptica Hrvatski naziv Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) jastreb kokošar Accipiter gentilis gn/st Strogo zaštićena Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost kobac ptičar Accipiter nisus gn/zim Strogo zaštićena LC gn trstenjak Acrocephalus droščić arundinaceus gn/sl Strogo zaštićena trstenjak Acrocephalus ševarić melanopogon pre Strogo zaštićena + + CR gn trstenjak ševar Acrocephalus paludicola rg Strogo zaštićena + + trstenjak Acrocephalus mlakar palustris gn/sl Strogo zaštićena trstenjak Acrocephalus rogožar schoenobaenus gn/sl Strogo zaštićena trstenjak Acrocephalus cvrkutić scirpaceus gn/sl Strogo zaštićena dugorepa Aegithalos sjenica caudatus gn/st Strogo zaštićena sup starješina Aegypius monachus rg Strogo zaštićena + + RE gn ševa vintulja Alauda arvensis gn/sl Zaštićena LC gn vodomar ribar Alcedo atthis gn/st Strogo zaštićena + + NT gn patka lastarka Anas acuta ngn/pre Strogo zaštićena EN zim patka žličarka Anas clypeata ngn/sl Strogo zaštićena VU zim Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) patka kržulja Anas crecca zim/pre Zaštićena NT zim + srpastopera kržulja Anas falcata rg Strogo zaštićena patka zviždara Anas penelope pre Strogo zaštićena NT zim divlja patka Anas platyrhynchos gn/zim Zaštićena + patka pupčanica Anas querquedula gn/sl Zaštićena NT gn + patka kreketaljka Anas strepera gn/sl Strogo zaštićena EN gn + zim lisasta guska Anser albifrons zim Zaštićena NT zim + siva guska Anser anser gn/sl Strogo zaštićena EN gn kratkokljuna Anser rg Strogo zaštićena guska brachyrchynchos mala guska Anser erythropus rg Strogo zaštićena + 47

52 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) guska gligovnjača Anser fabalis zim Zaštićena NT zim + indijska guska Anser indicus rg Strogo zaštićena trepteljka žvrljinka Anthus campestris rg Strogo zaštićena + + LC gn rusogrla trepteljka Anthus cervinus rg Strogo zaštićena trepteljka cikuša Anthus pratensis zim/pre Strogo zaštićena trepteljka poljarica Anthus spinoletta pre Strogo zaštićena NT gn trepteljka strljekavica Anthus trivialis gn/sl Strogo zaštićena crna čiopa Apus apus gn/sl Strogo zaštićena suri orao Aquila chrysaetos rg Strogo zaštićena + + EN gn orao klokotaš Aquila clanga zim Strogo zaštićena + + orao krstaš Aquila heliaca rg Strogo zaštićena + + CR gn orao kliktaš Aquila pomarina ngn/sl Strogo zaštićena + + EN gn siva čaplja Ardea cinerea gn/zim Zaštićena čaplja danguba Ardea purpurea gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn žuta čaplja Ardeola ralloides gn/sl Strogo zaštićena + + EN gn kamenjar kovačić Arenaria interpres rg Strogo zaštićena sova močvarica Asio flammeus pre/zim Strogo zaštićena + + CR gn sova utina Asio otus gn/st Strogo zaštićena obični ćuk Athene noctua gn/st Strogo zaštićena NT gn patka glavata Aythya ferina gn/zim Zaštićena LC gn + krunasta patka Aythya fuligula zim Zaštićena NT gn + patka crnika Aythya marila pre Strogo zaštićena patka njorka Aythya nyroca gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn svilorepa Bombycilla zim Strogo zaštićena kugara garrulus bukavac Botaurus stellaris ngn/zim Strogo zaštićena + + EN gn kanadska guska Branta canadensis rg Strogo zaštićena bjelolica guska Branta leucopsis rg Strogo zaštićena + + crvenovrata guska Branta ruficollis rg Strogo zaštićena sovuljaga buljina Bubo bubo ngn Strogo zaštićena + + NT gn patka Bucephala batoglavica clangula zim Strogo zaštićena LC zim ćukavica potrk Burhinus oedicnemus rg Strogo zaštićena + + D.D. gn škanjac mišar Buteo buteo gn/st Strogo zaštićena škanjac gaćaš Buteo lagopus zim Strogo zaštićena riđi škanjac Buteo rufinus rg Strogo zaštićena + + laponska Calcarius rg Strogo zaštićena strnadica lapponicus troprsti žalar Calidris alba rg Strogo zaštićena žalar cirikavac Calidris alpina pre Strogo zaštićena NT / EN pre / zim krivokljuni Calidris ferruginea pre Strogo zaštićena NT pre 48

53 Hrvatski naziv žalar Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost žalar ciganin Calidris minuta pre Strogo zaštićena NT pre žalar crnčić Calidris temminckii pre Strogo zaštićena NT pre leganj mračnjak Caprimulgus europaeus gn/sl Strogo zaštićena + + LC gn obična jurčica Carduelis cannabina zim Strogo zaštićena češljugarka Carduelis konopljarka carduelis gn/st Strogo zaštićena zelendur zelenac Carduelis chloris gn/st Strogo zaštićena sjeverna jurčica Carduelis flammea rg Strogo zaštićena gorska jurčica Carduelis flavirostris rg Strogo zaštićena zelenčica ovčica Carduelis spinus zim Strogo zaštićena LC gn rujnica Carpodacus erythrinus rg Strogo zaštićena kratkoprsti Certhia puzavac brachydactyla gn/st Strogo zaštićena LC gn puzavac kljukavac Certhia familiaris gn/st Strogo zaštićena LC gn morski kulik Charadrius alexandrinus pre Strogo zaštićena EN gn kulik slijepčić Charadrius dubius sl Strogo zaštićena NT gn kulik blatarić Charadrius hiaticula pre Strogo zaštićena bjelobrada čigra Chlidonias hybridus gn/sl Strogo zaštićena + + VU / NT gn / pre bjelokrila čigra Chlidonias leucopterus pre Strogo zaštićena crna čigra Chlidonias niger rg Strogo zaštićena + + RE / LC gn / pre bijela roda Ciconia ciconia gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn crna roda Ciconia nigra gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn orao zmijar Circaetus gallicus ngn/pre Strogo zaštićena + + VU gn eja močvarica Circus aeruginosus gn/sl Strogo zaštićena + + EN gn eja strnarica Circus cyaneus zim/pre Strogo zaštićena + + NT ngn stepska eja Circus macrourus pre Strogo zaštićena + + eja livadarka Circus pygargus pre Strogo zaštićena + + EN gn Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) patka ledara Clangula hyemalis rg Strogo zaštićena batokljun Coccothraustes trešnjar coccothraustes gn/st Strogo zaštićena domaći golub Columba livia f. domestica gn/nt golub dupljaš Columba oenas gn/zim Strogo zaštićena D.D. gn golub grivnjaš Columba palumbus gn/sl + zlatovrana modrulja Coracias garrulus ngn Strogo zaštićena + + CR gn vrana gavran Corvus corax gn/st Strogo zaštićena siva vrana Corvus corone cornix gn/st + 49

54 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) crna vrana Corvus corone corone rg vrana gačac Corvus frugilegus gn/st + čavka zlogodnjača Corvus monedula gn/st + prepelica pućpura Coturnix coturnix gn/sl Zaštićena NT gn + pre + prdavac prepeličar Crex crex gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn obična kukavica Cuculus canorus gn/sl Zaštićena mali labud Cygnus columbianus rg Strogo zaštićena + + žutokljuni labud Cygnus cygnus zim Strogo zaštićena crvenokljuni labud Cygnus olor zim Zaštićena + + piljak kosirić Delichon urbica gn/sl Strogo zaštićena bjelohrpti Dendrocopos dijetao leucotos rg Strogo zaštićena NT gn veliki dijetao Dendrocopos major gn/st Strogo zaštićena + + srednji dijetao Dendrocopos medius gn/sl Strogo zaštićena LC gn mali dijetao Dendrocopos minor gn/st Strogo zaštićena + + LC gn sirijski dijetao Dendrocopos syriacus gn/st Strogo zaštićena LC gn crni mravozub Dryocopus martius gn/st Strogo zaštićena + + bijela čaplja Egretta alba gn/zim Strogo zaštićena + + EN gn bijela čapljica Egretta garzetta gn/sl Strogo zaštićena + + VU gn obalna čaplja Egretta gularis rg Strogo zaštićena + + stršelj počvrkaš Emberiza calandra gn/sl Zaštićena LC gn strnadica cikavica Emberiza cia rg Strogo zaštićena strnadica žutovoljka Emberiza citrinella gn/st Strogo zaštićena mala strnadica Emberiza pusilla rg Strogo zaštićena močvarna Emberiza strnadica schoeniclus gn/st Strogo zaštićena LC gn čučka crvendać Erithacus rubecula gn/sl Strogo zaštićena kulik lakrdijaš Eudromias morinellus rg Strogo zaštićena sokol golubaš Falco cherrug gn/sl Strogo zaštićena + + CR gn sokol krahuljčić Falco columbarius zim Strogo zaštićena EN zim bjelonokta vjetruša Falco naumanni pre Strogo zaštićena + + CR ngn sivi sokol Falco peregrinus pre/zim Strogo zaštićena + + VU gn sokol grlaš Falco subbuteo gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn vjetruša klikavka Falco tinnunculus gn Strogo zaštićena vjetruša kopčić Falco vespertinus pre Strogo zaštićena NT pre bjelokrila muharica Ficedula albicollis gn/sl Strogo zaštićena + LC gn crnoglava Ficedula pre Strogo zaštićena

55 Hrvatski naziv muharica Znanstveni naziv hypoleuca Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost muharica crvenvoljka Ficedula parva rg Strogo zaštićena NT gn zeba bitkavica Fringilla coelebs gn/st Zaštićena + + zeba nikavica Fringilla montifringilla zim Zaštićena crna liska Fulica atra gn/sl Zaštićena NT zim Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) kukuljasta ševa Galerida cristata gn/st Zaštićena LC gn šljuka kokošica Gallinago gallinago ngn/pre Zaštićena CR / NT gn / ngn + šljuka livadarka Gallinago media pre Strogo zaštićena guša Gallinula zelenonoga chloropus gn/sl Zaštićena + + šojka kreštalica Garrulus glandarius gn/st + srednji plijenor Gavia arctica pre Strogo zaštićena LC zim veliki plijenor Gavia immer rg Strogo zaštićena + + mali plijenor Gavia stellata pre Strogo zaštićena + + zijavac čičavac Glareola pratincola rg Strogo zaštićena + + sivi ždral Grus grus pre Strogo zaštićena + + NT pre bjeloglavi sup Gyps fulvus rg Strogo zaštićena + + CR gn đonda kovač Haematopus ostralegus rg Strogo zaštićena + + EN pre orao štekavac Haliaeetus albicilla gn/st Strogo zaštićena EN gn patuljasti orao Hieraaetus pennatus ngn/rg Strogo zaštićena + + CR gn crvenonoga Himantopus vlastelica himantopus pre Strogo zaštićena + + CR / EN gn / pre žuti voljić Hippolais icterina gn/sl Strogo zaštićena + + D.D. gn voljić praskavac Hippolais pallida gn/sl Strogo zaštićena lastavica pokućarka Hirundo rustica gn/sl Strogo zaštićena LC gn zlogodnica Hydrobates burna pelagicus rg Strogo zaštićena čapljica voljak Ixobrychus minutus gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn vijoglav mravar Jynx torquilla gn/sl Strogo zaštićena + + svračak rusi Lanius collurio gn/sl Strogo zaštićena veliki svračak Lanius excubitor zim Strogo zaštićena + + mali svračak Lanius minor ngn Strogo zaštićena LC gn crvenoglavi svračak Lanius senator rg Strogo zaštićena + + srebrni galeb Larus argentatus pre Strogo zaštićena galeb klaukavac Larus cachinnans pre Strogo zaštićena burni galeb Larus canus zim/pre Strogo zaštićena galeb ćukavac Larus fuscus rg Strogo zaštićena veliki galeb Larus marinus rg Strogo zaštićena crnoglavi galeb Larus melanocephalus rg Strogo zaštićena mali galeb Larus minutus pre Strogo zaštićena + + 5

56 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost riječni galeb Larus ridibundus gn Strogo zaštićena LC gn plosnatokljuni Limicola žalar falcinellus rg Strogo zaštićena smeđa muljača Limosa lapponica rg Strogo zaštićena crnorepa muljača Limosa limosa pre Strogo zaštićena + + LC pre trstenjak Locustella potočar fluviatilis gn/st Strogo zaštićena trstenjak slavić Locustella luscinioides gn/st Strogo zaštićena LC gn trstenjak cvrčić Locustella naevia pre Strogo zaštićena NT gn krstokljun omorikaš Loxia curvirostra rg Strogo zaštićena ševa krunica Lullula arborea pre Strogo zaštićena LC gn veliki slavuj Luscinia luscinia pre Strogo zaštićena + + mali slavuj Luscinia megarhynchos gn/sl Strogo zaštićena močvarna modrovoljka Luscinia svecica gn/sl Strogo zaštićena D.D. gn šljuka kozica Lymnocryptes minimus pre Strogo zaštićena + + D.D. ngn patka kulašica Melanitta fusca rg Strogo zaštićena crna patka Melanitta nigra rg Strogo zaštićena bijeli ronac Mergus albellus zim Strogo zaštićena ronac osaš Mergus merganser zim Strogo zaštićena + + CR gn ronac brskavac Mergus serrator zim Strogo zaštićena LC zim žuta pčelarica Merops apiaster gn/sl Strogo zaštićena LC gn crnkasta lunja Milvus migrans gn/sl Strogo zaštićena VU gn crvenkasta lunja Milvus milvus ngn/rg Strogo zaštićena + + RE gn crevenorepi stjenjak Monticola saxatilis rg Strogo zaštićena + + bijela pliska Motacilla alba gn/sl Strogo zaštićena gorska pliska Motacilla cinerea pre Strogo zaštićena žuta pastirica Motacilla flava gn/sl Strogo zaštićena NT gn siva muharica Muscicapa striata gn/sl Strogo zaštićena NT gn patka gogoljica Netta rufina rg Strogo zaštićena CR zim šarena kreja Nucifraga caryocatactes rg Strogo zaštićena pozviždač šibičar Numenius arquata pre Strogo zaštićena EN zim pozvizdač jatar Numenius phaeopus pre Strogo zaštićena EN ngn gak Nycticorax nycticorax gn/sl Strogo zaštićena NT gn obični kamenjar Oenanthe oenanthe pre Strogo zaštićena + + LC gn zlatna vuga Oriolus oriolus gn/sl Strogo zaštićena veliki potrk Otis tarda ngn Strogo zaštićena RE gn jejić lulavac Otus scops rg Strogo zaštićena + + NT gn patka kršuljica Oxyura leucocephala rg Strogo zaštićena RE ngn jastrebac Pandion haliaetus ngn/pre Strogo zaštićena + + NT pre Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) 52

57 Hrvatski naziv cipolaš Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost brkata bazgovka Panurus biarmicus pre Strogo zaštićena + + EN gn jelova sjenica Parus ater pre Strogo zaštićena plavetna sjenica Parus caeruleus gn/sl Strogo zaštićena kaporasta sjenica Parus cristatus rg Strogo zaštićena mrka sjenica Parus lugubris rg Strogo zaštićena velika sjenica Parus major gn/sl Strogo zaštićena crnoglava sjenica Parus palustris gn/sl Strogo zaštićena vrabac pokućar Passer domesticus gn/st Strogo zaštićena poljski vrabac Passer montanus gn/st Strogo zaštićena Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) kudravi nesit Pelecanus crispus rg Strogo zaštićena RE gn ružičasti nesit Pelecanus onocrotalus rg Strogo zaštićena + + trčka kvržulja Perdix perdix gn/st Zaštićena + + NT gn + škanjac osaš Pernis apivorus pre Strogo zaštićena VU gn Strogo zaštićena veliki vranac je gnijezdeća Phalacrocorax gn/zim populacija, a carbo ostale jedinke su zaštićene + + VU gn vranac kaloser Phalacrocorax pygmaeus ngn/pre Strogo zaštićena CR gn tankokljuna Phalaropus liskonoga lobatus rg Strogo zaštićena + + obični gnjetao Phasianus colchicus gn/st grličar pršljivac Philomachus pugnax pre Strogo zaštićena NT pre crvenrepka Phoenicurus kovač ochruros gn/sl Strogo zaštićena + + crvenrepka Phoenicurus kovačić phoenicurus gn/sl Strogo zaštićena NT gn obični zviždak Phylloscopus collybita gn/sl Strogo zaštićena šumski zviždak Phylloscopus sibilatrix gn/sl Strogo zaštićena NT gn zviždak kovačić Phylloscopus trochilus pre Strogo zaštićena EN gn svraka maruša Pica pica gn/st + siva žuna Picus canus gn/st Strogo zaštićena LC gn zelena žuna Picus viridis gn/st Strogo zaštićena + + NT gn afrička žličarka Platalea alba rg bijela žličarka Platalea leucorodia ngn/sl Strogo zaštićena EN gn snježni ostrugaš Plectrophenax nivalis rg Strogo zaštićena blistavi ibis Plegadis falcinellus ngn/sl Strogo zaštićena EN pre troprsti zlatar Pluvialis apricaria pre Strogo zaštićena + + zlatar pijukavac Pluvialis squatarola pre Strogo zaštićena + + EN zim 53

58 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) ušati gnjurac Podiceps auritus rg Strogo zaštićena Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost ćubasti gnjurac Podiceps cristatus gn/sl Zaštićena + + LC gn riđogrli gnjurac Podiceps grisegena ngn/pre Strogo zaštićena VU zim zlatouhi gnjurac Podiceps nigricollis pre/ngn Strogo zaštićena EN gn štijoka vizlinica Porzana parva gn/sl Strogo zaštićena D.D. gn štijoka riđuga Porzana porzana gn/sl Strogo zaštićena + + D.D. gn štijoka kusica Porzana pusilla rg Strogo zaštićena + + D.D. gn gluhi popić Prunella collaris rg Strogo zaštićena + + LC gn sivi popić Prunella modularis pre Strogo zaštićena mala zimnica Pyrrhula pyrrhula zim Strogo zaštićena kokošica mlakara Rallus aquaticus gn/sl Strogo zaštićena NT gn modronoga Recurvirostra sabljarka avosetta pre Strogo zaštićena vatroglavi Regulus kraljić ignicapillus pre Strogo zaštićena + + zlatoglavi kraljić Regulus regulus pre/zim Strogo zaštićena plazica vuga Remiz pendulinus gn/st Strogo zaštićena bregunica čađavica Riparia riparia gn/sl Strogo zaštićena NT gn troprsti galeb Rissa tridactyla rg Strogo zaštićena smeđogrli batić Saxicola rubetra pre Strogo zaštićena LC gn crnogrli batić Saxicola torquata gn/sl Strogo zaštićena LC gn Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) šljuka bena Scolopax rusticola ngn/pre Zaštićena D.D. / NT gn / ngn + obična žutarica Serinus serinus gn/sl Strogo zaštićena obični brgljez Sitta europaea gn/sl Strogo zaštićena sjeverna gavka Somateria mollissima rg Strogo zaštićena kratkorepi Stercorarius pomornik parasiticus rg Strogo zaštićena širokorepi Stercorarius pomornik pomarinus rg Strogo zaštićena mala čigra Sterna albifrons pre Strogo zaštićena EN gn velika čigra Sterna caspia pre Strogo zaštićena + + obična čigra Sterna hirundo gn/sl Strogo zaštićena + + NT gn debelokljuna čigra Sterna nilotica rg Strogo zaštićena + + RE arktička čigra Sterna paradisaea rg Strogo zaštićena dugokljuna Sterna rg Strogo zaštićena čigra sandvicensis Streptopelia grlica kumra gn/st Zaštićena + + decaocto divlja grlica Streptopelia turtur gn/sl Zaštićena LC gn šumska sova Strix aluco gn/st Strogo zaštićena sovina jastrebača Strix uralensis rg Strogo zaštićena LC gn ružičasti čvorak Sturnus roseus rg Strogo zaštićena

59 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Status populacije u PP Kopački rit Prema Pravilniku (NN 99/2009) Bernska NATURA konvencija 2000 Ugroženost Crvena knjiga Hrvatske Populacja na koju se odnosi ugroženost šareni čvorak Sturnus vulgaris gn/sl Strogo zaštićena crnoglava grmuša Sylvia atricapilla gn/sl Strogo zaštićena grmuša smokvarica Sylvia borin gn/sl Strogo zaštićena NT gn grmuša pjenica Sylvia communis gn/sl Strogo zaštićena grmuša čvrljinka Sylvia curruca sl Strogo zaštićena pjegava grmuša Sylvia nisoria pre Strogo zaštićena gnjurac Tachybaptus pilinorac ruficollis gn/sl Zaštićena + + LC gn morska utva Tadorna tadorna rg Strogo zaštićena mali potrk Tetrax tetrax rg Zaštićena RE ngn Tichodroma brzelj zidarčić rg Strogo zaštićena + + muraria mrka prutka Tringa erythropus pre Strogo zaštićena LC pre prutka migavica Tringa glareola pre Strogo zaštićena LC pre mala prutka Tringa hypoleucos pre Strogo zaštićena + + VU gn krivokljuna prutka Tringa nebularia pre Strogo zaštićena LC pre pjegava prutka Tringa ochropus pre Strogo zaštićena dugonoga prutka Tringa stagnatilis pre Strogo zaštićena crvenonoga prutka Tringa totanus pre Strogo zaštićena CR gn + zim strijež palčić Troglodytes troglodytes gn/st Strogo zaštićena drozd gitkavac Turdus iliacus pre Zaštićena crni kos Turdus merula gn/sl Zaštićena drozd cikelj Turdus philomelos gn/sl Zaštićena drozd bravenjak Turdus pilaris zim Strogo zaštićena VU gn grivasti kos Turdus torquatus rg Strogo zaštićena drozd imelaš Turdus viscivorus zim Zaštićena kukuvija driemavica Tyto alba gn/st Strogo zaštićena NT gn pupavac božjak Upupa epops gn/sl Strogo zaštićena NT gn Obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) ostugasti vivak Vanellus spinosus rg Strogo zaštićena vivak podzvizdač Vanellus vanellus gn/sl Zaštićena LC gn Populacije: gn gnijezdeća, ngn negnijezdeća, pre preletnička, zim zimujuća, rg rijetki gost, sl selica, st stanarica Ovi podaci jasno pokazuju značaj Kopačkog rita kao staništa za ptice. Stoga, ni ne čudi što je Crvenoj knjizi ugroženih vrsta ptica Hrvatske (2003.) na prvo mjesto među najvažnijim područjima za zaštitu ugroženih vrsta u Hrvatskoj svrstano Podunavlje i donje Podravlje s Parkom prirode Kopački rit kao središtem područja Sisavci (Mammalia) Zahvaljujući dosadašnjim istraživanjima, poznato je da je u Kopačkom ritu živjelo čak 55 vrsta sisavaca, što predstavlja 54,45 % od ukupno 0 vrste sisavaca Hrvatske. Nažalost, tri vrste više ne žive na području Parka prirode. Tekunica Spermophilus citellus, izumrla je na čitavom području 55

60 Hrvatske. Nadalje, vuk Canis lupus, iako u Hrvatskoj prisutan, više ne živi na području Parka prirode. Status crnog štakora Rattus rattus nije u potpunosti jasan jer u novije vrijeme nije nađen, ali to ne znači da privremeno ili stalno nije prisutan na ovom području. Pojava običnog muflona, Ovis ammon, na području Kopačkog rita smatra se slučajnošću. Ostala 5 vrsta može se i dalje bez poteškoća naći na ovom terenu. Treba istaknuti i to da je dvanaest vrsta sisavaca također obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) i svrstano u lovnu divljač. U sljedećoj tablici prikazane su vrste koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine br. 70/2005, 39/2008) i Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (Narodne novine br. 99/2009), vrste koje su svrstane u Crvenu knjigu sisavaca Hrvatske (2006.) te one koje imaju status zaštite prema NATURA-i 2000 i Bernskoj konvenciji. Tablica 7. Rijetke, ugrožene, zaštićene i lovne vrste sisavaca Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) šumski miš Apodemus flavicollis strogo zaštićena Crvena knjiga Hrvatske NATURA 2000 Bernska konvencija obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) čagalj Canis aureus zaštićena + obična srna Capreolus capreolus + europski dabar Castor fiber strogo zaštićena NT crveni jelen Cervus elaphus + veliki hrčak Cricetus cricetus strogo zaštićena NT dvobojna rovka Crocidura leucodon zaštićena poljska rovka Crocidura suaveolens zaštićena kasni noćnjak Eptesicus serotinus strogo zaštićena bjeloprsi jež Erinaceus concolor zaštićena divlja mačka Felis silvestris zaštićena + europski zec Lepus europaeus zaštićena NT + vidra Lutra lutra strogo zaštićena DD + + kuna zlatica Martes martes zaštićena + patuljasti miš Micromys minutus zaštićena NT europski jazavac Meles meles + dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersi strogo zaštićena EN + + miš humkaš Mus spicilegus zaštićena NT puh lješnikar Muscardinus avellanarius strogo zaštićena NT zerdav Mustela erminea zaštićena lasica Mustela nivalis zaštićena + tvor Mustela putorius zaštićena + oštrouhi šišmiš Myotis blythii oxygnathus strogo zaštićena + + močvarni šišmiš Myotis dasycneme strogo zaštićena DD + + riđi šišmiš Myotis emarginatus strogo zaštićena NT + + brkati šišmiš Myotis mystacinus strogo zaštićena resasti šišmiš Myotis nattereri strogo zaštićena močvarna rovka Neomys anomalus zaštićena NT rani većernjak Nyctalus noctula strogo zaštićena 56

61 Hrvatski naziv Znanstveni naziv Prema Pravilniku (NN 99/2009) mali šumski šišmiš Pipistrellus nathusii strogo zaštićena patuljasti šišmiš Pipistrellus pipistrellus strogo zaštićena Crvena knjiga Hrvatske sivi dugoušan Plecotus austriacus strogo zaštićena EN NATURA 2000 Bernska konvencija veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum strogo zaštićena NT + + vjeverica Sciurus vulgaris zaštićena NT šumska rovka Sorex araneus zaštićena mala rovka Sorex minutus zaštićena obuhvaćeno odredbama Zakona o lovstvu (NN 40/2005) divlja svinja Sus scrofa + riđa lisica Vulpes vulpes + Na temelju podataka iz svih navedenih sustava zaštite slobodno možemo reći da je većina sisavaca koji naseljavaju Kopački rit svrstana na neku od lista kao ugrožena ili zaštićena. Ova činjenica sama po sebi dovoljno govori o značaju Kopačkog rita za zaštitu sisavaca Područja s posebnom zaštitom Posebni zoološki rezervat Kopački rit Na temelju osobitosti prirodnog područja i sukladno važećoj zakonskoj regulativi, područje Kopačkog rita ima status Parka prirode, unutar kojeg se nalazi Posebni zoološki rezervat, koji je smješten u njegovom južnom dijelu. Status Posebnog zoološkog rezervata odgovara IUCN-ovoj međunarodnoj kategoriji zaštite b Wilderness area (tj. «područje divljine» u grubom prijevodu). Današnja granica Posebnoga zoološkog rezervata je utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu u Parku prirode Kopački rit (Narodne novine br. 77/2000) i počinje na lijevoj obali rijeke Drave 5 km od njezina ušća, ide krunom obrambenog nasipa Drava-Dunav prolazeći istočno od sela Kopačevo, nastavljajući krunom nasipa do Sifonske linije, zatim Sifonskom linijom na istok do obale Vemeljskog Dunavca, te nizvodno njegovom desnom obalom do ušća u Dunav, prateći desnu obalu rijeke Dunav nizvodno od ušća rijeke Drave, odatle lijevom obalom rijeke Drave, uzvodno do početne točke. Površina Posebnog zoološkog rezervata je 7.43,2 ha, određena na temelju izmjere sa satelitskog snimka iz godine. Taj teren je najniže nadmorske visine te je stoga i najviše plavljen u cijelom Parku i to u vremenskom trajanju do 3 mjeseca godišnje. U Posebni zoološki rezervat najveću količinu vode iz Dunava dovodi Hulovski kanal, a puno manji je dotok vode iz Nađhat foka sa sjevera i Renovskm kanalom s juga. Novi kanal da je nastao iskapanjem materijala koji je utrošen za izgradnju obrambenog nasipa s istočne strane Rezervata. Najveći dio kopna u rezervatu prekriva trska i močvarna vegetacija, a od šuma prevladava pionirska šuma bijele vrbe Nacionalna ekološka mreža i Natura 2000 područja Ekološka mreža je sustav najvrjednijih područja za ugrožene vrste, staništa, ekološke sustave i krajobraze. Nacionalnu ekološku mrežu, pak, čini sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom bio geografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Kako bi se omogućila međusobna komunikacija i razmjena vrsta ekološki važna područja moraju biti povezana koridorima. Na području poplavne doline kojom teče rijeka Dunav u Baranji evidentirano je sedam područja Nacionalne ekološke mreže(tablica 8): Podunavlje i donje Podravlje (#HR 00006) obuhvaća cjelokupni Park prirode Kopački rit, te se proteže uzvodno i nizvodno rijekom Dunavom i Dravom izvan granica zaštićenog područja. Osobito je kao međunarodno značajno područje za očuvanje populacija divljih ptica Kopački rit (#HR ) obuhvaća cjelokupno područje Parka prirode Kopački rit u njegovim granicama. Značajno je za očuvanje rijetkih i ugroženih divljih svojti riba, vodozemaca, gmazova i sisavaca, te tipova staništa 57

62 Ribnjaci Podunavlje (HR ) obuhvaća cjelokupno područje ribnjaka Podunavlje u sastavu Parka prirode Kopački rit. Značajno je za očuvanje ptica močvarica i rijetkih i ugroženih tipova staništa vodene i močvarne vegetacije Kopački rit livade (#HR ) obuhvaća staništa livada Cnidion dubii, koje predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini Dunav kod Batine (#HR ) obuhvaća staništa rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini Dunavac Šarkanj (#HR ) obuhvaća staništa poplavne šume bijele vrbe s močvarnom broćikom koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini Šarkanj (#HR ) obuhvaća staništa šuma veza i poljskog jasena koja predstavljaju ugroženi tip staništa na Europskoj razini Uredbom su propisane smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova. NATURA 2000 je ekološka mreža Europske Unije i predstavlja vid provedbe legislative Europske Unije, osobito Direktive o pticama (Council Directive 79/409/EEC) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa, divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Direktiva o staništima navodi oko 200 životinjskih (bez ptičjih vrsta) i 500 biljnih vrsta čija staništa zahtijevaju zaštitu, te oko 200 ugroženih stanišnih tipova. Direktiva o pticama navodi dodatnih 80 vrsta za koje je potrebno izdvojiti posebna područja zaštite. Uspostava NATURA 2000 ekološke mreže predstavlja obvezu Republike Hrvatske u sklopu pristupanja Europskoj Uniji. Svaka zemlja članica EU doprinosi stvaranju ekološke mreže NATURA 2000 određivanjem Posebnih područja zaštite (engl. Special Areas of Conservation SAC) u skladu s odredbama Direktive o staništima. Jednako tako, svaka zemlja članica EU treba odrediti Područja posebne zaštite (engl. Special Protection Areas SPA) sukladno odredbama Direktive o pticama. U područjima NATURA 2000 potrebno je definirati i provoditi mjere upravljanja koje će osigurati povoljno stanje vrstama i stanišnim tipovima zbog kojih su ova područja proglašena. Prijedlogom Nacionalne ekološke mreže šest područja je od međunarodnog značaja, te će biti predloženo za uvrštenje na NATURA 2000 ekološku mrežu dok je područje Ribnjaci Podunavlje (HR ) od nacionalne važnosti. Predložena područja će proći procjenu Europske komisije, a konačnu odluku o uvrštenju donosi Vijeće Ministara Europske Unije. Tablica 8. Područja Nacionalne ekološke mreže u Podunavlju i smjernice za mjere zaštite Lokalitet Važne vrste Važna staništa (NKS šifra/natura šifra/stanište) Smjernice za mjere zaštite Podunavlje i donje Podravlje (#HR 00006) Alcedo atthis Anas strepera Anser anser Aquila clanga Aquila pomarina Ardea purpurea Ardeola ralloides Aythya nyroca Botaurus stellaris Chlidonias hybrida Ciconia nigra Circus aeruginosus Egretta alba Egretta garzetta Haliaeetus albicilla Himantopus himantopus Ixobrychus minutus Luscinia svecica Milvus migrans Nycticorax nycticorax ; 2; 4; 5; 6; 7; 9; 0; ; 2; 4;

63 Kopački rit (#HR ) Ribnjaci Podunavlje (HR ) Kopački rit livade (#HR ) Dunav kod Batine (#HR ) Panurus biarmicus Pernis apivorus Phalacrocorax carbo Platalea leucorodia Podiceps nigricollis Porzana parva Castor fiber Lutra lutra ptice močvarice Emys orbicularis Natrix tessellata Bombina bombina Triturus (cristatus) dobrogicus mrijestilište riba Aspius aspius Cobitis elongatoides Eudontomyzon mariae Gymnocephalus schraetser Misgurnus fossilis Pelecus cultratus Apatura metis Lycaena dispar Marsilea quadrifolia Odonata ostale divlje svojte ugrožene na europskoj i nacionalnoj razini ptice močvarice -/330/Amfibijska staništa Isoeto - Nanojuncetalia -/350/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion A.4../-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe E...2./9E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom E...3./9E0*/Poplavna šuma vrba i topola E..2.2./9E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole E.2../9F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena E /9F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom) -/-/Vodena i močvarna vegetacija -/350/Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharion ili Magnopotamion 2; 5; 7; ; 29; 30; 00-07; 4000; Ostalo: E prepustiti sukcesiji (7); park prirode ; 7; 26; 29; 3; Ostalo: ornitološki rezervat -/6440/Livade Cnidion dubii 4; 26; 30; 5-9 -/3270/Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p Dunavac Šarkanj (#HR ) Šarkanj (#HR ) E...2./9E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom E.2.../9F0/Šuma veza i poljskog jasena 2; 22; 26; 29 22; 23; 24; 25; 26; 27; 28; Kratka povijest Kopačkog rita Početak novije (ekološke) povijesti Baranje (Parka prirode Kopački rit) podudara se s vojnopolitičkim zbivanjima i pojavama koje prate rat godine za oslobađanje zemalja Austro- Ugarske od Turaka i završavaju Domovinskim ratom godine za osamostaljenje Hrvatske. Darovnicom iz 699. godine Leopold I. Hrvatsko-ugarski kralj Eugenu Franji Savojskom daje u posjed vlastelinstvo «Belje» koje je uključivalo i Kopački rit. Nakon njegove smrti, 736. godine vlastelinstvo pripada Carskoj kruni koja ga daje u zakup. Još za vrijeme zakupa, 78.vlastelinstvo kupuje Maria Christina Habsburg i njezin suprug Albert Sasko-Teschenski. Zadnji posjednik vlastelinstva bio je nadvojvoda Friedrich ( ). Albrecht Habsburg Tescheni (ne)priznati vlasnik Beljskog veleposjeda 94. godine osniva biološku stanicu «Albertina» čije je osnivanje bio prvi ozbiljniji znanstveni korak na ovom području. Nakon završetka II. Svjetskog rata Državno dobro «Belje» zalagalo se za isušivanje Kopačkog rita. Slijedi postupak za izdvajanjem lovnih i šumskih površina iz PIK-a «Belje» te 959. godine nastaje Lovno-šumsko gazdinstvo «Jelen». U sastavu LŠGa djelovao je (od 96.) Operativno-naučni centar, kasnije Operativno-naučni institut «Dr. Ilija Đuričić» - Bilje. Godine 967. Ukazom Sabora Republike Hrvatske, Kopački rit je postao Upravljani prirodni rezervat. Stupanjem na snagu novog Zakona o zaštiti prirode 976.godine «uže» područje preimenovano je u Specijalni zoološki rezervat a «šire» u Park prirode Kopački rit. Za vrijeme 59

64 privremene okupacije Baranje ( ) područje Kopačkog rita postalo je bojišnica, tako da su sva započeta istraživanja prekinuta. Pristup Kopačkom ritu bio je u potpunosti onemogućen. Nakon oslobađanja privremeno okupiranog područja Baranje i Kopačkog rita, odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovana je 997. godine Javna ustanova Park prirode «Kopački rit» koja je preuzela upravljanje Kopačkim ritom Stanovništvo i društveno-gospodarska situacija Kopački rit se nalazi u sutoku rijeka Dunava i Drave u južnom baranjskom trokutu, u Republici Hrvatskoj. Pogodna klima, dobra zemlja i obilje vode pogodovali su razvoju biljnog i životinjskog svijeta. Za ljude je taj kraj bio primamljiv kao bogati izvor hrane, a bio je pogodan i za nastambe zbog dijelom povišenih područja sigurnih od poplava. Stoga su na zapadnom rubu Kopačkog rita nastala naselja Bilje, Kopačevo, Lug i Vardarac. Demografska analiza stanovništva koje živi u užem i širem području Kopačkog rita, zasigurno bi se mogla pratiti od 857. godine kada je proveden prvi popis stanovništva. Međutim, za potrebe ovog Plana upravljanja, istu ćemo pratiti u vremenskom razdoblju od godine jer su ratna zbivanja godine, te veliki egzodusi i migracije stanovništva bitno utjecali na demografsku sliku Baranje. Samim time došlo je i do velikih promjena u sociološkom i kulturološkom smislu. Proces mirne reintegracije, koji je završio tek krajem 997. godine i velika prisutnost minskosumnjivih površina, bitno su promjenili demografsku strukturu naselja uz Kopački rit. Teritorijalna podijeljenost naselja uz Park prirode Kopački rit Naselja u blizini Kopačkog rita možemo podjeliti u dvije zone: o zonu A koja obuhvaća naselja koja se nalaze u samom Parku prirode ili se na njega svojom blizinom naslanjaju. Zona A obuhvaća prostor općine Bilje i naselja koja se nalaze u njenom sastavu: Bilje, Kopačevo, Vardarac, Lug, Kozjak, Podunavlje, Tikveš i Zlatna greda. Također obuhvaća općinu Kneževi Vinogradi koja se nalazi sjeverno od Parka prirode i njena naselja: Jasenovac, Mirkovac, Sokolovac, Kneževi Vinogradi, Suza, Zmajevac, Karanac, Kamenac i Kotlina. Od ukupnog broja stanovništva koje živi u «Zoni A», najveći dio otpada na stanovnike Bilja (76,02%). o zonu B koja predstavlja šire područje Parka prirode, a smještena je na području Baranje ili južno od rijeke Drave. To uključuje grad Osijek i Beli Manastir, općine Čeminac i Darda, te naselja Tvrđavica i Podravlje Demografska struktura Ratna zbivanja u Zoni A doprinjela su stanovitoj promjeni demografske strukture. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 200.godine, u navedenom području živjelo je stanovnika, a od toga 48,87% muškaraca i 5,3% žena. Nažalost, u ovom području prisutno je starenje stanovništva, tako da u ukupnom broju stanovnika 2,96% zauzima populacija u dobi preko 60 godina starosti (Slika 2). Najbrojnija populacija, 27,8%., je u životnoj dobi od godina. Zabrinjavajuće je da se konstantno smanjuje broj radno najsposobnijeg stanovništva, u dobi od godina, a povećava broj stanovništva starijeg od 60 godina. Zanimljivo je da je dobna skupina radno sposobnih stanovnika u Općini Bilje na strani mlađe populacije, dok je u Općini Kneževi Vinogradi na strani starije populacije. U ukupnom stanovništvu Zone A, pozitivno je što je najmlađa dobna skupina, 0-9 godina, nešto brojnija od skupine 60 i više godina. Problem školovanja je oduvijek bio prisutan u ruralnim sredinama. Međutim, 48,% stanovništva Bilja ima završenu srednju školu ili neki viši stupanj obrazovanja. Udio muškog stanovništva u završenom srednjem obrazovanju veći je od 50% od ženskog stanovništva. U općini Kneževi Vinogradi, iako je broj ukupnog stanovništva gotovo jednak broju stanovništva Općine Bilje, situacija u obrazovanju je daleko lošija. Od 4353 stanovnika općine, samo 79 ili,8% ima završenu srednju školu. Višu ili visoku školu ima završeno 49 stanovnika ili 3,42%. Ovakav negativan trend (ne)obrazovanja u Općini Kneževi Vinogradi, zasigurno je uvjetovan i samim odgojem djece, transportnom povezanošću s većim središtima, nedostatakom materijalno-financijskih sredstava i dr. 60

65 Slika 2. Starosna struktura stanovništva (Izvor: Singer 2003) U ukupnom broju stanovnika Zone A, 39,63% stanovnika je ekonomski aktivno, što znači da pridonosi ili je spremno pridonositi proizvodnji dobara i usluga tijekom određenog razdoblja radi stjecanja sredstava za život. Od ukupno aktivnog stanovništva Zone A, zaposleno je 73,36%. Osobnim prihodima raspolaže 27,9%stanovništva, od toga broja su 58,28% žene, a osoba s osobnim prihodom smatra se ona koja ima osobni prihod bilo koje vrste koji se ne stječe sadašnjim radom. Uzdržavane osobe čine 33,8% u ukupnom broju stanovništva i to su pretežito žene. Udio poljoprivrednog stanovništva u Zoni A i osoba koje oni uzdržavaju iznosi 2,7%, što ukazuje da je uz lov i šumarstvo poljoprivreda značajna djelatnost toga područja. Očuvanje prirodnog okoliša sa jedne strane i zahtjev za demografskim i gospodarskim oporavkom područja s druge strane, zasigurno su aktivnosti koje bi trebalo ugraditi u novu razvojnu politiku Baranje ukoliko želimo da se postojeća situacija izmjeni u pozitivnom smjeru. Neizostavno se mora istaknuti da su proces obrazovanja i zapošljavanje jedna od najbitnijih uvjeta opstanka stanovništva i Kopačkog rita. Stoga upravo Javna ustanova sa svojom vizijom i misijom može bitno doprinijeti promjeni odnosa stanovništva prema prirodnim vrijednostima i poticanju razvoja djelatnosti koje će se temeljiti na razvoju turističkih i uslužnih djelatnosti Posjedovno stanje Utvrđeno je sedam osnovnih posjednika na području Parka prirode Kopački rit. Tablica 9. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema ZPO Osijek R. br. NAZIV POSJEDNIKA Površina (ha) %. Republika Hrvatska 3.0,9 3,8 2. Hrvatske šume 6.229,73 7,05 3. Hrvatske vode.405,92 6,5 4. Belje d.d. - Darda.407,65 6,6 5. Javna ustanova PP Kopački rit 4,07 0,06 6. Privatno 438,80,92 7. Izvor podataka: ZPO-Osijek Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave - ceste 339,05,48 UKUPNO: ,4 00 6

66 Navedeno posjedovno stanje razlikuje se od podataka «Hrvatskih šuma» prema kojima su posjednici na području Parka prirode Kopački rit sljedeći: Tablica 20. Vlasništvo zemljišta u Parku prirode Kopački rit prema Hrvatskim šumama d.o.o. POSJEDNICI I KORISNICI OBRASLO (ha) NEOBRASLO (ha) Poljopriv. Proiz. Neproizv. NEPLODNO (ha) UKUPNO (ha) Hrv. Šume Hrv. Vode PIK «Belje» nasip ribnjak BARANJA 5566, Hrv. Šume PIK Apatin Dunav-Rijeka Bačka i Dunav Park prirode Kopački rit Σ Izvor podataka: Hrvatske šume p.o. Zagreb, Uprava šuma Osijek, Odjel za uređivanje šuma Prema podacima Hrvatskih šuma, one su s ukupno ha najveći posjednik prostora Parka prirode Kopački rit. Posjeduju 82 % ukupnog prostora. PIK «Belje» sa ha ima udjel od 9,3 % u posjedu ukupnih površina. Hrvatske vode zajedno s rijekom Dunav imaju posjed od.093 ha, odnosno 4,9 %. Iz svega navedenog, zaključje se da, ovisno o izvoru podataka, postoje razlike kako u ukupnoj površini, tako i u udjelu površine pojedinog posjednika u odnosu na stvarno stanje i katastarske podatke. Navedene konstatacije uz izuzetno loše katastarske podloge upućuje na potrebu sređivanja podataka i podloga o posjedovnom stanju na području Parka prirode Kopački rit Analiza dionika Ustanova je organizirala radionice putem kojih su dionici, lokalno stanovništvo, NVO i suradnici JUPP Kopacki rit bili uključeni u proces izrade plana upravljanja. Radionice je vodio konzultant Željko Kramarić dipl. ing. šumarstva. Radionica s NVO - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za etnološku baštinu, edukaciju, sudjelovanje javnosti, lokalno stanovništvo te nacionalnu i međunarodnu suradnju - dionici koji su bili uključeni: Ekološko društvo Zeleni Osijek - ostali sudionici: DZZP, UPDŠ «Slavonka», udruga «Biopa», Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovno društvo «Drava», Press centar za okoliš, PCOM-Alert, Fluvius Osijek, Radionica na teme šumarstvo i lov - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za šume, šumarstvo i lovstvo - dionici koji su bili uključeni: Hrvatske šume, LS OBŽ, LD «Sokol» Grabovac Radionica na teme turizam i posjećivanje - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), turizam, upravljanje posjetiteljima, edukaciju i interpretaciju - sudionici koji su bili uključeni: DZZP, «BAKHO», «BAKHO plus», Hotel «Mursa» Osijek, OPG «Vaš», TZO Bilje «Apartmani vrata Baranje», Seoski turizam Lacković, Privatni smještaj Radionica sa lokalnim zajednicama - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za kulturnu baštinu (arhitektonsku, etnološku), infrastrukturu, edukaciju i sudjelovanje u javnosti, rad s lokalnim stanovništvom, uklanjanje minskih i minski sumnjivih područja 62

67 - sudionici koji su bili uključeni: Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, Grad Osijek-Odsjek zaštite okoliša, Općina Erdut, Općina Bilje, DZZP Radionica na temu rekreativni ribolov - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za ribarstvo i rekreativni ribolov - sudionici koji su bili uključeni: «Karas» Bilje, «Amur» Darda, «Štuka» Čeminac, Športsko-ribolovni savez Osječko-baranjske županije, ŠRD «Belje» Kneževo, DZZP, «Bjelica» Mece Radionica na temu tradicionalni ribolov - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za akvakulturu, ribarstvo i tradicionalni ribolov - sudionici (potencijalni dionici) koji su bili uključeni: «Šaran» Brijest, «Mrena» Osijek, «Štuka» Osijek, Slatkovodni ribar - ostali sudionici: Poljoprivredni fakultet Osijek Radionica na teme vodnog gospodarstva i poljoprivrede - ciljevi, mjere i aktivnosti vezane za vodno gospodarstvo, navigaciju i promet rijekama Dunav i Drava, poljoprivredu i stočarstvo -dionici koji su bili uključeni: Hrvatske vode, Agencija za vodne putove, Vodoopskrba d.o.o. Darda, «Belje» d.d. Darda (PC Ratarstvo, Tov junadi) - ostali sudionici: DZZP, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek Prijedlozi dionika su većinom usvojeni osim onih koji su protivni Zakonu o zaštiti prirode i drugim podzakonskim aktima koji su važeći na području Parka prirode Kopački rit Posjećivanje Zakon o zaštiti prirode parkove prirode definira kao prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. Stoga je na ovim područjima poželjno razvijati turističke aktivnosti, koje moraju biti usklađene sa principima zaštite prirode. Parkovi prirode su javno dobro koja trebaju biti dostupna svima, organizacija upravljanja posjetima treba temeljiti na principu održivog razvoja. U slučaju Kopačkog rita turizam se treba temeljiti na prirodnim vrijednostima, tj. turizam koji će pružati svim posjetiteljima mogućnost promatranja i uživanja, te doživljaja divlje prirode. Eko-turizam je pod-segment ovog tržišta a Svjetska Turistička Organizacija definira ga kao sve oblike turizma u prirodi u kojima je glavna motivacija turista promatranje i uživanje u prirodi i tradicionalnim kulturama koje dominiraju u prirodnim područjima. Prema nekim pokazateljima u eko-turizmu se ostvaruje 2-4% međunarodne turističke potrošnje (WTO 2002) te oko 7-0% ukupnih svjetskih turističkih putovanja (Linderberg, Furze, Staff i Black, 997). Drugi pod-segment ovog tržišta je avanturistički turizam koji također raste u stopi od 8% godišnje (Freire, 998) a pod njim se podrazumijeva cijeli niz aktivnosti od onih laganih, poput hodanja u prirodi, vožnja biciklom, promatranje ptica, do teških i fizički zahtjevnijih poput alpinističkog penjanja, kanuinga i sl. Zaštićena područja izuzetno su atraktivne lokacije za rastuću potražnju posjetitelja i predstavljaju snažne tržišne marke, koje u svijesti posjetitelja stvaraju sliku o netaknutoj ali dostupnoj prirodi, u kojoj postoji infrastruktura koja će zadovoljiti njihove potrebe. Za očekivati je kako će rast broja posjetitelja zaštićenih područja biti snažnije izražen i to iz slijedećih razloga: o uočenih trendova u rastu potražnje eko-turizma o činjenice da se od samih parkova traži snažnije učešće u samofinanciranju, što za posljedicu ima usmjerenost prema većem broju posjetitelja Maksimiziranje ekonomskih koristi od posjetitelja parkova kao i minimiziranje negativnih utjecaja od tih posjeta na floru i faunu ne ovisi toliko o broju posjetitelja koliko o načinu na koji se upravlja posjetom parkovima. Optimiziranje posjeta, kako sa stajališta posjetitelja koji od posjete očekuju zadovoljstvo i doživljaj, tako i sa stajališta upravljanja tokovima posjetitelj, zahtjeva razumijevanje obilježja posjetitelja, njihovih želje i potreba i načina na koji koriste infrastrukturu i usluge parka te stupnja njihova zadovoljstva. Kako bi se unaprijedilo postojeće stanje te kako bi se turizam u parkovima mogao kvalitetnije planirati, potrebno je usavršiti proceduru prikupljanja informacija o posjetiteljima, temeljem kojih bi se kreirala i određena i adekvatna ponuda usklađena sa temeljnim ciljevima koju nalažu principi upravljanja u zaštićenim područjima. 63

68 Postojeći turistički proizvodi Parka prirode Kopački rit Unatoč činjenici da je Kopački rit zaštićeno područje, koje ima dugu tradiciju korištenja kroz različite prihvatljive gospodarske aktivnosti te izuzetno zanimljivu povijest tek u posljednje vrijeme doživljava intenzivan rast turističkog prometa. Ulaganja u infrastrukturu cijelog okruženja i samog Parka omogućila su stvaranje konkretnih posjetiteljskih programa, kojima je prvi i osnovni cilj educirati i promovirati prirodne vrijednosti područja te graditi svijest o zaštiti prirode. Istraživanjem tržišta putem anketa te praćenje rasta kvalitete turističkog proizvoda, tržišna marka Kopački rit je u stalnom usponu prepoznatljivosti. Isto potkrjepljuju podaci o broju posjetitelja, koji su koristili neki od programa u posljednjih šest godina kako slijedi: Tablica 2: Broj posjetilaca Parka prirode Kopački rit za razdoblju godine: Godina Broj posjetitelja U Parku prirode Kopački rit trenutno su diferencirani slijedeći proizvodi, kako slijedi: Posjet prijemnom centru smještenom u blizini sela Kopačevo koji se smatra i glavnim ulazom u Park prirode gdje se interpretiraju tradicijske vrijednosti kraja, ističu vrijednosti panonske arhitekture te prikazuju filmski uradci o prirodnim vrijednostima područja koje nije dostupno za posjećivanje Razgledavanje Posebnog zoološkog rezervata brodovima (ukupnog kapaciteta 25 mjesta) koji za povoljnog vodostaja plove kanalom Čonakut i Novim kanalom. Tijekom vožnje održava se interpretacija o ekološkim vrijednostima cjelokupnog Parka te njegove flore i faune Šetnja poučnim stazama Sakadaš, Veliki Sakadaš, Stari brijest i staze u kompleksu dvorca Tikveš, koje nude uz sam boravak u prirodi i mogućnost edukacije Razgledavanje lokaliteta kompleksa dvorca Tikveš uz interpretaciju o njegovim kulturnopovijesnim, prirodnim i krajobraznim vrijednostima Biciklizam posljednjih godina Kopački rit postaje sve omiljenija destinacija cikloturista i biciklista iz svih krajeva svijeta. Vožnja dijelovima Dunavske rute i Panonskog puta mira koji se protežu i dijelom Kopačkog rita osigurati će doživljaj iskonske prirode Svim posjetiteljima koji u park dolaze biciklima na raspolaganju stoji i Internet kutak. Rekreativni ribolov je proizvod visokog potencijala čiji razvoj treba brižno usmjeravati u skladu sa načelima zaštite prirode. Unutar Parka prirode rekreativni ribolov u zonama (Podunavski kanali, crpna stanica Zlatna Greda, Vemeljski dunavac i rijeka Dunav) Promatranje ptica predstavlja jedan od najatraktivnijih programa namijenjenog ljubiteljima ornitofaune Usluga noćenja u bio-ekološkoj stanici za sve one koji žele odmor u prirodi, daleko od gradske vreve te traže pravi užitak u zvukovima šume Usluga organiziranja skupova različitog sadržaja u konferencijskoj dvorani bio-ekološke stanice, kapaciteta 00 sjedećih mjesta Ostale usluge i proizvodi koje pružaju korisnici koncesijskih odobrenja u Parku prirode Kopački rit Zaštićena područja imaju snažnu ulogu u razvoju specifičnih i selektivnih oblika turizma te moraju biti fokusirana na prenošenje poruke o vrijednosti prirodne i kulturne baštine domicilnog kraja. Također moraju biti pokretači razvoja onih gospodarskih grana, koje su u skladu s prirodom te idu ka njenoj zaštiti. Ukoliko se pozornije pristupi analizi turističkih trendova, uočava se da je u posljednje vrijeme sve više onih ljudi koji prihvaćaju ideju aktivnog i istraživačkog odmora, a koji uključuje i posjete prirodnim znamenitostima i rijetkostima, kojima Hrvatska itekako obiluje. 64

69 Grafikon 2: Dolasci posjetitelja u nacionalne parkove i parkove prirode te turista u komercijalne smještajne objekte u razdoblju od 997. do godine (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006) Navedeni podatak predstavlja motivirajući podlogu za razvoj programa u Parku prirode Kopački rit, koji ima dobre razvojne predispozicije te realne razvojne ambicije. Očuvana i u europskim razmjerima jedinstvena priroda, ima snažnu konkurentsku prednost, koju Ustanova mora akceptirati i iskoristiti te snažnijim nastupom dostići ciljeve postavljene marketing- strateškim planom. Potrebno je osmisliti nove edukativne i turističke sadržaje, obogatiti postojeću posjetiteljsku infrastrukturu, unutar i izvan granica Parka (npr. posjetilačke poučne staze) koje će se protezati i izvan granice Parka te razviti nove programe koji će posjetitelje zadržati kako u prostoru Parka tako i okruženja. Od presudne je važnosti intenzivno raditi na povezivanju svih čimbenika i udruživanju njihovih resursa te osposobiti cijeli interni i eksterni sustav za podršku potrošnji, uz istovremeno poštovanje načela nosivog kapaciteta prostora i zaštite prirode. Promocijske aktivnosti koje je pokrenula Ustanova, brojne uspješne ekološko-turističke akcije, organizirane s ciljem popularizacije zaštićenog područja, a potpomognute snažnom medijskom promidžbom rezultirale su pozitivnim reakcijama stanovništva te pobudile interes za dolascima u Kopački rit. Međutim, sve ove aktivnosti potrebno je pažljivo koordinirati. Istraživanje tržišta putovanja u zaštićeno područje Istraživanje tržišta koje se provodilo tijekom posljednjeg perioda obuhvaćalo je anketiranje posjetitelja putem anketnih listića koji su sadržavali pitanja o željama i očekivanjima potrošača, njihovim kupovnim navikama te ukupnom dojmu programa i sl. Obrađeni rezultati ukazali su da su očekivanja u velikoj mjeri ostvarena no znakovita je činjenica da se dio anketiranih posjetitelja žalio na jednoličnost ponude te nemogućnost organizacije dužeg posjeta Parku (u trajanju više sati ili dana) i prihvatu manjih grupa s pojedincima, koji traže stručnog vodiča prema principu jedan na jedan. 65

70 Grafikon 3: Učestalost posjeta parkovima u Hrvatskoj (Stavovi i potrošnja posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode u Hrvatskoj Tomas 2006) 0. Dosadašnji problemi zaštite Problemi vezani za prirodne pojave Nastaju kao rezultat globalnih procesa i prirodnih pojava na koje čovjek direktno ne utječe, poput promjena klime izazvanih geološkim gibanjima Zemlje itd. Problemi zaštite uzrokovani ljudskim djelatnostima Od postojećih problema najopasniji po opstanak prirodnih vrijednosti su onemogućavanje odvijanja prirodnih procesa meandriranja na rijekama, deficit sedimenta u rijekama kao rezultat izgradnje vodnih stepenica i skraćivanja korita rijeka, sprječavanje poplava, kanaliziranje rijeka te konačno gubitak vlažnih i močvarnih staništa zbog melioracija. Posljedice navedenih radnji su opadanje razina nadzemnih i podzemnih voda unutar korita rijeke i poplavnog područja uzrokovanog ukopavanjem u korito, dugoročno opadanje količina voda u poplavnom području za vrijeme poplava, dugoročno opadanje vremenskog trajanja poplava = manji broj dana s poplavama, gubitak hidrološke povezanosti riječnog korita i poplavnog područja, gubitak hidrološke povezanosti poplavnog područja s podzemnim vodama u branjenom području, smanjenje geo-morfoloških procesa u poplavnom području, prekid prirodnih procesa sedimentacije i meandriranja, pojačana sedimentacija i zatrpavanje rukavaca i fokova. Veliki problem predstavlja sušenje šuma zbog promjene režima podzemnih voda. Krivolov i lovokrađa su oduvijek prisutne i i kao takove vrlo štetne aktivnosti. Uz to, potrebno je napomenuti ribokrivolov u Posebnom zoološkom rezervatu, ali i izvan njega u vrijeme mrijesta, koja može ozbiljno narušiti stabilnost riblje populacije. Intenzivna poljoprivreda utječe na gubitak kvalitete tla, povećanje razina štetnih i otrovnih tvari (osobito pesticida i umjetnih gnojiva) u sustavu koji se naknadno ispiru u podzemne i površinske vode, te potpuni gubitak većeg dijela biološke i krajobrazne raznolikosti nastao kao posljedica uspostavljanja monokultura. Nadalje, uništavanje živica i rubnih staništa osim što ugrožava rijetke i ugrožene vrste koje žive na tim staništima, remeti ravnotežu odnosa predatora i plijena na poljoprivrednim površinama te se tako povećava potreba korištenja insekticida i drugih otrova. Osim toga pojačava se erozija tla i smanjuje njegova plodnost. Izgradnja farme u neposrednoj blizini Parka predstavlja stvarni i potencijalni izvor onečišćenja voda. Širenje invazivnih vrsta biljaka uslijed zapuštanja zemljišta i neodržavanja livada i pašnjaka predstavlja veliku opasnost od gubitka prirodnih staništa. Paljenje staništa u neposrednoj blizini kao i u samom Parku uzrokuje požare koji dovode do uginuća mnogih organizama rijetkih i ugroženih vrsta biljaka i životinja, a mogu dostići i razmjere prirodnih katastrofa. 66

71 Napuštanjem proizvodnje na ribnjacima Podunavlje s ekološkog staništa gube se izuzetno vrijedna staništa za biljne i životinjske vrste vlažnih i močvarnih staništa, osobito za ptice močvarice, dok sa staništa razvoja prihvatljivih vidova turizma gubi izuzetno značajan resurs za Ustanovu. Problemi u provođenju fizičke zaštite Parka prirode Fizičku zaštitu Parka prirode provodi Služba nadzora temeljem Zakona o zaštiti prirode i Pravilnika o unutarnjem redu u Parku prirode. Problemi s kojima se susreće glede nadzora korisnika su najčešće vezani za nepravodobno ishođenje Dopuštenja ministarstva na godišnje planove ili pojedine zahvate. Drugi dio problema vezanog za nadzor rada korisnika je neadekvatna kadrovska popunjenost profilima raznih struka (šumar, hidrolog itd.) koje bi mogle bolje pratiti pojedine djelatnosti. Treći dio problema je neusuglašenost posebnih propisa koji reguliraju pojedine djelatnosti sa Zakonom o zaštiti prirode kao i nedefinirane i općenite članke te nepostojanje instrumenta za provedbu ovlasti nadzornika u samom Zakonu o zaštiti prirode. Poseban problem u parku su velike površine zagađene minama. Ovaj problem otežava nadzor kao i provedbu protupožarne zaštite. 67

72 . Ciljevi, mjere, aktivnosti te indikatori provedbe plana upravljanja DUGOROČNI CILJEVI. Zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, osobito rijetkih i ugroženih vrsta i njihovih staništa, 2. Zaštita i očuvanje funkcija i vrijednosti vlažnih i močvarnih područja, uključujući omogućavanje neometanog odvijanja prirodnih procesa nastanka i evolucije poplavnih dolina velikih rijeka, 3. Osiguravanje održivog korištenja prirodnih vrijednosti Parka prirode i utjecajnog područja putem razvoja ekološki prihvatljivih djelatnosti (poput turizma, poljoprivrede i stočarstva, šumarstva, vodnog gospodarstva, ribarstva i ribnjačarstva itd.) uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva i na dobrobit sadašnjih i budućih generacija KRATKOROČNI CILJEVI. BIOLOŠKA RAZNOLIKOST Tema.. Vrste (sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim Narodne novine br. 99/2009) Cilj.. Trajno osigurati stabilnost ili povećavanje populacije ugroženih i rijetkih vrsta sukladno Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/2009) Populacije navedenih svojti stabilne ili se povećavaju Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi i provesti akcijske planove za zaštitu svojti. Mjere za zaštitu potrebno je definirati akcijskim planom sukladno pojedinoj vrsti temeljem popisa vrsta iz NEM-a uključujući mjere fizičke zaštite vrsta i njihovih staništa, restauracije staništa, te praćenja stanja (monitoring). Kao ključne indikatorske svojte uključeno je 8 skupina i/ili svojti.... Akcijski plan za zaštitu obične vidre Lutra lutra..2. Akcijski plan za zaštitu šišmiša Chiroptera..3. Akcijski plan za zaštitu rodarica Ciconiiformes (Ardea alba, Ardea purpurea, Egretta garzetta, Nycticorax nycticorax, Ardeola ralloides, Ciconia ciconia, Ciconia nigra, Platalea leucorodia)..4. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih svojti..i). Broj izrađenih akcijskih planova za zaštitu svojti..i)2. Populacije ugroženih i rijetkih vrsta stabilne ili se povećavaju..i)3. Mjere fizičke zaštite svojti i njihovih staništa se redovito provode..i)4. Potrebne restauracije staništa navedenih svojti se redovito provode..i)5. Sukladno Akcijskim planovima redovito se provodi praćenje stanja s ciljem Suradnici DZZP 68

73 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet grabljivica Acipitridae i Falconidae (Haliaeetus albicilla, utvrđivanja veličina i dinamike Milvus migrans, Circus aeruginosus, Falco cherrug) populacija..5. Akcijski plan za zaštitu gnijezdećih vrsta djetlovki Picidae (Dendrocopus medius, Picus canus, Dryocopus martius)..6. Akcijski plan za zaštitu riba Pisces (Umbra krameri, Misgurnus fosilis, Gymnocephalus schraetser, Cottus gobio, Aspius aspius, Cyprinus carpio, Cobitis elongatoides, Eudontomyzon mariae, Pelecus cultratus)..7. Akcijski plan za zaštitu patke njorke Aythya nyroca..8. Akcijski plan za zaštitu ostalih vrsta zaštićenih po Zakonu i Direktivama Suradnici Tema Cilj.2. Staništa (sukladno Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova Narodne novine br. 7/2006).2. Trajno osigurati stabilnost ili povećanje površina staništa koja se Površina staništa koja se u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti u Pravilniku o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova stanišnih tipova (NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP (NN 7/2006) vode kao ugrožena i rijetka a nalaze se u PP Kopački Kopački rit je stabilna ili se povećava rit. Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi i provoditi akcijske planove za zaštitu staništa (navedeni su u daljnjim tablicama). Mjere za zaštitu potrebno je definirati akcijskim planom sukladno pojedinom tipu staništa temeljem popisa iz NEM-a uključujući mjere fizičke zaštite, restauracije staništa, te praćenje stanja..2.. Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa (NKS/NATURA/BERN):.2.i). Akcijski plan za zaštitu vodenih i močvarnih staništa izrađeni i u primjeni.2.i)2. Ugrožena i rijetka staništa dovedena u povoljno stanje te su kao takva stabilna ili im se površina povećava..2.i)3. Mjere fizičke zaštite Suradnici DZZP 69

74 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet A /3270/Rijeke s muljevitim obalama staništa se redovito provode obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention.2.i)4. Potrebne restauracije p.p. staništa se redovito provode -/-/Vodena i močvarna vegetacija -/330/Amfibijska staništa Isoeto.2.i)5. Sukladno akcijskom Nanojuncetalia planu redovito se provodi A.3.2./350/Prirodna eutrofna jezera s praćenje stanja staništa s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion ciljem utvrđivanja njihove A.4../-/Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki površine i kvalitete šaševi Suradnici Tema Cilj.3. Ekosustavi.3.. Vodeni ekosustavi Temeljne zone (poplavno područje).3..a) Unaprijediti hidrološke uvjete u Temeljnoj zoni.3..b) Zadržati status zaštićenog područja sukladno odredbama Ramsarske konvencije Hidrološki uvjeti u Temeljnoj zoni unaprijeđeni Status zaštićenog područja odredbama Ramsarske konvencije zadržano Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni Izrađen je izvještaj o stanju vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni Izraditi Akcijski plan zaštite vodenih ekosustava Akcijski plan zaštite vodenih ekosustava izrađen i u primjeni Status zaštićenog područja prema Ramsarskoj konvenciji zadržan Pratiti stanje vodenih ekosustava u Temeljnoj zoni Izrađen je izvještaj o stanju vodenih ekosustava Suradnici DZZP DZZP DZZP 70

75 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Surađivati s Hrvatskim vodama u izradi Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav i provedbi Akcijskog plana zaštite vodenih ekosustava Ciljevi zaštite vodenih ekosustava zaštićenog područja uključeni su prilikom izrade i provedbe Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav Suradnici Hrvatske vode Tema Cilj.3... Rijeke, jezera i stalni vodotoci.3... Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka, uključujući procese meandriranja vodotoka, plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s poplavnim područjem Prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka koji uključuju meandriranje vodotoka, plavljenje i hidrološku povezanost rijeke s poplavnim područjem su osigurani Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Pratiti odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka, uključujući procese meandriranja vodotoka, plavljenja i hidrološke povezanosti rijeka s poplavnim područjem Mjeriti i pratiti fizikalno-kemijske i mikrobiološke parametre jezera Sakadaš i Kopačkog jezera, glavnih vodotoka, Dunava i Drave te sedimentaciju i pronos nanosa Broj dana s vodom u depresijama stabilan ili se povećava sukladno prosječnim vrijednostima poplavljenosti za određeno područje Mjerenja fizikalno-kemijskih i mikrobioloških parametara, sedimentacije, pronosa nanosa, te praćenje sastava flore i faune vodenih ekosustava redovito se provode. Izrađen je izvještaj Pratiti sastav flore i faune vodenih ekosustava Sastav flore i faune vodenih ekosustava se redovito prati Suradnici DZZP, Geodetski fakultet Zagreb ZZJZ, PTF Osijek Odjel za biologiju Osijek 7

76 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Svesti na minimum postojeće i izradu novih antropogenih kamenih pregrada i drugih vodnogospodarskih objekata, koji sprječavaju meandriranje rijeka i protočnost u vodotocima Restaurirati (otvoriti) fokove na Somhatu, Šebeš foku, Kućnom i Vajs kanalu, Petreškom dunavcu, kako bi se povećala hidrološka povezanost Dunava i poplavnog područja Fluvio-morfološki parametri meandara dostižu vrijednosti višeg tipa Broj antropogenih kamenih pregrada i drugih vodnogospodarskih objekata koji sprječavaju meandriranje rijeka i protočnost u vodotocima se smanjuje Hidrološka povezanost rijeke i poplavnog područja je restaurirana i povećana 2 Suradnici Agencija za vodne putove, Hrvatske vode DZZP Inicirati izradu otvora u kamenoj pregradi na 393. rkm Dunava, kako bi se povećala protočnost Vemeljskog dunavca Redovito održavati Vemeljski dunavac, Renovski, Hulovski kanal, Čonakut, Nađhat fok i Petreški dunavac uklanjanjem naplavina Restaurirati manje fokove sukladno Akcijskom planu zaštite vodenih ekosustava Izraditi Akcijski plan restauracije te spriječiti daljnje zasipavanje jezera Sakadaš i Kopačkog jezera Aktivno surađivati s Hrvatskim vodama u izradi i dopuni Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav s ciljem osiguranja neometanog odvijanja procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka Kamena pregrada na 393. rkm Dunava otvorena Renovski, Hulovski kanal, Čonakut, Nađhat fok i Petreški dunavac se redovito održavaju Broj restauriranih manjih fokova se povećava Akcijski plan restauracije jezera Sakadaš i Kopačkog jezera izrađen, daljnje zasipavanje spriječeno Ciljevi zaštite vodenih ekosustava zaštićenog područja uključeni su prilikom izrade i provedbe Plana upravljanja vodnim područjem rijeke Dunav 2 Agencija za vodne putove JUPPKR JUPPKR DZZP Hrvatske vode 72

77 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet vodnim područjem rijeke Dunav Suradnici Tema Bare i močvare Cilj Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo smanjenje površina pod barama i močvarama, te trajno osiguralo neometano odvijanje prirodnih procesa uključujući migracije i mrijesta riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca Površina pod barama i močvarama stabilna Prirodni procesi migracije, mrijest ribe, seoba i ishrana ptica, razmnožavanje i disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se neometano odvijaju Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem postavljanja mreže vodomjernih postaja Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom podataka) Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i močvara Broj dana s vodostajem većim od srednjeg stabilan sukladno prosječnim vrijednostima za određeno područje Površina bara i močvara u poplavnom području stabilna. Izrađen je izvještaj Migracije i mrijest riba neometane. Izrađen je izvještaj Populacije kralješnjaka vezanih za močvarna staništa stabilne ili se povećavaju Suradnici Hrvatske vode, DHMZ JUPPKR Odjel za biologiju Osijek 73

78 Tema Cilj.3.2. Vodeni ekosustavi Prijelazne zone (branjeno područje) Jezera i vodotoci Osigurati poboljšanje hidroloških uvjeta u branjenom području i neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije vodotoka Hidrološki uvjeti u branjenom području su poboljšani Prirodni proces evolucije vodotoka je stabilan Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Dogovoriti s Hrvatskim vodama da se povećaju ukupne količine nadzemnih voda i njihova vodostaja u branjenom području putem Crpnih stanica Zlatna Greda, Tikveš i Podunavlje Dogovoriti s Hrvatskim vodama da crpne stanice crpe vodu iz branjenog područja kod vodostaja koji je viši od sadašnjeg minimuma Trajno sprječavati uništavanje vodene i močvarne vegetacije na vodotocima sukladno Akcijskom planu za zaštitu vodenih močvarnih staništa Ukupna količina nadzemnih voda u branjenom području povećana Crpne stanice crpe vodu iz branjenog područja kod vodostaja koji je veći od sadašnjeg minimuma Porast populacija svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa Vegetacija uz vodotoke se razvija sukladno prirodnim procesima sukcesije Suradnici Hrvatske vode Hrvatske vode DZZP Tema Cilj Bare i močvare Osigurati neometano plavljenje kako bi se spriječilo smanjenje površina pod barama i močvarama, te trajno osiguralo neometano odvijanje prirodnih procesa uključujući migracije i mrijesta riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca Površina pod barama i močvarama stabilna, neometano plavljenje je osigurano Migracija i mrijest ribe, seoba i ishrana ptica, razmnožavanje i disperzija vodozemaca, gmazova i sisavaca se neometano odvija 74

79 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Pratiti redovito plavljenje bara i močvara putem postavljanja mreže vodomjernih postaja Mjeriti površine pod barama i močvarama (putem daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom podataka) Broj dana s vodostajem većim od srednjeg stabilan sukladno prosječnim vrijednostima za određeno područje Površina bara i močvara u poplavnom području stabilna Suradnici Hrvatske vode, DHMZ JUPPKR Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i močvara Sastav biljnih i životinjskih zajednica bara i močvara redovito se prati Odjel za biologiju Osijek Restaurirati i čistiti fokove i bare od naplavina sukladno Akcijskom planu zaštite vodenih ekosustava Broj očišćenih i restauriranih fokova i bara. DZZP Hidrološki uvjeti u branjenom području poboljšani što se očituje u porastu populacija svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa Restaurirati hidrološke uvjete u predjelima Batsiget, Ludoš i Dud bari putem zatrpavanja postojećih odvodnih kanala Hidrološki uvjeti u predjelima Batsiget, Ludoš i Dud bara restaurirani, a odvodni kanali zatrpani 2 DZZP 75

80 Tema Cilj Antropogena vlažna staništa (kanali i ribnjaci) a) Osigurati što prirodnije uvjete na kanalima uključujući mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca b) Osigurati punjenje ribnjaka dovoljnim količinama vode kako bi se održala njihova funkcija u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti Uvjeti za mrijest riba, seobu i ishranu ptica, razmnožavanje i disperziju vodozemaca, gmazova i sisavaca su stabilni Ribnjaci su u funkciji u svezi zaštite i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi Akcijski plan zaštite i obnove Ribnjaka Podunavlje kojim će se osigurati punjenje ribnjaka dovoljnim količinama vode kako bi se održala njihova funkcija u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti Načinom održavanja protočnosti kanala utjecati na povećanje duljine kanala s netaknutom vodenom i močvarnom vegetacijom u branjenom području Akcijski plan zaštite i obnove ribnjaka Podunavlje izrađen i u primjeni Količina vode u ribnjacima dovoljna za osiguranje njihove funkcije u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti Dužina kanala sa značajem za biološku raznolikost se povećava Suradnici DZZP, Hrvatske vode Hrvatske vode Osigurati dovoljne količine vode u kanalima branjenog područja kako bi se očuvala njihova uloga u zaštiti i očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti, osim kada velika suša to fizički onemogućava Hidrološki uvjeti kanala i ribnjaka poboljšani što se očituje u porastu populacija svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa Hrvatske vode Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica kanala i ribnjaka Na ribnjacima Podunavlje kolonije ptica (čigri i crnogrlih gnjuraca) ponovo aktivne Odjel za biologiju Osijek 76

81 Tema.3.3. Šumski ekosustavi Cilj.3.3. Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije šumskih ekosustava, uključujući procese njihove prirodne obnove, sukcesije i starenja Procesi šumskih ekosustava, uključujući procese njihove prirodne obnove, sukcesije i starenja se neometano odvijaju Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi Programa zaštite šumskih ekosustava u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, koji će uključivati područja bez gospodarenja šumskim ekosustavima Akcijski plan za zaštitu slijedećih šumskih staništa: - E...2./9E0*/Poplavna šuma bijele vrbe s močvarnom broćikom - E...3./9E0*/Poplavna šuma vrba i topola - E..2.2./9E0*/Poplavna šuma crne i bijele topole - E.2../9F0/Poplavne šume crne johe i poljskog jasena - E.2.../9F0/Šuma veza i poljskog jasena - E /9F0/Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom (subasocijacija s običnom grabom) - E.3../9L0/Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume Program zaštite šumskih ekosustava izrađen i u primjeni Akcijski plan za zaštitu navedenih staništa je izrađen i primjenjuje se Postojeće stanje šumskih ekosustava utvrđeno Zdravstveno stanje šuma se poboljšava Suradnici DZZP, Odjel za biologiju Osijek, Šumarski institut Jastrebarsko, Hrvatske šume DZZP, Šumarski institut Jastrebarsko 77

82 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izdvojiti vrijedne i tipične lokalitete šumskih zajednica i inicirati njihovu zaštitu sukladno Zakonu o zaštiti prirode u kategoriji Posebnih rezervata šumske vegetacije Uspostaviti trajno praćenje razvoja šumskih ekosustava putem trajnih ploha, uključujući istraživanje podzemnih voda u cilju utvrđivanja njihovog utjecaja na prirodnu obnovu i sušenje šuma, te praćenje sastava biljnih i životinjskih zajednica šumskih ekosustava Osigurati prirodnost autohtonih šumskih sastojina pomoću mjera restauracije staništa (uključujući povećanje njihove raznovrsnosti, raznodobnosti i slojevitosti) Trajno provoditi uklanjanje invazivnih vrsta biljaka iz prirodnih šumskih zajednica (osobito čivičnjače Amorpha fruticosa) Površina pod zaštitom u kategoriji posebnih rezervata šumske vegetacije se povećava Uspostavljen program trajnog praćenja razvoja šumskih ekosustava putem trajnih ploha Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti Povećava se udio voćkarica u šumskim sastojinama Površina pod invazivnim vrstama biljaka (osobito čivičnjače Amorpha fruticosa) se smanjuje Suradnici DZZP, Min. kulture Šumarski institut Jastrebarsko DZZP, Odjel za biologiju Osijek, Poljop. fakultet Osijek DZZP, Hrvatske šume Hrvatske šume Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu pošumljene površine (ograđivanjem i drugim mjerama) od negativnog utjecaja divljači do starosti u kojoj divljač više ne može izazvati štete Pošumljene površine su efikasno zaštićene i njegovane Negativan utjecaj divljači je smanjen Hrvatske šume Surađivati s Hrvatskim šumama u izradi i provedbi Programa za upravljanje šumama posebne namjene i svih navedenih mjera i aktivnosti te radi postizanja ciljeva u svrhu zaštite prirode Uspostavljena suradnja s Hrvatskim šumama u izradi i provedbi Programa zaštite šumskih ekosustava i Programa za upravljanje šumama posebne Hrvatske šume 78

83 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet namjene i svih navedenih mjera i aktivnosti Ciljevi zaštite šumskih ekosustava zaštićenog područja uključeni prilikom izrade i provedbe Programa za upravljanje šumama posebne namjene Suradnici Tema Cilj Prirodne šume Temeljne zone (poplavno područje) Osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone (poplavno područje) Procesi evolucije šumskih ekosustava Temeljne zone se neometano odvijaju Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Tražiti kod donošenja novih šumsko-gospodarskih osnova da se izdvoje prirodne poplavne šume iz svih oblika gospodarenja te da ih se prepusti prirodnim procesima evolucije šumskih ekosustava Spriječiti fragmentaciju šumskih sastojina na način da se ne rade novi šumski putovi i lovne prosjeke Prirodne poplavne šume izdvojene iz svih oblika gospodarenja i prepuštene prirodnim procesima evolucije šumskih ekosustava Ne rade se novi šumski putovi i lovne prosjeke. Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina. Povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti. Suradnici Min. Kulture, DZZP, Hrvatske šume DZZP, Hrvatske šume 79

84 Tema Prirodne šume Prijelazne zone (branjeno područje) a) Očuvati postojeće sastojine prirodnih šuma Postojeće sastojine prirodnih šuma su očuvane Cilj b) Unaprijediti kvalitetu degradiranih šumskih staništa Površina degradiranih šumskih staništa se smanjuje do konačnog nestanka Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izdvojiti sastojine prirodnih šuma koje sadrže vrste i staništa zaštićenih temeljem NEM-a, NATURA 2000 i pravilnicima o zaštiti svojti i staništa te planirati njihovo prepuštanje prirodnim procesima evolucije šumskih ekosustava Trajno umanjiti gubitak kvalitete staništa sprječavanjem aktivnosti koje dovode do smanjivanja njihove raznodobnosti, raznovrsnosti i slojevitosti Uspostaviti cjelokupnu mrežu piezometara u šumskim staništima i pratiti promjene vodostaja nadzemnih i podzemnih voda, kako bi se utvrdio utjecaj na sušenje šuma Inicirati povišenje razina nadzemnih i podzemnih voda branjenog područja (Prijelazne zone) putem dogovora o modificiranju rada postojećih crpnih stanica Površine prirodnih šuma koje sadrže vrste i staništa zaštićenih temeljem NEM-a, NATURA 2000 i pravilnicima o zaštiti svojti i staništa izdvojene su iz gospodarenja Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti Monitoring podzemnih voda uspostavljen i provodi se Crpne stanice započinju počinju crpiti vodu izvan branjenog područja na razini višoj od sadašnjeg minimuma Suradnici DZZP, Hrvatske šume DZZP, Hrvatske šume Geodetski fakultet Zagreb, PTF Osijek Hrvatske vode 80

85 Tema Plantaže i druge sastojine alohtonih vrsta drveća Temeljne i Prijelazne zone Cilj U slijedećih 0 godina prevoditi plantaže i druge sastojine alohtonih vrsta drveća na cjelokupnom zaštićenom području u prirodne sastojine domaćih vrsta Alohtone vrste drveća na cjelokupnom zaštićenom području prevedene su u prirodne sastojine domaćih vrsta Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Inzistirati na provedbi sječe i uklanjanju plantaža i drugih sastojina alohtonih vrsta po dostizanju sječive zrelosti Površine pod plantažama sa sastojinama stranih (alohtonih) vrsta drveća se smanjuju Nadzirati uređivanje sječina Sječine se ostavljaju uređene sukladno Pravilniku o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu (NN 6/06) Nadzirati pošumljavanje posječenih površina domaćim vrstama drveća sukladno uvjetima staništa i Programu zaštite šumskih ekosustava Inzistirati na organiziranju efikasne zaštite i njege pošumljenih površina od negativnog utjecaja divljači Povećava se površina, raznovrsnost, raznodobnost i slojevitost prirodnih sastojina, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti Divljač ne ugrožava obnovu pošumljenih površina 2 Suradnici DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture DZZP, Hrvatske šume, Min. kulture 8

86 Tema.3.4. Travnjaci Cilj.3.4. a) Trajno osigurati neometano odvijanje prirodnih procesa evolucije travnjačkih ekosustava.3.4. b) Zaštititi, očuvati i održavati površine pod autohtonim travnjačkim zajednicama, uz sprječavanje njihova obrastanja drvenastim biljkama Evolucija travnjačkog ekosustava se neometano odvija Autohtone travnjačke zajednice zaštićene, očuvane i održavane Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Inventarizirati i utvrditi postojeće stanje travnjačkih ekosustava Izraditi Akcijski plan zaštite travnjaka, osobito: C.2.2./-/Vlažne livade Srednje Europe -/6440/Livade Cnidion dubii Uspostaviti trajno praćenje razvoja travnjačkih ekosustava putem trajnih ploha, uključujući praćenje sastava biljnih i životinjskih zajednica Inicirati da se na svim travnjacima Prijelazne zone 2B uklanjaju invazivne vrsta biljaka, te sprječava sukcesija travnjaka putem košnje i/ili ispaše tradicionalnim pasminama domaćih životinja Surađivati s Hrvatskim šumama i Beljem u provedbi Akcijskog plana zaštite travnjaka Inventarizacija i utvrđivanje postojećeg stanja travnjačkih ekosustava napravljena Akcijski plan zaštite travnjaka izrađen i u primjeni Povećava se površina, kvaliteta i biološka raznolikost travnjaka Prijelaznog područja, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih, i indikatorskih svojti Uspostavljen program trajnog praćenja razvoja travnjačkih ekosustava Površine travnjaka, livada i pašnjaka s autohtonom vegetacijom se povećavaju Povećavaju se populacije tradicionalnih pasmina domaćih životinja koje se koriste za ispašu Uspostavljena suradnja s Hrvatskim šumama i Beljem u izradi i provedbi Akcijskog plana 2 2 Suradnici Odjel za biologiju Osijek, DZZP DZZP Odjel za biologiju Osijek, DZZP Hrvatske vode, lokalno stanovništvo Hrvatske šume, Belje 82

87 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet izradi i provedbi Akcijskog plana zaštite travnjaka Ciljevi zaštite travnjaka uključeni prilikom izrade i provedbe planova Hrvatskih šuma i Belja Suradnici Tema Cilj Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Temeljne zone Očuvati stabilne površine zajednica trske i visokih šaševa Površine zajednica trske i visokih šaševa su stabilne Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Mjeriti površine pod zajednicama trske i visokih šaševa (putem daljinskih istraživanja koja se izvode pomoću GIS alata te terenskom verifikacijom podataka) Pratiti sastav biljnih i životinjskih zajednica trske i visokih šaševa Smanjiti ljudske aktivnosti koje utječu na fragmentaciju staništa Redovito vršiti nadzor nad cjelokupnim područjem u svrhu ranog otkrivanja požara i drugih aktivnosti koje ugrožavaju travnjake Izvještaj površinama zajednica trske i visokih šaševa Izvještaj o mjerenju površina putem daljinskih istraživanja i praćenja sastava biljnih i životinjskih zajednica se provode Smanjena fragmentacija staništa Broj namjerno izazvanih požara i površina spaljenih staništa se smanjuje Suradnici JUPPKR DZZP DZZP JUPPKR 83

88 Tema Cilj Vlažni travnjaci (pašnjaci i livade) Prijelazne zone a) Povećati površine vlažnih pašnjaka i livada na području intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina u Prijelaznoj zoni 2B Površine vlažnih pašnjaka i livada na području intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina u Prijelaznoj zoni 2B povećane b) Suzbiti širenje invazivnih vrsta biljaka Invazivne vrste biljaka suzbijene c) Povećati kvalitetu staništa vlažnih livada i pašnjaka Ispašom putem tradicionalnih pasmina domaćih putem ispaše tradicionalnih pasmina domaćih životinja(slavonsko-srijemski podolac, posavski konj) te košnjom životinja (slavonsko-srijemski podolac, posavski konj) kvaliteta staništa vlažnih livada i pašnjaka povećana ili košnjom d) Povećati populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih Populacije ugroženih i rijetkih svojti vezanih uz vlažne livade i uz vlažne livade i pašnjake pašnjake povećana e) Zaštititi i očuvati tradicionalne pasmine domaćih Tradicionalne pasmine domaćih životinja zaštićene i očuvane životinja Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Trajno pratiti razvoj travnjačkih ekosustava Program trajnog praćenja travnjačkih ekosustava uspostavljen i redovito se provodi Odrediti dodatne površine degradiranih staništa (pašnjaci za divljač, dijelovi intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina) koje će se u slijedećih 0 godina projektima restauracije prevesti u vlažne livade i pašnjake sukladno Akcijskom planu zaštite travnjaka Suzbiti invazivne vrste biljaka i održavati vlažne livade i pašnjake putem ispaše tradicionalnih pasmina domaćih životinja (slavonsko-srijemski podolac, posavski konj) Određene su dodatne površine degradiranih staništa Prijelazne zone Udio dodatnih površina u postupku restauracije Površine i kvaliteta vlažnih travnjaka i livada u Prijelaznoj zoni se povećavaju, povećavaju se populacije ugroženih, rijetkih i indikatorskih svojti Površina pod invazivnim vrstama biljaka se smanjuje Povećavaju se populacije Suradnici Odjel za biologiju Osijek, DZZP DZZP, Belje, ARK Nature DZZP, ARK Nature 84

89 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet podolac, posavski konj) tradicionalnih pasmina domaćih životinja Suradnici Tema Cilj Suhi travnjaci na nasipima za obranu od poplava a) Zaštita i očuvanje suhih travnjaka Suhi travnjaci očuvani b) Unaprjeđenje kvalitete staništa i biološke raznolikosti Kvaliteta staništa i biološke raznolikosti suhih travnjaka suhih travnjaka unaprjeđena Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Dogovoriti redovito održavanje travnjaka na obrambenim nasipima košnjom ili ispašom u suradnji s Hrvatskim vodama Inicirati da se režim košnje (vrijeme izvođenja i broj otkosa) izvodi sukladno ciljevima zaštite područja tj. promicanja zaštite autohtonih vrsta i uklanjanja invazivnih vrsta biljaka Površine travnjaka na obrambenim nasipima se redovito kose ili su pod ispašom Površina suhih travnjaka stabilna Populacije ugroženih i rijetkih vrsta se povećavaju 2 Suradnici Hrvatske vode Hrvatske vode 85

90 2. ODRŽIVO KORIŠTENJE Tema Cilj 2.. Šumarstvo 2.. a) Upravljanje šumama Parka prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode 2.. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija 2.. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja šumskih ekosustava koji će dovesti do povećanja kvalitete šumskih ekosustava 2.. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama uz maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju šumama ostvareni Prirodna dobra su dugoročno održiva Kvaliteta šumskih ekosustava povećana Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Sprječavati aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije šuma i šumskih staništa, funkcija šumskih ekosustava, te opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti Uspostaviti redovito i pravovremeno obostrano obavještavanje između Hrvatskih šuma i Javne ustanove o izvršenju planiranih radova i kretanja zaposlenika po zaštićenom području te osigurati dostupnost cjelokupne planske i izvršne dokumentacije Surađivati sa šumarskom strukom te poticati raznodobnost, raznovrsnost i slojevitost šumskih sastojina Broj aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije šumskih ekosustava u opadanju Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području uspostavljeno Suradnja na razmjeni i dostupnosti podataka, planske i izvršne dokumentacije se provodi Upravljanje šumama na način koji potiče raznodobnost, raznovrsnost i slojevitost šuma uspostavljeno i primjenjuje se Suradnici DZZP, Hrvatske šume Hrvatske šume DZZP, Hrvatske šume, Šumarski institut 86

91 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Poticati da Hrvatske šume nakon uklanjanja i sječe plantaža urede sječine Inicirati da Hrvatske šume osiguraju efikasnu zaštitu pošumljene površine od negativnog utjecaja divljači i vrše njegu sastojina do dostizanja petog dobnog razreda Obavljati redoviti nadzor nad provedbom šumarskih radova i poštivanja uvjeta zaštite prirode Surađivati s Hrvatskim šumama u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000) Površine uklonjenih plantaža i uređenih sječina se povećavaju Površina pošumljenih površina zaštićenih od negativnog utjecaja divljači se povećava Izvještaji o provedbi šumarskih radova i poštivanja uvjeta zaštite prirode se redovito obavlja Suradnja sa Hrvatskim šumama u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se Suradnici Jastrebarsko Hrvatske šume Hrvatske šume Hrvatske šume, Inspekcija za zaštitu prirode DZZP, Hrvatske šume Tema Cilj 2.2. Lov 2.2. a) Upravljanje staništima i populacijama lovnih vrsta životinja u Parku prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode 2.2. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija 2.2. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete 2.2. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim šumama i drugim ovlaštenicima prava lova uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju staništima i populacijama lovnih vrsta životinja ostvareni Prirodna dobra su dugoročno održiva Kvaliteta ekosustava povećana Suradnja s Hrvatskim šumama je sustavna, svrhovita i efikasna 87

92 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi Akcijski plan zaštite običnog jelena Cervus elaphus u suradnji s Hrvatskim šumama Spriječiti nedozvoljene aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije staništa, funkcija šumskih, vlažnih i močvarnih ekosustava, te opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti (poput krivolova, hvatanja životinja u klopke i slično) Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između ovlaštenika prava lova i Javne ustanove o namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju lovaca po zaštićenom području Surađivati i razmjenjivati podatke s ovlaštenicima prava lova i osigurati dostupnost planske i izvršne dokumentacije Inicirati da se prilikom revizije i/ili donošenja novih lovno-gospodarskih osnova odrede populacije divljači sukladno optimalnom kapacitetu staništa Obavljati redoviti nadzor nad provedbom lovnih aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode Akcijski plan za zaštitu običnog jelena Cervus elaphus izrađen i provodi se Broj aktivnosti koje dovode do daljnje degradacije šumskih ekosustava u opadanju Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju lovaca po zaštićenom području uspostavljeno Suradnja na razmjeni i dostupnosti podataka, planske i izvršne dokumentacije uspostavljena i provodi se Populacije divljači određene lovno-gospodarskim osnovama sukladne su optimalnom kapacitetu staništa te ne sprječavaju prirodnu obnovu svih šumskih sastojina Prirodna disperzija i seoba divljih životinja omogućena Nadzor nad provedbom lovnih aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode se redovito obavlja Suradnici DZZP, Hrvatske šume DZZP, MUP, Hrvatske šume, lokalna lovačka društva, Inspekcija za zaštitu prirode Hrvatske šume, lokalna lovačka društva Hrvatske šume, lokalna lovačka društva DZZP, Hrvatske šume, lokalna lovačka društva Inspekcija za zaštitu prirode 88

93 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Surađivati s ovlaštenicima prava lova u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000) Suradnja s ovlaštenicima prava lova u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se Suradnici Hrvatske šume, lokalna lovačka društva Tema Cilj 2.3. Poljoprivreda 2.3. a) Upravljanje poljoprivrednim površinama u Parku prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode 2.3. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija 2.3. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete 2.3. d) Uvođenje ekološke poljoprivredne proizvodnje na svim poljoprivrednim površinama Prijelazne zone 2.3. e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem i drugim koncesionarima uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju poljoprivrednim površinama ostvareni Prirodna dobra su dugoročno održiva Kvaliteta ekosustava povećana Ekološka poljoprivredna proizvodnja uvedena na svim poljoprivrednim površinama Prijelazne zone Suradnja s Beljem i drugim koncesionarima je sustavna, svrhovita i efikasna Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Dogovoriti obustavljanje poljoprivrednih aktivnosti, koje dovode do degradacije staništa, funkcija ekosustava (osobito šumskih, vlažnih i močvarnih), te opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti (poput upotrebe pesticida, unošenja alohtonih vrsta i slično) Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između koncesionara i Javne ustanove o namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po Površine vlažnih livada i travnjaka se povećavaju Broj aktivnosti koje dovode do degradacije ekosustava u opadanju Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po Suradnici DZZP, svi koncesionari svi koncesionari 89

94 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet zaštićenom području zaštićenom području uspostavljeno Suradnici Inicirati da se s intenzivnog načina poljoprivredne proizvodnje pređe na uvođenje ekološke poljoprivredne proizvodnje i/ili uvođenja pašarenja u sustavu kravatele Inicirati da se održavanje kanalske mreže izvodi na način koji neće ugrožavati značajke biološke i krajobrazne raznolikosti vezane za njih Dogovoriti da se ne vrši suzbijanje populacija glodavaca trovanjem na svim poljoprivrednim površinama Prijelazne zone Dogovoriti da Belje d.d. provodi restauraciju rubova oranica duž poljoprivrednih površina Obavljati redoviti nadzor nad provedbom poljoprivrednih radova i poštivanja mjera zaštite prirode Populacije tradicionalnih pasmina domaćih životinja se povećavaju Površine oranica pod ekstenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom se povećavaju Površine oranica pod intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom se smanjuju Površina melioracijskih kanala uređuju se na održiv način Ne vrši se suzbijanje populacija glodavaca trovanjem na svim poljoprivrednim površinama Površine restauriranih rubova oranica se povećavaju Nadzor nad provedbom poljoprivredne djelatnosti i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito provode Belje Belje, Hrvatske vode Inspekcija zaštite prirode, svi koncesionari Belje Inspekcija zaštite prirode, svi koncesionari 90

95 Tema Cilj 2.4. Stočarstvo 2.4. a) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija Prirodna dobra su dugoročno održiva 2.4. b) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete Kvaliteta ekosustava je povećana 2.4. c) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Beljem uz maksimalno poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i Suradnja s Beljem je sustavna, svrhovita i efikasna podzakonskih akata 2.4. d) Zaštita i očuvanje tradicionalnih pasmina domaćih životinja Tradicionalne pasmine domaćih životinja su očuvane 2.4. e) Postupni prelazak s intenzivnog tova na ekstenzivnu Ekstenzivna proizvodnja po sistemu slobodne ispaše zamijenila intenzivni proizvodnju po sistemu slobodne ispaše tov Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između koncesionara i Javne ustanove o namjeri izvršenja planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području Dogovoriti u suradnji Beljem da se postojeći kapaciteti intenzivnog načina stočarske proizvodnje ne povećavaju nego da se nastavi postupni prelazak na ekstenzivnu proizvodnju putem pašarenja u sustavu krava-tele Tražiti da se pri ekstenzivnom načinu stočarske proizvodnje koriste tradicionalne pasmine domaćih životinja Obavljati redoviti nadzor nad provedbom djelatnosti stočarstva i poštivanja mjera zaštite prirode Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području uspostavljeno Površine vlažnih livada i travnjaka se povećavaju Postojeći kapaciteti intenzivnog načina stočarske proizvodnje se smanjuju Populacije tradicionalnih pasmina domaćih životinja se povećavaju Nadzor nad provedbom poljoprivredne djelatnosti i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito provode Suradnici svi koncesionari Belje Belje Inspekcija zaštite prirode, svi koncesionari 9

96 Tema Cilj 2.5. Vodno gospodarstvo 2.5. a) Upravljanje vodama Parka prirode uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode 2.5. b) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija 2.5. c) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete 2.5. d) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s Hrvatskim vodama uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode, posebnih propisa i podzakonskih akata Zaštita i očuvanje tradicionalnih pasmina domaćih životinja Dugoročni i kratkoročni ciljevi zaštite prirode pri upravljanju vodama ostvareni Prirodna dobra su dugoročno održiva Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana Suradnja s Hrvatskim vodama je sustavna, svrhovita i efikasna Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Unaprijediti suradnju s Hrvatskim vodama, vodnogospodarskim odjelima i ispostavama kako bi se postigli gore navedeni ciljevi U suradnji s mjerodavnim institucijama inicirati smanjenje vodno-gospodarskih aktivnosti, koje dovode do daljnje degradacije vlažnih i močvarnih staništa, opadanja populacija ugroženih i rijetkih svojti i osigurati kompenzacijske uvjete Uspostaviti pravovremeno obostrano obavještavanje između Hrvatskih voda i Javne ustanove o izvršenju planiranih radova i kretanja zaposlenika po zaštićenom području Broj održanih sastanaka Suradnja s Hrvatskim vodama, vodno-gospodarskim odjelima i ispostavama unaprijeđena Broj aktivnosti koje dovode do degradacije ekosustava u opadanju 2 Obostrano obavještavanje o izvršenju planiranih radova i kretanju zaposlenika po zaštićenom području uspostavljeno Suradnici Hrvatske vode DZZP, Hrvatske vode, Agencija za plovne putove Hrvatske vode 92

97 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Dogovoriti u suradnji s Hrvatskim vodama da crpne stanice Podunavlje, Tikveš i Zlatna greda svoju djelatnost obavljaju sukladno ciljevima zaštite Parka prirode (crpljenje vode iz branjenog područja kod vodostaja koji je viši od sadašnjeg minimuma) Poticati da nadležna institucija napravi otvor u kamenoj pregradi na 393. rkm Dunava kako bi se povećala protočnost Vemeljskog dunavca Inicirati u suradnji s Hrvatskim vodama redovito pumpanje vode u ribnjake te zajednički pronalazak tehničkog rješenja koje će omogućiti njihovo stalno punjenje vodom Poticati u suradnji s Hrvatskim vodama da se uvede način upravljanja vodama koje će osigurati povećanje kvalitete staništa, populacija rijetkih i ugroženih svojti, te doprinijeti zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti Surađivati s Hrvatskim vodama u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000) Poticati da Hrvatske vode godišnje izdvajaju potrebna sredstva za restauraciju vlažnih i močvarnih staništa zaštićenog područja Obavljati redoviti nadzor nad provedbom vodnogospodarskih radova i poštivanja mjera zaštite prirode Crpne stanice svoju djelatnost obavljaju sukladno ciljevima zaštite Parka prirode Kamena pregrada na 393. rkm Dunava otvorena Ribnjaci Podunavlje imaju dovoljne količinu vode potrebnu za razvoj svojti vezanih uz vlažna i močvarna staništa Način upravljanja vodama koje će poticati povećanje kvalitete staništa, populacija rijetkih i ugroženih svojti, te doprinijeti zaštiti biološke i krajobrazne raznolikosti uveden i u primjeni Suradnja sa Hrvatskim vodama u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se Hrvatske vode godišnje izdvajaju potrebna sredstva za restauraciju vlažnih i močvarnih staništa Nadzor nad provedbom vodnogospodarskih radova i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito obavlja Suradnici Hrvatske vode Agencija za plovne putove, Hrvatske vode Hrvatske vode Hrvatske vode Hrvatske vode JUPPKR 93

98 Tema Cilj 2.6. Akvakultura 2.6. a) Ispitati mogućnosti ponovnog uspostavljanja ribnjačarske proizvodnje na Ribnjacima Podunavlje 2.6. b) Obnova i punjenje ribnjaka vodom Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete Mogućnost ponovnog uspostavljanja ribnjačarske proizvodnje na Ribnjacima Podunavlje ispitana Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana, a Ribnjaci obnovljeni Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet U suradnji s državnim i lokalnim tijelima poticati izdavanje koncesije za uspostavljanje ekstenzivne proizvodnje riba na ribnjacima Podunavlje, uz osiguranje njihove obnove i popunjenosti vodom na minimalno 85 % površine. Uspostavljena ekstenzivna proizvodnja ribe na Ribnjacima Podunavlje. Površina ribnjaka 85 % ispunjena vodom Suradnici nadležne državna i samoupravna tijela 94

99 Tema Cilj 2.7. Ribarstvo 2.7. a) Obavljanje djelatnosti ribarstva uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode 2.7. b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva 2.7. c) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija 2.7. d) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete 2.7. e) Sustavna, svrhovita i efikasna suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i podzakonskih akata Djelatnost ribarstva obnovljena Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva očuvano i zaštićeno Prirodna dobra su dugoročno održiva Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana Suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava je sustavna, svrhovita i efikasna Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi ihtiološku studiju zaštićenog područja, uključujući procjene veličina populacija i starosne strukture ekonomski važnih vrsta riba Ihtiološka studija izrađena (izvještaj) Poticati izradu ihtiološke studije utjecajnog područja Ihtiološka studija utjecajnog područja izrađena Odrediti ribolovne kvote sukladno rezultatima ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba Spriječiti aktivnosti koje dovode do degradacije staništa i opadanja populacija domaćih vrsta riba Dogovoriti s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog područja da sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih vrsta riba Ribolovne kvote se određuju temeljem znanstvenih činjenica i Akcijskog plana zaštite riba Broj aktivnosti koje dovode do degradacije ekosustava u opadanju Količina izlovljenih invazivnih vrsta riba se povećava Populacije invazivnih vrsta riba 2 Suradnici Poljop. Fakultet Osijek ribolovni ovlaštenici DZZP Inspekcija zaštite prirode, DZZP ovlaštenici ribolovnih prava 95

100 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet se smanjuju Kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom zaštićenom području Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode Surađivati s ovlaštenicima ribolovnih prava utjecajnog područja u cilju zaštite potencijalnih međunarodno vrijednih područja (Natura 2000) Broj sudjelovanja ovlaštenika ribolovnih prava u suzbijanju invazivnih vrsta riba se povećava Broj zastupljenih domaćih vrsta riba, njihova ukupna ihtiomasa i dobna struktura stabilna ili se povećava Kontrola ribolovnog ulova na cjelokupnom zaštićenom području redovito se provodi Nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode se redovito obavlja Suradnja s ovlaštenicima ribolovnih prava u cilju zaštite potencijalno međunarodno vrijednih područja (NATURA 2000) uspostavljena i provodi se Suradnici JUPPKR Inspekcija zaštite prirode ribolovni ovlaštenici 96

101 Tema Tradicionalni ribolov Cilj a) Obavljanje djelatnosti tradicionalnog ribolova uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva c) Očuvanje etnološko naslijeđa ovog područja u vidu poticanja i promocije tradicionalnog načina ribolova, uključujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete Djelatnost tradicionalnog ribolova u skladu je s dugoročnim i kratkoročnim ciljevima zaštite prirode Područje kao najveće mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva zaštićeno i očuvano Etnološko naslijeđe u vidu poticanja i promocije tradicionalnog načina ribolova, uključujući korištenje tradicionalnih ribolovnih alata je očuvano Prirodna dobra su dugoročno održiva Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava je povećana Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izdati koncesijska odobrenja za obavljanje tradicionalnog načina ribolova sukladno Zakonu i drugim aktima Broj izdanih koncesijskih odobrenja za obavljanje tradicionalnog načina ribolova raste do dozvoljenog kapaciteta Suradnici Min. kulture Odrediti godišnje ribolovne kvote sukladno rezultatima ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba Godišnje kvote ulova određene sukladno znanstvenim činjenicama i Akcijskom planu zaštite riba DZZP U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne mjere zaštite riba (produžiti lovostaje) Dodatne mjere zaštite riba se redovito propisuju i provode u sezonama s nepovoljnim mrijestom DZZP, Min. kulture Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih vrsta riba Tradicionalni ribari sudjeluju u mjerama suzbijanja invazivnih tradicionalni ribari 97

102 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) Suradnici ritet suzbijanja invazivnih vrsta riba vrsta riba ribari Poticati da tradicionalni ribari sudjeluju u aktivnostima održavanja vodotoka uklanjanjem naplavina Tradicionalni ribari redovito sudjeluju u aktivnostima uklanjanja naplavina iz kanala tradicionalni ribari Redovito kontrolirati ribolovni ulov na cjelokupnom zaštićenom području Kontrola ulova riba provodi se na cjelokupnom zaštićenom području JUPPKR Organizirati redovite sastanke sa tradicionalnim ribarima Broj održanih sastanaka Organiziraju se redoviti sastanci sa tradicionalnim ribarima 2 tradicionalni ribari Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja uvjeta zaštite prirode te tražiti pojačani inspekcijski i policijski nadzor Nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i mjera zaštite prirode se redovito obavlja inspektorat za zaštitu prirode, MUP Tema Rekreativni ribolov Cilj a) Obavljanje djelatnosti rekreativnog ribolova uz poštovanje dugoročnih i kratkoročnih ciljeva zaštite prirode b) Zaštita i očuvanje funkcije područja kao najvažnijeg mrjestilišta u ovom dijelu Dunavskog sliva c) Razvijanje raznolike i kvalitetne ponude rekreativnih ribolovnih aktivnosti d) Korištenje prirodnih dobara na način koji će biti dugoročno održiv i na dobrobit budućih generacija e) Provedba mjera i aktivnosti zaštite i očuvanja vodenih i močvarnih ekosustava koji će dovesti do povećanja njihove kvalitete Djelatnost rekreativnog ribolova obavlja se u skladu s dugoročnim i kratkoročnim ciljevima zaštite prirode Područje kao najvažnije mrjestilište u ovom dijelu Dunavskog sliva zaštićeno i očuvano Ponuda rekreativnih ribolovnih aktivnosti je raznolika i kvalitetna Prirodna dobra su dugoročno održiva Kvaliteta vodenih i močvarnih ekosustava povećana 98

103 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi Plan razvoja rekreativnog ribolova na području Parka prirode Plan razvoja rekreativnog ribolova na području Parka prirode izrađen i u primjeni Suradnici JUPPKR Temeljem ihtiološke studije i Akcijskom planu zaštite riba odrediti maksimalno dozvoljeni dnevni ulov po količini i vrstama Unaprijediti način prodaje dozvola za rekreativni ribolov i kontrole obavljanja istog Urediti ribolovna mjesta na području ribolovne zone Tikveška pumpa i Zlatna Greda Urediti ribolovne zone i parkirališne prostore Prijelaznog područja U sezoni s nepovoljnim mrijestom propisati dodatne mjere zaštite riba (produžiti lovostaje) Maksimalno dozvoljeni dnevni ulov po količini i vrstama određen i poštuje se Količina ulova riba poznata Broj prodanih ribolovnih dozvola se povećava Ribolovna mjesta na području ribolovnih zona «Tikveška pumpa» i «Zlatna Greda» uređena Ribolovne zone i parkirališni prostori Prijelaznog područja uređeni Dodatne mjere zaštite riba u nepovoljnim sezonama se redovito propisuju i provode Provoditi trajan nadzor na ulovljene količine ribe Nadzor ulova na cjelokupnom zaštićenom području se provodi Inicirati u dogovoru sa Hrvatskim vodama puštanje vode i ribe kroz otvor na ustavo Kopačevo radi revitalizacije ribljeg fonda, ovisno o uvjetima Riblji fond u kanalima obnovljen DZZP, Poljo. fakultet, Osijek JUPPKR JUPPKR JUPPKR DZZP, Min. kulture JUPPKR Hrvatske vode 99

104 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Organizirati u suradnji s rekreativnim ribolovcima akcije uklanjanja otpada s ribolovnih područja i zona Obavljati redoviti nadzor nad provedbom ribolovnih aktivnosti i poštivanja mjera zaštite prirode Broj rekreativnih ribolovaca koji sudjeluju u akcijama čišćenja okoliša se povećava Nadzor obavljanja rekreativnog ribolova se redovito provodi Broj ilegalnih ribiča i prekršaja se smanjuje 2 Suradnici rekreativni ribolovci JUPPKR Tema Cilj 2.8. Kulturna baština 2.8. Sačuvati i unaprijediti kulturnu baštinu na području Parka prirode i njegove okolice Kulturna baština na području Parka prirode i njegove okolice sačuvana i unaprijeđena Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Obnavljati, čuvati i unaprjeđivati građevinsku kulturnu baštinu područja Poticati, obnavljati i unaprjeđivati etnološku baštinu područja Broj obnovljenih kulturnih građevina Broj posjetilaca i događaja vezanih uz tradicionalnu baštinu Broj osoba koje se bave tradicionalnim zanatima Broj posjetilaca i događaja vezanih uz tradicionalnu baštinu 3 3 Suradnici Min. kulture, lokalno stanovništvo Min. kulture, lokalno stanovništvo 00

105 Tema Zaštita, očuvanje i korištenje arhitektonske kulturne baštine Cilj Zaštita, očuvanje i obnova arhitektonske kulturne baštine Arhitektonska kulturna baština zaštićena, očuvana i obnovljena Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Nastaviti obnovu Novog dvorca Tikveš uspostavljanje funkcije Novog dvorca u prezentacijski centar s tematskim postavima. Novi dvorac Tikveš obnovljen i u funkciji Obnoviti Stari dvorac Tikveš Stari dvorac Tikveš obnovljen Obnoviti ostale objekte u kompleksu Dvorac Tikveš obnoviti i uspostaviti njihove funkcije sukladno Prostornom planu Parka Poticati obnovu objekata u naselju Kozjak uspostaviti njegove funkcije kao drugog (budućeg najznačajnijeg) ulaza u Park sukladno Prostornom planu Parka Poticati obnovu objekata u naselju Tikveš uspostaviti njegovu funkciju kao posjetilačke lokacije sukladno Prostornom planu Parka Napraviti studiju isplativosti obnove (ili uklanjanja) ostalih devastiranih objekata (lovačke i ribarske kuće) na području Parka prirode te ih sukladno tome obnoviti ili ukloniti Kulturne građevine kompleksa Dvorac Tikveš obnovljene i u funkciji Ulazni punkt u Park prirode kod sela Kozjak u funkciji Dio objekata naselja Tikveš u funkciji i upotrebi Javne ustanove 3 Studija isplativosti obnove (ili uklanjanja) ostalih devastiranih objekata napravljena i postupa se prema njenim zaključcima 2 2 Suradnici Min. kulture Min. kulture Min. kulture Min. kulture, lokalno stanovništvo Min. kulture, lokalno stanovništvo Min. kulture 0

106 Tema Zaštita, očuvanje i korištenje etnološke kulturne baštine Cilj Očuvati i obnoviti etnološku kulturnu baštinu Etnološka kulturna baština očuvana i obnovljena Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Poticati povratak tradicionalnim zanatima i običajima Broj tradicionalnih zanata koji lokalnom stanovništvu osiguravaju egzistenciju se povećava Potaknuti razvoj zaštićene markice za lokalne zanatske proizvode Organizirati i sudjelovati u različitim tradicionalnim manifestacijama (Ribarski dani u Kopačevu, Etno susreti u Bilju, i druge manifestacije u Baranji) Razvijena je zaštićena markica za lokalne zanatske proizvode Povećana je konkurentnost lokalnih proizvoda Broj organiziranih tradicionalnih manifestacija Broj sudjelovanja na tradicionalnim manifestacijama Različite tradicionalne manifestacije se održavaju redovito Suradnici Min. kulture, lokalno stanovništvo Agencija za razvoj OBŽ, lokalno stanovništvo Turističke zajednice, lokalna samouprava i stanovništvo Tema Cilj 2.9. Turizam i rekreacija 2.9. Omogućiti kvalitetnu posjetu, doživljaj, stjecanje iskustva i interpretaciju Parka prirode Kopački rit svim posjetiocima u granicama prihvatnog kapaciteta područja Kvaliteta posjeta, doživljaja, stjecanja iskustva i interpretacija Parka prirode Kopački rit svim posjetiocima u granicama prihvatnog kapaciteta područja je ostvarena 02

107 Tema Upravljanje posjetiteljima Cilj Omogućiti posjete Parku uz stručno vođenje, kvalitetan prihvat, informiranje i nadzor Ostvarena kvaliteta u svezi prihvata, informiranja, nadzora i stručnog vođenja prilikom posjeta Parku Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi Akcijski plan razvoja posjećivanja Parka prirode po zonama Odrediti prihvatne kapacitete za pojedine lokalitete, mjere nadzora i kontrole kretanja posjetioca Izraditi sustav upravljanja uslugom, zadovoljstvom i odnosima s kupcima Zadovoljstvo posjetitelja pruženim uslugama raste Akcijski plan razvoja posjećivanja Parka prirode izrađen, usvojen te se primjenjuje Planirani objekti izgrađeni i u funkciji, ostale aktivnosti se provode Prihvatni kapaciteti za pojedine lokalitete određeni, a monitoring broja i kretanja posjetitelja u funkciji Sustav upravljanja uslugom, zadovoljstvom i odnosima s kupcima izrađen Unaprijediti ponudu suvenira Broj suvenira u ponudi Izraditi strategiju diferenciranih cijena Cijene se definiraju prema izrađenoj strategiji Realizirati projekt Klub ljubitelja Kopačkog rita Klub ljubitelja Kopačkog rita osnovan 2 2 Suradnici JUPPKR JUPPKR JUPPKR lokalno stanovništvo JUPPKR JUPPKR 03

108 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Unaprijediti sadržaje Prijemnog centara kod Kopačeva projekcija spotova, info-kiosk, video prijenos, izložba etno nošnji Označiti, urediti i otvoriti drugi kopneni ulaz i posjetilački centar u Parku kod sela Kozjak U suradnji s lokalnom samoupravom poticati obnovu tradicionalnih panonskih kuća kroz projekt obnove tradicionalnih zanata i program vraćanja stanovništva Postaviti odgovarajuće oznake za posjetioce (znakovi zabrane, dopuštenja i informacija) na svim kopnenim ulazima u Park i ribolovnim zonama Izraditi Akcijski plan za razvoj ponude posjećivanja rijekama Dunavom i Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek) Povećava se broj novih sadržaja Prijemnog centra Broj posjetitelja centra (godišnje) Kopneni ulaz i posjetilački centar u Parku kod sela Kozjak označeni, uređeni i otvoreni Povećava se broj stanovnika u selima 3 Odgovarajuće oznake za posjetioce (znakovi zabrane, dopuštenja i informacija) na svim kopnenim ulazima u Park i ribolovnim zonama postavljene Akcijski plan za razvoj ponude posjećivanja rijekama Dunavom i Dravom (Batina-Aljmaš-Osijek) izrađen i u primjeni Razviti biciklističku ponudu na postojećim stazama Prihod od cikloturizma se povećava Definirati posebnu lokaciju u temeljnoj zoni za posjetitelje s posebnim interesima (promatranje ptica, životinja fotografiranje itd.) uz strogu kontrolu i nadzor i ograničenim kapacitetom Posebnu lokacija u temeljnoj zoni za posjetitelje s posebnim interesima definirana i aktivnosti u njoj se obavljaju uz strogu kontrolu i nadzor i ograničenim Suradnici Lokalno stanovništvo, Turističke zajednice Lokalna samouprava lokalno stanovništvo JUPPKR Turističke zajednice, Lokalna samouprava Biciklističke udruge, Turističke zajednica, Lokalna samouprava i stanovništvo JUPPKR 04

109 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet kontrolu i nadzor i ograničenim kapacitetom Suradnici Tema Edukacija i interpretacija Cilj Kvalitetna edukacija posjetitelja i lokalnog stanovništva o vrijednostima Kopačkog rita kroz suvremene metode doživljavanja i interpretacije Posjetitelji i lokalno stanovništvo su kroz suvremene metode doživljavanja i interpretacije kvalitetno educirani o vrijednostima Kopačkog rita Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi Akcijski plan za izradu edukacijskih sadržaja i programa u Parku Nastaviti obilježavanje značajnih datuma u zaštiti prirode (dan parka, dan voda, dan zaštite prirode, itd.) i promotivnih akcija Nastaviti s označavanjem i postavljanjem novih tematskih poučnih staza Izrađen je i provodi se Akcijski plan Izrađeni informativni i adekvatni programi za razne ciljne skupine Broj održanih događanja i promotivnih akcija Značajni datumi u zaštiti prirode redovito se obilježavaju Broj poučnih staza se povećava do određenog optimuma Izraditi Akcijski plan za razvoj edukacije u prirodi Akcijski plan za razvoj edukacije u prirodi izrađen i u primjeni Izraditi godišnji kalendar događanja u Baranji Godišnji kalendar događanja u Baranji izrađen u tiskanom obliku 2 2 Suradnici JUPPKR Lokalno stanovništvo JUPPKR JUPPKR Turističke zajednice, Lokalna samouprava 05

110 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Redoviti sastanci 2 puta godišnje parka s turističkim dionicima Sastanci s turističkim dionicima održavaju se 2 puta godišnje 3 Suradnici Turističke zajednice Tema Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava Cilj Omogućiti siguran promet koji nema utjecaja na zaštićeno područje i ne ometa odvijanje prirodnih procesa evolucije poplavnih dolina velikih rijeka Navigacija i promet na rijekama Dunav i Drava je siguran i nema utjecaja na zaštićeno područje te se prirodni procesi evolucije poplavnih dolina velikih rijeka odvijaju nesmetano Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Unaprijediti suradnju sa svim dionicima vezanih uz promet i navigaciju na rijekama kako bi se postigao navedeni cilj Zahtijevati da se aktivnosti na održavanju plovnog puta provode na način da ne štete prirodnim vrijednostima zaštićenog područja Inicirati ograničenje brzine plovidbe i osiguranja odgovarajuće pratnje plovila kod prijevoza opasnih tereta Poticati i surađivati s nadležnim ustanovama kako bi se izradili i provodili planovi zaštite u incidentnim situacijama Efektivna suradnja sa svim dionicima vezanima uz promet i navigaciju na rijekama uspostavljenja Zahvati za održavanje plovnog puta ne štete prirodnim vrijednostima Erozija obale kao rezultat brze plovidbe nestala Broj održanih sastanaka Javna ustanova surađuje s nadležnim ustanovama kako bi se izradili i provodili planovi zaštite u incidentnim situacijama 2 Suradnici Agencija za vodne putove Agencija za vodne putove Agencija za vodne putove nadležne ustanove 06

111 3. OSTALO Tema Cilj 3.. Općenito 3.. Učiniti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih čestica i utvrditi imovinsko-pravni status objekta Dopuna i verifikacija popisa katastarskih čestica učinjena Imovinsko-pravni status objekta utvrđen Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Napraviti dopunu i verifikaciju popisa katastarskih čestica u granicama Parka prirode Popis katastarskih čestica u granicama Parka prirode napravljen 2 Suradnici JUPPKR Utvrditi imovinsko-pravni status objekata i čestica u granicama Parka prirode (dopuniti Listu objekata) Surađivati s katastrom lokalnih općina u utvrđivanju vlasničko-pravnih odnosa na temelju katastarskih čestica Utvrđeni imovinsko-pravni status objekata i čestica u granicama Parka prirode (Lista objekata cjelovita) Riješena sva pitanja u vezi vlasničko-pravnih odnosa 3 2 Katastarski ured BM Katastarski ured BM Tema 3... Uređivanje i označavanje granica Parka Cilj 3... Odrediti granice zaštićenog područja na temelju katastarskog plana (na razini katastarskih čestica) Granice zaštićenog područja na temelju katastarskih čestica određene Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Suradnici 07

112 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Surađivati s Katastarskim uredom Beli Manastir u utvrđivanju postojeće granice zaštićenog područja na temelju katastarskog plana ( na razini katastarskih čestica) Izraditi model označavanja granice i obaviti označavanje Granice zaštićenog područja određene i označene na temelju katastarskog plana (na razini katastarskih čestica) Model označavanja granice izrađen Granice Parka označene katastarskim česticama 2 Suradnici Katastarski ured BM JUPPKR Tema Uklanjanje minskih i minski sumnjivih područja Cilj Ukloniti sva minska polja i minski sumnjiva područja na području Parka Minska polja i minski sumnjiva područja na području Parka uklonjena Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Izraditi akcijski plan za uklanjanje minskih polja sukladno državnom Akcijskom planu za uklanjanje mina i minski sumnjivih područja Minska polja uklonjena, nema minski sumnjivih površina Cjelokupno zaštićeno područje dostupno Suradnici Hrvatski centar za razminiravanje, Lokalna samouprava Tema Jačanje kadrovskih kapaciteta Javne ustanove Cilj Ojačati kadrovski kapacitet Javne ustanove kako bi bila u stanju provesti Plan upravljanja U svrhu provedbe Plana upravljanja kadrovski kapacitet Javne ustanove ojačan 08

113 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Broj zaposlenih djelatnika raste Zaposliti sve djelatnike sukladno Pravilniku o do vrijednosti utvrđenih unutarnjem ustrojstvu Javne ustanove «Park prirode Pravilnikom Kopački rit» Osigurati stručno usavršavanje postojećih kadrova prema potrebama pojedinih Službi Broj djelatnika koji polaze ili su završili stručna usavršavanja raste 2 Suradnici Min. kulture JUPPKR Tema Cilj 3.2. Infrastruktura 3.2. Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata u funkciji zaštite i očuvanja parka Infrastruktura u nadležnosti drugih subjekata je u funkciji zaštite i očuvanja Parka Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Javna ustanova je uključena u Uključiti Javnu ustanovu u planiranje izrade i planiranje izrade i realizaciju svih realizaciju svih budućih infrastrukturnih objekata, kao infrastrukturnih objekata unutar 3 što su: prometna (cestovna, vodena), komunalna (plin, granica Parka struja, voda), te telekomunikacijska mreža U suradnji s korisnicima osigurati da navedeni objekti ne dovode do štetnih posljedica po prirodne i kulturne vrijednosti zaštićenog područja Poticati nadležne institucije da poduzimaju zahvate koji će poboljšati i unaprijediti infrastrukturu Infrastrukturni objekti ne dovode do štetnih posljedica na prirodne i kulturne vrijednosti Infrastrukturni objekti od interesa Ustanove i zaštite prirode su u programu prioritetne izgradnje 3 3 Suradnici nadležna državna i samoupravna tijela svi posjetioci i korisnici nadležna državna i samoupravna tijela 09

114 Tema Cilj 3.3. Znanstvena istraživanja 3.3. Sustavna i kontinuirana istraživanja s ciljem boljeg upravljanja i očuvanja prirodne i kulturne baštine Upravljanje i očuvanje prirodne i kulturne baštine poboljšano kroz sustavna i kontinuirana istraživanja Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Inicirati, organizirati i provoditi znanstveno-stručna istraživanja inventarizacije flore, faune i gljiva, biotičkih i abiotičkih čimbenika na području Parka prirode Kopački rit u suradnji sa znanstvenim institucijama Uspostaviti redovito praćenje stanja (monitoring) prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit i okolnog područja, uključujući obveze koje proizlaze iz NEM-a Staviti u funkciju obnovljene istraživačke kapacitete Bio-ekološke stanice za stručno-znanstvena istraživanja, edukaciju te otvoriti njene smještajne kapacitete Poticati sustavno objavljivanje stručnih i znanstvenih radova Organizirati znanstveno-stručne skupove, konferencije itd. Broj znanstveno-stručnih istraživanja koji su rađeni na području Parka se povećava 2 Praćenje stanja (monitoring) prirodnih vrijednosti Parka prirode Kopački rit i okolnog područja, uključujući obveze koje proizlaze iz NEM-a uspostavljeno i redovito se provodi Istraživački kapaciteti Bioekološke stanice za stručnoznanstvena istraživanja i edukaciju u funkciji Broj stručnih i znanstvenih radova objavljenih u časopisima, koji su rađeni na području Parka se povećava Znanstveno-stručni skupovi i konferencije se organiziraju redovito 2 2 Suradnici znanstveno stručne institucije s interesnog područja DZZP JUPPKR znanstveno stručne institucije s interesnog područja znanstveno stručne institucije s interesnog 0

115 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Suradnici područja Tema Cilj 3.4. Edukacija i sudjelovanje javnosti 3.4. Pojačati sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove i njihove spoznaje o zaštiti prirode Sudjelovanje javnosti u radu Javne ustanove je pojačano Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Potaknuti svijest korisnicima, javnosti i lokalnom stanovništvu o pravilnom vrednovanju prirodnih vrijednosti i osobitostima Parka prirode Kopački rit Organizirati radionice za korisnike, javnost i lokalno stanovništvo te ih educirati o mogućnostima ekološke proizvodnje i ponude Javnost i lokalno stanovništvo sudjeluje i pomaže Javnoj ustanovi u održavanju, očuvanju i zaštiti prirodne i kulturne baštine Organizirane radionice za korisnike, javnost i lokalno stanovništvo 2 3 Suradnici lokalno stanovništvo i korisnici lokalno stanovništvo, korisnici i posjetioci Tema Cilj 3.5. Lokalno stanovništvo 3.5. a) Omogućavanje kvalitetnijeg života lokalnog stanovništva b) Gospodarsko jačanje regije a)život lokalnog stanovništva kvalitetniji b)regija gospodarski ojačana Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Suradnici

116 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Pojačati suradnju s lokalnim stanovništvom i uključiti stanovništvo u razne aktivnosti Parka te im omogućiti zapošljavanje u Parku i njegovoj okolici (npr. vodiči, tradicionalni ribolov, razvoj agro-turizma u Baranji itd.) Održavati redovite sastanke s lokalnim stanovništvom i dionicima Izraditi informativni bilten Parka prirode za lokalno stanovništvo Uključivanje lokalnog stanovništva i njihove ponude u ponudu Parka i okolice te zajednička organizacija različitih tradicionalnih manifestacija (npr. Dani riba u Kopačevu, Baranjska kuhinja i vino i dr.) Broj zaposlenih u djelatnostima vezanim uz Park raste Broj sastanaka s lokalnim stanovništvom i dionicima Informativni bilten Parka prirode za lokalno stanovništvo izrađen jednom godišnje Lokalno stanovništvo Broj domaćinstava koji aktivno sudjeluju s Javnom ustanovom u radu i ponudi Parka ponudi Parka Broj organiziranih i održanih manifestacija Suradnici lokalno stanovništvo lokalno stanovništvo lokalno stanovništvo lokalno stanovništvo Tema Cilj 3.6. Nacionalna i međunarodna suradnja 3.6. Jačanje suradnje s inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode Suradnja s inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode ojačana Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet Uspostaviti novu ili unaprijediti već postojeću suradnju sa svim dionicima na teritoriju i/ili u utjecajnom području u Parka kako bi se ostvarili svi ranije navedeni ciljevi zaštite prirode Uspostavljena je i unaprijeđena suradnja sa svim dionicima na teritoriju i/ili u utjecajnom području u Parka Suradnici svi sadašnji i budući suradnici 2

117 Br Mjere i aktivnosti Indikatori Prio Vremenski okvir (godina provedbe) ritet navedeni ciljevi zaštite prirode području u Parka Suradnici Nastaviti suradnju s prekograničnim inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode Suradnja s prekograničnim inozemnim i tuzemnim zaštićenim područjima i drugim organizacijama vezanim uz zaštitu prirode se održava Broj zajedničkih projekata 2 uprave inozemnih i tuzemnih zaštićenih područja Uspostaviti suradnju s novim inozemnim zaštićenim područjima Uspostaviti trajnu i kvalitetnu suradnju sa svim NVO koje djeluju na ovom području gdje je i područje Parka Broj inozemnih zaštićenih područja s kojima Javna ustanova surađuje se povećava Trajna i kvalitetna suradnja sa svim NVO je ostvarena kroz sastanke, radionice, projekte 2 2 uprave inozemnih zaštićenih područja NVO-i Sudjelovati u izradi prijedloga za uvrštavanje Podunavlja u Rezervat Biosfere «Mura-Drava-Dunav» i NATURA 2000 Rezervat biosfere "Mura-Drava- Dunav" je proglašen, a Podunavlje je njegov sastavni dio Podunavlje je uvršteno u ekološku mrežu NATURA 2000 DZZP Pratiti i po potrebi inicirati nadležne institucije da se donesu dodatne mjere i uvjeti zaštite prirode u sve gospodarske planove koji se provode na području Parka radi zaštite vrsta i staništa iz NATURA-e 2000 Mjere i uvjeti zaštite prirode koji se odnose na zaštitu vrsta i staništa iz NATURA-e 2000 uvršteni u sve gospodarske planove i provode se Ministarstvo kulture, svi korisnici 3

118 2. Financijski plan Tablica 22. Planirani izdaci za investicijska ulaganja Mjera i aktivnost Naziv pozicije Ispaša tradicionalnim pasmina domaćih životinja Urediti ribolovna mjesta (Tikveš / Zlatna Greda) Konto Godina plana upravljanja Ukupno , , , , , , Ribolovne zone i parkirališta , , Obnova Novog dvorca Tikveš , , , , , , , Obnova Starog dvorca Tikveš , , , Izraditi CRM sustav , , Uređenje drugog kopnenog ulaza , , Urediti sanitarne čvorove , , , , Označavanje poučnih staza , , , , , , Nove tematske poučne staze i promjena postojećih poučnih staza , , , , , , Nabavka satelitske snimke , , , ,00 INVESTICIJE UKUPNO: , , , , , , , , , , ,43 Mjera i aktivnost Tablica 23. Planirani izdaci za rashode poslovanja Naziv pozicije Konto Godina plana upravljanja Ihtiološka studija , ,00.236,00.90, , , , , , , , Praćenje incidentnih onečišćenja , , , , , , , , , , , Praćenje tektonskih i hidro , , , , , ,97 Ukupno 4

119 Mjera i aktivnost Naziv pozicije Konto Godina plana upravljanja geoloških aktivnosti Restauracija i čišćenje fokova i bara , , , , , , , , , , Izrada akcijskog plana glede Antropogenih vlažnih staništa , , Program zaštite šumskog ekosustava , , , , , , , , , , Istraživanje podzemnih voda , ,00.236,00.90, , , , , , , , Uklanjanje invazivnih vrsta biljaka , , , , , , ,53 85., , , , Obilazak šuma radi utvrđivanja zdravlja šuma , , , , , , , , , , , Proglašenje spomenika prirode unutar parka , , , , , , , , , , , Inventarizacija travnjaka , ,00.236,00.90, , , , , , , Praćenje razvoja travnjačkih ekosustava , , , , , , , , , , Sprječavanje namjerno izazvanih požara (tisak, leci i dr.) , , , , , , , , , , Kontrola ulova , , , , , , , , , , Izrada plana razvoja rekreativnog ribolova , , Akcijski plan uređenja naselja Kozjak , , Organizacija i sudjelovanje u tradicionalnim manifestacijama , , , , , , , , , , , Obilježavanje značajnih datuma , , , , , ,35 8.5, 9.02, , , , Zapošljavanje djelatnika , , , , , , , , , , , Usavršavanje djelatnika, razvijanje timskog duha , , , , , ,53 85., , , , , Organizacija znanstveno-stručnih skupova , , , , Organizacija radionica za korisnike , , , , , , , , , , , Izrada informativnih biltena , , , , , , , , , , ,90 UKUPNO RASHODI: , , , , , , , , , , ,44 Ukupno 5

120 Tablica 24. Ukupni prihodi i primici Prihodi i primici UKUPNO Državni proračun (ukupno) , , , , , , , , , , ,75 tekuća sredstva iz Proračuna , , , , , , , , , , ,83 kapitalna sredstva iz Proračuna , , , , , , , , , , ,54 namjenska sredstva iz Proračuna , , , , , , , , , , ,23 plaće djelatnika.74.06, , , , , , , , , , ,30 naknade i potpore , , , , , , , , , , ,9 prijevoz , , ,00 9.0, , , , , , , ,5 Vlastiti prihodi (ukupno) , , , , , , , , , , ,88 iz osnovne djelatnosti , , , , , , , , , , ,99 prihodi od posjetitelja , , , , , , , , , , ,40 prihodi od ribolova , , , , , , , , , , ,34 osnovni prihodi iz osnovne djelatnosti , , , , , , , , , , ,24 iz dodatnih djelatnosti , , , , , , , , , , ,90 od ugostiteljstva 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ostalo , , , , , , , , , , ,90 Ostali prihodi , , , , , , , , , , ,45 koncesije , , , , , , , , , , ,45 akcije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 potpore 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Donacije , , , , , , , , , , ,37 UKUPNO , , , , , , , , , , ,45 6

121 3. Koncept zonacije Zonacija tj. podjela cjelokupnog područja na različite zone ili pod-područja predstavlja vrlo koristan alat koji omogućuje lakše upravljanje područjem. Zonacija Parka prirode Kopački rit i okolnog područja napravljena je sukladno Smjernicama za evaluaciju planova upravljanja zaštićenim područjima koje su izrađene u okviru CARDS projekta Institucionalno jačanje Državnog zavoda za zaštitu prirode, te smjernicama Ramsarske konvencije za izradu planova upravljanja Ramsarskim područjima i drugim vlažnim i močvarnim staništima. Osnovu čini koncept zonacije propisan Prostornim planom Parka prirode Kopački rit koji uključuje tri glavne zone temeljnu, prijelaznu i tranzicijsku zonu. Kako rijeke i njihova poplavna područja ovise o količini voda koje dolaze izvan granica zaštićenog ili poplavnog područja, definirana je i četvrta zona - zona utjecaja. U slučaju Kopačkog rita i Podunavlja granice ove zone su definirane granicama sliva Dunava i Drave uzvodno od granica zaštićenog područja. Iako upravljanje ovim golemim područjem nije u domeni Javne ustanove, za ovu zonu se primjenjuje koncept upravljanja riječnim slivom definiran odredbama i smjernicama Ramsarske konvencije i Direktivom o vodama Europske unije. Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit Park prirode Kopački rit i njegovo utjecajno područje je podijeljeno u četiri različite zone, definiranih prema prirodnim vrijednostima i potrebama upravljanja:. Temeljna zona 2. Prijelazna zona 3. Tranzicijska zona 4. Zona utjecaja Temeljna i Prijelazna zona obuhvaćene su granicama Parka prirode Kopački rit, dok se Tranzicijska zona i Zona utjecaja nalaze izvan njih (Slika 3.). Ovdje treba naglasiti da se izvan postojećih granica Parka prirode uzvodno i nizvodno Dunavom i Dravom nalaze područja koja svojim osobinama imaju iste ili vrlo slične vrijednosti kao dijelovi unutar zaštićenog područja. Stoga smo, vodeći se sadašnjim stanjem (npr. proglašavanje Nacionalne ekološke mreže, proglašavanje privremene zaštite u vidu regionalnog parka Mura-Drava) i procesima koji su u tijeku, osobito pristupanje Europskoj Uniji i proglašavanje ekološke mreže Natura 2000 i Rezervata Biosfere «Mura- Drava-Dunav», navedene zone prikazali unutar i izvan granica današnjeg zaštićenog područja. 7

122 Slika 3. Koncept zonacije Parka prirode Kopački rit i njegovog okolnog područja: svijetlo-zeleno Temeljna zona; tamno-zeleno Prijelazna zona Temelj svake zone su vrijednosti opisane u prethodnim poglavljima, uz uvažavanje problema i prijedloga ustanovljenih kroz proces javnog sudjelovanja, te planova za turistički razvoj prostora. Za svaku zonu određena je točna lokacija na karti, veličina zone, kriterij zonacije, ciljevi upravljanja, dozvoljene aktivnosti, te način posjećivanja. Unutar svake zone, osim Zone utjecaja, definirane su pod-zone čija se klasifikacija temelji na IUCN-ovoj klasifikaciji zaštićenih područja. Prostori visoke prirodne vrijednosti i malih potreba za upravljanjem proglašeni su pod-zonom stroge zaštite. Prostori niske prirodne vrijednosti i velikih potreba za upravljanjem proglašeni su pod-zonom korištenja. Pod-zone aktivne zaštite su prostori koji zahtijevaju poseban tip upravljanja kako bi se očuvale ili unaprijedile zaštićene vrijednosti putem projekata restauracije. Ovdje treba ponovno naglasiti da prostor Parka prirode Kopački rit treba sagledavati s obzirom na cjelokupno poplavno područje Podunavlja. Zonacija Parka prirode Kopački rit i upravljanje po zonama Za područje Parka prirode Kopački rit definirane su dvije zone: ) Temeljna zona i 2) Prijelazna zona (Slika 4.). 8

123 Slika 4. Zonacija Parka prirode Kopački rit.. Temeljna zona obuhvaća preostale dijelove današnje poplavne doline Dunava koja se proteže između same rijeke i nasipa za obranu od poplava na zapadnoj i istočnoj obali. Ukupno 9

124 obuhvaća 4.836,426 ha, uključujući i samu rijeku Dunav. (Napomena: na južnim dijelovima granica ove zone poklapa se sa granicama zaštićenog područja a na istočnim dijelovima granica sa državnim granicama). 2. Prijelazna zona obuhvaća dijelove nekadašnje poplavne doline rijeke Dunav, te se proteže zapadno i istočno od nasipa za obranu od poplava do geo-morfoloških granica nekadašnjeg poplavnog područja. Unutar Parka prirode ova zona ukupno obuhvaća 8.289,859 ha. Izvan granica Parka prirode definirane su četiri zone (Slika 3.) od kojih se prve dvije (Temeljna i Prijelazna) vežu sjeverno, južno, istočno i zapadno za istovjetne zone unutar zaštićenog područja čineći s njima jednu jedinstvenu cjelinu poplavne doline Dunava i Drave. 3. Tranzicijska zona predstavlja preostalo slivno područje Baranje s kojeg postoji stalan utjecaj oborinskih i otpadnih voda, ali i lokalnog stanovništva koje se nalazi u selima na rubu nekadašnjeg poplavnog područja. 4. Zona utjecaja definirana je granicama slivova Dunava i Drave uzvodno od granica Tranzicijske zone zaštićenog područja. Unutar Temeljne i Prijelazne zone Parka prirode definirane su tri pod-zone sukladno smjernicama IUCN-a: pod-zona stroge zaštite (IUCN Ia i Ib), pod-zona aktivne zaštite (IUCN IV), te pod-zona korištenja (IUCN V) (Slika 5., Tablica 25). a. Pod-zona stroge zaštite predstavlja područje strogih (IUCN a) ili posebnih rezervata (IUCN b) s minimalnom ljudskom intervencijom gdje je posjećivanje dozvoljeno uz pratnju djelatnika Javne ustanove, a intervencije su ograničene isključivo na ciljeve poboljšanja ekoloških funkcija područja. b. Pod-zona aktivne zaštite (restauracije) (IUCN IV) predstavlja područja na kojima se provode mjere aktivne zaštite svojti i njihovih staništa, održavanja i primjerenog povećanja biološke raznolikosti u ekosustavima, zaštitnih funkcija (prvenstveno tla i vode), te drugih socio-ekonomskih funkcija i uvjeta. U ovu pod-zonu uključena su područja koja je potrebno restaurirati poput plantaža stranih vrsta drveća, područja čistih sječina, degradiranih pašnjaka i livada, te intenzivno obrađivanih poljoprivrednih površina. c. Područja s postojećom turističkom i drugom infrastrukturom, naseljima i građevinskim područjima izvan naselja i farmi stavljena su u pod-zonu korištenja (IUCN - V). Tablica 25. Površinska zastupljenost pojedinih zona na području Parka prirode Kopački rit Naziv zone Oznaka Površina Udio Temeljna zona ha % Zona stroge zaštite A 6.05,574 26,0 Zona aktivne zaštite B 8.,352 35,07 Zona korištenja C 709,500 3,07 UKUPNO: 4.836,426 64,5 Prijelazna zona 2 Zona stroge zaštite 2A 843,744 3,65 Zona aktivne zaštite 2B 7.78,692 3,04 Zona korištenja 2C 267,423,6 UKUPNO: 8.289,859 35,85 SVEUKUPNO: 23.26,285 00,00 20

125 Slika 5. Podjela Temeljne na: pod-zonu stroge zaštite (A); pod-zonu aktivne zaštite restauracije (B); pod-zonu korištenja (C) i Prijelazne zone na: podzonu stroge zaštite (2A); pod-zonu aktivne zaštite restauracije (2B); pod-zonu korištenja (2C) Predložena zonacija nije konačna u smislu da se reklasifikacija ili deklasifikacija pojedinih područja može izvršiti u trenutku raspolaganja s više podataka i prilikom revizije plana upravljanja. Ovisno o potrebi neka područja se mogu staviti pod stroži vid zaštite, a druga izuzeti ako su nestale vrijednosti koje su dovele do stavljanja u određenu kategoriju. 2