Komora }e vi{e u~estvovati u reformama

Transcription

1

2 Skup{tina P/GKFBiH Komora }e vi{e u~estvovati u reformama Na Prvoj konstituiraju}oj Skup{tini tre}eg saziva P/GKFBiH, odr`anoj godine, verificiran je mandat zastupnika Skup{tine, te izvr{en izbor ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora i izabrani predsjednik i potpredsjednik Komore Izbori za organe i ~lanove organa P/GKFBiH izvr{eni su uz punu koordinaciju drugih organa P/GKFBiH, nadle`nih organa i tijela V/SKBiH, komora kantona/`upanija, predstavnika privrednih subjekata, ~lanova Komore, te Komisije za izbore i imenovanja P/GKFBiH. Rije~ je o mandatnom periodu od ~etiri godine (2006/2010.). Imenovano je 50 zastupnika u Skup{tinu, 11 ~lanova Upravnog i pet ~lanova Nadzornog odbora. Za predsjednika Skup{tine u pomenutom mandatnom periodu izabran je dr Aziz Mujezinovi}, iz Zeni~ko-dobojskog, a za zamjenika Ivo Gari} iz Srednjobosanskog kantona. Za predsjednika, odnosno potpredsjednika Komore imenovani su Jago Lasi} i Avdo Rapa, dosada{nji vr{ioci ovih funkcija. Odluke o izboru objavljuju se u Glasniku P/GKFBiH. Zastupnici su upoznati i sa ranije usvojenim godi{njim dokumentima P/GKFBiH, Okvirnim planom rada i Finansijskim planom za ovu godinu. Neke od aktivnosti Komore u narednom periodu }e biti rad na pove}anju izvoza i privatizaciji preostalog dijela dr`avnog kapitala, istakao je Avdo Rapa, predsjednik Komore, u sklopu razmatranja godi{njih dokumenata. - Na{ prijedlog je da se privatizacija vr{i organizovano na bazi studija, programa rada, te izmjenom propisa koji bi se trebali donijeti za svaku bran{u pojedina~no. Carinske tarife nisu izmijenjene onako kako mi sugeri{emo ve} nekoliko godina, a radi}emo i na afirmaciji doma}ih proizvoda - kazao je predsjednik Rapa. Jago Lasi}, potpredsjednik Komore, se osvrnuo na stanje privrede u FBiH i istakao da po evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje u Federaciji BiH imamo nezaposlenih osoba, zaposlenih negdje oko i od toga u gospodarstvu/privredi ima negdje oko ili 55,55 odsto, a u neprivredi ili 44,45 odsto. Ovakvom stanju umnogome je doprinijelo veliko optere}enje gospodarstva/privrede. Analize pokazuju da je gospodarstvo previ{e optere}eno posebno izdvajanjima za javnu potro{nju. Prosjek zemalja u tranziciji Centralno evropske inicijative, prema GDP-u, je 37,9 GDP-a za zadovoljavanje svih javnih potreba, prosjek Evropske unije je 35,7 odsto, u BiH je 55 odsto, u FBiH je 35,8 odsto, RS 55,3 odsto. Za obrazovanje, zdravstvo, mirovinsko-invalidsko osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti BiH izdvaja 36,6 odsto, a ukupna javna potro{nja EU je 35,7 odsto i to zna~i da u tom fiskalnom sistemu treba praviti neke reforme. 2

3 Istakao je razli~ite na~ine optere}enja privrede u BiH i kao primjer naveo da su ona po osnovu pla}a u FBiH 68,97 odsto, a RS 52 odsto, te predlo`io budu}u aktivnost Komore na izjedna~avanju ovih uvjeta u oba entiteta. Jedna od budu}ih aktivnosti ove komore, istakao je Lasi}, u saradnji sa ostalim komorama u BiH, treba biti u~e{}e u kreiranju vanjskotrgovinske politike BiH, njenim reformama u skladu sa standardima EU i WTO. Nastoja}e se rije{iti problemi sa panevropskom dijagonalnom kumulacijom o porijeklu proizvoda iz BiH. Kod grani~nih prelaza predla`e se od jedan do pet grani~nih prelaza, koji bi stalno radili sedam dana u tjednu 24 sata i bili opremljeni svim onim {to je potrebno za grani~ni prelaz. Komora }e i ubudu}e poticati unapre enje najve}ih evropskih standarda za proizvodne procese i kvalitetu proizvoda, donijeti i provoditi vi{e Na osnovu ~lanova 28. i 35. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici godine, donijela je O D L U K U O IZBORU PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA SKUP[TINE P/GKFBiH ^lan 1. Za predsjednika i potpredsjednika Skup{tine Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH za drugi mandatni period godina, u skladu sa ~lanom 27. Statuta P/GKFBiH, biraju se: - dr Aziz Mujezinovi} i - Ivo Gari}. ^lan 2. Dr Aziz Mujezinovi} obavlja funkciju predsjednika Skup{tine u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a funkciju potpredsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda. Ivo Gari} obavlja funkciju potpredsjednika Skup{tine u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a funkciju predsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda. ^lan 3. Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika Skup{tine vr{i se 28. juna/lipnja svake godine. ^lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i objavljuje se u Glasniku P/GKFBiH. Odluka se dostavlja izabranim kandidatima. Sarajevo, PREDSJEDNIK SKUP[TINE Dr Aziz Mujezinovi} evropske standarde i homologaciju na bh. tr`i{tu sa osvrtom na kapitalne izvozne proizvode, formirati razvojnu, odnosno izvoznu banku i sli~no. Pa`nja }e se posvetiti monopolskom pona{anju, osobito komunalnog gospodarstva koje u ovim uvjetima te{ko poga a svaki kilometar i komad proizvedene robe, naglasio je Jago Lasi}. Komora }e se uklju~iti u pripremu centralno-evropskog ugovora o slobodnoj trgovini - CEFTA. Carinska politika u BiH nije primjerena gospodarstvu BiH i ona danas vi{e odgovara uvoznicima, mi{ljenja je potpredsjednik Lasi}, te }e se Komora zalagati i za regulisanje ove oblasti. Kao rezime svega istakao je da je Komora zauzela stav da bi uvoz, ako se ho}e do}i do izvozno-uvoznog balansa sljede}ih pet godina, trebalo ograni~iti negdje na oko tri odsto godi{nje, a da bi izvoz rastao 18,25 odsto. Ovo su sve pitanja na kojima }e Komora preduzimati odre ene aktivnosti uz ve} Okvirnim programom rada utvr ene aktivnosti za ovu godinu koju je usvojila Skup{tina. U ime Skup{tine ~estitke je uputio Aziz Mujezinovi} kompletnom sastavu Upravnog odbora, Nadzornog odbora i predsjedniku i potpredsjedniku P/GKFBiH. Napomenuo je da je bazni organ Komore Skup{tina koja }e donositi prijedloge i zaklju~ke od interesa za privredu BiH i FBiH, uva`avati prijedloge koji dolaze sa terena i od ~lanova Skup{tine. I dalje osnova rada treba da budu udru- `enja koja iskazuju interese pojedinih grana privrede. Skup{tina je ta koja treba da donosi kona~ne odluke. S. D@INI] 3

4 Na osnovu ~lanova 28. i 30. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, a na osnovu izvje{taja Odbora za glasanje o rezultatima glasanja, Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odr`anoj godine, donijela je O D L U K U o izboru i verifikaciji mandata ~lanova Upravnog odbora za mandatni period od do godine ^lan 1. U Upravni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su i verifikuje se mandat za period od do godine sljede}im ~lanovima: 1. Unsko-sanski kanton - Biha} - Pivovara Biha} - ADEM IBRAHIMPA[I], dipl. ekonomista, direktor. Posavska, Ora{je - Bosanac, Ora{je - TOMISLAV BENKOVI], dipl. in`. ma{instva, tehni~ki direktor. 3. Kanton Tuzla - Sonilux, Tuzla., Terakop d.o.o. Tuzla, Saobra}aj Tuzla i Gips d.d. Tuzla - NUSRET SOFTI], magistar ekonomskih nauka, vlasnik i direktor navedenih firmi. 4. Zeni~ko-dobojski kanton - Rudnik mrkog uglja, Kakanj - HARIS NEIMARLIJA, dipl. in`. elektrotehnike, direktor. 5. Bosansko-podrinjski kanton Gora`de - UNIS GINEX, Gora`de - JUSUF HUBJER, dipl. in`. tehnologije, direktor. 6. Kanton/@upanija Sredi{nja Bosna, Travnik - Sarajevski kiseljak, Kiseljak - JOSIP BILI], dipl. in`. elektrotehnike, izvr{ni direktor za prodaju i finansije. 7. Hercegova~ko-neretvanska `upanija/kanton, Mostar - VITA-VI, ^apljina Dalmata Gabela Polje - MIJO LEKO, dipl. ekonomista, direktor firme. 8. Zapadno-hercegova~ki kanton/`upanija [iroki Brijeg - Posu{je - Soldo metali, [iroki Brijeg - TOMO SOLDO, dipl. ekonomista, jedan od direktora firme. 9. Kanton Sarajevo - Elektroprivreda BiH, Sarajevo - ENVER KRESO, dipl. in`. elektrotehnike, generalni direktor. - Sarajevo-osiguranje, Sarajevo - MIDHAT TERZI], dipl. pravnik, direktor. 10. Herceg-bosanski kanton/`upanija, Livno - Kapis, Tomislavgrad - ILIJA PERKOVI], dipl. ekonomista, direktor. ^lan 2. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i dostavlja se svim ~lanovima Upravnog odbora P/GKFBiH. Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH. PREDSJEDNIK SKUP[TINE Sarajevo, Dr Aziz Mujezinovi} Upravni odbor Upravni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH, tre}eg saziva, godine, odr`ao je u Mostaru Prvu konstituiraju}i sjednicu. Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Nusret Softi}, a za potpredsjednika Mijo Leko sa izmjenjivo{}u funkcija godi{nje. 4

5 Na osnovu ~lanova 28. i 37. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odr`anoj , donijela je Konstatuje se da su izabrani: O D L U K U ^lan 1. JAGO LASI] za predsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda, a za potpredsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda. AVDO RAPA za potpredsjednika P/GKFBiH u prvoj i tre}oj godini mandatnog perioda i za predsjednika u drugoj i ~etvrtoj godini mandatnog perioda. ^lan 2. Mandat predsjednika i potpredsjednika Privredne/Gospodarske komore Federacije BiH verifikuje se ovom odlukom. ^lan 3. Izmjenljivost mandata predsjednika i potpredsjednika vr{i se primopredajom 28. juna/lipnja svake godine. ^lan 4. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i dostavlja se izabranim kandidatima. Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH. PREDSJEDNIK SKUP[TINE Dr Aziz Mujezinovi} Sarajevo, GLASNIK Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine List izlazi mjese~no Godina VII Broj Juli/srpanj - avgust/kolovoz GLASNIK ure uje Redakcijski Bevanda, glavni urednik, Mira Idrizovi}, odgovorni urednik, ~lanovi: [emsa Alimanovi}, Dubravka Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin \iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli}, sekretar Redakcije. DTP: "Privredna {tampa" Adresa: Privredna/Gospodarska komora FBiH - za Glasnik Sarajevo Branislava \ur eva 10/IV Kontakt osoba: Meliha Veli} Telefon: 033/ m.velic@kfbih.com Na osnovu ~lanova 28. i 35. Statuta Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Skup{tina P/GKFBiH, na sjednici odr`anoj , donijela je O D L U K U ^lan 1. U Nadzorni odbor Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine izabrani su i verifikuje se mandat za period od do godine sljede}im ~lanovima: 1. D`evad Terovi}, DC - Gora`de, 2. Mato Vrani}, Agrokom Od`ak, 3. Mustafa Sefer, Borac Travnik, 4. Zdravka Martinovi}, Bobita ^itluk, 5. Josip Bili}, Bivis d.o.o. Livno. ^lan 2. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja i dostavlja se svim ~lanovima Nadzornog odbora P/GKFBiH. Odluka se objavljuje u Glasniku P/GKFBiH. PREDSJEDNIK SKUP[TINE Dr Aziz Mujezinovi} Sarajevo, Telefoni: 033/ (centrala) 033/ Faks: 033/ Izdava~: "Privredna {tampa" d.d. Sarajevo Kantonalni sud Sarajevo UF/1-180/02, RB Identifikacioni broj Identifikacioni broj PDV [tampa: BIROGRAF Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14 Besplatan primjerak 5

6 Gospodarstvenici iz FBiH na sastanku u Crnoj Gori Urediti me udr`avne odnose Desetak tvrtki iz Federacije BiH, u organizaciji Gospodarske komore FBiH i Privredne komore Crne Gore, u~estvovalo je, 18. srpnja, na sastanku i bilateralnim razgovorima u Podgorici je regulirao i podru~je ukidanja tehni~kih prepreka u trgovini, poljoprivrednu politiku i posebnu za{titu u slu~ajevima ozbiljnog naru{avanja tr`i{ta i sli~no. Dono{enjem Odluke o privremenoj obustavi primjene ovog sporazuma na robu porijeklom iz Crne Gore i njenim naknadnim stavljenjem van snage ugovorne strane imale su za cilj reguliranje poreme}aja nastalih u primjeni Ugovora o slobodnoj trgovini. Kako je u me uvremenu Crna Gora postala samostalna i neovisna dr`ava, pojavila se potreba za revidiranjem predmetnog Ugovora o slobodnoj trgovini tako da se sa zajedni~kog sastanka upu}uje prijedlog nadle`nim organima obje zemlje za formiranje Mje{ovite komisije koja bi bila sa~injena od predstavnika ugovornih strana i to BiH i Crne Gore, sukladno odredbama va`e}eg ugovora. Koliki je interes gospodarstava za ure ivanjem me udr`avnih odnosa koji doprinose lak{em prometu robe i usluga izme u ove dvije zemlje i uspostavi suradnje, pokazuje posjeta Predsjednici komora Jago Lasi} i Vladimir Vukmirovi} su se osvrnuli na Ugovor o slobodnoj trgovini izme u BiH i Savezne vlade Savezne Republike Jugoslavije zaklju~en jo{ godine. Predmetnim ugovorom je regulirano da se od godine u cijelosti ukidaju carine na promet robe izme u zemalja potpisnica ugovora, kao i da se ne}e uvoditi nove carine ili takse jednakog u~inka kao carine niti ostale izvozne takse fiskalne naravi. Ugovor je obuhvatio sve robe harmoniziranog sustava od poljoprivredni proizvodi, kao i industrijske proizvode od Ugovor predstavnika deset najve}ih tvrtki iz Federacije BiH na sastanku i poslovnim razgovorima sa tvrtkama iz Crne Gore. Sa strane FBiH sudjelovale su tvrtke: Elektroprivreda BiH, Energoinvest Sarajevo, Mepas [iroki Brijeg, Koteks Te{anj, Bobita Sarajevo, Bosnalijek Sarajevo, Mljekara Livno, Logotip [iroki Brijeg i Metalno BEVANDA Federalno ministarstvo zdravstva Odgovor Udru`enju veleprometnika lijekovima i farmaceutskim proizvodima U pro{lom broju Glasnika objavljeno je pismo koje je na vi{e adresa nadle`nih institucija u BiH uputilo Udru`enje veleprometnika lijekovima i farmaceutskim proizvodima, vezano za Naredbu o na~inu i uvjetima obavljanja redovne kontrole svake serije uvezenog lijeka i ljekovite supstance u FBiH i Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima u BiH. Odgovor na upu}ene proteste i postavljena pitanja dostavilo je samo Federalno ministarstvo zdravstva koje objavljujemo u cijelosti: Po{tovani, Povodom va{eg akta upu}enog ovom ministarstvu (Federalno ministarstvo zdravstva), a koji se odnosi na dono{enje Naredbe o na~inu i uvjetima obavljanja redovite kontrole svake serije uvezenog lijeka ili ljekovite supstancije u FBiH, izvje{}ujem vas sljede}e: 6

7 To~no je da sam vam svojim aktom broj /06, od godine, dostavio prijedlog naputka o na~inu i uvjetima obavljanja redovite kontrole svake serije uvezenog lijeka i ljekovite supstancije u FBiH, te predvidio mogu}nost rasprave o navedenom naputku, na jednom od zajedni~kih sastanaka. Me utim, rasprava nije podrazumijevala i raspravu o njegovim predvi enim pravnim rje{enjima, ve}, prvenstveno, o operativnoj primjeni ovog akta u praksi. Dono{enje Naredbe jasno proizlazi iz odredbe ~lanka 51. stavak 3. Zakona o lijekovima ( Slu`bene novine FBiH, br. 51/01 i 29/05). S tim u svezi skre}em pozornost da sam, na sastancima sa Udrugom veleprometnika lijekova u FBiH, Udrugom stranih proizvo a~a lijekova u BiH, doma}im proizvo a~ima, kao i Me ukantonalnom farmaceutskom komorom, te kantonalnim farmaceutskim komorama, jasno dao do znanja da }u, s ciljem za{tite zdravlja pacijenata, poduzeti korjenite mjere u sektoru farmaceutike od poja~ane farmaceutsko-inspekcijske kontrole, te posebno kontrole lijekova u FBiH. S dolaskom na poziciju federalnog ministra zdravstva zatekao sam brojne nepravilnosti u oblasti zdravstva, ali i u oblasti farmaceutike, koje su mogle imati posljedice po `ivot i zdravlje ljudi, ali i mogu}nost nastanka materijalne {tete kako za pacijenta tako i za dr`avu. Skrenuo bih vam pozornost da je Zakon o lijekovima stupio na snagu godine. Sukladno ~lanku 111. Zakona o lijekovima, pravne osobe koje imaju odobrenje za stavljanje lijeka u promet bile su u obvezi usuglasiti ozna~avanje lijeka, kao i naputaka za njihovu uporabu s odredbama ovog zakona i prate}im propisima u roku od {est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona i prate}ih propisa. Pravilnik o registraciji lijekova objavljen je u Slu`benim novinama FBiH, broj 34/02. Poja~anim farmaceutsko-inspekcijskim nadzorom utvr eno je da se, i pored eksplicitne zakonske obveze, na tr`i{tu FBiH prometuje lijekovima koji nemaju usugla{eno primarno i sekundarno pakiranje lijeka, a {to zna~i da u potpunosti odstupaju od uvjeta dobre proizvo a~ke prakse. Poznato vam je, kao stru~njacima iz ove oblasti, da u proceduru pakiranja lijeka moraju biti uklju~eni svi standardi sigurnosti kao i kod prvog pakiranja, {to zna~i da svako pakiranje lijeka mora biti identi~no originalnom i odobrenom pakiranju od strane ovog ministarstva prilikom izdavanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet u FBiH. To podrazumijeva da se pakiranjem lijekova mogu baviti samo kompanije koje su za to certificirane, {to zna~i da ispunjavaju uvjete dobre proizvo a~ke prakse. Improvizacije u ovoj oblasti nisu dozvoljene i biti }e strogo sankcionirane. Sukladno ~lanku 43. Zakona o lijekovima, u takvim slu~ajevima Federalno ministarstvo zdravstva ima pravo ukidanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet i prije isteka roka od pet godina na koje je izdato, o ~emu vas posebno upozoravam. Kao federalni ministar zdravstva jo{ nisam po~eo koristiti svoje ovlasti iz ~lanka 43. citiranog Zakona. Smatrao sam primjerenim da prije toga bli`e reguliram postupak obavljanja redovite kontrole svake serije uvezenog lijeka i ljekovite supstancije u FBiH. Osim toga, ministarstvo ima pravo i odgovornost da protiv svih odgovornih u lancu prometovanja lijekovima (proizvo a~ lijeka, uvoznik, veleprometnik i maloprometnik) poduzme i druge mjere utvr ene posebnim zakonima, a koje uklju~uju mjere sukladno propisima o obligacijama, odnosno propisima o kaznenom postupku u FBiH. Izvje{}ujem vas da je navedena naredba objavljena u Slu`benim novinama FBiH, broj 29/06, od godine. Stupila je na snagu narednog dana od dana objave, tj godine. Primjena ove naredbe obvezna je za sve veleprometnike i maloprometnike lijekova u FBiH, doma}e i strane proizvo a~e lijekova u FBiH, kao i Zavod za kontrolu lijekova FBiH. Podrazumijeva se da se u prometu lijekovima na veliko, odnosno na malo u FBiH ne smiju na}i lijekovi iz uvoza, koje nije iskontrolirao Zavod za kontrolu lijekova FBiH, na na~in predvi en ovom naredbom. To podrazumijeva da veledrogerije iz inozemstva i iz BiH, sukladno ~lanku 61. stavak 1. Zakona o lijekovima, moraju iskontrolirati svaku uvezenu seriju lijeka suglasno Zakonu, kao i ovoj naredbi. Posebno napominjemo da se veleprometom lijekova u FBiH mogu baviti samo oni pravni subjekti koji imaju odobrenje za rad izdato od Federalnog ministarstva zdravstva, u smislu ~lanka 69. Zakona o lijekovima. Svaki drugi velepromet lijekovima u FBiH je direktno kr{enje citiranog Zakona. S tim u svezi, aktom ovog ministarstva, broj /06, od godine, izvije{}ena su sva kantonalna ministarstva zdravstva, Zavod za kontrolu lijekova FBiH, veleprometnici lijekova u FBiH, te doma}i i strani proizvo a~i lijekova u FBiH o objavi i stupanju na snagu ove naredbe. Ovim aktom, posebno sam od svih veleprometnika lijekova zahtijevao da u roku od sedam dana od dana njegovog primitka izvr{e popis svih zate~enih zaliha lijekova, te navedene podatke, u tiskanoj i elektronskoj formi, dostave ovom ministarstvu. U odnosu na drugi dio va{eg akta, izvje{}ujem vas da je obra iva~ Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje je ovla{teno za upu}ivanje Zakona u re - dovitu proceduru prema Vije}u ministara BiH, odnosno Parlamentarnoj skup{tini BiH. Usvojeni Nacrt zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH predstavlja prioritet na kojem sna`no insistira Europska unija u okviru otvorenih pregovora glede potpisivanja Sporazuma o pridru`ivanju BiH EU, kao i OHR-Ured u Sarajevu. Eventualno odr`avanje javne rasprave mogu}e je tek po zaklju~ku Parlamentarne skup{tine BiH, i to po okon~anju prve faze usvajanja ovog Zakona. Vjekoslav Mandi}, ministar * * * Analiziraju}i oba teksta mo`e se zaklju~iti da veleprometnici lijekovima i farmaceutskim proizvodima imaju isti interes za{tita `ivota i zdravlja pacijenata, gra ana BiH. Cilj ~lanova Udru`enja jeste da ovo pitanje bude regulisano jedinstveno za gra- ane cijele BiH, da uslovi kontrole svake serije uvezenog lijeka budu regulisani jedinstveno za sve veleprometnike lijekovima u BiH. Stoga se i smatralo da sa tekstom Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH, koji je upu}en u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, trebaju biti upoznati svi oni ~iji rad, prava i obaveze reguli{e ovaj zakon. M. IDRIZOVI] 7

8 Björnsson je naglasio da o~ekuje kako }e donirana oprema doprinijeti boljem informisanju menad`era, ~lanova Komore, kako bi odlu~nije utjecali na Vladu FBiH, pri dono{enju va`nih odluka vezanih za okolinsko upravljanje. Zala`e se za formiranje dr`avne agencije za za{titu okoli{a, te je ocijenio da su aktivnosti UR- OU usmjerene ka tom cilju. Katica ^erkez je akcentirala da je FBiH zainteresirana kako za formiranje dr`avne agencije za za{titu okoli{a tako i za dono{enje zakona o za- {titi okoli{a na dr`avnom nivou. Predstavljene su i aktivnosti Udru`enja: Udru`enje za razvoj okolinskog upravljanja/- Assoociation for Environmental Management Development (UROU/AM- ED) formirano je u februaru pro{le godine, uz podr{ku stru-~nog tima CARDS Projekta 2002, s ciljem okupljanja preduze}a oko ekoproblematike, kako bi se kroz zajedni~ki rad omogu}ilo da se aktivnost odvija sa ni`im tro{kovima uz ve}u efikasnost. Usvojena su Pravila o organizaciji i radu Udru- `enja i druga normativna akta, Okvirni program rada, izabrani predsjednici sekcija i usvojen Operativni program rada. Od tada su organizirani seminari, radionice, promocije i sli~no: 8 Udru`enje za razvoj okolinskog upravljanja P/GKFBiH Uru~ena donacija U Sarajevu je, 07. jula, uru~ena informati~ka oprema Udru`enju za razvoj okolinskog upravljanja P/GKFBiH, u vrijednosti oko 10 hiljada eura, kao donacija EU. Prisustvovali su: Kjartan Björnsson, predstavnik Misije EU, Vesna Grkovi}, ispred delegacije Evropske komisije, Katica ^erkez, ministrica Federalnog, ministarstva okoli{a i turizma, sa saradnikom Mladenom Rude` * panel diskusija: Politika okolinskog upravljanja u BiH radna grupa 2 - Zrak P/GKFBiH, februara 2005.; * seminar: Kompanije za usluge u oblasti energije/energy services (esco) i mogu}nosti mjerenja energijske efikasnosti, aprila 2005.; * sastanak diskusione grupe o opcijama institucionalnog ja~anja okolinskog sektora u BiH; * sastanak diskusione grupe o metodologiji pripreme cost-benefit analiza u okolinskom sektoru, juna * zavr{na konferencija CARDS projekta Podr{ka izgradnji kapaciteta u upravljanju okoli{em u BiH - uz prezentaciju rezultata, postignutih tokom dvije godine trajanja projekta. * organizirana je rasprava o CARDS projektu Podr{ka terenskim inspekcijama za za{titu okoli{a Europe i sli~no. Odbor UROU je pokretao niz inicijativa: * Pokrenuta je inicijativa za potpis Kyoto Protocola i upu}ena institucijama sistema; * U skladu sa ~lanovima 99. i 100. Zakona o za{titi okoli{a FBiH, koji se odnose na zaklju~ivanje dobrovoljnih sporazuma, inicirao je dono{enje Sporazuma izme u Komore - UROU i Federalnog ministarstva okoli{a i turizma, za i u interesu privrednika, kako bi na prihvatljiviji na~in izvr{avali svoje zakonske obaveze; * Razmatrana su protestna pisma grupe gra ana i zauzimani stavovi o aktivnostima koje mogu ugroziti okoli{; * Razmatrana je i informacija objavljena u sredstvima javnog informisanja o opasnom kancerogenom ulju koje zaga uje tlo i vodu u FBiH. * Data je podr{ka organiziranju dodiplomskog i diplomskog studija

9 Okolinsko in`enjerstvo, pri Ma{inskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. * Organizirana je promocija 3. i 4. me unarodnog sajma EKO BIS u Sarajevu, u organizaciji P/GKFBiH i Privredne komore Unsko-sanskog kantona. * Ura eni su stru~ni radovi iz oblasti okolinskog upravljanja i prezentirani na nau~no-stru~nim skupovima. Planirali smo edukacije s ciljem podizanja okolinskih znanja i vje{tina u privredi i javnosti, prije svega, o zna~aju njihove adekvatne primjene i ukupne dobrobiti koju donosi takav pristup. U pripremi je seminar ili konferencija Industrija i okolina BiH u procesu pribli`avanja EU. Pripremljena je dokumentaciona osnova i aplicirano kod Evropske komisije sa dva projekta: * EKOprofil FBiH kompanija (ECO Profile Of FBiH companies) s ciljem podizanja svijesti ciljne grupe - industrija FBiH, o va`nosti okolinskog upravljanja; * Pove}anje energetske efikasnosti prera iva~ke industrije u BiH (Increasing of energy efficiency of manufacturing industry in Bosnia and Herzegovina), s ciljem pove}anja svijesti o va`nosti energetske efikasnosti i konverzije energije za odr`ivi razvoj cjelokupnog dru{tva. Na`alost, ovi projekti nisu dobili zeleno svjetlo, ali je EU, doniranjem opreme, prepoznala aktivnosti ove asocijacije pri Komori, ~ime }e umnogome doprinijeti razvijanju i ja~anju kapaciteta u sektoru okoli{a. Tako Komora i Udru`enje mogu intenzivirati svoj rad u ovoj oblasti i pomo}i unapre enju okolinske politike na dr`avnom nivou. N. [EHI]-MU[I] Jedan od osnovnih problema niske konkurentnosti poduze}a drvnoprera iva~kog sektora jeste niska konkurentnost dizajna njihovih proizvoda. Imaju}i u vidu veliki broj kompanija unutar ovog sektora, te izuzetne prirodne resurse i visokokvalitetne sirovine za drvnoprera iva~ku industriju, pokrenut je projekat Made in BiH od P/GKFBiH, Akademije likovnih umjetnosti Odsjek produkt dizajn - industrijsko oblikovanje, uz finansijsku podr{ku USAID CCA klaster prerade drveta. Ovaj projekat su~eljava proizvodne kompanije i studente dizajna, uz rad Projekat Made in BiH Zavr{ene ~etiri radionice na konkretnom desing brief-u, koji rezultira gotovim proizvodima. Studenti su dobili visokovrijednu praksu u realnim uvjetima proizvodnje i proizvodnih mogu}nostima kompanije. Kompanije su dobile pomo} u vidu dizajna novih proizvoda, uz maksimalnu iskori{tenost resursa, materijalnih i tehni~kih (kojima svaka kompanija raspola`e), uz vi{estruke izlo`be, prezentacije i informiranje javnosti o zna~aju i rezultatima projekta, promoviraju}i tako i kompaniju u kojoj su boravili studenti. Jedan od ciljeva jeste da kreativna rje{enja studenata izvuku maksimum iz datog konteksta, a kompaniju uklju~enu u projekat stavljaju u rang dizajn svjesnih ili dizajn orijentiranih kompanija i samim tim ~ine vi{estruko konkurentnom na tr`i{tu. ^etvrta radionica odr`ana je u tvornici plo~astog namje{taja FIS Vitez od 19. do 21. juna. FIS Vitez ima najsavremeniju tehnologiju proizvodnje plo~astog namje{taja, tako da su studenti svoju kreativnost mogli realizirati na obostranu korist. [. ALIMANOVI] 9

10 Razvoj dr`avnih standarda za odr`ivo upravljanje {umama i njihova certifikacija Odr`an tre}i radni sastanak U Sarajevu je, 27. juna, odr`ana tre}a dr`avna radionica pod nazivom Razvoj dr`avnih standarda za odr`ivo upravljanje {umama i certifikacija {uma, koja je ujedno i komponenta projekta O~uvanje i razvoj {uma koji se implementira u BiH Standardi koji se trebaju razviti moraju biti primjenljivi u oba bh. entiteta i trebaju uzeti u obzir ukupnu vrijednost svih funkcija {uma, uklju~uju}i produkciju, okolinsku/biolo{ku raznovrsnost i dru{tvenu funkciju. Projekat implementira Savcor Indufor iz Finske, u suradnji sa firmom Ceteor iz BiH. Izabran je FSC sistem certificiranja u BiH. Po{to se na{a zemlja priprema za ulazak u EU, certificiranje {uma je potrebno prvenstveno drvnoj industriji kao izvozno orijentiranoj grani industrije. Proizvodi koji se izvoze moraju imati FSC znak {to zna~i da je porijeklo drveta iz {ume sa kojom se gospodari po principima koje je predvidio FSC sistem. FSC PRINCIPI: Po{tivanje zakona i FSC principa Gazdovanje {umom mora po- {tivati sve primjenjive zakone dr`ave u kojoj djeluje, me unarodne ugovore i sporazume koje je dr`ava potpisala, kao i FSC Principe i Kriterije. Gazdovanje {umom mora po- {tivati sve dr`avne i lokalne zakone i administrativne zahtjeve. Sve primjenjive i zakonski odre ene takse, najamnine, porezi i drugi tro{kovi se moraju pla}ati. U zemljama potpisnicama, moraju se po{tivati sve odredbe obavezuju}ih me unarodnih sporazuma kao npr. CITES, ILO, Konvencija, ITTA i Konvencija o biolo{koj raznolikosti. Organizacije zadu`ene za gazdovanje {umom moraju pokazati dugoro~nu predanost ka slaganju sa FSC principima i kriterijima. Prava i odgovornosti vlasni{tva Dugoro~na prava vlasni{tva i kori{tenja {umskih resursa i {umskog zemlji{ta moraju biti jasno definisana, dokumentovana i zakonski ustanovljena. Mora se predo~iti jasan dokaz dugoro~nog prava kori{tenja {umskog zemlji{ta (npr. vlasni{tvo, obi- ~ajna prava, ugovori o zakupu). Lokalne zajednice koje imaju zakonska i obi~ajna prava vlasni{tva ili kori{tenja moraju zadr`ati kontrolu nad {umarskim aktivnostima do nivoa koji je potreban da bi za{titili svoja prava i resurse, osim ukoliko kontrolu slobodnom voljom ne povjere drugim institucijama. Moraju se primjenjivati odgovaraju}i mehanizmi za rje{avanje sporova oko prava vlasni{tva i kori{tenja. Okolnosti i status ozbiljnih sporova }e biti posebno razmotreni prilikom procjene za certifikaciju. Sporovi zna~ajnih razmjena koji uklju~uju ve}i broj interesa diskvalifikuju postupak certificiranja. Prava autohtonog stanovni{tva Moraju se prepoznati i po{tivati zakonska i obi~ajna prava autohtonog stanovni{tva da posjeduju, koriste i upravljaju svojom zemljom, podru~jem i resursima. Ovaj princip i kriteriji nisu primjenjivi, jer ne postoji autohtono stanovni{tvo na teritoriji BiH u smislu u kojem taj pojam defini{e certificiranje. Gazdovanje {umom Gazdovanje {umom treba po{tivati sve primjenljive zakone i/ili propise koji se odnose na zdravlje i sigurnost uposlenih i njihovih porodica. Aktivnosti gazdovanja {umom moraju dugoro~no odr`avati i unapre ivati socijalno i ekonomsko blagostanje {umarskih radnika i lokalne zajednice. Zajednicama unutar ili u susjedstvu sa {umskim podru~jem kojim se gazduje potrebno je omogu}iti zapo{ljavanje, obuku i druge usluge. Gazdovanje {umom treba po{tivati sve primjenjive zakone i/ili propise koji se odnose na zdravlje i sigurnost uposlenih i njihovih porodica. Garantuju se prava radnika da se organiziraju i dobrovoljno pregovaraju sa poslodavcima kako je predvi eno Konvencijama 87 i 98 Me- unarodne organizacije rada (ILO). Rezultati procjene sociolo{kog uticaja moraju se uklju~iti u planiranje i aktivnosti gazdovanja. Potrebno je vr{iti konsultacije sa pojedincima i grupama (mu{kim i `enskim) na koje aktivnosti direktno uti~u. 10

11 Moraju se primjenjivati odgovaraju}i mehanizmi u rje{avanju `albi i pravedne nadoknade u slu~ajevima gubitka ili {tete koji se odnose na zakonska ili obi~ajna prava, vlasni{tvo, resurse ili sredstva za `ivot lokalnog stanovni{tva. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se izbjegli takvi gubici i {tete. Koristi od {ume Aktivnosti gazdovanja moraju podsticati efikasno kori{tenje vi{estrukih proizvoda i usluga {ume kako bi se osigurala ekonomska odr`ivost i spektar ekolo{kih i sociolo{kih koristi. Gazdovanje {umom treba te`iti ka ekonomskoj odr`ivosti istovremeno vode}i ra~una o ekolo{kim, sociolo{kim i operativnim tro{kovima proizvodnje i osiguravaju}i potrebne investicije za o~uvanje ekolo{ke produktivnosti {ume. Gazdovanje {umom i marketin{ke aktivnosti moraju podsticati optimalno kori{tenje i lokalnu preradu raznosvrsnih proizvoda {ume. Gazdovanje {umom treba minimizirati otpad povezan sa sje~om i izradom na licu mjesta i izbjegavati {tetu na drugim {umskim resursima. Gazdovanje {umom treba te`iti ka ja~anju i diversifikaciji lokalne ekonomije, izbjegavaju}i ovisnost o samo jednom proizvodu {ume. Aktivnosti gazdovanja moraju se prepoznati, odr`ati i gdje je mogu}e pobolj{ati vrijednost {umskih usluga i resursa kao npr. slivnih podru~ja i ribolova. Iskori{tavanje {umskih proizvoda ne smije prema{iti trajno odr`iv nivo. Uticaj na okoli{ Gazdovanje {umom mora o~uvati biolo{ku raznovrsnost i s njom povezane vrijednosti, vodne resurse, tlo i jedinstvene i osjetljive ekosisteme i pejza`e, te time odr`ati ekolo{ke funkcije i cjelovitost {ume. Potrebno je napraviti procjenu uticaja na okoli{ koja odgovara nivou i intenzitetu gazdovanja i jedinstvenosti resursa na koji se uti~e, te je na adekvatan na~in uklju~iti u sisteme gazdovanja. Procjena mora uklju~ivati uticaj na pejza`, kao i uticaj kapaciteta za izradu na licu mjesta. Procjena uticaja na okoli{ mora biti zavr{ena prije po~etka aktivnosti koje uti~u na odre eno mjesto. Moraju postojati mjere za{tite rijetke i ugro`ene vrste i njihova stani{ta (npr. podru~ja hranjenja i gnije- ` enja). Potrebno je uspostaviti zone za o~uvanje i za{ti}ena podru~ja koja odgovaraju nivou i intenzitetu gazdovanja i jedinstvenosti resursa na koji se uti~e. Potrebno je kontrolisati neprikladan lov, ribolov, postavljanje zamki i sakupljanje. Ekolo{ke funkcije i vrijednosti moraju ostati netaknute, pobolj{ane ili ponovo uspostavljene uklju~uju}i: - obnovu i sukcesiju {ume, - genetsku raznovrsnost, raznovrsnost vrsta i ekosistema, - prirodne cikluse koji uti~u na produktivnost {umskih ekosistema. Reprezentativni uzorci postoje}ih ekosistema unutar pejza`a se moraju za{tititi i obilje`iti na kartama u svom prirodnom stanju, u skladu sa nivoom i intenzitetom aktivnosti gazdovanja i jedinstveno{}u resursa na koji se uti~e. Moraju se pripremiti i primjenjivati pisane upute za kontrolu erozije, minimiziranje {teta tokom iskori{tavanja, izgradnje puteva i svih drugih mehani~kih aktivnosti i za{titu vodenih resursa. Sistemi gazdovanja moraju promovisati razvoj i primjenu ekolo{ki prihvatljivih, nehemijskih metoda za borbu protiv {teto~ina i te`iti ka izbjegavanju kori{tenja hemijskih pesticida. Zabranjuje se kori{tenje Tipova 1A i 1B prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i hloriranih ugljikovodi~nih pesticida, postojanih i otrovnih pesticida, kao i onih ~iji derivati ostaju biolo{ki aktivni i mogu se akumulisati u prehrambenom lancu poslije njihovog predvi enog kori{tenja, kao i svih pesticida koji su zabranjeni me unarodnim sporazumima. Ukoliko se koriste hemijska sredstva, potrebno je osigurati odgovaraju}u opremu i obuku kako bi rizik po zdravlje i okolinu bio minimalan. Hemijska sredstva, kontejneri, te~ni i ~vrsti neorganski otpad, uklju- ~uju}i gorivo i ulje, uklanjaju se na ekolo{ki prihvatljiv na~in na za to odgovaraju}im lokacijama izvan {ume. Potrebno je dokumentovati, minimizirati, nadzirati i strogo kontrolisati kori{tenje biolo{kih mjera borbe u skladu sa dr`avnim zakonima i me- unarodno prihvatljivim protokolima. Zabranjuje se kori{tenje genetski modifikovanih organizama. Pa`ljivo se kontroli{e i aktivno nadzire kori{tenje stranih vrsta kako bi se izbjegao ne`eljeni uticaj na okolinu. Ne}e se vr{iti konverzija {uma u 11

12 planta`e ili ne{umsko zemlji{te, osim u slu~ajevima kada konverzija: - obuhvata vrlo ograni~en dio {umsko-privredne jedinice, - ne vr{i se u podru~jima {uma visokoza{titne vrijednosti, - daje jasne, pouzdane, dodatne, zagarantovane i dugoro~ne koristi o~uvanja unutar {umsko-privredne jedinice. [umsko-privredna osnova (plan gazdovanja) [umsko-privredna osnova prilago ena nivou i intenzitetu aktivnosti mora biti napisana, implementirana i a`urirana. Dugoro~ni ciljevi gazdovanja i sredstva za njihovo postizanje moraju biti jasno nazna~eni. [umsko-privrednom osnovom i prate}im dokumentima se moraju definisati: - ciljevi gazdovanja, - opis {umskih resursa kojima se gazduje, ekolo{ka ograni~enja, stanje kori{tenja i vlasni{tva, sociolo{koekonomski uvjeti i opis susjednog podru~ja, - opis {umsko-uzgojnihi/ili drugih sistema gazdovanja koji se baziraju na ekologiji doti~ne {ume i informacije prikupljene inventurama, - principi za odre ivanje godi{- njeg obima sje~e i odabir vrsta, - odredbe za nadzor prirasta i dinamike {uma, - mjere za{tite okoline bazirane na procjenama uticaja na okoli{, - planovi za identifikaciju i za{titu rijetkih vrsta kojima prijeti opasnost i ugro`enih vrsta, - karte koje opisuju {umske resurse, uklju~uju}i za{ti}ena podru~ja, planirane aktivnosti gazdovanja i strukturu vlasni{tva, - opis i opravdanost primjene odre enih tehnika iskori{tavanja i opreme. [umsko-privredna osnova se periodi~no revidira kako bi se u nju uklju~ili rezultati nadzora i nova nau~na i tehni~ka saznanja, te kako bi se uskladila sa promjenjivim ekolo{kim, sociolo{kim i ekonomskim prilikama. Potrebno je obezbijediti adekvatnu obuku i nadzor {umskih radnika u cilju pravilnog provo enja {umskoprivredne osnove. Po{tuju}i povjerljivost informacija, organizacija zadu`ena za gazdovanje {umom daje na uvid javnosti sa`etak osnovnih elemenata {umsko-privredne osnove, uklju~uju}i i one navedene u Kriteriju 7.1. Nadzor i procjena Potrebno je vr{iti i nadzor koji odgovara nivou i intenzitetu gazdovanja radi procjene stanja {ume, prinosa {umskih proizvoda, nadzornog lanca, aktivnosti gazdovanja i njihovog sociolo{kog i ekolo{kog uticaja. U~estalost i intenzitet nadzora treba biti odre en nivoom i intenzitetom aktivnosti gazdovanja, kao i relativnom kompleksno{}u i osjetljivo{}u okoline na koju se uti~e. Procedure nadzora trebaju biti dosljedne i moraju se ponavljati tokom vremena kako bi se rezultati mogli uporediti i procijeniti promjene. Gazdovanje {umom treba uklju- ~ivati i istra`ivanje podataka potrebnih za nadzor i to minimalno slijede}ih indikatora: - prinosi svih {umskih proizvoda, - veli~ina prirasta, obnove i stanja {ume, - sastav i uo~ene promjene flore i faune, - ekolo{ki i sociolo{ki uticaji iskori{tavanja i drugih aktivnosti, - tro{kovi, produktivnost i efikasnost gazdovanja. Organizacija zadu`ena za gazdovanje {umom obezbje uje potrebnu dokumentaciju kako bi nadzornim organima i tijelima za certificiranje omogu}ili utvr ivanje porijekla svakog {umskog proizvoda u procesu koji se naziva nadzorni lanac. Rezultati nadzora se moraju uklju~iti u izvr{enje revizije {umskoprivredne osnove. Po{tuju}i povjerljivost informacija, organizacija zadu`ena za gazdovanje {umom daje na uvid javnosti sa`etak rezultata indikatora nadzora, uklju~uju}i one navedene u Kriteriju

13 Odr`avanje visokovrijednih za{ti}enih {uma Aktivnosti gazdovanja u visokovrijednim za{ti}enim {umama moraju odr`avati ili pobolj{avati karakteristike koje ih defini{u. Odluke u vezi sa visokovrijednim za{ti}enim {umama moraju se uvijek razmatrati sa dozom opreza. Potrebno je napraviti procjenu kojom se utvr uje postizanje atributa karakteristi~nih za {ume visoke za{titne vrijednosti u zavisnosti od nivoa i intenziteta aktivnosti gazdovanja. Savjetodavni dio procesa certificiranja stavlja naglasak na utvr ene atribute karakteristi~ne za {ume visoke za{titne vrijednosti i opcije za njihovo odr`avanje. [umsko-privredna osnova treba uklju~ivati i provoditi posebne mjere kojima se osigurava odr`avanje i/ili pobolj{avanje atributa karakteristi~nih za {ume visoke za{titne vrijednosti rukovode}i se uvijek principom opreza. Te mjere se navode i u sa`etku {umsko-privredne osnove koji se daje na uvid javnosti. Potrebno je vr{iti godi{nji nadzor kako bi se procijenila efektivnost mjera kori{tenih radi o~uvanja i pobolj{anja atributa karakteristi~nih za {ume visoke za{titne vrijednosti. Planta`e Planta`e treba planirati i njima upravljati u skladu sa Principima i Kriterijima 1-9 i Principom 10 i njegovim kriterijijma. Budu}i da planta`e mogu dati niz sociolo{kih i ekonomskih koristi i mogu doprinijeti zadovoljavanju svjetskih potreba za proizvodima {umarstva, trebaju se koristiti za dopunu gazdovanja, smanjivanje pritiska i promovisanje obnavljanja i za{tite prirodnih {uma. U planskoj dokumentaciji se moraju jasno navesti ciljevi gazdovanja planta`ama, uklju~uju}i ciljeve o~uvanja i obnove prirodnih {uma, te se moraju jasno demonstrirati u procesu implementacije plana gazdovanja. Projektovanjem i rasporedom planta`a treba se podsticati za{tita, obnova i o~uvanje prirodnih {uma, a ne pove}avati pritisak na njih. Pri rasporedu planta`a potrebno je primjenjivati koridore za divlja~, zone protoka vode, te mozaik sastojina razli~ite starosti i ophodnje, u skladu sa nivoom aktivnosti. Veli~ina i raspored pojedinih blokova planta`a trebaju biti uskla eni sa izgledom {umskih sastojina koje postoje u prirodnom krajoliku. Treba davati prednost raznolikosti u sastavu planta`a kako bi se unaprijedila ekonomska, ekolo{ka i sociolo{ka stabilnost. Takva raznolikost mo`e uklju~ivati veli~inu i prostornu distribuciju jedinica gazdovanja, broj i genetski sastav vrsta, starosne razrede i strukture. Odabir vrsta se vr{i na bazi njihove op{te prikladnosti za pojedino stani{te i pogodnosti u odnosu na ciljeve gazdovanja. Kako bi se unaprijedila za{tita biolo{ke raznolikosti, pri podizanju planta`a i obnovi degradiranih eko sistema potrebno je dati prednost autohtonim, u odnosu na strane vrste. Strane vrste koje se koriste samo ako imaju bolje performanse od autohtonih potrebno je pa`ljivo kontrolisati kako bi se otkrio neuobi~ajen mortalitet, bolest, napadi insekata i nepo`eljni ekolo{ki u~inci. U skladu sa veli~inom planta`e i regionalnim standardima, odre enim procentom ukupnog podru~ja gazdovanja, treba gazdovati tako da se na stani{tu ponovo uspostavi prirodni {umski pokriva~. Potrebno je poduzeti mjere kako bi se o~uvala ili pobolj{ala struktura, plodnost i biolo{ka aktivnost tla. Tehnike i intenzitet iskori{tavanja, konstrukcija i odr`avanje cesta i puteva, te odabir vrsta ne smiju dovesti do dugoro~ne erozije tla ili nepo`eljnih efekata na kvalitet i koli~inu vode ili zna~ajniju promjenu pravaca tokova odvodnih sistema. Potrebno je poduzimati mjere kako bi se sprije~ili i minimizirali napadi insekata, bolesti, po`ari i uno{enje invazivnih biljnih vrsta. Jedan od osnovnih elemenata planske dokumentacije jeste i plan integralne za{tite koji se, uglavnom, bazira na prevenciji i biolo{kim metodama za{tite, a manje na kori{tenju hemijskih pesticida i ubriva. Organizacija odgovorna za gazdovanje planta`om treba poduzeti sve napore kako bi se odustalo od kori{tenja hemijskih pesticida i ubriva, uklju~uju}i i njihovo kori{tenje u rasadnicima. Kori{tenje hemikalija je, tako er, regulisano Kriterijima 6.6. i 6.7. U skladu sa nivoom i raznoliko{}u aktivnosti, nadzor nad gazdovanjem planta`ama uklju~uje redovne procjene mogu}ih ekolo{kih i sociolo{kih efekata na i oko podru~ja djelovanja (npr. prirodna obnova, efekti na izvore vode i plodnost tla i uticaji na lokalno blagostanje i dru{tvenu dobit), kao dodatak elementima koji su navedeni u Principima 8,6 i 4. ne smije u ve}oj mjeri koristiti niti jedna vrsta dok lokalni eksperimenti i/ili iskustvo ne poka`u da ekolo{ki odgovaraju odre enom stani{tu, te da nisu invazivne i nemaju zna~ajniji nepo`eljan ekolo{ki efekat na druge ekosisteme. Pa`nju treba posvetiti sociolo{kim pitanjima sticanja zemlji{ta za planta`e, naro~ito za{titi lokalnih prava vlasni{tva, kori{tenja i pristupa. Planta`e koje su podignute konverzijom prirodnih {uma poslije novembra godine generalno ne mogu biti certificirane. Certificiranje se mo`e dozvoliti u okolnostima kada se tijelu za certificiranje podnese dovoljno dokaza da organizacija zadu`ena za gazdovanje/vlasnik planta`e nije direktno ili indirektno odgovoran za konverziju. [. ALIMANOVI] 13

14 Preliminarni zaklju~ci Misije MMF-a za godinu BiH ekonomski napredovala U BiH se ~esto previ a napredak koji je ostvaren, a pa`nja se usmjerava samo na preostale probleme politi~ke i ekonomske prirode, tako da je Misija Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) svjesna ovog rizika i nastoji da ima uravnote`en pristup u {to je mogu}e ve}oj mjeri, navodi se u Preliminarnim zaklju~cima Misije MMF-a. Ove zaklju~ke je utvrdila Misija MMF-a, predvo ena {efom Misije u BiH Dimitriem Demekasom (Dimitri Demekas), nakon redovnih konsultacija koje su obavljene u BiH za godinu Kako se navodi, sasvim je lako ste}i la`an osje}aj sigurnosti iz monetarne stabilnosti i zadovoljavaju}ih podataka o rastu tokom posljednjih nekoliko godina u BiH, saop}eno je iz MMF-a. Sama monetarna stabilnost ne garantuje odr`iv razvoj i podizanje `ivotnog standarda, te zbog toga postizanje ovih ciljeva zahtijeva te{ke politi~ke odluke. Me unarodna zajednica U zaklju~cima se navodi da je izazovna `elja da se oslonac jo{ neko vrijeme tra`i u me unarodnoj zajednici. Me utim, ni{ta od onoga {to smo naveli u planu politike ne zahtijeva intervenciju Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), niti to predstavlja ne{to ~ime sami gra ani BiH ne mogu da se pozabave, navodi se u zaklju~cima. Kako se isti~e, ve}ina sagovornika sa kojima su se susreli predstavnici MMF-a u BiH tokom posljednje dvije sedmice spremna je da to u~ini, a MMF je spreman da, po potrebi, pru`i pomo}. Naime, u protekloj godini, od posljednjih konsultacija MMF-a, BiH je ostvarila dobar ekonomski napredak u odre enim podru~jima. Uz procijenjeni rast od pet do pet i po odsto u i godini, stvarni rast BDP-a bio je zadovoljavaju}i. Uprkos vi{im cijenama nafte i uticaju poreza na dodanu vrijednost (PDV), su{tinska inflacija je ostala na relativno niskom nivou, podr`ana valutnim odborom (currency board). Nivo izvoza je visok, a izvjestan napredak postignut je u ograni~avanju finansijskog tereta doma}ih potra`ivanja. Do{lo je do produbljivanja finansijskog posredovanja, a, istovremeno, registar kredita doprinije}e ja~anju upravljanja bankarskim rizikom. Kada je rije~ o uticaju PDV-a, u zaklju~cima se podsje}a kako su maloprodajne cijene u maju bile 8,6 odsto vi{e nego u prethodnoj godini. Zbog toga MMF procjenjuje da je PDV odgovoran za tri do tri i po odsto, a ostalo odra`ava inflaciju i uticaj administrativnog pove}anja cijena krajem i u godini. Uvoz je dostigao vrhunac u decembru godine pred uvo- enje PDV-a i drasti~no je opao u januaru. Ovaj pomak u uvozu, koji pove- }ava spoljni deficit teku}eg ra~una u i smanjuje ga u godini, procjenjuje se na jedan i po odsto BDP-a. Uvo enje PDV-a Izvoz je zna~ajno porastao po~etkom (33,5 odsto u prva ~etiri mjeseca u odnosu na isti period pro- {le godine). Ovo pove}anje djelimi~no odra- `ava ve}u motivaciju za ta~nim prijavljivanjem izvoza uslijed PDV-a. Me utim, te{ko je procijeniti precizan uticaj ovog faktora. U zaklju~cima se isti~e da je prikupljanje PDV-a i poreza na promet do maja iznosilo 6,4 odsto BDP-a u odnosu na 4,5 odsto BDP-a u istom periodu pro{le godine. Me utim, zaostali porez na promet iz decembra godine iznosi jedan odsto BDP-a, a neispla}eni povrat PDV-a i krediti ~ine dodatnih 0,6 odsto BDP-a, a ovo se ne}e ponoviti naredne godine. Stoga se permanentna dobit od PDV-a procjenjuje na oko jednu ~etvrtinu procentualnog poena BDP-a. Najzna~ajnije dostignu}e je uspje{no uvo enje PDV-a, navodi se u zaklju~cima. PDV ima najve}i uticaj na ekonomiju i izazvao je razli~ite reakcije, {to ne predstavlja iznena enje, ali je jo{ uvijek suvi{e rano da se defini{u kona~ni zaklju~ci o veli~ini ovog uticaja. Procjena MMF-a je da je PDV, pored ekonomskog uticaja, izme u ostalog, doprinio smanjenju sive ekonomije, stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, a preko jedinstvenog ra~una, ka izgradnji dr`avnih institucija u BiH. Predizborni pritisci Kada je rije~ o negativnostima, u zaklju~cima se navodi da pa`nja koja se posve}uje predstoje}im izborima dovodi do paralize politika i, u nekim podru~jima, njihovog vra}anja unazad, u periodu u kojem slabi uloga OHR-a i gra ani BiH kona~no preuzimaju punu odgovornost za upravljanje svojom zemljom. Isti~e se i da popu{taju bud`etska koordinacija i disciplina. RS je odstupila od ciljeva za godinu koji su dogovoreni na Fiskalnom vije}u BiH u martu pro{le godine. Nove obaveze po pitanju potro- {nje su stvorene npr. na osnovu propisa FBiH za civilne `rtve rata, koji mogu pove}ati rashode do 90 miliona KM. Op{te pove}anje plata planira se na ni`im nivoima vlasti. Javljaju se zahtjevi za slabljenje PDV-a kroz razna izuze}a i tro{enje 14

15 vi{ka prihoda, mada je najve}i dio ovih prihoda privremene prirode. Navodi se i da je do{lo do atrofije napora usmjerenih ka strukturalnim reformama. Klju~na legislativa, npr. Zakon o obligacijama, kasni. Dr`avni Zakon o platama prepu{ten je razvoju doga aja toliko dugo da njegovo usvajanje do kraja ove godine nije vjerovatno. U FBiH je do{lo do zastoja u privatizaciji, navodi se u zaklju~cima. Ukoliko se nastavi ova paraliza, naredne dr`avne i entitetske vlade suo~i}e se sa zna~ajnim fiskalnim problemom u godini. Preliminarne procjene MMF-a ukazuju na to da, ukoliko se teku}e politike nastave, konsolidovani bilans generalne vlade smanji}e se sa suficita od jednog procenat BDP-a u godini na deficit od jedne ~etvrtine procentualna poena ove godine, i na deficit od oko jedan odsto BDP-a u godini, dok }e do}i do kumulativnog pada od dva procentualna poena BDP-a tokom dvije godine. Lideri vlada jo{ uvijek imaju vremena da preduzmu aktivnosti i usmjere se na nekoliko klju~nih ciljeva prije izbora. Potrebno je oduprijeti se predizbornim fiskalnim pritiscima. Ovo zahtijeva ograni~avanje potro{nje u okviru bud`eta za godinu, naro~ito kada su u pitanju plate i odbrana, odr`avanje discipline u pogledu zadu`ivanja ni`ih nivoa vlasti, po{tovanje datuma presjeka prikupljanja doprinosa od entitetskih fondova penzionog osiguranja, te odbacivanje nulte stope i osloba anja od PDV-a. Istovremeno, potrebno je odr`ati integritet jedinstvenog ra~una. Prvo, entitetske vlade moraju rije{iti spor oko raspodjele prihoda, u najskorijem roku, jer }e, u suprotnom, do}i do ponovnog poreme}aja izvr{enja bud`eta i, {to je va`nije, kredibilitet Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) i jedinstvenog ra~una, odnosno klju~nih komponenti izgradnje dr`ave, bi}e poljuljani. Da bi ovo rje{enje bilo odr`ivo, entiteti moraju sami do}i do njega. Drugo, moraju se oduprijeti prijedlozima za namjensko tro{enje sredstava sa jedinstvenog ra~una. Fiskalno vije}e Potrebno je i izvr{iti pripreme za ~vrst bud`et za godinu, {to zahtijeva po{tovanje usagla{enog bud`etskog kalendara Me uvladine grupe za koordinaciju, konsolidovanje inofinansiranih projekata u bud`et, usagla{- avanje o okvirnom bud`etskom cilju generalne vlade, te dono{enje zakona o platama na nivou dr`ave. U zaklju~cima se ka`e kako postoji potreba za uspostavom jakog Nacionalnog fiskalnog vije}a (NFV). Dobar zakon o NFV treba da po~iva na me unarodnim iskustvima, a najva`nija lekcija jeste da nijedan sistem ne mo`e da funkcioni{e bez politi~ke volje za saradnjom. Pored toga, da bi NFV efektivno djelovao, treba formalizovati tehni- ~ku saradnju izme u ministarstava finansija, a treba usvojiti i zakon na osnovu kojeg se EPPU uspostavlja kao dio dr`avne uprave. Potrebno je i oja~ati superviziju finansijskog sektora obezbje ivanjem parlamentarne potvrde rukovodstva Agencije za bankarstvo FBiH, usagla- {avanja modaliteta objedinjavanja supervizije banaka, te usvajanja zakona o lizingu na dr`avnom nivou. Razli~iti pristupi Istra`ivanje MMF-a mehanizama fiskalne koordinacije, koje po~iva na iskustvima Austrije, Australije, Belgije, Brazila, Ju`ne Afrike, [vajcarske i EU, pokazuje da postoje razli~iti pristupi fiskalnoj koordinaciji, ali svi uklju~uju fiskalna pravila ili nezavisne fiskalne institucije ili njihov spoj. Zemlje sa fiksnim kursnim stopama imaju stro`a pravila i ja~e institucije nego one sa fleksibilnim kursnim stopama. Uspje{na koordinacija zahtijeva objedinjen bud`etski kalendar, u skladu sa ra~unovodstvenim pravilima i redovno fiskalno izvje{tavanje na svim nivoima vlasti. Djelotvornost i kredibilitet bilo kojeg mehanizma koordinacije zavise od postojanja kazni, kao i mogu}nosti i volje da se primijene. Najsna`niji mehanizmi automatski odre uju kazne za one koje kr{e dogovorene politike, a od takvih kazni mo`e se odstupiti samo ve}inskim glasanjem. U svim slu~ajevima, ukupan nivo javne potro{nje i ukupan bilans odre uju se na nivou dr`ave, a odgovornost za sprovo enje kazni po~iva na dr`avnoj vladi. Raspodjela prihoda, potro{nja i ukupan bilans predmet su pregovora izme u dr`avne i poddr`avnih vlada. Fiskalna pravila i nezavisne fiskalne institucije neophodne su, ali ne i dovoljne da bi se garantovale dobre fiskalne politike, a politi~ka volja za koordinacijom predstavlja centralni uslov, navodi se, izme u ostalog, u Preliminarnim zaklju~cima MMF-a. Poruke Fiskalnom vije}u BiH Razrije{iti pitanje raspodjele prihoda Ako se `eli obezbijediti odr`iv razvoj i rast `ivotnog standarda za gra ane BiH, trebalo bi ubrzati strukturalne reforme, provoditi ste~ajne 15

16 postupke, ubrzati privatizaciju i unaprijediti poslovnu klimu, izme u ostalog, i smanjivanjem poreskog optere}enja na rad, navodi se u porukama Misije Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) Fiskalnom vije}u BiH. Misija MMF-a, predvo ena {efom Misije MMF u BiH Dimitriem Demekasom (Dimitri Demekas), utvrdila je prelimirane zaklju~ke nakon redovnih konsultacija koje su obavljene u BiH za godinu, te o njima razgovarala sa ~lanovima Fiskalnog vije}a BiH 27. juna ove godine, saop}eno je iz MMF-a. Misija IMF-a smatra da je tokom protekle godine u BiH ostvaren dobar ekonomski napredak u odre enim oblastima. Rast je na zadovoljavaju}em nivou, su{tinska inflacija je ostala niska uprkos porastu cijena koji je uslijedio nakon uvo enja poreza na dodanu vrijednost (PDV), izvoz se pove}ava, a PDV je uspje{no uveden. Me utim, postoji rizik da politike koje se provode ove godine dovedu do nepovoljnog preokreta. Bud`etska koordinacija i disciplina slabe, a zaustavljene su prijeko potrebne strukturalne reforme. Ako se ovo nastavi, sljede}e vlade dr`ave i entiteta }e se suo~iti sa zna~ajnim fiskalnim problemima u godini. Ali, jo{ uvijek ima vremena da ~elnici vlada preduzmu akcije prije izbora, navodi se u porukama MMF-a. Treba se oduprijeti predizbornim pritiscima u vezi sa rashodima i odbaciti prijedloge za uvo enje nulte stope i izuze}a od pla}anja PDV-a. Kako bi odr`ale integritet jedinstvenog ra~una, te sna`an fiskalni sistem, entitetske vlade bi, u {to kra}em roku, trebale razrije{iti pitanje raspodjele prihoda od indirektnih poreza i usaglasiti se o dobrom zakonu o Fiskalnom vije}u BiH. Dr`avni zakon o platama treba usvojiti bez daljih odlaganja, a, pored toga, trebalo bi posti}i sporazum o jedinstvenoj bankarskoj superviziji kako bi stvorili osnov za dobro nadziran finansijski sistem. Nove vlade }e se suo~iti sa te{kim politi~kim izborom. Bud`eti za godinu bi trebali zaustaviti pogor{anje u javnim finansijama, koje }e se, s obzirom na teku}e politike, vjerovatno i desiti. Bi}e potrebno prilagoditi prioritete u okviru rashoda kako bi u iste uklju~ili isplate po osnovu unutra- {njih potra`ivanja i restitucije, kao i tro{kove za unapre enje infrastrukture, izgradnje dr`avnih institucija i pripremanja ekonomije za ~lanstvo u EU, poruka je MMF-a Fiskalnom vije}u BiH. (Poslovne novosti) Zastupni~ki dom Parlamenta FBiH Odgo eno izja{njavanje o porezu na dohodak Zastupni~ki dom Parlamenta Federacije BiH odgodio je za 15 dana izja{njavanje o Prijedlogu zakona o porezu na dohodak u FBiH, kako bi zastupnicima bile dostavljene projekcije njegovog mogu}eg efekta na standard gra ana. Kona~ni tekst ovog zakona zna~ajno je izmijenjen, jer je Vlada FBiH novim amandmanima predlo`ila da za porezne obveznike s mjese~nim primanjima do 400 KM godi{nja stopa bude pet odsto, za one s primanjima od 400 do 800 KM deset odsto, a za primanja do KM stopa od 15 odsto. Potpredsjednik Vlade FBiH i ministar finansija Dragan Vranki} kazao je da }e primanja ve}a od KM biti oporezovana godi{njom stopom od 20 odsto. Ovim na~inom bi oko radnika bilo oslobo eno poreza, jer bi se od njihove petodstotne stope na primanja do 400 KM odbijali odgovaraju}i procenti prema broju djece ili invalidnih osoba u doma}instvu, rekao je Vranki}. Dodao je da bi, prema ovom modelu, 70 odsto obveznika pla}alo manji porez nego {to je do sada pla}alo porez na platu, a samo 30 odsto onih s najvi{im primanjima bilo bi vi{e oporezovano nego dosad. Raniji vladin prijedlog predvi ao je stopu od deset osto za porezne obveznike ~ija su mjese~na primanja do 300 KM i od 15 odsto za obveznike s ve}im primanjima. Dom je ponovo odgodio izja{njavanje o Prijedlogu zakona o najni`oj neto-satnici u FBiH, jer je ve}ina zastupnika iznijela niz kritika na ovaj zakonski tekst. Rasprava o ovom zakonu je obavljena, ali je, zbog usvajanja dva suprotstavljena amandmana, izja{njavanje odgo eno, kako bi svoj stav moglo dati i Ekonomsko socijalno vije}e (ESV) FBiH. Ministar rada i socijalne politike FBiH Radovan Vignjevi} prihvatio je amandman Zakonodavno-pravne komisije Parlamenta FBiH da najni`a neto-satnica za pripravnike iznosi 1,25 KM, radnike koji imaju manje od dvije godine sta`a 1,50 KM, a za uposlenike s vi{e od dvije godine sta`a 1,75 KM. I dalje je ostalo nerije{eno pitanje iznosa najni`e neto-satnice u FBiH. 16

17 Zakoni i propisi Utvr en Nacrt zakona o mikrokreditnim organizacijama Vlada Federacije BiH je utvrdila Nacrt zakona o mikrokreditnim organizacijama i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Osnovna je novina u odnosu na postoje}i zakon mogu}nost promjene pravnog oblika ili djelatnosti MKO, s ciljem njihove transformacije ka odr`ivim izvorima finansiranja. Predvi eno je da MKO mo`e, radi ostvarivanja svojih statutarnih ciljeva i djelatnosti, samostalno ili zajedno sa drugim doma}im ili stranim fizi~kim ili pravnim osobama, osnovati privredno dru{tvo ili stjecati vlasni~ke udjele u postoje}im privrednim dru{tvima. Novi zakon donosi i pobolj{anja u pravcu primjene najboljih svjetskih iskustava u upravljanju finansijskim institucijama, posebno u pogledu kreditiranja drugih urgentnih potreba klijenata, transparentnosti u poslovima koja se posti`e objavom kamatnih stopa, za{titu potro{a~a, alternativne promjene rizika plasmana itd. Izmjene Zakona o Agenciji za bankarstvo S obzirom na to da je Agencija za bankarstvo FBiH do sada bila nadzorni i regulatorni organ samo za banke u Federaciji BiH, potrebno je, u skladu sa prijedlogom iz utvr enog Nacrta zakona o mikrokreditnim organizacijama, ovoj agenciji dati ovla{tenja da taj nadzor obavlja i nad MKO, {to je Vlada u~inila utvr uju}i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Agenciji za bankarstvo. Pored toga, na zahtjev MMF-a izvr{ene su izmjene koje se odnose na imunitet osoba koje anga`uje Agencija za obavljanje odre enih vrsta poslova i propisuje obaveza polaganja stru~nog ispita za kontrolore Agencije. Prijedlog zakona o dugu Federalna Vlada utvrdila je i Prijedlog zakona o dugu, zadu`ivanju i garancijama u FBiH. Cilj ovoga zakona jeste reguliranje na~ina utvr ivanja duga i garancija Federacije BiH, kantona i op}ina, na~ina i postupka zadu`ivanja, osiguranja sredstava za otplatu duga, izdavanja garancija, kao i vo enja evidencija o dugu i garancijama. Federacija, kantoni i op}ine mogu se zadu`iti temeljem vanjskog i unutarnjeg duga, dok se vanbud`etski fondovi mogu zadu`ivati samo unutar BiH. Kada je FBiH u pitanju, dug mo`e biti u formi zajma i emisije vrijednosnih papira, dok kod kantona, op}ina i vanbud`etskih fondova, to mo`e biti jedino zajam. Koncept novog zakona o cestama Vlada FBiH se upoznala sa konceptom novog zakona o cestama FBiH koji priprema federalno Ministarstvo prometa i komunikacija. Cilj dono{enja novog zakona jeste nastojanje da se upravljanje cestama, kao i njihovo razvrstavanje i prekategorisanje urede na principima evropske transportne politike. Istovremeno, potrebno je regulirati jedinstveno upravljanje i planiranje u oblasti cestovne infrastrukture, kao i objedinjavanje upravljanja magistralnim i regionalnim cestama. Izmjene Zakona o rudarstvu Vlada FBiH prihvatila je Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o rudarstvu. Cilj je predlo`ene izmjene stvaranje pretpostavki za gra enje u okviru eksploatacionog polja uz pribavljanje mi{ljenja privrednog dru{tva koje vr{i eksploataciju. Predlo`eno rje{enje predvi a mogu}nost davanja saglasnosti i kada, po mi{ljenju privrednog dru{tva koje vr{i eksploataciju, postoji opasnost od o{te}enja, osim opasnosti po `ivot i zdravlje ljudi. Izmjene Zakona o elektri~noj energiji Vlada FBiH se izjasnila o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektri~noj energiji. Ocijenjeno je potrebnim da se, umjesto predlo`enih parcijalnih rje{enja, izvr{i cjelokupna i sveobuhvatna analiza Zakona o elektri~noj energiji i, na osnovu toga, sa~ini prijedlog izmjena i dopuna postoje}eg zakona. Pripremila: M. FBiH Trinaest odsto vi{e Federacije BiH prevezle su u prvom polugodi{tu ove godine putnika, {to je 13 odsto vi{e u pore enju sa istim periodom lani. Od toga je putnika prevezeno u unutra{njem saobra}aju, a na me unarodnim linijama prema Plo~ama, Budimpe{ti i Zagrebu. U teretnom saobra}aju prevezeno je tona robe, {to je na nivou ostvarenja iz pro{le, kako ka`u FBiH, uspje{ne godine. U drugom polugodi{tu trebao bi biti pove}an prevoz o~ekuju da u avgustu u BiH stignu tzv. britanski vozovi, nabavljeni na lizing. Za `eljezni~ki sektor ukupno dolazi devet garnitura, od ~ega pet za FBiH i ~etiri za RS. U saobra}aj trebaju biti uklju~eni s novim redom vo`nje, a uz postoje}e me unarodne linije nagovije{tena je i mogu}nost otvaranja putni~ke linije prema Beogradu. 17

18 U okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u posmatranom periodu pokrivenost uvoza izvozom iznosi 45,7 odsto. U prvih {est mjeseci ostvaren je izvoz u vrijednosti 2,4 milijarde KM, {to je za 37,5 odsto vi{e u odnosu na isti period prethodne godine, dok je vrijednosti uvoza iznosila 4,9 milijardi KM, {to je za 3,1 odsto vi{e u odnosu na isti period lani. BiH je, u navedenom periodu, u robnom prometu sa inostranstvom ostvarila ukupan trgovinski deficit u vrijednosti 2,5 milijardi KM. Izvoz u junu u odnosu na isti mjesec prethodne godine pove}an je za 40 odsto, dok je uvoz smanjen za 1,1 odsto. Najve}i porast izvoza u prvih {est mjeseci bio je zabilje`en u januaru, kada je rast izvoza bio ve}i za 42,7 odsto od istog mjeseca prethodne godine. Gledano po sektorima Standardne me unarodne trgovinske klasifikacije, u junu najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno je u sektoru Proizvodi svrstani po materijalu sa ukupnom vrijedno{}u od 145,6 miliona KM, {to iznosi 31,5 odsto od ukupnog izvoza. Zna~ajan obim izvoza ostvaren je u sektoru Razni gotovi proizvodi sa ukupnom vrijedno{}u od 96,3 miliona KM, {to iznosi 20,8 odsto od ukupnog izvoza. Najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u sektoru Proizvodi svrstani po materijalu sa ukupnom vrijedno{}u od 229 miliona KM, {to iznosi 22,7 odsto od ukupnog uvoza. U sektoru Ma{ine/Strojevi i transportni ure aji ostvaren je obim izvoza ukupne vrijednosti od 224,9 miliona Agencija za statistiku BiH Robni promet 1,4 milijarde KM U okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u junu je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 45,7 odsto. BiH je u junu ove godine ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvom u vrijednosti 1,4 milijarde KM, od ~ega se na izvoz odnosi 460,6 miliona KM ili 31,3 odsto, a na uvoz milijarda KM ili 68,7 odsto, podaci su Agencije za statistiku BiH KM, {to iznosi 22,2 odsto od ukupnog uvoza. U periodu januar - juni godine u okviru sektora Hrana i `ive `ivotinje najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno je u izvozu povr}a i vo}a, u vrijednosti 17,8 miliona KM, a u istom periodu u okviru grupe proizvoda Mlije~ni proizvodi i jaja izvezeno je proizvoda u vrijednosti 14 miliona KM. U ovom periodu u okviru sektora Hrana i `ive `ivotinje najve}e u~e{}e Prera iva~ka industrija Uvoz 896 miliona KM U junu godine, najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u podru~ju Prera- iva~ka industrija sa ukupnom vrijedno{}u od 896 miliona KM, {to iznosi 88,9 odsto od ukupnog uvoza. U okviru ovog podru~ja, najve}e u~e{}e u uvozu ostvareno je u odjeljku Proizvodnja hrane i pi}a sa ukupnom vrijedno{}u od 123,1 milion KM, {to iznosi 12,2 odsto od ukupnog uvoza. Zna~ajan obim uvoza BiH u navedenom periodu ostvarila je u odjeljku Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva sa ukupnom vrijedno{}u od 112,1 milion KM, {to iznosi 11,1 odsto od ukupnog uvoza. u uvozu ostvareno je u uvozu proizvoda iz i proizvodi u vrijednosti 114,8 miliona KM, dok je na drugom mjestu uvoz Povr}e i vo}e u vrijednosti 108,1 milion KM, te mesa i prera evina od mesa, u vrijednosti 56,6 miliona KM. Na nivou sektora Hrana i `ive `ivotinje u prvih {est mjeseci, BiH je ostvarila pokrivenost uvoza izvozom u iznosu od 12,7 odsto, u okviru toga pokrivenost uvoza izvozom mesa i mesnih prera evina bila je 8,2 odsto, povr}a i vo}a 16,5 odsto, mlije~nih proizvoda i jaja 25,1 odsto, dok je u sektoru Pi}a i duhan pokrivenost uvoza izvozom 6,8 odsto. U sektoru Hrana i `ive `ivotinje najve}i rast izvoza u junu u odnosu na juni ostvaren je kod grupe proizvoda Ribe i prera evine u iznosu od 81,3 odsto, dok je kod uvoza najve}i porast bio zabilje`en kod grupe proizvoda Sto~na hrana, osim `itarica u zrnu u iznosu od 46,2 odsto. Zna~ajan porast izvoza u istom periodu bio je registrovan kod grupe proizvoda Kafa, ~aj, kakao, za~ini u iznosu od 65,5 odsto, dok je kod uvoza zna~ajan porast ostvaren u grupi proizvoda Ribe i prera evine u iznosu od 18,8 odsto. Na nivou sektora Pi}a i duhan ostvaren je manji rast izvoza u junu, u odnosu na isti mjesec lani u iznosu od 7,9 odsto, dok je uvoz zabilje`io porast od 5,7 odsto. Posmatrano po podru~jima klasifikacije djelatnosti, najve}e u~e{}e u izvozu u junu ostvareno je u podru~ju Prera iva~ke industrije u vrijednosti 407,4 miliona KM, {to ~ini 88,4 odsto od ukupnog izvoza. U okviru ovog podru~ja, najve}e u~e{}e u izvozu ostvareno je u odjeljku Proizvodnja metala sa ukupnom vrijedno{}u 122,8 miliona KM, {to iznosi 26,5 odsto od ukupnog izvoza. Zna~ajan obim izvoza ostvaren je u podru~ju Proizvodnja drveta sa ukupnom vrijedno{}u 37,3 miliona KM, {to iznosi osam odsto od ukupnog izvoza. 18

19 Zavod za statistiku FBiH Pad industrijske proizvodnje Industrijska proizvodnja u Federaciji BiH, u junu ove godine, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine ve}a je za 3,4 odsto. U odnosu na industrijsku proizvodnju iz istog mjeseca pro{le godine, manja je za 1,3 odsto, dok je u odnosu na maj ove godine manja za 2,9 odsto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti u junu ove godine, u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine, industrijska proizvodnja u podru~ju prera iva~ke industrije ve}a je za 12,0 odsto, u podru~ju rudarstva manja je za 1,3 odsto, a u podru~ju snabdijevanja elektri~nom energijom, plinom i vodom manja je za 15,1 odsto. Posmatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvoda, u periodu januar - juni godine, u odnosu na isti period godine, proizvodnja bilje`i pove}anje intermedijarnih proizvoda, osim energije za 15,6 odsto, energije za 8,4 odsto, trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 7,1 odsto, kapitalnih proizvoda za 4,8 odsto, dok je zabilje`eno smanjenje proizvodnje netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 1,4 odsto, kao i proizvoda iz grupe neraspore eno za 9,2 odsto. U FBiH je, prema kadrovskoj evidenciji, u maju ove godine bilo zaposlenih osoba. Broj zaposlenih u godini na teritoriji koja prema sada- {njem teritorijalnom razgrani~enju pripada FBiH iznosio je , tako da je nivo zaposlenosti u maju godine dostigao 61,56 odsto nivoa iz godine. Krajem maja u FBiH na evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje bilo je nezaposlenih osoba, {to predstavlja smanjenje za 306 osoba ili 0,09 odsto, u odnosu na april. U~e{}e stru~nih osoba u ukupnom broju registriranih nezaposlenih je ili 63,11 odsto, a nestru~nih ili 36,89 odsto. Krajem maja poslovni subjekti iskazali su potrebe za radnika, tako da na jednu prijavu potreba za radnicima u maju dolazi 266 radnika koji tra`i zaposlenje. Prosje~na mjese~na ispla}ena neto plata pa zaposlenom za maj godine u FBiH iznosi 599,31 KM. Do{lo je do pove}anja prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto plate za 0,63 odsto. Od marta do maja prosje~na mjese~na ispla}ena neto plata iznosi 595,20 KM, {to zna~i da je u odnosu na isti period prethodne godine do{lo do porasta prosje~ne mjese~ne ispla- }ne neto plate za 8,23 odsto. Najvi{a prosje~na ispla}ena neto plata u maju zabilje`ena je u Kantonu Sarajevo i iznosi 750,39 KM, zatim u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu 657,64 KM, a najni`a prosje~na ispla}ena neto plata zabilje`ena je u Zeni~ko-dobojskom kantonu i iznosi 473,83 KM. Prosje~na mjese~na ispla}ena bruto plata po zaposlenom u FBiH iznosi 881,34 KM. Manje zasijanih povr{ina Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u i godini ukupno je u Federaciji BiH zasijano hektara, {to je manje za 0,6 odsto u odnosu na sjetvu u i godini. Posmatrano po grupama usjeva, zabilje`en je pad zasijanih povr{ina kod `ita za 2,5 odsto, industrijskog bilja za 12,2 odsto i povrtnog bilja za 1,9 odsto, dok je porast zabilje`en kod sto~nog bilja za 3,4 odsto u odnosu na pro{lu godinu. Ako posmatramo zasijane povr{ine nekim zna~ajnijim usjevima, zabilje`en je pad zasijanih povr{ina kod p{enice za 7,6 odsto i duhana za 33,5 odsto, dok je porast zabilje`en kod soje za 16,7 odsto. Kod krmnog bilja porast je zabilje`en kod kukuruza-zelena masa za 16,9 odsto i kod sto~ne repe za 8,4 odsto u odnosu na i godinu. Vrijednost gra evinskih radova ve}a za 22 odsto Vrijednost izvr{enih gra evinskih radova u aprilu ove godine u FBiH u odnosu na prosje~nu vrijednost iz pro{le godine manja je za 9,4 odsto, dok je u odnosu na isti mjesec lani ve}a za 22,5 odsto. Prema posljednjim podacima federalnog Zavoda za statistiku, u tom mjesecu na objekte visokogradnje odnosi se 55,4 odsto izvr{enih radova, a na objekte niskogradnje 44,6 odsto. Na objekte novogradnje odnosi se 64,7 odsto izvr{enih radova, a na rekonstrukcije, popravke i odr`avanje postoje}ih gra evina 35,3 odsto. Na gradili{tima je u aprilu bilo anga`ovano radnika, od kojih na objektima visokogradnje 48,9 odsto. 19

20 Centralna banka BiH Platni bilans BiH za prvo tromjese~je Deficit teku}eg ra~una u prvom tromjese~ju godine iznosi 222 miliona KM i predstavlja najni`i nivo kvartalnog deficita teku}eg ra~una u posljednje ~etiri godine, pokazuju podaci o platnom bilansu za prvi kvartal godine koje objavljuje Centralna banka BiH U pore enju s istim periodom pro{le godine, deficit teku}eg ra~una platnog bilansa BiH je prepolovljen (manji je za 203 miliona KM ili za 48 odsto), dok je u odnosu na prethodno tromjese~je teku}i deficit pet puta manji. Ovakav deficit teku}eg ra~una u prvom kvartalu je vrlo ohrabruju}i i nagovje{tava da bi moglo do}i do bitnog smanjenja deficita teku}eg ra~una u odnosu na prethodne godine, {to je od va`nosti za stabilnost bh. ekonomije. Trgovinski debalans }e se, vjerovatno, ne{to pogor{ati u nastavku godine, ali pozitivna kretanja na izvoznoj strani nam govore da bi ukupna bilansa trebala biti pobolj{ana, konstatovao je guverner CBBH Kemal Kozari}. Ovakvo pobolj{anje platnobilansnih tokova rezultat je znatnog pobolj{anja u razmjeni robe BiH s ostatkom svijeta. Vanjskotrgovinski robni deficit je iznosio miliona KM i predstavlja najni`i deficit robne razmjene od godine, od kada se vr{i kvartalna kompilacija statistike platnog bilansa. U pore enju sa prvim tromjese~jem godine robni deficit je manji za 310 miliona KM, odnosno za 22 odsto. Na ra~unu usluga u teku}em ra~unu BiH zabilje`en je suficit od 187 miliona KM, {to predstavlja pribli`no isti nivo kao u istom periodu prethodne godine. Suficitu su najvi{e doprinijeli prihodi od turizma i prilivi od gra evinskih radova u inostranstvu i komunikacijskih usluga. Za posmatrani period karakteristi~ni su jo{ i nizak nivo suficita na finansijskom ra~unu koji je rezultat smanjenja gotovine i depozita, koji spadaju u stranu pasivu komercijalnih banaka, i porast deviznih rezervi CBBH. U posmatranom periodu gotovina i depoziti nerezidenta su smanjeni za 135 miliona KM, dok su devizne rezerve CBBH porasle za 242 miliona KM. U prvom tromjese~ju godine novo vanjsko zadu`ivanje sektora vlade iznosi 34 miliona KM, a istovremeno otplata glavnice zajmova 37 miliona KM, {to govori da je tokom ovog kvartala do{lo do ukupnog smanjenja vanjskog duga sektora vlade. Za procjenu vanjske pozicije zemlje je od velike va`nosti imati pouzdanu statistiku platnog bilansa i CBBH ula`e napore u njeno pobolj{anje. Ipak, hendikep predstavlja visok stepen potcijenjenosti zvani~nog bruto dru{tvenog proizvoda (BDP), {to dovodi do iskrivljene slike o visini deficita teku}eg ra~una u me unarodnim komparacijama. Mnogo je realnije govoriti o na{em deficitu teku}eg ra~una od oko 15 odsto BDP-a, nego o 22 odsto i vi{e, kako je nedavno spomenuto, ka`e Kozari}. Kemal Kozari}, guverner CBBH Nema visoke stope inflacije Kemal Kozari}, guverner Centralne banke BiH, u izjavi za Dnevni avaz, navodi da ne postoje argumenti u komentarima o pojavi visoke stope inflacije u BiH u toku ove godine. Obja{njava da je do pove}anih tro{kova `ivota do{lo iz najmanje dva razloga: Prvi je globalno poskupljenje nafte i drugih energenata, {to utje~e i na mnogo ve}e i ja~e ekonomske dr`ave od BiH. Drugi je opravdano, ali istovremeno i neopravdano poskupljenje proizvoda nakon uvo enja PDV-a. Upravo u tom segmentu, prevazila`enju pove}anja `ivotnih tro{kova za gra ane na rubu egzistencije, mora reagirati dr`ava sa svojim mehanizmima, nagla{ava Kozari}. Za uvo enje PDV-a ka`e da je to uspje{an projekat. [to se ti~e stope inflacije, navodi da je neophodna opreznost prije davanja ocjena, jer ovisi na koji na~in se ona poredi, da li mjesec ove sa mjesecom pro{le godine, mjesec za mjesec ili period ove sa istim periodom pro{le godine. U januaru ove godine imali smo porast inflacije. Ona je na dr`avnom nivou, porede}i sa decembrom pro{le godine, iznosila 4,3 odsto. ^im se stabiliziralo stanje sa PDV-om, do{lo je i do stabilizacije tokova, pa je tako inflacija u aprilu bila manja u odnosu na mart. U martu je iznosila samo 0,1 odsto vi{e u odnosu na februar, a u februaru je bila manja nego u januaru, poja{njava Kozari}. Ako se poredi april ove s aprilom pro{le godine, onda je inflacija 7,2 odsto. Smanjenje poreza i doprinosa Za mene i kolege u Centralnoj banci BiH glavno je pitanje kako }e biti utro{eni vi{kovi u bud`etu nastali nakon uvo enja PDV-a, ka`e Kozari}. Najgore bi bilo jednostavno taj novac potro{iti. Svaka druga opcija je bolja i zato treba razmisliti ili da se smanje porezi i doprinosi, da se novac investira u kapitalne projekte, ili ~ak da otkupimo dio svojih dugova u inostranstvu po povoljnim cijenama. Naravno, tu je uvijek opcija da se on vrati u na{u privredu kako bi se pove}ala njena konkurentnost, rekao je Kozari}. Kozari} nagla{ava da ne}e do}i do bilo kakvog popu{tanja kada je u pitanju monetarna stabilnost dr`ave i da je kontrola u ovoj oblasti potpuna. Svaka marka je pokrivena, a postoje i zna~ajne slobodne devizne rezerve, dakle, nema razloga za bilo kakvu bojazan, ka`e Kozari}. 20

21 SASE Pro{logodi{nja dobit eura Sarajevska berza pro{le godine ostvarila je dobit od eura. Pro{logodi{nji promet iznosio je 284 miliona eura. Najve}i promet bio je u martu, 30,52 miliona eura, septembru 50,54 miliona eura i decembru 53,72 miliona eura, prenosi Poslovni dnevnik. Najslabiji promet bio je u ljetnim mjesecima. U odnosu na godinu promet na Sarajevskoj berzi u protekloj godini bio je ve}i za ~ak 176 odsto. Od investicijskih fondova najve}i promet imali su Prof plus, BIG i Naprijed, a od preduze}a najve}a preuzimanja odnosila su se na komercijalno bankarstvo. Tako je promet dionica Tuzlanske banke bio u pojedina~no najve}i. Iznosio je 32,66 miliona eura, promet sarajevske UPI Banke 24,58 miliona eura, a Rudnika `eljezne rude Vare{ 10,9 miliona eura. Premda je sredinom po{le godine Sarajevske berza rije{ila probleme s dvojnom upravom i Nadzornim odborom do oporavka tr`i{ta nije do{lo. U jednoj od anketa provedenoj me u brokerima u Sarajevu ~ak 38,4 odsto ispitanih postoje}e stanje na Sarajevskoj berzi ocijenilo je dugotrajnim krahom jer nema kupaca, a njih 24,6 odsto ne vjeruje u brzi oporavak tr`i{ta. Poreznici Pona{anje po kodeksu Kodeks pona{anja zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH (UIO) prezentiran je u Sarajevu. Kodeks pona{anja predvi a jasne i nedvosmislene standarde zasnovane na klju~nim na~elima po{tenja, integriteta, profesionalizma i nepristranosti, izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu {ef Delegacije Evropske komisije (EC) u BiH Majkl Hemfriz (Michael Humphreys). Naglasio je kako se Kodeksom postavljaju standardi i daju uputstva osoblju u vezi s njihovim internim aktivnostima, te se u zna~ajnoj mjeri utvr uje {ta se od njih o~ekuje u njihovom postupanju s klijentima, odnosno poreznim obveznicima. Istovremeno, Kodeks daje uputstva o opho enju prema putnicima koji prolaze kroz grani~ne kontrole, te prema drugim osobama koje, u bilo kojem svojstvu, kao npr. poslovnih ili privatnih subjekata, posluju s UIO. Hemfriz je dodao da }e Kodeks omogu}iti pobolj{anje rada i borbu protiv korupcije, a bitno je {to je on pokazatelj otvorenosti i transparentnosti u radu UIO. Va`no je da uvo enjem Kodeksa pona{anja UIO objavljuje standarde i uvodi kanale preko kojih ljudi mogu iskazati primjedbe koje }e biti uzete u obzir, naglasio je direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal ^au{evi}. Istakao je kako je ovaj dokument utemeljen na modelu Kodeksa Svjetske carinske organizacije, a Zakon o upravi BiH i Zakon o UIO ~ine njegovu pravnu osnovu. Pojasnio je kako Kodeks stvara pravnu osnovu da se sankcioni{e nezakonito pona{anje slu`benika Uprave, kako bi se zadr`alo povjerenje javnosti. Agencija za rad i zapo{ljavanje BiH Raste broj nezaposlenih Za prvih pet mjeseci ove godine broj nezaposlenih u Bosni i Hercegovini pove}ao se za osoba ili 1,05 odsto. Prema zvani~nim podacima Agencije za rad i zapo{ljavanje BiH, broj nezaposlenih u Federaciji BiH pove}ao se za osoba ili jedan odsto, u Republici Srpskoj za osoba ili 1,76 odsto, dok se broj nezaposlenih u Br~ko Distriktu smanjio za 659 osoba ili 3,61 odsto. Od kraja maja do kraja maja godine broj nezaposlenih u BiH se pove}ao za osobe ili 2,04 odsto. U tom periodu, u FBiH broj nezaposlenih pove}ao se za osobu ili 6,09 odsto, u Republici Srpskoj za 8,795 osoba ili 5,72 odsto, a u Br~ko Distriktu taj broj je umanjen za osobu ili 5,76 odsto. Krajem aprila u BiH je registrirano nezaposlenih osoba. U FBiH ih je bilo , u RS , a u Br~ko Distriktu osoba. 21

22 Evropska unija Informacijsko dru{tvo Strategija razvoja Evropska unija je u Bijeloj knjizi o rastu, konkurentnosti i zaposlenosti (COM(93) 700 final, 5. decembra 1993.) jasno nazna~ila izazove informacijskog dru{tva u smislu novih modela organizacije rada i mogu}nosti zapo{ljavanja. Na osnovu Bangemannova izvje{taja Komisija je predstavila akcijski plan Put Evrope u informacijsko dru{tvo (COM(94) 347 final, 19. juli 1994.) u kojem su predlo`ene mjere za stvaranje tehni~kih, pravnih i regulatornih standarda i okvira za informacijsko dru{tvo. Budu}i da informacijsku revoluciju pokre}e tehnologija, EU je pa`nju posvetila otvaranju tr`i{ta i stvaranju dinami~ne regulatorne strukture, brane}i pri tom interese potro{a~a i postavljaju}i tehni~ke standarde. Na Lisabonskom samitu pokrenuta je inicijativa eevrope u okviru {ire postavljenog cilja stvaranja najkonkurentnije svjetske privrede zasnovanog na znanju do godine. U tom smislu isti~e se va`nost pristupa jeftinoj i kvalitetnoj komunikacijskoj infrastrukturi, kao i va`nost osposobljavanja svakog gra anina za `ivot i rad u novom informacijskom dru{tvu. Naglasak je stavljen na razvoj {irokopojasnog Interneta (ISDN) i tre}e generacije mobilne telefonije (UMTS). Treba spomenuti programe egovernment (elektronska vlada), elearning (elektronsko u~enje) i ehealth (elektronsko zdravstvo), kojima se posredstvom novih tehnologija gra anima `ele omogu}iti kvalitetnije, br`e i transparentnije javne usluge. Poseban izazov za informacijsko dru{tvo predstavlja elektronska trgovina, koja uklju~uje obavljanje spektra poslovnih aktivnosti elektronski i sve je ~e{}i na~in poslovanja evropskih poslovnih subjekata. Pripremila: M. IDRIZOVI] Pomo} EU Bosni i Hercegovini Od do godine, Bosni i Hercegovini je preko programa CARDS dodijeljeno 100 miliona eura. Prioriteti pomo}i predstavljaju prioritete navedene u Evropskom partnerstvu za BiH, sa jo{ ja~im te`i{tem na ja~anju institucija i ekonomskom razvoju. Klju~ne oblasti ostale su: pravosu e i unutra{nji poslovi (reforma policije, upravljanje granicama, reforma pravosu a), kao i unapre enje ambijenta za investiranje (trgovina, edukacija, okoli{ i infrastruktura). Prije toga, Evropska komisija obezbijedila je makrofinansijsku pomo} BiH. U godini EU je odredila sredstva u iznosu od 60 miliona eura (20 miliona kao kredit a 40 miliona u vidu granta). Iza ove pomo}i su uslijedili sli~ni iznosi u godini. Ta pomo} odnosi se na postepeno ekonomsko i politi~ko ispunjavanje uslova naro~ito u pogledu reforme oporezivanja u BiH. Izme u BiH i EU ne postoji zvani~ni ugovorni osnov. Predvi eni Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju }e dati pravni oblik odnosima EU i BiH. Uprkos nedostatku zvani~nih ugovornih odnosa, EU je glavni trgovinski partner BiH (razmjena sa EU predstavlja oko 50 odsto ukupne razmjene BiH). Ve}ina bh. proizvoda 22 mo`e u}i u EU oslobo ena poreza zahvaljuju}i posebnom preferencijalnom tretmanu koji je EU usvojila godine. BiH izvozi najvi{e u Italiju, Njema~ku i Sloveniju. I uvoz u BiH je ve}inom iz ovih zemalja i u manjoj mjeri iz Austrije. BiH izvozi, uglavnom, metale, drvo i proizvode od drveta, mineralne proizvode i hemikalije. Iz EU uvozi ma{ine, proizvode mineralnog porijekla, prehrambene artikle i hemikalije. L. SADIKOVI] Centar za pomo} Evropske komisije Informacije o uslovima izvoza u EU Centar za pomo} Evropske komisije predstavlja prvi kontakt za zainteresovane izvoznike u zemlje Evropske unije, a pru`a informacije o tome kako pristupiti tr`i{tu EU, o uvoznim uslovima EU, carinskim tarifama i preferencijalima, carinskoj dokumentaciji, te pravilima o porijeklu robe. Podaci su dostupni na linku saop}eno je iz EC. EU se zala`e za razvoj odr`ive privrede i glavni je finansijer Programa razvoja Svjetske trgovinske organizacije (WTO) koja se koncentri{e na potrebe zemalja u razvoju i kako se preko globalnog sistema privrede njihove potrebe mogu zadovoljiti. Otvaranje tr`i{ta EU za siroma{nije zemlje je znak ovog zalaganja. Novi tenderi Obavijest o novim tenderima EU za Bosnu i Hercegovinu zainteresovani mogu na}i na web stranici P/GKFBIH Evropska unija, EU programi i fondovi. Tenderi se odnose na: * Izgradnju grani~nog prijelaza Vardi{te, * Ja~anje institucija za za{titu okoli{a, * Prekograni~nu saradnju.

23 Neelie Kroes izjavila: Evropske banke pru`aju lo{e usluge Evropske banke ne pru`aju dobru uslugu svojim klijentima, izjavila je Neelie Kroes, povjerenica za konkurenciju Evropske unije. Ona je najavila i akciju protiv onih banaka koje izdaju}i kreditne i du`ni~ke kartice zara uju nenormalno visoke profite U Bruxellesu je utvr eno da postoji mno{tvo problema koji pokazuju da je bankarsko tr`i{te jo{ zatvoreno, ali Kroes je rekla da ta~ni uzroci nisu jasni. Banke se uglavnom ve`u za svoja nacionalna tr`i{ta, izvla~e}i korist od svojih vjernih klijenata koji obi~no imaju ra~un u istoj banci prosje~no oko 10 godina. Klijenti dugo ne mijenjaju banku, dijelom i zbog visoke cijene za promjene. Evropska komisija vjeruje da bi prevladavanje nacionalnih granica u financijskim uslugama moglo potaknuti ekonomski rast i pomo}i otvaranju novih radnih mjesta u Evropi. Nizak stupanj pokretljivosti klijenata zabrinjava. To zna~i da evropski klijenti ne podvrgavaju banke pritisku konkurencije, kako bi ih primorali da pru`aju bolje usluge. To, tako er, pove}ava rizik da }e neke od banaka ste}i premo} zahvaljuju}i svojim klijentima, istaknula je Neelie Kroes. Profiti poslovnih banaka se razlikuju od zemlje do zemlje. Banke u Irskoj, [panjolskoj i Finskoj ostvarile su dobit prije oporezivanja u visini ~ak 40 posto njihovog ukupnog prihoda. Banke u Austriji ostvarile su dobit od 11 posto, a u Njema~koj 17 posto svoga godi{njeg prihoda. Poslovno bankarstvo je sada vrlo unosan posao. Zbog ~ega, onda, svega nekoliko banaka predstavlja glavne igra~e na tr`i{tu izvan svog sjedi{ta? Je li to antitr`i{no pona{anje, strukturni problem tr`i{ta, nedostatak pravila ili ne{to drugo? Probleme vidimo jasno, ali njihov uzrok jo{ ne, kazala je Kroes. Prema izvje{taju Evropske komisije, postoje zna~ajne prepreke za ulazak novih banaka u sektor, uklju~uju}i pristup sustavima pla}anja i kreditnih baza podataka. Tro{kovi pridru`ivanja klirin{kom sustavu za me ubankarska pla}anja u drugim dr`avama, tako er, mogu biti restriktivni, navedeno je u izvje{taju. [panjolsko preduze}e sa stogodi{njom tradicijom proizvodnje ortopedskih ortoza za sve dijelove tijela tra`i uvoznika-distributera na podru~ju BiH. Nudi se mogu}nost sticanja novih znanja. Kontakt osoba: Mirjam Savarin, telefon: +39/ , faks: +39/ , miriam.savarin@sanitaria-igea.com mirjamsavarin@hotmail.com * * * Farmaceutska kompanija iz Poljske, specijalizirana za proizvodnju lijekova i kozmeti~kih preparata, tra`i uvoznika-distributera svojih proizvoda za BiH. Kontakt osoba: Andrzej Pawlak, Foreign Trade Specialist, EMO-FARM Ltd. Telefon: , faks: * * * Njema~ka firma DE-STA-CO Europe GmbH tra`i kooperante/proizvo a~e u BiH za obradu metala struganjem i obradu lima, radi dugoro~ne saradnje. Predmet kooperacije: - maksimalna veli~ina svih dijelova je 300 mm, standardne veli~ine su od 10 mm do 200 mm, - dijelovi za obradu su od ~elika, legura ~elika, aluminijuma i livenog `eljeza, - godi{nja koli~ina svakog proizvoda kre}e se izme u , standardna koli~ina je 50 do 500 komada godi{nje, - neki dijelovi se povr{inski kale i/ili bruniraju, - potrebna oprema/ma{ine za CNC-obradu, glodanje, struganje i ev. bru{enje, - obrada lima pravljenjem otiska/{tancanjem, obaranjem ivica/obrubljivanjem/porubljivanjem, laserskom sje~om, zavarivanjem i galvanizacijom. Isporu~ioci trebaju ispunjavati slijede}e uslove: Potra`njazz - veli~ina firme preko 10 radnika, - posjedovanje ISO certifikata ili sli~ne kontrole (QS-sistem za menad`ment), - komunikacija na njema~kom, odnosno engleskom jeziku, - iskustvo u izvozu (pakovanje, logistika, transport). Kontakt: DE-STA-CO Europe GmbH Hiroshimastraße 2, Oberursel Telefon: , faks: Kontakt osoba: Stefan Maurer smaurer@destaco.de * * * Njema~ka firma DEUTZ AG tra`i servis-partnera. Potencijalni partneri trebaju ispunjavati slijede}e uslove: - vlastiti servis, - poznavanje dizel-motora, - poznavanje njema~kog jezika, - mogu}nost uvoza u vlastitoj re`iji, - pristup cjelokupnom tr`i{tu BiH, - odgovaraju}i broj uposlenih, - raspolo`ivost odgovaraju- }im radnim prostorom. Firma nudi: - ugovor sa odgovaraju}im tr`i{tem, - potpunu podr{ku iz Kelna, - {kolovanje uposlenih u Zagrebu kod tamo{njeg zastupnika, - mogu}nost uvoza aparata i ma{ina sa ugra enim DEUTZmotorima. Kontakt: DETZ AG Deutz-Muelheimer-Str , Koeln, telefon: , faks: Kontakt osoba: Reinhard Haeusling haeusling.r@detz.de 23

24