STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA GODINE

Transcription

1 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE DO KRAJA GODINE NACRT KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAGREB, SIJEČANJ 2017.

2 Tehnička pmć u izradi Strategije: Eknmski institut, Zagreb (EIZ) Marijana Sumpr (vditeljica prjekta izrade Strategije), Irena Đkić, Sandra Švaljek, Nenad Starc, Ljiljana Bžić, Ivana Rašić Bakarić Prethdn vanjsk vrednvanje pstupka izrade Strategije: Institut za razvj i međunardne dnse (IRMO) Sanja Malekvić (vditeljica prjekta prethdng vrednvanja prcesa izrade Strategije), Sanja Tišma, Ana-Maria Brmisa, Helena Čermak Strateška prcjena utjecaja na kliš (SPUO) Strategije: Dvkut Ecr d... Ivana Šarić (vditeljica prjekta izrade SPUO), Mari Pkrivač, Tajana Uzelac Obradvić, Grdan Glja, Knrad Kiš, Ines Ržanić, Ines Geci, Mirjana Marčenić, Marta Brkić, Marijana Bakula, Katarina Bulešić, Imelda Pavelić, Tmislav Hriberšek, Igr Anić, Daniela Klaić Jančijev, Jelena Fressl 2

3 SAŽETAK Strategija reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine (u nastavku teksta: Strategija), uz kabinetski rad rezultat je intenzivnih partnerskih knzultacija prvedenih u i gdini tijekm kjih su, uz partnerske knzultacije na reginalnj i lkalnj razini, sjednice partnerskih vijeća statističkih (NUTS II) regija, tj. Partnerskg vijeća Kntinentalne Hrvatske i Partnerskg vijeća Jadranske Hrvatske, držani i brjni intervjui s predstavnicima ministarstava i javnih pduzeća te tematski radni sastanci s dinicima reginalng razvja. Uvažavajući međusektrski karakter plitike reginalng razvja, prvedba psežnih međusektrskih knzultacija, intervjua, rasprava i istraživanja imala je cilj stvaranje sjećaja vlasništva kak nad prcesm izrade tak i aktivnim uključivanjem dinika u kasniju prvedbu Strategije. Prilikm utvrđivanja reginalnih razvjnih prblema i ptreba, uključeni su bili prije svega dinici lkalne i reginalne razine te je naglasak stavljen na njihv viđenje i razumijevanje razvjnih prblema s kjima se izravn i svakdnevn sučavaju i ka stručnjaci u svm pdručju i ka građani kji žive na dređenm pdručju te se kriste uslugama javng sektra. Budući da su među članvima partnerskih vijeća statističkih regija i predstavnici nacinalnih institucija, nalazi utvrđeni na reginalnj i lkalnj razini tijekm knzultacija prpitivani su i s nacinalne razine kak bi se u št većj mjeri bjektivizirali subjektivni djmvi lkalnih dinika. Osnvn je načel pri blikvanju svih ciljeva, pririteta i mjera Strategije pstizanje kmplementarnsti s ciljevima i priritetima važećih nacinalnih razvjnih dkumenata, čime će se sigurati dprins prvedbe Strategije stvarenju pjedinih sektrskih, a time i ukupnih razvjnih ciljeva Republike Hrvatske. Vdeći se pćim ciljem plitike reginalng razvja, a t je: pridnijeti društven-gspdarskm razvju Republike Hrvatske, u skladu s načelima drživg razvja, stvaranjem uvjeta kji će svim dijelvima zemlje mgućavati jačanje knkurentnsti i realizaciju vlastitih razvjnih ptencijala, Strategijm su definirana tri strateška cilja plitike reginalng razvja: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOGA TERITORIJALNOG RAZVOJA kji buhvaća sinergiju različitih aspekata razvja društva, prstra i kliša bjedinjavajući, s jedne strane, mjere vezane uz unaprjeđenje reginalnih i lkalnih razvjnih kapaciteta te pdizanje razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta i, s druge strane, mjere siguranja i unaprjeđenja snvne lkalne i reginalne infrastrukture. Cilj takđer mgućava nastavak prvedbe specifičnih plitika razvja ptpmgnutih pdručja, ali i pdručja s razvjnim psebnstima kja nisu nužn i nerazvijena već su razvjn specifična. 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI kjim se pdržava razvj reginalnga i lkalnga gspdarstva, i t unaprjeđenjem gspdarske infrastrukture, stvaranjem pticajnga pslvng kruženja te jačanjem ljudskih ptencijala i pticanjem brazvanja pvezan s ptrebama gspdarstva na reginalnj i lkalnj razini. 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM sadržava različite vidve reginalnga razvjng upravljanja usmjerene na pružanje dgvarajućega institucinalng kruženja i ptpre razvju dgvarajućih tematskih pdručja. Cilj se dnsi na uređenje prcesa 3

4 planiranja, prvedbe, praćenja i vrednvanja prvedbe razvjnih plitika na svim razinama upravljanja, zatim na usklađivanje javnih plitika i zakna na nacinalnj i reginalnj razini u svim sektrima te na jačanje financijskih i administrativnih spsbnsti dinika na lkalnj i reginalnj razini. Ciljevi su višedimenzinalni, integrativni te uvažavaju načela drživg razvja. Za svaki su d strateških ciljeva definirani pririteti, kji su ptm razrađeni u niz dgvarajućih reginalnih razvjnih mjera. 4

5 VIZIJA HRVATSKA: Zemlja regija blagstanja i sretnih ljudi. 5

6 SADRŽAJ SAŽETAK... 3 SADRŽAJ... 6 Ppis tablica, slika, karta i kvira... 8 Kratice i akrnimi UVOD Metdlgija izrade Strategije reginalng razvja RH Regija u hrvatskm kntekstu Plitika reginalng razvja Republike Hrvatske Ptpmgnuta pdručja i pdručja s razvjnim psebnstima Urbana pdručja ANALIZA Makreknmska kretanja Hrvatskga gspdarstva d d gdine Analiza stanja društveng razvja SWOT analizm Analiza stanja razvja prstra i kliša SWOT analizm Analiza stanja razvja gspdarstva SWOT analizm Analiza stanja sustava reginalng upravljanja SWOT analizm Nva kncepcija za lkalni i reginalni razvj Hrvatske STRATEGIJA Obuhvat Strategije i usklađenst s ključnim razvjnim dkumentima Hrizntalne teme plitike reginalng razvja Vizija, vrijednsti, strateški ciljevi i pririteti Opis mjera s pkazateljima ishda PROVEDBA Nsitelj Strategije i prvedbene strukture Instrumenti prvedbe i prvedbeni mehanizam Strategije Sustav praćenja i izvještavanja Sustav vanjskg vrednvanja Strategije, prgrama i prjekata Financijski kvir ZAKLJUČAK PRILOZI PRILOG 1. Statistički prilg PRILOG 2. Intervjui predstavnika institucija nacinalne razine i prepruke za SRR RH PRILOG 3. Ppis dinika, evidencija radinica i sastanaka

7 PRILOG 4. Prvedbeni instrumenti - predlšci PRILOG 5. Tablica pkazatelja - predlžak PRILOG 6. Vanjska usklađenst Nacrta SRR RH s EU-m i nacinalnim razvjnim dkumentima. 224 PRILOG 7. Reference SRR RH PRILOG 8. Sažetak izvještaja prethdng vrednvanja Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine (sažetak) PRILOG 9. Tablice Utjecaja mjera SRR RH na kliš, stanvništv i zdravlje, eklšku mrežu, tpad i akcidente PRILOG 10. Izvješće prvedenm javnm savjetvanju PRILOG 11. Pjmvnik DODATCI Ddatak 1. Analitička pdlga Strategije reginalng razvja RH (2015.)... Ddatak 2. SWOT analiza (cjelviti dkument)... Ddatak 3. Izvješće prethdng vrednvanja Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine (cjelviti dkument)... Ddatak 4. Izvješće Strateške prcjene utjecaja na kliš Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine (cjelviti dkument)... Ddatak 5. Kmunikacijska strategija za prvedbu Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine s Kmunikacijskim akcijskim planm... 7

8 Ppis tablica, slika, karta i kvira Tablica 1. Lkacije SWOT radinica 16 Tablica 2. Urbana pdručja 28 Tablica 3. Prjekcije snvnih makreknmskih i fiskalnih pkazatelja, gdine 33 Tablica 4. Zne prema razinama nečišćensti zraka na pdručju RH 54 Tablica 5. Aglmeracije prema razinama nečišćensti zraka na pdručju RH 55 Tablica 6. Ocjena nečišćensti zna i aglmeracija p nečišćujućim tvarima, gdine 55 Tablica 7. Prstrni razmještaj zaštićenih pdručja prirde, NUTS II i NUTS III, gdine 58 Tablica 8. Županijske nejednaksti dabrani pkazatelji 68 Tablica 9. Razvrstavanje županija prema vrijednsti indeksa razvijensti 69 Tablica 10. Razvrstavanje gradva i pćina prema vrijednsti indeksa razvijensti 69 Tablica 11. Strateški ciljevi, pririteti i mjere SRR RH 103 Slika 1. Prces izrade SRR RH 13 Slika 2. Mdel integrirang pristupa razvjnm upravljanju 15 Slika 3. Struktura strateškg dkumenta 18 Slika 4. Distribucija jedinica lkalne samuprave prema skupinama razvijensti, gdine 23 Slika 5. Distribucija stanvništva prema skupinama razvijensti (000), gdine 23 Slika 6. BDP, realna stpa rasta, Hrvatska i EU 28, gdine 30 Slika 7. Zapslene sbe (000) i registrirana stpa nezapslensti ( %), Hrvatska, gdine 31 Slika 8. BDP p stanvniku u tekućim cijenama prema paritetu kupvne mći, EU 28, gdine 32 Slika 9. Javni vdvd, kličina zahvaćene vde p slivvima, gdine, tis. m 3 57 Slika 10. Javna kanalizacija, ispuštanje neprčišćenih tpadnih vda vde p slivvima, gdine, 57 tis. m 3 Slika 11. Javna kanalizacija, ispuštanje prčišćenih tpadnih vda p slivvima, gdine, tis. m 3 57 Slika 12. BDP p stanvniku, RH NUTS II i NUTS III, gdine 66 Slika 13. BDP p stanvniku prema paritetu kupvne mći, EU 28 = 100, 2001., i gdine 67 Slika 14. Indeks razvijensti županija, i gdine 69 Slika 15. Rangiranje županija prema knkurentnsti, gdine 70 Slika 16. Gustća pduzeća (brj pduzeća p st.), NUTS II i NUTS III regije, gdine 72 Slika 17. Javna uprava u Republici Hrvatskj 79 Slika 18. Izdatci jedinica lkalne i reginalne samuprave, RH i EU-a 82 Slika 19. Prezni prihdi i prihdi d pmći JLP(R)S u RH, gdine 83 Slika 20. Od linearng prema kružnm gspdarstvu 91 Slika 21. Institucinalna struktura Strategije reginalng razvja RH 135 Slika 22. Prces planiranja i praćenja razvjng prjekta 139 Slika 23. Izvješćivanje prvedbi plitike reginalng razvja 140 Slika 24. Razvjni ciljevi i pririteti SRR RH 146 Karta 1. Jedinice lkalne i pdručne (reginalne) samuprave 20 Karta 2. Statističke (NUTS II) regije, gdine 20 Karta 3. Ptpmgnuta pdručja 23 Karta 4. Brdsk-planinska pdručja 25 Karta 5. Pgranična pdručja 26 Karta 6. Sustav naselja 28 Karta 7. Prsječna starst stanvništva Hrvatske, p gradvima i pćinama, Ppis gdine 34 Karta 8. Reginalna distribucija blnica u Hrvatskj, gdine 37 Karta 9. Službena dlagališta tpada, stanje gdine 54 Karta 10. Eklška mreža RH (Natura 2000) 59 Okvir 1: Sažetak snvne analize društveng razvja 40 Okvir 2: Sažetak snvne analize razvja prstra i kliša 59 Okvir 3: Sažetak snvne analize razvja gspdarstva 73 8

9 Pkrate i akrnimi AIK APP ARR BDP BPP CEB DGU DO DŠJU DUR MDI / DUUDI EIB EK ESIF EU EUROSTAT HAMAG-BICRO HBOR HOK HZPR IKT ISU JH JLP(R)S KH KKI KN LAG LRA MDOMSP / MSPM MFIN MGIPU MGPO / MINGO MGPO / MINPO MINT MIZ MKUL Agencija za investicije i knkurentnst Aktivnsti, prgrami i prjekti elementi akcijskg plana Agencija za reginalni razvj Brut dmaći prizvd Brdsk-planinska pdručja Razvjna banka vijeća Eurpe, engl. Cuncil f Eurpe Develpment Bank Državna gedetska uprava Državn dvjetništv Državna škla za javu upravu Državni ured za reviziju Ministarstv državne imvine / Državni ured za upravljanje državnm imvinm Eurpska investicijska banka Eurpska kmisija Eurpski strukturni i investicijski fndvi Eurpska unija Statistički ured Eurpske unije Hrvatska agencija za mal gspdarstv i investicije Hrvatska banka za bnvu i razvj Hrvatska brtnička kmra Hrvatski zavd za prstrni razvj Infrmacijska i kmunikacijska tehnlgija Izravna strana ulaganja (engl. FDI freign direct investments) Jadranska Hrvatska Jedinica lkalne i pdručne samuprave Kntinentalna Hrvatska Kreativne i kulturne industrije Hrvatska kuna Lkalna akcijska grupa Lkalna razvjna agencija Ministarstv za demgrafiju, bitelj, mlade i scijalnu plitiku / Ministarstv scijalne plitike i mladih (d 15. listpada 2016.) Ministarstv financija Ministarstv graditeljstva i prstrng uređenja Ministarstv gspdarstva, pduzetništva i brta / Ministarstv gspdarstva Ministarstv gspdarstva, pduzetništva i brta / Ministarstv pduzetništva i brta (d 15. listpada 2016.) Ministarstv turizma Ministarstv zdravlja (d 15. listpada 2016.) /Ministarstv zdravstva Ministarstv kulture 9

10 MMPI / MPPI MPRAVO MPS MRMS MRRFEU MSP MURH MZO / MZOS MZOE / MZOIP NN NUTS OCD OP OPG PPDS PV PV JH PV KH QG SAFU SDUŠ SRR RH / Strategija SUMP UN WB ZBPP ZO ZORGV ZPPDS ZRP ZRR RH/ Zakn ŽPV ŽRA ŽRS Ministarstv mra, prmeta i infrastrukture / Ministarstv pmrstva, prmeta i infrastrukture Ministarstv pravsuđa Ministarstv pljprivrede Ministarstv rada i mirvinskg sustava Ministarstv reginalnga razvja i fndva Eurpske unije Mal i srednje pduzetništv Ministarstv uprave Ministarstv znansti i brazvanja / Ministarstv znansti, brazvanja i sprta (d 15. listpada 2016.) Ministarstv zaštite kliša i energetike / Ministarstv zaštite kliša i prirde (d 15. listpada 2016.) Nardne nvine Nmenklatura prstrnih jedinica za statistiku /fran. Nmenclature des Unités Territriales Statistiques/ Organizacije civilng društva Operativni prgram Obiteljska pljprivredna gspdarstva Pdručja psebne državne skrbi Partnersk vijeće Partnersk vijeće Jadranske Hrvatske Partnersk vijeće Kntinentalne Hrvatske Kvaliteta vlasti, engl. Quality f Gvernment Središnja agencija za financiranje i ugvaranje prgrama i prjekata EU Središnji državni ured za šprt Strategija reginalng razvja Republike Hrvatske Sustainable urban mbility plans Ujedinjeni nardi Wrld Bank / Svjetska banka Zakn brdsk-planinskim pdručjima Zakn tcima Zakn bnvi i razvju Grada Vukvara Zakn pdručjima psebne državne skrbi Zajednički razvjni prjekt Zakn reginalnm razvju Republike Hrvatske Županijsk partnersk vijeće Županijska razvjna agencija Županijska razvjna strategija 10

11 1. UVOD Ministarstv reginalnga razvja i fndva Eurpske unije (u nastavku teksta: MRRFEU) u skladu s člankm 12. st. 2. Zakna reginalnm razvju Republike Hrvatske (NN 147/14, u nastavu teksta: ZRR RH) nsitelj je izrade Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske (u nastavku teksta: SRR RH). Prvi SRR RH dnesen je u svibnju gdine, a dnsi se na razdblje gdine te je, u skladu sa Zaknm, ptrebn dnijeti SRR RH za razdblje d gdine. Nvim se SRR RH namjerava pridnijeti utvrđivanju priritetnih aktivnsti usmjerenih prema jačanju razvjng ptencijala svih hrvatskih regija, smanjenju reginalnih razlika te jačanju i izgradnji razvjng ptencijala slabije razvijenih dijelva zemlje. SRR RH daje kvir i smjernice za daljnji razvj plitike reginalng razvja na temelju utvrđenih strateških ciljeva i pririteta, vdeći pritm psebn računa : - dprinsu ukupnm razvju stvaranjem uvjeta kji će mgućiti pvećanje knkurentnsti svih regija / pdručja - smanjenju društvene i gspdarske razvjne nejednaksti među različitim pdručjima - uspstavi kvira za krdinirane (nacinalne, reginalne i lkalne) teritrijalne inicijative kjima je cilj unaprijediti gspdarski i društveni razvj na reginalnj i lkalnj razini. SRR RH uključuje prvedbene instrumente ptrebne za pstizanje ujednačeng razvja na razini države te smanjenje društven-gspdarskih razvjnih razlika. SRR RH sadržava sljedeće cjeline: - Analizu stanja kja uključuje sažeti prikaz makreknmskih i razvjnih stanja i trendva, analizu reginalnih razlika i razvjnih ptencijala na NUTS II i NUTS III razini, analizu razvijensti ptpmgnutih pdručja (dređenih na temelju indeksa razvijensti), analizu stanja na tcima ka Ustavm definirang pdručja psebne zaštite te identifikaciju i analizu drugih pdručja s razvjnim psebnstima prikladnima za integrirani teritrijalni pristup - SWOT analizu lkalnih i reginalnih razvjnih ptencijala i prblema u razvjnim pdručjima društva, prstra i kliša, gspdarstva i razvjng upravljanja bjedinjenih na razini NUTS II statističkih regija i napsljetku na razini Republike Hrvatske - Nve kncepcije i perspektive za lkalni i reginalni razvj u Hrvatskj - Strateške ciljeve, priritete i mjere reginalng razvja u Republici Hrvatskj - Prvedbene mehanizme, uključujući razine dgvrnsti i institucinalne strukture za upravljanje plitikm reginalng razvja, financijski kvir, akcijski plan, sustav praćenja, izvještavanja i vrednvanja te infrmiranje i prmidžbu. Osim SRR RH, kji se izrađuje za pdručje cijele Republike Hrvatske, zaknska je bveza izrade strateških dkumenata prpisana i za razinu županija (NUTS III razina). Osim tga, integrirane teritrijalne strategije uvjet su za prvedbu teritrijalng pristupa za krištenje EU-vim sredstvima. U taj su tip strateških dkumenata uključene: integrirane teritrijalne strategije psebn prepznatih pdručja (npr. tci, brdsk-planinska pdručja, ratm stradala pdručja itd.), integrirane strategije drživga urbang razvja te strategije razvja kjim upravlja lkalna zajednica (eng. CLLD Strategies). 1.1 Metdlgija izrade Strategije reginalng razvja RH Prema Zaknu reginalnm razvju Republike Hrvatske, pd reginalnim razvjem pdrazumijeva se dugrčni prces unaprjeđenja drživg gspdarskg i društveng razvja nekg pdručja kji se stvaruje krz prepznavanje, pticanje i upravljanje razvjnim ptencijalnm tg pdručja. 11

12 Ministarstv reginalnga razvja i fndva Eurpske unije (MRRFEU) nadležn je za prvedbu plitike reginalng razvja kja značava cjelvit i usklađen skup ciljeva, pririteta, mjera i aktivnsti usmjerenih na pticanje dugrčnga gspdarskg rasta i ukupn pvećanje kvalitete živta, u skladu s načelima drživg razvja dugrčn usmjereng na smanjenje reginalnih razlika. Za prvedbu plitike ptrebn je izraditi i prvditi Strategiju reginalng razvja Republike Hrvatske. Ona predstavlja temeljni planski dkument plitike reginalnga razvja kjim se utvrđuju ciljevi i pririteti reginalng razvja Republike Hrvatske te način njihva pstizanja, pdručja s razvjnim psebnstima i međusbni dns te aktivnsti tijela državne uprave i drugih sudinika reginalng razvja uključenih u prvedbu Strategije. Eknmski institut Zagreb stručn je pdrža izradu SRR RH prjektm tehničke pmći Ministarstvu pri definiranju razvjnih pririteta na razini statističkih (NUTS II) regija. Metdlgija izrade Strategije temelji se na suvremenm pristupu participativnga strateškg planiranja drživg razvja. U snvnj analizi (Ddatak 1) brađeni su prpisi, faktgrafske infrmacije i kvantitativni (statistički) pdatci kjima je trebal dati i kvalitativnu dimenziju. S tm je svrhm smišljen i prveden vrl slžen prces partnerskih knzultacija s ciljem izrade SWOT analize i frmulacije Strategije. Tijekm izrade Strategije dšl se i d nvih metdlških spznaja, čime je pstignut i efekt učenja krz prces participativng planiranja. Iskustven sm utvrdili da pdatci snvne analize čest nisu dstatni za identifikaciju stvarnih prblema jer su čest zastarjeli, ne dražavaju stvarne prbleme i tešk je iz njih prepznati uzrke aktualnih prblema. Zat SWOT ka kvalitativna metda na participativan način dpunjuje snvnu analizu nalazima ključnih dinika. Pvezivanjem rezultata analiza dbivam cjelvitiju sliku stanju. Iz tga takđer prizlazi nva spznaja da ne mgu svi nalazi SWOT analize prizlaziti iz snvne analize i time takđer ptvrđujem kmplementarnst primjene različitih analitičkih metda. U tekstu Strategije predstavljeni su sažetci analize, statističke tablice nalaze se u prilgu, a cjelviti analitički dkumenti ddatak su Strategiji. Prelazak iz faze analize dnsn identifikacije prblema u fazu sinteze dnsn frmulacije Strategije prveden je uz vdstv stručnjaka. Na snvi nalaza SWOT analize definirana je hijerarhija ciljeva, pririteta i mjera uz pštvanje uzrčn-psljedičnih veza te primjenm induktivng i deduktivng načina mišljenja. Nakn frmulacije ciljeva i pririteta, razrađene su mjere (načini stvarenja ciljeva), ptm su definirane nadležnsti i prvedbeni prcesi, zatim pkazatelji kjima se mjeri napredak i uspješnst u prvedbi, prces praćenja te mgući načini financiranja mjera. Cjelkupni prces planiranja i sadržaj strateškg dkumenta prša je krz prces prethdng vrednvanja i strateške prcjene utjecaja na kliš, št je ddatn pridnijel kvaliteti i prvedivsti razvjng dkumenta. Organizacija izrade Strategije temeljila se na timskm radu, aktivnm sudjelvanju svih partnera i uključivanju ključnih dinika u prces izrade Strategije. Nakn stručn pripremljenih analitičkih pdlga, uslijedi je prces knzultiranja stručne javnsti kak bi se sim prikupljenih i analiziranih faktgrafskih infrmacija identificirali realni razvjni prblemi i ptrebe, za št su prvedeni intervjui, participativne radinice i stručne rasprave. Prces izrade SRR RH p fazama predstavljen je na Slici 1. 12

13 Slika 1. Prces izrade SRR RH FAZA PRIPREME (rujan prsinac 2014.) Pripremljena Analitička pdlga za izradu Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske (Ddatak 1) UVODNA FAZA 1 (listpad studeni 2015.) Pripremljeni tematski sažetci strateških dkumenata i studija Prveden 7 intervjua s ključnim dinicima na nacinalnj razini senzibilizacija i priprema za buduću krdinaciju reginalne plitike (vidi Prilg 2.) Ex-pst analiza SRR RH / interna radinica MRRFEU Pregled analiza i studija s prijedlzima za utvrđivanje ptimalng buhvata prstrnih cjelina unutar NUTS II regija FAZA 2 KVALITATIVNA ANALIZA STANJA (studeni travanj 2016.) Prveden 20 intervjua s ključnim dinicima na nacinalnj razini (vidi Prilg 2.) Analiziran sustav financiranja kapitalnih prjekata Predlžen ptimalni prstrni buhvat unutar NUTS II regija za utvrđivanje razvjnih pririteta pmću participativnih radinica dređene lkacije za SWOT radinice (tablica 1.) Prvedene radinice za pripremu sektrskih SWOT analiza 5 radinica, 4 tematska pdručja i predstavnici lkalne i reginalne razine izradili su 20 SWOT tablica. (vidi Prilg 3.) Frmirana PV Kntinentalne i Jadranske Hrvatske (Vlada RH, veljača 2016.) Prvedene 2 radinice za pripremu sinteza SWOT analiza (13 županija i Grad Zagreb za Kntinentalnu i 7 županija za Jadransku Hrvatsku) integrirane SWOT tablice na razini NUTS II (vidi Prilg 3.) FAZA 3 STRATEGIJA (travanj svibanj 2016.) Interna radinica MRRFEU i EIZ u svrhu definiranja strukture Strategije: identifikacija prblema, definiranje ciljeva i dređivanje buhvata Strategije Prvedba 2 radinice s članvima Partnerskih vijeća Kntinentalne i Jadranske Hrvatske: Definiranje strateških ciljeva, pririteta i mjera Prvedba 9 međuresrnih sastanaka s predstavnicima institucija na nacinalnj razini: Utvrđivanje strateških ciljeva, pririteta i razrada mjera (vidi Prilg 3.) Uključivanje stručnjaka za prethdn vrednvanje i stratešku prcjenu utjecaja na kliš u prces planiranja FAZA 4 - PROVEDBENI MEHANIZAM (lipanj 2016.) Definirane prvedbene strukture i sustav krdinacije Definiran indikativni financijski kvir i izvri financiranja mjera Definirani instrumenti i mehanizam prvedbe Strategije (Akcijski plan, prračun, smjernice) (vidi Prilg 4.) Izrađen prijedlg sustava praćenja i izvještavanja (tablica pkazatelja i brasci za izvještavanje prvedbi) (vidi Prilg 4.) Izrađen prijedlg sustava vanjskg vrednvanja Strategije, prgrama i prjekata FAZA 5 NACRT STRATEGIJE I PRILOZI (lipanj srpanj 2016.) Dizajniran nacrt SRR RH razrađen sadržaj i pripremljen dkument Prvedena zajednička sjednica partnerskih vijeća JH i KH prezentiran prvi nacrt strateških ciljeva, pririteta i mjera, definiran prijedlg vizije i utvrđeni ddatni invativni elementi Strategije Završn prikupljanje kmentara i mišljenja d svih dinika uključenih u prces te priprema knačne verzije nacrta Strategije Obrađene prepruke iz izvještaja prethdng vrednvanja i strateške prcjene utjecaja na kliš FAZA IZRADE KONAČNOG PRIJEDLOGA (srpanj rujan 2016.) Prvedba bveznih pstupaka kji prethde usvajanju Strategije d Vlade RH i Sabra RH: - Javna rasprava putem pstupka e-savjetvanja - Izvještaj bradi kmentara s e-savjetvanja - Prikupljanje mišljenja resrnih tijela na nacinalnj razini prije upućivanja Strategije na usvajanje - Priprema knačng prijedlga Strategije 13

14 Inicijalni vremenski hriznt Strategije treba je biti usklađen sa sedmgdišnjim prgramskim razdbljem kje se kristi za prgrame na razini Eurpske unije. Time se želi pvezati prces utvrđivanja nacinalnih razvjnih pririteta s mgućnstima financiranja razvjnih aktivnsti, prgrama i prjekata krz ESI-ve fndve. S bzirm na vrl specifične i izrazit zahtjevne prcese pripreme prgramskih dkumenata kji su bilježili ulazak Republike Hrvatske u Eurpsku uniju u srpnju gdine, nije bil mguće vremenski uskladiti pčetak izrade te Strategije s prcesm izrade perativnih prgrama za razdblje gdine. Zbg navedenga, mguće je prduljenje prvedbe Strategije na način da prati pravil n + 3 kjim se mgućuje iskrištenje alciranih sredstava d kraja gdine iz prethdnga prgramskg razdblja. Jednak tak, s bzirm na način na kji je ta Strategija kncipirana, ima sva bilježja dugrčnga razvjng dkumenta i mgla bi imati vremenski hriznt d deset gdina. SRR RH predstavlja dkument širkg buhvata kjim se želi pridnijeti sveukupnm društvengspdarskm razvju i knkurentnsti različitih pdručja Republike Hrvatske. Slijedm načela partnerstva, u izradu SRR RH bili su uključeni: MRRFEU ka nsitelj i krdinatr izrade, sektrska ministarstva i druga državna tijela, sbit na zadužena za izradu strateških dkumenata kjima se utječe i na reginalni razvj, Ministarstv financija, Državni zavd za statistiku, tijela zadužena za prstrn planiranje, jedinice pdručne (reginalne) i lkalne samuprave te reginalni krdinatri, veliki gradvi, znanstvena zajednica, pslvna zajednica te civilni sektr. MRRFEU je tijekm izrade Strategije pkrenu međuresrnu suradnju te drža partnerske knzultacije u ključnim fazama izrade SRR RH. U pristupanju reginalnm razvju primijenjen je spj pristupa razvju dzd dnsn bttm-up i pristup razvju dzg dnsn tp-dwn. U užem smislu, priprema SRR RH predstavlja pristup dzg, a izradm županijskih (ili drugih strategija na razinama nižim d nacinalne) sigurava se pristup razvju dzd. Međutim, interaktivnim partnerskim pristupm u izradi svih navedenih dkumenata nestaju strge granice među pristupima. Pritm su zadržani ključni elementi uspješnsti iz ba pristupa, a t su krdinacija dzg bez kje nije mguće sigurati tijek prcesa te uključenst svih zainteresiranih dinika (di pristupa dzd) bez kje se ne mgu pstići maksimalni rezultati. U prcesu definiranja reginalnih razvjnih pririteta unutar NUTS II regija, a za ptrebe izrade SRR RH, kmbinirani je pristup uključi: primjenu temeljnih drednica nastalih na razini EU-a i/ili definiranih tijekm izrade nacinalnih prgramskih dkumenata za ESI-ve fndve sudjelvanje razvjnih dinika s reginalne i lkalne te nacinalne razine u prcesu definiranja razvjnih pririteta, uključujući mgućnst sadržajng dprinsa u svim fazama izrade dstupnst izrađenih stručnih pdlga i pdataka dinicima na razinama ispd nacinalne. Integriran pristup rješavanju slženih razvjnih izazva znači da se identificirani prblemi i ptrebe mraju rješavati krdinacijm aktivnsti u više resra - hrizntaln. Odlazak na teren, prstrna rganizacija nalaza prema lkacijama na kjima su se kupljali predstavnici dređeng brja susjednih županija te ptm u kviru partnerskih vijeća na NUTS II razini pridnsi kasnijj razradi i knkretizaciji mjera krz aktivnsti, prgrame i prjekte i time prvedbi, uvažavajući zahtjevnst sustava višerazinskg upravljanja i višestrukih nadležnsti u dređenim razvjnim pitanjima. Plitika reginalng razvja p prirdi je višerazinska, međusektrska te traži integriran i krdiniran pristup 14

15 razvjnm upravljanju i temelji se na kncepciji drživg razvja (UN, WB) prema kjemu se naglašava kak eknmija, društv i kliš predstavljaju jednak bitne dijelve razvja dređene regije ili države (Dräger et al., 2003.). Knceptualni mdel integrirang pristupa razvjnm upravljanju (slika 2.) krišten je za analizu integriransti nalaza SWOT analize i definiranje Strategije. Slika 2. Mdel integrirang pristupa razvjnm upravljanju RESORNE JAVNE POLITIKE - VIŠERAZINSKE GOSPODARSTVO Izvr: EIZ, GOSPODARSTVO - DRUŠTVO GOSPODARSTVO - DRUŠTVO - PROSTOR I OKOLIŠ GOSPODARSTVO - PROSTOR I OKOLIŠ PROSTOR I OKOLIŠ DRUŠTVO - PROSTOR I OKOLIŠ DRUŠTVO SEKTORSKA POLITIKA VERTIKALNA KOORDINACIJA IZMEĐU RAZLIČITIH RAZINA VLASTI (NADLEŽNOSTI / FUNKCIJE) FINANCIRANJE) MEĐURESORNE RAZVOJNE STRATEGIJE MEĐURESORNA POLITIKA HORIZONTALNA KOORDINACIJA MEĐU SEKTORIMA POLITIKA REGIONALNOG RAZVOJA MEĐURESORNA I VIŠERAZINSKA HORIZONTALNA I VERTIKALNA KOORDINACIJA INSTITUCIONALNO OKRUŽENJE RAZVOJNO UPRAVLJANJE (GOVERNANCE) Participativne radinice za izradu SWOT analiza rganizirane su u suradnji s ključnim dinicima na reginalnj i lkalnj razini i primijenjena je metdlgija participativnga strateškg planiranja. Pstupak je participativan i pdrazumijeva uključivanje dinika krz knzultacijski pstupak na svim razinama razvjng upravljanja nacinalnj, reginalnj i lkalnj razini. Svrha je radinica bila uz pmć SWOT metdlgije raspraviti i utvrditi kvalitativne razvjne prbleme i ptrebe nakn pripremljene snvne analize. Na radinicama se u radnim skupinama tematski raspravljal vlastitim razvjnim snagama i slabstima (SW) te vanjski uvjetvanim prilikama i prijetnjama (OT) u pdručjima gspdarstva, društva, prstra i kliša te razvjng upravljanja. Rezultati radinica pslužili su definiranju razvjnih prblema s kjima se izravn sučavaju razvjni dinici na reginalnj i lkalnj razini, ka i identifikaciji razvjnih učinaka javnih plitika u spmenutim pdručjima. Nalazi analize stanja u SWOT tablicama sintetizirani su na razini NUTS II regija te u knačnici na razini RH, kak bi se identificirali zajednički, ali i reginaln specifični razvjni prblemi i ptrebe kji se mraju rješavati na nacinalnj razini krz SRR RH. S tm su svrhm rganizirane radinice s članvima Partnerskih vijeća Kntinentalne Hrvatske (KH) i Jadranske Hrvatske (JH). Cilj je radinica bi identificirati razvjne prbleme uzrkvane, s jedne strane, sektrskim plitikama kje nedvljn uzimaju u bzir razvjne psebnsti pjedinih pdručja u RH i, s druge strane, razvjne ptrebe takvih pdručja zbg razvjnih specifičnsti (gegrafija, insularnst, demgrafija, 15

16 eknmsk zastajanje, pvijesn nasljeđe i dr.). Na snvi nalaza prikupljenih na razini cijele RH pripremljen je nacrt Strategije čijm će se prvedbm pridnijeti rješavanju identificiranih prblema i ptreba na reginalnj i lkalnj razini, u skladu s utvrđenim ciljevima i načelima upravljanja reginalnim razvjem u RH (ZRR RH, NN 147/14). Prstrni buhvat za prvedbu sektrskih SWOT radinica definiran je na snvi nalaza i prepruka recentnijih znanstvenih i stručnih radva kji su se bavili reginalizacijm Hrvatske u kntekstu pristupanja EU-u. Iak je prepznat da su sadašnje županije relativn male za učinkvitije reginaln razvjn upravljanje, a statističke regije nedvljn institucinalizirane, ne pstji jednznačna prepruka za dređenje ptimalng brja mgućih regija za ptrebe razvjng planiranja i upravljanja na razini iznad današnjih županija (NUTS III) i razini ispd statističkih regija (NUTS II). On št se jasn mže prepznati je efekt glavng Grada Zagreba u kjemu su kncentrirana nacinalna plitička mć i upravna tijela ka sjedišta velikih gspdarskih subjekata. Učinci se izravn mgu prepznati u statističkim pkazateljima, ali pstje i rezultati istraživanja kja upućuju na jš dalek veće neizravne učinke glavng Grada 1 kji, s druge strane, pkazuju izrazite razvjne neravnteže u državi. U kviru tg prjekta dlučen je da se za ptrebe knzultacijskg prcesa prihvati radni prijedlg pdjele na pet prstrnih jedinica (vidi tablicu 1.). Tablica 1. Lkacije SWOT radinica REPUBLIKA HRVATSKA NUTS II i prstrne cjeline unutar statističkih regije NUTS II KONTINENTALNA HRVATSKA (KH) NUTS II JADRANSKA HRVATSKA (JH) Izvr: EIZ, Sjeverna Hrvatska Središnja Hrvatska Istčna Hrvatska Slavnija i Baranja Istra, Lika i Primrje Južna Hrvatska - Dalmacija Županijska središta Županije (NUTS III) (lkacija i datum radinice) KZŽ - Krapinsk-zagrska županija Krapina ( ) VŽ - Varaždinska županija Varaždin MŽ - Međimurska županija Čakvec KKŽ - Kprivničk-križevačka županija Kprivnica GZG - Grad Zagreb Zagreb ZGŽ - Zagrebačka županija Zagreb KŽ - Karlvačka županija Karlvac BBŽ - Bjelvarsk-Bilgrska županija Bjelvar ( ) SMŽ - Sisačk-mslavačka županija Sisak VPŽ - Virvitičk-pdravska županija Virvitica PSŽ - Pžešk-slavnska županija Pžega BPŽ - Brdsk-psavska županija Sl. Brd ( ) OBŽ - Osječk-baranjska županija Osijek VSŽ - Vukvarsk-srijemska županija Vukvar PGŽ - Primrsk-granska županija Rijeka ( ) LSŽ - Ličk-senjska županija Gspić IŽ - Istarska županija ZŽ - Zadarska županija Pazin Zadar ŠKŽ - Šibensk-kninska županija Šibenik ( ) SDŽ - Splitsk-dalmatinska županija Split DNŽ - Dubrvačk-neretvanska županija Dubrvnik Radinice su prema tme rganizirane u pet gradva iz identificiranih prstrnih jedinica (Rijeka i Šibenik za predstavnike Jadranske Hrvatske te Krapina, Bjelvar i Slavnski Brd za predstavnike Kntinentalne Hrvatske). Cilj je kupljanja razvjnih dinika s lkalne i reginalne razine na 1 Filipić P. (2016.a), Ecnmic Effects f the Capital City, ERSA Rad pripremljen za knferenciju dstupan na pveznici: 16

17 dređenj lkaciji bi mgućiti raspravu relativn bliskim prblemima i ptrebama, ali i prepznavanju reginalnih razvjnih specifičnsti. Kmpleksnst prblema kje pstjeći administrativn-teritrijalni ustrj stvara na svim razinama upravljanja tema je kja se raspravljala u kviru SWOT radinica. U tm je kntekstu istaknuta, primjerice, tema decentralizacije kja predstavlja mehanizam za raspređivanje nadležnsti nad prvedbm javnih plitika (funkcije) na svim razinama upravljanja i financiranja (prezni sustav, mehanizam fiskalng izravnanja). Naveden predstavlja značajnu temu kja je uzeta u bzir tijekm frmuliranja ciljeva, pririteta i mjera Strategije te tijekm razrade prvedbeng mehanizma SRR RH. Kntinuirana kmunikacija i suradnja sa svim dinicima i nakn radinica i sastanaka bitna je zbg stvaranja sjećaja vlasništva nad prcesm i aktivnim uključivanjem u kasniju prvedbu SRR RH. Ptpra reginalnih krdinatra u prcesu pticanja ključnih dinika na sudjelvanje bila je d velike važnsti i pridnijela je uspješnsti radinica i knzultacijskg prcesa. Partnerska vijeća Kntinentalne i Jadranske Hrvatske uspstavljena su Odlukama Vlade Republike Hrvatske na sjednici držanj 17. veljače gdine (NN 18/16), a knstituirana su kak slijedi: Partnersk vijeće Kntinentalne Hrvatske (PV KH) knstituiran je 18. žujka gdine. Sljedećih 13 županija i glavni grad RH buhvaćeni su vm statističkm (NUTS II) regijm: VŽ Varaždinska županija, MŽ Međimurska županija, KZŽ Krapinsk-zagrska županija, KKŽ Kprivničk-križevačka županija, BPS Brdsk-psavska županija, OBŽ Osječk-baranjska županija, PSŽ Pžešk-slavnska županija, VPŽ Virvitičk-pdravska županija, VSŽ Vukvarsk-srijemska županija, BBŽ Bjelvarsk-bilgrska županija, SMŽ Sisačkmslavačka županija, KŽ Karlvačka županija, ZGŽ Zagrebačka županija, te GZG Grad Zagreb. Partnersk vijeće Jadranske Hrvatske (PV JH) knstituiran je 21. žujka gdine. Sljedećih je sedam županija buhvaćen vm statističkm (NUTS II) regijm: ZŽ Zadarska županija, ŠKŽ- Šibensk-kninska županija, SDŽ - Splitsk-dalmatinska županija, DNŽ Dubrvačk-neretvanska županija, PGŽ - Primrsk-granska županija, IŽ Istarska županija, te LSŽ Ličk-senjska županija. Pdlga za rad članvima partnerskih vijeća bili su rezultati SWOT analiza izrađeni s predstavnicima lkalne i reginalne razine. 2 Zadatak im je bi razmtriti i ptvrditi SWOT nalaze predstavnika lkalnih jedinica i županija na razini NUTS II regije. U Kntinentalnj Hrvatskj bjedinjeni su nalazi s trima radinicama na kjima su sudjelvali predstavnici iz 13 županija i Grada Zagreba, a u Jadranskj Hrvatskj bjedinjeni su nalazi s dvjema radinicama na kjima su sudjelvali predstavnici iz sedam županija. Na NUTS II razini članvi PV-a imali su priliku raspravljati mgućim suprtstavljenim mišljenjima nacinalne u dnsu na mišljenja lkalne i reginalne razine. Rasprava je stručn vđena, a zaključci su evidentirani te je na temelju njih pripremljen izvješće sa sintezm SWOT nalaza za svaku NUTS II regiju (Ddatak 2). Kada se raspravljal snagama i slabstima u reginalnm razvju, kut gledanja bi je dzd (lkalna i reginalna perspektiva), a kada se raspravljal prilikama i prijetnjama za reginalni razvj, kut gledanja bi je dzg (nacinalna perspektiva). Sinteza SWOT-a nalazi se u pglavlju Analiza. U trećj je fazi izrade SRR RH prveden niz sastanaka i radinica tijekm kjih je izrađena snvna struktura strateškg dkumenta dnsn definirana je tzv. interventna lgika. S tm je svrhm primijenjena metda prblemskg stabla i stabla ciljeva te su induktivn-deduktivnm metdm 2 Vidi Izvješće prvedbi 1. kruga SWOT radinica s predstavnicima lkalne i reginalne razine, radni materijal prjekta MRRFEU. 17

18 srtirani prblemski nalazi SWOT analiza. Nalazi SWOT analiza sintetizirani su na sastancima Partnerskih vijeća Kntinentalne i Jadranske Hrvatske i u tm je pstupku prveden i dređivanje buhvata Strategije s naglaskm na pći cilj plitike reginalng razvja. Na slici 3. prikazana je snvna struktura strateškg dkumenta. Slika 3. Struktura strateškg dkumenta Opći cilj plitike reginalng razvja, a time i Strategije definiran je Zaknm. Strateškim ciljevima knkretiziran je željen buduće stanje na višj razini razvja i njihv će se stvarenje mjeriti na snvi razvjnih pkazatelja. Ostvarenje ciljeva pstiže se krz realizaciju mjera u kviru definiranih pririteta, a mjere se stvaruju nizm knkretnih aktivnsti, prgrama i prjekata (APP). Pririteti i mjere u vm kntekstu imaju svrhu tematskg bjedinjavanja niza mgućih APP-va te na dređeni način predstavljaju vrstu niže rangiranih ciljeva. 3 Strateški su ciljevi prizišli iz pstupka daljnje sinteze nalaza i grupiranja prema tematskim pdručjima u skladu s kncepcijm drživg razvja. Tijekm rasprava na radinicama članva partnerskih vijeća utvrđene su mgućnsti daljnje integracije razvjnih tema na razini strateških ciljeva. Prijedlg strateških ciljeva, pririteta i mjera strukturiranih u skladu s interventnm lgikm, generiran na reginalnj NUTS II razini d predstavnika lkalne, reginalne i nacinalne razine, razmtren je dalje na sastancima tematskih radnih skupina na 3 Pjam priritet u kntekstu ve Strategije ne značava rang važnsti unutar Strategije, neg vertikaln gledan bilježava srednju razinu cilja unutar interventne lgike. Ostvarenjem niza mjera stvaruje se priritet, a stvarenjem niza pririteta stvaruje se strateški cilj. Pjam mjere u kntekstu Strategije na višj je razini pćenitsti te ne znači ist št i mjera u kviru aktivnsti kje se npr. prvde za ptpmgnuta pdručja ili kada se gvri mjerama prezne plitike. Mjera na slici 3. ima slična bilježja ka i priritet, jedin št je u sadržajnm smislu knkretnija d pririteta te se stvaruje nizm aktivnsti, prgrama i prjekata. 18

19 nacinalnj razini. Međuresrne radne skupine sastjale su se d predstavnika tijela, rganizacija, javnih pduzeća i udruga kji djeluju na razini Republike Hrvatske. U pstupku knkretizacije sadržaja Strategije, predstavnici međuresrnih tematskih radnih skupina rganizirani su prema identificiranim razvjnim priritetima i izravn su sudjelvali u specifikaciji i razradi razvjnih mjera unutar definiranih pririteta. Time je u rješavanju reginalnih razvjnih pririteta dan dgvr s nacinalne razine te se u budućj prvedbi razvjnih mjera čekuje aktivna suradnja dinika nacinalne razine. U prcesu izrade knačng nacrta aktivn su sudjelvali članvi partnerskih vijeća, predstavnici tematskih radnih skupina na nacinalnj razini te građani tijekm pstupka e-savjetvanja. Nsitelj SRR RH nastavi je suradnju s dinicima nacinalne razine uključenima u prces izrade Strategije jer je, u pstupku izrade akcijskg plana, bil ptrebn utvrditi zajedničke aktivnsti, prgrame i prjekte čijm će se realizacijm na gdišnjj razini pridnijeti realizaciji mjera, pririteta i strateških ciljeva. Prvedbeni mehanizam i instrumenti pisani su u zasebnm pglavlju vg dkumenta. Akcijski plan zajedn s knkretnim aktivnstima, prgramima i prjektima, financijskim planm i definiranim pkazateljima rezultata pripremaju se i ažuriraju gdišnje te mraju biti usklađeni s prračunima nsitelja i sunsitelja mjera i APP-va Regija u hrvatskm kntekstu Tijekm prcesa izrade SRR RH naglasak je stavljen na prces svještavanja kmpleksnsti razvjne prblematike i nužnsti interdisciplinarne suradnje među ključnim razvjnim dinicima. Već u prvm kraku izrade Strategije pjavile su se prepreke u razumijevanju tematike kje prizlaze iz razlike u razumijevanju ključnih pjmva ka št su regije, pdručja, teritriji, mjesta, lkacije i sl. Gvrim različitim perspektivama kje prizlaze iz činjenice da tim pjmvima barataju različite struke u svakdnevnj razvjnj praksi. Prblemi kji se danas javljaju u reginalnm razvjnm kntekstu slikavaju tradiciju slabe suradnje među strukama. Razvjni su prblemi kmpleksni i nije ih mguće rješavati linearn, jedndimenzinaln, nametljiv, bez prpitivanja učinaka i prcjene krisnsti i prvjere razine zadvljstva krajnjih krisnika javnih plitika. Jasn, krajnji su krisnici građani, tvrtke, institucije i treba ih pitati za njihv mišljenje i pkušati ih uključiti u razvjne prcese klik je gd mguće. Osnvne drednice pjma regije ili pdručja vizualn su predstavljene različitim kartgrafskim prikazima u nacrtu Strategije prstrng razvja RH (lipanj 2015.) s različitim bilježjima ka št su upravn-teritrijalna, statistička, prirdna ili društvena. Kak pstje različite perspektive, javlja se ptreba svješćivanja da jednznačn dređivanje pjma regije gtv nije mguće i da visi kntekstu u kjemu se uptrebljava pjam regije ili pdručja. Bitn je širiti razumijevanje kak bi se mgućil rješavanje reginalnih razvjnih prblema i tvaranje prema ptencijalima kji se pružaju suradnjm među strukama i krz stvaranje sinergija u aktivnm zajedničkm djelvanju. Time se mgućava stvarivanje kvalitetnijih, tprnijih i učinkvitijih razvjnih rješenja. Županije kje predstavljaju hrvatske regije ka upravn-teritrijalne jedinice prikazane su na karti 1. 19

20 Karta 1. Jedinice lkalne i pdručne (reginalne) samuprave (NUTS III) razina Izvr: Preuzet iz Nacrta prijedlga Strategije prstrng razvja RH, lipanj Državni zavd za statistiku ka glavni nsitelj sustava službene statistike RH nvu je Nacinalnu klasifikaciju prstrnih jedinica za ptrebe statistike pče primjenjivati d 1. siječnja gdine., a krištenje tm klasifikacijm za ptrebe Khezijske plitike pčel je d 1. srpnja gdine, dnsn nakn stupanja RH u članstv EU-a. Karta 2. prikazuje hrvatske statističke regije. Karta 2. Statističke (NUTS II) regije, gdina Izvr: DZS 20

21 1.3. Plitika reginalng razvja Republike Hrvatske U skladu sa Zaknm reginalnm razvju Republike Hrvatske Opći cilj plitike reginalng razvja je pridnijeti društven-gspdarskm razvju Republike Hrvatske, u skladu s načelima drživg razvja, stvaranjem uvjeta kji će svim dijelvima zemlje mgućavati jačanje knkurentnsti i realizaciju vlastitih razvjnih ptencijala. Radi pstizanja navedeng cilja plitikm reginalng razvja psebn se nastji sigurati: pvezanst lkalnih i reginalnih razvjnih ptreba s priritetima razvja središnje razine te ciljevima khezijske plitike Eurpske unije; ptpra slabije razvijenim pdručjima za pvećanje i ptimaln služenje vlastitim razvjnim ptencijalm tklanjanjem uzrka razvjnih teškća; dgvarajuće mjere za ravnmjeran i drživ razvj jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave u pgraničnm pdručju; pticanje teritrijalne suradnje te učinkvit krištenje sredstvima Eurpskih strukturnih i investicijskih fndva (ESI fndvi)) namijenjenih reginalnm i urbanm razvju. Zakn predstavlja daljnji iskrak prema unaprjeđenju strateškg prgramiranja reginalng razvja. Kak bi se lakšal planiranje specifičnih mjera i prjekata u funkciji dstizanja temeljnih strateških ciljeva plitike reginalng razvja, Zaknm je uvedena bveza dnšenja razvjnih prgrama namijenjenih pticanju reginalne knkurentnsti i urbang razvja te razvju ptpmgnutih pdručja i drugih pdručja s razvjnim psebnstima. Prgrami će se temeljiti na Strategiji, a predstavljat će prgramsku snvicu za planiranje prračuna za središnje državn tijel nadležn za reginalni razvj. Dnšenjem Zakna ispunjen je jedan d temeljnih preduvjeta za pvlačenje sredstava iz Eurpskg fnda za reginalni razvj namijenjenih urbanm razvju. Jasn definiranje urbanih pdručja te izrada strategija urbang razvja usklađenih s metdlškim smjernicama kje je pripremi nsitelj plitike reginalng razvja, predstavlja dugrčnu snvicu za blje planiranje urbang razvja i blju pripremu razvjnih prjekata, a s tim pvezan i kvalitetnije krištenje sredstvima ESI fndva. Jačanju urbane dimenzije svakak pridnsi i dredba Zakna kjm se d jedinica pdručne samuprave traži da u svjim strateškim dkumentima stave pseban naglasak na ulgu velikih gradva i gradva sjedišta županija u pticanju razvja, a s ciljem stvaranja jasne pveznice između strategija razvja urbanih pdručja te županijskih razvjnih strategija (ŽRS). Zaknm je uvedena puna primjena nve kategrizacije ptpmgnutih pdručja definiranih prema indeksu razvijensti kja se temelji na društven-gspdarskim bilježjima lkalnih i reginalnih samupravnih jedinica. Ona pdrazumijeva da se sve pstjeće i nve pticajne mjere kje u sebi sadržavaju i dimenziju pticanja uravnteženg reginalng razvja jasn pvežu s indeksm razvijensti ka temeljnim mjerilm stupnja razvijensti jedinica lkalne, pdručne (reginalne) samuprave čime se nastji pstići učinkvitst tršenja sredstava iz državng prračuna namijenjenih pbljšanju plžaja slabije razvijenih pdručja. Uvđenjem kategrije pdručja s razvjnim psebnstima kja zbg iznimne prirdn-gegrafske raznliksti te društven-gspdarskih i demgrafskih specifičnsti značajn utječu na razvj pjedinih pdručja, mgućen je da se za pjedine prstre Republike Hrvatske izrade psebni teritrijalni razvjni prgrami nevisn stupnju razvijensti tih pdručja (npr. tci, brdskplaninska pdručja, demgrafski psebn ugržena pdručja). Takva kategrizacija mgućuje da i druga pdručja, sim ptpmgnutih, imaju psebne pvljnsti kd sudjelvanja u prgramima kje financiraju ESI fndvi ili drugih izvra te krz primjenu psebn kreiranih mjera za prevladavanje razvjnih izazva prilagđenih specifičnstima tak izdvjenih pdručja. Kak bi se ptaknul krištenje ESI fndva uprav u nim pdručjima RH kja najviše zastaju za prsjekm EU-a prema stupnju razvijensti, uvedena je, ka trajna mjera, bveza sufinanciranja 21

22 pripreme i prvedbe prjekata u skladu s prračunskim mgućnstima. S namjerm pticanja razvja ptpmgnutih pdručja, za najslabije razvijena pdručja Zakn predviđa i druge mjere ka št su ustupanje prihda d preza na dbit i naknade za iskrištavanje mineralnih sirvina te uvđenje naknade javnim ustanvama nadležnim za upravljanje zaštićenim prirdnim pdručjima, a kje stvaruju znatne financijske prihde, kju su bvezne uplaćivati JLS-vima za ptrebe financiranja razvjnih prjekata u pdručju zaštite kliša, gspdarskg razvja i društvene infrastrukture. U svrhu snaživanja institucinalng kvira za planiranje i praćenje rezultata plitike reginalng razvja te za št učinkvitiju kmunikaciju i suradnju središnje, reginalne i lkalne razine, Zaknm su pstavljeni temelji za uspstavu Partnerskih vijeća na razini statističkih (NUTS II) regija. Prilikm izrade Strategije, Partnerska vijeća Kntinentalne i Jadranske Hrvatske pkazala su se vrl učinkvitm platfrmm za suradnju svih triju razina vlasti, ali i za pružanje ptpre reginalne i lkalne razine te gspdarskih subjekata, znanstven-stručne zajednice, scijalnih partnera i rganizacija civilnga društva nsiteljima plitike reginalnga razvja na središnjj razini. Za siguranje aktivng dprinsa predstavnika reginalne i lkalne razine te znanstven-stručne zajednice frmuliranju plitike reginalng razvja te praćenju njezinih rezultata i učinkvitsti, Zaknm je takđer predviđen snivanje i Vijeća za reginalni razvj. Vijeće za reginalni razvj trebal bi pstati trajn mjest dijalga svih triju razina vlasti te predstavnika znanstvenih i stručnih rganizacija kje svjim djelvanjem mgu značajn pridnijeti daljnjem pbljšavanju nacinalne plitike reginalng razvja. S bzirm na ptrebu snaživanja reginalnih krdinatra ka središta stručnsti i znanja kji će nepsrednim djelvanjem u svm kruženju ptaknuti planiranje i prvedbu reginalnih strategija i prjekata, Zaknm je, s tm svrhm, pstavljen pravni kvir. Uveden je mehanizam akreditacije kji će mgućiti transparentn i kntinuiran praćenje kvalitete njihva rada te njihv uključivanje u sustav upravljanja i kntrle krištenja sredstava ESI fndva. S bzirm na važnst reginalnih krdinatra za prces prgramiranja i prvedbe reginalne plitike, učena je ptreba da se jačanje njihve ulge i unaprjeđenje njihvih kapaciteta ptakne sa središnje razine. Uprav je, s ciljem jačanja ljudskih ptencijala u upravnim tijelima jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave i županijskim razvjnim agencijama za blju pripremu i prvedbu razvjnih prjekata prihvatljivih za financiranje iz pristupnih fndva Eurpske unije, dnsn ESI fndva, Ministarstv pkrenul ptprgram Jačanje ljudskih ptencijala na lkalnj i pdručnj (reginalnj) razini za učinkvitu pripremu i krištenje fndva Eurpske unije. U svrhu daljnjeg unaprjeđenja strateškg prgramiranja reginalng razvja, uvažavajući prepruke studije Ocjena sustava strateškg planiranja i mgućnsti financiranja razvja županija i lkalnih jedinica u kntekstu prvđenja plitike reginalng razvja Republike Hrvatske, (EIZ, 2012.), Ministarstv je izradil Smjernice za izradu županijskih razvjnih strategija, praćenje i vrednvanje njihve prvedbe te Smjernice za izradu strategije razvja urbanih pdručja, praćenje njihve prvedbe i vrednvanje. Smjernicama se nastjal jedinicama lkalne i pdručne (reginalne) samuprave pružiti detaljnije upute za izradu strateških dkumenata Ptpmgnuta pdručja i pdručja s razvjnim psebnstima Ptpmgnut pdručje je pdručje Republike Hrvatske kje je na temelju indeksa razvijensti cijenjen ka pdručje kje prema stupnju razvijensti zastaje za nacinalnim prsjekm i čiji je razvj ptrebn ddatn pticati (karta 3.). Osnvni cilj pticanja razvja ptpmgnutih pdručja je ravnmjerniji razvj RH i smanjenje zastajanja tih jedinica za stalim pdručjima Republike 22

23 Hrvatske. Riječ je pdručjima kja prema stupnju razvijensti značajn zastaju za prsjekm Republike Hrvatske te im je ptrebna ddatna pdrška u razvju. Izdvajanje ptpmgnutih pdručja temelji se na izračunu indeksa razvijensti, tak da status ptpmgnutg pdručja stječu jedinice lkalne i pdručne (reginalne) samuprave čija je vrijednst indeksa manja d 75 pst državng prsjeka (županije iz I. skupine te gradvi i pćine iz I. i II. skupine). Distribucije JLS i stanvništva prema skupinama razvijensti u prikazane su na slikama 4. i 5. Drug pglavlje Analitičke pdlge (vidi Ddatak 1.) detaljnije pisuje pjedinsti strateških razvjnih dkumenata i zakna RH kji dređuju upravljanje reginalnim razvjem, uključujući ptpmgnuta pdručja i pdručja s razvjnim psebnstima. Karta 3. Ptpmgnuta pdručja Izvr: Analitička pdlga, MRRFEU, Slika 4. Distribucija jedinica lkalne samuprave prema skupinama razvijensti, gdine Slika 5. Distribucija stanvništva prema skupinama razvijensti (000), gdine Izvr: EIZ i MRRFEU, Izvr: EIZ i MRRFEU,

24 Pseban status Grada Vukvara uređen je Zaknm bnvi i razvju Grada Vukvara (NN 40/01, 90/05, 80/08, 38/09, 148/13.). U Zaknu su istaknute pticajne mjere ubrzane bnve i razvja Grada Vukvara te psebne pticajne mjere. Na temelju istg Zakna, Vlada RH snvala je Fnd za bnvu i razvj Grada Vukvara kji je zapče s radm gdine. Fnd treba ubrzati društven i eknmsk življavanje Grada Vukvara s naglaskm na bnvu i izgradnju gspdarstva i prateće kmunalne infrastrukture. Fnd ima značajnu ulgu i u bjedinjavanju ptreba u gradu izradm Plana i Prgrama te krdiniranjem svih relevantnih sudinika njegve prvedbe. Prema utvrđenm Planu i Prgramu se svake gdine iz državng prračuna na pziciju Ministarstva reginalng razvja i fndva EU zaduženg za bnvu i razvj raspređuju psebna sredstva za bnvu i razvj Grada Vukvara iz državng prračuna. U žujku gdine usvjen je Pravilnik kjim su definirani način i rkvi izrade prijedlga Plana i Prgrama bnve i razvja Grada Vukvara kji se izrađuje na participativni način, uključivanjem predstavnika svih skupina relevantnih za bnvu i razvj Grada Vukvara. U Planu i prgramu bnve i razvja Grada Vukvara gdine istaknuta su najvažnija pdručja bnve i razvja Grada Vukvara: prstrn uređenje, graditeljstv, kliš, infrastruktura, prmet, vdn gspdarstv i zaštita kliša; gspdarstv, rad, pduzetništv, pljprivreda, šumarstv, ribarstv, ruralni razvj i turizam; društvene djelatnsti (znanst, brazvanje, sprt i kultura); zdravstv i scijalna skrb te bitelj i branitelji. Pdručja s razvjnim psebnstima jesu gegrafska pdručja kja se prema svjim prirdngegrafskim te društven-gspdarskim i demgrafskim bilježjima mgu izdvjiti d stalih pdručja Republike Hrvatske te ka takva zahtijevaju pseban prgramsk-planski pristup d strane nsitelja plitike reginalnga razvja. Uvđenje kategrije pdručja s razvjnim psebnstima vezan je uz činjenicu da na razvj pjedinih pdručja utječu i iznimne prirdn-gegrafske raznliksti te različiti pvijesni i drugi čimbenici. Primjerice, zanimljiv je da d ukupn 264 grada i pćina kje se nalaze u prve dvije razvjne skupine čak njih 99 nije bil buhvaćen sustavm pdručja psebne državne skrbi i brdsk-planinskih pdručja te da ukupn 65 gradva i pćina kji su bili buhvaćeni sustavm pdručja PPDS-a i BPP-a imaju vrijednst indeksa razvijensti veću d 75 %, št znači da ne ulaze u sustav ptpmgnutih pdručja (Prilg 1. tablica 2.). 4 U Analitičkj pdlzi za izradu SRR RH (MRRFEU, 2015.) prepznata je prblematika deppulacije udaljenih (perifernih) ruralnih pdručja kja su sučena s nizm demgrafskih izazva. Starenje i emigracija su vrl zbiljni prblemi kji dvde d smanjenja perativnsti u pslvnj zajednici. Nedstatak dgvarajuće radne snage, kak kvalitativn tak i kvantitativn, mže dbiti ptencijalne investicije. Udaljena ruralna pdručja sučit će se s deppulacijm i pteškćama u zadržavanju dbne strukture pgdne za radnu funkciju te razine usluga i funkcija d pćega gspdarskg interesa. Radn aktivn stanvništv, psebn n mlad i brazvanije, iseljava se u ptrazi za bljim živtnim i radnim prilikama. Ti su izazvi čest pvezani s tendencijm kncentracije ljudi u vrl urbaniziranim pdručjima, št pvećava pstjeću neravntežu u gustći naseljensti. Navedene demgrafske prmjene ugržavaju scijalnu i gspdarsku strukturu perifernih ruralnih pdručja. T u knačnici mže dvesti d «začarang kruga» i rizika d deppulacije u nekim ruralnim pdručjima. Čest predlagana rješenja temeljena na infrmacijskim i kmunikacijskim tehnlgijama (npr. rad na daljinu, e-usluge) mgu tek dijelm ppuniti nedstatak dgvarajućih radnih mjesta u lkalnj zajednici. 4 Detaljan ppis JLS-va sa statusm ptpmgnutg pdručja, vidi Ddatak 1, Analitička pdlga, str

25 Karta 4. Brdsk-planinska pdručja BRDSKO-PLANINSKA PODRUČJA Gra nice Granica države Granica pćine Granica županije Ob ala Op ćin e Brdsk -planinska pdručja Izvr: MRRFEU, Analitička pdlga, Od gdine 12 gradva i 33 pćine svrstavaju se u brdsk-planinska pdručja (karta 4.). Brdskplaninska pdručja vrednuju se na snvi dvaju skupva pkazatelja: pkazatelja kji upućuju na brdsk-planinske psebnsti kje staju iste na svim razvjnim razinama i pkazatelja čije će vrijednsti s vremenm pkazati razvijaju li se ta pdručja zahvaljujući razvjnim mjerama. Zna s primijećenm jačm deppulacijm je širi brdski i grski pjas istčng dijela središnje Hrvatske (prstr k Bilgre) te zapadne Slavnije (prstr Papuka i Krndije). Razlzi su takđer slaba razvijenst prmetne infrastrukture, št dvdi d slabije eknmske razvijensti, a uzrk tmu je veća energija reljefa kja nemgućuje laku i jeftinu izgradnju većih prmetnih kridra te na taj način psljedičn izlira spmenuta pdručja. Indikativna je ugrženst i pjačan pražnjenje pgraničnih pdručja (karta 5.) št mže upućivati na njihve strukturne slabsti pruzrčene prmetnm izliranšću (slaba pvezanst sa širim prstrm, a psebice s većim gradskim središtima u klici), slabm gspdarskm razvijenšću i lšim društven-gspdarskim pkazateljima. 25

26 Karta 5. Pgranična pdručja Izvr: Preuzet iz Nacrta prijedlga Strategije prstrng razvja RH, lipanj Otci uglavnm pripadaju kategriji pdručja s razvjnim psebnstima. Republika Hrvatska ima tka kji se gegrafski dijele na 78 tka, 524 tčića i 642 hridi (vrh iznad razine mra) i grebena (vrh ispd razine mra). Staln je naseljen 47 tka i plutk Pelješac, a prema zadnjem ppisu stanvništva iz gdine zabilježen je rast brja stanvnika na hrvatskim tcima ( stanvnika, št je za više u dnsu na gdinu) kji žive u 344 naselja. Otci zauzimaju k km², št čini 5,8 % pvršine hrvatskg kpna. Ukupna duljina hrvatske mrske balne crte iznsi km, d čega je duljina balne crte tka km (70 % ukupne mrske bale). Naš je najveći tk Cres (405,7 km²), najviši je Brač (Vidva gra 778 m), najrazvedeniji je Pag, najduži tk je Hvar, a najnaseljeniji je tk Krk. Administrativn tci pripadaju u sedam baln-tčnih županija, 51 tčnm gradu / pćini, a neklik malih tka pripada u nadležnst sedam gradva na bali. Država u hrvatske tke prsječn gdišnje ulaže više d 1,2 milijarde kuna u izgradnju ptrebne temeljne infrastrukture, subvencije i ptpre. Nacinalni prgram razvitka tka (NPRO) usvjen je gdine i nacinalni je razvjni dkument prema kjemu treba vditi tčnu razvjnu plitiku. NPRO navdi sljedeća načela upravljanja tčnim razvjem: Otci su razvjn jednakpravni dijelvi Hrvatske. Otk je sustav kji čine eksustav tka, čvjekve prizvdne, ptršne i prmetne djelatnsti te društvena zajednica kja na njemu bitava. Održiv i ptpun krištenje tčng bgatstva. Zahvaljujući svjim kmparativnim razvjnim prednstima, tci se mgu čuvati i čuvati sam ak se kriste u cijelsti i drživ. Na tcima stga treba pticati ulaganja kja su eklški (kriste i čuvaju kliš), gspdarski (vraćaju ulžen), tehnlški (stvaruju predviđenu prizvdnju) i društven (čuvaju i unaprjeđuju tčnu zajednicu) drživa. Otk je razvjna zajednica čiji je razvj pnajprije briga tčana, a na državnj i županijskj razini siguravaju se tek ptrebni institucinalni uvjeti i uključivanje u nacinalne infrastrukturne i suprastrukturne sustave. Bitan je kntinuitet upravljanja razvjem tka. Nsitelji tčne razvjne plitike trebaju d kraja stvarivati prgrame kje su 26

27 zapčeli te dugrčn dabirati, kristiti i mijenjati razvjne instrumente i mjere kjima će krisnike tčnih resursa usmjeravati prema ptpunm i drživm krištenju. Slijedeći ta načela, drživi razvj snvni je cilj i svrha upravljanja tčnim gspdarstvm i eksustavm nsitelja tčne razvjne plitike. Osnvni je cilj tak dređen ka staln i ptpun, gspdarski, eklški, tehnlški i društven drživ iskrištavanje tčng ptencijala. Uspredba tčne razvjne plitike s krvnm reginalnm plitikm pkazuje nedvljnu pvezanst i nedstatak vertikalne krdinacije prvedbe krvng i reginalnih zakna. Treba upzriti da je pred usvajanjem Strategija prstrng razvja RH, jš gdine ratificiran Prtkl Barcelnske knvencije integralnm upravljanju balnim pdručjem te da RH ka članica EU-a mra izraditi Mrsku strategiju. Pstji dređen brj JLS-a kji su i u kategriji pdručja s razvjnim psebnstima i u kategriji ptpmgnutih pdručja. Ka št je istaknut u Analitičkj pdlzi, među JLS-vima u kategriji ptpmgnutih pdručja nalaze se sam deset d 45 brdsk-planinskih i tek jedna d 51 tčng JLS-a. Uz t, svi brdsk-planinski JLS-i i (plu)tčna pćina Stn svrstani su u II. skupinu. S druge strane, d 264 ptpmgnuta JLS-a, 142 su iznadprsječn stara (53,7 %!), št gvri viskj krelaciji nerazvijensti i demgrafske ugržensti, ali i ravnmjernm razmještaju: starih JLS-va pdjednak ima i među najnerazvijenijima i među najrazvijenijima Urbana pdručja Zaknm reginalnm razvju Republike Hrvatske uvdi se kategrija urbanih pdručja. Naime, učena je ptreba da se za pjedine prstre RH izrade psebni teritrijalni razvjni prgrami bez bzira na stupanj razvijensti tih pdručja. Kak prblematika razvja urbanih pdručja nije dgvarajuće zastupljena u pstjećem nrmativnm kviru plitike reginalng razvja Republike Hrvatske, ZRR RH uvdi kategrije urbanih aglmeracija za šira pdručja utjecaja četiriju najvećih gradva (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) i kategrije većih dnsn manjih urbanih pdručja, s bvezm dnšenja vlastitih strategija urbang razvja ka snvice za planiranje prjekata sufinanciranih iz ESI fndva i iz drugih izvra. Stga planske dkumente plitike reginalng razvja pred SRR RH i županijskih razvjnih strategija sada čine i strategije razvja urbang pdručja. Urbana pdručja ustrjena su ka urbane aglmeracije, veća urbana pdručja i manja urbana pdručja. Urbane aglmeracije su: urbana aglmeracija Zagreb sa sjedištem u Zagrebu 5, urbana aglmeracija Split sa sjedištem u Splitu, urbana aglmeracija Rijeka sa sjedištem u Rijeci i urbana aglmeracija Osijek sa sjedištem u Osijeku. Gradvi Osijek, Rijeka, Split i Zagreb su ka sjedišta aglmeracija nsitelji izrade strategije razvja svjih urbanih aglmeracija kja će biti njihva snva za daljnji rad, št uključuje i identificiranje prjekata kji ispunjavaju uvjete za financiranje iz ESI fndva i kji su u interesu svih članva pjedine urbane aglmeracije. Sustav naselja prikazan je na karti 6. 5 Zagreb jedin urban pdručje u RH kje nužn u buhvat mra uključiti administrativne teritrije klnih JLS-va kji su u sastavu susjednih županija, za razliku d bil kjeg drugg urbang pdručja. 27

28 Karta 6. Sustav naselja Izvr: Preuzet iz Nacrta prijedlga Strategije prstrng razvja RH, lipanj Urbana pdručja (urbane aglmeracije, veća i manja urbana pdručja) ustrjena su sa svrhm pstizanja učinkvitijeg planiranja, usklađivanja i prvedbe urbane dimenzije plitike reginalng razvja te pvlačenja sredstava iz ESI fndva namijenjenih urbanm razvju. U tablici 2. ppisani su gradvi p kategrijama urbanih pdručja, dk su pkazatelji društveng i gspdarskg razvja, uključujući i indeks razvijensti za navedene gradve, dani u Prilgu 1 (tablice 2. i 3.). Tablica 2. Urbana pdručja Urbane aglmeracije Veća urbana pdručja (gradvi s više d stanvnika) Manja urbana pdručja (gradvi s manje d stanvnika čija središnja naselja imaju više d stanvnika i/ili su sjedišta županija) Jedinstvena urbana pdručja Zagreb, Osijek, Rijeka, Split Zadar, Slavnski Brd, Pula, Karlvac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrvnik, Bjelvar i Vinkvci Vukvar, Kprivnica, Slin, Zaprešić, Pžega, Đakv, Petrinja, Metkvić, Čakvec, Virvitica, Gspić, Krapina, Pazin, Slatina, Kastav, Dug Sel, Knin, Trgir, Križevci, Sinj, Nva Gradiška, Županja, Rvinj, Makarska, Kutina dva ili više urbanih pdručja kja nepsredn graniče Izvr: EIZ-va sistematizacija prema Zaknu reginalnm razvju RH (NN 147/14). Jedan d ciljeva khezijske plitike EU-a za razdblje gdine je i ptaknuti integrirane strategije kje ptiču drživ urbani razvj te jačaju tprnst gradva. Khezijska plitika EU-a za razdblje gdine prepznaje gradve ka pkretače razvja, invativnsti i kreativnsti, mjesta u kjima se kncentriraju razvjni ptencijali i izazvi. U tm smislu i nva Glavna uprava za reginalnu i urbanu plitiku 6 u dlukama i kreiranju plitike na razini EU-a stavlja veći naglasak na ulgu gradva i urbanih pdručja. Prcjenjuje se da će tijekm financijskg razdblja d gdine barem 50 % sredstava Eurpskg fnda za reginalni razvj (EFRR), i t u iznsu d k 80 d 90 milijarda, ulžiti u gradska pdručja. Jednak je tak predviđen da se najmanje 5 % nacinalnih 6 Glavna uprava za reginalnu plitiku Eurpske kmisije preimenvana je u Glavnu upravu za reginalnu i urbanu plitiku. 28

29 sredstava EFRR-a izdvaja za integrirani drživi urbani razvj kak bi se sigural da t bude jedan d pririteta svih država članica. Najvećim je urbanim centrima u Republici Hrvatskj siguran 345,35 milijuna eura za prvedbu aktivnsti namijenjenih drživm urbanm razvju, putem integriranih teritrijalnih ulaganja (ITU mehanizam). Mehanizam ITU nvi je mehanizam Eurpske unije kji se sastji d skupa aktivnsti kje se u gradvima mgu financirati iz triju različitih fndva - Eurpskg fnda za reginalni razvj, Khezijskg fnda te Eurpskga scijalng fnda. Mehanizam ITU prvdi se u kviru Operativng prgrama Knkurentnst i khezija gdine te Operativng prgrama Učinkviti ljudski ptencijali gdine s ciljem jačanja ulge gradva ka pkretača gspdarskg razvja. U skladu sa Sprazumm partnerstvu, urbana pdručja, kandidati za financiranje aktivnsti krz mehanizam ITU jesu sedam najvećih urbanih centara u Republici Hrvatskj s najvećm kncentracijm stanvništva, dnsn gradvi kji imaju više d stanvnika u centralnim naseljima Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Slavnski Brd, Zadar i Pula. Urbana pdručja kja su kandidati za financiranje aktivnsti putem mehanizma ITU trebaju definirati smjer svga razvja u strateškm dkumentu dnsn izraditi strategiju razvja urbang pdručja. MRRFEU je u rujnu gdine dni Smjernice za izradu strategije razvja urbanih pdručja, praćenje njihve prvedbe i vrednvanje, s metdlgijm za izradu strategija kje trebaju buhvaćati integrirane mjere za sučavanje s eknmskim, klišnim, klimatskim, demgrafskim i scijalnim izazvima. 2. ANALIZA Analiza stanja prikazana u nastavku sastji se d sažetka ažuriranih infrmacija i pdataka predstavljenih u Analitičkj pdlzi (Ddatak 1.) kja je izrađena za ptrebe ve Strategije te sažetak nalaza SWOT analize prvedene u dva kruga radinica s predstavnicima lkalne i reginalne razine i s članvima Partnerskih vijeća nakn snivanja na temelju Odluka Vlade Republike Hrvatske u veljači gdine. Cjelvita SWOT analiza nalazi se u Ddatku 2. U metdlškm dijelu (pglavlje 1.) pisana je SWOT metda, a vdje su sažet predstavljeni ključni nalazi na razini Republike Hrvatske s naznakm mgućih reginalnih specifičnsti. Nalazi SWOT analize pkazuju višesljnst i kmpleksnst niza razvjnih pitanja. T se najviše čituje u pnavljanju dređenih tema u analizi SWOT, ka št su imvinsk-pravni dnsi, demgrafski prblemi, nedstatak suradnje i krdinacije. Naveden ptvrđuje važnst dređene prblematike i naglašava različita viđenja prblema ka i mgućih rješenja. S bzirm na t da je čest riječ kmpleksnim prblemima, ptrebn ih je rješavati na više razina i suradnjm ključnih dinika različitih struka. U prces SWOT analize bili su uključeni prije svega dinici lkalne i reginalne razine te je naglasak stavljen na njihv viđenje i razumijevanje razvjnih prblema s kjima se izravn i svakdnevn sučavaju i ka stručnjaci u svm pdručju i ka građani kji žive na dređenm pdručju kji se kriste uslugama javng sektra. Ovdje primijenjen pristup razvjnm planiranju pštuje mišljenje krajnjih krisnika i ključnih dinika na lkalnj i reginalnj razini. U rad partnerskih vijeća uključeni su i predstavnici nacinalnih institucija te su tijekm rasprava prpitivani nalazi SWOT-a kak bi se u št većj mjeri bjektivizirali subjektivni djmvi lkalnih dinika. Istdbn, participativnim je pristupm mgućen da se u prces planiranja uključe nsitelji i sunsitelji budućih razvjnih mjera na nacinalnj razini. Pstupn se gradi sjećaj vlasništva nad prcesm, pkrenuti su mehanizmi uzajamng učenja i prdubljival se razumijevanje prblema kak bi se u buduće mgli št lakše zajednički rješavati. 29

30 U nastavku su prikazani pdatci i infrmacije stanju makreknmskih kretanja u Hrvatskj, rezultati analize stanja sa SWOT analizm društveng razvja, razvja prstra i kliša, gspdarskg razvja te stanje u reginalnm razvjnm upravljanju. Na kraju su predstavljene nve razvjne kncepcije za lkalni i reginalni razvj Hrvatske kji mgu bgatiti buduće mjere, aktivnsti, prgrame i prjekte reginalng razvja Hrvatske. 2.1 Makreknmska kretanja Hrvatskga gspdarstva d d gdine Prema pdatcima Državng zavda za statistiku, Republika Hrvatska je gdine stvarila ukupni brut dmaći prizvd (BDP) u iznsu d milijuna kuna. Brut dmaći prizvd p stanvniku za Hrvatsku iste je gdine iznsi kune dnsn eura. Nakn šest uzastpnih gdina pada gspdarske aktivnsti, hrvatsk gspdarstv u gdini bilježi pzitivnu međugdišnju realnu stpu rasta BDP-a d 1 %. Za uspredbu, na razini EU 28 međugdišnji pad BDP-a zabilježen je sam u (-4,4 %) i gdini (-0,5 %) (vidi slike 6. i 7.). Pzitivna gspdarska kretanja u gdini pnajprije su bila ptaknuta rastm izvza rba i usluga te rastm dmaće ptražnje. Realni se izvz rba i usluga u gdini pveća za 9,2 %, a uvz za 8,6 %. Od sastavnica dmaće ptražnje, najveće pvećanje bilježi sbna ptršnja (međugdišnji rast d 1,2 %), a blagi pravak bilježe i državna ptršnja (međugdišnja stpa rasta d 0,6 %) i investicije (međugdišnja stpa rasta d 1,0 %). Detaljan pregled snvnih makreknmskih pkazatelja gspdarstva Republike Hrvatske prikazan je u tablici 1. u Prilgu 1. Slika 6. BDP, realne stpe rasta, Hrvatska i EU-28, gdine Izvr: Obrada EIZ, Eurstat 30

31 Slika 7. Zapslene sbe (000) i registrirana stpa nezapslensti (%), Hrvatska, gdine Izvr: Obrada EIZ, DZS Analizira li se kretanje brut dmaćeg prizvda za Hrvatsku d d gdine, mgu se učiti dva razdblja. Prv razdblje je razdblje prije gspdarske krize, d d gdine kje bilježava kntinuirani rast brut dmaćeg prizvda BDP-a, dk drug razdblje recesijskih kretanja pčinje sredinm te traje d gdine. Oksnica snažnm rastu hrvatskga gspdarstva d gdine bili su snažan priljev kapitala te izravna strana ulaganja (uključujući i prekgranične zajmve matičnih društva društvima kćerima). Međutim, priljev izravnih stranih ulaganja u manjj je mjeri bi usmjeren u sektr razmjenjivih dbara, tak da je ptaknuta dmaća ptražnja pnajprije pridnijela pvećanju uvza. U uvjetima tzv. upravljanga fluktuirajućeg tečaja pvećali su se gubici trškvne knkurentnsti te su se pgršali izvzni rezultati. Hrvatsk je gspdarstv tak d gdine stvaril deficit tekućeg računa u iznsu d 8,9 % BDP-a, dug pće države d 39,6 % BDP-a, dk je brut vanjski dug iznsi 84,3 % BDP-a. 31

32 Slika 8. BDP p stanvniku u tekućim cijenama prema paritetu kupvne mći, EU 28, gdine Izvr: Eurstat, brada EIZ, Negativna gspdarska kretanja u Hrvatskj u razdblju d d gdine bila su ptaknuta glbalnm financijskm krizm, a nastavila su se ptaknuta slabšću gspdarskg sustava, sbit njegvm niskm knkurentnšću. Zbg prduljene recesije realni se BDP d d gdine kumulativn smanji za tprilike 12,5 %, dk je stpa registrirane nezapslensti pvećana s 13,2 % u na 19,7 % u gdini. Stabilnst javnih financija zbiljn je narušena, tak da je deficit pće države tijekm razdblja d d gdine u prsjeku iznsi 6 % BDP-a. Dug pće države, kji je s 39,6 % BDP-a u eskalira na 86,7 % u gdini, psta je nvim razlgm za zabrinutst. Rastuća je zaduženst javng i privatng sektra za rast brut vanjskg duga. Ukupni je brut inzemni dug iznsi 46,7 milijarda eura krajem prsinca gdine te je pvećan za 6,07 milijarda eura u uspredbi s krajem gdine. Izražen u psttku BDP-a, brut inzemni dug pvećan je s 84,3 % BDP-a u na 108,4 % BDP-a u gdini. Prmatrajući strukturu brut inzemng duga, najveći udi u ukupnm krajem imali su stali dmaći sektri (38,6 %), a slijedi pća država (29,3 %), druge mnetarne financijske institucije (17,5 %), dug nasta na temelju inzemnih izravnih ulaganja (13,7 %) te dug središnje banke (1 %). U uvjetima viskg deficita i prekmjerng duga pće države, Vijeće Eurpe je 28. siječnja gdine tvril za Hrvatsku 32

33 prceduru prekmjerng deficita (PPD) i prepručil smanjenje deficita na razinu d 2,7 % BDP-a d Prema visini BDP-a p stanvniku izraženg u paritetu kupvne mći, Hrvatska se nalazi na samm začelju ljestvice zemalja (slika 8.). Nižu vrijednst BDP-a p stanvniku stvaruju sam Rumunjska i Bugarska. U uspredbi s Luksemburgm kji bilježi najvišu razinu BDP-a p stanvniku, Hrvatska u gdini stvaruje 4,66 puta niži BDP p stanvniku. Prema prgnzama EIZ-a čekuje se nastavak pzitivnih stpa rasta d 1,9 % u vj te stpa rasta d 2,1 % u gdini (EIZ, 2016.) 7 (tablica 3.). Pzitivne prgnze najvećim su dijelm zasnvane na pravku dmaće ptražnje kja je nakn šest gdina negativng dprinsa, u gdini zabilježila prast, pvljnim kretanjima industrijske prizvdnje, nastavku viskih stpa rasta izvza, ali i na deflaciji kja realni rast BDP-a čini većim d nminalng. U naredne se dvije gdine čekuje i smanjenje prračunskg deficita, ali uz blagi prast državne ptršnje d 0,6 % u vj i 0,9 % u gdini. Naime, prračunm za gdinu predviđen je pvećanje materijalnih rashda i izdataka za zapslene kji se ne bi trebali financirati pvećanjem deficita, neg krištenjem sredstvima iz EU fndva. Očekuje se da bi deficit pće države za gdinu mga pasti ispd razine d 3 % BDP-a (2,9 %). Sljedeće bi se gdine deficit mga ddatn smanjiti na 2,5 %, št bi značil da će Hrvatska tada i frmaln izići iz prcedure prekmjerng deficita. Očekuje se i nastavak rasta investicija d 2,5 % u vj te 3,3 % u gdini. Vanjska trgvina, prema prgnzama EIZ-a, trebala bi i dalje imati pzitivan dprins rastu BDP-a, ali uz nešt niže stpe rasta izvza i uvza. Tekući račun bilance plaćanja i dalje će biti u suficitu, ali nešt manjem, 3,9 % BDP-a u vj i 2,8 % BDP-a u sljedećj gdini. Pzitivan će dprins imati priljevi iz EU fndva, dk će pravak prfita banaka u inzemnm vlasništvu imati negativan učinak na bilancu plaćanja. U nadlazećem razdblju čekuje se da će tržište rada slijediti trendve u ukupnm gspdarstvu, s daljnjim smanjenjem brja nezapslenih i blagim rastm brja zapslenih kji će se uglavnm generirati u privatnm sektru. Očekuje se da će stpa nezapslensti pasti u gdini na 16,5 %, dk bi u na mgla iznsiti 16,1 %. Tablica 3. Prjekcije snvnih makreknmskih i fiskalnih pkazatelja, gdine Rast realng BDP-a (u %) 1,9 2,1 Rast ptršnje kućanstava (u %) 1,5 1,6 Rast državne ptršnje (u %) 0,6 3,3 Rast realnih investicije u fiksni kapital (u %) 2,5 4,2 Rast izvza rba i usluga, stalne cijene (u %) 5,2 4,2 Rast uvza rba i usluga, stalne cijene (u %) 4,8 4,4 Rast tekućeg računa bilance plaćanja (ESA 2010 definicija, u % BDP-a) 3,9 2,8 Registrirana stpa nezapslensti (u %) 16,5 16,1 Javni dug (ESA 2010 definicija, u % BDP-a) 87,2 87,0 Tečaj HRK/EUR 7,52 7,50 Ptršačke cijene, (psttna prmjena) -0,4 0,8 Izvr: Eknmski institut, Zagreb. 7 Preuzet iz publikacije EIZ 2016., Cratian Ecnmic Outlk Quarterly, br. 67., žujak gdine 33

34 2.2 Analiza stanja društveng razvja SWOT analizm Prema ppisu stanvništva iz gdine, u Republici Hrvatskj bil je stanvnika, dnsn 3,4 % manje neg u prethdnm ppisu iz gdine. Za uspredbu, na razini EU 28 u istm je razdblju zabilježen prast stanvnika d 3,0 %. U Jadranskj je Hrvatskj t smanjenje bil nešt manje izražen neg u Kntinentalnj. Naime, u Jadranskj je Hrvatskj brj stanvnika smanjen 1,06 %, a u Kntinentalnj čak 4,57 %. U desetgdišnjem razdblju najveće se smanjenje brja stanvnika dgdil u Vukvarsk-srijemskj županiji (12,33 %). Prema prcjenama, brj stanvnika u gdinama nakn ppisa nastavi se smanjivati. Prema zadnjim pdatcima za 2014., sredinm gdine brj stanvnika bi je 0,4 % manji u dnsu na prethdnu gdinu. Prast brja stanvnika zabilježen je sam u Istarskj i Dubrvačk-neretvanskj županiji te u Gradu Zagrebu (vidi Prilg 1. tablica 5.). Već je dulje vrijeme u Republici Hrvatskj prisutan prirdni pad. Stpa prirdng pada u gdini bila je -2,7, dk je na razini EU 28 zabilježena stpa prirdng prirasta d 0,3. Prirdni prirast u pršlj gdini imali su sam Grad Zagreb, Međimurska i Dubrvačk-neretvanska županija. Županija s najvećim prirdnim padm gdine bila je Osječk-baranjska županija (vidi Prilg 1. tablica 6.). Karta 7. Prsječna starst stanvništva Hrvatske, p gradvima i pćinama, Ppis gdine Izvr: Čipin et al. (2014). citiran u Analitičkj pdlzi, vidi Ddatak 1. U vm dijelu treba istaknuti i prblem demgrafskg starenja. Hrvatsk je stanvništv među petnaest najstarijih svjetskih ppulacija. Nadalje, udi starijih u ukupnj ppulaciji u stalnm je rastu. U Ličk-senjskj, Karlvačkj i Šibensk-kninskj županiji udi sba starijih d 65 gdina veći je d 20 %. U Ličk-senjskj županiji više d plvine stanvništva starije je d 45 gdina. Najmanji udi starije ppulacije u ukupnj imaju Međimurska, Zagrebačka i Splitsk-dalmatinska županija. Prsječna starst Hrvatskg stanvništva na lkalnj razini prikazana je na karti 7. 34

35 Uz stpu prirdng pada i starenje stanvništva, Hrvatska se sučava i s velikim iseljavanjem stanvništva u inzemstv. U gdini iz Hrvatske je u inzemstv dselil stanvnika. U ist vrijeme, stanvništv iz inzemstva dseljava se u manjj mjeri neg št se iseljava. Migracijski sald s inzemstvm gdine bi je Pzitivan migracijski sald, dnsn više dseljavanja neg iseljavanja, u gdini zabilježile su sam Istarska i Dubrvačk-neretvanska županija (vidi Prilg 1. tablica 7.). Kultura Republika Hrvatska ima bgatu i raznvrsnu kulturnu baštinu kju prema važećem Zaknu zaštiti i čuvanju kulturnih dbara dijelim na nepkretna, pkretna i nematerijalna kulturna dbra. 8 Kulturna dbra upisuju se u Registar kulturnih dbara Republike Hrvatske 9, dnsn javnu knjigu kju vdi Ministarstv kulture. 10 Registar kulturnih dbara sastji se d tri liste: Liste zaštićenih kulturnih dbara (Z), Liste kulturnih dbara nacinalng značenja (N) i Liste preventivn zaštićenih dbara (P). Ukupan brj kulturnih dbara upisanih u Registar kulturnih dbara RH (stanje lipanj 2016.) je 9.077, d čega je nepkretnih kulturnih dbara 6.600, pkretnih kulturnih dbara (zbirke i pjedinačni predmeti) te nematerijalnih kulturnih dbara 148. Od ukupng brja nepkretnih kulturnih dbara zaštićen je pjedinačnih nepkretnih kulturnih dbara, 573 kulturn-pvijesne cjeline te 12 kulturnih krajlika. Registar je aktivan sadržaj kji se mijenja i nadpunjuje svakdnevn s bzirm na nve pstupke utvrđivanja svjstva kulturng dbra, reviziju rješenja zaštiti kulturnih dbara, brisanja iz Registra zbg gubitka svjstava kulturng dbra te prmjene stalih značajnih pdataka dbrima (vidi Prilg 1. tablice 8. i 9.). Iznimna je vrijednst kulturne baštine na pdručju RH ptvrđena upism sedam nepkretnih kulturnih dbara u Ppis svjetske kulturne baštine UNESCO-a: Pvijesni kmpleks Splita i Diklecijanva palača, Stari grad Dubrvnik, Kmpleks Eufrazijeve bazilike u pvijesnm središtu Preča, Katedrala svetg Jakva u Šibeniku, Pvijesni grad Trgir, Stargradsk plje na Hvaru te Stečci - srednjvjekvna grblja nadgrbnih spmenika. Na UNESCO-vu je Listu nematerijalne baštine čvječanstva upisan 13 nematerijalnih kulturnih dbara, št čini značajnu bazu kulturn-turističkih resursa dnsn atrakcija Čipkarstv u Hrvatskj, Dvglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskg primrja, Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrvnika, Gdišnji prljetni phd Kraljice ili Ljelje iz Grjana, Gdišnji pkladni phd zvnčari s pdručja Kastavštine, Prcesija Za Križen na tku Hvaru, Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s pdručja Hrvatskg zagrja, Viteška igra Sinjska alka, Medičarski brt na pdručju sjeverne Hrvatske, Bećaracvkaln - instrumentalni napjev s pdručja Slavnije, Baranje i Srijema, Nijem kl s pdručja Dalmatinske zagre, Klapsk pjevanje te Mediteranska prehrana na hrvatskm Jadranu, njegvj bali, tcima i dijelm zaleđa. Najviše sredstava iz županijskih prračuna za kulturu izdvjili su gdine Dubrvačk neretvanska (8,97 %) i Šibensk-kninska županija (8,73 %). S druge strane, najmanji udi prračuna za kulturu u županijskm prračunu iste gdine zabilježen je u Krapinsk-zagrskj (3,66 %) i Kprivničk-križevačkj županiji (3,60 %) (vidi Prilg 1. tablica 10.). 8 NN 69/99, 151/03, 157/03 - Ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15 - Uredba 9 Pravilnik bliku, sadržaju i načinu vđenja Registra kulturnih dbara Republike Hrvatske (NN 89/11, 130/13) 10 Dstupn na mrežnim stranicama Ministarstva kulture RH 35

36 Obrazvanje U Kntinentalnj su Hrvatskj u pedagškj gdini 2014./2015. bila 902 dječja vrtića kje je phađal ukupn djece. U Jadranskj Hrvatskj u istm razdblju bil je 688 dječjih vrtića i upisane djece. Brj upisane djece p dgjitelju i u Kntinentalnj i u Jadranskj Hrvatskj bi je sedam. Prema brju djece kja dlaze na jedng dgjitelja, najviše dstupaju Krapinsk-zagrska županija s 11 djece na dgjitelja te Virvitičk-pdravska i Brdsk-psavska s p deseter djece. Ukupan brj dgjitelja u Kntinentalnj Hrvatskj bi je U ist je vrijeme u Jadranskj Hrvatskj bil zapslen dgjitelja (Prilg 1. tablica 11.). Od snvnih škla na pdručju Hrvatske, njih djeluje u Kntinentalnj. U tih je snvnih škla u šklskj gdini 2014./2015. bil učenika i učitelja. Prema tme, na jedng učitelja bil je deset učenika. U Jadranskj Hrvatskj iste je šklske gdine bil 726 snvnih škla s ukupn upisanih učenika. Ka i u Kntinentalnj Hrvatskj, na jedng učitelja dlazi 10 učenika. Brj učitelja u Jadranskj Hrvatskj bi je Najmanji brj učenika na jedng učitelja je u Ličk-senjskj županiji, njih sam (Prilg 1. tablica 12.). Prema pdatcima Eurstata, u državama članicama EU gdine u prsjeku na jedng učitelja dlazi 14,8 djece. Istdbn Eurstat za Hrvatsku iskazuje pdatak d 14,3 učenika p učitelju. Srednjih škla u šklskj gdini 2014./2015. u Kntinentalnj Hrvatskj je bil 449. Njih je phađal učenika. Brj nastavnika bi je , a na jedng nastavnika dlazi sedam učenika. Brj učenika na jedng nastavnika u Jadranskj Hrvatskj nešt je manji i iznsi šest učenika. U Jadranskj Hrvatskj djelvale su 294 srednje škle u kjima je nastavu phađal učenika (Prilg 1. tablica 13.). Prema pdatcima kje bjavljuje Eurstat, u državama članicama EU 28 u prsjeku na jedng učitelja dlazi 12,5 učenika plaznika srednje škle, dk u Hrvatskj na jedng učitelja dlazi 9,3 učenika. Zdravstv Sustav zdravstva skrbi je gdine za siguranika u Republici Hrvatskj. Od tga je siguranika na pdručju Kntinentalne, a na pdručju Jadranske Hrvatske. Ukupan brj timva pće medicine u punm radnm vremenu te je gdine u Hrvatskj bi Analizira li se brj timva pće medicine na razini županija, vidljive su značajne razlike. Najveći je brj timva u Gradu Zagrebu (440). Ptm slijedi Splitsk-dalmatinska županija s 241 timm. Najmanje je timva pće medicine u Ličk-senjskj (31) i Pžešk-slavnskj županiji (38) (Prilg 1. tablica 14.). Hrvatska se s 5,5 blničkih pstelja na stanvnika (2015.) nalazi neznatn iznad prsjeka EU-a d 5,2 blničke pstelje u gdini 11. Međutim, među županijama pstje velike razlike u brju blničkih pstelja na stanvnika. Najviše ih ima Varaždinska županija, čak 10,75. S druge strane, najmanje ima Zagrebačka županija, tek 0,78 blničkih pstelja. Čak 14 županija ima brj blničkih pstelja na 1000 manji d prsjeka Hrvatske. Na jednu blničku pstelju gdine u Hrvatskj je dlazil u prsjeku 31,72 pacijenata. Dalek više pacijenata p blničkj pstelji d nacinalng prsjeka imaju Međimurska (54,23), Ličk-senjska (49,28) i Virvitičk-pdravska (44,86). Više pacijenata p blničkj pstelji d prsjeka imaju i Kprivničk-križevačka, Brdskpsavska, Osječk-baranjska, Vukvarsk-srijemska, Šibensk-kninska i Grad Zagreb. Najmanji brj pacijenata p pstelji je u Zagrebačkj županiji (9,32) (Prilg 1. tablica 15.) P brju dktra kji rade u stacinarnim ustanvama prednjači Grad Zagreb s dktra, št je 36 % d ukupng brja dktra u stacinarnim ustanvama u Hrvatskj. Na začelju liste p brju 11 Eurstat jš nije bjavi pdatak za gdinu. 36

37 dktra u stacinarnim ustanvama su Zagrebačka (16) i Ličk-senjska županija (24). Pdatci brju svih dktra medicine u takđer upućuju na razlike među županijama. Jedna ih je trećina, preciznije 4.174, u Gradu Zagrebu. Slijede Splitsk-dalmatinska (1.276) i Primrsk-granska (1.082). S druge strane, u Ličk-senjskj županiji te je gdine bil sam 100 dktra medicine. Slična je situacija i kad je riječ zubnim terapeutima. Njih je 947 d ukupn u Gradu Zagrebu, a u Ličksenjskj županiji 27 (Prilg 1. tablica 16.). Karta 8. Reginalna distribucija blnica u Hrvatskj, gdine Izvr: Vehvec, M. (ur.), O zdravstvu iz eknmske perspektive, EIZ, Statistički pdatci ukazuju na jš uvijek relativn nezadvljavajući dns brja liječnika u blnicama prema brju stanvnika u Hrvatskj. Prema pdatcima Eurstata Hrvatska se sa 185 liječnika na stanvnika u gdini nalazi ispd prsjeka 24 zemlje Eurpske unije 12 d 195 liječnika na stanvnika. Istdbn najpvljnija vrijednst vg pkazatelja zabilježena je u Latviji (284 liječnika na stanvnika), dk najmanje blničkih liječnika na stanvnika ima Belgija (69 liječnika) 13. U Hrvatskj na stanvnika u gdini dlazi 1,4 blnica. Najmanja gustća blnica je u Splitsk-dalmatinskj županiji (0,4 na stanvnika). S 3,8 blnica na stanvnika Pžešk-slavnska županija ima najveću gustću blnica. Pdatci za zemlje EU-a pkazuju kak najveći brj blnica (5,1 blnica na stanvnika) ima Francuska, iza kje slijede Bugarska (4,7 blnica na stanvnika) i Grčka (4,1 blnica na stanvnika). Prsjek sedamnaest 12 Prsjek ne uključuje Hrvatsku, Luksemburg, Slvačku i Švedsku. 13 Pdatak za Belgiju dnsi se na gdinu. 37

38 članica EU-a 14 za kje su dstupni pdatci iznsi 3,0 blnica na stanvnika (WHO, 2011). Hrvatska pripada skupini zemalja kje imaju manje d 100 blnica, a u kjj su jš Cipar, Latvija, Švedska, Danska, Estnija, Slvenija i Malta (HOPE,2009). Prema vm je pkazatelju Hrvatska najsličnija Slveniji (1,4 blnice na stanvnika). Treba napmenuti da se te infrmacije temelje prije svega na pdatcima iz Statističkg ljetpisa Hrvatskg zavda za javn zdravstv i publikacije Eknmskg instituta (O zdravstvu iz eknmske perspektive, Vehvec, 2014.). Određeni se pdatci zbg vremenskg dmaka mijenjaju pa je, primjerice, d 1. siječnja gdine dšl d spajanja blnica te se smanjuje ukupni brj blnica. Scijalna skrb Stpa buhvaćensti stanvništva pmćima za uzdržavanje u gdini najviša je u bila u Šibensk-kninskj županiji i iznsila je 5,4 %. Iza nje slijedi Virvitičk-pdravska županija sa stpm buhvaćensti stanvništva s pmći za uzdržavanje d 5,3 %. S druge strane, najmanje stpe buhvaćensti stanvništva pmćima za uzdržavanje imale su Istarska (0,6 %), Dubrvačkneretvanska (0,7 %) i Primrsk-granska županija (0,9 %) (Prilg 1. tablica 17.). Prema zadnjim dstupnim pdatcima Državng zavda za statistiku scijalnj skrbi na županijskj razini, nima za gdinu, u Hrvatskj su ukupn 52 dma scijalne skrbi za djecu, 196 dmva scijalne skrbi za drasle i 49 dmva za tjelesn ili mentaln štećene sbe (djecu / drasle). Najviše dmva scijalne skrbi za djecu ima Grad Zagreb (deset dječjih dmva i četiri dma za djecu i mlađe punljetne sbe s prblemm u pnašanju). U Bjelvarsk-bilgrskj, Virvitičkpdravskj, Međimurskj, Ličk-senjskj i Šibensk-kninskj županiji nema dmva scijalne skrbi za djecu. U Republici Hrvatskj je bil krisnika dmva scijalne skrbi za djecu, d čega je 67 % smješten u ustanve scijalne skrbi u četiri županije, i t u Gradu Zagrebu (31 %), Primrskgranskj županiji (13 %), Splitsk-dalmatinskj županiji (12 %) te Osječk-baranjskj županiji (11 %) (Prilg 1. tablica 18.). Za razliku d dmva scijalne skrbi za djecu, sve županije u Hrvatskj imaju dmve scijalne skrbi za drasle. Od ukupn 196 dmva scijalne skrbi za drasle, 38 ih se nalazi u Gradu Zagrebu. Od krisnika dmva scijalne skrbi za drasle, klik ih je bil gdine u Republici Hrvatskj, 24 % ih je smješten u dmvima u Gradu Zagrebu. Dmvi scijalne skrbi za drasle s 5 ili više pst ukupng brja krisnika nalaze se u Krapinsk-zagrskj, Varaždinskj, Osječk-baranjskj, Međimurskj, Primrsk-granskj, Splitsk-dalmatinskj i Istarskj županiji (Prilg 1. tablica 19.). Št se tiče dmva za tjelesn ili mentaln štećene sbe (djecu / drasle), ni ne pstje u Sisačk-mslavačkj, Kprivničk-križevačkj, Virvitičk-pdravskj, Pžešk-slavnskj, Brdskpsavskj, Osječk-baranjskj te Ličk-senjskj županiji. Najviše dmva te vrste nalazi se u Gradu Zagrebu. U Republici Hrvatskj je gdine bil krisnika dmva scijalne skrbi za tjelesn ili mentaln štećene sbe (djecu / drasle). Od ukupng brja krisnika dmva scijalne skrbi za tjelesn ili mentaln štećene sbe (djecu / drasle) u gdini, najveći je brj smješten u Gradu Zagrebu (27 % ukupng brja krisnika), Splitsk-dalmatinskj županiji (17 %), Zagrebačkj županiji (13 %) te Karlvačkj županiji (10 %) (Prilg 1. tablica 20.). 14 Prsjek uključuje sljedeće države članice EU-a: Austriju, Belgiju, Bugarsku, Estniju, Francusku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Latviju, Litvu, Njemačku, Mađarsku, Pljsku, Prtugal, Rumunjsku, Slvačku, Slveniju i Španjlsku. 38

39 Organizacije civilng društva u Hrvatskj Civiln društv buhvaća šire pdručje društveng živta kje izravn ne pripada ni državnm ni privatnm, prfitnm sektru, dnsn, n je arena djelvanja izvan bitelji, države i tržišta u kjj se građani udružuju kak bi pstigli zajedničke interese. Dakle, civiln društv već sam p sebi na različite načine predstavlja aktivan dns građanki i građana prema javnim plitikama, službama i pslvima: d sudjelvanja u javnim raspravama i utjecaju na frmiranje plitičke vlje, prek knkretnih inicijativa usmjerenih na dređene plitičke i pravne mjere, d preuzimanja dijela javnih pslva kje država i javne institucije ne mgu baviti upće, u ptpunsti ili dvljn kvalitetn. Zamah u razvju rganizacija civilng društva pče je izgradnjm današnjega institucinalng i zakndavng kvira krajem pršlga i tijekm cijelga prvg desetljeća vg stljeća, a ksnica su im institucije pput Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske (snvan 1998.), Savjeta za razvj civilnga društva (snvan 2002.) te Nacinalne zaklade za razvj civilnga društva (snvana 2003.). Osnutkm Zaklade Kultura nva gdine stvreni su uvjeti za prmicanje i razvj civilng društva na pdručju suvremene kulture i umjetnsti, čime je ddatn prepznata važnst javnih zaklada u rješavanju prblema sustavng financiranja specifičnih pdručja djelvanja civilng društva. Usvjen je niz zakna i strateških dkumenata, a psebn vrijedi istaknuti Zakn vlnterstvu gdine, Kdeks pzitivne prakse, standarda i mjerila za stvarivanje financijske ptpre prgramima i prjektima udruga dnesen te Kdeks savjetvanja sa zainteresiranm javnšću u pstupcima dnšenja zakna iz gdine. Prema pdatcima službenih evidencija i registara [1] danas u Hrvatskj djeluje više d registriranih udruga, 232 zaklade, 12 fundacija i više d 500 sindikalnih udruga i udruga psldavaca, 53 vjerske zajednice i više d pravnih sba Katličke crkve, 430 rganizacijskih blika Pravslavne crkve te, prema prcjeni, više d 600 privatnih ustanva. Imajući u vidu da je k udruga registriran u pdručju sprta i rekreacije, više d u pdručju kulturng i umjetničkg stvaralaštva, više d u različitim gspdarskim djelatnstima, gtv udruga djeluje u pdručju tehničke kulture, u pdručju scijalne i zdravstvene djelatnsti i kupljanja i zaštite djece, mladeži i bitelji ukupn više d udruga, više je d 800 udruga prizišlih iz Dmvinskg rata te više d udruga djeluje u humanitarnim, eklškim, hbističkim, dgjn-brazvnim, znanstvenim, duhvnim dnsn pdručjima zaštite ljudskih prava i prava nacinalnih manjina, infrmacijskih i drugih djelatnsti, na tliki brj rganizacija civilng društva treba gledati ka na nacinaln bgatstv. Republika Hrvatska ima razvijen sustav financijskih ptpra za prgrame i prjekte rganizacija civilnga društva na državnj i lkalnim razinama, a prema pdatcima št ih redvit d gdine prikuplja i brađuje Vladin Ured za udruge, gdišnje se prgramima i prjektima rganizacija civilnga društva iz javnih izvra ddijeli prsječn k 1,5 milijarda kuna, pri čemu se trećina dnsi na državni prračun, a na prračune županija, gradva i pćina prestale dvije trećine ddijeljenih bespvratnih sredstava. Bitn je napmenuti da su udruge u Republici Hrvatskj d sada iskristile gtv 100 % rasplživih sredstava fndva EU-a namijenjenih sektru civilng društva, kjima su financirane edukacije svih sektra u društvu, pružanje različitih scijalnih usluga kada ih država nije mgla pružiti, zaštita kliša, scijaln pduzetništv, brba prtiv krupcije i sl. Iz međunardn uspredivih istraživanja prvedenih u Hrvatskj (npr. Civicus-indeks civilng društva) razvidn je da je najkritičnije pdručje razvja civilng društva u Hrvatskj pvezan s graničenim prstrm za [1] Zakladna knjiga Ministarstva uprave, Ppisi udruga sindikata registriranih u Ministarstvu rada i mirvinskga sustava, Evidencija vjerskih zajednica, Registar udruga 39

40 djelvanje, dređenim ka zaknski, plitički i scikulturni kvir pticajan za razvj civilnga društva. Iak građani pćenit imaju pzitivn stajalište prema rganizacijama civilng društva (OCD), ipak jš uvijek nisu dstatn uključeni u rad rganizacija ili inicijativa civilng društva. T je izravn pvezan s nedgvarajućim razvjem vlnterstva te kulture davanja za prjekte i prgrame d interesa za pće dbr. Tijekm prve plvine gdine dšl je d velikih prmjena u sustavu financiranja OCD-a te su znatn smanjena sredstva iz državng prračuna. Okvir 1: Sažetak snvne analize društveng razvja Kretanje stanvništva Kntinuirani trend smanjenja brja stanvnika u Hrvatskj pkazuje da je gdine bil 3,4 % stanvnika manje neg u prethdnm ppisu iz gdine. Za uspredbu, na razini EU 28 u istm je razdblju zabilježen prast brja stanvnika d 3,0 %. Snažniji je pad brja stanvnika u Kntinentalnj Hrvatskj (4,57 % manje u neg u gdini) u uspredbi s Jadranskm Hrvatskm (1,06 % manje u neg u gdini). Stpa prirdng pada u u Hrvatskj bila je -2,7, dk je na razini EU 28 istdbn zabilježena stpa prirdng prirasta d 0,3. Najveće smanjenje brja bilježi Vukvarsk-srijemska županija; najveći prirdni pad stanvništva bilježi Osječk-baranjska županija, dk je prast stanvništva zabilježen sam u Gradu Zagrebu, Međimurskj i Dubrvačk-neretvanskj županiji. Prces iseljavanja prisutan je u većini županija, s iznimkm Istarske i Dubrvačk-neretvanske županije kje bilježe pzitivan migracijski sald. Starenje stanvništva Izrazit star stanvništv imaju Ličk-senjska, Karlvačka i Šibensk-kninska županiji, dk je pvljnija starsna struktura prisutna u Međimurskj, Zagrebačkj i Splitsk-dalmatinskj županiji. Kulturna baština Veća kncentracija kulturnih dbara na pdručju Jadranske Hrvatske; svih je sedam nepkretnih kulturnih dbara uvrštenih u Ppis svjetske kulturne baštine UNESCO-a smješten u Jadranskj Hrvatskj. Značajne razlike u visini javnih izdvajanja za kulturu; najviše sredstava iz županijskih prračuna za kulturu izdvajaju Dubrvačk neretvanska i Šibensk-kninska županija, dk najmanji udi prračuna za kulturu u županijskm prračunu bilježe Krapinsk-zagrska (3,66 %) i Kprivničkkriževačka županija. Zdravstv Među županijama su prisutne dređene razlike u dstupnsti usluga zdravstvene zaštite; razlike u pkrivensti liječnika primarne zdravstvene zaštite mjerenj brjem timva pće medicine te u brju blničkih pstelja na stanvnika; najveći brj timva pće medicine je u Gradu Zagrebu i Splitsk-dalmatinskj županiji, dk je najmanje timva u Ličk-senjskj i Pžeškslavnskj županiji; čak 14 županija ima brj blničkih pstelja na stanvnika manji d prsjeka Hrvatske. 40

41 Razlike su prisutne i s bzirm na gustću blnica mjerenu brjem blnica na stanvnika - najmanja gustća blnica je u Splitsk-dalmatinskj županiji, a najveća u Pžešk-slavnskj županiji. Hrvatska se s prsjekm d 1,4 blnice na stanvnika nalazi ispd prsjeka samnaest zemalja EU-a d 3,0 blnica na stanvnika. Hrvatska je ispd prsjeka EU-a i prema dnsu brja blničkih liječnika i stanvnika. U Hrvatskj na stanvnika dlazi 185 blničkih liječnika, dk prsjek 24 zemlje Eurpske unije 15 iznsi 195 liječnika na stanvnika. Hrvatska se s 5,5 blničkih pstelja na stanvnika (2015.) nalazi neznatn iznad prsjeka EU-a d 5,2 blničke pstelje u gdini. Scijalna skrb Značajne su razlike među županijama s bzirm na udi scijaln ugrženg stanvništva - najveći udi scijaln ugrženg stanvništva zabilježen je u Šibensk-kninskj i Virvitičkpdravskj županiji, za razliku d Istarske, Dubrvačk-neretvanske i Primrsk-granske županije kje imaju najpvljniju strukturu stanvništva prema scijalnm statusu. Civiln društv Građani jš uvijek nisu dstatn uključeni u rad rganizacija ili inicijativa civilng društva i t je izravn pvezan s nedgvarajućim razvjem vlnterstva te kulture davanja za prjekte i prgrame d interesa za pće dbr. Tijekm prve plvine gdine dšl je d velikih prmjena u sustavu financiranja OCD-a te su znatn smanjena sredstva iz državng prračuna. Sažetak SWOT analize društveng razvja SWOT DRUŠTVO SNAGE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Pstjeći brazvni sustav rasplaže kvalitetnim kadrvima, mrežm škla, institucija viskg brazvanja i brazvanja draslih Uspstavljena mreža primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, s dbrm kvalifikacijskm strukturm zapslenih i kvalitetnim brazvanjem kadrva u zdravstvu Zadvljavajući brj i razmještaj brazvnih institucija Većina stanvništva pkrivena zdravstvenm zaštitm Organiziran civiln društv s kvalitetnim prgramima Iskustv OCD-a u pripremi i prvedbi EU prjekata (sbit u pdručju kulturne baštine) SWOT DRUŠTVO SNAGE (KH) SWOT DRUŠTVO SNAGE (JH) Lkalna partnerstva za zapšljavanje Razvijena mreža ustanva u kulturi, značajan ljudski ptencijal u institucijama, udrugama i pjedinci kji stvaraju kulturu i nude bgate lkalne prgrame kulturnih manifestacija Stanvništv prepznaje vrijednst raznvrsnsti i bgatstva kulturn-pvijesne baštine Zadvljavajuća razvijenst mreže vrtića u urbanim pdručjima Dbar buhvat djece u dgjn-brazvnm sustavu (predšklski dgj, OŠ i SŠ) Kvalitetan i stručan kadar u snvnim i srednjim šklama Viska (zadvljavajuća) razina zadržavanja učenika 15 Prsjek ne uključuje Hrvatsku, Luksemburg, Slvačku i Švedsku. 41

42 Organizirani i rasprstranjeni blici čuvanja tradicije i suvremene kulture krz aktivnsti udruga Uz pstjanje sprtsk-rekreativnih prgrama, pstji i viska mtivacija i entuzijazam za bavljenje sprtm (vrhunski sprtski rezultati) kji završavaju OŠ i SŠ Kultura planiranja zdravstvene zaštite i prevencije blesti (plan zdravlja) Pnuda kulturnih sadržaja, uključujući UNESCO-vu zaštićenu materijalnu i nematerijalnu baštinu Prvedba prgrama deinstitucinalizacije krisnika scijalne skrbi Pstjanje uređenga zaknskg kvira Dstupnst knjižničarskih usluga Bgata tradicija rekreativng i prfesinalng sprta Osigurana sredstva za ptrebe scijaln sjetljivih skupina Uključivanje privatng sektra i civilng društva u pružanje usluga scijalne skrbi Velik brj OCD-a (PGŽ, IŽ) Osnvana lkalna partnerstva za zapšljavanje SWOT DRUŠTVO SLABOSTI (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Neusklađenst prgrama brazvng sustava s ptrebama tržišta rada (trmst sustava) Nizak udi ppulacije (db: 24-64) uključen u neke aktivnst brazvanja, usavršavanja i spsbljavanja Starenje stanvništva i velik brj zapslenih u radn intenzivnim djelatnstima kja dugtrajn izazivaju fizička bljenja psebn žena Fragmentirana radna snaga i niska mbilnst radne snage Deficit i migracija liječnika Lša infrastruktura u zdravstvu Nedgvarajući sustav utvrđivanja cijena usluga u zdravstvu i scijalnj skrbi Nedstatak kadra za pružanje usluga scijalne skrbi Nedvljna razvijenst izvaninstitucinalne scijalne skrbi Nedvljn razvijena palijativna skrb Upravljanje kulturnm baštinm ne prati ptrebe suvremeng tržišta Nedvljn pvezivanje kulture, kulturne baštine i turizma Neriješeni imvinsk pravni dnsi težavaju državanje i upravljanje bjektima kulturn-pvijesne baštine Zapuštenst bjekata kulturn-pvijesne baštine na lkalnj razini uslijed financijskih graničenja i kmpleksnsti pstupaka bnavljanja Nedvljn razvijen sustav ptpra za ravnmjerni razvj sprta Nedvljna educiranst menadžmenta OCD-a, institucija, JLP(R)S-a, ustanva Nedstatni institucinalni kapaciteti za pripremu i prvedbu EU prjekata SWOT DRUŠTVO SLABOSTI (KH) SWOT DRUŠTVO SLABOSTI (JH) Nedvljna usklađenst djelvanja dgjn-brazvnih institucija s ptrebama i načinm živta bitelji Nema uvjeta za cjeldnevnu nastavu; nedstatna kvaliteta bjekata infrastrukture i preme te nedstatni kapaciteti za integraciju djece s teškćama u razvju u predšklske ustanve Velik udi stanvništva bez škle ili sam sa završenm OŠ te mali udi stanvništva sa završenim diplmskim i preddiplmskim studijem Nezadvljavajuća razina umrežavanja institucija, Nezadvljavajuća mreža vrtića u ruralnim pdručjima Nepvljan mjer brja djece p dgajatelju (sbit u DNŽ, ZŽ i SDŽ) Prblem financiranja vrtića (neptpuna decentralizacija) Nepstjanje uvjeta za rganizaciju jednsmjenske nastave (urbana pdručja) (u DNŽ manji prblem) Manjak stručnih suradnika predšklskg dgja, edukacijsk-rehabilitacijskg prfila OŠ, SŠ Velika pterećenst nastavnika i prfesra (visk 42

43 ustanva, dinika, a s ciljem razvja ljudskih ptencijala na županijskj razini i prvedbe aktivne plitike zapšljavanja Slaba ptražnja za zapšljavanjem sba iznad 50 g., psebn žene Slaba ptražnja za zapšljavanjem mladih sba, pgtv bez radng iskustva Nepvljna brazvna struktura nezapslenih Nemgućnst specijalizacije št djeluje na kvalitetu zdravstvenih usluga Nedvljna pnuda lkalnih preventivnih prgrama za čuvanje zdravlja i prevenciju zdravstvenih rizika psebn vezan uz rad dnsn radn mjest. Zapuštenst bjekata kulturn-pvijesne baštine na lkalnj razini uslijed financijskih graničenja i kmpleksnsti pstupaka bnavljanja te graničeni kapaciteti za razvj prjekata u pdručju kulture za financiranje iz EU izvra. Nedstatak sprtskih bjekata i zapuštenst pstjećih sprtskih bjekata Nedstatak financijskih sredstava za prgrame u sprtu Nedvljn razvijena kultura bavljenja sprtm za starije generacije i prevenciju blesti Nedvljn razvijene usluge pružanja palijativne skrbi Slab razvijeni preventivni prgrami na lkalnj razini usmjereni na karakteristične teškće djece i mladih (prblemi u pnašanju, visnst, vršnjačk nasilje, izlazak iz udmiteljskih bitelji i dr.) Neujednačen razvijeni prgrami izvaninstitucinalne skrbi za starije i nemćne sbe i za sbe s invaliditetm Nerazvijena izvaninstitucinalna scijalna skrb; ne prmiče se razvj scijalnih invacija i pružanje nvih blika scijalnih usluga na lkalnj razini Slaba dstupnst scijalnih usluga u ruralnim pdručjima; nepstjanje mbilnih timva za pružanje scijalnih usluga Nejasan sustav financiranja udruga nedstatna financijska sredstva te velika visnst financiranju iz javnih izvra Nedvljn razvijen partnerski dns i suradnja s javnim ustanvama Nedvljn razvijena praksa praćenja djelvanja udruga upisanih u registar udruga Niža razina kvalitete življenja psebn u ruralnim pdručjima (SWOT Krapina i SWOT Slavnski Brd) Lša pća društvena klima i sjećaj besperspektivnsti (SWOT Slavnski Brd) Ubrzan razvj medicinske tehnlgije stvara prbleme u krištenju i državanju nvih uređaja. brazvanje) Neusklađenst brazvnih prgrama (sbit strukvnih škla) za tržište/gspdarstv i pljprivredne djelatnsti Nedvljn razvijena kultura i sustav kji bi mgući učinkvit transfer znanja i tehnlgija Nedvljna zastupljenst prgrama OŠ, SŠ na jeziku i pismu za manjine (jaka talijanska manjina u IŽ) Nedvljna dstupnst, nedstatak smještajnih kapaciteta (za SŠ i viskšklske institucije) Nedvljna premljenst ustanva za brazvanje (praktikumi i labratriji) Nedstatak đačkih i studentskih dmva Cjelživtn brazvanje: slaba iskrištenst prgrama (ZŽ, SDŽ) i nedstatnst ustanva (DNŽ) Otežan prijevz (trškvi) učenika SŠ Nejednaka dstupnst usluga zdravstvene skrbi na pdručju dalmatinskih županija (ZŽ, ŠKŽ, SDŽ, DNŽ, tci, BPP) Nedstatan kadar za pružanje zdravstvene i scijalne skrbi (specijalisti dređenih prfila) Zdravstveni sustav ne mže prihvatiti pvećan pritisak u turističkj sezni Nedstatak helidrma na tcima Neiskrišteni ptencijal za razvj zdravstveng turizma Nedvljna turistička valrizacija kulturne baštine Nedstatak strateškg prmišljanja u prmicanju kulture Slaba pnuda kulturng sadržaja van sezne Kncentrirana pnuda kulturng sadržaja u urbanim sredinama Nedstatna sredstva za revitalizaciju kulturnpvijesne baštine Nedstatak infrastrukture za sprt (sbit LSŽ i IŽ) te neravnmjerna raspređenst sprtske infrastrukture Nedvljn se ptiče i nedstaje svijesti za bavljenje rekreativnim, amaterskim i prfesinalnim sprtm Neujednačena teritrijalna pkrivenst uslugama scijalne skrbi; nedstatna i nedgvarajuća infrastrukturna premljenst ustanva scijalne skrbi Preskup i nedvljan brj institucija kje skrbe za stare i nemćne Nepstjanje plana razvja civilng društva Nedvljna suradnja između javng i civilng sektra Mala uključenst građana u razvj svje zajednice SWOT DRUŠTVO PRILIKE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) 43

44 Najavljena cjelvita kurikularna refrma Rastući trend zdravstveng turizma i krištenja prirdnih resursa Dstupna telemedicinska tehnlgija i pdrška Nacinalni prgram sprta Razvj vlnterstva Razvj filantrpije Pkrivenst sektra strateškim dkumentima na nacinalnj razini Pstjanje Strategije za razvj ljudskih ptencijala SWOT DRUŠTVO PRILIKE (KH) Uspstava prgrama prekvalifikacije Prvedba Strategije razvja zdravstva Prvedba plana razvja ljudskih resursa u sustavu zdravstva Prvedba lkalnih prgrama prevencije blesti i čuvanja zdravlja Financiranje prjekata u kulturi i prjekata drživg krištenja kulturnih dbara iz EU fndva Rastuća ptražnja za uslugama u pdručju sprta i rekreacije Privatne inicijative u sustavu scijalnih usluga Mgućnst razvja suradnje civilng sektra i sustava scijalne skrbi Razvj izvaninstitucinalne scijalne skrbi krz EU fndve Razvj scijalng pduzetništva prilika za scijaln uključivanje sba s psebnim ptrebama Uključivanje civilng sektra u razvjne aktivnsti SWOT DRUŠTVO PRILIKE (JH) Pstupna (daljnja) decentralizacija snvng šklstva Prgram razvja strukvng brazvanja (racinalizacija mreže strukvnih škla, uspstava reginalnih centara kmpetencija mjesta izvrsnsti strukvng brazvanja i spsbljavanja, krištenje mehanizama za praćenje kvalitete strukvng brazvanja i krisnsti) Kreiranje nvih brazvnih prgrama (ICT, Nva eknmija, društven pduzetništv, DOP, društvene invacije) Širenje sveučilišng kampusa (PGŽ) Plan razvja ljudskih resursa u sustavu zdravstva Razvj kulturnih i kreativnih industrija Ptreba filmske industrije za nvim lkacijama (sbit ŠKŽ, DŽ) Kulturn-pvijesna baština - prilika za zapšljavanje Stimuliranje izvaninstitucinalng pružanja scijalnih usluga (pravn, financijski, stručn) Razvj scijalng pduzetništva i scijalnih invacija Suradnja (za razvj zajednice) OCD-i, institucije, ustanve Mgućnst krištenja EU sredstava (sbit s ciljem čuvanja kulturn-pvijesne baštine i razvja infrastrukture) Izrada lkalnih i reginalnih prgrama za mlade (IŽ, LSŽ) SWOT DRUŠTVO PRIJETNJE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Upravna graničenja u unapređenju pstjećih i pkretanju nvih brazvnih prgrama (trmst nacinalne razine, krutst) Reginaln neujednačena rasplživst ljudskih resursa u zdravstvu - manjak i dljev zdravstvenih djelatnika Odlazak stručng medicinskg kadra u stale zemlje EU Neuređenst zakndavng kvira kjim bi se mgućila pnuda lepeze scijalnih usluga i pdrža razvj službe pdrške živtu u zajednici Neriješeni imvinsk-pravni dnsi, sbit u pdručju kulture Velik dlazak mladih Zakn udrugama - prenrmiranst za male udruge 44

45 SWOT DRUŠTVO PRIJETNJE (KH) Nedstatna financijska sredstva i ulaganja u sustav brazvanja Neriješen sustav financiranja i sufinanciranja sprta uzrkuje neizvjesnst u razvju sprta i sprtske infrastrukture na lkalnj razini Zapuštena imvina - lš imidž zajednice SWOT DRUŠTVO PRIJETNJE (JH) Osjetn veće ptrebe za zdravstvenim kadrm tijekm turističke sezne Nedvljn razvijena javna svijest ptrebi čuvanja kulturne baštine Nedstatak centara za razvj civilng društva Deppulacija i starenje stanvništva Nedstupnst i nebjedinjenst pdataka za dnšenje dluka, planiranje Odljev mzgva Zakndavni kvir u pdručju dgja i brazvanja nije uze dvljn u bzir razvjne specifičnst LSŽ (slaba naseljenst) 2.3 Analiza stanja razvja prstra i kliša SWOT analizm Plitika prstrng razvja Prstrna plitika Republike Hrvatske pisana je u Analitičkj pdlzi (2015.), gdje je i psebn pisana pvezanst s reginalnm razvjnm plitikm. Zakn prstrnm uređenju (ZPU) je d dnšenja gdine (NN 30/94) dživi 15 izmjena i dpuna. Temeljen je na članku 135. Ustava Republike Hrvatske kjim su jedinicama pdručne (reginalne) samuprave i jedinicama lkalne samuprave dane vlasti za prstrn i urbanističk planiranje. Zakn prstrnm uređenju prvi je put mijenjan nakn št je gdine dnesena Strategija prstrng uređenja, a gdinu dana pslije i Prgram prstrng uređenja. Zakndavstv prstrnm uređenju Republike Hrvatske preuzel je snve sustava prstrng uređenja d zakndavstva bivše države tak da je starije, razrađenije i buhvatnije d zakndavstva reginalnm razvju. Zakndavstvm prstrnm uređenju uspstavljen je hijerarhijski sustav prstrnih planva kji se već više d pla stljeća izrađuju na svim upravnim razinama i pstaju zaknskm bavezm nakn št ih dnese Sabr, županijska skupština dnsn gradsk / pćinsk vijeće. Prstrni se planvi izrađuju prema razrađenj metdlgiji, a mgu ih izrađivati sam vlašteni izrađivači. Prstrn planerski dkumenti dneseni na nacinalnj razini bvezuju prstrne dkumente na županijskj, a županijski dkumenti dkumente na lkalnj razini. Psebn je razrađena prvedba t jest ishđenje lkacijske dzvle, utvrđivanje građevinske čestice te parcelacija i uređenje građevinskg zemljišta. Razina JLS u cijelsti je buhvaćena sustavm prstrng uređenja, ali ne i sustavm upravljanja reginalnim razvjem. Metdlgija i pstupak izrade razvjnih prgrama gradva i pćina nisu prpisani, tak da se već desetak gdina p gradvima i pćinama izrađuju međusbn neuspredivi razvjni dkumenti različite kakvće i uptrebljivsti. Pvezivanje prstrng uređenja i upravljanja reginalnim razvjem težan je zbg neusklađensti sustava upravljanja reginalnim razvjem na različitim upravnim razinama. Nedstaje usklađena metdlgija izrade razvjnih prgrama gradva i pćina kja bi se slanjala na prstrne planve uređenja pćina i gradva (PPUO i PPUG) i generalne urbanističke planve (GUP). ZPU i niz pratećih pdzaknskih akata bujmm i razrađenšću ptvrđuje tradiciju prstrng uređenja u Hrvatskj i duggdišnje iskustv u upravnim pstupcima unutar hijerarhijskg sustava prstrng uređenja. Načela navedena u članku 7. Zakna kmpatibilna su načelima kje u člancima navdi Zakn reginalnm razvju: integralni pristup u prstrnm planiranju 45

46 uvažavanje znanstven i stručn utvrđenih činjenica prstrna drživst razvitka i vrsnće gradnje stvarivanje i zaštita javng i pjedinačng interesa hrizntalna integracija u zaštiti prstra vertikalna integracija javnst i slbdan pristup pdatcima i dkumentima značajnim za prstrn uređenje. Ciljevi prstrng uređenja izvedeni iz vih načela kmpatibilni su snvnim ciljevima plitike reginalng razvja navedenim u člancima 2. i 12. ZRR-a. Članak 6. ZPU-a navdi: ravnmjeran prstrni razvj usklađen s gspdarskim, društvenim i klišnim plazištima prstrna drživst u dnsu na racinaln krištenje i čuvanje kapaciteta prstra na kpnu, mru i u pdmrju u svrhu učinkvite zaštite prstra pvezivanje teritrija Države s eurpskim sustavima prstrng uređenja njegvanje i razvijanje reginalnih prstrnih sbitsti međusbn usklađen i dpunjujući razmještaj različitih ljudskih djelatnsti i aktivnsti u prstru radi funkcinalng i skladng razvja zajednice uz zaštitu integralnih vrijednsti prstra razumn krištenje i zaštita prirdnih dbara, čuvanje prirde, zaštita kliša i prevencija d rizika nečišćenja zaštita kulturnih dbara i vrijednsti dbr rganizirana raspdjela i uređenje građevinskg zemljišta kvalitetan i human razvj gradskih i ruralnih naselja te siguran, zdrav, društven funkcinalan živtni i radni kliš cjelvitst vrijednih balnih eksustava i kakvća mra za kupanje i rekreaciju dgvarajući prmetni sustav, sbit javni prijevz pskrba, funkcinalna pristupačnst i upraba usluga i građevina za ptrebe različitih skupina stanvništva, sbit djece, starijih ljudi i sba smanjenih spsbnsti i pkretljivsti kvaliteta, kultura i ljepta prstrng i arhitektnskg blikvanja stvaranje viskvrijednga izgrađeng prstra s uvažavanjem specifičnsti pjedinih cjelina te pštvanjem prirdng i urbang krajbraza i kulturng naslijeđa, a psebice uređenja ugstiteljsk-turističkih pdručja na balnm i kpnenm pdručju uz zaštitu užeg balng pjasa d građenja prstrni uvjeti za razvj gspdarstva nacinalna sigurnst i brana Države te zaštita d prirdnih i drugih nesreća. Načela i ciljevi ZPU-a dnse se na cijeli teritrij i akvatrij RH. Pdjele su ipak uvedene jer je pstupak planiranja prstra kji su pd zaštitm drukčiji, a dređen je i Zaštićen baln pdručje mra (ZOP). ZOP je pdručje d psebng interesa za Državu, a buhvaća pdručje balnih JLS-a. Članak 45.(3) nalaže da se Planiranje i krištenje prstra ZOP-a radi zaštite, stvarenja ciljeva drživg, svrhvitg i gspdarski učinkvitg razvja prvdi uz graničenja u pjasu kpna i tka u širini d m d balne crte i pjasu mra u širini d 300 m d balne crte (uže d balng pjasa dređeng Prtklm integralnm upravljanju balnim pdručjem). Nacrt knačng prijedlga Strategije prstrng razvja Republike Hrvatske (SPRRH) izradi je gdine Hrvatski zavd za prstrni razvj (HZPR), a nsitelj Strategije je Ministarstv graditeljstva i prstrng uređenja (MGIPU). Osnvni razlg za izradu nvg SPRRH-a je uzimanje u bzir pjava i prcesa kji su učeni praćenjem stanja u prstru u razdblju nakn dnšenja 46

47 prethdne Strategije prstrng uređenja Hrvatske (SPURH) iz gdine. Ovdje treba pdsjetiti da je jš Strategija iz gdine ptvrdila samrazumljivu ptrebu za međuresrnm i interdisciplinarnm suradnjm na izradi strateških razvjnih dkumenata. Naglašavaju se različiti vidvi prstrng razvja kje nakn disciplinarne analize treba interdisciplinarn bjediniti, a ciljevi su kmpatibilni ciljevima današnjeg ZPU-a i ZRR-a. Tada je učena ptreba za izdvajanjem psebnih pdručja: ratm zahvaćena pdručja; pdručja uz državnu granicu; ruralni prstr i sel; brdskgrsk ruraln pdručje te tci hrvatskg Jadrana. Tijekm psljednjih desetak gdina, a sbit u razdblju nakn stjecanja punpravng članstva Hrvatske u Eurpskj uniji, usvjen je čitav niz resrnih strategija i drugih razvjnih dkumenata, s psrednim ili nepsrednim utjecajem na prstr. Bitn je spmenuti i mgućnst krištenja financijskih sredstava kje Hrvatska ka članica EU-a mže iskristiti za ptrebe prstrng razvja. Premda prstrn planiranje na razini EU-a nije u izvrnj nadležnsti EU-a, za razliku d reginalne i klišne plitike, neg u nadležnsti država članica, na razini EU-a usuglašeni su zajednički prstrnplanski razvjni ciljevi sagledavanjem prstra u cjelini i pjedinačn na razini regija sa sličnim razvjnim prblemima i mgućnstima. Pritm prstrna kmpnenta razvja nadilazi teritrijalne i plitičke granice. Prstrn je planiranje pziciniran ka jedan d ključnih instrumenata za uspstavljanje dugrčng i drživg kvira za gspdarski, scijalni i teritrijalni razvj kak unutar država članica tak i između njih. Usuglašavanjem zemalja članica i Eurpske kmisije nasta je služben prihvaćen, premda ne i pravn bvezujući, dkument Perspektiva eurpskga prstrng razvja (ESDP), kji je prgramski i plitički kvir za sektrske plitike, kak na razini EU-a tak i na razini pjedinih država članica te njihvih reginalnih i lkalnih vlasti kje imaju utjecaj na prstr. Njime se prstrne plitike usmjeravaju prema uravnteženm i drživm razvju teritrija EU-a putem stvarivanja zajedničkih ciljeva: eknmska i scijalna khezija, čuvanje i upravljanje prirdnim resursima i kulturnim nasljeđem te uravntežena knkurentnst eurpskg teritrija. SPRRH dređuje dugrčne zadaće prstrng razvja, strateška usmjerenja razvja djelatnsti u prstru i plazišta za krdinaciju njihvih razvjnih mjera u prstru, na temelju ciljeva prstrng razvja utvrđenih Zaknm prstrnm uređenju, te u skladu s ukupnim gspdarskim, društvenim i kulturnim razvjem, pvezan s drugim temeljnim državnim razvjnim i strateškim dkumentima. Nacrt knačng prijedlga SPRRH-a u snvi sadržava: plazišta, snvu i rganizaciju prstrng razvja sa smjernicama i priritetima za pstizanje ciljeva prstrng razvja; razvj prstrnih sustava sa smjernicama za prstrni razvj na reginalnj i lkalnj razini te mjere zaštite kliša u skladu sa Strategijm drživg razvitka RH. Opći je cilj prstrng razvja uravntežen i drživ prstrni razvj na načelima teritrijalne khezije u funkciji pbljšanja kvalitete živta i ublažavanja deppulacijskih trendva, uz čuvanje identiteta prstra. Pstizanje cilja temelji se na pstavkama kncepcije Strategije, a t su afirmacija plicentričnsti, ublažavanje tempa deppulacije najugrženijih pdručja, čuvanje identiteta hrvatskg prstra, krištenje prednsti geprmetng plžaja za razvj psredničkih prmetnih, gspdarskih i plitičkih funkcija, drživi razvj gspdarstva i infrastrukturnih sustava, pvezivanje s eurpskim prstrm, integrirani pristup prstrnm uređenju te aktivna prilagdba dinamici prmjena jačanjem kapaciteta hrvatskg prstra i sustava prstrng uređenja za prilagdbu psljedicama klimatskih prmjena, društvenim prmjenama, gspdarskim trendvima i tehnlškm napretku te za smanjenje rizika d katastrfa. Ostvarenje pćeg cilja i pstavki kncepcije planira se usmjeravanjem aktivnsti uz pmć pet utvrđenih razvjnih pririteta sa strateškim usmjerenjima prstrng razvja d gdine: Priritet 1. Održivst prstrne rganizacije 47

48 Priritet 2. Očuvanst identiteta prstra Priritet 3. Prmetna pvezanst Priritet 4. Razvj energetskg sustava Priritet 5. Otprnst na prmjene. Plitike prstrng razvja i reginalng razvja ne trebaju biti sam kmpatibilne (usklađene) neg i kmplementarne (dpunjujuće). Od mnštva zajedničkih razvjnih izazva i prepruka za njihv rješavanje prepznatih u SPRRH-u, mgu se izdvjiti najznačajniji, kak slijedi: - U Strategiji se ističe nužnst uspstave stalne krdinacije i između sustava prstrng uređenja i sustava reginalng razvja, radi usklađivanja gdišnjih i višegdišnjih razvjnih prgrama i prjekata, sbit nih čiji je cilj pticanje reginalng razvja, urbang razvja i razvja pdručja s psebnim razvjnim izazvima, s vm Strategijm i prstrnim planvima, št je u cilju učinkvite prvedbe ve Strategije strateškim i perativnim dkumentima. - U pstupke izrade i dnšenja sektrskih razvjnih dkumenata ptrebn je u najranijj fazi uključiti, visn razini za kju se dnsi dkument, nadležne županijske zavde za prstrn uređenje ili HZPR te prvesti dgvarajuće ex-ante vrednvanje mgućih utjecaja predlženih ciljeva, mjera i aktivnsti na prstrni razvj pdručja za kje se dnsi dkument. - U analizi stanja SPRRH-a ističe se kak teritrijalni ustrj JLS-a u dnsu na veličinu statističkih pvršina nije ptimalan. S bzirm na brj JLS-a i ukupni brj prstrnih planva, ističe se prblem ispunjavanja prpisanih zahtjeva u rganizacijskm, kadrvskm i financijskm smislu. - Navde se velike razlike u strukturi naseljensti, funkcinalnj razvijensti i stupnju reginalng razvja prema indeksu razvijensti, indeksu knkurentnsti, BDP-u itd. Identificirane su i reginalne nejednaksti u stupnju urbaniziransti hrvatskg prstra. Ka natprsječn urbanizirane, identificirane su primrske makrregije RH, psebn splitska i riječka. Veza prstrne raspređensti i indeksa razvijensti pkazuje da su, s iznimkm Zagrebačke i Varaždinske te Grada Zagreba, razvijenije županije u prstru Jadranske Hrvatske. U urbanm sustavu ističu se mali gradvi, a nedstaju gradvi srednje veličine. Glavni grad Zagreb i sva tri stala makrreginalna centra (Split, Rijeka i Osijek) te svi županijski centri (sim Zadra i Gspića) u razdblju zabilježili su smanjenje brja stanvnika. - Eknmski i demgrafski pkazatelji upućuju na dugrčn najveće negativne psljedice u prstru u Virvitičk-pdravskj, Pžešk-slavnskj i Brdsk-psavskj županiji te u dijelvima Sisačkmslavačke, Ličk-senjske, Karlvačke i Bjelvarsk-bilgrske županije. Istčna Hrvatska (Slavnija, Baranja i zapadni Srijem), ka regija s najvećim udjelm naselja zahvaćenih deppulacijm (84,9 %), št, uz demgrafsk slabljenje Osijeka i njegve gradske regije te nepvljne eknmske trendve, upućuje na izrazit nazadvanje tg dijela RH. - Prstrna distribucija središnjih naselja svih stupnjeva centraliteta pkazuje neravnmjernst: mreža središnjih naselja vidljiv je najrjeđa u brdsk-planinskim i pgraničnim dijelvima RH te na dijelu tka, dnsn u pdručjima s brjnim razvjnim graničenjima i slabm dstupnšću usluga više razine. Najrazvijenija je u sjevernm i sjeverzapadnm dijelu središnje Hrvatske te u krajnjem istčnm dijelu Hrvatske. Otežavajuća je klnst u planiranju buduće mreže središnjih naselja već prisutan trend smanjenja (brja) javnih sadržaja ka rezultat deppulacije: prestanak s radm pdručnih snvnih škla ili djela, zatvaranje zdravstvenih ustanva i pštanskih ureda te rerganizacija sustava sudstva i državne uprave. Gubitak prizvdnih i uslužnih djelatnsti te 48

49 mgućnsti pskrbe, sbit u manjim naseljima i na pješačkim udaljenstima, imali su i vrl diferencirane učinke u prstru. Prmetna infrastruktura O prmetnj infrastrukturi na nacinalnj razini brine se prije svega Ministarstv pmrstva, prmeta i infrastrukture. N infrastrukturnih zahvata nema bez Strategije prstrng razvja i prstrnih planva. Istdbn, prmet je vrl značajna tema reginalne razvjne plitike. U nastavku su ukratk istaknute snvne značajke prmetne infrastrukture u RH, a pdatci su preuzeti iz Strategije prmetng razvitka RH i Strategije prstrng razvja RH (nacrt prijedlga, 2015.). Mreža izgrađenih / reknstruiranih cesta dvedena je d razine kja zadvljava današnji trenutak gspdarskg stanja i snva je za daljnji desetgdišnji razvj, dnsn ptencijal uključivanja RH u eurpski cestvni sustav. Prisutan je prblem izliransti Dubrvačk-neretvanske županije, čiji je teritrij fizički dvjen d stalih dijelva hrvatskg i eurpskg teritrija. Prmetni sektr u RH pridnsi ukupnj emisiji stakleničkih plinva s 20 %, a d tga je cestvni prmet dgvran za 95 %. Cestvni se prmet većim dijelm sastji d individualng prmet, a št znači da pstavlja sve veće prstrne zahtjeve u dnsu na neke druge prmetne blike. Osnvna prstrn-razvjna bilježja cestvne infrastrukture u Hrvatskj pkazuje dređene slabsti u dinamici izgradnje brzih i drugih državnih cesta u funkciji uspstave cjelvitg sustava cestvne mreže i izgradnje kritičnih dinica i bjekta, pnajprije na mreži državnih cesta te na prilaznicama i bilaznicama većih gradva te nedvljnj izgrađensti i mderniziransti cesta na tcima i u drugim pdručjima razvjnih psebnsti. Željeznički prmet u dnsu na cestvni prmet klišn je prihvatljiviji. Iznimn zahtjevne tehnlške karakteristike uvjetuju da se razvj zasniva na masvnm prijevzu rba i nešt manje putnika. Dužinm željezničkih pruga p brju stanvnika RH premašuje eurpski prsjek, ali mreža je tehnlški neprilagđena današnjim ptrebama s iznimkm magistralne pruge d granica sa Slvenijm d granice sa Srbijm te pjedinih sekcija kje su mdernizirane. Pstjeća željeznička mreža sastavni je di mreže međunardnih i nacinalnih željezničkih kridra. Obnvm i pnvnim puštanjem u prmet EU kridra X. te reknstrukcijm i bnvm kridra V.b pstjeća željeznička mreža stavljena je u punu funkciju. Uključivanje i pridruživanje željezničke mreže Hrvatske eurpskj željezničkj mreži (mreža TER) zahtijeva uvažavanje elemenata kji dređuju standarde i prstrni razmještaj eurpskih željezničkih kmunikacija. Stanje željezničke infrastrukture u Hrvatskj bilježava: zastarjela željeznička mreža, nedvljng kapaciteta i premljensti kritični dijelvi dinice pruga (nagib, nsivst, radijusi, brzina, prpusna mć) i željeznički prmetni bjekti (kldvri, pstaje, ranžirni i raspredni kldvri itd.), pnajprije na mreži državnih / eurpskih magistralnih pruga nedstatak uvjeta za izgradnju ravničarske pruge Rijeka Zagreb nepvezanst Istre i Dubrvnika na pstjeću željezničku mrežu. Infrastruktura riječng prmeta - Prirdne klnsti s tri velika riječna sustava Save, Drave i Dunava, kji služe i ka prmetna infrastruktura, gspdarski su ptencijal kji zahtijeva minimaln krištenje nvim prstrnim resursima. Trenutačn taj segment prmetne infrastrukture nije dvljn iskrišten, čemu je razlg i zapuštenst, nepremljenst i pteškće u primjenjivanju međudržavnih 49

50 ugvra krištenju pgraničnim rijekama. Riječni prmet trenutačn je aktivan sam na Dunavu, malim dijelm na Dravi, a ptpun je zanemariv na rijeci Savi. U mrežu malih i srednjih luka dunavskg prmetng kridra nisu uključene naše pstjeće luke Slavnski Brd, Sisak, Vukvar i Osijek. U PPURH-u i PPŽ-u predviđena je mgućnst prširenja lučkih pdručja i perativnih akvatrija, izrađenim perativnim (master) planvima luka Osijek, Vukvar i Brd. Na snazi je prstrni plan pdručja psebnih bilježja (PPPPO) višenamjenskg kanala Dunav-Sava. Riječni prmet bilježava: neuređenst pstjećih riječnih bjekata, pnajprije pstjećih plvnih putva Save i Drave nedstatak prihvaćeng dugrčng plana izgradnje luka i plvnih putva nedvršenst prjekta kanala Sava Dunav i prjekta uređenja plvng puta rijeke Save na IV./V. klasu neuređenst međudržavnih dnsa u vezi s režimm plvidbe Savm i Dunavm. Luke u RH razvrstane su prema njihvj namjeni i važnsti u skladu sa Zaknm pmrskm dbru i mrskim lukama: luke tvrene za javni prmet (d (psebnga) međunardnga gspdarskg značenja za državu, d županijske važnsti, d lkalne važnsti) i luke psebne namjene (d državng interesa, d županijskg interesa). Ovisn aktivnsti kje se u njima prvde, luke psebne namjene klasificirane su u sljedeće kategrije: vjne luke, luke nautičkg turizma, industrijske luke, sprtske luke, ribarske luke, brdgradilišne luke. Mrske luke d međunardnga gspdarskg interesa za RH jesu Rijeka, Šibenik, Zadar, Split, Plče i Dubrvnik. Hrvatska ima ukupn 42 luke d županijske važnsti i 285 luka d lkalne važnsti. Mže se zaključiti da je sustav luka u RH primjeren uređen te da su izgrađene sve značajne državne i županijske luke. Ok 90 % perativnih pvršina luka nalazi se u urbanim cjelinama, a psljedica tga je graničena ili nikakva mgućnst njihva prstrng razvja. Izvan sustava pmrske infrastrukture stala su pstjeća tradicinalna privezišta unutar naselja i izvan građevinskg pdručja, na u izdvjenim građevinskim pdručjima izvan naselja te ugstiteljsk-turističke i sprtske namjene. Prmetna pvezanst naseljenih tka s kpnm i međusbn nedstatna je i ne sigurava njihv drživi razvj. Pmrski prmet bilježava: nedstatak prihvaćenih master planva za sve luke državng značenja neusklađenst gspdarskg i turističkg krištenja lučkih prstra nedgvarajuće državanje i premljenst lučkih prstra prema kategriji i namjeni luke. Ukupni kapacitet vezva u mru i mjesta za smještaj plvnih bjekata na kpnu u lukama nautičkg turizma jest mjesta, i t u mru i na kpnu Prstrnim je planvima županija predviđen prširenje pstjećih i izgradnja nvih prihvatnih kapaciteta na k 300 ptencijalnih lkacija te je planiran nvih vezva, št je više neg jedan i p puta d pstjećih kapaciteta. Kapacitet vezva luka nautičkg turizma i mjesta na kpnu prema prstrnim planvima županija. U skladu s prvedenim istraživanjima i analizama te zaključcima Strategije razvja nautičkg turizma RH , prihvaćen je umjereni scenarij razvja nautičkg turizma (planiranih nvih vezva) utemeljen na utvrđenm nsivm kapacitetu prstra, umjerenj gdišnjj stpi rasta i načelu uravnteženga reginalng razvja s mgućnšću dstupanja zbg uvažavanja bilježja pjedinih županija, kje je usklađen s razvjem prateće kmunalne i druge infrastrukture te ptrebama siguranja pune zapslensti stanvništva. 50

51 Međunardni aerdrmi u Hrvatskj su zračne luke u Zagrebu, Splitu, Rijeci (Krk), Osijeku, Puli, Zadru i Dubrvniku. Zračne luke na tcima Lšinju i Braču nisu predviđene za međunardni prmet. Prema brju zračnih luka u dnsu na pvršinu i brj stanvnika, Hrvatska se ubraja u razvijenije države Eurpe. Sam prstrni razmještaj zračnih luka relativn je zadvljavajući. Zračni prmet razvi se na prihvatljivim pretpstavkama kje su mgućile da rasplažem s primjerenm mrežm kmercijalnih i malih zračnih luka. Mreža zračnih luka i pristaništa, napse u kpnenm dijelu Hrvatske, nema nve prstrne zahtjeve za prstr, n učava se mali brj i neravnmjernst razmještaja letilišta. Zahtjevi za racinalizacijm ptršnje energije i pvećanjem učinkvitsti prmetne infrastrukture uvjetvali su razvj intermdalng prmeta. Osnvni je cilj sustava siguravanje ptimalng prmetn-gspdarskg servisa rbama. Intermdalni prijevz tereta znači prijevz tereta u jedinicama, kmbiniranjem najmanje dviju vrsta prijevza u prijevznm lancu, tijekm kjega se većinm puta prlazi željeznicm, unutarnjim vdenim putvima ili brdm te gdje je pčetni i završni cestvni di puta št je mguće kraći. Intermdalni prmet traži vrl viski stupanj rganizacije ptpmgnut brzim razvjem IT tehnlgije. U Hrvatskj je intermdalni prmet nedvljn razvijen u prijevzu tereta i javnm prijevzu putnika. Intermdalni su terminali vrl rijetki, a čest je prisutn paraleln krištenje autbusnih i željezničkih linija. Osnvan je Klaster intermdalng prijevza čijim djelvanjem RH sudjeluje u prgramima EU-a Marc Pl II, Inteligentna energija u Eurpi (CIP IEE), Ek inicijative (CIP EKO) i Eurpski transprtni kridri (TEN- T). IT infrastruktura Ka št je istaknut u nacrtu prijedlga SPRRH-a (2015.), predviđanja pkazuju da će se d gdine digitalni sadržaji i aplikacije gtv u ptpunsti dstavljati putem interneta. Razvj brzih i ultrabrzih mreža danas ima jednak revlucinaran učinak ka i razvj prmetne ili elektrenergetske mreže prije sttinu gdina. Na temelju analize stanja razvijensti elektrničkih kmunikacija u RH, vidljiv je zastajanje u brju priključaka širkpjasng pristupa za prsjekm država članica EU-a. Prisutna je neravnmjernst u brju i gustći širkpjasnih priključaka p županijama kja je uzrkvana nepvljnm demgrafskm strukturm, nepznavanjem načina uprabe infrmacijskih i kmunikacijskih tehnlgija jedng dijela stanvništva te nedstatnm dstupnsti infrastrukture širkpjasng pristupa u svim hrvatskim regijama. Pristupna čvrišta svih razina, d mjesnih d međunardnih, pvezana su svjetlvdnm tehnlgijm, št mgućuje daljnji rast prmeta u elektrničkim kmunikacijama. Trenutačna tehnlška zastupljenst pkazuje dminaciju jedne vrste pristupa vezane za pstjeću kmunikacijsku mrežu bakrenih parica, kja uglavnm zadvljava trenutačne zahtjeve, ali ne mgućuje značajniji kvalitativni iskrak dstupnsti širkpjasng interneta i većim pristupnim brzinama. Pristupne mreže utemeljene na svjetlvdnj tehnlgiji tek su se pčele graditi te je priključaka manje d 1 %. Razlikuju se dva vrl karakteristična pjavna blika IT prmeta: u urbanim cjelinama i u stalm prstru (pnajprije magistralna mreža i GSM pstaje). IT prmet bilježava: neravnmjerna raspređenst stabilne mreže tehničk-tehnlška neujednačenst pnajprije stabilne mreže neptpunst IT kanalizacije u pstjećim kridrima pkrivenst bežičnim kmunikacijama u nekim dijelvima pdručja d psebng interesa. 51

52 Razvj IT prmeta, dnsn ravnmjerna pkrivenst teritrija, mgućit će dvršetak izgradnje stabilne i mbilne mreže, a primjenm najnvijih tehnlgija IT pvezivanja bavljanje velikg dijela pslva u mjestu bravka krisnika, čime se smanjuje pterećenje prstra prmetm i mgućava decentralizirani razvj gspdarstva. Energetska infrastruktura Osnvni energetski sustav je električna energija, kjm je pskrbljen k 95 % krisnika, št je zadvljavajuća pskrbljenst. U prstru dminira zračna mreža s tendencijm da se u urbanim sredinama ta mreža premješta pd zemlju, najčešće u kridru cesta. Ostalim se energentima kristi u dalek manjem udjelu te se njihvi zahtjevi za prstrm rješavaju gradnjm pd zemljm i u pstjećim infrastrukturnim kridrima. Na temelju prihvaćenih bveza EU-a, d gdine nužn je sigurati k 20 % ptrebne energije iz bnvljivih izvra. Trenutačn Hrvatska rasplaže pskrbljenšću energijm iz bnvljivih izvra manjm d 5 % ukupne ptršnje. Prihvaćanjem Nacinalng prgrama energetske učinkvitsti gdine i krištenja bnvljivih izvra energije i Pravilnika krištenju bnvljivih izvra energije i kgeneracije 50, u sve županijske prstrne planve (u izradi ili u izmjenama i dpunama) uvde se preduvjeti za razvj i istraživanje lkacija za bnvljive / dpunske / alternativne izvre energije, i t sa stajališta izgradnje bjekata prizvdnje, prerade i distribucije. Nacinalni prgram buhvaća izgradnju malih hidrelektrana (MAHE), iskrištavanje Sunčeve energije (SUEN), bienergije (BIEN), energije vjetra (ENWIN), getermalne energije (u paketu razvja i primjene plina PLINACRO), uvđenje centralnih tplinskih sustava naselja (KUEN-CTS), unaprjeđenje tplinske izlacije bjekata (KUEN-zgrada) i pvećanje energetske efikasnsti (MIEE) ka metde za primjenu bnvljivih izvra energije, dnsn razvja tehnlgija za ptrebe unaprjeđenja bnvljivih izvra energije. Stanje je današnje elektrprijensne mreže zadvljavajuće, tj. pdmiruje sve ptrebe gspdarstva i širke ptršnje. Sve su ratne štete sanirane i mreža je bnvljena u pstjećim kridrima. Nije bil značajnijih ptraživanja za nvim kridrima, već su pstjeći mdernizirani i pvećan im je kapacitet prijensa. Cjevvdni prmet ima veliki udi u kntinentalnm dijelu Hrvatske i pkriva ptrebe pskrbe plinm, vdm i sirvinm, a ima relativn mali zahtjev na prstrnim resursm, sim kad je riječ izgradnji i ptrebama državanja magistralnih cjevvda. Razmatra se izgradnja magistralnih plinvda kji ne bi nužn uvjetvali nve kridre, već bi se kristili pstjeći magistralni kridri. Cjevvdni prmet bilježava: velika sigurnst i kmfr psluživanja te mgućnst ddatng krištenja prstra i za druge namjene kje ne ugržavaju sigurnst cjevvda neujednačenst rasprstiranja državnim teritrijem tehničk-tehnlška nedstatnst ppratne preme zastarjelst tehničk-tehnlških rješenja sustava prijensa i upravljanja. Skladištenje nafte i derivata sigurava se na lkacijama rafinerija i u javn-privatnim skladišnim kapacitetima. Ok 90 % kapaciteta nalazi se u rafinerijama Sisak, Rijeka i reginalnim INA-inim distributivnim centrima. Ostali su kapaciteti u vlasništvu drugih distributera, pnajprije za ptrebe skladištenja derivata. Trenutačn RH rasplaže jednim pdzemnim skladištem za prirdni plin Okli, ukupnga radng vlumena d 550 milijuna m 3, s maksimalnim kapacitetm utiskivanja d 3,8 milijuna m 3 /dan i maksimalnim kapacitetm pvlačenja d 5 milijuna m 3 /dan. 52

53 Energetska učinkvitst - RH se kristi energijm manje učinkvit d većine zapadneurpskih država. Tršim 16,5 % više primarne energije p jedinici BDP-a d prsjeka ptršnje u EU-u (2012.). Ukupna se ptršnja energije Hrvatske nalazi u zlatnj sredini njezina energetska učinkvitst, svakak je blja neg u državama regije (Makednija, BiH, Srbija, Crna Gra, Albanija) i većini nvih članica EU (Češka, Slvačka, Pljska, Litva, Estnija, Bugarska, Rumunjska), te drugim državama istčne Eurpe (Rusija, Bjelrusija, Ukrajina). U uspredbi sa zapadneurpskim državama, u Hrvatskj pstji značajan prstr za pbljšanjem energetske učinkvitsti, t više št ptršnja energije u Hrvatskj raste. Psebn je naglašen prast ptršnje električne energije. Kućanstva te javne i kmercijalne usluge zajednički trše više d 40 % energije, a kućanstva sama trše više d 30 % ukupne ptršnje energije u Hrvatskj. Ukupna instalirana tplinska snaga prizvdnih jedinica u centraliziranim tplinskim sustavima (CTS) u RH iznsi k 1800 MW. Ok 10 % d ukupng brja kućanstava u RH priključen je na CTS, a ukupni je brj krisnika k Veliki di prizvdnih kapaciteta i mreža za distribuciju tplinske energije zastarjele su tehnlgije kd kjih pstje mgućnsti za pvećanjem energetske učinkvitsti. Zaštita kliša Kad je riječ investicijama i tekućim izdatcima za zaštitu kliša, pstje značajne razlike među županijama. U gdini ukupne investicije u zaštitu kliša iznsile su 2,1 milijardu kuna. Od tga su investicije u županijama Kntinentalne Hrvatske bile 1,6 milijarda kuna, a na pdručju Jadranske Hrvatske 0,5 milijarda kuna. Najveće ukupne investicije u zaštitu kliša gdine ima je Grad Zagreb (0,97 milijarda kuna). Od županija Jadranske Hrvatske treba izdvjiti Primrsk-gransku županiju s 0,28 milijarda kuna ukupnih investicija u zaštitu kliša. S druge strane, najmanje iznse u zaštitu kliše te gdine ulžile su Brdsk-psavska ( kuna) i Ličk-senjska županija ( kuna). Treba takđer naglasiti kak iznsi ukupnih ulaganja u zaštitu kliša variraju d gdine d gdine (vidi Prilg 1. tablica 21.) Slična je situacija i u slučaju tekućih izdataka za zaštitu kliša. Ukupni tekući izdatci za zaštitu kliša u Republici Hrvatskj gdine iznsili su 1,59 milijarda kuna. U Kntinentalnj Hrvatskj iste gdine iznsili su 0,96 milijarda kuna, a u Jadranskj 0,62 milijarda kuna. P visini tekućih izdataka za zaštitu kliša pnvn se ističu Grad Zagreb s 0,53 milijarde kuna i Primrsk-granska županija s 0,23 milijarde kuna. Najmanje tekuće izdatke za zaštitu kliša imaju Brdsk-psavska i Ličksenjska županija. Naime, tekući izdatci za zaštitu kliša u u Brdsk-psavskj županiji iznsili su 7,57 milijuna kuna, a u Ličk-senjskj 2,1 milijun kuna (vidi Prilg 1. tablica 22.) Prema pdatcima Eurstata u gdini ukupni su izdatci pće države za zaštitu kliša u prsjeku činili 0,8 % BDP-a država članica EU 28. Od tga je 0,4 % BDP-a tpal na izdatke vezane uz gspdarenje tpadm vdama, p 0,1 % na gspdarenje tpadnim vdama, smanjenje nečišćenja, zaštitu bilške raznliksti i krajlika te pću zaštitu kliša. Istdbn Eurstat za Hrvatsku iskazuje pdatak d 0,4 %, d čega 0,1 % tpada na zaštitu bilške raznliksti i krajlika, a 0,1 % na pću zaštitu kliša. Na karti 9. prikazan je 146 aktivnih dlagališta tpada, pri čemu je sanacija dvršena na 107 lkacija i u tijeku ih je na 48 lkacija. Ugvreni su radvi za centre za gspdarenje tpadm u Istarskj, Primrsk-granskj i Šibensk-kninskj županiji. Dinamika izgradnje dlagališta tpada prikazana je u Prilgu 1. tablica

54 Karta 9. Službena dlagališta tpada, stanje gdine Izvr: MZOIP, Kvaliteta zraka Kvalitetu zraka na pdručju Hrvatske prati i cjenjuje, u skladu sa Zaknm zaštiti zraka (NN 130/11, NN 47/14) i Pravilniku praćenju kvalitete zraka (NN 3/13), Hrvatska agencija za kliš i prirdu (HAOP) kja je nastala gdine spajanjem Agencije za zaštitu kliša (AZO) i Državng zavda za zaštitu prirde (DZZP). Za ptrebe mjerenja razine nečišćensti zraka na pdručju RH dređen je pet zna (tablica 4.) i četiri aglmeracije (tablica 5.) (Uredba dređivanju zna i aglmeracija prema razinama nečišćensti zraka na pdručju Republike Hrvatske (NN 1/14)). Detaljni pdatci cjeni kvalitete zraka prikazane su u Gdišnjem izvještaju praćenju kakvće zraka na pdručju RH za gdinu kji bjavljuje AZO 16. Tablica 4. Zne prema razinama nečišćensti zraka na pdručju RH Oznaka zne HR 1 Naziv zne Kntinentalna Hrvatska Obuhvat zne Osječk-baranjska županija (izuzimajući aglmeraciju HR OS), Pžeškslavnska županija, Virvitičk-pdravska županija, Vukvarsksrijemska županija, Bjelvarsk-bilgrska županija, Kprivničkkriževačka županija, Krapinsk-zagrska županija, Međimurska županija, Varaždinska županija i Zagrebačka županija (izuzimajući aglmeraciju HR ZG) HR 2 Industrijska zna Brdsk-psavska županija i Sisačk-mslavačka županija HR 3 Lika, Grski ktar i Primrje Ličk-senjska županija, Karlvačka županija i Primrsk-granska županija (izuzimajući aglmeraciju HR RI) 16 Izvještaj preuzet s mrežne stranice: file:///c:/users/irasic/dwnlads/izvjesce_kvaliteta_zraka_2013.pdf, pristupljen 16. srpnja gdine. 54

55 HR 4 Istra Istarska županija HR 5 Dalmacija Zadarska županija, Šibensk-kninska županija, Splitsk-dalmatinska županija (izuzimajući aglmeraciju HR ST) i Dubrvačk-neretvanska županija Izvr: HAOP, Tablica 5. Aglmeracije prema razinama nečišćensti zraka na pdručju RH Oznaka aglmeracije Naziv aglmeracije Obuhvat aglmeracije HR ZG Zagreb Grad Zagreb, Grad Dug Sel, Grad Sambr, Grad Sveta Nedjelja, Grad Velika Grica i Grad Zaprešić HR OS Osijek Grad Osijek HR RI Rijeka Grad Rijeka, Grad Bakar, Grad Kastav, Grad Kraljevica, Grad Opatija, Općina Viškv, Općina Čavle, Općina Jelenje, Općina Kstrena, Općina Klana, Općina Matulji, Općina Lvran i Općina Omišalj HR ST Split Grad Split, Grad Kaštela, Grad Slin, Grad Trgir, Općina Klis, Općina Pdstrana i Općina Seget Izvr: HAOP, 201. Razine nečišćensti zraka dređuju se prema dnjim i grnjim pragvima prcjene za sumprv diksid (SO 2), dušikv diksid (NO 2), lebdeće čestice (PM10), benzen, benz(a)piren, lv (Pb), arsen (As), kadmij (Cd) i, nikal (Ni) u PM10, ugljikv mnksid (CO), graničnim vrijednstima za ukupnu plinvitu živu (Hg), te dugrčnim ciljem za prizemni zn (O 3) s bzirm na zaštitu zdravlja ljudi. Nijedna zna i aglmeracije nisu cjenjene ka nečišćene s bzirm na vrijednsti sumprva diksida( SO 2), dušikva diksida (NO 2), ugljikva mnksida (CO) i benzena. Sumarna cjena nečišćensti (nesukladnsti) zna i aglmeracija p nečišćujućim tvarima prikazana je u tablici 6. Tablica 6. Ocjena nečišćensti (nesukladnsti) zna i aglmeracija p nečišćujućim tvarima, gdine Onečišćujuća tvar Sumprv diksid - SO 2 Dušikv diksid - NO 2 Lebdeće čestice PM 10 Lebdeće čestice - PM 2,5 Ozn O 3 Ocjena nečišćensti zna i aglmeracija Nijedna zna i aglmeracija nije cjenjena ka nečišćena. Aglmeracije Zagreb, Osijek i Split su necijenjene. Nijedna zna i aglmeracija nije cjenjena ka nečišćena. Aglmeracija Split je necijenjena. Aglmeracije Zagreb i Osijek i Industrijska zna su cjenjene ka nečišćene. Aglmeracija Rijeka cjenjena je ka čista. Zne Kntinentalna Hrvatska, Lika, Grski ktar i Primrje, Istra i Dalmacija nisu cjenjene, ka ni aglmeracija Split. Industrijska zna cjenjena je ka nečišćena. Aglmeracija Zagreb cjenjena je ka čista. Aglmeracije Rijeka i Split, te zne Kntinentalna Hrvatska, Lika, Grski ktar i Primrje, Istra i Dalmacija nisu cjenjene. Aglmeracija Rijeka cjenjena je ka nečišćena. Aglmeracija Zagreb i Industrijska zna cjenjene su ka čiste. Aglmeracija Split te zne Kntinentalna Hrvatska, Lika, Grski ktar i Primrje, Istra i Dalmacija nisu cjenjene. 55

56 Ugljikv mnksid - CO Benzen Pb i Cd u PM 10 Ni i As u PM 10 B(a)P u PM 10 Ukupna plinvita živa (Hg) Izvr: Sistematizacija EIZ prema HAOP, Aglmeracije Zagreb, Osijek i Rijeka su cjenjene ka čiste. Aglmeracija Split nije cjenjena. Sve zne su cjenjene ka čiste. Aglmeracije Zagreb, Osijek i Rijeka su cjenjene ka čiste. Aglmeracija Split nije cjenjena. Sve zne su cjenjene ka čiste. Sve zne cjenjene su ka čiste. Sve aglmeracije nisu cjenjene. Industrijska zna cjenjena je ka čista. Ostale zne i sve aglmeracije nisu cjenjene. Aglmeracija Zagreb i sve zne cjenjena su ka čiste. Aglmeracije Osijek, Rijeka i Split nisu cjenjene. Direktive ne prpisuju graničnu i/ili ciljnu vrijednst te se ne mže drediti cjena sukladnsti sa zahtjevima direktiva. Aglmeracija Zagreb cjenjena je ka nečišćena u dnsu na hrvatske prpise. Vdpskrba i dvdnja Prema Zaknu vdama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, i 14/14) javna vdpskrba je djelatnst zahvaćanja pdzemnih i pvršinskih vda namijenjenih ljudskj ptršnji i njihva kndiciniranja te ispruka d krajnjega krisnika ili d drugga ispručitelja vdne usluge ak se ti pslvi bavljaju putem građevina javne vdpskrbe te upravljanje tim građevinama. Javna vdpskrba je u nadležnsti jedinica lkalne (dijelm i pdručne) samuprave kje su bvezne, samstaln ili u suradnji s drugima, sigurati njezin bavljanje na svm pdručju. Za bavljanje djelatnsti mgu snvati vlastit trgvačk društv ili ustanvu ili, iznimn, mgu ju pvjeriti drugj pravnj ili fizičkj sbi na temelju ugvra kncesiji. Ka št je istaknut u nacrtu prijedlga SPRRH (2015.), pdručja namijenjena zahvaćanju vde za piće zaštićuju se ka zne sanitarne zaštite izvrišta. U Hrvatskj su evidentirane zne sanitarne zaštite na ukupn km2 ili 20 % kpneng teritrija, pri čemu prevladavaju zne graničenja i nadzra (III. zna). Krištenje vda dnsi se na zahvaćanje pvršinskih i pdzemnih vda i krištenje za: prizvdnju električne energije i pgnske namjene; uzgj slatkvdnih riba i drugih vdenih rganizama; plvidbu; splavarenje i vžnju drugim plvilima; sprt, kupanje, rekreaciju i slične namjene te pstavljanje plutajućih ili plvećih bjekata na vdama. Zaštita d štetng djelvanja vda dnsi se na branu d pplava, branu d leda na vdtcima i zaštitu d erzija i bujica. Prvdi se u skladu s planskim dkumentima i na temelju prethdnih prcjena rizika d pplava za pjedin vdn pdručje. U sklpu upravljanja rizicima d štetng djelvanja vda izrađene su karte pasnsti d pplava kje sadržavaju prikaz mgućnsti razvja dređenih pplavnih scenarija i karte rizika d pplava kje sadržavaju prikaz mgućih štetnih psljedica razvja scenarija prikazanih u kartama pasnsti. Te su karte psebn bitne s mtrišta krištenja rasplživih prstrnih resursa u planiranju nvih građevinskih pdručja, dnsn pvećanja pstjećih, za širenje naselja i/ili usmjeravanje gspdarskih djelatnsti u prstru. Uređenje vda pdrazumijeva gradnju vdnih građevina (regulacijske, zaštitne i meliracijske) i državanje vda s ciljem pstizanja neškdljiva prtka vda. S druge strane, javna dvdnja je djelatnst skupljanja tpadnih vda, njihva dvđenja d uređaja za prčišćavanje, prčišćavanja i izravnga ili neizravnga ispuštanja u pvršinske vde, brade mulja 56

57 kji nastaje u prcesu njihva prčišćavanja, ak se ti pslvi bavljaju putem građevina javne dvdnje te upravljanje tim građevinama. Slika 9. Javni vdvd, kličina zahvaćene vde p slivvima, gdine, tis. m 3 Izvr: brada EIZ, DZS. Slika 10. Javna kanalizacija, ispuštanje neprčišćenih tpadnih vda vde p slivvima, gdine, tis. m 3 Slika 11. Javna kanalizacija, ispuštanje prčišćenih tpadnih vda p slivvima, gdine, tis. m 3 Izvr: DZS, brada EIZ Izvr: DZS, brada EIZ Javna dvdnja uključuje i crpljenje i dvz tpadnih vda iz septičkih i sabirnih jama. Slika 9. prikazuje kličinu zahvaćene vde sustavm javne vdpskrbe u Hrvatskj p slivvima za razdblje d d gdine (više vidi tablicu 24. u Prilgu). Ukupn zahvaćena kličina vde u Hrvatskj se u prmatranm razdblju smanjila s d 501,7 milijuna m 3 d 456,4 milijuna m 3. U pdručju Crnmrskg sliva u gdini bil je zahvaćen 55 % kličine vde, dk statak zahvaćene vde tpada na Jadransk slivn pdručje. Kličina tpadnih vda u sustavima javne dvdnje p slivvima prikazana je na slikama 10. i 11., i t dvjen za prčišćene i neprčišćene tpadne vde, dk su detaljni pdatci dani u tablicama 25. i 26. u Prilgu 1. U prmatranm razdblju iz sustava javne dvdnje ispušten je između 322,7 milijuna m 3 (2008. gdine) i 336 milijuna m 3 tpadnih vda (2009. gdine). Udi prčišćenih tpadnih vda u ukupn ispuštenim tpadnim vdama pveća se s 65,8 % u gdini na 73,8 % u gdini. Zanimljiv je vidjeti strukturu ispuštenih tpadnih vda u pdručju Crnmrskg sliva i Jadranskm slivnm pdručju. 57

58 Prsječn je 80 % tpadnih vda u pdručju Crnmrskg sliva, a statak u jadranskm vdnm pdručju. Primjetan je trend smanjivanja udjela neprčišćenih tpadnih vda u pdručju Crnmrskg sliva sa 36,6 % u gdini na 28,2 % u gdini. Istdbn se u jadranskm vdnm pdručju udi neprčišćenih tpadnih vda u ukupnim tpadnim vdama iz sustava javne kanalizacije smanji s 52 na 18 %. Prirdna baština U Hrvatskj je zaštićen pdručja razvrstanih u devet kategrija (tablica 7.). Najvrjednija pdručja zaštićena su u sam nacinalnih parkva, 11 parkva prirde i dva strga rezervata. Svih sam nacinalnih parkva (Plitvička jezera, Krnati, Brijuni, Mljet, Krka, Sjeverni Velebit, Paklenica i Risnjak) ukupne pvršine 967 km 2 smješten je na prstru Jadranske Hrvatske. Tablica 7. Prstrni razmještaj zaštićenih pdručja prirde, NUTS II i NUTS III, gdine Nacinalni parkvi (NP) Parkvi prirde (PP) i strgi rezervati (SR) Kntinentalna Hrvatska 5 PP i 1 SR Grad Zagreb PP Medvednica Zagrebačka županija PP Medvednica, PP Žumberak Krapinsk-zagrska županija PP Medvednica Virvitičk-pdravska županija PP Papuk Pžešk-slavnska županija PP Papuk Osječk-baranjska županija PP Kpački rit Karlvačka županija PP Žumberak; SR Bijele i Samarske stijene Sisačk-mslavačka županija PP Lnjsk plje Jadranska Hrvatska 8 NP pv. 967 km 2 6 PP i 2 SR Primrsk-granska županija NP Risnjak PP Učka; SR Bijele i Samarske stijene Ličk-senjska županija Zadarska županija NP Plitvička jezera, NP Sjeverni Velebit NP Paklenica SR Hajdučki i Ržanski kukvi PP Telašćica, PP Vransk jezer Šibensk-kninska županija NP Krnati, NP Krka PP Vransk jezer Splitsk-dalmatinska županija PP Bikv Istarska županija NP Brijuni PP Učka Dubrvačk-neretvanska županija NP Mljet PP Lastvsk tčje Republika Hrvatska 8 NP pv. 967 km 2 11 PP km 2, 2 SR Izvr: Sistematizacija EIZ-a prema MGIPU, Od 11 parkva prirde ukupne pvršine km 2, na prstru Kntinentalne Hrvatske nalazi se pet parkva prirde (Kpački rit, Lnjsk plje, Medvednica, Papuk i Žumberak Sambrsk grje) i jedan strgi rezervat (Bijele i Samarske stijene), dk se šest parkva nalazi na prstru Jadranske Hrvatske (Telašćica, Velebit, Vransk jezer, Učka, Lastvsk tčje, Bikv te dva strga rezervata Hajdučki i Ržanski kukvi te Bijele i Samarske stijene). Ostala zaštićena pdručja razvrstana u šest kategrija su: 77 psebnih rezervata, dva reginalna parka, 85 spmenika prirde, 85 značajnih krajbraza, 28 park-šuma te 121 spmenik parkvne arhitekture. Ukupna je pvršina svih zaštićenih pdručja u RH 7556 km 2, dnsn 8,6 % d ukupnga državng teritrija. Nacinalni park Plitvička jezera na UNESCO-vu je Ppisu svjetske prirdne baštine. Park prirde Velebit, na čijem su pdručju i nacinalni parkvi Paklenica i Sjeverni Velebit, uvršten je u Ppis rezervata bisfere u sklpu UNESCO-va znanstveng prgrama Čvjek i bisfera MAB ka i prekgranični rezervat bisfere Mura Drava Dunav između RH i Republike Mađarske, kji buhvaća Reginalni park Mura Drava te Park prirde Kpački rit. Parkvi prirde Kpački rit, Lnjsk plje, Park prirde Vransk jezer, 58

59 Ornitlški rezervat Crna Mlaka i pdručje Delte Neretve uvršteni su u Ppis međunardn vrijednih mčvara Knvencije mčvarama d međunardng značenja, sbit ka staništa ptica mčvarica (Ramsar). Zbg bgatstva ptičjeg svijeta uvršteni su i u Ppis važnih rnitlških pdručja Eurpe (IBA). (MGIPU, 2015.) Eklška mreža i sustav prstrng uređenja mreža Natura 2000 Eklška mreža RH di je eklške mreže čuvanih pdručja EU Natura 2000, a čine ju Pdručja čuvanja značajna za ptice (POP) i Pdručja čuvanja značajna za vrste i stanišne tipve (POVS). Karta 10. Eklška mreža RH (Natura 2000) Izvr: DZZP, mrežna stranica: Prema psttku teritrija unutar mreže NATURA 2000, Eklška mreža RH buhvaća 36,73 % kpneng teritrija i 15,42 % balng mra, a sastji se d 781 Pdručja čuvanja značajnih za vrste i stanišne tipve (POVS) te 38 Pdručja čuvanja značajnih za ptice (POP) 17. RH je u samm vrhu EU p psttku teritrija pkriveng mrežm Natura Okvir 2: Sažetak snvne analize razvja prstra i kliša Prstrni razvj U analizi stanja SPRRH ističe se kak teritrijalni ustrj JLS-a u dnsu na veličinu statističkih pvršina nije ptimalan. S bzirm na brj JLS-a i ukupni brj prstrnih planva, ističe se prblem ispunjavanja prpisanih zahtjeva u rganizacijskm, kadrvskm i financijskm smislu. 17 Pdatak preuzet s mrežne stranice Državng zavda za zaštitu prirde. pristupljen 27. lipnja gdine. 59

60 Navde se velike razlike u strukturi naseljensti, funkcinalnj razvijensti i stupnju reginalng razvja prema indeksu razvijensti, indeksu knkurentnsti, BDP-u itd. Takđer su identificirane reginalne nejednaksti u stupnju urbaniziransti hrvatskg prstra. Prstrna distribucija središnjih naselja svih stupnjeva centraliteta pkazuje neravnmjernst: mreža središnjih naselja vidljiv je najrjeđa u brdsk-planinskim i pgraničnim dijelvima RH te na dijelu tka, dnsn u pdručjima s brjnim razvjnim graničenjima i slabm dstupnšću usluga više razine. Prmetna infrastruktura Osnvna prstrn-razvjna bilježja cestvne infrastrukture u Hrvatskj pkazuje dređene slabsti u dinamici izgradnje brzih i drugih državnih cesta u funkciji uspstave cjelvitg sustava cestvne mreže i izgradnje kritičnih dinica i bjekta, pnajprije na mreži državnih cesta te na prilaznicama i bilaznicama većih gradva, te nedvljnj izgrađensti i mderniziransti cesta na tcima i u drugim pdručjima s razvjnim psebnstima. Željeznička infrastruktura zastarjela željeznička mreža, nedvljng kapaciteta i premljensti kritični dijelvi dinice pruga (nagib, nsivst, radijusi, brzina, prpusna mć) i željeznički prmetni bjekti (kldvri, pstaje, ranžirni i raspredni kldvri itd.), pnajprije na mreži državnih / eurpskih magistralnih pruga nedstatak uvjeta za izgradnju ravničarske pruge Rijeka Zagreb nepvezanst Istre i Dubrvnika na pstjeću željezničku mrežu Riječni prmet neuređenst pstjećih riječnih bjekata, pnajprije pstjećih plvnih putva Save i Drave nedstatak prihvaćenga dugrčng plana izgradnje luka i plvnih putva nedvršenst prjekta kanala Sava Dunav i prjekta uređenja plvng puta rijeke Save na IV./V. klasu neuređenst međudržavnih dnsa u vezi s režimm plvidbe Savm i Dunavm Pmrski prmet nedstatak prihvaćenih master planva za sve luke državng značaja neusklađenst gspdarskg i turističkg krištenja lučkih prstra nedgvarajuće državanje i premljenst lučkih prstra prema kategriji i namjeni luke Intermdalni prmet U Hrvatskj je intermdalni prmet nedvljn razvijen u prijevzu tereta i javnm prijevzu putnika. Intermdalni terminali su vrl rijetki, a čest je prisutn paraleln krištenje autbusnih i željezničkih linija. IT prmet neravnmjerna raspređenst stabilne mreže tehničk-tehnlška neujednačenst pnajprije stabilne mreže neptpunst IT kanalizacije u pstjećim kridrima pkrivenst bežičnim kmunikacijama u nekim dijelvima pdručja d psebng interesa 60

61 Energetika RH se kristi energijm manje učinkvit d većine zapadneurpskih država. Tršim 16,5 % više primarne energije p jedinici BDP-a d prsjeka ptršnje u EU-u (2012.). Na temelju prihvaćenih bveza EU-a, d gdine nužn je sigurati k 20 % ptrebne energije iz bnvljivih izvra. Trenutačn Hrvatska rasplaže pskrbljenšću energijm iz bnvljivih izvra manjm d 5 % d ukupne ptršnje. Investicije u zaštitu kliša značajne razlike među županijama u visini investicija i tekućih izdataka u zaštitu kliša; najveće ukupne investicije i tekuće izdatke u zaštitu kliša bilježe Grad Zagreb te Primrskgranska županija, dk najmanje izdvajaju Brdsk-psavska i Ličk-senjska županija prema pdatcima Eurstata, u gdini ukupni su izdatci pće države za zaštitu kliša u prsjeku činili 0,8 % BDP-a država članica EU 28, dk su za Hrvatsku iznsili dvstruk manje, tek 0,4 % BDP-a. Od ukupnih izdataka na razini EU 28 0,4 % BDP-a tpal je na izdatke vezane uz gspdarenje tpadm vdama te p 0,1 % na gspdarenje tpadnim vdama, smanjenje nečišćenja, zaštitu bilške raznliksti i krajlika, pću zaštitu kliša. Istdbn u Hrvatskj izdatci pće države za zaštitu bilške raznliksti i krajlika čine 0,1 %, a izdatci za zaštitu kliša 0,3 % BDP-a. Kvaliteta zraka nečišćenja zraka prisutna su u većj mjeri na pdručju Brdsk-psavske i Sisačk-mslavačke županije, a p pjedinim nečišćivačima i pdručju aglmeracija Zagreb, Osijek i Rijeka relativn zadvljavajuća kvaliteta zraka Vdpskrba i dvdnja u pdručju Crnmrskg sliva zahvaćen je 55 %kličine vde, dk statak zahvaćene vde tpada na Jadransk slivn pdručje prsječn je 80 %tpadnih vda u pdručju Crnmrskg sliva, a statak u jadranskm vdnm pdručju. Prirdna baština izrazit viska pkrivenst zaštićenim pdručjima u Jadranskj Hrvatskj (svih sam nacinalnih parkva i 6 parkva prirde) relativn veći di teritrija Jadranske Hrvatske pkriven je mrežm NATURA 2000 SWOT PROSTOR I OKOLIŠ SNAGE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Dbra pkrivenst prstrnim planvima na svim razinama Prstrnim planvima predviđen je i mgućen uređenje i dbr premanje pslvnih zna Zadvljavajuća elektrpskrba i dbra iskrištenst hidrenergetskg ptencijala Napredak u sustavu rješavanja prstrn-planske dkumentacije, sustav infrmiranja u prstrnm planiranju Aktivn civiln društv razvijen u zaštiti kliša Pstignut napredak u razminiravaju minskih pdručja SWOT PROSTOR I OKOLIŠ SNAGE (KH) SWOT PROSTOR I OKOLIŠ SNAGE (JH) Učinkvit pstupak dbivanja građevinskih dzvla Reginalni identitet specifični identiteti pjedinih 61

62 Razvijena cestvna, željeznička i infrastruktura zračng prmeta Izgrađene luke riječng prmeta Zadvljavajuća telekmunikacijska infrastruktura Osviještenst ptrebe za zaštitm prirde Očuvana bilška i krajbrazna raznlikst (Eklška mreža) prstrnih cjelina Blizina zračne luke (sim u LSŽ-u) Razvijena cestvna infrastruktura unutar regije Zadvljavajuća razina lučke infrastrukture Dbr upravljanje zaštićenim pdručjima Uspstavljen sustav zaštite i čuvanja prirdne baštine Pdručje Vukvarsk-srijemske županije u ptpunsti čišćen d zastalih mina Zadvljavajuće vrijednsti pkazatelja kvalitete vde i kvalitete kliša pkazuju visku razinu čuvansti kliša Dbr gspdarenje javnim šumama Uspstavljen sustav zaštite i čuvanja kulturne baštine Definirane ptrebe vdpskrbe SWOT PROSTOR I OKOLIŠ SLABOSTI (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Nedstatne usluge lkalnga javng prijevza - nedstatak integrirang prijevza u pdručjima kja gravitiraju velikim gradvima (sbit Zagrebu) Neriješeni imvinsk-pravni dnsi Neriješena vdpskrbna infrastruktura, deficit vde psebice na tcima za držanje živta Nerazvijen širk-pjasni internet, sbit u ruralnim i udaljenim pdručjima Lš pristup brzim cestama i autcestama, psebn za ptrebe razvja pslvnih zna Pdkapacitiranst ustanva za zaštitu kliša na županijskj razini Neučinkvit upravljanje državnm imvinm te nedvljna briga napuštenim i nezavršenim bjektima (industrijski, vjni, stambeni) i napuštenim nesaniranim eksplatacijskim pljima mineralnih sirvina Nedvljni prmetni terminali Nedvljn uključivanje JLP(R)S-a u prces usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga Nedvljna suradnja sektra pljprivrede, šumarstva, prstrng planiranja, reginalng razvja, vdng gspdarstva, turizma i sektra zaštite prirde u fazi planiranja i prvđenja resrnih strategija i upravljanja prstrm, te privlačenje sredstava krz prjekte Nedstatak ugibališta, pješačkih i biciklističkih staza Nedvljn krištenje bnvljivih izvra energije Nezadvljavajući sustav dvdnje i prčišćavanja tpadnih vda Lša pkrivenst vdvdnm mrežm, zastarjela vdpskrbna infrastruktura i veliki gubici u mreži Nezadvljavajuće gspdarenje tpadm, pstjanje ilegalnih i neuređenih dlagališta Nestručna bnva kulturne baštine (bnva bez nadzra) Nezadvljavajuće gspdarenje šumama u privatnm vlasništvu Nedvljna educiranst dinika nvijim trendvima u zaštiti kliša i prirde št se čituje u nedstatnim strategijama i prgramima upravljača i krisnika prirdnih dbara RH Nedvljn iskrištavanje EU fndva u pdručju (prstrng uređenja i) zaštite kliša SWOT PROSTOR I OKOLIŠ SLABOSTI (KH) Lša prmetna pvezanst (Bjelvarsk-bilgrska županija, Pžešk-slavnska županija, Pdravski ipsiln) ka psljedica smanjenja brja krisnika uslijed prcesa deppulacije izvan većih gradskih središta Neiskrišten plvni ptencijal rijeka, sbit u SWOT PROSTOR I OKOLIŠ SLABOSTI (JH) Devastacija mrske bale Napuštanje sela Nedvljan stručni i administrativni kapacitet JLS-a za prstrn planiranje i zaštitu kliša Nedstatak upravljanja destinacijm (neprimjeren 62

63 kntinentalnm dijelu Hrvatske Slaba iskrištenst i nedvršenst pstjećih prmetnih kridra Slaba željeznička infrastruktura i nerazvijen zračni prmet (s izuzetkm Grada Zagreba) Nedstatak IT infrastrukture (širkpjasni pristup internetu) Nedstatak sustava za navdnjavanje i dvdnju Lše stanje prčelja zgrada Nedstatak financijskih sredstava za zaštitu i čuvanje kulturnih dbara i stalih građevina Neusklađenst rasplživsti građevinskih zemljišta u prstrnim planvima (predimenziniranst) i stvarne ptražnje za gradnjm (pslvne zne za kje nema interesa) Nedstatn upravljanje klizištima Nedvljn uključivanje lkalne zajednice u planiranje i upravljanje prstrm i krištenje lkalnih prirdnih dbara Nedgvarajući sustav javng prijevza - neusklađenst različitih blika prijevza (autbus, željeznica) Nedvljn iskrišteni kapaciteti zračnih luka (izuzev Zračne luke Zagreb) Neiskrištenst geprmetng plžaja (intermdalni transprt) Nedvljna iskrištenst vdnih resursa - plvnst rijeka i kanala Nedvljn razvijena svijest zaštiti kliša Nedvljn krištenje prirdnih resursa - prast nebrađeng i zapušteng pljprivredng zemljišta, nedvljn krištenje vdnih resursa (termalne vde) Nedvljna premljenst i spsbljenst perativnih snaga civilne zaštite te zastarjela infrastruktura za sustave ranih upzravanja i bavještavanja Nedvljni kapaciteti stručnjaka za prijavu prjekata za EU fndve u pdručju prstrng uređenja, zaštite kliša te kulturne baštine planiranje vršnih pterećenja u turističkj sezni) Specifičnsti prstra ne uzimaju se dvljn u bzir prilikm izrade prstrnih planva, primjerice prilikm izrade prstrn-planske dkumentacije ne izrađuju se knzervatrske pdlge dgvarajuće kvalitete, te tradicijska naselja nisu dvljn zaštićena zaknm Nesviještenst na svim razinama upravljanja važnsti vdpskrbe na tcima, bnvi starih cisterni i izgradnja nvih paralelnih i/ili alternativnih resursa vde, ka i istraživanje resursa pitke vde Nema planva upravljanja kulturnm baštinm (županije južne Hrvatske) Unatč ratificiranm Prtklu integralnm upravljanju balnim pdručjem, n se ne prvdi i nema sustavng integralng upravljanja balnim pdručjem Neujednačenst prmetne infrastrukture Lša cestvna infrastruktura unutar regije (nerazvrstane i lkalne ceste) Nezadvljavajući javni prijevz u naseljima i između njih (intermdalni prmet) Prmetna izliranst tka i nedvljna međutčna pvezanst, psebn van turističke sezne Prblem dvdnje u starim gradskim jezgrama Neizgrađena dvdnja brinskih vda Prekmjern krištenje prirdnih resursa (riblji fnd) Prekmjern krištenje kulturne baštine u turističke svrhe Neučinkvit upravljanje i krištenje ptencijala bilške i krajbrazne raznliksti Nedvljn razvijena svijest zaštiti kliša - nedgvrn pnašanje u klišu Nesviještenst stanvništva važnsti čuvanja tradicijske baštine SWOT PROSTOR I OKOLIŠ PRILIKE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Pvećana turistička ptražnja za kulturnim dbrima i stalih vrijednih građevina, industrijske, vjne i druge arhitekture Revitalizacija / regeneracija kulturne baštine i stalih vrijednih građevina, industrijske, vjne i druge arhitekture u javne, turističke i druge svrhe Razvjni ptencijali ruralnih pdručja Mgućnsti financiranja prjekata uspstave zadvljavajućeg sustava dvdnje i prčišćavanja tpadnih vda, suvremenjivanja sustava vdpskrbne infrastrukture te krištenja bnvljivih izvra energije krz EU fndve Prepznata važnst rješavanja prblema gspdarenja tpadm prvenstven u županijskim središtima Bgata prirdna i raznlika kulturna baština Velik udi iznimng krajlika prirdni, kulturni i turistički ptencijal 63

64 Prekgranična i transnacinalna suradnja SWOT PROSTOR I OKOLIŠ PRILIKE (KH) Pvljan geprmetni plžaj Kntinentalne Hrvatske (sim PSŽ-a) i kridri X, Vb, Vc i VII Dbra prmetna pvezanst s velikim središtima u širem kružju (sim PSŽ-a) Plvnst rijeka Prstrne pretpstavke za višenamjenski kanal Dunav- Sava Pgdan smještaj za gspdarske djelatnsti uz kridre Hidrenergetski ptencijal za male elektrane Ptencijali čuvanih prirdnih resursa (rezerve vde) te čuvane prirdne i kulturne baštine Ptencijal krištenja zapušteng pljprivredng zemljišta za tradicijsku, ekstenzivnu i/ili eklšku pljprivrednu prizvdnju kja čuva zdrav kliš, bilšku raznlikst i suzbija strane invazivne vrste Velika pvršina pd NATURA-m 2000 SWOT PROSTOR I OKOLIŠ PRILIKE (JH) Geprmetni plžaj - kridri Vc i Jadransk-jnski pravac Veliki nenaseljeni i čuvan prstr Planvi prmetnih terminala EU fndvi za integrirani prmet Master plan prmeta Ptencijali iskristivih bnvljivih izvra energije Natura 2000 Viska pkrivenst zaštićenim pdručjima Očuvani prirdni resursi Izrada krajbrazne snve za cijelu Hrvatsku za učinkvitije planiranje prstra i razvja Osigurana sredstva za prjekt bljeg prepznavanja rasprstranjensti stanja i vrsta staništa pmću karte Privlačna bala i mre za razvj turizma Veliki ptencijal zaleđa za razvj pljprivrede i turizma Pgdne klimatlške razlike unutar regije SWOT PROSTOR I OKOLIŠ PRIJETNJE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Viski trškvi i dugtrajnst pstupka rješavanja imvinsk-pravnih dnsa te psljedičn prpadanje i urušavanje bjekata, ugržena tradicijska etn-baština i sl. Usitnjenst psjeda stvara pteškće u gspdarenju prstrm Pteškće u revitalizaciji napuštenih i nezavršenih bjekata u državnm vlasništvu Nedvljna krdinacija razvjnih aktera u prstrnm planiranju (s nacinalne prema lkalnj i reginalnj razini) Neujednačena kvaliteta cestvne i željezničke infrastrukture, zastarjela i nedstatna željeznička mreža i putnički vzni park Smanjenje državnih sredstava za financiranje županijskih i lkalnih cesta Neujednačena infrastruktura prstrnih pdataka Nedvljn sektrsk integriranje upravljanja prstrm Nepstjanje kntinuiteta u regulativi vezanj uz gspdarenje tpadm te nedsljednst u prvedbi ili nepstjanje prpisa gspdarenju tpadm te spr, skup pstupak dbivanja dzvla za gspdarenje tpadm Elementarne nepgde (bilne padaline, klimatske nepgde), klimatska varijabilnst i klimatske prmjene Nezadvljavajuće gspdarenje državnim šumama Prevelika autnmija nacinalnih subjekata u gspdarenju prirdnim resursima (javna pduzeća ne slijede partnerski pristup i nisu tvreni za dvsmjernu suradnju) Prekgranična nečišćenja pgraničnih pdručja (tl i vde, mre, a psebn zrak) Neusklađenst sektrskih i nacinalnih plitika i reginalnih zakna Nezadvljavajuća krdinacija u izgradnji velike infrastrukture Slaba međusektrska i međuinstitucinalna suradnja na pdručju čuvanja kulturne baštine i drživga gspdarskg krištenja kulturnih dbara Starenje stanvništva u ruralnim pdručjima Minirana i minski sumnjiva pdručja 64

65 SWOT PROSTOR I OKOLIŠ PRIJETNJE (KH) Ukidanje važnih željezničkih linija Brjnst klizišta Neusklađenst plitike gspdarenja vdama s eurpskim trendm davanja prstra rijekama i vraćanja riječnih staništa u izvrn stanje Ograničavajući prpisi za izgradnju ptrebne kritične infrastrukture za branu d ugrza (psebice rješavanje imvinsk-pravnih dnsa za izgradnju nasipa) Nekntrliran i neprimjeren krištenje kulturne baštine uslijed vanjskih pritisaka Napuštanje tradicijske pljprivrede kja je u službi zaštite bilške raznliksti, zdravg kliša i prizvdnje zdrave hrane SWOT PROSTOR I OKOLIŠ PRIJETNJE (JH) Zapuštenst pljprivredng zemljišta (nastanak fsiliziranga agrarng pejzaža) Pteškće u utvrđivanju granice pmrskg dbra Deppulacija stanvništva na tcima i Grskm ktaru, u udaljenim pdručjima i selima Zapuštenst vdpskrbnih sustava na tcima, cisterni za skupljanje kišnice, deficit vde, psebice tijekm ljetnih mjeseci Odsječenst pjedinih tka d vdpskrbnih sustava i neulaganje u istraživanja resursa pitke vde Neujednačena prmetna pvezanst s velikim središtima u kružju Odsječenst Dubrvačk-neretvanske županije d hrvatskg i eurpskg teritrija Nedstupnst širkpjasnj mreži u ruralnim pdručjima i na tcima Zaštita prirde prema NATURA-i 2000 u već izgrađenim pdručjima Šumski pžari i pžari makije Zagađenst mra mguće psljedice p kliš i prirdu ili devastaciju zaštićenih pdručja uslijed istraživanja ugljikvdika i eksplatacije mra Zaslanjivanje i nečišćenje pesticidima pljprivrednih pvršina Masvni i nedrživi blici turizma 2.4 Analiza stanja razvja gspdarstva SWOT analizm Reginalni brut dmaći prizvd Brut dmaći prizvd (BDP) p stanvniku Republike Hrvatske iznsi je u gdini kuna. Najveći di BDP-a pritm se stvaruje u Kntinentalnj Hrvatskj, čak 68,1 % (189,397 milijarda kuna), dk Jadranska Hrvatska sudjeluje s 31,9 % (88,645 milijardi kuna). Sam se u Gradu Zagrebu stvaruje jedna trećina ukupng BDP-a Republike Hrvatske (33,1 %) dnsn gtv plvina (48,7 %) BDP-a Kntinentalne Hrvatske. S druge strane, čak je 53,1 % BDP-a Jadranske Hrvatske stvaren u dvije županije: Primrsk-granskj (27,4 %) i Splitsk-dalmatinskj županiji (25,7 %). S bzirm na stvareni BDP p stanvniku, statističke regije znatn ne dstupaju d državng prsjeka. BDP p stanvniku iznsi je gdine za Kntinentalnu Hrvatsku kuna ( eura), št je 1,7 % iznad nacinalng prsjeka. Jadranska Hrvatska imala je kuna (9.870 eura) BDP-a p stanvniku, št je 3,5 % ispd nacinalng prsjeka. 65

66 Slika 12. BDP p stanvniku, RH NUTS II i NUTS III, (RH=100) gdine Jadranska Hrvatska = kuna p stanvniku Kntinentalna Hrvatska kuna p stanvniku Izvr: DZS, brada EIZ Za razliku d statističkih regija, među županijama prisutne su značajnije razlike u vrijednsti BDP-a p stanvniku. Ispdprsječni BDP p stanvniku gdine zabilježen je u čak samnaest županija (Slika 12.). Županije s najnižim BDP-m p stanvniku gdine bile su Brdsk-psavska s 57,3 %, Vukvarsk-srijemska s 58,9 % i Virvitičk-pdravska županija s 59,1 % nacinalng prsjeka. Osim Grada Zagreba, kji je sa kunu ( eura) BDP-a p stanvniku bi za 77,3 % iznad nacinalng prsjeka, iznadprsječni BDP p stanvniku stvarile su jš sam dvije županije: Primrsk-granska (26,2 % iznad nacinalng prsjeka) i Istarska (24,3 % iznad nacinalng prsjeka). Iz pisang se izvdi zaključak da razlikama u visini BDP-a županija najvećim dijelm pridnse ekstremne vrijednsti zabilježene u Gradu Zagrebu (vidi Prilg 1. tablica 27.) Gspdarska kriza negativn se dražava i na kretanje reginalng brut dmaćeg prizvda i na reginalne nejednaksti. Analizm kretanja brut dmaćeg prizvda p stanvniku za Hrvatsku, NUTS II i NUTS III regije d d gdine, učavaju se dva razdblja. Razdblje d d gdine bilježi je rast BDP-a p stanvniku na razini cjelkupnga gspdarstva i NUTS II i NUTS III regija. BDP p stanvniku Jadranske Hrvatske pritm je rasta p prsječnj nminalnj gdišnjj stpi d 8,8 %, a Kntinentalne Hrvatske p stpi d 8,6 pst (rast na državnj razini bi je 8,6 %). Na razini županija najbrži nminalni rast bilježile su Ličk-senjska (10,3 %), Dubrvačkneretvanska (10,2 %) te Zadarska i Šibenska županija (10,1 %). S druge strane, d pčetka gspdarske krize dnsn d sredine gdine pa d gdine, primjetne su scilacije u kretanju BDP-a p stanvniku. BDP p stanvniku Jadranske Hrvatske se d d gdine u prsjeku gdišnje smanjiva za 1,0 %, Kntinentalne Hrvatske za 0,7 %, dk je BDP p stanvniku Hrvatske zabilježi prsječnu gdišnju stpu pada d 0,8 %. Najbrži pad BDP-a p stanvniku stvaren je u Ličk-senjskj (2,6 % gdišnje), Zadarskj te Virvitičk-pdravskj županiji (2,5 %), dk sam Šibensk-kninska županija bilježi pzitivnu prsječnu gdišnju stpu rasta BDP-a p stanvniku d 0,1 %. 66

67 Slika 13. BDP p stanvniku prema paritetu kupvne mći, EU 28 = 100, 2001., i gdine Izvr: Eurstat, brada EIZ i MRRFEU, U pgledu brzine knvergencije prema gspdarstvu EU-a, ka psljedica gspdarske krize, u razdblju d d gdine dlazi d pvećanja jaza između BDP-a p stanvniku statističkih NUTS II regija i EU 28. BDP p stanvniku Jadranske Hrvatske je bi za 39 % niži d prsječng BDP p stanvniku na razini EU 28, dk se gdine ta razlika pvećala na 43 % (slika 13.). Kntinentalna Hrvatska gdine bilježi BDP p stanvniku na razini 64 % prsjeka EU, a pada na razinu d 60 % EU 28. U razdblju d d gdine zabilježena je knvergencija i cjelkupnga hrvatskga gspdarstva i NUTS II regija prema prsjeku EU 28. Reginalne nejednaksti dabrani pkazatelji Osim prema BDP-u p stanvniku, velike razlike među županijama zabilježene su i prema drugim ubičajenim pkazateljima reginalnih razlika. Raspn vrijednsti dabranih pkazatelja na razini županija prikazan je u tablici 8., a detaljni pdatci p županijama dani su u tablicama u Prilgu 1. Gustća naseljensti uvelike se razlikuje d županije d županije. Najveća gustća naseljensti prisutna je u Gradu Zagrebu, i t 8,0 puta veća neg u sljedećj najgušće naseljenj županiji Međimurskj, 16,6 puta veća d državng prsjeka te čak 37 puta veća neg u najrjeđe naseljenj, Ličk-senjskj županiji (9,1 stanvnik p kilmetru kvadratnm). Udi brazvang stanvništva u ukupnm stanvništvu u dbi d 16 d 65 gdina pkazatelj je kvalitete ljudskg kapitala pjedine županije. U gdini najvišu vrijednst tg pkazatelja bilježe Grad Zagreb (29,0 %) i Primrskgranska županija (20,1 %), dk je najniža vrijednst tg pkazatelja zabilježena u Virvitičkpdravskj županiji (8,2 %). Prmtre li se razlike u visini net-plaća, vidljiv je da su na županijskj razini u gdini najniže prsječne mjesečne net-plaće isplaćene u Varaždinskj županiji (4.429 kuna), dk najviše prsječne mjesečne net-plaće stvaruju zapsleni na pdručju Grada Zagreba (6.437 kuna). Jš su izraženije razlike u nezapslensti, tak da je u žujku gdine najviša stpa nezapslensti d 32,6 % zabilježena u Virvitičk-pdravskj županiji, a najniža stpa nezapslensti zabilježena je u Gradu Zagrebu (8,6 %) i Istarskj županiji (8,9 %). Sličn, prema pdatcima HZMO-a, na zapslen stanvništv tpada više d plvine stanvništva grada Zagreba (54,1 %) te 38 % stanvništva Istarske županije, dk u Vukvarsk-srijemskj županiji zapsleni čine tek 22,5 % d ukupng stanvništva. Pdatci se nalaze u tablicama i 36 u Prilgu 1. 67

68 Tablica 8. Županijske nejednaksti dabrani pkazatelji Najmanja vrijednst Županije Najveća vrijednst Raspn Državni prsjek EU 28 Gustća naseljensti (st/km 2 ), , ,6 136,9 74,9 116,7 Udi brazvang stanvništva starg 15 gdina i više u ukupnm stanvništvu, ,2 % 29,0 % 1,4 16,4 % 23,7 %** Stpa nezapslensti, žujak ,6 % 32,6 % 3,8 17,4 % 9,6 % Stpa zapslensti stanvništva, žujak 2016.* 22,5 % 54,1 % 2,4 33,6 % 65,6 % Net-plaće u kunama, , n.u. Indeks razvijensti, ,4 5,6 33,3 100 n.u. Udi nezapslenih mladih sba (15-24) u ukupnm brju nezapslenih sba, žujak ,4 % 23,9 % 1,9 16,9 % 20,4 % Stpa nezapslensti mladih, ,3 % 28,3 % 1,9 39,3 % 20,3 % Štedni depziti kućanstva u eurima, mil , ,3 40,3 885,34 n.u. Napmena: Prcjena na temelju brja stanvnika iz gdine, *pdatak se dnsi na udi u stanvništvu 15-64, isti udi za Hrvatsku iznsi 15,4 %, pdatci za EU 28 dnse se na gdinu (Hrvatska 16,5 %); n. u. nije usprediv. Izvr: DZS, HZMO, brada EIZ i MRRFEU, 2016., Filipić, 2016.b. Razvrstavanje županija prema vrijednsti indeksa razvijensti Na temelju Zakna reginalnm razvju Republike Hrvatske iz gdine (NN 153/09; u nastavku teksta: Zakn), Vlada Republike Hrvatske je 29. travnja gdine dnijela Uredbu izračunu indeksa razvijensti (NN 63/10). Indeks razvijensti izračunava se i za županije i za jedinice lkalne samuprave, a kristi se radi njihva razvrstavanja u razvjne skupine i utvrđivanja ptpmgnutih pdručja (čl. 24 i čl. 25. Zakna). Vrijednst indeksa razvijensti za svaku jedinicu lkalne i pdručne (reginalne) samuprave izračunava se ka pnderirani prsjek dstupanja standardiziranih vrijednsti pet pkazatelja d državng prsjeka. Pkazatelji kji ulaze u izračun su: stpa nezapslensti (s pnderm d 30 % u izračunu indeksa), dhdak p stanvniku (s pnderm d 30 % u izračunu indeksa), prračunski prihdi jedinica lkalne, dnsn pdručne (reginalne) samuprave p stanvniku (s pnderm d 15 % u izračunu indeksa), pće kretanje stanvništva (s pnderm d 15 % u izračunu indeksa) te stpa brazvansti (s pnderm d 15 % u izračunu indeksa). Vrijednsti indeksa se bjavljuju na Internet stranicama nadležng ministarstva (MRRFEU), a d sada su bjavljeni izračuni u i gdini. Status ptpmgnutg pdručja stječu ne JLP(R)S čija je vrijednst indeksa manja d 75 % d državng prsjeka (županije iz I. skupine te gradvi i pćine iz I. i II. skupine). Prema vrijednstima indeksa razvijensti bjavljenima gdine, čak se 12 županija nalazi u prvj skupini i stječe status ptpmgnutg pdručja. S druge strane, sam su tri županije u najrazvijenijj skupini - Grad Zagreb, Primrsk-granska i Istarska županija - s vrijednšću indeksa razvijensti iznad 125 % d državng prsjeka. P tri županije nalaze se u III. i u II. razvjnj skupini (Prilg 1. tablica 33.). U skladu s članku 24. Zakna, županije se prema vrijednsti indeksa razvijensti svrstavaju u četiri, a jedinice lkalne samuprave razvrstavaju u pet razvjnih skupina. 68

69 Tablica 9. Razvrstavanje županija prema vrijednsti indeksa razvijensti Razvjna skupina Vrijednsti indeksa razvijensti I. skupina Vrijednst indeksa razvijensti manja d 75 % prsjeka RH II. skupina III. skupina IV. skupina Vrijednst indeksa razvijensti između 75 % i 100 % prsjeka RH Vrijednst indeksa razvijensti između 100 % i 125 % prsjeka RH Vrijednst indeksa razvijensti iznad 125 % prsjeka RH Tablica 10. Razvrstavanje gradva i pćina prema vrijednsti indeksa razvijensti Razvjna skupina Vrijednsti indeksa razvijensti I. skupina Vrijednst indeksa razvijensti manja d 50 % prsjeka RH II. skupina III. skupina IV. skupina Vrijednst indeksa razvijensti između 50 % i 75 % prsjeka RH Vrijednst indeksa razvijensti između 75 % i 100 % prsjeka RH Vrijednst indeksa razvijensti između 100 % i 125 % prsjeka RH V. skupina Vrijednst indeksa razvijensti iznad 125 % prsjeka RH Slika 14. Indeks razvijensti županija, i gdine Izvr: MRRFEU, 2013., brada EIZ,

70 Reginalni indeks knkurentnsti (RIK) Analiza knkurentnsti županija (NUTS III regija) utemeljena je na nalazima istraživanja Reginalni indeks knkurentnsti Republike Hrvatske (Nacinaln vijeće za knkurentnst, 2013.) prvedeng u trgdišnjim razmacima: 2007., i gdine 18. Slika 15. Rangiranje županija prema knkurentnsti, gdine Izvr: Obrada EIZ, Nacinaln vijeće za knkurentnst, Reginalni indeks knkurentnsti temelji se na definiciji knkurentnsti kjm se kristi Svjetski gspdarski frum: Knkurentnst je skup institucija, plitika i faktra kji dređuju razinu prduktivnsti u nekj zemlji i na definiciji Eurpske Unije prema kjj je reginalna knkurentnst spsbnst kreiranja atraktivng i drživg kruženja za pslvanje i življenje (RIK, str.13.). Istraživanje se temelji na metdlgiji Svjetskga gspdarskg fruma (WEF) i Instituta za razvj menadžmenta (IMD). Reginalna knkurentnst mjeri se s pmću kvantitativnih (statistički 18 Od gdine istraživanje prvdi istraživački tim Sveučilišta Jsipa Jurja Strssmayera u Osijeku i Instituta za međunardne dnse (IRMO). Gdine istraživanje je prvdil Nacinaln vijeće za knkurentnst u suradnji s UNDP-em. 70

71 pdindeks) i kvalitativnih pdataka (anketni pdindeks) pslvnm sektru (pduzeća) i pslvnm kruženju. Statistički pdindeks sastji se d 8 stupva 19, a anketni d 9 stupva knkurentnsti 20. Premda se ka najknkurentnije županije ističu Grad Zagreb i Varaždinska županija, bje smještene u Kntinentalnj Hrvatskj, čak se devet županija ve NUTS II regije nalazi u dnjem dijelu ljestvice knkurentnsti. Vrl dbru knkurentsku pziciju zauzimaju i Istarska, Primrsk-granska i Splitskdalmatinska županija. Pslvn kruženje u najknkurentnijim županijama (Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primrsk-granska) bilježava pzitivni migracijski sald (sim Međimurske i Varaždinske županije), značajnija ulga pduzetničkih zna (sim Grada Zagreba), pvljnija brazvna struktura stanvništva (sim Međimurske i Varaždinske županije). Najknkurentnije županije bilježava i veća gustća pslvnih dinika, veći brj zapslenih p stanvniku, blji dns brja zapslenih u malim i srednjim pduzećima i brja stanvnika te veći brj brta p stanvniku. Nasuprt tme, pslvn kruženje u najmanje knkurentnim županijama (Pžešk-slavnska, Vukvarsk-srijemska, Sisačk-mslavačka, Virvitičk-pdravska i Ličksenjska) bilježava značajn iseljavanje stanvništva, manji brj pduzetničkih zna (sim Virvitičk-pdravske i Ličk-senjske županije) te nepvljnija brazvna struktura stanvništva. Uspredi li se knkurentnst županija u gdini s knkurentnšću u 2010., mže se učiti jačanje knkurentnsti u Osječk-baranjskj (s 14. na 11. mjest), Krapinsk-zagrskj (s 15. na 12 mjest) i Zadarskj županiji (s 9. na 6. mjest). Istdbn, knkurentski su slabile dvije županije: Bjelvarsk-bilgrska (s 11. na 15. mjest) i Sisačk-mslavačka županija (s 16. na 19. mjest). Zanimljiv je učiti da se rangiranje županija prema knkurentnsti pklapa s rangiranjem županija prema vrijednsti BDP-a p stanvniku i prema vrijednsti indeksa razvijensti. Jednak tak, svih sedam najmanje knkurentnih županija ujedn su županije s najnižim indeksm razvijensti, ispd 75 % prsjeka RH. Pduzetništv ka vid knkurentnsti Jedan d snvnih pkazatelja knkurentnsti je i brj pduzeća kji upućuju na pstjeći ptencijal za prvedbu pduzetničke aktivnsti. Prema pdatcima za Gdinu, u Hrvatskj je u prsjeku aktivn 2,3 pduzeća p km 2. Pri tme u Kntinentalnj Hrvatskj p kilmetru kvadratnm ima nešt više pduzeća, 2,6, dk Jadranska Hrvatska brji svega 2,0 pduzeća na kilmetar kvadratni. Na županijskj razini, Grad Zagreb dskače s čak 70 pduzeća p km 2, a najmanja gustća pduzetništva zabilježena je u Ličk-senjskj županiji s 0,2 pduzeća p km 2. Gledan u dnsu na brj stanvnika, najveći brj pduzeća na stanvnika u gdini bilježe Grad Zagrebu, 56,1 pduzeće (82 % iznad državng prsjeka) i Istarska županija (52,2 pduzeća na stanvnika), dk najmanje, 12,1 pduzeća na stanvnika imaju Vukvarsksrijemska i Pžešk-slavnska županija. Jadranska Hrvatska se prema vrijednsti tg pkazatelja nalazi iznad državng prsjeka (34,7 pduzeća na stanvnika). Viske vrijednsti bilježe Istarska, Primrsk-granska, Dubrvačk-neretvanska i Splitsk-dalmatinska županija. S druge strane, Kntinentalna Hrvatska se s 29 pduzeća na stanvnika nalazi ispd državng prsjeka, 19 Statistički pdindeks čine pkazatelji kji mjere 8 pdručja: Demgrafija, zdravlje i kultura; Obrazvanje; Osnvna infrastruktura i javni sektr; Pslvna infrastruktura; Investicije i pduzetnička dinamika; Razvijenst pduzetništva; Eknmski rezultati razina; Eknmski rezultati dinamika. Spmenuta su pdručja mjerena s pmću 116 pkazatelja. 20 Perceptivni pdindeks sastji se d 9 pdstupva: Lkacijske prednsti; Lkalna uprava; Infrastruktura; Vladavina prava; Obrazvanje; Financijsk tržište i lkalna knkurencija, Tehnlgija i invativnst, Klasteri te Marketing i menadžment. Spmenuti stupvi pisani su putem 68 anketnih indikatra. 71

72 št je psljedica ispdprsječnih vrijednsti pkazatelja u svim županijama ve NUTS regije (s iznimkm Grada Zagreba kji ima 56,1 pduzeća na km 2 ). Rezultati su prikazani na Slici 16., a detaljni pdatci brju pduzeća na stanvnika p županijama dani su u Prilgu 1. - tablici 34. Slika 16. Gustća pduzeća (brj pduzeća p stanvniku), NUTS II i NUTS III regije, gdine Jadranska Hrvatska: 35 pduzeća na st. Kntinentalna Hrvatska: 29 pduzeća na st. Izvr: Obrada prema pdatcima Pslvne Hrvatske Kretanje brja pduzetnika tijekm prvih pet mjeseci gdine Prema pdatcima tvrtke Bisnde, u razdblju d siječnja d svibnja ve gdine u Hrvatskj je snvan nvih pslvnih subjekata, pri čemu nešt više d plvine, 55,6 %, čine jednstavna trgvačka društva ( tvrtke za 10 kuna ). Istdbn, ugašen je pslvnih subjekata, št znači da se na jedn ugašen pduzeće tvaral 1,77 nvih. Gledan na razini županija, prednjači Grad Zagreb s nvsnvana pslvna subjekta, iza kjeg slijede Splitsk-dalmatinska županija s 646 te Šibensk-kninska s 151 nvsnvanim pslvnim subjektm. Zahvaljujući izrazit niskm brju ugašenih subjekata (18 ugašenih subjekata), Šibensk-kninska županija bilježi i najpvljniji mjer ugašenih i snvanih pduzeća. U prvih pet mjeseci ve gdine na svaki se ugašeni pslvnih subjekt tvaral čak sam nvih subjekata. Pvljan mjer bilježi i Splitsk-dalmatinska županija u kjj se na jedan ugašeni pslvni subjekt tvaral 2,51 nvih. 72

73 Pduzetnička infrastruktura Pduzetničku infrastrukturu čine pduzetničke zne 21 i pduzetničke ptprne institucije 22. Prema pdatcima iz Jedinstveng registra pduzetničke infrastrukture u Republici Hrvatskj sa stanjem 21. lipnja gdine bil je ukupn 118 pduzetničkih zna. Uspredi li se Kntinentalnu i Jadransku Hrvatsku, učava se da je u županijama Kntinentalne Hrvatske više pduzetničkih zna, i t njih 86 u dnsu na 32 u Jadranskj Hrvatskj. Među županijama znatne su razlike u brju pduzetničkih zna. U Gradu Zagrebu i Zadarskj županiji ne nalazi se niti jedna pduzetnička zna. S druge strane, u Međimurskj ih je županiji deset, a u Sisačk-mslavačkj, Karlvačkj, Kprivničk-križevačkj i Splitsk-dalmatinskj p devet. Od ukupn 105 pduzetničkih ptprnih institucija u RH, 76 ih se nalazi u Kntinentalnj Hrvatskj. Najveća kncentracija pduzetničkih ptprnih institucija je u Gradu Zagrebu, gdje ih se nalazi 15. U Krapinsk-zagrskj županiji pstji sam jedna pduzetnička ptprna institucija, dk u Splitsk-dalmatinskj ne djeluje niti jedna (vidi Prilg 1. tablica 35.). Okvir 3: Sažetak snvne analize razvja gspdarstva Izrazite su međužupanijske nejednaksti s bzirm na vrijednsti snvnih pkazatelja društveng i gspdarskg razvja (brazvna struktura stanvništva, nezapslenst, zapslenst, plaće, indeks razvijensti, knkurentnst, razvijenst pduzetništva, devizna štednja kućanstava); najpvljnije vrijednsti pkazatelja društveng i gspdarskg razvja bilježe Grad Zagreb, Primrsk-granska i Istarska županija, dk najnepvljnije vrijednsti pkazatelja društveng i gspdarskg razvja najčešće bilježe Vukvarsk-srijemska, Virvitičk-pdravska i Brdsk-psavska županija. S bzirm na vrijednsti snvnih pkazatelja demgrafskg, društveng i gspdarskg razvja (gustća stanvništva, brazvna struktura stanvništva, nezapslenst, zapslenst) Hrvatska značajn zastaje za prsjekm EU 28. Rangiranje županija prema knkurentnsti pklapa se s rangiranjem županija prema vrijednsti BDP-a p stanvniku i vrijednsti indeksa razvijensti; svih sedam najmanje knkurentnih županija ujedn su županije s najnižim indeksm razvijensti (ispd 75 % prsjeka RH) Pslvn kruženje u najknkurentnijim županijama (Grad Zagreb, Varaždinska, Istarska, Međimurska i Primrsk-granska) bilježava pzitivni migracijski sald, značajniju ulga pduzetničkih zna (sim Grada Zagreba) te pvljniju brazvnu strukturu stanvništva. Ddatn, utvrđena je negativna veza između knkurentnsti županija te iseljavanja stanvništva, manjeg brja pduzetničkih zna (Pžešk-slavnska, Vukvarsk-srijemska, Sisačk-mslavačka, Virvitičk-pdravska i Ličk-senjska). Pduzetnička je aktivnst nešt izraženija u županijama Jadranske Hrvatske, kja bilježi iznadprsječan brj pduzeća na stanvnika (35 prema državnm prsjeku d 31 pduzeća na stanvnika). Pduzetnička je infrastruktura razvijenija u županijama Kntinentalne Hrvatske u kjima ima više pduzetničkih zna u dnsu na Jadransku Hrvatsku. 21 Pduzetničke zne su infrastrukturn premljena pdručja definirana prstrnim planvima, namijenjena bavljanju dređenih vrsta pduzetničkih aktivnsti. 22 Pduzetničke ptprne institucije su gspdarski subjekti usmjereni na stvaranje kvalitetnga pduzetničkg kruženja kje prvde prgrame usmjerene na razvj pduzetništva. U njih se ubrajaju razvjne agencije, pduzetnički centri, pslvni inkubatri, pduzetnički akceleratri, pslvni parkvi, znanstven-tehnlški parkvi i centri kmpetencije. 73

74 SWOT analiza razvja gspdarstva SWOT GOSPODARSTVO SNAGE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Tradicijske pljprivredne prakse kje čuvaju bilšku raznliksti i siguravaju prizvdnju zdrave i eklški prihvatljive hrane Lkalne i županijske pticajne mjere SWOT GOSPODARSTVO SNAGE (KH) Tradicija industrije, brtništva i pduzetništva Operativni prizvdni kapaciteti u prerađivačkj industriji, sbit u prizvdnji hrane i pića, tekstila i djeće, metala i prizvda d metala, prizvdnji strjeva i uređaja, prizvdnji kže i prizvda d kže i preradi drva i prizvda d drva Izvzna rijentacija i knkurentnst dijela prerađivačke industrije Razmjern razvijen IT sektr i pstjanje brazvanih kadrva u IT Razmjern razvijeni kntinentalni turizam, sbit zdravstveni turizam (tplice) Rastući brj malih pljprivrednih gspdarstava Viska kncentracija kvalitetnih viskšklskih ustanva i učilišta za brazvanje draslih Pdrška brtničkih kmra u prvedbi prgrama strukvng brazvanja Razmjern brazvana i mtivirana radna snaga Dbra cestvna pvezanst (sim Bjelvarskbilgrske i Pžešk-slavnske županije) Razvijena pslvna infrastruktura (primjer: Pannski drvni centar kmpetencija u Virvitičk-pdravskj županiji, Tehnlški park u Varaždinu, Pduzetnički inkubatr BIOS u Osijeku, brjne pduzetničke zne) i dstupnst ptprnih institucija uključujući mrežu županijskih gspdarskih i brtničkih kmra te razvjne agencije Lkalna i reginalna vlast prepznaje važnst pvljne pduzetničke klime i ptiče ju (županije sjeverzapadne Hrvatske) Otvrenst stranim ulaganjima SWOT GOSPODARSTVO SNAGE (JH) Tradicija turizma, kji se temelji na prirdnim ljeptama, te destinacijskg i zdravstveng turizma Kulturni turizam u pvijesnim balnim i pribalnim gradvima Velik brj i prepznata kvaliteta authtnih prehrambenih i pljprivrednih prizvda te vina Tradicija ribarstva i nvije djelatnsti marikulture s izvznm perspektivm Tradicija brtništva i industrije (brdgradnja, prerada metala) Tradicija pmrstva i brdarstva Obrazvna infrastruktura srednjšklske i viskbrazvne ustanve Određen brj razvijenih pslvnih zna dprinsi lkalnm i reginalnm razvju SWOT GOSPODARSTVO SLABOSTI (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Nedvljn upravljanje razvjem turizma i izrazita seznalnst turizma Nepvezanst pljprivrede i turizma te drugih gspdarskih subjekata Nedvljn iskrištavanje energije vda i stalih bnvljivih izvra energije vdi u visnst fsilnim grivima Slaba pvezanst znansti i gspdarstva Nespecijalizirane i neprimjeren infrastrukturn premljene pduzetničke zne Učestala pjava rada na crn zbg neučinkvite primjene zakndavstva SWOT GOSPODARSTVO SLABOSTI (KH) SWOT GOSPODARSTVO SLABOSTI (JH) Nisk prfitabiln gspdarstv i niska primanja zapslenih u prerađivačkj industriji (tekstil, kža, Nedvljn dmaćih prizvda u ukupnj turističkj pnudi 74

75 drv) Nedvljn iskrišteni turistički ptencijali, manjak kvalitetnih turističkih prgrama i prizvda d šireg reginalng značenja Nedvljna umreženst i klasterizacija pslvnih subjekata, psebn u sektrima pljprivrede i u pdručju zaštite prirde i turizma Neknkurentnst pljprivredne prizvdnje i pteškće u zadvljavanju ptreba tržišta Prpadanje pljprivredng zemljišta zbg zapuštensti uzrkvanm deppulacijm i starenjem stanvništva te neppularnst pljprivrede ka zanimanja među mladima Nedvljna ptpra malim tradicijskim pljprivrednicima, čuvarima bilške raznliksti, kliša, tradicije te prizvđačima hrane s ddatnm eklškm i zdravstvenm vrijednšću; nedstatak brendiranja tradicijskih pljprivrednih prizvda s ddanm eklškm vrijednsti Neiskrištenst lvng ptencijala (Karlvačka županija) Pvećavanje udjela staračkih dmaćinstava, št težava razvj pljprivrede Orijentacija dijela pduzetnika isključiv na dmaće tržište, ne i na izvz Niska akumulativnst lkalnih pduzetnika Nestajanje brta i malih i srednjih pduzetnika Pduzetnici i pljprivrednici nedvljn kriste pticajne mjere zbg administrativne zahtjevnsti i uvjeta ddjele Razvjni dinici su nedvljn educirani čuvanju bilške raznliksti, prirdne baštine i kliša Pdručja su neravnmjern razvijena zbg kncentracije pslvnih subjekata i gspdarskih aktivnsti u većim gradvima Pduzetnici i radnici nisu dvljn svijestili kristi daljnjeg brazvanja, usavršavanja i sbng razvja Slaba suradnja gspdarstva i gspdarskih ascijacija i sustava brazvanja u šklvanju za zanimanja u kjima nedstaje radne snage Otpr djelatnika škla prema nvinama kje bi šklske prgrame prilagdile ptrebama tržišta rada Slaba mbilnst radnika i stanvništva težava ppunjavanje stručnih radnih mjesta u udaljenijim naseljima i ruralnim krajevima države Nedvljna pvezanst znansti i gspdarstva - Pslvni sektr nedvljn ulaže u istraživanje i razvj; niska razina znanja upravljanju i krištenju intelektualng i industrijskg vlasništva Velik brj nefunkcinalnih, nedvljn kmunaln premljenih i nedvljn specijaliziranih pduzetničkih zna Orijentiranst nabave velikih turističkih subjekata na uvz zbg nedstatne pnude prehrambenih prizvda Visk udi turizma u BDP-u čini gspdarstv sjetljivim na vanjske premećaje Frsiranje razvja turističkih kapaciteta temeljenih sam na (nepvratnm) tršenju prstra bez vizije knačnih kapaciteta pvezanih s drugim razvjnim graničenjima i razvjem države Dminantna usmjerenst gspdarstva na razvj turizma uz zanemarivanje drugih djelatnsti Nedvljn krištenje kulturn-pvijesne baštine u turističke svrhe Neknkurentn gspdarstv pduzetništv iz nužde, a ne iz prilike Nedstatak invativnih prizvda Zastarjele tehnlgije u prerađivačkj industriji Male pvršine pljprivredng zemljišta Nedvljna iskrištenst pljprivredng zemljišta Iznadprsječna starst stanvništva (padanje radnaktivng stanvništva) Nedstatak viskšklskg brazvanja u STEM pdručjima Nedstatak interesa za brtničk brazvanje i deficitarna zanimanja pćenit Premala ulaganja u istraživanje i razvj Neujednačena prmetna pvezanst Nedstatak intermdalng prijevza Nedstatak energetske infrastrukture za bnvljive izvre energije Nepstjanje prerađivačkih i skladišnih kapaciteta za pljprivredu i ribarstv Nedstatak ribarskih luka Nedvljn razvijene pduzetničke ptprne institucije Nedvljn krištenje državnih pticajnih mjera Neprilagđeni kriteriji za pticajne mjere mikr i mali pduzetnici čest ih ne mgu zadvljiti 75

76 Nedstatak dgvarajućih ljudskih kapaciteta na lkalnj razini za kvalitetnije upravljanje pslvnim znama; nedstatak stručnjaka za pdršku pduzetnicima Parcele u pslvnim znama premalene za ptrebe većih investitra (Karlvačka županija) Nedstatak specifičnih znanja za pružanje kvalitetnih usluga u gspdarskim ptprnim institucijama (npr. nedstaje znanje upravljanju prjektnim ciklusm) Uz pstjeće uspješne gspdarske ptprne institucije nema dvljn tehnlških parkva, inkubatra i klasterski usmjerenih centara kmpetencije; nedstaju ptprne institucije kjima bi glavna djelatnst bila pticanje pljprivredne prizvdnje i dmaće trgvine pljprivrednim prizvdima (npr. veletržnice i burze pljprivrednih prizvda) Nedvljn razvijena spsbnst privlačenja stranih ulagača na lkalnj i reginalnj razini Nekrištenje dijela pticajnih sredstava za pduzetnike Neučinkvita brba prtiv sive eknmije kja je sbit prisutna u uslužnim djelatnstima SWOT GOSPODARSTVO PRILIKE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Mgućnst prizvdnje energije iz bnvljivih izvra (sunce, vjetar, hidrptencijal, bimasa) Resursi za energetsku tranziciju / dekarbnizaciju gspdarstva Državne ptpre razvju zelene eknmije, kružng gspdarstva i držive eklške prizvdnje Prednsti gestrateškg i prmetng plžaja Revitalizacija neiskrištene vjne infrastrukture i industrijskih bjekata Slbdan pristup velikm tržištu Eurpske unije Dstupnst ESI fndva i sredstava prgrama Eurpske unije SWOT GOSPODARSTVO PRILIKE (KH) Neiskrišteni pljprivredni ptencijali Prilika za razvj pljprivrede (meliracije) nakn razvja sustava navdnjavanja i dvdnje Širenje pduzetničkih ptprnih institucija u primarnj pljprivrednj prizvdnji Bgata prirdna baština pgdna za daljnji razvj lvng, zdravstveng, gastr i ciklturizma Bgata kulturn-pvijesna baština pgdna za daljnji razvj kulturng turizma Dbra sirvinska snva za daljnji razvj drvnprerađivačke industrije (Slavnski hrast) Razvj ptaknut pvezivanjem gspdarskih subjekata u klastere i prizvđačke rganizacije Iskristivi bnvljivi izvri energije (getermalni izvri u Karlvačkj županiji, hidrptencijal rijeke Drave, drvna bimasa i dr.) Za brendiranje pgdni prizvdi tradicijske SWOT GOSPODARSTVO PRILIKE (JH) Ptencijali ruralnih pdručja za prizvdnju prizvda viske ddane vrijednsti (vin, med, masline itd.) Mgućnst krištenja mineralnih sirvina (kamen i arhitektnsk-građevni kamen) s izuzetkm pdručja graničenja p psebnm zaknu (ZPU) Prilike za drživi razvitak kji se temelji na čuvanm klišu Turistička ptražnja za pljprivrednim prizvdima u ruralnim pdručjima Ptencijal teritrijalng brendiranja (npr. prehramben-pljprivredni prizvdi), brendiranja destinacije i brendiranja Hrvatske na glbalnj razini Mgućnst prduljenja turističke sezne selektivnim blicima turizma Ptencijal krištenja bgate i raznlike kulturnpvijesne i prirdne baštine u turizmu Mgućnst daljnjeg razvja zdravstveng i scijalng 76

77 pljprivrede u Hrvatskj kji dprinse razvju bilške raznliksti Pstjanje bnvljivih izvra energije s ptencijalm eknmskg iskrištavanja u prizvdnji tplinske i električne energije (npr. getermalni, drvna bimasa) Sačuvan, nezagađen, kvalitetn pljprivredn zemljište pgdn za eklšku pljprivredu te vćarstv, pvrtlarstv i vingradarstv Dsljedna prvedba Strategije razvja brazvanja, znansti i tehnlgije (učenje na radnm mjestu, centri kmpetencija, reginalni kperacijski dbri) Daljnji razvj prmetne infrastrukture, željezničke infrastrukture i uređenje plvnsti rijeke Save (razmatraju se alternative sukladn ptencijalnim ptrebama prijevza rbe i ljudi) Mgućnst stavljanja u funkciju zračne luke u Varaždinu za pslvne i turističke svrhe Intenzivnije krištenje pstjeće pslvne infrastrukture Trend pvratka prizvdnje iz Kine Trend implementacija eurpskih plitika i legislative kji pdržavaju razvj mikrpduzetništva te malg i srednjeg pduzetništva, biteljskg pduzetništva i samzapšljavanja invativnih MSP Pstjeće državne pticajne mjere financiranja pduzetnika Mgućnst primjene alternativnih načina rješavanja sprva krištenjem pstjećih kapaciteta pri ascijacijama pduzetnika turizma Rasplživst sredstava za financiranje razvja cjelživtng brazvanja iz Eurpskga scijalng fnda Prilike za ulaganja u istraživanje i razvj krz blju suradnju znansti, gspdarstva i javng sektra Ddatna mgućnst razvja putem ulaganja u IT infrastrukturu (razvj širkpjasng pristupa internetu) Razmjern pvljan gestrateški i prmetni plžaj (paneurpski kridr Vc, Jadransk-jnska autcesta / Plavi kridr) Dstupnst državnih pticajnih mjera Ptencijal jačeg krištenja pticajnih mjera uz uvjet njihva usklađivanja i nadpunjavanja te prenšenje nadležnsti za di prvedbe mjera na jedinice lkalne i reginalne samuprave Funkcinalna i fiskalna decentralizacija SWOT GOSPODARSTVO PRIJETNJE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Odljev mladga, viskbrazvang stanvništva u veće urbane sredine (Grad Zagreb) i inzemstv Neriješeni imvinsk-pravni dnsi i njihv slžen i dugtrajn rješavanje; pseban prblem imvinsk-pravnih dnsa s državm u slučaju napuštenih vjnih i industrijskih kmpleksa Usitnjenst psjeda Nekherentnst javnih plitika i njihv dnšenje bez zadvljavajućih priprema i analiza ka i naknadnih evaluacija njihvih učinaka te bez dvljng uključivanja ključnih dinika Nedvljna krdinacija tijela državne i lkalne te reginalne vlasti stvara prepreku ulaganjima Neplaćanja i kašnjenje u plaćanjima te nedjeltvrnst institucija u sprečavanju i kažnjavanju neplaćanja Izstanak sustavne i kvalitetne hrizntalne i vertikalne kmunikacije među tijelima državne i lkalne te reginalne samuprave ka i s partnerskim institucijama Prevelika reguliranst, preklapanje nadležnsti institucija, česte prmjene i slženst zakndavng kvira, dugtrajnst sudskih sprva Niska razina stranih izravnih ulaganja zbg birkratiziransti pslvanja Pteškće u prvedbi pticajnih mjera zbg nedvljnga administrativng kapaciteta na nacinalnj razini Nepstjanje strategije pvezivanja turizma i pljprivrede na nacinalnj razini SWOT GOSPODARSTVO PRIJETNJE (KH) SWOT GOSPODARSTVO PRIJETNJE (JH) Začarani krug kntinuirang pada gspdarske Knflikt gspdarskih djelatnsti ka št je turizam i 77

78 aktivnsti i pada udjela radn-aktivng stanvništva; psljedični dljev radne snage uslijed nedstatka radnih mjesta Stavljanje kulturne baštine u gspdarsku funkciju iziskuje veća financijska sredstva s bzirm na zaknski prpisane mjere zaštite i čuvanja Nepstjanje strategije pvezivanja turizma, zaštite prirde i tradicijske pljprivrede na nacinalnj razini Viska stpa nezapslensti s nepvljnm strukturm nezapslenih Neučinkvit sustav pticaja suradnje znansti i gspdarstva Neusklađenst brazvne strukture s ptrebama gspdarstva višak sba sa završenim brazvanjem društven-humanističkg pdručja, manjak radnika tehničke struke - nefleksibilnst sustava brazvanja i dugtrajni pstupci dbravanja nvih brazvnih prgrama Izstanak sustavng pvezivanja i suradnje svih pduzetničkih ptprnih institucija te neuvrštavanje HOK-a i HGK-a u pduzetničke ptprne institucije (Zakn unapređenju pduzetničke infrastrukture, NN 93/13, 114/13 i 41/14) Nespremnst pduzetnika na pjačanu izlženst knkurenciji iz svih zemalja EU-a nakn ulaska RH u EU Knkurencija susjednih država u privlačenju stranih ulaganja Otpri refrmama u sustavu javne uprave i pravsuđa Lše funkciniranje javnih službi na svim razinama, zbg izstanka edukacije na različitim razinama javne uprave i pravsudnih dužnsnika Česte prmjene stručnih sba u tijelima državne uprave, izstanak kriterija za cjenu učinkvitsti i mtivaciju zapslenih Nepstjanje jedinstvene metdlgije za prjekte za kje natječaje raspisuju različita ministarstva Nepvljna pdjela RH na dvije NUTS II statističke regije - Grad Zagreb je dalek razvijeniji d statka Kntinentalne Hrvatske te pvećava prsječnu razvijenst cijele te NUTS II regije, št mže nepvljn utjecati na krisnike nih pticajnih mjera kje uzimaju u bzir stupanj razvijensti Veličina javng sektra i velik brj jedinica lkalne samuprave predstavlja prijetnju u smislu rastućih izdataka gspdarstvenika za funkciniranje države Administrativne prepreke pslvanju pduzetnika; nesustavan i nejednak pristup institucija različitim gspdarskim subjektima (v je sbit prblem kd brta i OPG-va) Prekmjern prezn pterećenje i težan pristup financiranju pduzetnika te neprimjereni pticaji za pljprivrednu prizvdnju Neučinkvit sustav fiskalng izravnanja za JLP(R)S drživ krištenje prstrnih resursa Nemgućnst razvja gspdarstva na minski sumnjivim pdručjima Sustav brazvanja ne dgvara ptrebama tržišta rada Nepstjanje instrumenata kji bi pticali aktiviranje imvine Nedvljan stupanj fiskalne i funkcinalne decentralizacije i prenaglašena ulga središnje države Nemgućnst upravljanja resursima zbg centralizacije (šume, vde, državn pljprivredn zemljište) Slženst prpisa kji reguliraju pslvanje pduzetnika i česte prmjene preznih prpisa i visk prezn pterećenje 78

79 Neprimjerena raspdjela pljprivredng zemljišta u državnm vlasništvu Neučinkvita savjetdavna ptpra i zaštita interesa malih pljprivrednika 2.5 Analiza stanja sustava reginalng upravljanja SWOT analizm Sustav javne uprave u Republici Hrvatskj Na Slici 17. predstavljena je shema javne uprave u Hrvatskj na kjj su prikazane tri razine javng upravljanja središnja, reginalna i lkalna. Hrizntaln su prikazane tri skupine institucija državna uprava, lkalna i pdručna (reginalna) samuprava) i pravne sbe s javnim vlastima kje prvde javne plitike, prgrame i aktivnsti p prstrnj vertikali. Slika 17. Javna uprava u Republici Hrvatskj 23 GRADOVI (128) Izvr: Strategija razvja javne uprave za razdblje d d gdine, MURH (NN 70/15). Iz slike 17. razvidn je da mnštv institucija djeluje unutar svake skupine institucija i prvdi aktivnsti na nekm dređenm pdručju Republike Hrvatske. Ka št je bil uvdn prezentiran, pdručja se različit dređuju, tak da sim administrativn-teritrijalng ustrja i plitičkih institucija, djeluje mnštv institucija krz dekncentrirane urede različitga prstrng buhvata (šklstv, sudstv, unutarnji pslvi i sl.) i različit definiranih prstrnih cjelina, na primjer dređen prirdnim resursm za kji je tijel ili pravna sba zadužena (vde, šume, struja i sl.). Kmpleksnst sustava javne uprave Republike Hrvatske prizlazi iz niza nedrečensti prpisa u prvedbenim dijelvima za različite javne plitike, nejasnće vezane uz nadležnsti za pjedina pitanja i nedvršen prces plitičke, funkcinalne i fiskalne decentralizacije. Uz prblematiku javne uprave vežu se prblemi hrizntalne krdinacije među resrima na nacinalnj razini, nedefinirane nadležnsti p vertikali državne uprave uključujući dekncentrirana tijela na nižim 23 Brj gradva pvećan je sa 127 na 128, jer je Ppvača stekla status grada gdine. 79

80 razinama uprave, lkalne i pdručne samuprave i pravne sbe s javnim vlastima s vlastitim sustavima reginalne rganizacije pslvanja. Prblemi javne uprave s kjima se RH nsi gdinama prepznata su i u Izvješću Eurpske kmisije za Hrvatsku gdine gdje je istaknut neklik prblema kji se izravn dnse na upravljanje lkalnim i reginalnim razvjem u Hrvatskj: investicijski su planvi pduzeća u državnm vlasništvu za sveukupn bili znatn skrmniji neg prtekle dvije gdine. Ti pdatci upućuju na nedstatke u strateškm planiranju ulaganja u nekim pduzećima u državnm vlasništvu. Među preprekama ulaganjima pduzeća u državnm vlasništvu kje je utvrdi Centar za praćenje pslvanja energetskg sektra i investicije (CEI) jesu rješavanje pitanja vlasništva, dugački pstupci eksprprijacije imvine, neusklađenst katastra, zemljišnih knjiga i stvarne situacije, različita administrativna brada istih pitanja u različitim tijelima javne uprave te nesigurnst pstupaka javne nabave zbg žalbi kje dvde d znatnih zakašnjenja (str. 62); slab pslvn i administrativn kruženje takđer meta ulaganja pduzeća u državnm vlasništvu i privatnih krpracija. Štviše, ulaganja pduzeća u državnm vlasništvu metaju nedstaci u strateškm planiranju i krdinaciji (str. 74); Ekstenzivn je pisana prblematika vertikalne i hrizntalne rascjepkansti u javnj upravi (str.75 i dalje); sadašnji sustav teritrijalne rganizacije uzrkuje velike nejednaksti. Sadašnji ustrj bilježen je neptpunm decentralizacijm, u kjj je jedinicama lkalnih tijela vlasti frmaln ddijeljen niz funkcija i dgvrnsti, iak se ne u velikm dijelu i dalje financiraju iz središnjeg prračuna. S bzirm na t da je glavni izvr prihda jedinica lkalne uprave prez na dhdak, jedinice iz najmanje razvijenih dijelva Hrvatske imaju najslabiji financijski kapacitet, št stvara velike reginalne nejednaksti u pružanju javnih usluga (str. 77); u Strategiji razvja javne uprave za razdblje d d gdine i Nacinalnm prgramu refrmi pširn se raspravlja glavnim slabim tčkama sustava javne uprave te predlažu psežni planvi refrmi. U ba dkumenta uviđa se da je učinkvitst pružanja javnih usluga i bavljanja javnih funkcija slaba zbg vrl rascjepkang sustava, a psebice na razini lkalnih tijela vlasti, n takđer i zbg pretjerane krutsti rganizacijskih struktura. U Strategiji se ističe da je tijekm psljednjih neklik desetljeća neklik puta pvećan brj jedinica lkalne uprave, št je pruzrčil smanjenje kapaciteta tih jedinica za bavljanje javnih funkcija (str. 78). U kviru prjekta Ptpra jačanju reginalne i teritrijalne dimenzije u prgramskim dkumentima za EU fndve izrađena je analiza nadležnsti središnje, pdručne (reginalne) i lkalne razine vlasti za prvedbu infrastrukturnih i drugih prjekata (MRRFEU, 2014.). 24 Na snvi prikazanih nadležnsti jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave te središnje države stječe se djam da u mngim pdručjima pstje preklapanja nadležnsti. Izgradnja infrastrukturnih prjekata pvjerena je, u pravilu, svim razinama vlasti, dnsn pjedinj razini uglavnm nije ddijeljena isključiva nadležnst nad prvedbm dređenih infrastrukturnih prjekata. Jedinice lkalne samuprave najčešće nemaju dvljan ni fiskalni ni administrativni kapacitet za financiranje i prvedbu infrastrukturnih prjekata, sbit ne za tak veliki buhvat prjekata kak je t 24 Dkument se nalazi na mrežnj stranici Ministarstva: 80

81 mgućen pstjećim prpisima. Bil bi pželjn da se tčn drede nadležnsti pjedine razine vlasti za prvedbu knkretnih infrastrukturnih prjekata, pri čemu te nadležnsti treba drediti na temelju pstjećih fiskalnih i administrativnih kapaciteta pjedine razine državne vlasti. Višim razinama vlasti, sim nadležnsti za prvedbu prjekata, treba ddijeliti i nadležnst za njihv planiranje na snvi bjektivnih sadašnjih i prcijenjenih budućih ptreba kak ne bi dlazil d neptrebng multipliciranja bjekata. Dinici nacinalne razine vlasti prema resrima Za ptrebe analize dinika na nacinalnj razini, prveden je ukupn 27 intervjua i analiziran je niz strateških razvjnih dkumenata različitih resra. U Prilgu 2. predstavljen je sažet pregled kmentara intervjuiranih predstavnika nacinalne razine vezan uz lkalni i reginalni razvj u Hrvatskj i kmentari stručnjaka EIZ-a. Nakn devet držanih sastanaka s predstavnicima nacinalnih institucija tijekm prve faze prjekta, prveden je jš 19 sastanaka s predstavnicima ministarstava, tijela državne uprave i javnih pduzeća tijekm druge faze. Institucije su dabrane na snvi iskustava međuresrne suradnje i identificirane buduće ptrebe za suradnjm u pdručju reginalne razvjne plitike. Nakn uvdnih rijentacijskih sastanaka utvrđen je, da vaj način pristupanja ključnim nsiteljima različitih razvjnih plitika ima višestruke pzitivne učinke na prces planiranja. Puka je u vm prcesu da je dbr u ranj fazi planiranja senzibilizirati buduće sunsitelje razvjnih mjera i aktivnsti te će se sve strane lakše sprazumjeti u kasnijim fazama izrade Strategije i kasnijj prvedbi pjedinih aktivnsti. Takav je pristup praktivan, izgrađujući i daje dinicima mgućnst da pravdbn reagiraju i aktivn sudjeluju u prcesu planiranja. Takav pristup značajn pridnsi izgradnji sjećaja vlasništva nad prcesm kji je nužan uvjet za uspješnu prvedbu strateških dkumenata i planva. Očekuje se da će vaj pristup mgućiti blje sagledavanje institucinalnih kapaciteta, psebice za razvjnu suradnju na različitim razinama upravljanja. Predstavnici institucija nacinalne razine članvi su Partnerskih vijeća Kntinentalne i Jadranske Hrvatske, dk su predstavnici nih institucija kje su identificirane tijekm prcesa planiranja ka ptencijalni sunsitelji dređenih reginalnih razvjnih aktivnsti uključeni u rad međuresrnih tematskih radnih skupina. Pristup radu u radnim skupinama bi je fkusiran na knkretne teme kje su prizišle iz rasprava na sastancima Partnerskih vijeća. Decentralizacija u Hrvatskj U studiji EIZ (2016.) bjašnjen je da decentralizacija pdrazumijeva prenšenje prava na dlučivanje pitanjima d interesa za građane s najviše razine državne vlasti na neku nižu razinu. Decentralizacija, dakle, u plitičkm smislu, znači slabljenje plitičke mći središnje države i jačanje mći države na lkalnj ili reginalnj razini, št implicira i veću participaciju građana u dnšenju dluka. Kak bi se mgla prvesti decentralizacija u plitičkm smislu, nužn je da središnja država ddijeli nižim razinama prav dlučivanja dređenim pitanjima, dnsn da na njih prenese nadležnst za dređene javne usluge ili funkcije države. T prenšenje nadležnsti na niže razine vlasti zve se funkcinalna decentralizacija. Niže razine vlasti ne mgu bavljati pslve kje su jj dane u nadležnst u prcesu funkcinalne decentralizacije, ak ne mgu upravljati lkalnim javnim financijama. Stga funkcinalna decentralizacija zahtijeva i fiskalnu decentralizaciju, dnsn prijens prava na dređivanje visine i strukture rashda te prava na prikupljanje preza i dređivanje visine preza na niže razine vlasti. 81

82 Slika 18. Izdatci jedinica lkalne i reginalne samuprave, RH i EU-a Napmena: * Članice Eurpske unije bez Bugarske, Cipra, Latvije, Litve, Malte i Rumunjske. Izvr: OECD, Ministarstv financija RH, Državni zavd za statistiku Razina decentralizacije u Hrvatskj niska je u uspredbi s drugim članicama EU-a (slika 18.). Udi izdataka jedinica lkalne i reginalne samuprave u ukupnim izdatcima pće države iznsi je gdine 13,5 %. Izdatci jedinica lkalne i reginalne samuprave u BDP-u u Hrvatskj iste su gdine iznsili 5,7 %, pa je Hrvatska prema tm pkazatelju stupnja decentralizacije bila među zemljama s najmanjim stupnjem decentralizacije u EU-u. Osim niske razine rashda nad kjima upravljaju JLP(R)S, prblem predstavlja i činjenica da su dminantan izvr sredstva za pkriće tih rashda prezi, prije svega prez na dhdak. U Hrvatskj su reginalne razlike u stpi zapslensti i razlike u visinama dhdaka zapslenih značajne, št utječe na nejednakst fiskalng kapaciteta jedinica lkalne i reginalne samuprave. Financiranje rashda JLP(R)S pnajprije prezima, a tek manjim dijelm pmćima kje prizlaze iz sustava fiskalng izravnanja, dvdi d razlika u pskrbljensti lkalnim javnim dbrima i uslugama u različitim dijelvima zemlje (slika 19.). Drugim riječima, sustav fiskalng izravnanja ne uspijeva bitn utjecati na ujednačavanje reginalne razvijensti u Hrvatskj. 82

83 Slika 19. Prezni prihdi i prihdi d pmći JLP(R)S u RH, gdine Izvr: Ministarstv financija Fiskalni kapaciteti županija U Analitičkj pdlzi (MRRFEU, 2015.) predstavljeni su rezultati analize kju su prveli Baj, Primrac, Spek i Vuc (2015.). Analizirali su net fiskalnu pziciju županija kja značava razliku ukupnih prihda i rashda pslvanja na pdručju županije 25. Praćenje net fiskalnih pzicija p županijama bin je za prvedbu reginalne plitike jer jasn pkazuje fiskalne kapacitete (spsbnsti prikupljanja prihda) i ptrebe lkalnih jedinica na pdručju županija. Ukupni prihdi prračuna pće države d d prsječn su se kretali k 136,4 mlrd. kuna (41,2 % BDP-a), a rashdi k 156,9 mlrd. kuna (47,4 % BDP-a). U sklpu prračuna pće države, prračuni svih lkalnih jedinica iznse 15,5 mlrd. kuna, dnsn tek k 10 % d prračuna pće države. Stga se u istraživanju prišl analizi i raspredu prihda i rashda prračuna pće države p županijama u iznsu d 129 mlrd. kuna (prema lkacijskj pripadnsti p županijama). T su prihdi i rashdi lkalne i središnje države (državni prračun i izvanprračunski fndvi), prikazani p županijama. Rashdi prračuna pće države pdijeljeni su p razinama vlasti na kjima se trše. Rashdi državng prračuna detaljn su pdijeljeni slanjajući se na funkcijsku klasifikaciju. Unutar funkcija prikazane su pripadajuće rganizacijske cjeline (ministarstva, uredi, službe itd.) čiji rashdi najvećim dijelm pripadaju u navedenu funkcijsku klasifikaciju 26. Raspdjela rashda državng prračuna p županijama bavljena je detaljnije p prgramima tih rganizacijskih cjelina. Osim državng prračuna, psebna je pdjela rashda bavljena za rashde JLP(R)S-a i izvanprračunske 25 Prihdi kji se prikupljaju na pdručju županije ne pdrazumijevaju sam prihde kji se evidentiraju u prračunima JLP(R)S, već sve prihde kji lkacijski pripadaju pdručju dređene županije (čak i ne kji se evidentiraju u prračunu središnje države). Jednak vrijedi i za rashde. 26 Zbg razlika u metdlgiji razrade prihdne i rashdne strane prračuna nije mguće jednznačn raspznati netučinke p izvrima ili funkcijama prihdi se ne mgu jednznačn upariti s rashdima. Primjerice, na prihdnj strani se pjavljuju dprinsi d mirvinskg siguranja, a na rashdnj cijeli rashd HZMO-a kji uključuje isplatu mirvina, ali i rashde za zapslene i materijalne rashde Zavda. 83

84 fndve. Iz analize su isključene pjedine stavke rashda i izdataka: rashdi za nabavu nefinancijske imvine, rashdi za subjekte unutar pćeg prračuna, izdatci za financijsku imvinu i zaduživanja, rashdi i izdatci subjekata javng sektra kji nisu uključeni u buhvat pće države. Rashdi JLP(R)S-a analizirani su prema eknmskj namjeni (primjerice naknade zapslenima, subvencije, pmći itd.). Zbg isključivanja stavki pvezanih s transakcijama na nefinancijskj imvini, na prihdnj i rashdnj strani te primitaka d izdataka za financiranje (financijska imvina i zaduživanje), izračunatu net fiskalnu pziciju Republike Hrvatske ne treba miješati sa službenm mjerm viška / manjka prračuna pće države. Najveći udi u rashdima p županijama ima izns prsječne mirvine i brja umirvljenika, št se kristi ka ključ za raspdjelu rashda Zavda za mirvinsk siguranje kji čine 28 % d prmatranih rashda. S udjelm d 17 % slijede pdatci brju pregleda liječnika (u rdinaciji i u kući) i upućivanja na specijalistički pregled kji su krišteni za raspdjelu rashda pvezanih sa zdravstvm Hrvatski zavd za zdravstven siguranje, di Ministarstva zdravlja te prgram zaštite, čuvanja i unapređenja zdravlja. Na trećem su mjestu pdatci pjedinačnim stavkama rashda JLP(R)S (ukupn 14 %). S udjelm d 13 % ukupn prmatranih rashda slijede rashdi kji su p županijama pdijeljeni p ključu brja stanvnika, a dnse se na čak 72 prračunska krisnika (uglavnm usluge d pćega javng interesa i svih građana pput Vlade RH, Hrvatskg sabra, Državng inspektrata, Ministarstva uprave, Ustavng suda itd.). Prsječna je net fiskalna pzicija na razini Republike Hrvatske pzitivna i iznsi 383 mil. kuna. Analiza p županijama pkazuje, međutim, zabrinjavajuće rezultate. Od 21 županije, sam četiri su u razdblju zabilježile pzitivnu net fiskalnu pziciju. Najblju prsječnu gdišnju net fiskalnu pziciju ima Grad Zagreb (13,7 mlrd. kuna) te Istarska (795 mil. kuna), Primrsk-granska (731 mil. kuna) i Zagrebačka županija (134 mil. kuna). Ostale županije bilježe negativne net fiskalne pzicije, d čega najslabije imaju Vukvarsk-srijemska (1,69 mlrd. kuna) i Osječk-baranjska županija (1,67 mlrd. kuna) (vidi Prilg 1. - tablice ). Metdlgijm za lkacijsku klasifikaciju prihda i rashda p dabranim ključevima razrađenm u Institutu za financije mguće je utvrditi net fiskalni plžaj svake županije (prihdi kji se prikupljaju prema rashdima kji se trše na pdručju pjedine županije) i pružiti kvir za prcjene vladinih plitika i refrmi usmjerenih prema reginalnm razvju, ali i cijeniti njihv utjecaj na prihde i rashde. Rezultati analize pkazali su dređene neučinkvitsti u pstjećem reginalnm ustrju. Takav mdel reginalng ustrja u kjemu se na pdručju većine županija trši više d uplata, nije dugrčn drživ. U Analitičkj pdlzi (MRRFEU, 2015.) predstavljeni su rezultati analize kju je prve Eknmski institut, Zagreb gdine 27. Prveden je istraživanje u kjemu su analizirani prihdi i rashdi prračuna svih jedinica lkalne samuprave i izračunati fiskalni kapaciteti pćina, gradva i županija u gdini. Analize su pkazale značajne razlike u fiskalnim kapacitetima županija, gradva i pćina, i t i na prihdnj i na rashdnj strani prračuna. Županije imaju dalek manji fiskalni kapacitet mjeren prsječnm razinm ukupnih prihda i ukupnih rashda p stanvniku d gradva i pćina. Takđer se mže primijetiti velika visnst županija, gradva i pćina primljenim pmćima kji su im nužni za pružanje javnih usluga. Prsječn su županije u gdini stvarivale 455 kuna, gradvi kuna, a pćine kune p stanvniku prihda bez pmći. Takve razine prihda bez pmći bile su gdine dvljne za financiranje: 45,9 % ukupnih rashda stvarenih u 27 Eknmski institut, Zagreb (2013.): Istraživačke pdlge za raspravu prijedlzima mjera za funkcijsku, fiskalnu i administrativnu refrmu i za stvarivanje ciljeva decentralizacije u Republici Hrvatskj: Analiza izvršenja lkalnih prračuna i ciljevi decentralizacije, Eknmski institut, Zagreb, lipanj. 84

85 županijama; 83,4 % ukupnih rashda stvarenih u gradvima; te 77,3 % ukupnih rashda stvarenih u pćinama. Iskustva izrade Županijskih razvjnih strategija U kntekstu pkretanja prcesa uspstave i jačanja administrativnih i institucinalnih kapaciteta za stratešk planiranje i upravljanje reginalnim razvjem kak na nacinalnj tak i na reginalnj razini, dnesen je Pravilnik bveznm sadržaju, metdlgiji izrade i načinu vrednvanja županijskih razvjnih strategija (NN 53/10; u nastavku teksta: Pravilnik), kji je predstavlja snvu za pkretanje sustavng prcesa prgramiranja dnsn izrade strateških razvjnih dkumenata na županijskj razini. Na temelju pstavljenih zaknskih kvira, u svim županijama u Republici Hrvatskj izrađena je prva generacija županijskih razvjnih strategija za razdblje Prces izvještavanja prvedbi plitike reginalng razvja na županijskj razini prema MRRFEU-u pkrenut je gdine. Na snvi infrmacija iz izvješća za razdblje gdine županije su izdvjile sljedeće prbleme i izazve u prvedbi ŽRS-a: nedstatna financijska sredstva i neizvjesna financijska perspektiva s bzirm na t da su tijekm izvještajnih razdblja zabilježeni mngbrjni negativni trendvi u pgledu brjnih makreknmskih pkazatelja. Višegdišnja recesija, zajedn s rastućm inflacijm pridnijela je izazvima u realizaciji ciljeva pstavljenih unutar ŽRS-eva. Nadalje, smanjenje prihda državng prračuna, manjak u državnm prračunu ka i pad kredita pslvnih banaka dve je d smanjenja rasplživih financijskih sredstva i d rasta nelikvidnsti. Sukladn tme, zabilježene su pteškće u prvedbi dređenih prjekata i prjektnih aktivnsti; nepstjanje zaknske baveze za izvještavanjem izravn uključenih dinika u prvedbu ŽRS-a (JLP(R)S, ustanve, rganizacije, institucije) te ključnih dinika u privatnm i nevladinm sektru; nedvljn pznavanje prcesa strateškg planiranja d strane glavnih dinika uključenih u prces s bzirm na t da jedinice lkalne samuprave te javne institucije nisu u dvljnj mjeri bile upznate sa strateškim planiranjem ni samim sadržajem ŽRS-a kja bi trebala predstavljati ishdišni dkument razvja, št je rezultiral neusklađenšću razvjnih planskih dkumenata. Učena je ptreba za ddatnm edukacijm dinika te nsitelja prvedbe ŽRS-a na pdručju strateškg prgramiranja; nepvezivanje prračuna sa strateškim dkumentima (ŽRS, planvi ukupng razvja JLS-a, akcijski planvi i sl.), dnsn izvršenje prračuna s prvedbm mjera strateških dkumenata. Prblemi su se prije svega dnsili na nepstjanje prpisang sustava planiranja, tj. baveze planiranja prračuna za JLP(R)S u skladu sa ŽRS-ima, dnsn akcijskim planm ŽRS-a; nemgućnst utvrđivanja rezultata temeljenih na pkazateljima. Razvjni učinci prvedenih mjera nisu se mgli kvalitetn i jednbrazn mjeriti ni iskazati jer nisu bili jasn definirani isti pkazatelji za iste aktivnsti (stga je vrl tešk iskazati djelvanje prvedenih mjera u realnm sektru), a uz t su svaki JLS i stali dinici razvja vdili različite evidencije; administrativne prepreke u prvedbi ŽRS-a - riječ je birkracijskim pteškćama prilikm pribavljanja ptrebnih dbrenja, dzvla i ptvrda za pkretanje dređene investicijske aktivnsti. Administrativna neučinkvitst zajedn s nedstatnim i neprikladnim infrmiranjem tvrenim nacinalnim, eurpskim i međunardnim natječajima za financiranje i/ili sufinanciranje prjekata, pridnijel je pteškćama u stvarenju ciljeva ŽRS-a. 85

86 Upravljanje i rasplaganje nekretninama u vlasništvu lkalnih i reginalnih jedinica 28 Ptkraj gdine lkalne i reginalne jedinice upravljale su i rasplagale s pslvnih prstra pvršine m², stanm pvršine m² i s građevinskim zemljištem pvršine m² te su na temelju upravljanja i rasplaganja tim nekretninama d d gdine stvarile prihde u visini ,00 kn (detaljniji pdatci p županijama dani su u Prilgu 1. - tablice ). Državni ured za reviziju cijeni je upravljanje i rasplaganje nekretninama učinkvitim za sedam županija (Karlvačku, Kprivničk-križevačku, Međimursku, Primrsk-gransku, Virvitičk-pdravsku, Vukvarsk-srijemsku i Zagrebačku), 19 gradva (Buzet, Čakvec, Duga Resa, Gspić, Karlvac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatija, Ozalj, Prelg, Senj, Slavnski Brd, Slunj, Umag-Umag, Vinkvci, Virvitica i Zaprešić) i šest pćina (Dmašinec, Ktriba, Nedelišće, Orehvica, Rakvica i Sveti Martin na Muri). U slučaju prestale 541 lkalne i pdručne (reginalne) jedinice, rasplaganje i upravljanje nekretninama cijenjen je neučinkvitim. Revizijm učinkvitsti upravljanja i rasplaganja nekretninama jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave je, između stalg, utvrđen da lkalne jedinice ne rasplažu pdatcima stvarnm stanju imvine kjm upravljaju i rasplažu ili bi trebale upravljati i rasplagati i da nisu uspstavile registar imvine. Utvrđen je da lkalne jedinice nisu definirale namjenu nekretnina kjima upravljaju i rasplažu te da ne vde evidenciju prihdima i rashdima stvarenim na temelju upravljanja i rasplaganja nekretninama p svakj jedinici nekretnine. Ddatn, revizijm je ustanvljen da lkalne jedinice nisu dnijele strategiju upravljanja i rasplaganja nekretninama, gdišnji plan upravljanja i rasplaganja te da nisu prpisale način izvještavanja njihvm stvarenju. Nadalje, prilikm stjecanja nekretnina nisu bavljene analize s ciljem utvrđivanja eknmske pravdansti dabrang blika stjecanja nekretnine te mgućnsti krištenja pstjećih nekretnina lkalnih jedinica. Tak je krajem gdine čak pslvna prstra i stanva bil izvan uptrebe i nije pduzet dvljn radnji za njihv stavljanje u funkciju. Prvedenm revizijm ustanvljen je kak su pjedini pslvni prstri davani u zakup bez prvedbe pstupka javng natječaja i bez zaključivanja ugvra zakupu. S pjedinim krisnicima stanva nisu zaključeni ugvri najmu i nije bračunavana i naplaćivana najamnina. Utvrđen je da lkalne jedinice nisu prpisanim prcedurama detaljn utvrdile pstupke i aktivnsti u vezi s upravljanjem i rasplaganjem nekretninama. S ciljem pvećanja učinkvitsti upravljanja i rasplaganja nekretninama, Državni ured za reviziju navdi u Izvješću niz prepruka usmjerenih na uklanjanje utvrđenih slabsti i prpusta u sustavu upravljanja i rasplaganja nekretninama lkalnih jedinica: lkalne jedinice mraju biti upznate sa stvarnim stanjem imvine kjm upravljaju i rasplažu, upravljati i rasplagati nekretninama u skladu sa zaknima i drugim prpisima te prvjeravati upis vlasničkih prava u zemljišnim knjigama sva imvina za kju su riješeni imvinskpravni dnsi mra se ppisati u pslvnim knjigama i iskazati u financijskim izvještajima, dk je za imvinu za kju nisu riješeni imvinskpravni dnsi nužn zapčeti rješavanje imvinsk-pravnih dnsa i evidentiranje u pslvnim knjigama; 28 Cjelvitst pdataka nekretninama na razini lkalnih i reginalnih jedinica, nrmativn uređenje upravljanja i rasplaganja nekretninama i cjena učinkvitsti upravljanja nekretninama detaljn su prikazani u Izvješću bavljenj reviziji učinkvitsti upravljanja i rasplaganja nekretninama jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave Državng ureda za reviziju (Državng ureda za reviziju, 2016.). Revizija je buhvaćala pslvanje nekretninama (pslvni prstri, stanvi i građevinska zemljišta) u svim lkalnim i reginalnim jedinicama u Republici Hrvatskj d d gdine. 86

87 lkalne jedinice mraju nad nekretninama kje im pripadaju pkrenuti pstupak upisa prava vlasništva u svju te uskladiti pdatke u zemljišnim knjigama i katastru registar imvine valja se ustrjiti i na način i s pdatcima prpisanim za registar državne imvine, kak bi se sigurali pdatci cjelkupnj imvini s kjm rasplažu lkalne jedinice te stvrili snvni preduvjeti za učinkvit upravljanje i rasplaganje nekretninama i za dnšenje planskih dkumenata prema Izvješću ptrebn je i utvrditi namjenu nekretnina s kjim lkalna jedinica upravlja i rasplaže te ustrjiti evidenciju stvarenim prihdima i rashdima d upravljanja i rasplaganja nekretninama p svakj jedinici nekretnine kak bi se mgla utvrditi i pratiti učinkvitst upravljanja i rasplaganja nekretninama, lkalne jedinice svakak bi trebale dnijeti strategiju upravljanja i rasplaganja nekretninama, kja će sadržavati definirane srednjrčne ciljeve i smjernice upravljanja i rasplaganja (uz uvažavanje gspdarskih i razvjnih interesa lkalne jedinice) te gdišnji plan s kratkrčnim ciljevima i smjernicama upravljanja i rasplaganja nekretninama; s tim pvezan ptrebn je i prpisati način izvještavanja upravljanju i rasplaganju nekretninama, dnsn stvarenju strategije i plana upravljanja i rasplaganja Izvješće takđer daje naputak lkalnim jedinicama prema kjemu stjecanju nekretnina treba prethditi analiza eknmske pravdansti dabrang blika stjecanja nekretnine, a kja bi, između stalg, ispitala mgu li se djelatnsti zbg kjih se kupuju nekretnine dnsn uzimaju u zakup bavljati kristeći se pstjećim nekretninama lkalne jedinice (za pslvne prstre i stanve kji nisu u funkciji bil bi ptrebn pduzeti aktivnsti za njihv stavljanje u funkciju prema utvrđenj namjeni) prije gradnje nekretnina nužn je riješiti imvinskpravne dnse i utvrditi ukupnu vrijednst ulaganja s izvrima financiranja te sigurati ptrebna financijska sredstva ptrebn je dnijeti dnsn draditi pisane prcedure vezane uz pslve upravljanja i rasplaganja nekretninama te vlasti i nadležnsti zapslenika za bavljanje i kntrlu navedenih pslva kak bi se unaprijedil njihv bavljanje. SWOT analiza reginaln-razvjng upravljanja SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE SNAGE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Iskustv i mtiviranst djelatnika lkalne i reginalne samuprave i ptprnih institucija u pripremi i prvedbi prjekata Dbra suradnja JLS-a i županija te kvalitetna krdinacija razvjnih dinika (LAG, LRA, pduzetnički centri, inkubatri) Reginalni krdinatri dbr pvezuju razvjne dinike Dbra vertikalna suradnja reginalnih krdinatra i MRRFEU-a Iskustv u strateškm planiranju na reginalnj razini i vidljiv napredak u razvjnm planiranju ŽRS SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE SNAGE (KH) Ojačani razvjn-upravljački kapaciteti reginalnih krdinatra i drugih ključnih dinika vezan za pripremu i prvedbu EU prjekata Ojačani financijski kapaciteti u uvjetima kada je u prvedbi više prjekata (županije u istčnm dijelu Hrvatske) Blja infrmiranst EU fndvima Međusbn usklađen djelvanje reginalnih SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE SNAGE (JH) Dbra kmunikacija županijskih uprava i reginalnih krdinatra Sinergija akademske zajednice s JLS-vima i ptprnim institucijama Identificirane razvjne ptrebe u reginalnim i lkalnim dkumentima Dbra iskustva u prjektima prekgranične suradnje 87

88 krdinatra županija Razvijena partnerstva i međuinstitucinalna suradnja SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE SLABOSTI (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Nedvljna krdinacija i preklapanje ingerencija institucija na lkalnj i reginalnj razini Nedstatak sustavng upravljanja ljudskim ptencijalima Nedvljn razvijeni ljudski kapaciteti lkalne i reginalne samuprave u pripremi i prvedbi razvjnih prjekata Nedvljna suradnja javng, privatng, znanstveng sektra i sektra civilng društva u planiranju razvja te nedstatak multidisciplinarng pristupa pripremi razvjnih prjekata Nedvljn razvijeni kapaciteti strateškg planiranja i upravljanja na lkalnj i reginalnj razini Nedvljn razvijena praksa u vđenju prgramske klasifikacije u prračunima JLP(R)S-a, št težava usklađivanje strateških dkumenata i prračuna Vrl slabi fiskalni kapaciteti JLS-a i nedstatak financijskih sredstava za pripremu tehničke dkumentacije prjekata, prblemi s financijskim upravljanjem prjekata Neusklađenst investicijskih planva javnih pduzeća, razvjnih planva županije i JLS-a Neprimjereni kriteriji i nedsljednst u alkaciji sredstava za razvjne prjekte Baze prjekata na reginalnj i lkalnj razini nisu dvljn ppunjene prjektima spremnim za financiranje Nedstatn razvijena primjena IKT-a u radu JLP(R)S-a Nedvljn razvijeni kntrlni mehanizmi za ptrebe učinkvitg nadzra JLP(R)S-a nad pduzećima u vlasništvu, sbit u dijelu ddjele subvencija, transfera, pmći i sl. Nekrdiniran upravljanje prirdnim, kulturnim i pvijesnim vrijednstima SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE SLABOSTI (KH) Nedstatak menadžerskih znanja i vještina čelnika / ključnih dužnsnika, dnsitelja dluka JLP(R)S-a Nema redvite hrizntalne međužupanijske krdinacije reginalnih krdinatra Nedvljn razvijen upravljanje rizicima na lkalnj razini (primjer elementarne nepgde) Izražen utjecaj plitičkih struktura na razini stručng djelvanja SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE - SLABOSTI (JH) Nepstjanje zasebng indeksa razvijensti za tke psebice s bzirm na razvjne i fizičke psebnsti Jadranska regija nije uspjela realizirati niti jedan zajednički razvjni prjekt Nedvljna participacija i zainteresiranst javnsti strateškm planiranju Predugi i neptrebn slženi administrativni pstupci javnih institucija SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE PRILIKE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Nvi zaknski kvir reginalnm razvju mgućuje blju suradnju JLS-a i središnje vlasti te blje planiranje Zaknski prpisan trgdišnje planiranje prračuna ptiče jačanje srednjrčne razvjne perspektive Mgućnsti financiranja razvjnih aktivnsti i prjekata krz EU fndve, prgrame zajednice i: - nve financijske instrumente (JASPERS i sl.) - ITU mehanizam za urbani razvj nakn uspstave urbanih aglmeracija i urbanih pdručja prema Zaknu reginalnm razvju RH - prgrame transnacinalne i prekgranične suradnje hrvatskih regija i regija susjednih država Zapšljavanje ddatnih ljudi na prjektima Uspstava Središnje elektrničke baze razvjnih prjekta RH (SEBRP) mgućit će učinkvitije planiranje, prvedbu i praćenje prvedbe plitike reginalng razvja Mgućnst pripreme prjekata na hrvatskm jeziku 88

89 E-savjetvanje - prilika za utjecanje na zakne, prpise i strategije Aktiviranje državne imvine u funkciji lkalng i reginalng razvja revitalizacija krz prjekte Nvi prpisi - Zakn prračunu i Zakn sustavu unutarnjih kntrla mgućuju blje upravljanje rizicima Državna pduzeća svjim strateškim planiranjem sudjeluju u reginalnm razvju Definiranje strateškg usmjerenja upravljanja prirdnim resursima (Hrvatske vde, Hrvatske šume, HEP) Unaprjeđenje sustava upravljanja kritičnm infrastrukturm (DUZS, nvi prpisi vezani uz npr. prtupplavne kanale, skladišta za bvezne rezerve naftnih derivata i sl.) nvi prpisi SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE PRILIKE (KH) SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE - PRILIKE (JH) Nisu istaknute reginaln specifične prilike, već su sistemske prirde i dnse se na cjelkupn pdručje RH. SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE PRIJETNJE (SVE REGIJE REPUBLIKE HRVATSKE) Administrativni kapaciteti na nacinalnj razini nisu dstatni za krištenje EU fndva za financiranje infrastrukturnih prjekata Nedstatak sustava financiranja reginalnih krdinatra d strane države Nedvljna vertikalna i hrizntalna kmunikacija; nedvljna međuresrna kmunikacija na nacinalnj razini Nedstatna krdinacija nacinalnih tijela zaduženih za razvj i reginalnih krdinatra, npr. dređivanje i dnšenje dugrčnih pririteta bez sudjelvanja JLP(R)S-a Visk stupanj centralizacije u dnšenju strateških dluka / prjekata Nedstatak kmunikacije i razvjne suradnje uprava nacinalnih parkva i pćina, gradva i županija u čijem su prstru Baze prjekata na nižim upravnim razinama nisu usklađene na nacinalnj razini Nejasn razlikvanje reginalnih i nacinalnih razvjnih prjekata Pravna nesigurnst zbg čestih zaknskih izmjena te administrativna zahtjevnst nvih prpisa dnesenih bez prcjene učinaka prpisa, težana realizacija prjekata zbg slženg zakndavstva Nedrečenst zakna krištenju / upravljanju prirdnim resursima (mgućnsti i zabrane nisu jasn definirane) te ddatni pstupci uvjetvani zaštitm prirdne i kulturne baštine uspravaju prjekte i pskupljuju prvedbu Prjekti financirani iz državng prračuna ne slijede u cijelsti prračun prjekta Izstanak kntrlnih mehanizama u prvedbi razvjnih prjekata, št tvara prstr za krupciju i eknmsku štetu za društv u cjelini Pstjeći izvri financiranja prjekata nisu dvljn dstupni zbg naglašeng prblema garancija / jamstava Nedvljna sredstva za financiranje prjekata civilng sektra i svih sektra kji sudjeluju u prekgraničnim i transnacinalnim prgramima Centralizacija sredstava i visnst nacinalnim izvrima financiranja sprječava dgvarajući razvj javnih usluga u pdručju brazvanja, zdravstva i scijalne skrbi na lkalnj razini Slženst i sprst decentralizacije stvara neizvjesnst u planiranju 3-gdišnjih prračuna za pjedine decentralizirane funkcije (vatrgastv) Netransparentan tijek infrmacija frmalnim bvezama i mgućnstima JLP(R)S-a Dugtrajan i slžen pstupak javne nabave Nedstatak i neprimjerenst kriterija alkacije sredstava za razvjne prjekte Nedstatak službenih statističkih pdataka za lkalnu i reginalnu razinu, nedstupnst javnih pdataka Ptencijalne sigurnsne prijetnje - negativni utjecaj na turizam Nezadvljavajuće djelvanje Državne uprave za upravljanje državnm imvinm (DUUDI/MDI) Hrvatske vde ne državaju kanale, jaruge i jarke; ne funkcinira sustav djave Zastarjela metdlgija prcjena šteta; nefunkcinalna aplikacija prijave šteta u pljprivredi izazvanih elementarnim nepgdama te nedstatak kulture upravljanja kritičnm infrastrukturm Otežan nv zapšljavanje u javnm sektru zbg zaknskih graničenja Indeks razvijensti ne uzima u bzir unutaržupanijske razvjne razlike te je izrazita razlika između Grada Zagreba i stalih hrvatskih regija 89

90 SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE PRIJETNJE (KH) Statističke regije (NUTS II) neprihvatljive istčnm dijelu Kntinentalne Hrvatske zbg efekta glavng grada na zajedničke razvjne pkazatelje Državne ptpre: slžen sustav i nepravedna raspdjela državnih ptpra p regijama SWOT REGIONALNO RAZVOJNO UPRAVLJANJE - PRIJETNJE (JH) Neusklađenst nacinalnih prpisa (ribarstv i ruralni razvj) sa zahtjevima razvjnih prgrama i prjekata 2.6 Nve kncepcije za lkalni i reginalni razvj Hrvatske Tijekm analize stanja, a psebn tijekm SWOT radinica, spmenute su različite nvije, invativne, razvjne kncepcije i pristupi. One predstavljaju razvjne prilike za hrvatske regije, gradve i pćine. Kak su trenutačna iskustva, infrmacije i statistike kje bi se mgle prikupiti i braditi na razini RH, županija i lkalnih jedinica jš uvijek relativn graničeni, analitički je di Strategije dpunjen njihvim kratkim pisima u nastavku. Svrha vg dijela analize je integracija nvih prilika u mjere ka i buduće aktivnsti, prgrame ili prjekte. Riječ je uglavnm integrativnim razvjnim kncepcijama i pristupima iz međunardne razvjne prakse pa ih svakak treba istražiti, testirati i prevesti u hrvatski razvjni kntekst. Određena iskustva u vezi s pjedinim pitanjima pstje na prjektnj razini, ali ih treba jasn identificirati i pkrenuti prcese transfera znanja i spznaja. Osim tga, te će nve kncepcije i trendvi zahtijevati spremnst za usvajanje nvih znanja i vještina. U nastavku su istaknute i ukratk predstavljene pnajprije integrativne razvjne kncepcije i pristupi lkalnm i reginalnm razvju kji pstaju sve ppularnijima u EU-u i RH, n ptrebn je jš vremena i prakse kak bi se stekla značajnija iskustva i mgli prcijeniti razvjni učinci: Pristup razvju utemeljen na mjestu (engl. place-based develpment apprach) predstavi je Fabrizi Barca (2009.) 29. Ka začetnik nve paradigme lkalng i reginalng razvja naglašava identifikaciju i mbilizaciju unutarnjih ptencijala, t jest spsbnsti mjesta da rastu slanjajući se na vlastite resurse, a psebice ljudske ptencijale i invativne kapacitete. Cilj je tmu pristupu razviti lkalni sjećaj vlasništva nad strategijm kak bi mgli iskristiti neiskrišteni gspdarski ptencijal u svim regijama, št predstavlja snvu za strategije drživg razvja i stvarivanje ljudskg blagstanja. Takvi prcesi zahtijevaju snažne i prilagdljive lkalne institucije, ka št su reginalne razvjne agencije. Istdbn, takvi pristupi zahtijevaju uključivanje širkg raspna dinika i mehanizme za prepznavanje resursa u lkalnm gspdarstvu kji mgu biti snva za lkalne strategije rasta. 30 Kružn gspdarstv razvjna je kncepcija kja predstavlja svjevrsnu alternativu istršenm mdelu linearnga gspdarstva vđeng načelima,,uzmi, izradi, knzumiraj, baci'' i nva je uzdanica EU-a za pametan, drživ i uključiv rast. Temeljne pstavke takva sustava bilježava težnja prema učinkvitm krištenju, recikliranju i pnvnm krištenju resursa kak bi se graničili negativni eklški tisci eurpskga gspdarstva, ali ujedn i smanjili trškvi u gspdarskim aktivnstima s ciljem gspdarskg rasta. Kružn gspdarstv industrijski je sustav kji će imati različite psljedice za različite eurpske regije. Ekinvacije kje ptiču prijelaz, javljaju se i različit 29 Barca, Fabrizi (2009.) An Agenda fr a refrmed Chesin Plicy. A Place-based apprach t meeting Eurpean Unin challenges and expectatins. Brussels: DG Regi, Eurpean Cmmissin. 30 Tmaney, Jhn, (2010.) Place-based appraches t reginal develpment: glbal trends and Australian implicatins, Centre fr Urban and Reginal Develpment Studies, Newcastle University (UK) Institute f Reginal Studies, Mnash University, A reprt fr the Australian Business Fundatin. 90

91 se šire na različitim lkacijama. Reginalna perspektiva bila je jedna d najmanje istraženih perspektiva tg pmaka prema nvm eknmskm mdelu. Prijelaz s linearng na kružn gspdarstv prikazuje slika 20. Slika 20. Od linearng prema kružnm gspdarstvu Izvr: HRPSOR, Pstje razne aktivnsti kjima se regije mgu upustiti u ptpri kružnm gspdarstvu. Reginalne i lkalne vlasti imaju na rasplaganju brjne alate kak bi pdržale pmak prema kružnm gspdarstvu. 31 Otprnst regija (engl. resilient regins) razvjna je kncepcija kji se nastavlja na kncepciju drživg razvja. Biti tpran pstal je itekak bitn tkak je glbalna kriza pkazala svju snagu i mć, šireći (uglavnm) negativne učinke u gspdarstvima velikg brja zemalja u svijetu. U reginalnj eknmici izraz reginal resilience značava tprnst regija na različite vrste izvanjskih škva. Prevladava percepcija da su glbalizacijski prcesi učinili regije, mikrregije pa i pjedina mjesta pdlžnijim različitim utjecajima. Zašt neke regije uspijevaju prebrditi nepvljne eknmske klnsti i držati visku kvalitetu živta ljudi kji u njj žive, dk drugima t ne uspijeva? T pitanje treba sagledati iz perspektive različitih disciplina i reginalnih prmjena, preispitati značenje termina regija te uzeti u bzir vrijeme, prstr, institucije i razvjne dinike. Zeleni gradvi usmjereni su na unaprjeđenje urbang kliša i razvja u smjeru zdravih i drživih pdručja za življenje. T su gradvi kji nastje pbljšati kvalitetu življenja svjih građana i smanjenjem utjecaja na glbalni kliš, pdizanjem / pstavljanjem viskih standarda u klišu s ciljem stvarenja zelenije budućnsti. Ecnmist Intelligence Unit (u suradnji sa Siemens-m) razvi je metdlgiju mjerenja indeksa zelenga grada (Green City Index). Gradvi buhvaćeni mjerenjem indeksa nevisn su dabrani prema veličini i važnsti (uglavnm glavni gradvi, središta velikg brja stanvnika ili pslvna središta), kak bi se sigurala vjerdstjnst i uspredivst. U izračun indeksa ulazi tprilike 30 pkazatelja svrstanih u sam d devet kategrija visn regiji i dstupnsti pdataka. Pkazatelji se dnse na emisiju ugljičng diksida, energiju, zgrade / građevine, krištenje zemljišta, transprt, vdu i zdravstv, gspdarenje tpadm, kvalitetu zraka i 31 Više kružnj eknmiji vidi Circular Ecnmy Strategy HRPSOR, Gspdarstv i drživst, žujak gdine Thematic paper Regins in transitin twards a circular ecnmy,

92 upravljanje klišem (k plvine pkazatelja su kvantitativni, ubičajen prikupljeni iz službenih javnih izvra). Od hrvatskih gradva u izračun vrijednsti indeksa uša je Zagreb te je u ukupnm pretku na 26.-m mjestu d 30 eurpskih gradva buhvaćenih indeksm 32. Pametan grad usmjeren je na razvj grada viske kvalitete ljudskg živta i pzitivan dns prema prirdnj klini. Pametni grad definira se i ka grad kji zadvljava svim ptrebama svjih građana u ptpunsti i učinkvit, u skladu sa standardima ili iznad standarda i ciljeva kje pstavljaju lkalni, nacinalni i međunardni standardi drživsti. Građani sa svjm kreativnšću, znanjem i vještinama, zajedn s umreženm gradskm infrastrukturm te uslugama usmjerenim prema krisniku, predstavljaju glavne prednsti suvremenih gradva u kntekstu pstizanja gspdarskg rasta i blje kvalitete živta. ( pristupljen 24. lipnja gdine) Cilj je izgradnje pametnga grada pbljšanje kvalitete živta uprabm tehnlgije kak bi se pbljšala učinkvitst pružanja usluga i zadvljavanje ptreba stanvnika. IKT mgućuje gradskim službenicima izravn kmunicirati s lkalnm zajednicm i službama zaduženima za gradsku infrastrukturu kak bi se pratila zbivanja u gradu, razvj grada te mgućila blja kvaliteta živta. Pstje i kncepcije slične kncepciji pametnga grada pd nazivima digitalni grad, fleksibilni grad, infrmatički grad, inteligentni grad, grad utemeljen na znanju, telegrad i sl. Scijalna invacija je nv rješenje nekga društveng prblema djeltvrnije, učinkvitije, drživije ili naprst blje d pstjećeg rješenja. Nv rješenje dnsi krist društvu u cjelini, a ne pjedincima sbn 33. Scijalne invacije mgu se definirati ka nve ideje (prizvdi, usluge, mdeli) kje istdbn zadvljavaju ptrebe društva i stvaraju nve dnse i suradnju. Takve se invacije smatraju dbrima za društv i mgućuju veće uključivanje društva u pružanje scijalnih usluga 34. Obilježava ih spsbnst dgvaranja na ptrebe društva kje tradicinalne javne plitike ne uspijevaju riješiti; snaživanje skupina i pjedinaca te spremnst na prmjene društvenih dnsa. Scijalnim invacijama pvećava se kvaliteta scijalnih usluga i trškvna učinkvitst te nude istvjetni ili čak napredniji ishdi unatč značajnim prračunskim graničenjima. Mgu se pjavljivati unutar države, prfitng i neprfitng sektra ili u institucinalnim i sektrskim međuprstrima. Čest su rezultat scijalnih i plitičkih izazva kje prmiču scijalni pkreti i kji se bave (p)micanjem scijalnih, plitičkih i mentalnih barijera; izgradnjm identiteta zajednica, mbilizacijm i društven-plitičkim akcijama. Prepznat je da društva s niskm razinm pvjerenja i niskm razinm scijalng kapitala tešk uvde i primjenjuju invacije. U njima nema prstra za raspravu scijalnim invacijama i pstji strah d scijalnih invacija ka št su strah d gubitka mći, plžaja, utjecaja u društvu i sl. Nvija interdisciplinarna istraživanja upzrila su na važnst ve teme za drživi lkalni i reginalni razvj. Kulturne i kreativne industrije (KKI) jedan su d najdinamičnijih sektra gspdarstva EU-a. Značenje KKI-ja ptvrđuje i pdatak da izravn ili neizravn zapšljava k 7 milijuna ljudi dnsn 3,3 % aktivng stanvništva EU-a te čine 4,2 % brut dmaćeg prizvda (Ernst i Yung, 2014). Na važnst 32 Osim pametnih i zelenih gradva, u literaturi se spminju i zdravi gradvi. U Hrvatskj pstji Hrvatska mreža zdravih gradva kja kuplja više d 20-ak gradva i županija kji prvde prjekte i aktivnsti vezane za unaprjeđenje zdravlja pjedinca i društva u cjelini. 33 Stanfrd Graduate Schl f Business, (pristupljen 20. rujna gdine) 34 Rbin Murray, Julie Caulier-Grice i Geff Mulgan, 2010, The Open Bk f Scial Innvatin, Lndn: The Yung Fundatin i NESTA, Scial-Innvating.pdf 92

93 kreativne i kulturne eknmije u Hrvatskj 35 pkazuju pdatci prema kjima KKI sektr u ukupnm BDP-u hrvatskga gspdarstva sudjeluje s 2,3 % (2012.) te čini 8,9 % ukupne zapslensti ( zapslene sbe u gdini, št uključuje zapslene u sektru KKI te zapslene u kreativnim i kulturnim zanimanjima u statku gspdarstva). KKI je na razini plitika EU-a prepznat ka jedan d pkretača društvene i teritrijalne khezije, kreativnsti i invacija, s pzitivnim učincima prelijevanja na statak eknmije i društva u cjelini. Sektr je prepznat u Strategiji Eurpa 2020 te u skladu s time Eurpska kmisija surađuje s nacinalnim, reginalnim i gradskim vlastima kak bi se međusbn razmijenili primjeri najblje prakse u kulturnm i reginalnm razvju. Financiranje regija i gradva dstupn je putem brjnih EU prgrama, uključujući i ptpru kulturi u reginalnm razvju (EFRR, ESF, Creative Eurpe). Brendiranje regija i lkalnih jedinica mže pmći u rješavanju prblema vezanih uz težani razvj dređenih pdručja Hrvatske zbg nedvljnih ulaganja, nedstatka brazvane radne snage kja ima ptrebne kvalifikacije i kmpetencije za razvj dređene djelatnsti. Privlačenju i zadržavanju investitra i talentiranih pjedinca te psjetitelja uvelike mže pridnijeti brendiranje regije dnsn lkalne jedinice. On se dnsi na stvaranje i predstavljanje imidža p kjemu je ta regija specifična i drukčija d drugih prema ciljnj publici. U knačnici, njegv je rezultat pbljšanje standarda i kvalitete živta stanvništva na tm pdručju. U brendiranju regije, dnsn lkalne jedinice, pruke se kmuniciraju različitim skupinama ciljne publike kja buhvaća međunardne investitre i investitre iz drugih gradva i regija, pslvne i turističke psjetitelje te pjedince kje se želi privući za dseljavanje na t pdručje. Prepznatljiv imidž i identitet dređeng pdručja stvara snvu za plasiranje na tržište prepznatljivih prizvda i njihvu blju prdaju. Zelena eknmija / zelen gspdarstv je gspdarstv kjemu je cilj smanjiti rizike p kliš i skudice resursa te ublažiti klimatske prmjene. Smatra se da, za razliku d klasičnga gspdarstva, temeljn bilježje i cilj zelenga gspdarstva nije sam učinkvitst neg i pravednst. Zelen gspdarstv mra sigurati da prelazak na nisk ugljičn gspdarstv, kje učinkvit kristi i upravlja svjim resursima, bude i scijaln uključiv. Zeleni rast gspdarstva uvažava ptrebu za smanjivanjem nedrživih pritisaka prizvdnje i ptršnje na kliš. Zelene vještine ptrebne su za prelazak na držive načine prizvdnje i ptršnje. Prije svega, t su vještine ptrebne za prilagdbu djelatnsti intenzivnih ugljikm drživijim načinima prizvdnje te vještine ptrebne u zelenim djelatnstima i djelatnstima kje se mgu smatrati mtrima eklških invacija. Djelatnsti intenzivne ugljikm su pljprivreda, ribarstv, rudarstv, prizvdnja električne energije i plina, prizvdnja naftnih derivata, kksa i nuklearng griva, prizvdnja kemikalija i kemijskih prizvda te stalih nemetalnih minerala i dr. Unutar tih djelatnsti najviše je radnih mjesta u prmetu i pljprivredi. U tim se djelatnstima mže čekivati, s jedne strane, smanjenje brja zapslenih, a s druge strane, njihva će transfrmacija rezultirati ptražnjm za vještinama kjih nemaju ni kji su sada zapsleni u tim djelatnstima. Zelene djelatnsti i mtri eklških invacija su npr. energetski učinkvita gradnja i prizvdnja energije iz bnvljivih izvra. Zelene vještine nisu sam ne vezane uz nve tehnlgiju neg i upravljačke vještine i znanja ptrebna za uvđenje tih tehnlgija, kmunikacijske vještine nužne da prcesi transfrmacije prteknu bez kriza, vještine kje su ptrebne za rganizaciju i pdršku prelasku radnika iz djelatnsti intenzivnih ugljikm u nisk ugljične djelatnsti. U vm se kntekstu jš mgu istaknuti čest spminjane eklške ili ekinvacije, nisk ugljične djelatnsti, čiste tehnlgije, čisti ili zeleni prizvdi, rganska pljprivreda i sl. 35 Sektr KKI sastavljen je d 12 pdsektra: muzeji, knjižnice i baština; umjetnst; glazba i izvedbene umjetnsti; dizajn; film; ftgrafija; zanati (umjetnički brti); arhitektura; računalni prgrami, igre i nvi mediji, elektrnički mediji; izdavaštv te glašavanje i tržišn kmuniciranje. 93

94 Scijalna eknmija je tzv. treći sektr gspdarstva, sektr kji se nalazi između privatng i javng. Obuhvaća rganizacije ka št su udruge, neprfitne rganizacije, zadruge, scijalna pduzeća, zaklade i dbrtvrne rganizacije. Scijaln pduzetništv je pduzetništv kje stvara invativna rješenja za neriješene društvene prbleme i da pbljša živte različitih skupina ljudi. Primarni cilj scijalng pduzetništva nije iskristiti tržišne prilike radi stvarivanja dbiti, neg riješiti društvene prbleme. Scijalna pduzeća bilježava privatna aktivnst kja se prvdi u javnm interesu. Vđena je pduzetničkm strategijm, ali jj snvni cilj nije maksimizacija dbiti neg pstizanje dređenga gspdarskg ili društveng cilja i pnuda invativng rješenja za prbleme pput scijalne isključensti i nezapslensti. Sijeda i bijela eknmija predstavljaju eknmiju kja se temelji na iskrištavanju nvih prilika kje nastaju prmjenm demgrafske strukture ppulacije, a time i ptršača. Te se prilike pjavljuju zahvaljujući tme št rastuća ppulacija starijih radnika, mladih umirvljenika i starijih sba ima specifične ptrebe i znatnu kupvnu mć. Zahvaljujući tme, razvj i pbljšanje nvih prizvda i usluga za sbe starije dbi smatra se značajnim čimbenikm budućega gspdarskg rasta i razvja. Prizvdi i usluge namijenjeni starijim sbama buhvaćaju ne vezane uz turizam i rekreaciju (kji se jš smatraju prizvdima sijede ili srebrne eknmije) te prizvde i usluge vezane uz zdravstvenu skrb te skrb za starije i nemćne sbe (kji se jš smatraju prizvdima bijele eknmije). Plava eknmija je eknmski mdel kji je u svjj knjizi predstavi Gunter Pauli gdine i čija je svrha pticanje bnavljanja. Usredtčen je na nastjanje da eksustavi drže svj evlucijski put kak bi svi imali kristi d beskrajnga prirdng tka kreativnsti, prilagđavanja i bilja. Gvri tehnlškim invacijama utemeljenim na prirdi. ( Kvaliteta vlasti (engl. quality f gvernment - QG) prati se na razini država članica EU-a i regija, a istraživanje su prveli Charrn i drugi (2012.) te pdrazumijeva nisku krupciju i visku zaštitu vladavine prava, djeltvrnsti i dgvrnsti vlasti kak na nacinalnj tak i na reginalnj razini. Navde pet hipteza tme zašt neke regije imaju blju kvalitetu vlasti (QG): (1) Razine društven-plitičkg razvja bit će pzitivn pvezana s EQI-jem u regijama i državama diljem EU-a; (2) QG unutar i između država u EU sustavn je pvezan s veličinm regije ili države; (3) QG pzitivn je pvezana s društvenim pvjerenjem unutar i između država u EU-u; (4) Veća razina plitičke decentralizacije bit će pvezane s višim razinama unutar državne varijance QG; (5) Veća razina plitičke decentralizacije sustavn će utjecati na razinu QG-a na razini zemlje. Zaključili su da se regije s niskim QG-m u EU-u neće mći kristiti sredstvima khezijske plitike na učinkvit i djeltvran način. Prnalaženje prave kmbinacije pticaja i javnih plitika kje pbljšavaju QG u regijama kje zastaju u razvju mgl bi pridnijeti većem rastu i većj knvergenciji među EU-vim regijama Charrn, Nichlas, Lapuente, Victr i Lewis Dijkstra, Reginaln upravljanje je bitn: istraživanje reginalnih varijacija kakvće vlasti u EU, radni papiri, Serija kratkih radva u reginalnim istraživanjima i pkazateljima kje prizvdi Glavna uprava za reginalnu plitiku, WP 01/

95 3. STRATEGIJA 3.1. Obuhvat Strategije i usklađenst s ključnim razvjnim dkumentima Kak bi se mga drediti buhvat Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine, bil je nužn steći pregled nad cijelim spektrm drugih razvjnih dkumenata d značenja za razvj države. Ptrebn je bil pstaviti dva snvna pitanja: - Prv, pstje li krvni razvjni dkumenti u kjima su predviđeni ciljevi kjima treba pridnijeti resr reginalng razvja? Ak da, nda takve aktivnsti, prgrame i prjekte treba predvidjeti u SRR RH. - Drug, pstje li u kviru pstjećih razvjnih dkumenata pitanja kja nisu buhvatila prstrn / reginalnu dimenziju? SRR RH u tm slučaju mže pnuditi kmplementarne aktivnsti, prgrame i prjekte. U prcesu knzultacija i intervjuiranja ključnih dinika prpitivala su se ta dva pitanja te su na snvi uvida u dkumente i prepruke sugvrnika identificirani razvjni dkumenti vezani uz pitanja Eurpske unije (Eurpa 2020., Sprazum partnerstvu, perativni prgrami i Nacinalni prgram refrmi) te nacinalni strateški dkumenti vezani uz različite resre javnih plitika. Prepruke generirane iz intervjua nalaze se u Prilgu 2. Usklađenst s razvjnim ciljevima Eurpske unije Pristupanjem Eurpskj uniji, fndvi EU-a pstali su bitan element društven-gspdarskg razvja Republike Hrvatske. Nvtvreni pristup znatnim financijskim sredstvima predstavlja značajan razvjni ptencijal za sve sektre i sve regije unutar Republike Hrvatske kji se ne smije i ne mže zanemariti prilikm izrade bil kjeg strateškg dkumenta. Prema regulatrnm kviru za eurpske strukturne i investicijske fndve (ESI fndve), države članice su, za razdblje , bile u bvezi izraditi Sprazum partnerstvu te jedan ili više perativnih prgrama. Sprazum partnerstvu Republike Hrvatske Eurpska je kmisija usvjila 30. listpada gdine. Partnerskim sprazumm utvrđeni su mehanizmi kjima se sigurava usklađenst sa Strategijm Unije za pametan, drživ i uključiv rast (Strategija Eurpa 2020.) te sa zadaćama za pjedine fndve EU-a u skladu s njihvim ciljevima kji se temelje na Ugvrima pristupanju, uključujući eknmsku, scijalnu i teritrijalnu kheziju. Eurpska je kmisija u prsincu gdine usvjila dva perativna prgrama Republike Hrvatske: Operativni prgram Knkurentnst i khezija te Operativni prgram Učinkviti ljudski ptencijali U svibnju gdine Eurpska je kmisija usvjila Prgram ruralng razvja, a u listpadu i Operativni prgram za pmrstv i ribarstv RH gdine. Uz navedene prgrame, 13 je prgrama eurpske teritrijalne suradnje u kjima sudjeluje Republika Hrvatska u razdblju gdine (5 prekgraničnih, 4 transnacinalnih i 4 međureginalna prgrama). Pri izradi planskih dkumenata reginalng razvja za nv prgramsk razdblje, ptrebn je vditi računa njihvj usklađensti sa sadržajem navedenih dkumenta za krištenje fndva ESI-ja. Financiranje iz fndva ESI-ja u nvj financijskj perspektivi usmjeren je na 11 tematskih ciljeva: (1) Jačanje istraživanja, tehnlškg razvja i invacija (2) Jačanje pristupa i upraba infrmacijskih i kmunikacijskih tehnlgija 95

96 (3) Jačanje knkurentnsti malih i srednjih pduzetnika, pljprivredng sektra (za Eurpski pljprivredni fnd za ruralni razvj) te sektra ribarstva i akvakulture (za Eurpski ribarski fnd) (4) Ptpra približavanju prema eknmiji temeljenj na niskim emisijama CO 2 u svim sektrima (5) Prmicanje prilagdbe klimatskim prmjenama, prevencija te upravljanje rizicima (6) Zaštita kliša i prmicanje učinkvitsti resursa (7) Prmicanje drživg prmeta te uklanjanje uskih grla na ključnj infrastrukturi prmetne mreže, (8) Prmicanje zapšljavanja i ptpra mbilnsti radne snage, (9) Prmicanje scijalng uključivanja i brba prtiv sirmaštva (10) Ulaganje u brazvanje, vještine i cjelživtn učenje (11) Jačanje institucinalnih kapaciteta i učinkvita javna uprava. U kviru svakga tematskg cilja predviđeni su pjedinačni investicijski pririteti kje države članice mgu dabrati te na temelju njih definirati specifična pdručja ulaganja i svje specifične razvjne ciljeve. Kak bi se uz sektrski usmjerene ciljeve stvarila i teritrijalna kncentracija ulaganja, s ciljem jačanja teritrijalne khezije, EU je za tekuće financijsk razdblje predlži i niz teritrijalnih pristupa (integrirane teritrijalne investicije, drživi urbani razvj, razvj upravljan d strane lkalne zajednice 37 ). Nacinalni prgram refrmi (NPR) Nacinalni prgram refrmi gdine pisuje mjere kje Vlada Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada RH) pduzima za rješavanje strukturnih izazva s kjima se sučava Republika Hrvatska, u skladu s preprukama Vijeća Eurpske unije iz srpnja gdine. U sklpu Eurpskg semestra države članice Eurpske unije pdnse NPR d kraja travnja svake gdine. Eurpski je semestar mehanizam nadzra u sklpu Strategije Eurpa kji bjedinjava praćenje nacinalnih fiskalnih i strukturnih plitika. NPR izradila je Međuresrna radna skupina za Eurpski semestar. Vlada RH prihvatila je dkument 28. travnja gdine. Vlada RH dredila je dva glavna cilja strukturnih plitika u i gdini kje pisuje u NPR-u. T su: - pvećanje drživsti duga pće države - prmicanje rasta i zapšljavanja u hrvatskm gspdarstvu. U sklpu tih glavnih ciljeva ističu se četiri ključna refrmska pdručja i samnaest pdpdručja na kja je stavljen naglasak u vm NPR-u. T su: 1. Makreknmska stabilnst i fiskalna drživst Refrmska pdpdručja kncentrirana u vm ključnm pdručju prvde se prvenstven s ciljem smanjenja deficita i javng duga te rizika pvezanih s njihvim viskim razinama. Istdbn, želi se pstići veća razina učinkvitsti, transparentnsti i pravednsti u ptršnji javnih sredstava, sbit sredstava na kjima pčivaju veliki sustavi ka št su zdravstveni, mirvinski i sustav scijalne skrbi. Psebn se pdpdručje, kje zbg svg utjecaja na javne financije i ptencijalne značajne ulge na gspdarski rast privlači psebnu pzrnst, dnsi na javna pduzeća i njihvim bljim upravljanjem dnsn rasplaganjem. Neke d refrma u vm pdručju već su zapčete, ali će u 37 Investicijskih fndva u Republici Hrvatskj u financijskm razdblju gdine. 96

97 narednm razdblju ući u intenzivniju fazu prvedbe, a u slučaju pjedinih, npr. refrme mirvinskg sustava, dlazi d zakreta Pbljšanje upravljanja javnim financijama i prvedba fiskalne knslidacije 1.2. Pbljšanje rasplaganja i upravljanja državnm imvinm 1.3. Smanjenje fiskalnih rizika zdravstveng sustava 1.4. Pbljšanje drživsti mirvinskg sustava 1.5. Pbljšanje učinkvitsti sustava scijalnih naknada 2. Lakši uvjeti pslvanja i blja investicijska klima Pslvn kruženje u Hrvatskj ptrebn je maksimaln staviti u funkciju njegvih glavnih aktera - pduzetnika, i sigurati im uvjete kji ih ptiču da rade brže, više i jače. Aktivnsti kje će se prvditi u navedenim pdpdručjima usmjerene su uprav prema tme da učine državne institucije partnerm pduzetnicima u njihvu pslvanju. Veliku će ulgu u prvedbi aktivnsti imati Radna skupina za pslvnu klimu i investicije kja će pstati središnjim tijelm za dijalg između privatng sektra i javih tijela kad je riječ pitanju identifikacije administrativnih, institucinalnih i financijskih prepreka s kjima se realni sektr susreće u svm svakdnevnm pslvanju. Njezina će ulga biti aktivan rad na smanjenju i uklanjanju tih prepreka. Realni je sektr ptrebn bgatiti i diverzifikacijm izvra financiranja u pgledu čega će se aktivirati financijski instrumenti i EU fndvi za razvj nvih i knkurentnih prizvda i usluga Pbljšanje pslvng i investicijskg kruženja smanjenjem administrativng pterećenja i trškva pslvanja 2.2. Olakšanje financiranja, razduživanja i restrukturiranja pduzeća 2.3. Pvećanje ulaganja u istraživanje i razvj u privatnm i javnm sektru 2.4. Unaprjeđenje sustava katastra i zemljišnih knjiga te prstrng planiranja 3. Veća učinkvitst i transparentnst javng sektra Nužan je preduvjet za učinkvitu prvedbu refrmi i maksimiziranje njihvih učinaka na pduzetnike, građane i radnike, i njihva kvalitetna priprema i pametn planiranje javnih plitika. T je jedna d snvnih zadaća javne uprave, institucija kje ju čine i ljudi kji u njj rade. Uprav zat refrma javne uprave sa svim svjim aspektima, kja je i najveći di vga ključng refrmskg pdručja, čini temeljni stup NPR-a Sustav i pslve javne uprave ptrebn je maksimaln pjednstaviti i mdernizirati te učiniti razumljivima i svima jednak dstupnima. Naveden će se prvditi rerganizacijm sustava, uključujući i pravsudng, ali i uvđenjem nviteta u sustav upravljanja ljudskim resursima u javnj upravi Racinalizacija sustava i pslva javne uprave 3.2. Pbljšanje upravljanja ljudskim resursima u javnj upravi i javnim službama 3.3. Kvalitetne i infrmatizirane javne usluge 3.4. Ojačati stratešk planiranje i krdinaciju plitika te pbljšati kvalitetu zakndavng planiranja 3.5. Smanjenje krupcije u javnm sektru 3.6. Unaprijeđen rad sudva 97

98 4. Blje brazvanje za tržište rada Jedan d snvnih prblema hrvatskga brazvng sustava je nedvljna kmunikacija s tržištem rada kja se manifestira krz brazvne prgrame na svim razinama kji ne prate dinamiku razvja ptreba za nvim znanjima i vještinama na tržištu. Zajednički cilj prvedbe kurikularne refrme i daljnjeg razvja Hrvatskga kvalifikacijskg kvira te mdernizacija načina izvđenja šklskih i brazvnih prgrama je uprav sigurati radnu snagu kja će prnaći svje mjest na tržištu rada jer je brazvana i kju njezine kvalifikacije čine zapšljivm Prvedba kurikularne refrme 4.2. Usklađivanje brazvnih prgrama s ptrebama tržišta rada 4.3. Kvalitetnija prvedba prgrama brazvanja draslih, cjelživtng učenja i shema za prekvalifikaciju radnika Teritrijalna agenda EU 2020 Teritrijalna agenda nvi je krvni dkument EU-a u pdručju prstrng planiranja. Izrada Teritrijalne agende uslijedila je nakn dnšenja i pstupne implementacije Perspektive prstrng razvja EU-a iz gdine, vdećih smjernica za prstrni razvj eurpskg kntinenta (CEMAT gdine), uspješne realizacije niza prjekata u kviru inicijative Interreg i istraživanja u kviru prgrama ESPON (Eurpska mreža pservatrija prstrng planiranja). Teritrijalna agenda usklađena je s dkumentima urbanm razvju i teritrijalnj kheziji. Zadatci prstrng razvja EU-a definirani u Teritrijalnj agendi su: jačanje teritrijalne khezije jačanje reginalng identiteta i blje krištenje raznliksti (ptencijala) prstra. Ciljevi prstrng razvja pstavljeni u Teritrijalnj agendi su: jačanje plicentričng razvja i invacija krz umrežavanje gradva-regija i drugih gradva nvi blici teritrijalng upravljanja i partnerstva između ruralnih i urbanih pdručja prmcija knkurentnih i invativnih reginalnih klastera u Eurpi - ptpra jačanju transeurpskih mreža prmviranje transeurpskg upravljanja rizicima, uključujući i rizike d utjecaja klimatskih prmjena jačanje eklške strukture i kulturnih resursa ka ddatnih razvjnih vrijednsti. Nacinalni strateški razvjni dkumenti d značenja za SRR RH Osnvn je načel pri blikvanju svih ciljeva, pririteta i mjera SRR RH pstizanje kmplementarnsti s ciljevima i priritetima važećih nacinalnih razvjnih dkumenata, čime će se sigurati dprins prvedbe SRR RH stvarenju pjedinih sektrskih, a time i ukupnih razvjnih ciljeva Republike Hrvatske. Strateški razvjni dkumenti na nacinalnj razini s kjima je prvjerena usklađenst SRR RH su sljedeći: Strategija razvja pduzetništva u Republici Hrvatskj , Strategija upravljanja i rasplaganja imvinm u vlasništvu Republike Hrvatske za razdblje d d gdine, Strateški plan Ministarstva kulture , Strategija razvja klastera u Republici Hrvatskj , Strategija pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdblje , Strategija razvja turizma RH d gdine, Strategija i akcijski plan bilške i krajbrazne 98

99 raznliksti Republike Hrvatske (2008.), Strategija brazvanja, znansti i tehnlgije (2014.), Strategija brbe prtiv sirmaštva i scijalne isključensti RH , Strategija razvja javne uprave za razdblje , Strategija drživg razvitka RH (2009.), Nacinalna strategija stvaranja pticajng kruženja za razvj civilng društva d d gdine, Strategija cjelživtng prfesinalng usmjeravanja i razvja karijere u RH , Nacinalna strategija razvja zdravstva , Strategija razvja sustava scijalne skrbi u RH , Strategija prmetng razvja Republike Hrvatske za razdblje , Strategija upravljanja vdama (2009.), Strategija gspdarenja tpadm (2005.), Strategija energetskg razvja RH (2009.), Nacinalni akcijski plan za bnvljive izvre energije d gdine, Strategija pticanja invacija RH , Strategija razvja turizma RH d gdine, Operativni prgram Učinkviti ljudski ptencijali , Operativni prgram Knkurentnst i khezija , Prgram ruralng razvja U Prilgu 5. nalazi se tablica unutar kje je istaknuta kherentnst svake pjedinačne mjere SRR RH s ključnim nacinalnim dkumentima kjima su definirani strateški ciljevi i razvjni pririteti pjedinih gspdarskih sektra Republike Hrvatske. Osvrt na prethdnu Strategiju reginalng razvja Republike Hrvatske Prvi zakndavni i strateški kvir planiranja i upravljanja reginalnim razvjem pstavljen je dnšenjem prvg Zakna reginalnm razvju Republike Hrvatske gdine te na njemu utemeljene Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske usvjene na Vladi Republike Hrvatske gdine. Strategijm je p prvi put definiran strateški, institucinalni i pravni kvir ptreban za prvedbu reginalne plitike. Nastala je ka rezultat intenzivnih rasprava i knzultacija na središnjj i reginalnj razini uvažavajući načel partnerstva. U primjenu je uveden nvi mdel definiranja ptpmgnutih pdručja zasnvan na pstupku cjenjivanja i razvrstavanja teritrijalnih jedinica primjenm jedinstveng kriterija - indeksa razvijensti. Uvđenjem jedinstvene kategrizacije ptpmgnutih pdručja iz primjene pčinje se isključivati višedimenzinaln cjenjivanje razvja kje se temeljil na pdručnim zaknima (brdsk-planinska pdručja, tci, pdručja psebne državne skrbi, grad Vukvar). Obilježila je pčetak intenzivne suradnje središnje razine sa županijama, št je sbit dšl d izražaja tijekm knzultacijskg prcesa u svrhu utvrđivanja reginalnih razvjnih pririteta. Razvjni pririteti na nižim razinama upravljanja trebali su se uklapati u priritete identificirane u Strategiji, čime je naglasak stavljen na važnst međusbne usklađensti strateških dkumenata reginalng razvja, a u svrhu pstizanja integriransti u stvarenju nacinalnih, reginalnih i lkalnih razvjnih ciljeva. Ocjenm prvedbe te Strategije identificirane su pjedine aktivnsti kje su uzete u bzir prilikm prgramiranja nvg SRR RH, a u svrhu prevladavanja učenih nedstataka. Ka najveći nedstatci prethdne Strategije prepznati su: nepstjanje akcijskg plana ka prvedbeng dkumenta Strategije, nepstjanje pkazatelja za praćenje stvarenja pstavljenih ciljeva (pstignuća) te institucinalne rganizacije za njezinu prvedbu. Ciljevi nisu bili dvljn knkretni da bi se mgli kvantificirati, tj. nisu ispunjavali SMART kriterije (specifični, mjerljivi, dhvatljivi, realni, vremenski graničeni). U nedstatku pvezansti ciljeva s pkazateljima tešk je utvrditi njihvu učinkvitst i djeltvrnst. S bzirm na nepstjanje akcijskg plana, prvedba Strategije bila je parcijalna. 3.2 Hrizntalne teme plitike reginalng razvja Ubičajene hrizntalne teme kje se razmatraju u kntekstu dprinsa razvju u različitim sektrima / aspektima su teme jednakih mgućnsti, drživg razvja i zaštite kliša, prmicanja 99

100 načela dbrg upravljanja, upraba infrmacijskih i kmunikacijskih tehnlgija i sl. U Strategiji reginalng razvja RH takđer je prepznat neklik hrizntalnih tema, čiji je sadržaj relevantan u kviru većine predlženih pririteta i mjera u smislu praćenja stvarenja učinaka pvezanih s pjedinm hrizntalnm temm. Te su teme navedene u nastavku. Demgrafija Tema kja se sbit nametnula tijekm prcesa strateškg planiranja dnsi se na različite demgrafske prbleme. Prblemi starenja stanvništva, nepvljne stpe nataliteta, nepvljnih migracijskih prcesa unutar države i prema inzemstvu te brjni drugi negativni demgrafski učinci rezultiraju nizm razvjnih prblema na lkalnj i reginalnj razini. Kak bi u srednjem i duljem rku bi zabilježen napredak u smislu rješavanja demgrafskih prblema, ptrebn je prvesti niz mjera te dgvarajućih aktivnsti, prjekata i prgrama. Mjere kje je u tm smislu ptrebn smisliti i prvditi u kviru su nadležnsti različitih sektra. Stga se prjekti i prgrami vezani za ispravljanje demgrafskih neravnteža prtežu u vj Strategiji aktivnsti krz sva tri strateška cilja, kak bi se na prblem djelval iz različitih perspektiva te mgući nužan multidimenzinalan pristup rješavanju tga slženg prblema. Kmbiniranim djelvanjem niza mjera mžebitn se mgu čekivati pzitivni pmaci u vm segmentu. Prstr i kliš Druga je značajna tema vezana za prstr i kliš. Di mjera i s njima pvezanih aktivnsti, prjekata i prgrama imaju učinke na prstr i kliš. U kntekstu prstrng utjecaja prvedbe mjere SRR RH, Strategija uzima u bzir i relevantne infrmacije sadržane u prijedlgu Strategije prstrng razvja Republike Hrvatske te na taj način nastji sigurati usklađenst i pvezanst tih dvaju dkumenata kak bi se prvedbm mjera sigura prstrn drživi razvj. Sastavni je di prcesa izrade Strategije reginalng razvja izrada Strateške studije prcjene utjecaja Strategije na kliš (u nastavku teksta: Strateška studija) kak bi se ustanvil za kje se mjere čekuje da će imati utjecaj na kliš te kakav je njihv čekivani utjecaj. Utjecaj je cijenjen kvalitativn cjenm pzitivan, neutralan ili negativan. Za ne mjere za kje se čekuje da će imati utjecaja na kliš, Strateškm su studijm dane i dgvarajuće prepruke za unaprjeđenje predlženih mjera kak bi se smanji ili neutralizira negativan utjecaj te pveća pzitivan utjecaj prvedbe pjedine mjere. Digitalizacija i infrmatizacija Suvremena je strategija prepznala važnst digitalnih tehnlgija te infrmatizacije cjelkupng sustava. T je takđer jedna d hrizntalnih tema kja će biti ugrađena u prvedbu većine mjera, visn primjenjivsti teme u pjedinim pdručjima te administrativnih i financijskih mgućnsti nužnih za prvedbu te ambicizne ideje. 100

101 Vizija 3.3 Vizija, vrijednsti, strateški ciljevi i pririteti Vrijednsti Hrvatska 2020: Zemlja regija blagstanja i sretnih ljudi. - Kntinuiran učenje i transfer znanja - Participacija u dlučivanju - Otprnst i drživst - Aktiviranje lkalnih razvjnih ptencijala - Kultura sustavng javng upravljanja - Scijalna sjetljivst Prces strateškg planiranja i izrade Strategije izrazit je participativng karaktera. Na temelju prikupljenih pdataka i izrađene analitičke pdlge, niza držanih participativnih radinica na kjima su sudjelvali predstavnici različitih razina upravljanja te krz interne rasprave predstavnika timva EIZ i MRRFEU, pštujući faze prcesa strateškg planiranja, identificirana su tri strateška cilja kja se namjeravaju stvariti tm Strategijm. Ciljevi su višedimenzinalni, integrativni i uzimaju u bzir načela drživg razvja. U kviru prvga strateškg cilja čekuje se sinergija različitih vidva razvja društva, prstra i kliša. Drugi strateški cilj pdržava razvj reginalng i lkalng gspdarstva. Treći strateški cilj sadržava različite vidve reginalng razvjng upravljanja usmjerene na pružanje dgvarajućega institucinalng kruženja i ptpre razvju spmenutih tematskih pdručja. Za svaki d strateških ciljeva definirani su pririteti, kji su ptm razrađeni u niz dgvarajućih mjera kak bi se i stvarili. Svaki strateški cilj sadržava u sebi p tri definirana pririteta, dk brj mjera p pjedinm priritetu varira. Uspstavljena je jasna hijerarhija / pveznica na relaciji strateški cilj priritet - mjera. U nastavku su detaljniji pisi strateških ciljeva s priritetima i pkazateljima učinka, dk će detaljniji pisi mjera biti prikazani u dijelu pd nazivm Opis mjera s pkazateljima ishda, u kjem je naznačena i međusbna pvezanst mjera krz različite priritete pa je u njihvj prvedbi psebn bitna krdinacija aktivnsti i nsitelja njihve prvedbe. Strateški ciljevi i pririteti s pkazateljima učinka su kak slijedi: Strateški cilj 1: Pvećanje kvalitete življenja pticanjem drživg teritrijalng razvja Pkazatelj: Indeks razvijensti na razini županija, gradva i pćina Priritet 1.1. Pdizanje razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta: U kviru Pririteta 1.1. predlžene mjere buhvaćaju niz aktivnsti, prjekata i prgrama vezanih za unaprjeđenje reginalnih i lkalnih razvjnih kapaciteta u pdručju dgja, brazvanja i sprta, zatim pdizanja razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta, dk je di aktivnsti usmjeren na pružanje ptpre afirmaciji kulturng identiteta i razvju civilng društva. Priritet 1.2. Osiguranje i unapređenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture: Krz aktivnsti, prjekte i prgrame predlžene priritetm 1.2. nastji se razviti lkalna i reginalna infrastruktura u skladu s ptrebama društva te drživ kristiti i vrednvati kulturna i prirdna baština. Pseban skup aktivnsti usmjeren je pružanju ptpre u primjeni mjera zaštite kliša i energetske učinkvitsti na lkalnj i reginalnj razini usklađenih s nacinalnim plitikama. 101

102 Priritet 1.3. Pdrška ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima: Psebn mjest u nvj SRR RH i dalje imaju ptpmgnuta pdručja i pdručja s razvjnim psebnstima, stga su priritetm 1.3. buhvaćene i dgvarajuće mjere vezane za takva pdručja. Niz aktivnsti, prjekata i prgrama usmjeren je na pružanje ptpre razvju ptpmgnutih pdručja, drživm tčnm razvju te razvju brdsk-planinskih pdručja. Osim navedenih pdručja, predlaže se i znatan brj aktivnsti, prjekata i prgrama usmjerenih na ublažavanje negativnih učinaka nekntrlirang širenja razvja urbanih pdručja na kvalitetu življenja te stvaranje pželjnih uvjeta za živt u pgraničnim pdručjima, ka pdručja s razvjnim psebnstima. Strateški cilj 2: Pvećanje knkurentnsti reginalnga gspdarstva i zapslensti Pkazatelj: Reginalni indeks knkurentnsti Priritet 2.1. Unapređenje gspdarske infrastrukture na reginalnj i lkalnj razini: Ovaj je priritet usmjeren na realizaciju neklik mjera kje buhvaćaju definiranje i primjenu jasnih kriterija za snivanje i financiranje pduzetničkih zna, niz aktivnsti, prjekata i prgrama usmjerenih na aktiviranje državne imvine na lkalnj i reginalnj razini te primjenu nvih znanja, vještina i razvj financijskih instrumenata za prgrame državanja starih gradskih jezgri i bjekata kulturne baštine. Priritet 2.2. Stvaranje pticajnga pslvng kruženja na reginalnj i lkalnj razini: Mjere u kviru vg pririteta dnse se na jačanje lkalnih i reginalnih pduzetničkih ptprnih institucija za razvj lkalnga i reginalnga gspdarstva, pružanje kntinuirane ptpre nvim gspdarskim subjektima i nvim blicima udruživanja gspdarskih subjekata. Di aktivnsti, prjekata i prgrama psebn je usmjeren na pružanje ptpre aktivnim pduzetnicima u ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima. Priritet 2.3. Jačanje ljudskih ptencijala i brazvanje pvezan s ptrebama gspdarstva na reginalnj i lkalnj razini: U kviru vg pririteta se krz niz predviđenih aktivnsti, prjekata i prgrama pruža ptpra pvećanju kvalitete radne snage na reginalnj i lkalnj razini te će se pticati migracije prema pdručjima s nedstatkm radne snage kak bi se ujednačila pnuda i ptražnja na tržištu rada. Aktivnsti buhvaćene vm mjerm izravn su pvezane i s dijelm aktivnsti buhvaćenih priritetm 1.1. pa je psebnu pzrnst ptrebn psvetiti usklađivanju prvedbe aktivnsti predviđenih vim priritetima. Strateški cilj 3: Sustavn upravljanje reginalnim razvjem Pkazatelj: Indeks kvalitete reginalnga razvjng upravljanja na razini županija Priritet 3.1. Učinkvit upravljanje (u skladu s načelm supsidijarnsti): U kviru vg pririteta niz je aktivnsti, prjekata i prgrama usmjerenih na uređenje prcesa planiranja, prvedbe, praćenja i vrednvanja prvedbe razvjnih plitika na svim razinama upravljanja. Priritetm je takđer buhvaćen unaprjeđenje upravljanja prjektima na svim razinama upravljanja reginalnim razvjem (vertikalna krdinacija), s bzirm na t da nemetana prvedba prjekata umngme mže pridnijeti stabilnm kruženju za razvj. Osim navedeng, aktivnsti unutar vg pririteta usmjerene su i na usklađivanje funkcinalne i fiskalne decentralizacije s mgućnstima pružatelja javnih usluga te pvećanje učinkvitsti upravljanja imvinm na svim razinama javng upravljanja. Priritet 3.2. Djeltvrna međusektrska suradnja (u skladu s načelm participacije i integrativng pristupa): Aktivnsti u kviru vg pririteta usmjerene su na usklađivanje javnih plitika i zakna na 102

103 nacinalnj i reginalnj razini u svim sektrima, pbljšanje prije svega hrizntalne krdinacije dinika u razvjnm upravljanju te unaprjeđenje međusektrske suradnje u pripremi i prvedbi reginalnih razvjnih prjekata. Krz taj se priritet takđer nastji uspstaviti i funkcinalni sustav krdinacije institucija nadležnih za civilnu zaštitu (stžeri). Priritet 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih spsbnsti za razvj na lkalnj i reginalnj razini: Ovaj je priritet usmjeren prije svega na dinike reginalne i lkalne razine i ptrebu jačanja njihvih financijskih i administrativnih kapaciteta. Predviđa se niz aktivnsti usmjerenih na jačanje ptpre reginalnj i lkalnj razini u prvedbi prpisa i financiranju prjekata, funkcinaln i krdiniran upravljanje reginalnim razvjem te unaprjeđenje sustava i pvećanje učinkvitsti upravljanja državnim ptprama na svim razinama upravljanja. Tablični pregled strateških ciljeva, pririteta i mjera SRR RH, predstavljen je u nastavku. Tablica 11. Strateški ciljevi, pririteti i mjere SRR RH STRATEŠKI CILJ 1. Hrizntalna pitanja PRIORITET 1.1 Mjera Mjera Mjera PRIORITET 1.2. Mjera Mjera Mjera Mjera PRIORITET 1.3. Mjera Mjera Mjera Mjera Mjera POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Demgrafski učinci (brazlženje u pisnm dijelu SRR s referencijama na razne mjere kje imaju demgrafski učinak pd svim strateškim ciljevima); prstrni učinci i klišni učinci Pdizanje razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta Unapređenje reginalnih i lkalnih razvjnih kapaciteta u dgju, brazvanju i sprtu Unapređenje usluga sustava zdravstvene i scijalne skrbi na reginalnj i lkalnj razini Pdrška afirmaciji kulturng identiteta i razvju civilng društva Osiguranje i unapređenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture Razvj javne infrastrukture d lkalng značaja Razvj javne infrastrukture d reginalng značaja Održiv krištenje i vrednvanje kulturne i prirdne baštine Pdrška primjeni mjera zaštite kliša i energetske učinkvitsti na lkalnj i reginalnj razini Pdrška ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima Pružanje pdrške razvju ptpmgnutih pdručja Pružanje pdrške drživm tčnm razvju Pružanje pdrške razvju brdsk-planinskih pdručja Unaprjeđenje kvalitete življenja i razvj urbanih pdručja Stvaranje pželjnih uvjeta za živt u pgraničnim pdručjima Unaprijeđen Indeks razvijensti je funkcinalan alat za prvedbu aktivnsti, prgrama i prjekata te praćenje njihve prvedbe u kntekstu stvarenja ciljeva SRR RH, a psebn za praćenje strateškg cilja Pvećanje kvalitete življenja krz drživi teritrijalni razvj. 103

104 STRATEŠKI CILJ 2. Hrizntalna pitanja PRIORITET 2.1 Mjera POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI Demgrafski učinci (brazlženje u pisnm dijelu SRR s referencijama na razne mjere kje imaju demgrafski učinak pd svim strateškim ciljevima); prstrni učinci i klišni učinci Unaprjeđenje gspdarske infrastrukture na reginalnj i lkalnj razini Definiranje i primjena jasnih kriterija za snivanje i financiranje pduzetničkih zna Mjera Aktiviranje državne imvine na lkalnj i reginalnj razini (veza , ) Mjera PRIORITET 2.2 Mjera Mjera Mjera Mjera PRIORITET 2.3 Mjera Mjera Razvj lkalnih kapaciteta za prgrame državanja pvijesnih jezgri naselja i bjekata kulturne baštine (veza , , 3.3.1) Stvaranje pticajnga pslvng kruženja na reginalnj i lkalnj razini Jačanje lkalnih i reginalnih pduzetničkih ptprnih institucija Aktiviranje lkalng razvja krz ptpru nvim gspdarskim subjektima i invativnim gspdarskim kncepcijama Razvj klabrativne eknmije krz ptpru udruživanju gspdarskih subjekata na reginalnj i lkalnj razini Pvećanje atraktivnsti regija krz teritrijaln brendiranje Jačanje ljudskih ptencijala i brazvanje pvezan s ptrebama gspdarstva na reginalnj i lkalnj razini Pdrška pvećanju spsbljensti radne snage na reginalnj i lkalnj razini Pticanje migracija stanvništva prema pdručjima s nedstatkm radne snage Unaprijeđen Reginalni indeks knkurentnsti je funkcinalan alat za prvedbu aktivnsti, prgrama i prjekata te praćenje njihve prvedbe u kntekstu stvarenja ciljeva SRR RH, a psebn strateškg cilja Pvećanje knkurentnsti reginalng gspdarstva i zapslensti. STRATEŠKI CILJ 3. Hrizntalna pitanja PRIORITET 3.1. Mjera Mjera Mjera Mjera PRIORITET 3.2. Mjera Mjera PRIORITET 3.3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM Demgrafski učinci (brazlženje u pisnm dijelu SRR s referencama na razne mjere kje imaju demgrafski učinak pd svim strateškim ciljevima); prstrni učinci i klišni učinci Učinkvit upravljanje (u skladu s načelm supsidijarnsti) Unapređenje ciklusa upravljana javnim plitikama na svim razinama upravljanja Unapređenje upravljanja reginalnim razvjnim prjektima Unapređenje kvalitete javnih usluga krz suradnju u prcesima funkcinalne i fiskalne decentralizacije Pvećanje učinkvitsti upravljanja imvinm na svim razinama javng upravljanja Djeltvrna međusektrska suradnja (u skladu s načelm participacije i integrativng pristupa) Međuresrn usklađivanje prvedbe javnih plitika na nacinalnj i reginalnj razini Pbljšanje vertikalne i hrizntalne krdinacije dinika u reginalnm razvjnm upravljanju Jačanje financijskih i administrativnih spsbnsti za razvj na lkalnj i reginalnj razini 104

105 Mjera Mjera Jačanje dinika u reginalnm razvjnm upravljanju i prvedbi razvjnih prjekata Unapređenje sustava i pvećanje učinkvitsti upravljanja državnim ptprama na svim razinama upravljanja Razvj indeksa za mjerenje kvalitete upravljanja reginalnim i lkalnim razvjem Indeks kvalitete vlasti (QG Quality f Gvernment) Eurpske kmisije, Charrn et al., Reginal Gvernance Matters: A Study n Reginal Variatin in Quality f Gvernment within the EU ).Tim se indeksm mže mjeriti napredak stvarenja na razini strateškg cilja. 3.4 Opis mjera s pkazateljima ishda U daljnjem tekstu slijedi detaljniji pis mjera. Opisi mjera sadržavaju infrmacije ciljevima i priritetima uz kje se veže pjedina mjera te indikativni ppis aktivnsti, prgrama, prjekata (u nastavku teksta: APP) kji se predviđaju prvditi u kviru pjedine mjere. Detaljniji pis mjere sadržava i infrmacije ulzi MRRFEU, glavng nsitelja Strategije, kja na razini prvedbe mjere mže biti naglašen prvedbeng i/ili krdinativng karaktera s bzirm na međuresrnu prirdu dkumenta. Navedene su takđer institucije s kjima je nužn surađivati u prvedbi brjnih APP-va u kviru prvedbeng instrumenta Akcijskg plana (vidi pglavlje 4. Prvedba). Tablični prikaz mjere sadržava infrmacije i pkazatelju ishda, izvru infrmacije pkazatelju te završava cjenm ptencijalng utjecaja na kliš (vidi pise u Prilgu 8.) i preprukama na snvi prvedene strateške prcjene utjecaja na kliš (cjelvita studija nalazi se u Ddatku 4.). Realizacija mjera pratiti će se prvedbm knkretnih APP-va kji će pridnsiti stvarenju pjedine mjere, temeljem izvještaja praćenju prvedbe. Opisi mjera su indikativni i ne graničavaju prvditelja da ih bgati APP-ima ak pridnse stvarenju mjera, pririteta i ciljeva Strategije. Opisi su snva za daljnju knkretizaciju prvedbe krz Akcijski plan, a tijekm izrade psebn treba pvesti računa hrizntalnim temama prepznatim u Strategiji. Na temelju Akcijskg plana mguće je prcijeniti trškve prvedbe pjedine mjere za dtičn razdblje prvedbe. Financijski kvir predstavljen je u sljedećem pglavlju (Prvedba) i pslužit će ka rijentacija u identifikaciji izvra financiranja pjedinih APP-va na razini svake mjere. 105

106 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA 1.1. Pdizanje razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta Unapređenje reginalnih i lkalnih razvjnih kapaciteta u dgju, brazvanju i sprtu Analiza sustava brazvanja s razradm i mgućnstima nadgradnje pstjećih nadležnsti s preprukama vezanim uz daljnju decentralizaciju (veza 3.1.3) Pdrška prvedbi aktivnsti, prjekata ili prgrama utvrđivanja ptreba pjedinih dgjnbrazvnih ustanva i JLP(R)S za infrastrukturnim, materijalnim i ljudskim resursima Pdrška prvedbi aktivnsti, prjekata ili prgrama mreža predšklskih i šklskih ustanva i prgrama, strukvnih škla i prgrama te prgrama brazvanja draslih i centara izvrsnsti/kmpetencija p županijama i regijama (npr. stjecanje nvih znanja zelena /plava eknmija, stručn usavršavanje učitelja u realnm sektru, interdisciplinarni studiji, razvj IKT) Pdrška prvedbi aktivnsti, prjekata ili prgrama uključivanja nezapslenih sba, sba niže razine brazvansti i kvalifikacija, scijaln marginaliziranih i isključenih, sba s invalidnšću, starijih građana te useljenika u brazvanju draslih Pdrška prvedbi aktivnsti, prjekata ili prgrama vezanih za uključivanje djece s teškćama u razvju u sustav brazvanja (uključujući jačanje kapaciteta za rehabilitaciju) Pdrška prvedbi aktivnsti praćenja učinaka mjera u dgju, brazvanju i sprtu Usklađivanje srednjšklskg i viskšklskg brazvanja s ptrebama društva i gspdarstva (veza ) Pbljšanje sustava ptpra sprtu i aktivnsti vezane uz pticanje pbljšanja vertikalne krdinacije aktivnsti (suradnja ključnih dinika na svim razinama) (veza ) Ptpra aktivnstima kje pridnse dbrm upravljanju u sprtu i/ili brazvnim aktivnstima kje razvijaju kapacitete lkalnih dinika u sprtu Pružanje pdrške izgradnji kapaciteta rganizacija civilnga društva za prvedbu prgrama građanskg dgja i brazvanja i društven krisng učenja Krdinacija MZOS/MZO, SDUŠ, MSPM/MDOMSP, MRMS, MFIN, HGK, JLP(R)S Smanjenje raspna u razvijensti kapaciteta u pdručju dgja, brazvanja i sprta; pvećanje prsječne razvijensti kapaciteta u pdručju dgja, brazvanja i sprta u RH (Izvr: DZS, tablice u Prilgu 1.) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Ovdje je dan rijentacijski prikaz smjera i intenziteta ptencijalng utjecaja na kliš. Detaljna analiza napravljena je u sklpu strateške prcjene čiji je sažetak di Strategije u Prilgu 8. Prepruke: Aktivnsti maksimaln usmjeravati u pdručja gdje pstji već kncentracija ranjivih skupina te u pdručju s naglašenim prblemima neusklađensti između brazvne strukture i ptreba gspdarstva. Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA 1.1. Pdizanje razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta Unapređenje usluga sustava zdravstvene i scijalne skrbi na reginalnj i lkalnj razini Pdrška u aktivnm upravljanju ljudskim resursima u sustavu zdravstva Praćenje, vrednvanje i, u skladu s preprukama, usklađivanje rganizacije zdravstvene zaštite s ptrebama staln nastanjeng stanvništva te ptrebama pvremenih krisnika (npr. pjačane ptrebe tijekm ljetne sezne u JH) Usklađivanje sustava zdravstva s pstjećim kapacitetima (iskrištensti istih) i razvjem medicinske tehnlgije Unaprjeđenje kapaciteta za razvj zdravstveng i lječilišng turizma (veza ) Pdrška u aktivnstima unaprjeđenja sustava scijalne skrbi na reginalnj i lkalnj razini Pdrška u prvedbi prgrama prevencije daljnje scijalne isključensti i ublažavanje negativnih 106

107 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: učinaka ka psljedice scijalne isključensti na lkalnj razini Pdrška u razvju aktivnsti, prjekata i prgrama u zdravstvu i scijalnj skrbi kji uključuju djecu s teškćama u razvju Pružanje ptpre razvju palijativne skrbi Pdrška u aktivnstima pvećanja djeltvrnsti rada centara za scijalnu skrb te u nastavku prcesa deinstitucinalizacije i transfrmacije dmva scijalne skrbi i drugih pravnih sba kje bavljaju djelatnst scijalne skrbi Razvj i širenje usluga usmjerenih pdizanju kvalitete živta scijaln sjetljivih skupina u zajednici Analiza mgućnsti smanjivanja pterećenja prračuna nerazvijenih JLP(R)S scijalnim izdatcima i djelvanjem u skladu s preprukama analize Krdinacija MIZ, MSPM/MDOMSP, MINT, JLP(R)S, Hrvatska zajednica županija Smanjenje razlika u brju liječnika primarne zdravstvene zaštite p stanvniku (biteljski liječnici, pedijatri, gineklzi, stmatlzi); Smanjenje razlika u prsječnm vremenu čekanja na pregled u blnicama p županijama; Dstupnst usluga zdravstvene i scijalne skrbi; Zadvljstv građana dstupnšću i kvalitetm pružanih usluga u zdravstvu i scijalnj skrbi (Izvri: DZS, Ljetpis Hrvatskg zavda za javn zdravstv, MIZ, MDOMSP /MSPM, anketn ispitivanje) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Ovdje je dan rijentacijski prikaz smjera i intenziteta ptencijalng utjecaja na kliš. Detaljna analiza napravljena je u sklpu strateške prcjene, čiji je sažetak di Strategije u Prilgu 8. Prepruke: - Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 1.1. Pdizanje razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta Pdrška afirmaciji kulturng identiteta i razvju civilng društva Razvj smjernica i ptpra aktivnstima vezanim uz kvalitetn krištenje i razvj sadržaja vezanih uz kulturna dbra, pjedinačne spmenike kulture i zaštićene cjeline te čuvane pvijesne urbane i ruralne kulturne krajlike s ciljem njihve daljnje zaštite i valrizacije u kntekstu razvja humanističkih, prirdnih, tehničkih i drugih znansti te razvja gspdarskih aktivnsti (sbit razvja turizma) (veza s mjerm ) Razvj i prvedba mjera zaštite kulturng identiteta lkalne zajednice u smislu tradicijske arhitekture i graditeljskg nasljeđa te interdisciplinarn smišljavanje kulture i turizma Ptpra regijama u definiranju kulturng identiteta (npr. uključivanje kulturne baštine, sbit krajlika u brending) (veza ) Krištenje nematerijalne kulturne baštine ka pdlge za nve turističke sadržaje i prizvde Pticanje razvja kreativnih i kulturnih industrija (pćenit pticanje razvja kreativnsti i implementacija kreativnih pristupa na svim razinama) Pdrška u prmicanju prgrama i aktivnsti u kulturi Krdiniranje pružanja ptpre reginalnih i lkalnih dinika u skladu s ptrebama i aktivnstima civilng društva Pdrška razvju civilng društva usmjereng ujednačavanju društven-eknmskg razvja (npr. ptpra razvju scijalnih invacija) te suradnje rganizacija civilnga društva i javne uprave u rješavanju prblema lkalne zajednice Pdrška prvedbi aktivnsti vezanih uz uspstavu prgrama spsbljavanja dužnsnika i službenika na državnj i lkalnj razini za učinkvitu suradnju s civilnim društvm u blikvanju i prvedbi javnih plitika Razvj vlnterstva na lkalnj i reginalnj razini krz pticanje i razvj vlnterskih prgrama u rganizacijama / ustanvama (npr. pružateljima scijalnih usluga, vlntiranje učenika i studenata i sl.) Pdrška razvju klubva mladih i prgrama za mlade na lkalnj i reginalnj razini 107

108 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: Suradnja u uspstavi sustava vrednvanja društveng dprinsa civilng sektra, psebn dprins lkalnm i reginalnm razvju Prmicanje prgrama i aktivnsti za drživi razvj lkalne zajednice te aktivnsti vezane za ublažavanje i prilagdbu klimatskim prmjenama na lkalnj i reginalnj razini Krdinacija UZUVRH, MKUL, JLP(R)S, Hrvatska zajednica županija Ukupna sredstva izdvjena p stanvniku p županijama Razlika u iznsu sredstava izdvjenih p stanvniku p županijama (Izvr: Izvješća Ministarstva kulture) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Ovdje je dan rijentacijski prikaz smjera i intenziteta ptencijalng utjecaja na kliš. Detaljna analiza napravljena je u sklpu strateške prcjene, čiji je sažetak di Strategije u Prilgu 8. Prepruke: Pticati revitalizaciju zapuštenih graditeljskih elemenata kulturne baštine u suradnji s nsicima nematerijalne baštine pput tradicijskih brta, turističkim djelatnstima ili pduzetnicima u kulturi. Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 1.2. Osiguranje i unaprjeđenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture Razvj javne infrastrukture d lkalng značenja Pdrška u siguravanju i dstupnsti društvene infrastrukture za ugržene skupine društva (uključujući i starije sbe) s ciljem scijalng uključivanja Pdrška u aktivnstima JLS-va kji sudjeluju u razvju mreža predšklskih, šklskih ustanva, strukvnih škla te ustanva za brazvanje draslih i centara izvrsnsti / kmpetencija Pdrška unaprjeđenju rada ustanva dgja i brazvanja sbit infrmatizacije i premanja strukvnih škla (specijalizirane učinice, kabineti i sl.) Osiguravanje smještajnih kapaciteta za učenike i studente, razvj kampusa viskih učilišta te siguravanje mgućnsti stvarivanja prduljeng bravka u snvnim šklama Reknstrukcija, bnva ili izgradnja i/ili premanje javne sprtske građevine te ptpra u prvedbi aktivnsti kje pridnse bljem državanju i upravljanju javnm sprtskm građevinm Reknstrukcija, bnva ili izgradnja i/ili premanje šklske sprtske dvrane i/ili igrališta na kjem se prvdi prgram javnih ptreba u sprtu Ptpra stambenm zbrinjavanju mladih bitelji (uz npr. sufinanciranje vrtića (prema, zapslenst), prijevza učenika i sl.), sbit u izrazit ruralnim pdručjima Pdrška razvju lkalnih sustava javne vdpskrbe i dvdnje i prčišćavanja tpadnih vda, zaštite d pplava i drugih blika štetng djelvanja vda i navdnjavanja Pdrška aktivnstima ujednačavanja kvalitete, razvijensti i učinkvitijeg krištenja prmetne infrastrukture sukladn dkumentima prstrng uređenja, radi blje pvezansti s čvrištima s većim vlumenima prmeta, ublažavanja prmetne izliransti, smanjenja zagušensti i pvećanja sigurnsti, razvja turističke destinacije uz pticanje zelene mbilnsti i razvj javne turističke infrastrukture Pdrška izradi prjekata Održivg plana urbane i reginalne mbilnsti (engl. SUMP) Pdrška ulaganjima u željezničku infrastrukturu u svrhu pvećanja prpusne mći pruge i pvećanja teretnga i putničkga željezničkg prmeta Pdrška u aktivnstima pbljšanja kvalitete lkalnih usluga u prmetu Pdrška razvju javne infrastrukture u funkciji turizma Osiguravanje dstupnsti širkpjasnj internetskj mreži Pdrška u lkalnim aktivnstima stavljanja u funkciju neaktivnih nekretnina (sbit nih u državnm vlasništvu), npr. stavljanje u funkciju razvja scijalng pduzetništva Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera 108

109 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Unaprjeđenje suradnje OCD-va i lkalne zajednice u krištenju javnih prstra Krdinacija i prvedba MZO / MZOS, SDUŠ, MPS, MDI / DUUDI, MMPI / MPPI, MZOE / MZOIP, MGIPU i dgvarajući subjekti prstrng uređenja, MINT, HTZ, TZ, Hrvatske vde, HKG, JLP(R)S Pkazatelji će se pratiti na razini aktivnsti / prgrama / prjekata STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA -/+ + -/+ 0 0 Prepruke: Prilikm realizacije aktivnsti unutar ve mjere maksimaln je ptrebn uspstaviti dbru suradnju među susjednim JLP(R)S-ima i razvijati prjekte cjelvit, racinalnim krištenjem prstra. Prilikm planiranja lkacija zahvata ptrebn je prmatrati širi kntekst, dnsn izvan administrativnih granica, kak bi se izbjegli negativni kumulativni ili sinergijski utjecaji. Prilikm realizacije aktivnsti unutar ve mjere ptrebn je realn prcijeniti stvarne ptrebe nve izgradnje i težiti maksimalnj uprabi pstjećih građevina društvene i sprtske namjene, infrastrukturnih kridra i prmetnica. Prilikm revitalizacije pstjećih građevina i planiranja nvih društvenih i sprtskih građevina psebnu pzrnst treba psvetiti i uređenju krajbraza k bjekta zbg pstizanja visk funkcinalng i estetski privlačng eksterijera te zbg uklapanja samg bjekta u klni krajbraz, dnsn u svrhu kvalitetnijeg bravka u prirdnm kruženju. Takve je bjekte s prstranim eksterijerm ptrebn planirati ka di zelene infrastrukture grada. Lciranjem i materijalima izgradnje ptrebn je pštvati kulturlški kntekst pdručja. Stavljanjem u funkciju neaktivnih nekretnina, sbit nih u državnm vlasništvu, predlaže se priritetna revitalizacija nih kje imaju kulturlšku ili ptencijaln kulturlšku vrijednst. Prjekte razvijati u skladu s dkumentm Smjernice za vditelje prjekata: Kak pvećati tprnst ranjivih ulaganja na klimatske prmjene, EK (eng: Nn-paper Gudielines fr Prject Managers: Making vunerable investments climate resilient, Eurpean Cmmissin). Prilikm realizacije aktivnsti ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva te utjecaju i prilagdbi na klimatske prmjene. Infrastrukturne prjekte planirati na način da se ne ugržavaju ciljne vrste i stanišni tipvi pdručja eklške mreže. Prilikm planiranja sustava za branu d pplava, psebn u dijelvima izvan izgrađenih dijelva građevinskih pdručja, ptrebn je maksimaln primijeniti načela eklški prihvatljivih sustava zaštite d pplava na način da se rijekama da prstra za prirdn plavljenje, čuva pvezanst sustava vdtka, uzme u bzir i krajbrazna vrijednst vdnih tijela, čekivan kretanje velikih vda, sigurnst metda zaštite d pplava i dr. Ptrebn je takđer razmtriti i druge mgućnsti primjene alternativnih metda brane d pplava, ka št su prmjene u načinu krištenja pvršina, krištenje prirdnih retencija za zadržavanje dijela vdng vala te bnva pplavnih pdručja rijeka. Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA 1.2. Osiguranje i unaprjeđenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture Razvj javne infrastrukture d reginalng značenja Pdrška u siguravanju smještajnih kapaciteta za učenike i studente, razvju kampusa viskih učilišta te siguravanju dnevng bravka u šklama Pdrška u siguravanju i dstupnsti društvene infrastrukture za ugržene skupine društva (uključujući i starije sbe) s ciljem scijalng uključivanja Pdrška aktivnstima ujednačavanja kvalitete, razvijensti i učinkvitijeg krištenja prmetne infrastrukture u skladu s dkumentima prstrng uređenja, radi blje pvezansti s čvrištima s većim vlumenima prmeta, ublažavanja prmetne izliransti, smanjenja zagušensti i pvećanja sigurnsti, razvja turističke destinacije na reginalnj razini uz pticanje zelene mbilnsti 109

110 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš Pdrška izradi prjekata Održivg plana urbane i reginalne mbilnsti (engl. SUMP) Pdrška razvju multimdalnga integrirang prmeta i suradnja u aktivnstima pbljšanja kvalitete usluga u prmetu Pdrška u aktivnstima ulaganja u željezničku infrastrukturu u svrhu pvećanja prpusne mći pruge i pvećanja teretnga i putničkga željezničkg prmeta Pdrška u aktivnstima ulaganja u riječnu prmetnu infrastrukturu u svrhu pvećanja prmeta i razvja nautičkg turizma na unutarnjim plvnim putvima Pdrška u aktivnstima siguravanja dstupnsti širkpjasnj internetskj mreži Suradnja u aktivnstima stavljanja u funkciju neaktivnih nekretnina (sbit nih u državnm vlasništvu) u prjektima d reginalng razvjng značaja Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Pdrška razvju reginalng sustava javne vdpskrbe i dvdnje Pdrška razvju javne infrastrukture u funkciji turizma Reknstrukcija, bnva ili izgradnja i/ili premanje šklske sprtske dvrane i/ili igrališta na kjem se prvdi prgram javnih ptreba u sprtu Ptpra aktivnstima planiranja i upravljanja prstrm Suradnja u aktivnstima uspstave, državanja i razvja infrastrukture prstrnih pdataka Pdrška aktivnstima integralng upravljanja mrem i balnim pdručjem Pdrška u unaprjeđenju suradnje OCD-a i lkalne zajednice u krištenju javnih prstra d reginalng značenja Krdinacija i prvedba MGIPU i dgvarajući subjekti prstrng uređenja, MZO / MZOS, SDUŠ, Agencija za dgj i brazvanje, Agencija za strukvn brazvanje i brazvanje draslih, Agencija za znanst i visk brazvanje, MMPI / MPPI, MINT, HTZ, TZ, HŽ Infrastruktura, Hrvatske ceste, HGK, JLP(R)S i reginalni krdinatri Pkazatelji će se pratiti na razini aktivnsti / prgrama / prjekata STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA -/+ + -/+ 0 0 Prepruke: Ist ka Gdje je mguće, trase prmetnica planirati na način da zabilaze šumsk pdručje ili ga presijecaju u najmanjj mgućj mjeri. Razvj multimdalnga integrirang prmeta mgućiti krz maksimaln iskrištavanje pstjeće infrastrukture, uz minimalnu gradnju nve. Prilikm razvja riječne infrastrukture ptrebn je maksimaln iskristiti i preurediti već izgrađenu riječnu infrastrukturu. Infrastrukturne prjekte planirati na način da se ne ugržavaju ciljne vrste i stanišni tipvi pdručja eklške mreže. Pri planiranju plvnih putva uspstaviti izravnu suradnju sa sektrm zaštite kliša i prirde s ciljem prnalaženja najprihvatljivijeg rješenja uzimajući u bzir bilježja eklške mreže. Prjekte razvijati sukladn dkumentu Smjernice za vditelje prjekata: Kak pvećati tprnst ranjivih ulaganja na klimatske prmjene, EK (eng: Nn-paper Gudielines fr Prject Managers: Making vunerable investments climate resilient, Eurpean Cmmissin) Prilikm realizacije aktivnsti unutar ve mjere, sbit nih vezanih uz prmet, ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva, te u najvećj mgućj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinva 110

111 Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: 1.2. Osiguranje i unaprjeđenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture Održiv krištenje i vrednvanje kulturne i prirdne baštine Pdrška u aktivnstima kvalitetng krištenja i razvja sadržaja vezanih uz kulturna dbra, pjedinačne spmenike kulture i zaštićene cjeline te čuvane pvijesne urbane i ruralne kulturne krajlike s ciljem njihve daljnje zaštite i valrizacije u kntekstu razvja humanističkih, prirdnih, tehničkih i drugih znansti te gspdarskih aktivnsti (sbit razvja turizma) (veza , , ) Pdrška razvju učinkvitijeg mdela bnve i stavljanja kulturne baštine u prihvatljivu funkciju Pdrška pripremi prgrama revitalizacije u pdručju kulturne baštine Pdrška prvedbi aktivnsti revitalizacije kulturnih dbara Pdrška aktivnstima razvja sadržaja i prgrama vezanih uz zaštićena pdručja prirde Pdrška aktivnstima čuvanja bilške i krajbrazne raznliksti u funkciji lkalng i reginalng razvja Pdrška aktivnstima bilške i krajbrazne sanacije napuštenih eksplatacijskih plja mineralnih sirvina sa svrhm stvaranja preduvjeta za daljnji razvj Pdrška aktivnstima pvezivanja krištenja kulturne i prirdne baštine s ptrebama turizma i brazvanja, pduzetničke ptprne infrastrukture, kulture i scijalng pduzetništva na reginalnj i lkalnj razini Pdrška izradi planva upravljanja kulturnm baštinm Razvj mdela suradnje za pvezivanje predstavnika lkalnih gspdarskih subjekata i uprava nacinalnih parkva i parkva prirde i državanje redvnih susreta radi daljnjeg razvja turističke destinacije i jačanja lkalnga gspdarstva Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Krdinacija MKUL, MZOE / MZOIP, MGIPU i dgvarajući subjekti prstrng uređenja, MGPO / MINGO, MINT, MGPO / MINPO, MINT, HTZ, HZ, MZO / MZOS, SDUŠ, Javne ustanve županija za zaštitu prirde, HGK, JLP(R)S i reginalni krdinatri Smanjenje razlika u čuvansti kulturne baštine p regijama i blja čuvanst zaštićenih pdručja prirde (Izvr: registri MKUL, Javne ustanve županija za zaštitu prirde) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI -/ Prepruke: Prilikm uređenja eksterijera k nepkretnih kulturnih dbara ptrebn je vditi računa da se pštuje pvijesn uređenje, ali da se uskladi s funkcinalnim ptrebama današnjih namjena tih bjekata. Bitn je pratiti i tradiciju svakg bjekta te se kristiti prirdnim materijalima u uređenju eksterijera (npr. kamen, šljunak, drv). Pri krištenju, bnvi i zaštiti kulturne i prirdne baštine vditi računa aktualnim prjekcijama kratkrčnih, srednjrčnih i dugrčnih klimatskih prmjena. 111

112 Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: 1.2 Osiguranje i unaprjeđenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture Pdrška primjeni mjera zaštite kliša i energetske učinkvitsti na lkalnj i reginalnj razini Pdrška u unaprjeđenju sustava upravljanja zaštićenim prirdnim pdručjima lkalnga značaja (veza , ) Pdrška u razminiranju miniranih pdručja Pdrška u aktivnstima ptpune primjene mjera energetske učinkvitsti i bljeg iskrištavanja bnvljivih i drugih drživih izvra energije Pdrška aktivnstima vezanim za gspdarenje vdama Pdrška uspstavi i funkciniranju cjelvitg sustava gspdarenja tpadm, uključujući pnvnu uprabu u kviru mjera za sprječavanje nastanka tpada, dvjen sakupljanje i srtiranje tpada, reciklažna dvrišta, pgne za recikliranje i prabu tpada, centri za gspdarenje tpadm, sanaciju pstjećih dlagališta tpada te siguravanje daljnje prvedbe Plana gspdarenja tpadm na pdručjima svih jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave Pdrška reginalnm energetskm razvju (npr. energetska pstrjenja u funkciji razvja gspdarstva) Definiranje dgvrnsti reginalnih i lkalnih dinika u državanju energetske infrastrukture (nevisn bjektu sftware, pstrjenje, zgrada i sl.) Pdrška uvđenju i razvju nvih financijskih instrumenata za bnavljanje i pticanje energetske učinkvitsti građevina Pdrška u unaprjeđenju cestvne i željezničke infrastrukture u smislu pvećanja njezine energetske učinkvitsti (npr. unaprjeđenje rasvjete, dvdnje, zaštita d buke, elektrifikacija željeznica, rampe, nadvžnjaci) Prmicanje i ptpra bljj rganizaciji i krištenju zelenga javng prijevza s ciljem smanjenja ispuštanja CO2 Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Krdinacija MZOE / MZOIP, FZOEU, MGPO / MINGO, MMPI / MPPI, HŽ Infrastruktura, Hrvatske ceste, HGK, JLP(R)S, energetske agencije i reginalni krdinatri Smanjenje razlika u primjeni mjera zaštite kliša i energetske učinkvitsti (Izvr: HAOP i FZOEU, studija) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA --/+ + --/+ + 0 Prepruke: (veza i ) Prilikm planiranja lkacija zahvata ptrebn je prmatrati širi kntekst dnsn izvan administrativnih granica kak bi se izbjegli negativni kumulativni ili sinergijski utjecaji. Spriječiti pticanje gradnje velikih hidrtehničkih sustava u svrhu prizvdnje električne energije kji buhvaćaju gradnju velikih brana, akumulacija i ptapanje krških plja ili rijeka. Za ptrebe infrastrukture zahvata OIE-a maksimaln iskristiti pstjeće infrastrukturne kridre. Kd iskrištavanja OIE-a ptrebn je paziti na smještaj tih bjekata u prstr - na način da se ne šteti reljef i lkalni elementi krajbrazne raznliksti. Kd sanacije dlagališta bitn je uključiti krajbrazn uređenje prstra u svrhu št bljeg uklapanja u kliš. Kd smještaja nvih dlagališta u prstr ptrebn je paziti na vizualnu izlženst, prirdnst nekg pdručja te imati evidenciju već degradiranih prstra kak bi se ni mgli iskristiti u tu svrhu. Lciranjem i materijalima izgradnje pštvati kulturlški kntekst pdručja i izbjegavati blizinu kulturlški vrijednih pdručja. Bitn je pticati energetsku nevisnst kd razvja gspdarstva u smislu krištenja malih pstrjenja OIE-a, lkaln p pjedinm pstrjenju ili bjektu. 112

113 Planirani razvj pvećanja krištenja bimase ka OIE planirati uz knzultacije s "Hrvatskim šumama" d... i predstavnicima privatnih šuma kji se bave prizvdnjm bimase, radi siguravanja kntinuirane pskrbe nvih pstrjenja bimasm, dnsn utvrđivanja dvljnih zaliha bimase za pskrbu. Prepruke vezane za upravljanje zaštićenim pdručjima pvezati s nima u mjerama i Prjekte razvijati u skladu s dkumentm Smjernice za vditelje prjekata: Kak pvećati tprnst ranjivih ulaganja na klimatske prmjene, EK (eng: Nn-paper Gudielines fr Prject Managers: Making vunerable investments climate resilient, Eurpean Cmmissin). Prilikm realizacije aktivnsti unutar ve mjere ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva te utjecaju i prilagdbi na klimatske prmjene. Pri planiranju lkacija infrastrukturnih bjekata OIE-a uspstaviti direktnu suradnju sa sektrm zaštite kliša i prirde s ciljem prnalaženja najprihvatljivijeg rješenja, uzimajući u bzir bilježja eklške mreže, psebn u slučaju vjetrelektrana i hidrelektrana te malih hidrelektrana. Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: 1.3. Pdrška ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima Pružanje pdrške razvju ptpmgnutih pdručja Pticanje stanka te pvratka iseljeng i naseljavanja nvg stanvništva na ptpmgnutim pdručjima svih zanimanja, a sbit nih kji mgu bavljanjem djelatnsti pridnijeti gspdarskm i društvenm razvju tih pdručja (veza ) Razvj i unaprjeđivanje kvalitete kmunalne, društvene, prmetne, energetske i IKT infrastrukture u skladu s ptrebama stanvništva i gspdarstva (veza ) Razvj i unaprjeđivanje kvalitete javnih usluga (uključujući zdravstv i sc. skrb) (veza ) Pdrška ujednačavanju kvalitete, razvijensti i pbljšanje rganizacije prmetne infrastrukture radi blje pvezansti s urbanim središtima i ublažavanja prmetne izliransti (veza i ) Razrada mdela privlačenja investicija u ptpmgnuta pdručja, uključujući razradu i prvedbu aktivnsti marketinga i distribucije / lgistike s ciljem privlačenja privatng sektra u pdručjima skuplje izgradnje infrastrukture kak bi se stvari prihvatljiv vlumen tržišta i psljedičn dgvarajuća dbit (veza , i ) Razvj i prvedba prgrama integriranih teritrijalnih intervencija u ptpmgnuta pdručja te priprema ciljnih pziva za financiranje iz ESIF-a i drugih ptencijalnih izvra Razrada psebnih kriterija dabira te blikvanje ptpra za prjekte s ptpmgnutih pdručja, demgrafski ugrženih i rijetk naseljenih pdručja kd ddjele sredstava (ESIF i dr.) Ptpra transferu znanja i praktičnj primjerni iskustava drugih država s ciljem razvja nvih prjektnih ideja i siguranja dgvarajuće zalihe prjekta za slabije razvijena / deprivirana pdručja Stimulirati naseljavanje radn aktivng stanvništva ddjelm građevinskg zemljišta i stambenih jedinica Evaluacija i revizija indeksa razvijensti (veza ) Pdrška u razminiranju miniranih pdručja Primjena kncepcije kružne eknmije na način pametng krištenja prirdng resursa (primjer slavnskg hrasta) Operacije vezane za ddjelu i raspdjelu sredstava te slbđenja plaćanja nameta s različitih snva (dnsi se na različite blike lakšica pri plaćanju preza na dhdak i dbit te druge prezne lakšice, pmći za različite vrste sufinanciranja, pvljniji tretman različitih naknada, pticaje za pduzetnike pčetnike te za samzapšljavanje, prduljenje trajanja ptpre npr. pduzetnicima, inkubatrima i dr.) (veza ) Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Prvedba i krdinacija MFIN, MGPO / MINPO, MZO / MZOS, MMPI / MPPI, MKUL, MINT, MGPO / MINGO, MPS, MZOE / MZOIP, MUP, HGK, JLP(R)S i reginalni krdinatri 113

114 Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: Smanjenje brja pdručja sa statusm ptpmgnutg pdručja; Zadržavanje stanvništva na ptpmgnutim pdručjima (Izvr: MRRFEU, izvješća praćenju, DZS, MUP) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Prepruke: Jednak ka , i Infrastrukturne zahvata planirati u pstjećim ili zajedničkim kridrima. Prilikm planiranja lkacija zahvata ptrebn je prmatrati širi kntekst dnsn izvan administrativnih granica kak bi se izbjegli negativni kumulativni ili sinergijski utjecaji. Sve razminirane pvršine čim prije vratiti u sustav redvitga gspdarenja (izvanredne revizije gspdarskih snva ili prgrama gspdarenja u šumsk-gspdarskim planvima te izvanredne revizije lvn-gspdarskih snva). Pticati razvj različitih tipva eklške i držive pljprivrede. Lciranjem i materijalima izgradnje ptrebn je pštvati kulturlški kntekst pdručja. Prjekte razvijati u skladu s dkumentm Smjernice za vditelje prjekata: Kak pvećati tprnst ranjivih ulaganja na klimatske prmjene, EK (eng: Nn-paper Gudielines fr Prject Managers: Making vunerable investments climate resilient, Eurpean Cmmissin). Prilikm realizacije aktivnsti unutar ve mjere ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva te utjecaju i prilagdbi na klimatske prmjene. Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 1.3. Pdrška ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima Pdrška drživm tčnm razvju Revizija tčne plitike i izrada nvga nacinalng tčng razvjng strateškg dkumenta Pdrška razvju tčnih LAG-va i njihvim aktivnstima umrežavanja, pćenit jačanje kapaciteta OCD-a za ravnmjeran društven-gspdarski razvj na tcima Priprema ciljnih pziva za financiranje iz ESIF-a i drugih izvra Revidiranje kriterija razvrstavanja tka u skupine u nvm zakndavnm kviru u svrhu strateškg planiranja njihva razvja prema pripadnsti dređenj skupini (veza ) Uspstava sustava praćenja i vrednvanja tčne plitike, izrada kmpzitng indeksa drživsti razvja tka te uvđenje krektivng faktra za izračun razvijensti tčnih i baln-tčnih gradva i pćina (veza ) Uspstava, izgradnja i razvj cestvne prmetne infrastrukture prema (kpnu), na i među tcima radi blje pvezansti tka s kpnm, međusbn te blje međusbne pvezansti tčnih naselja sa svrhm ublažavanja izliransti i pvećanja sigurnsti (veza i ) Pbljšanje pmrske i zračne međutčne pvezansti uvđenjem dgvarajućih redvnih i izvanrednih linija te ptimiranje zračng prijevza (izbr: avini, hidravini, helikpteri) i izgradnja dgvarajuće infrastrukture (veza ) Subvencije dređenim kategrijama tčng stanvništva u tčnm cestvnm, pmrskm i zračnm prijevzu (veza ) Pristup širkpjasnm internetu na svim naseljenim tcima (veza ) Pticanje pljprivrednih prjekata i brada nebrađenih zemljišta (veza ) Razvj i izgradnja kmunalne infrastrukture priprema pdlga i tehničke dkumentacije te gradnja sustava vdpskrbe (sekundarna vdpskrbna i hidrantska mreža te paralelnih i/ili alternativnih sustava ka št su kaptacija, desalinacija, revitalizacija starih cisterni i uključivanje istih u sustav vdpskrbe), te sustav dvdnje i prčišćavanja tpadnih vda i gspdarenje tpadm; pvlastice u ptršnji pitke vde d siguravanja njezine stalne dstupnsti (veza i ) Pdrška razvju i uvđenju nvih tehnlgija u energetski sustav krz sufinanciranje OIE i jačanje kapaciteta tčana (npr. slarna energija, desalinizacija, kinetička energija vjetra, bimasa, ptencijalna energija mra ) 114

115 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: Primjena kncepta kružng gspdarstva za krištenje tčnih resursa Unaprjeđenje tčnga dgjn-brazvng sustava (škle na daljinu, stipendiranje deficitarnih zanimanja, lakšavanje zapšljavanja stručnih suradnika, izdavanje zavičajne čitanke, pticanje prjekta brda-škle) (veza ) Unaprjeđenje sustava brazvanja draslih na tcima (financiranja brazvanja za deficitarna zanimanja, dpisn-knzultativna nastava, nastava na daljinu) Unaprjeđenje tčnga zdravstveng sustava (helidrmi i brzi brdvi za hitnu medicinsku pmć, prilagdba kvta pacijenata, telemedicina) (veza ) Unaprjeđenje pravne dstupnsti tčnih nekretnina; sređivanje imvinsk-pravnih dnsa fizičkih i pravnih sba na nekretninama na tcima; usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra sa stvarnim stanjem te ptpra u aktivnstima vezanim uz stavljanje u funkciju neaktivnih nekretnina (veza , , i ) Očuvanje i revitalizacija tčnih pvijesnih jezgri naselja (veza ) Izrada i prvedba prgrama financijskih pvlastica za razvj tčnga gspdarstva (prezne lakšice za tčane, sufinanciranje kapitalnih prjekata, zaštita tčnih prizvda, kreditne linije tčnim gspdarstvenicima, pticaji za pduzetnike pčetnike, prduljenje trajanja ptpra tčnim pduzetnicima, ptpre tčnim psldavcima za čuvanje radnih mjesta na tcima, pvlaštene cijene u pmrskm prijevzu putničkih i teretnih vzila i dr.) Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Prvedba i krdinacija MMPI / MPPI, MFIN, MKUL, MINT, MGPO / MINGO, MZO / MZOS, SDUŠ, MPS, MZOE / MZOIP, MIZ, HGK, JLP(R)S i reginalni krdinatri Smanjenje razlika indeksa drživsti tka; Zadržavanje stanvništva na tcima (Izvr: MRRFEU, studija, DZS, MUP) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI -/+ + -/+ 0 0 Prepruke: Prepruke se mgu pvezati s nima za mjeru Prilikm realizacije aktivnsti unutar ve mjere, sbit nih vezanih uz prmet, ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva te u najvećj mgućj mjeri smanjiti emisije stakleničkih plinva. Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 1.3. Pdrška ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima Pružanje pdrške razvju brdsk-planinskih pdručja Izrada analize (vrednvanje) i prepruke za redefiniranje buhvata brdsk-planinskih pdručja Razvj i unaprjeđivanje kvalitete javnih usluga te prilagdba standarda / kriterija u pružanju javnih usluga psebnstima rjeđe naseljensti brdsk-planinskih pdručja (veza ) Pticanje stanka te pvratka iseljeng i naseljavanja nvg stanvništva na brdskplaninskim pdručjima svih zanimanja, a sbit nih kji mgu bavljanjem djelatnsti pridnijeti gspdarskm i društvenm razvju tih pdručja (integrirane mjere fkusirane na stvaranje prilika za zapšljavanje, stamben zbrinjavanje i pdizanje kvalitete živta) (veza ) Priprema ciljanih pziva za financiranje prjekata iz ESIF i drugih izvra te blikvanje psebnih kriterija za financiranje prjekata s brdsk-planinskih pdručja Razvj i unaprjeđivanje kvalitete kmunalne, društvene, prmetne, energetske i IKT infrastrukture u skladu s ptrebama brdsk-planinskih pdručja (veza ) Razrada mdela pticanja (sam)zapšljavanja krz bavljanje više integriranih djelatnsti npr. pljprivrede, šumarstva, brta, turizma i sl. Ptpra transferu znanja i praktičnj primjeni iskustava drugih država s ciljem razvja nvih prjektnih ideja i siguranja dgvarajuće zalihe prjekata za brdsk-planinska pdručja Primjena kncepcije kružnga gspdarstva za krištenje resursa brdsk-planinskih pdručja 115

116 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: Pdrška u razminiranju miniranih pdručja Prvedba edukacija za razvj specifičnih zanimanja u svrhu razvja turizma i pdizanja kvalitete turističke usluge (npr. grski vdiči) Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Izrada i prvedba prgrama financijskih pvlastica u brdsk-planinskim pdručjima (prezne lakšice, sufinanciranje kapitalnih prjekata, državanja nerazvrstanih cesta u zimskim uvjetima, pticaji za pduzetnike pčetnike, za samzapšljavanje, prduljenje trajanja ptpra, prav ubiranja šumskih pldva te prvkupa šumskg srtimenta i dr.) (veza ) Prvedba i krdinacija MMPI / MPPI, MFIN, MGPO / MINPO, MINT, MZO / MZOS, SDUŠ, MIZ, MPS, Hrvatske šume, HGK, JLS Zadržavanje stanvništva na brdsk-planinskim pdručjima (Izvr: MRRFEU, studija, DZS, MUP) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA -/+ + -/+ -/+ + Prepruke: Prepruke se mgu pvezati s nima za mjeru Strateški cilj: 2. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: 1.3. Pdrška ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima Naziv mjere: Unapređenje kvalitete življenja i razvj urbanih pdručja (veza ) Opis mjere: Ulga MRRFEU: Uspstava sustava praćenja i vrednvanja učinaka razvja urbanih pdručja Pdrška nsiteljima strategija razvja urbang pdručja (zajedničk djelvanje JLS-va na razvju urbang pdručja) Pdrška razvju gradva (npr. pametna specijalizacija, prjekti pametnih gradva, zeleni gradvi, zdravi, gradvi mladih, primjena kncepcije kružnga gspdarstva i sl.) Jačanje integrirang i drživg upravljanja gradvima te unaprjeđenje dstupnsti i pristupačnsti javnih servisa (digitalizacija javnih gradskih servisa SMART rješenja) Prvedba aktivnsti usmjerenih na rješavanje pitanja nezapslensti, scijalne isključensti te sirmaštva i drugih sličnih prblema u urbanim pdručjima Pdrška aktivnstima integrirane revitalizacije pvijesnih jezgri gradva (veza ) Pdrška prcesima urbane prebrazbe napuštenih kmpleksa i nekretnina, urbane sanacije dijelva urbanih pdručja: zne inicijaln nezaknite gradnje, zne s nedstajućim javnim sadržajima i infrastrukturm (veza , i ) Jačanje kapaciteta za upravljanje brwnfield pdručjima i njihve revitalizacije Pdrška razvju sustava urbane zelene infrastrukture (veza i ) Pdrška rješenjima kjima se uspstavljaju sustavi temeljeni na kncepciji držive urbane mbilnsti (veza ) Pdrška aktivnstima kje dgvaraju na demgrafske prmjene u gradvima (kvalitetn starenje, kncepcija sijede eknmije i sl.) Pdrška razvju urbane pljprivrede i uzgja te prdaje hrane u urbanim sredinama, pdrška uređenju gradskih vrtva u urbanim sredinama Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Prvedba aktivnsti usmjerenih na rješavanje prblema ptršnje velike kličine energije, zagađensti, prmetnih zagušenja (usmjeriti aktivnsti na pametn upravljanje prmetm), lše pvezansti s kruženjem i sl. u urbanim pdručjima (veza ) Pružanje pdrške aktivnstima vezanim za kntrliran / drživ širenje urbanih središta u skladu s kncepcijm kmpaktnga grada Pdržavanje uvđenja OIE-a u urbane sredine (veza ) Brendiranje gradva znanja (npr. sveučilišni, veleučilišni gradvi) i brendiranje regija te smišljavanje zajedničkg brenda temeljeng na sličnstima (veza ) Prvedba i krdinacija 116

117 Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: MGIPU i dgvarajući subjekti prstrng uređenja, MZOE / MZOIP, MZO / MZOS, MGPO / MINGO, MKUL, MINT, MGPO / MINPO, MPS, Hrvatske šume, HGK, Javne ustanve županija za zaštitu prirde, JLS gradvi, aglmeracije Kvaliteta živta u urbanm pdručju (Izvr: baza pdataka Urban Audit - Eurstat ) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Prepruke: Krz uspstavljanje zelene infrastrukture gradva, mgućiti uređenje zapuštenih prstra, izvedbu krvnih vrtva na velikim bjektima šping-centrima i sl. te uspstavu zelenih zidva i krvnih vrtva na dijelvima grada gdje nedstaju zelene pvršine. Prilikm realizacije aktivnsti unutar ve mjere ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva te utjecaju i prilagdbi na klimatske prmjene. Strateški cilj: 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 1.3. Pdrška ptpmgnutim pdručjima i pdručjima s razvjnim psebnstima Stvaranje pželjnih uvjeta za živt u pgraničnim pdručjima Pticanje prekgranične suradnje u svrhu učinkvitijeg krištenja fndva EU-a i pdizanje kvalitete živta lkalng stanvništva krz razvj turizma Pticanje suradnje javnih vlasti i dinika za zdrav, sigurn i pristupačn pgraničn pdručje (u pdručjima javng zdravstva i zdravstvene skrbi, usluga sc. skrbi, sigurnsti (civilna zaštita, služba sigurnsti i hitna služba), prekgraničng javng prijevza i držive službe mbilnsti) Pticanje drživg razvja turizma i turističkih prizvda u pgraničnim pdručjima, prmcija destinacija temeljenih na kulturnm i prirdnm nasljeđu; unaprjeđenje baze znanja i kapaciteta za aktivn čuvanje nasljeđa i drživi turizam Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima uzimajući u bzir knkretne utjecaje u pdručju suradnje; zaštita i bnva bilške raznliksti i prmcija usluga eksustava, jačanje kapaciteta, razvj zajedničkih krdiniranih pristupa u planiranju, nadzru i upravljanju Natura 2000 i stalim vrstama i tipvima staništa u prekgraničnim pdručjima (veza ) Prmicanje i unaprjeđenje krištenja bnvljivih izvra energije (veza ) Pvećanje sigurnsti pgraničng pdručja d prirdnih katastrfa i katastrfa uzrkvanih ljudskim faktrm, te ptpra razvju sustava prevencije, kntrle (uključujući prcjene rizika d štetnih dgađaja) i sanacije nečišćenja (zrak, vde rijeka i jezera, tl) Pdrška čišćenju miniranih pdručja Unaprjeđenje kvalitete klišnih uvjeta mra i balng pdručja krištenjem drživih i invativnih tehnlgija i pristupa u Jadranskj Hrvatskj Pbljšanje usluga u sektru javng zdravstva i scijalne skrbi (veza ) Jačanje reginalng kapaciteta za invacije te pbljšanje vještina i pduzetničkih kmpetencija za unaprjeđenje eknmskih i scijalnih invacija (veza ) Jačanje kvirnih uvjeta za invacije u relevantnim sektrima plave eknmije Pticanje pslvne suradnje MSP-a u pgraničnm pdručju (veza ) Jačanje knkurentnsti i razvja pslvng kruženja u pgraničnm pdručju (veza ) Jačanje ulge brazvnih ustanva ka centara specifičnih lkalnih znanja u regiji Pbljšanje kvalitete, sigurnsti i eklške drživsti usluga i čvrišta pmrskg i balng prijevza prmicanjem multimdalnih rješenja (veza i ) Pbljšanje planiranja i krdinacije reginalnih putničkih prijevznih sustava u svrhu bljeg pvezivanja s nacinalnim i eurpskim prijevznim mrežama (veza ) Pbljšanje krdinacije između sudinika u teretnm prijevzu s ciljem pvećanja brja multimdalnih klišn prihvatljivih prijevznih rješenja (veza ) Ptpra aktivnstima ujednačavanja kvalitete, razvijensti i učinkvitg iskrištenja prmetne infrastrukture radi blje pvezansti, pvećanja sigurnsti i ublažavanja prmetne izliransti pgraničnih pdručja (veza i ) Pticanje naseljavanja u pgraničnm pdručju krz razne blike pticajnih mjera (smanjenja 117

118 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda (izvr): Ptencijalni utjecaj na kliš: preza i raznih bveznih davanja prema državi) Prvedba i krdinacija MZOE / MZOIP, MIZ, DUZS, HCR, MMPI /MPPI, MINT, MGPO / MINPO, MPS, HGK, JLP(R)S i reginalni krdinatri Pvećanje vrijednsti indeksa razvijensti JLS-a u pgraničnim pdručjima; Zadržavanje stanvništva u pgraničnim pdručjima (Izvr: MRRFEU, studija, DZS, MUP) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI -/+ + -/+ 0 0 Prepruke: Prepruke se mgu pvezati s nima za mjeru , i

119 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.1. Unaprjeđenje gspdarske infrastrukture na reginalnj i lkalnj razini Definiranje i primjena jasnih kriterija za snivanje i financiranje pduzetničkih zna Nadgradnja Jedinstveng registra pduzetničke infrastrukture infrmacijama uslugama pduzetničkih zna i mgućavanje pretrage p vrstama usluga Razvj smjernica i prepruka jedinicama lkalne i reginalne samuprave za snivanje i financiranje premanja i pslvanja pduzetničkih zna (uz knzultiranje ascijacija pduzetnika na dgvarajućj razini) Revizija sustava ptpra za pduzetničke zne u skladu s rezultatima analize učinkvitsti pstjećeg sustava ptpra Pbljšanje prmcije pduzetničkih zna Analize učinkvitsti pduzetničkih zna i analiza ptreba za uslugama pduzetničkih zna i definiranje indikatra za praćenje učinkvitsti pduzetničkih zna Analiza učinkvitsti sustava ptpra za unaprjeđenje pslvnih aktivnsti pduzetničkih zna Krdinacija MGPO / MINGO, AIK, HGK, HUP, HOK, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina Pvećanje ppunjensti pstjećih pduzetničkih zna (u % d ukupne pvršine) Pvećanje brja gspdarskih subjekata u pduzetničkim znama (Izvr: MGPO-va izvješća praćenju mjere, pdatci prikupljeni d JLS-va i pduzetničkih zna) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: Predlaže se da se ulaganja vezana za stvaranje pvljnih uvjeta za pduzetništv te pćenit na za unaprjeđenje uspješnsti i kvalitete pduzetničke klime usmjere u pdručja u kjima su zabilježeni nepvljniji uvjeti i gdje već pstje neiskrištene pduzetničke zne (a u spju s npr. većm nezapslenšću mladih i radn spsbnih). Pticati suradnju između raznih sektra djelatnsti. Prilikm razvja smjernica i prepruka za snivanje pduzetničkih zna uzeti u bzir i mžebitna klišna graničenja, npr. zne sanitarne zaštite, pdručja eklške mreže, blizina naselja, pplavna pdručja i sl., sve visn vrsti gspdarskih aktivnsti kje će se tam dvijati. Strateški cilj: Priritet: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.1. Unaprjeđenje gspdarske infrastrukture na reginalnj i lkalnj razini Naziv mjere: Aktiviranje državne imvine na lkalnj i reginalnj razini ( i ) Opis mjere: Pdrška u pripremi evidencija nefinancijske imvine u državnm vlasništvu na pdručju JLP(R)S-a, kja bi mgla biti predmet zamjene između države i JLP(R)S-a, dnsn pnude ulagačima d strane JLP(R)S-a ak pstji pseban državni interes Izrada usustavljenih uputa u svrhu blje infrmiransti i prnalaženja zainteresiranih ulagača u nekretnine u vlasništvu države, a na pdručju JLP(R)S-a (primjerice, vdiči kji će lakšati u pdnšenju zahtjeva, prmcija dbrih praksi i transfer znanja (npr. tk Obnjan)) Pdrška uspstavi redvite kmunikacije između ključnih dinika radi rješavanja tvrenih pitanja u međusbnim imvinsk-pravnim dnsima (JLP(R)S, Općinska državna dvjetništva, MDI / DUUDI, Agencija za pljprivredn zemljište i dr.) Suradnja ascijacija pduzetnika zakupaca u prcesima pticanja vidljivsti i redvitsti bjavljivanja planva prdaje pslvnih prstra u državnm vlasništvu i vlasništvu JLP(R)S-a (za duggdišnje zakupnike) Prgram edukacije upravljanju državnm imvinm za sve dinike (javni, privatni, civilni sektr i ascijacije pduzetnika) Priprema smjernica i mdela suradnje među ključnim dinicima za razvj i prvedbu prjekata u vezi s upravljanjem napuštenim vjnim i industrijskim kmpleksima u državnm 119

120 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: vlasništvu i vlasništvu jedinica lkalne i reginalne samuprave Pdrška prjektima revitalizacije vjnih i industrijskih kmpleksa uz priddavanje nvih drživih gspdarskih sadržaja tim bjektima (inkubatri / akceleratri za pduzetnike, scijalne pduzetnike, kulturne i kreativne industrije i sl.) Prvedba i krdinacija MDI / DUUDI, MPRAVO, MGIPU, Hrvatski zavd za prstrni razvj, Agencija za pljprivredn zemljište, Općinska državna dvjetništva, MPS, MINT, MKUL, MGPO / MINPO, partnerska vijeća, reginalni krdinatri, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina Pvećanje pvršine aktivirang zemljišta u državnm vlasništvu Pvećanje prihda d prdaje nefinancijske imvine u državnm vlasništvu (Izvr: Izvješća praćenju, pdatci prikupljeni d JLS-a, MDI / DUUDI -ja i Agencije za pljprivredn zemljište) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI + + Prepruke: U mdele suradnje predlaže se uključiti i nsitelje nematerijalne baštine na način da im se lakša pristup, uptreba ili tkup prstra ptrebnih za bavljane temeljne djelatnsti, a kji su u državnm vlasništvu. Nsitelji nematerijalne baštine u takvim slučajevima mgu biti tradicijski brti, kulturn-umjetnička društva i sl. Prilikm stavljanja neaktivnih nekretnina u funkciju, prednst dati graditeljskim kulturnim dbrima ak je mguće njihv drživ krištenje. Prepruke se mgu pvezati s nima u Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.1. Unaprjeđenje gspdarske infrastrukture na reginalnj i lkalnj razini Razvj lkalnih kapaciteta za prgrame državanja pvijesnih jezgri naselja i bjekata kulturne baštine (veza , i ) Razvj financijskih instrumenata i drugih blika financiranja ulaganja u državanje pvijesnih jezgri naselja i bjekata kulturne baštine (zaklade, javn-privatna partnerstva i sl.) Pdrška pripremi i prvedbi prjekata državanja pvijesnih jezgri naselja i bjekata kulturne baštine financiranih bespvratnim sredstvima (prjekti EU-a, prjekti drugih međunardnih rganizacija) Financijska ptpra za državanje pvijesnih jezgri naselja i bjekata kulturne baštine sukladn indeksu reginalne razvijensti Edukacije i transfer znanja prgramima državanja i drživg upravljanja pvijesnim jezgrama naselja i bjektima kulturne baštine Pticanje primjene nvih znanja i vještina za vđenje slženih prjekata državanja i revitalizacije pvijesnih jezgri naselja Prvedba i krdinacija MKUL, MGIPU i dgvarajući subjekti prstrng uređenja, MINT, HTZ, TZ, JLS, HGK, HOK Pvećanje ulaganja u državanje starih gradskih jezgri i bjekata kulturne baštine (Izvr: MKUL, izvješća praćenju, pdatci JLP(R)S) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO I ZDRAVLJE EKOLOŠKA MREŽA OTPAD AKCIDENTI + + Prepruke: Prepruke se mgu pvezati s nima u Pri razradi prjekata vezanih uz državanje pvijesnih jezgri i bjekata kulturne baštine vditi računa aktualnim prjekcijama kratkrčnih, srednjrčnih i dugrčnih klimatskih prmjena. 120

121 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.2. Stvaranje pticajnga pslvng kruženja na reginalnj i lkalnj razini Jačanje lkalnih i reginalnih pduzetničkih ptprnih institucija Prilagdba sustava ptpra za unaprjeđenje pslvnih aktivnsti pduzetničkih ptprnih institucija, u skladu s rezultatima i preprukama analize učinkvitsti (Zakn unapređenju pduzetničke infrastrukture, NN 93/13, 114/13, 41/14) Uvđenje nvih tehnlgija u upravljanju infrmacijama i usklađivanje evidencija vezanih uz mgućnsti ulaganja na svim razinama javng upravljanja Stvaranje jedinstveng mdela kmunikacije s investitrima na svim razinama države Identifikacija dbrih rješenja i praksi prizišlih iz prvedenih prjekata vezanih uz razvj pduzetničkih ptprnih institucija (npr. investrs friendly regin) Analiza učinkvitsti sustava ptpra za unaprjeđenje pslvnih aktivnsti pduzetničkih ptprnih institucija Uključivanje kmra u sustav pduzetničke infrastrukture (prema Zaknu unaprjeđenju pduzetničke infrastrukture) te razvj nvih mdela partnerske suradnje između kmra i gspdarskih subjekata Razvj i prmcija centara kmpetencija na lkalnj i reginalnj razini (veza , , i ) Pdrška inicijativama ptprnih institucija usmjerenih razvju nvih djelatnsti i načina pslvanja (npr. kružne eknmije, zelene eknmije, scijalne eknmije, srebrne ili sijede eknmije, scijalng pduzetništva, scijalnih invacija i sl.) Pdrška aktivnstima praćenja knkurentnsti hrvatskih regija - priprema studije i izračun reginalng indeksa knkurentnsti (RIK) Pdrška aktivnstima pduzetničkih ptprnih institucija na ciljanm privlačenju (stranih) ulaganja (veza , , i ) Razvj mdela suradnje i prvedba mjera kje ptiču krdinaciju i zajedničk djelvanje više županija i lkalnih jedinica te reginalnih ascijacija pduzetnika (pdručne kmre) u aktivnstima privlačenja (stranih) ulaganja (veza , , i ) Pdrška u unaprjeđenju suradnje JLP(R)S-a putem zajedničkih krvnih rganizacija u aktivnstima vezanim uz razvj reginalnga gspdarstva, pri čemu u suradnju mgu biti uključene i druge institucije Krdinatr MGPO / MINPO, AIK, NVK, MPS, HGK,HOK, partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina i reginalni krdinatri Pvećanje nvih izravnih ulaganja Pvećanje brja aktivnih centara kmpetencija na lkalnj i reginalnj razini (Izvr: HNB, FINA, MFIN, MGPO / MINGO, JLP(R)S izvješće praćenju) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI + + Prepruke: Predlaže se maksimaln usmjeriti aktivnsti u pdručja gdje pstji prilika za veće uključivanje sba u nepvljnijem plžaju (npr. dugtrajn nezapslene sbe, mlad nezapslen stanvništv ili nezapslene sbe starije zrele dbi i dr.). Jednak tak, št je mguće više uključiti cjelkupn lkaln stanvništv u razvj i unaprjeđenje (lkalne) zajednice (npr. vlnterstv). Ptrebn je uvažavati kvalifikacije pjedinaca na lkalnj i reginalnj razini i u skladn s tim definirati kje će se djelatnsti razvijati u pjedinim regijama. 121

122 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.2. Stvaranje pticajnga pslvng kruženja na reginalnj i lkalnj razini Aktiviranje lkalng razvja krz pdršku nvim gspdarskim subjektima i invativnim gspdarskim knceptima Pdrška u razvju i prvedbi mjera pticanja brazvanja u sklpu Hrvatskg kvalifikacijskg kvira (HKO) za ptrebe razvja pduzetništva uključujući nve kncepcije ka št su zelena eknmija, eklške invacije, društven dgvrn pslvanje i sl. Identifikacija i aktivna prmcija nvih blika pduzetništva za mlade krz brazvne i akademske institucije te krz aktivnsti civilng društva (veza , , i ) Istraživanje ptreba nvih pduzetnika za nvim znanjima i vještinama (veza , , i ) Analiza pstjećeg sustava pticanja pduzetničkg mentrstva i razvj prepruka za unaprjeđenje sustava pticanja pduzetničkg mentrstva Pdrška aktivnstima usmjerenih unaprjeđenju pduzetničkg eksustava na lkalnj i reginalnj razini, a psebn pvezivanju pduzetnika, rganizacija i institucija radi međusbng upznavanja, infrmiranja, edukacije Pdrška u aktivnstima JLP(R)S-a usmjerenih pvezivanju pduzetnika sa znanstvenim i brazvnim institucijama (sbit radi brazvanja te istraživanja i razvja u pdručjima viske tehnlgije) Pdrška u razvju i prvedbi prmtivnih i edukativnih mjera vezanih uz razvj scijalng pduzetništva na lkalnj razini Suradnja u razvju prgrama transfera pslvanja na sljedeće generacije vlasnika Pdrška u razvju i nastavku suradnje u prjektima vezanim uz invacije i klastere i sl. (npr. prjekti - Invacijska mreža za industriju; Ptpra inicijativama klastera knkurentnsti) Krdinatr MGPO / MINPO, MGPO / MINGO, MDOMSP / MSPM, MZO / MZOS, SDUŠ, MPS, MRMS, HZZ, HOK, HGK, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina, reginalni krdinatri Pvećanje udjela visktehnlških tvrtki u nvsnvanim tvrtkama, brj zapslenih u nvsnvanim tvrtkama Pvećanje brja zapslenih u visktehnlškim tvrtkama Pvećanje brja pduzeća kja bavljaju djelatnst na pdručju invativnih tehnlgija, scijalng pduzetništva i sl. (Izvr: Izvješće praćenju, NKD, FINA) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Prepruke: Pticati neki blik certifikacije privatnih šumarskih tvrtki / brta radi pdizanja knkurentnsti privatnga šumarskg sektra i pstizanja jamstva dgvrnga / drživga gspdarenja privatnim šumama. Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.2. Stvaranje pticajng pslvng kruženja na reginalnj i lkalnj razini Razvj klabrativne eknmije krz ptpru udruživanju gspdarskih subjekata na reginalnj i lkalnj razini Unaprjeđenje pstjećih i razvj nvih mjera pticanja udruživanja u klastere na reginalnj razini te prepznavanje takvih klastera u Strategiji pametne specijalizacije Pdrška u izradi analiza nvih kncepata klabrativne eknmije, definiranju prepruka za udruživanje gspdarskih subjekata te prmciji nvih gspdarskih kncepcija i dbrih praksi Istraživanje spremnsti gspdarskih subjekata za pvezivanje i prihvatljivih blika pvezivanja Pdrška izradi marketinških strategija i rganizacija plasmana specifičnih lkalnih i reginalnih prizvda karakterističnih za pjedin pdručje na nacinalnj i međunardnj razini (veza 122

123 Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: , , i ) Pdrška pvezivanju i razvju zajedničkih prjekata lkalnih prizvđačkih i uslužnih subjekata uključujući javne ustanve (npr. blnice, škle), pvezivanje prizvđača s ciljem razvja turističke pnude (npr. nacinalni parkvi, izletišta, kldvri, ppularna kupljališta) i dr. Pdrška u dizanju kvalitete pnude lkalnih prizvda krz suradnju javnih i brazvnih institucija te rganizacije civilng društva. Pdrška u jačanju kapaciteta lkalnih institucija u primjeni prpisa javne nabave s ciljem aktiviranja lkalne i reginalne pnude rba i usluga Pdrška aktivnstima pvezivanja međureginalne pnude rba i usluga, psebice za zadvljavanje pvećanih ptreba tijekm turističke sezne Krdinatr MGPO / MINGO, MGPO / MINPO, MPS, MINT, AIK, HOK, HGK, HUP, reginalni krdinatri, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina Pvećanje brja zajedničkih prjekata nvsnvanih klastera i drugih blika udruživanja pduzetnika (Izvr: Izvješće praćenju, MGPO / MINGO, MGPO / MINPO, županije, kmre) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Prepruke: Pticati aktivnsti brendiranja pljprivrednih i prehrambenih prizvda. Krz mjere pticanja brazvanja za ptrebe razvja pduzetništva uključiti i edukacije pljprivrednika mgućnstima udruživanja i št učinkvitijeg plasmana prizvda na tržište. Uključiti i edukaciju prednstima primjene eklške pljprivrede i dbivanja ekznaka. Prilikm brendiranja i labelinga dređenih prizvda i usluga te pvezivanja međureginalne pnude rba i usluga ptrebn je uključiti i kulturlšku kmpnentu. Pticati i pdržavati lkalna udruženja tradicijskih brta u plasmanu njihvih prizvda ka prdukata karakterističnih za dređen pdručje kak bi se pridnijel kulturnj prepznatljivsti dređeng pdručja i pzitivnm učinku na nematerijalnu baštinu. Usmjeravati aktivnsti na pvezivanje pduzetnika / brtnika u raznim sektrima djelatnsti (pljprivreda / turizam, zdravstvene institucije / dmaći prizvđači itd.). Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.2. STVARANJE POTICAJNOG POSLOVNOG OKRUŽENJA NA REGIONALNOJ I LOKALNOJ RAZINI Pvećanje atraktivnsti regija krz teritrijaln brendiranje Izrada Hrvatskg paketa prednsti i investicijskg prfila regija p sektrima, s psebnim naglaskm na uključivanju kulturne baštine i krajlika u brendiranje turizma i psebnih blika turizma Izrada i prvedba kmunikacijske strategije s ciljem prmcije hrvatskih regija Pdrška izradi smjernica brand strategija, uključujući dgvarajuća terenska istraživanja Sektrsk brendiranje i brendiranje lkacija, uključujući pripremu ptrebnih studija i izradu kreativnih rješenja Pdrška suradnji gspdarskih subjekata na brendiranju i labellingu turističkih prizvda i usluga u destinaciji s ciljem pdizanja kvalitete turističke pnude Krdinacija MINT, MGPO / MINGO, MGPO / MINPO, MINT, HTZ, TZ, HGK, HOK, JLP(R)S, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina Pvećanje brja izrađenih brand strategija Pvećanje brja brendiranih sektra i lkacija (Izvr: Izvješće praćenju) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: 123

124 Prilikm brendiranja i labellinga dređenih prizvda i usluga te pvezivanja međureginalne pnude rba i usluga pželjn je uključiti i kulturlšku kmpnentu. Pticati aktivnsti brendiranja pljprivrednih i prehrambenih prizvda. Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.3. Jačanje ljudskih ptencijala, brazvanje i spsbljavanje pvezan s ptrebama reginalng i lkalng gspdarstva Pdrška pvećanju spsbljensti radne snage na reginalnj i lkalnj razini Kntinuiran snaživanje lkalnih partnerstva za zapšljavanje (LPZ) i pružanje ptpre lkalnim dinicima (brazvne institucije, uredi HZZ-a, predstavnici privatng, javng, i civilng sektra, uključujući kmre) u prepznavanju ptreba za radnm snagm i unaprjeđenju ljudskih ptencijala Analiza ptreba pduzetnika i uvjeta za gspdarski razvj na ptpmgnutim pdručjima u suradnji s ascijacijama pduzetnika (kmrama) Pdrška u djelvanju tehničkih tajništva LPZ-a i lkalnih inicijativa te radu reginalnih kperacijskih dbra Suradnja na prvedbi mjera vezanih za daljnji razvj Hrvatskga kvalifikacijskg kvira (HKO) na reginalnj razini u smjeru razvja prgrama brazvanja na svim razinama te praćenja kretanja zapšljivsti, razvju srednjšklskih prgrama za deficitarna zanimanja Pdrška razvju nvih prgrama brazvanja nezapslenih sba, pglavit dugtrajn nezapslenih sba ka psebn ranjive skupine, s ciljem njihva zapšljavanja Pdrška u pvezivanju dinika sustava strukvng brazvanja, brazvanja draslih i tržišta rada, a s ciljem prmicanja važnsti strukvng brazvanja za gspdarski sektr i društv u cjelini, analize ptreba psldavaca za kmpetentnim radnicima, stjecanja kmpetencija kje će pvećati knkurentnst učenika/plaznika na tržištu rada i nastavak brazvanja/spsbljavanja, siguranja kvalitetnih mjesta naukvanja kd psldavaca, premanja šklskih radinica, cjelživtng usavršavanja strukvnih nastavnika u šklama i mentra kd psldavaca Pdrška u razvju i prvedbi prgrama cjelživtng učenja (veza ) prema načelima HKO-a Razvj psebng prgrama pticanja samzapšljavanja u skladu s prihvaćenim eurpskim plitikama krz brt ka tradicinalni blik biteljskg pduzetništva i druge blike malg i srednjeg pduzetništva, uključujući biteljska pljprivredna gspdarstva Širenje i ptpra daljnjem razvju Centara za infrmiranje i savjetvanje karijeri (CISOK) (trenutn pstji 11 centara u 10 gradva) i drugim inicijativama za pvećanje zapšljivsti svih, a psebn mladih sba Dnšenje smjernica za razvj reginalnih tržišta rada Pdrška zadržavanju starijih sba na tržištu rada Praćenje učinaka kvalifikacijske strukture stanvništva na reginalni razvj Analiza ptreba za razvjem ljudskih ptencijala kje prizlaze iz županijskih razvjnih strategija Krdinacija MZO / MZOS, SDUŠ, Agencija za strukvn brazvanje i brazvanje draslih, MRMS, HZZ, MDOMSP / MSPM, HGK, HOK, županije Pvećanje brja zapslenih sba kje su spsbljavane u zanimanjima kja su prepznata ka deficitarna Pvećanje brja zapslenih sba kje su spsbljavane iz skupine dugtrajn nezapslenih i stalih ranjivih stanvnika Smanjenje brja nezapslenih mladih (Izvr: Izvješće praćenju, HZZ) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: - 124

125 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 2.3. Jačanje ljudskih ptencijala i brazvanje pvezan s ptrebama gspdarstva na reginalnj i lkalnj razini Pticanje migracija stanvništva prema pdručjima s nedstatkm radne snage Priprema prgrama pticanja zapšljavanja u subjektima s nedstatkm zapslenih u pdručjima I. i II. skupine prema indeksu razvijensti Izrada baze pdataka manjka zapslenih u javnim službama u pdručjima I. i II. skupine prema indeksu razvijensti i pdručjima s razvjnim psebnstima Dizajniranje primjerenih mjera stimuliranja zapšljavanja (lakšavanje rješavanja stambeng pitanja, prednst pri dbravanju specijalističkg usavršavanja npr. za dktre medicine) (veza , , i ) Pdrška u izradi baze pdataka rasplživim stambenim bjektima za privlačenje i siguravanje smještaja deficitarne radne snage na reginalnj razini i ptpra u prmciji slbdnih radnih mjesta za kja se nude stimulirajući uvjeti (veza , , i ) Priprema prgrama privlačenja radnika prema pdručjima gdje nedstaje radne snage dređenih kvalifikacija Prvedba i krdinacija HZZ, JLP(R)S (I. i II. skupina prema indeksu razvijensti) Pvećanje brja nvzapslenih u rijetk naseljenim pdručjima Pvećanje brja nvzapslenih u pdručjima s nedstatkm radne snage Prast stanvništva u JLP(R)S-ima s manjim indeksm razvijensti (I. i II.) i JLS-vima s pjačanim trendm iseljavanja (Izvješće praćenju, HZZ) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: - 125

126 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.1 Učinkvit upravljanje (u skladu s načelm supsidijarnsti) Unapređenje ciklusa upravljanja javnim plitikama na svim razinama upravljanja Razvj i prvedba prpisa strateškm planiranju kjima se usklađuju kratkrčni, srednjrčni i dugrčni strateški upravljački prcesi Uspstavljanje sustava upravljanja javnim plitikama kji buhvaća i pvezuje ciklički sve upravljačke faze: analizu, planiranje, prvedbu, praćenje, izvješćivanje i vrednvanje, te se usklađuje s hrizntalnim pitanjima (ublaženje i prilagdba klimatskim prmjenama, zaštite kliša, tprnst, drživst, demgrafija, društvena uključenst, invacije itd.) Sustavn usklađivanje strateških dkumenata lkalne i reginalne razine s nadređenim strateškim dkumentima (veza ) Usklađivanje strateškg planiranja u upravljanju imvinm JLP(R)S-a s načelima upravljanja imvinm Strategije upravljanja i rasplaganja imvinm u vlasništvu RH (veza Izvješće bavljenj reviziji učinkvitsti upravljanja i rasplaganja nekretninama JLP(R)S, DUR 2016.) Suradnja ključnih dinika na svim razinama upravljanja i MFIN u prcesu pripreme izmjena zakna prračunu i fiskalnj dgvrnsti Razvj smjernica i primjena metdlgije vrednvanja prgrama i velikih razvjnih prjekata te transfer dbrih praksa primjeni evaluacijskih prepruka (veza NPR 2016.) Suradnja ključnih dinika na svim razinama upravljanja, MRRFEU i MFIN u unaprjeđenju prcesa pripreme i usklađivanja planva razvjnih prgrama (prračuni) sa strateškim dkumentima Uspstava djeltvrng sustava praćenja realizacije razvjnih dkumenata JLP(R)S-a i javna bjava izvješća na nacinalnj razini, uz identifikaciju i evidenciju dbrih praksa Uređenje sustava redvitg prikupljanja, brade i bjave pdataka i infrmacija radi praćenja reginalng razvja, dstupn svim dinicima Izrada smjernica za definiranje pkazatelja s preprukama Praćenje učinaka i pstupn unaprjeđenje izračuna indeksa razvijensti u skladu s ptrebama sustava prvedbe i praćenja reginalne i drugih resrnih razvjnih plitika Unaprjeđenje mdela pdjele RH na statističke regije (NUTS II), uz uvažavanje endgenih razvjnih ptencijala i ptreba hrvatskih regija za nv prgramsk razdblje Pdrška razvju sustava za ublažavanje klimatskih prmjena te prvedbu preventivnih i mjera prilagdbe nvim klimatskim uvjetima Krdinacija i prvedba MFIN, MURH, DUR, svi stali TDU-i, HGK, Hrvatska zajednica županija, JLP(R)S Praćenje prvedbe Zakna strateškm planiranju Sustav praćenja i vrednvanja na nacinalnj razini perativan (Izvr: MRRFEU, MFIN, MURH, stali TDU-i, JLP(R)S, izvješće praćenju) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: Št je mguće više pticati suradnju i interesn pvezivanje susjednih županija / JLP(R)S-a radi smanjenja razlika (a istdbn jačanja njihvih ptencijala i kapaciteta) između jedinica buhvaćenih dređenm regijm. Kd pripreme razvjnih dkumenata vditi računa da se razvijaju i jačaju ne djelatnsti za kje pstje predispzicije razvja kje nisu vezane za administrativnu pdjelu prstra. Kd prepznavanja razvjnih ptreba i pripreme razvjnih dkumenata sagledavati i ptencijale eklške mreže u vidu prepznavanja gspdarskih kristi i usluga eksistema kje nudi, u skladu s čuvanjem ciljnih vrsta i staništa i cjelvitsti eklške mreže. Pritm je ptrebn uspstaviti suradnju sa sektrm zaštite kliša i prirde ka bi se prnašli dgvarajući mehanizmi za drživ upravljanje i krištenje resursa unutar pdručja eklške mreže. Prilikm realizacije aktivnsti ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva te utjecaju i prilagdbi na klimatske prmjene. 126

127 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.1. Učinkvit upravljanje (u skladu s načelm supsidijarnsti) Unapređenje upravljanja reginalnim razvjnim prjektima Sudjelvanje u unaprjeđenju hrvatske metdlgije analize trškva i kristi (CBA) za velike razvjne prjekte - Izrada nacinalnih smjernica (NPR 2016.) Razvj mehanizama međuresrne i međurazinske suradnje za prethdn usuglašavanje pstupaka planiranja i dređivanje snvnih i psebnih kriterija financiranja javnih prjekata Pdrška razvju sustava rješavanja sprva primjenm alternativnih načina, psebn medijacije Omgućavanje transfera znanja i iskustava krz aktivnsti vidljivsti i kmunikacijsku strategiju Uspstavljena i funkcinalna jedinstvena baza prjekata (SEBRP) te pstupn bjedinjavanje prjektnih baza različitih tijela (npr. usklađivanje hdgrama prjekata i jasn dređivanje institucinalnih nadležnsti za pjedine krake u prcesima) Utvrđivanje različitih definicija reginalizacije (npr. prmet, kliš, brazvanje, HEP, šume, vde, pdručja s razvjnim psebnstima i sl.) te razjašnjavanje št se u pjedinim pdručjima smatra reginalnim, a št nacinalnim razvjnim prjektm u SEBRP-u Pdrška u prcesima umrežavanja JLP(R)S-va radi razvja i prvedbe prjekata s naglaskm na reginalni razvj Definiranje smjernica za dbr upravljanje prjektima u pdručju klimatskih prmjena, prvedba prcesa usuglašavanja pstupaka planiranja za ublažavanje klimatskih prmjena i prilagdbe klimatskim prmjenama u prcesu planiranja, prvedbe, praćenja i vrednvanja prjekata na svim razinama upravljanja reginalnim razvjem. Krdinacija i prvedba Javna pduzeća, MMPI / MPPI, MZOE / MZOIP, MPS, HGK, HOK, partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina, reginalni krdinatri Pvećanje brja velikih reginalnih razvjnih prjekata Pvećanje brja prjekata kji su stvareni interesnim pvezivanjem susjednih JLP(R)S-a (Izvr: Izvješće praćenju, MMPI / MPPI, MZOE / MZOIP, MPS, javna pduzeća, partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: Št je mguće više pticati suradnju i interesn pvezivanje susjednih županija / JLP(R)S-a radi smanjenja razlika (a istdbn jačanja njihvih ptencijala i kapaciteta) između jedinica buhvaćenih dređenm regijm. Kd pripreme razvjnih dkumenata vditi računa da se razvijaju i jačaju ne djelatnsti za kje pstje predispzicije razvja kje nisu vezane za administrativnu pdjelu prstra. Uspstaviti izravnu suradnju sa sektrm zaštite kliša i prirde s ciljem usklađivanja prcesa planiranja i prvedbe prjekata i pstupaka strateške prcjene, utjecaja zahvata te pstupaka cjene prihvatljivsti za eklšku mrežu. Pticati reginalne šumarske prjekte usmjerene na JLS I. i II. skupine razvijensti, s bzirm na t da biluju neiskrištenim šumskim ptencijalima, sbit u privatnm sektru. Nastjati pticati udruživanje šumpsjednika (zadrugarstv), budući da se svak kvalitetn gspdarenje šumama pzitivn dražava na neklik klišnih kmpnenti (krajbraz, biraznlikst, gspdarenje vdama itd.). Prilikm realizacije aktivnsti ptrebn je vditi računa tme na kji način ne utječu na emisije stakleničkih plinva te utjecaju i prilagdbi na klimatske prmjene. 127

128 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.1. Učinkvit upravljanje (u skladu s načelm supsidijarnsti) Unapređenje kvalitete javnih usluga krz suradnju u prcesima funkcinalne i fiskalne decentralizacije Uspstava redvitg sustava praćenja javnih usluga i tkrivanje administrativnih prepreka i prvjera ptreba krisnika u krištenju javnih usluga kje se pružaju na nižim upravnteritrijalnim razinama te razvj participativnih pristupa praćenju (ref ) Uspstava sustava redvitga vanjskg vrednvanja javnih plitika, prgrama i prjekata kjima se uređuje pružanje javnih usluga i upravljanje javnim dbrima (prirdni resursi, kulturna dbra) na nižim upravn-teritrijalnim razinama uz uključivanje ključnih dinika (ref ) Analiza nadležnsti i kapaciteta pružanja javnih usluga JLP(R)S, utvrđivanje sustava dređivanja i evaluacije kvalitete javnih usluga te definiranje dgvarajućega fiskalng kapaciteta JLP(R)S-a Vrednvanje i prijedlg mgućnsti smanjenja visnsti nacinalnim izvrima financiranja i istraživanje i primjena najbljih praksi Razvj i prvedba mehanizma aktivng sudjelvanja ključnih dinika u prcesu vanjskg vrednvanja, unaprjeđenja i pjednstavljenja sustava i mdela fiskalng izravnanja Razvj mehanizama upravljanja javnim dbrima i edukacijskih prgrama (prirdnim resursima, kulturnim dbrima) za ključne dinike na reginalnj i lkalnj razini (npr. utvrđivanje granica pmrskg dbra na reginalnj razini; upravljanje kncesijama) Razvj sustava praćenja kvalitete pružanja javnih usluga na lkalnj i reginalnj razini na snvi indeksa kvalitete upravljanja u skladu s preprukama međunardnih istraživanja (EK i Svjetska banka) Krdinacija MFIN, MURH, MMPI / MPPI, MKUL, MZO / MZOS, SDUŠ, MIZ, MDOMSP / MSPM, HGK, HOK, partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina Zadvljstv krisnika javnim uslugama(izvr: Studija, MRRFEU) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: - Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.1. Učinkvit upravljanje (u skladu s načelm supsidijarnsti) Pvećanje učinkvitsti upravljanja imvinm na svim razinama javng upravljanja (veza i ) Uspstava međuinstitucinalne suradnje za rješavanje pretpstavki za upravljanje imvinm uključujući katastarske izmjere (DGU) i imvinsk-pravne dnse (ODO Općinska državna dvjetništva) Suradnja u pripremi analiza i razvju preznih mdela Suradnja u razvju prgrama edukacije i blicima transfera znanja kriterijima i načinima učinkvitg upravljanja državnm imvinm Ptpra u pripremi kmpleksnih razvjnih prjekata i rješavanju zahtjeva vezanih uz upravljanje imvinm (npr. brwnfield-prjekti, prjekti revitalizacije kulturne baštine, valrizacije tradicijske etnbaštine i sl.) (veza , NPR) te utvrđivanje mdela suradnje svih institucija (ODO, ŽDO, MDI / DUUDI, DGU, nadležna ministarstva i dr.) s ciljem ubrzanja pstupaka vezanih uz rješavanje imvinsk-pravnih dnsa i ishđenje dzvla Aktivnsti unaprjeđenja međusektrske suradnje u rješavanju pitanja vezanih uz upravljanje imvinm mgu biti izrada smjernica, analiza, prvedba knferencija, kruglih stlva, aktivnsti ekspertnih timva za specifične prjekte, redvita bjava infrmacija psebne IT 128

129 platfrme za razmjenu infrmacija radi transparentnijeg pslvanja, antikruptivne mjere i prevencija, razvj participativnih mdela za uključivanje građana, redvite edukacije krisnika, prmcija i bjava rezultata i dbrih praksa, prcjena vlastitih kapaciteta i mžebitna dekncentracija pslvanja nadležnih institucija uspstavljanje prjektnih timva i ureda i sl. Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: Napmena: Mjere vezane uz državnu imvinu nalaze se u sva tri strateška cilja SRR RH. One su međusbn pvezane hrizntaln, pri čemu su mjere pd SC3 buhvatnije i dnse se na cjelkupni sustav upravljanja reginalnim razvjem. Realizacijm mjere , kja je usmjerena na JLPRS-e i jačanje reginalne knkurentnsti gspdarstva, pridnsi se i pvećanju učinkvitsti upravljanja imvinm na nacinalnj razini, uz istdbni pzitivan dprins aktivnsti prgrama i prjekata kji će se prvditi pd mjerm na realizaciju mjere Aktivnstima, prgramima i prjektima u kviru mjere pridnsi se rješavanju prblema na nacinalnj razini kak bi se ni mgli dalje rješavati na nižim razinama vlasti, št je predviđen aktivnstima, prgramima i prjektima u kviru mjere i mjere Krdinacija MDI / DUUDI, DGU, DO (Državn dvjetništv), MFIN, MGIPU i dgvarajući subjekti prstrng uređenja, MZOE / MZOIP, MKUL, MINT, MPS, HGK, JLP(R)S Pvećanje udjela ukupng prtfelja državne imvine stavljene u funkciju u ukupnm prtfelju (na svim razinama upravljanja) (Izvr: Izvješće praćenju, MDI / DUUDI, APZ, JLS) STANOVNIŠTVO I EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI ZDRAVLJE MREŽA Prepruke: - Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.2. Djeltvrna međusektrska suradnja (u skladu s načelm participacije i integrativng pristupa) Međuresrn usklađivanje prvedbe javnih plitika na nacinalnj i reginalnj razini Uspstava i aktiviranje rada Vijeća za reginalni razvj Razvj mdela međuresrne reginalne krdinacije te prijens dbrih praksa i prmcija invativnih mdela usklađivanja nacinalnih prpisa i krdinacije zahtjeva reginalnih razvjnih prgrama i prjekata Razvj i primjena invativnih mdela i alata suradnje za ptrebe međusektrske (javni, privatni, civilni i akademski sektr) i međuresrne (tijela zadužena za različite javne plitike) suradnje u pripremi i prvedbi reginalnih razvjnih prjekata (nacinalna i NUTS II razina) Pticanje hrizntalne suradnje na nacinalnj razini krz aktivnsti brazvanja ključnih dinika kmpleksnim razvjn upravljačkim temama bitnim za razvj prjekata, uključujući zaštitu prirde, energetsku učinkvitst, kulturnu baštinu, ublažavanje klimatskih prmjena i prilagdba klimatskim prmjenama, drživi razvj i sl. (veza lkalna razina) Prvedba edukativnih aktivnsti za lkalne i reginalne službenike i dužnsnike vezane za prvedbu savjetvanja sa zainteresiranm javnšću u pstupcima dnšenja javnih plitika i razvjnih dluka Transfer dbrih praksa učinkvite prvedbe savjetvanja sa zainteresiranm javnšću u pstupcima dnšenja javnih plitika (putem e-savjetvanja i stalih metda) Napmena: Nastjanja ve Strategije usmjerena su na t da se pstjeći prpisi prvde i za t jačaju pstjeći kapaciteti nadležnih institucija i tijela. Ak su mžebitn ptrebne legislativne prmjene, trebat će prethdn prvesti niz aktivnsti i pripremiti analize specifičnih zakna i prpisa, a t će se drediti Akcijskim planm. Krdinacija MURH, MZOE / MZOIP, MKUL, HGK, partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina, JLP(R)S 129

130 Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: Uspstavljen i funkcinalan mdel međuresrne krdinacije SRR RH na nacinalnj razini (Izvr: Izvješće praćenju, sva ministarstva) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: Uspstaviti izravnu suradnju sa sektrm zaštite kliša i prirde s ciljem usklađivanja prcesa planiranja i prvedbe prjekata i pstupaka cjene prihvatljivsti za eklšku mrežu. Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.2. Djeltvrna međusektrska suradnja (u skladu s načelm participacije i integrativng pristupa) Pbljšanje vertikalne i hrizntalne krdinacije dinika u reginalnm razvjnm upravljanju Uspstava krdinacijskg mehanizma za suradnju nacinalnih, reginalnih i lkalnih dinika u upravljanju reginalnim razvjem Suradnja u uspstavi funkcinalng sustava krdinacije institucija nadležnih za civilnu zaštitu (stžeri) - uspstava nacinalnga stručng tijela za djelvanje u izvanrednim i kriznim situacijama te unaprjeđenje zaknske snve (uključujući razvj metdlgije, mdela krdinacije) (veza i ) Pdrška JLP(R)S-u u razvju i prvedbi prgrama prevencije štetnih psljedica uzrkvanih izvanrednim dgađanjima ka npr. elementarnih nepgda (veza i ) Pdrška u vđenju evidencija rizične infrastrukture i sustavu državanja (veza i ) Pdrška u primjeni mdela sustavng uključivanja dinika s lkalne i reginalne razine u prcese strateškg planiranja i prgramiranja na nacinalnj razini i transfer dbrih praksa Pdrška u primjeni mdela suradnje i krdinacije aktivnsti između lkalnih i reginalnih dinika u upravljanju razvjem i transfer dbrih praksa Jačanje kmunikacijskih vještina i kulture međuresrne i međusektrske kmunikacije među dinicima krz edukativne prgrame Razvj mdela mentrstva (npr. twinning-prjekti), transfera znanja krz najblje prakse i uspstava puzdang mehanizma infrmiranja JLP(R)S-a bvezama i mgućnstima suradnje i javng upravljanja Krdinacija MURH, DUZS, MUP, MORH, MPS, Hrvatske vde, HGK, JLP(R)S, partnerska vijeća, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva, Udruga pćina Uspstavljena i aktivna krdinativna tijela za upravljanje rizicima Razvijen mdel hrizntalne i vertikalne krdinacije dinika na reginalnj razini za rješavanje kmpleksnih razvjnih prblema (Izvr: Izvješće praćenju) OKOLIŠ STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: Težište pririteta s pdručja reagiranja, državanja i jačanja spremnsti perativnih kapaciteta treba prebaciti na preventivn djelvanje, prije svega na razvj javnih plitika usmjerenih na upravljanje rizicima. U sustav pstupanja u slučaju iznenadnih dgađanja uključiti i Hrvatske šume d... i Savjetdavnu službu (u di Razina nadležnsti i naziv (su)nsitelja mjere). Mjere ublažavanja psljedica izvanrednih dgađaja u najvećj mgućj mjeri razvijati na način da se ne ugrze pdručja eklške mreže. 130

131 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih spsbnsti za razvj na lkalnj i reginalnj razini Jačanje dinika u reginalnm razvjnm upravljanju i prvedbi razvjnih prjekata Jačanje upravljačkih, prvedbenih i kmunikacijskih spsbnsti nsitelja i sunsitelja mjera SRR RH (članvi prvedbeng tijela SRR RH i međuresrnih radnih skupina) Jačanje upravljačkih i kmunikacijskih vještina članva partnerskih vijeća (prgrami edukacije i suradnja s pružateljima edukacija) Pdrška reginalnim krdinatrima (veza ) Priprema i jačanje kapaciteta na reginalnj i lkalnj razini za pstupn preuzimanje većih dgvrnsti za upravljanje EU sredstvima (npr. ITU mehanizam, ESIF ) (veza ) Pticanje hrizntalne suradnje na reginalnj i lkalnj razini krz aktivnsti brazvanja ključnih dinika kmpleksnim razvjn-upravljačkim temama bitnim za razvj prjekata, uključujući zaštitu prirde, energetsku učinkvitst, kulturnu baštinu, ublažavanje klimatskih prmjena i prilagdba klimatskim prmjenama, drživi razvj i sl. na reginalnj i lkalnj razini (veza mjere i na nacinalnj razini) Prgrami sufinanciranja tehničke dkumentacije za pripremu prjektne dkumentacije Unaprjeđenje pstjećih i razvj nvih mehanizama sufinanciranja i predfinanciranja prvedbe EU prjekata (Fnd za sufinanciranje, prgrami HBOR-a za JLPRS-e) Sustavn praćenje pstupaka prcjene prjekata te razvj i transfer dbrih praksa krz edukacije i publiciranje iskustava na lkalnj i reginalnj razini Edukacija i uvđenje nvih alata za rješavanje sprva (medijacije) u pstupku izrade, prcjene i prvedbe prjekata Krdinacija i prvedba Svi partneri u prvedbi nacinalne razine, JLP(R)S, partnerska vijeća, reginalni krdinatri Uspješn prvedeni prjekti jačanja financijskih i administrativnih kapaciteta na lkalnj i reginalnj razini (Izvr: MRRFEU-v izvješće praćenju) OKOLIŠ STANOVNIŠTV EKOLOŠKA O I ZDRAVLJE MREŽA OTPAD AKCIDENTI Prepruke: (veza s mjerm ) Tijekm pripreme razvjnih dkumenata i prjekata pdizati svijest, u suradnji s HAOP-m i MZOIP-m važnsti čuvanja ciljnih vrsta i staništa pdručja eklške mreže. Pritm se maksimaln usmjeriti na isticanje mgućnsti i mehanizama s ciljem drživg krištenja resursa unutar tih pdručja (npr. slatkvdni ribnjaci, marikultura) u dnsu na graničenja vezana za eklšku mrežu. Uspstaviti i učinkvitu krdinaciju s predstavnicima privatnih šumvlasnika u RH, tj. Hrvatskim savezm udruga privatnih šumvlasnika i šumarskim sektrm Savjetdavne službe radi dbivanja vjerdstjnih infrmacija brju ptencijalnih i prijavljenih prjekata. Dbar izvr infrmacija u vezi s vim pitanjem je i HGK. 131

132 Strateški cilj: Priritet: Naziv mjere: Opis mjere: Ulga MRRFEU: Suradnja u prvedbi: Pkazatelj ishda i izvr: Ptencijalni utjecaj na kliš: 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih spsbnsti za razvj na lkalnj i reginalnj razini Unapređenje sustava i pvećanje učinkvitsti upravljanja državnim ptprama na svim razinama upravljanja Jačanje znanja i vještina predstavnika tijela zaduženih za prvedbu pticajnih mjera Daljnji razvj trening-prgrama primjeni prpisa vezanih uz državne ptpre, širenje baze edukatra i uspstava redvite edukacije za dinike na lkalnj i reginalnj razini Razvj jednstavnih mehanizama razmjene praktičnih iskustava i infrmiranja ključnih dinika uključenih u prcese vezane uz razvj, rganizaciju i pdjelu pticajnih mjere Uspstava sustava redvitg vrednvanja, izrade prepruka za peridičnu prilagdbu karte reginalnih ptpra Funkcinalan registar ptpra uz vđenje brige reginalnim i lkalnim razvjnim ptrebama, prilagđavanje intenziteta ptpra (veza mjere u kviru pririteta 1.3.) Krdinacija MFIN, MURH (DŠJU), HGK, partnerska vijeća, reginalni krdinatri, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradva i Udruga pćina Smanjenje brja predmeta kršenja prpisa vezanih uz državne ptpre (Izvr: Izvješće praćenju) STANOVNIŠTVO EKOLOŠKA OKOLIŠ OTPAD AKCIDENTI I ZDRAVLJE MREŽA Prepruke: - 132

133 4. PROVEDBA 4.1. Nsitelj Strategije i prvedbene strukture Zaknm reginalnm razvju Republike Hrvatske ministarstv nadležn za reginalni razvj dređen je za nsitelja izrade Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske. Jedn d temeljnih načela plitike reginalng razvja jest partnerstv i suradnja. Naime, plitika reginalng razvja temelji se na partnerstvu i suradnji između javng, privatng i civilng sektra, pd čim se pdrazumijeva suradnja između tijela državne uprave, jedinica pdručne (reginalne) samuprave, jedinica lkalne samuprave, gspdarskih subjekata, znanstvene zajednice, scijalnih partnera i rganizacija civilng društva. U kntekstu prvedbe plitike reginalng razvja Zaknm te na njemu utemeljenim pdzaknskim aktima predviđena je uspstava dgvarajućih tijela. Zakn tak pstavlja temelje za snivanje Vijeća za reginalni razvj, a u svrhu aktivng dprinsa jedinica lkalne, pdručne (reginalne) samuprave te znanstvene i stručne zajednice u unaprjeđenju plitike reginalng razvja. Osnivanjem Vijeća nastji se sigurati institucinalni kvir dijalga tri razine dlučivanja, uvažavajući pritm dprins znanstvene i stručne zajednice. Članve Vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlg ministra nadležng za reginalni razvj. U skladu sa Zaknm, planski dkumenti plitike reginalng razvja (Strategija reginalng razvja Republike Hrvatske, županijska razvjna strategija dnsn strategija razvja Grada Zagreba te strategija razvja urbang pdručja) dnse se u pstupku savjetvanja s dgvarajućim partnerskim vijećem. Uspstava partnerskih vijeća (Partnersk vijeće statističke regije, Partnersk vijeće za pdručje županije ili županijsk partnerstv, Partnersk vijeće za urban pdručje) predviđena je Zaknm, a detaljnije regulirana Uredbm snivanju, sastavu, djelkrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN 103/15; u nastavku: Uredba). Partnersk vijeće statističke regije savjetdavn je tijel snvan radi sudjelvanja u utvrđivanju pririteta razvja statističke regije, predlaganja strateških prjekata na razini statističke regije te njihve prvedbe i praćenja. Partnersk vijeće Kntinentalne Hrvatske i Partnersk vijeće Jadranske Hrvatske snvana su Odlukama Vlade Republike Hrvatske 17. veljače gdine kjima je determiniran njihv sastav, a uključuju predstavnike: Ministarstva reginalng razvja i fndva Eurpske unije, Ministarstva financija, Ministarstva gspdarstva, Ministarstva rada i mirvinskg sustava, Ministarstva uprave, Ministarstva kulture, Ministarstva pmrstva, prmeta i infrastrukture, Ministarstva pljprivrede, Ministarstva turizma, Ministarstva zaštite kliša i prirde, Ministarstva zdravlja, Ministarstva graditeljstva i prstrng uređenja, Ministarstva scijalne plitike i mladih, Ministarstva znansti, brazvanja i sprta, Agencije za reginalni razvj Republike Hrvatske, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradva, Udruge pćina, Hrvatske gspdarske kmre, Hrvatske brtničke kmre, Hrvatske pljprivredne kmre, Hrvatske udruge psldavaca, Hrvatske turističke zajednice, sindikata, udruga kje djeluju na pdručju zaštite kliša ili drživg razvja, udruga mladih te znanstvene zajednice. Odlukm dpuni Odluke snivanju Partnerskg vijeća Jadranske Hrvatske te Odlukm dpuni Odluke snivanju Partnerskg vijeća Kntinentalne Hrvatske (NN 51/16) u sastav partnerskih vijeća statističkih regija uključen je i predstavnik Ministarstva brta i pduzetništva. Na zajedničku inicijativu najmanje tri županije iz pdručja jedne statističke regije Uredbm je mgućen snivanje pdvijeća partnerskg vijeća statističke regije. On pdrazumijeva funkcinaln pvezivanje županija jedne statističke regije u svrhu realizacije dgvarajućih zajedničkih interesa ili rješavanja dređenih zajedničkih prblema. Zakn i Uredba prpisuju i snivanje Partnerskg vijeća za pdručje županije ka savjetdavng tijela u svrhu sudjelvanja u dnšenju županijske razvjne strategije, utvrđivanja pririteta razvja na svm pdručju, predlaganja strateških prjekata za razvj županija te njihve prvedbe i praćenja. 133

134 Partnersk vijeće za urban pdručje sniva se ka savjetdavn tijel radi sudjelvanja u dnšenju strategije razvja urbang pdručja, utvrđivanja pririteta razvja urbang pdručja, predlaganja strateških prjekata bitnih za razvj urbang pdručja te njihve prvedbe i praćenja. Sva se partnerska vijeća snivaju u skladu s načelm partnerstva i suradnje, vdeći računa zastupljensti ključnih dinika razvja iz javng, privatng i civilng sektra na pdručju za kje se snivaju, nemgućujući pretežiti utjecaj sam jedne kategrije dinika. Zaknm je istaknuta već prepznata važnst reginalnih krdinatra u kreiranju i prvedbi plitike reginalng razvja na reginalnj razini te njihve ulge ka ključne spne između središnje razine dlučivanja te nižih razina razvjng upravljanja. U svrhu učinkvite krdinacije i pticanja reginalng razvja, jedinica pdručne (reginalne) samuprave sniva reginalnu razvjnu agenciju ka javnu ustanvu ili trgvačk društv, dnsn ustrjava upravn tijel. Zaknm su utvrđeni pslvi kje za jedinicu pdručne (reginalne) samuprave reginalni krdinatri bavljaju d pćega gspdarskg interesa. Pravilnikm prvedbi pstupka akreditacije reginalnih krdinatra (NN 121/15) dređeni su kriteriji za prcjenu spsbnsti i način prvedbe pstupka za utvrđivanje spsbnsti reginalnih krdinatra za bavljanje pslva d pćega gspdarskg interesa. Pstupkm akreditacije pridnsi se njihvu kapacitiranju, unaprjeđenju ljudskih ptencijala te njihvm pstupnm uvđenju u sustav upravljanja i kntrle krištenja fndva ESIja. S bzirm na međuresrni karakter plitike reginalng razvja, nužn je ptrebna međuresrna suradnja kak u razvju tak i u prvedbi Strategije. Razmatrajući nadležnst pjedinih resra, za prvedbu Strategijm identificiranih mjera reginalng razvja prepznat je niz tijela državne uprave i drugih javnih tijela kja preuzimaju funkciju njihvih sunsitelja. Nsitelj SRR RH treba pripremiti smjernice za međuresrnu suradnju i krdinaciju, rganizirati redvite sastanke tematskih radnih skupina te uputiti nsitelje i sunsitelje mjera u pstupke izvješćivanja. 134

135 Slika 21. Institucinalna struktura Strategije reginalng razvja RH Izvr: MRRFEU i EIZ, pripremljen na snvi ZRR-a i Uredbe PV-u,

136 4.2. Instrumenti prvedbe i prvedbeni mehanizam Strategije Instrumente prvedbe Strategije reginalng razvja čine 5 tablica: - Financijski plan (Prilg 4. - tablica 0.) - Akcijski plan i pkazatelji (Prilg 4. tablica 1.) - Izvješće prvedbi akcijskg plana (Prilg 4. tablica 2.) - Financijski plan i stvarenje financijskg plana (Prilg 4. tablica 3.) - Izvri financijskih sredstava (Prilg 4. tablica 4.) 4.3. Sustav praćenja i izvješćivanja Za ptrebe praćenja prvedbe SRR RH uspstavit će se sustav praćenja na snvi pkazatelja kji se dijelm već prate, ali ih treba unaprijediti ili neke pkazatelje tek treba dizajnirati, testirati i utvrditi plaznu vrijednst u prvj gdini prvedbe Strategije kak bi se mga mjeriti napredak tijekm prvedbe i učinci u razdblju nakn prvedene Strategije. Uspstavm nvg sustava pkazatelja stvara se snva za trajn praćenje plitike reginalng razvja. Ovm Strategijm predlaže se praćenje učinaka na razini strateških ciljeva s pmću sljedećih indekasa kjima bi se mjeri raspn razvijensti između županija, a cilj je smanjenje razlika dnsn raspna između najviše i najmanje vrijednsti pjeding indeksa: Strateški cilj 1: Indeks razvijensti županija Strateški cilj 2: Reginalni indeks knkurentnsti na razini županija Strateški cilj 3: Indeks kvalitete reginalnga razvjng upravljanja na razini županija Prva se dva indeksa prate i redvit ažuriraju, izrađuju se na snvi studije. Treći indeks treba razviti i mdelski prilagditi ptrebama Republike Hrvatske za razinu županija na snvi predlška studije izrađene za ptrebe Eurpske kmisije kja buhvaća NUTS II regije država članica 38. Prijedlzi pkazatelja na razini mjera istaknuti su u kviru pisa mjera i navedeni su izvri. Određene pkazatelje treba definirati i pkrenuti anketn ispitivanje u prvj gdini prvedbe Strategije kak bi se utvrdile plazne vrijednsti i kak bi se mga mjeriti napredak tijekm i nakn završetka razdblja prvedbe Strategije. Republika Hrvatska nema razvijenu praksu javng upravljanja na snvi ciklusa javnih plitika kji ima jasn definirane faze: analizu, frmulaciju, prvedbu, praćenje i vrednvanje. Unatč tme, praćenje javnih plitika putem pkazatelja pkrenut je krz prračunski prces tijekm pristupanja Republike Hrvatske Eurpskj uniji te su d gdine tijela državne uprave i svi krisnici državng prračuna bvezni izrađivati strateške planve s pkazateljima. Dsada se jš nije uspjela uspstaviti veza između tih trgdišnjih institucinalnih strateških dkumenata i integriranih razvjnih strategija za prvedbu javnih plitika. Psebnu pteškću predstavljaju međuresrne strategije. U nadležnsti MRRFEU-a izrađen je indeks razvijensti kjim se prati stupanj razvijensti gradva, pćina i županija. Tijekm pstupka analize stanja za ptrebe SRR RH istaknute su dređene pteškće u upravljanju reginalnm razvjem, a kje se vežu uz rezultate indeksa te indeks vrijedi unaprijediti i prilagditi ptrebama praćenja ve Strategije ubuduće. 38 Charrn et al Reginal Gvernance Matters, 136

137 Istdbn, vm se Strategijm pridnsi unaprjeđenju sustava javne uprave i prcesu praćenja plitike reginalng razvja putem pkazatelja. Ptrebn je ustrjiti pseban Odjel za praćenje prvedbe SRR RH. Glavne će aktivnsti djelatnika Odjela biti: - Upravljanje infrmacijama - Prikupljanje pdataka i ažuriranje baza pdataka - Priprema peridičnih izvješća i publikacija - Uspstava i administracija interaktivne web-stranice - Praćenje realizacije SRR krz izvješća nsitelja / sunsitelja mjera i APP-va - Praćenje pkazatelja. Predlaže se da se u Odjel premjeste državni službenici već zapsleni u sustavu državne uprave kji bi bili zainteresirani za tu vrstu psla. Ak neće biti dgvarajućih kadrva unutar sustava, treba zapsliti sbe s iskustvm u praćenju javnih plitika, prgrama i/ili prjekata. Za ptrebe pkretanja sustava praćenja prvedbe SRR RH na snvi nvih pkazatelja predlaže se izraditi studije i/ili anketna ispitivanja u prvj gdini prvedbe: - Indeks razvijensti na razini županija (ažurirati pstjeći mdel) - Reginalni Indeks knkurentnsti (ažurirati izvješće) - Indeks kvalitete reginalng razvjng upravljanja na razini županija - Kmpzitni indeks za sva tri strateška cilja na razini pćeg cilja plitike reginalng razvja RH - Indeks razvijensti ptpmgnutih pdručja - Indeks drživg razvja tka - Indeks drživg razvja brdsk planinskih pdručja - Indeks razvijensti urbanih pdručja - Indeks razvijensti pgraničnih pdručja - Zadvljstv građana dstupnšću i kvalitetm pružanih usluga u zdravstvu i scijalnj skrbi - Dprins kulturng identiteta razvju regije - Dprins civilng društva razvju regije - Zadvljstv građana razvijenšću javne infrastrukture d lkalng značenja, npr. dstupnst i kvaliteta usluge - Zadvljstv građana razvijenšću javne infrastrukture d reginalng značenja, npr. dstupnst i kvaliteta usluge - Stupanj čuvansti kulturne i prirdne baštine p županijama - Primjene mjera zaštite kliša i energetske učinkvitsti p županijama - Zadvljstv krisnika decentraliziranih javnih usluga. Interaktivna mrežna stranica za javn praćenje prvedbe Strategije Primjer interaktivne mrežne stranice za praćenje strateškg dkumenta je Nacinalna strategija stvaranja pticajng kruženja za razvj civilnga društva , Vlada RH Ured za udruge - Putem takve platfrme istdbn se mgućava relativn jednstavn administrativn izvješćivanje i praćenje prvedbe d strane ključnih dinika, građana i svih zainteresiranih kji imaju pristup internetu. Primjer je dgvarajući jer je spmenuta Strategija takđer međuresrng karaktera i uključuje vrl velik brj dinika i tijela državne uprave kja su 137

138 uključena u prces prvedbe mjera i aktivnsti. Osim tga, vime je jasn da je uspstava takve webstranice tehnički prvediva, iskustva pstje unutar Vlade RH i lak su primjenjiva za ptrebe ve Strategije. Središnja elektrnička baza razvjnih prjekata i razvjnih pkazatelja U skladu sa Zaknm reginalnm razvju Republike Hrvatske (NN 147/14) te Pravilnikm ustrjavanju, sadržaju i načinu vđenja središnje elektrničke baze razvjnih prjekata i razvjnih pkazatelja (NN 121/15; u nastavku: Pravilnik), MRRFEU je ustrjil središnju elektrničku bazu razvjnih prjekata i razvjnih pkazatelja (u nastavku: Baza) za ptrebe učinkvitg planiranja, prvedbe i praćenja prvedbe plitike reginalng razvja. U Bazu se unse pdatci razvjnim prjektima kjih su prijavitelji / krisnici i/ili predlagatelji javnpravna tijela te kji se financiraju iz nacinalnih javnih izvra i/ili fndva Eurpske unije i/ili drugih izvra financiranja. Na temelju Pravilnika, prema teritrijalnm buhvatu i značenju (razini), razlikuju se sljedeće vrste prjekata: lkalni, županijski, reginalni i nacinalni. Razvjni se prjekti u Bazi ddatn razvrstavaju prema sektrima, izvrima financiranja i vrstama prjekta. Baza je rganizirana ka sustav kji sadržava ažuriranu bazu pdataka razvjnih prjekata d unsa pdataka prjektu u fazi prjektne ideje d trenutka izvršenja prvedbe ili dustajanja d prjekta i praćenje stvarenja razvjnih pkazatelja prjekta p njegvj prvedbi. Nadležnst nad Bazm ima Ministarstv. U radu Baze sudjeluju reginalni krdinatri ka primarni unsitelji prjekta te djelatnici MRRFEU-a i stalih dgvrnih institucija kjima su ddijeljene administrativne dnsn ulge na razini sektra u kji prjekt primarn pripada (dgvrne institucije), kji na temelju ulga imaju vlasti nad pjedinim dijelm prcesa praćenja razvjng prjekta (vlašteni unsitelji pdataka). Ovlast za krištenje Bazm MRRFEU ddjeljuje visn sektru i/ili teritriju (županija) na kjem se prjekt prvdi te se razlikuju pet razina vlasti. Prces planiranja i praćenja razvjng prjekta mže imati pet mgućih statusa (idejna faza, u pripremi, prvedba, završen, ugašen - dustajanje d prjekta,) pri čemu je cilj št veći brj unesenih prjekata dvesti d razine pripremljensti kandidata za sufinanciranje. Razina pripremljensti je tim viši čim je više pripremnih radnji iz pripremne faze realiziran (izrađene studije, ishđene suglasnsti i dzvle, pripremljena i/ili prvedena javna nabava, tklnjeni rizici itd.) Faze praćenja prjekta su: uns prjekta (registriranje prjekata) ažuriranje pdataka prjektu (prema EU PCM fazama) prglašavanje prjekta kandidatm za sufinanciranje ažuriranje pdataka prjektu kji je kandidat za sufinanciranje prjekt u prvedbi (financijsk praćenje bavlja se u drugm sustavu) ili infrmacija da se d njega dustal. 138

139 Slika 22. Prces planiranja i praćenja razvjng prjekta Uns prjekta (registriranje prjekata) Ažuriranje pdataka prjekta (p EU PCM fazama) Prglašavanje prjekta kandidatm za EU financiranje Ažuriranje prjekta kji je EU kadidat Prjekt u prvedbi ili se d njega dustal Izvr: MRRFEU, Tijekm vremena i radm na prjektu pdatci i status prjekta se mijenjaju te se unse relevantni pdatci vezani uz prjekt. Reginalni krdinatr ažurira pdatke prjektu kji se dnse na njegv financijsk planiranje, pripremu i prvedbu (ispunjenst preduvjeta, tklanjanje rizika), sudinike na prjektu, status prjekta u bazi prjekata te reginalnu važnst na temelju dluka tijela dgvrnih za dređivanje reginalne važnsti prjekta. Odgvrna tijela / institucije definirane Pravilnikm, praćenjem prjekta krz pretragu u sustavu, krištenjem izvještajnih mgućnsti Baze za ptrebe analize i praćenjem rasplživih alciranih sredstava u izvrima financiranja mgu utvrditi mgućnst i ptencijal prjekta za sufinanciranjem. Prjekte kji a temelju analize imaju izgledne mgućnsti za sufinanciranje, prglašavaju kandidatima za sufinanciranje. Iak kandidiranje prjekata ne jamči u ptpunsti da će prjekt i dbiti ptrebna sredstva, vrl je velika vjerjatnst da će tak prepznati prjekt biti sufinanciran. Ažuriranje pdataka i praćenje prjekata kji su kandidati za sufinanciranje tada, uz reginalng krdinatra kji prati pripremu i prvedbu prjekta, preuzimaju i vlaštene sbe iz dgvrnih institucija kje ažuriraju pdatke vezane uz stvarivu alkaciju sredstava za sufinanciranje. Predlženi prjekti, prihvaćeni za sufinanciranje tijekm prvedbe prate se krz zasebne sustave za praćenje sufinanciranih prjekata i prestaju se pratiti u Bazi. U Bazi se prate sam ključni kraci u prvedbi prjekta te njihvi razvjni pkazatelji p njihvj prvedbi. Nakn završetka prjekta prate se i ažuriraju predviđeni razvjni pkazatelji ka indikatri uspješnsti prjekta. Razvjni pkazatelji su kvantitativni i kvalitativni pdatci kji mgućuju praćenje, izvješćivanje i vrednvanje uspješnsti u pstizanju utvrđenih razvjnih ciljeva kjima se pridnsi prvedbm prjekta. U Bazi su kategrizirani prema sektru. Cilj takva načina praćenja prjekata jest veća apsrpcija sufinanciranih sredstava, blja pripremljenst prjekata, kvalitetnije i pravdbn planiranje strategija razvja i alkacije sredstava, pravdbn tvaranje ciljnih pziva te psljedičn i brža prvedba te veći psttak realiziranih prjekata reginalnga razvja. U skladu s dredbama Pravilnika, u svibnju gdine dnesen je Priručnik za krištenje središnje elektrničke baze razvjnih prjekata i razvjnih pkazatelja. Izvješćivanje U skladu s člankm 49. Zakna reginalnm razvju Republike Hrvatske prvdi se pstupak izvješćivanja prvedbi plitike reginalng razvja za svaku kalendarsku gdinu te će se na pisani način pratiti i učinci prvedbe Strategije. Navedeni se pstupak prvdi na sljedeći način: 139

140 Slika 23. Izvješćivanje prvedbi plitike reginalng razvja Izvr: ZRR RH, brada EIZ, MRRFEU 4.4 Sustav vanjskg vrednvanja Strategije, prgrama i prjekata Vrednvanje Strategije reginalng razvja prvdit će se u skladu s Pravilnikm pstupku i metdlgiji vrednvanja plitike reginalnga razvja. Pravilnikm su definirani ključni pjmvi i kriteriji i načela vrednvanja. Prema čl. 4. Pravilnika, vrednvanje plitike reginalnga razvja prvdi se krz vrednvanje planskih dkumenata plitike reginalng razvja utvrđenih u čl. 11. ZRR RH te na njima utemeljenim prgramima. Krz prces vrednvanja utvrđuje se jesu li pstignuti zadani ciljevi (pći ili specifični) utvrđeni u planskm dkumentu te u kjj su mjeri aktivnsti kje su prethdile stvarenju cilja pridnijele 140

141 realizaciji samg cilja. Naglašena je usredtčenst na stvarenje pćeg cilja te na dugrčne rezultate i utjecaje utvrđene u planskim dkumentima. Vrednvanje tijekm izrade (prethdn vrednvanje) i strateška prcjena utjecaja na kliš SRR RH je pršla krz pstupak prethdng vrednvanja. Sažetak izvješća vanjskg vrednvatelja nalazi se u Ddatku 3., a Izvješće u Prilgu 8. Izrađivači Strategije i vrednvatelj tijekm prcesa izrade dkumenta aktivn su surađivali te pstupn i zajednički pridnsili unaprjeđenju kvalitete Strategije. Vrednvanje tijekm izrade pmaže kak bi se sigural da je planski dkument u št većj mjeri relevantan i kherentan, a zaključci tg vrednvanja integriraju se u planski dkument tijekm izrade. Vrednvanje tijekm izrade usmjeren je pnajprije na analizu snaga, slabsti i razvjng ptencijala te pruža relevantnim dinicima prethdnu prsudbu tme jesu li razvjna pitanja ispravn utvrđena, jesu li predlžena strategija i ciljevi relevantni, je li vidljiva kherentnst u dnsu na nadređene plitike i smjernice, jesu li čekivani učinci realni i sl. Vrednvanje tijekm izrade pruža ptrebnu snvu za praćenje i buduće vrednvanje, na način da sigurava blikvanje jasnih i mjerljivih ciljeva te pkazatelja za praćenje stvarenja ciljeva. Osim prethdng vrednvanja, prveden je i pstupak strateške prcjene utjecaja na kliš. Izvješće se nalazi u Ddatku 4. te sažetak prcjene u Prilgu 9. Stvaranje sinergijskih učinaka u suradnji između izrađivača Strategije i prcjenitelja vrl je dragcjen. Krz pravdbn usuglašavanje pristupa stvaruju se kmplementarnsti kje stvaraju ddanu vrijednst Strategiji št će se čitvati u budućj prvedbi aktivnsti, prgrama i prjekata. Vrednvanje tijekm prvedbe i nakn prvedbe Vrednvanje tijekm prvedbe je prilagdljiv te nsitelji prvedbe planskg dkumenta mgu samstaln dlučivati št će se vrednvati i kada. Vrednvanje na taj način pstaje upravljačkim alatm kjim se pmaže izvedba planskih dkumenata. U slučaju SRR RH prepručuju se vrednvanja tijekm prvedbe nakn završetka treće gdine prvedbe Strategije. Vrednvanje tijekm prvedbe pmaže dnsiteljima dluka da tijekm prvedbe utvrde nedstatke u prvedbi planskg dkumenta i, slijedm tga, pduzmu ptrebne krake ak su ptrebne njegve izmjene. Rezultati vrednvanja bit će d velike kristi za pkretanje sljedećeg ciklusa prgramiranja te će pslužiti ka ulazne infrmacije u analizi stanja za reviziju pstjećega i izradu nvga strateškg dkumenta. Vrednvanje nakn prvedbe cjenjuje cjelkupni učinak planskg dkumenta dnsn njegvu djeltvrnst i učinkvitst te drživst i krisnst prvedbenih mjera, pririteta i ciljeva. Već se sada mže čekivati prduljenje prvedbe SRR RH s bzirm na pravil n+3 u prvedbi peracija perativnih prgrama. Stga će se završetak prvedbe mngih aktivnsti kje će se financirati iz fndva ESI-ja prvditi d kraja gdine. Završetak Strategije mže se predvidjeti u tm razdblju. Primjena dredaba vrednvanju iz Pravilnika primjenjivat će se na sve elemente ve Strategije. T znači da će se isti pstupci vrednvanja primjenjivati za sve prgrame i prjekte kji će se pkretati i prvditi u kviru prcesa prvedbe ve Strategije. Sva izvješća prcjeni i analizama pjedinih mjera, prgrama i prjekata pslužit će ka ulazne infrmacije za prvedbu pstupka vrednvanja tijekm i nakn prvedbe SRR RH. 141

142 4.5. Financijski kvir Strategija će se realizirati putem prvedbe niza knkretnih prjekata kji će pduprijeti stvarenje definiranih mjera, pririteta i ciljeva u predviđenm razdblju. Uspješnst prvedbe svih predviđenih prjekata, a time i mjera, pririteta i ciljeva, sigurat će se izrađenim Akcijskim planm za razdblje gdine. Njime je stvarena pveznica Strategije i svih čekivanih izvra financiranja njezine prvedbe (npr. sredstva javnih prračuna, fndvi EU-a, javn-privatna partnerstva i dr.). Akcijski plan temelj je iz kjeg je izveden financijski kvir za prvedbu Strategije. Financijskim kvirm daje se sažet uvid u financijsku vrijednst i izvre financiranja ciljeva, pririteta i mjera za realizaciju Strategije, a detaljna razrada financiranja u trgdišnjem razdblju nalazi se u Akcijskm planu. Ukupna prcijenjena vrijednst Strategije d gdine iznsi ,72 kuna. Najveću financijsku vrijednst ima cilj 1, na kji se planira utršiti k 89,7 % ukupn prcijenjenih sredstava ptrebnih za realizaciju Strategije, a statak sredstava ulžit će se u stvarenje stalih strateških ciljeva (2,8 % za cilj 2 i 7,4 % za cilj 3). 142

143 Ciljevi i pririteti Prcjena ptrebnih sredstava u trgdišnjem razdblju* Izvr financiranja MRRFEU Ostali krisnici DP-a EU pmći Javna pduzeća Ostali izvri POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA Pdizanje razine znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta Osiguranje i unapređenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture Pdrška ptpmgnutim pdručjima i , , , , , , ,39 0, , ,75 0, , ,81 0, , , , ,00 143

144 2. pdručjima s razvjnim psebnstima POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOG GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI , , , ,08 0, , ,45 0, , ,70 0, , Unapređenje gspdarske infrastrukture na reginalnj i lkalnj razini 2.2. Stvaranje pticajng pslvng kruženja na reginalnj i lkalnj razini 2.3. Jačanje ljudskih ptencijala, brazvanje i spsbljavanje pvezan s ptrebama reginalng i lkalng gspdarstva ,00 0, , ,00 0, , ,00 0, , ,00 0, , ,45 0, , ,70 0,00 0,00 144

145 3. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOG GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI 3.1. Učinkvit upravljanje (u skladu s načelm supsidijarnsti) 3.2. Djeltvrna međusektrska suradnja (u skladu s načelm participacije i integrativng pristupa) 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih spsbnsti za razvj na lkalnj i reginalnj razini , , , ,17 0, , ,00 0, , ,00 0, , , , ,00 0,00 0, , , , , ,17 0, ,59 *pdaci preuzeti iz Akcijskg plan 145

146 5. ZAKLJUČAK Strategija reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine ima tri strateška cilja i devet razvjnih pririteta. Svaki priritet sastji se d dvije d pet razvjnih mjera kjima su buhvaćene mgućnsti rješavanja prepznatih razvjnih pteškća te krištenje razvjnih ptencijala, uključujući razvjne dinike ljude, prstr u kjem žive i djeluju te infrastrukturu kjm se kriste za stvarenje pćeg cilja plitike reginalng razvja. Rezime ciljeva i pririteta prikazan je na sljedećj slici: Slika 24. Razvjni ciljevi i pririteti Strategije reginalng razvja Republike Hrvatske za razdblje d kraja gdine STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE STRATEGIJA REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE CILJEVI I PRIORITETI SC 1: POVEĆANA KVALITETA ŽIVLJENJA POTICANJEM ODRŽIVOG TERITORIJALNOG RAZVOJA P1.1: Reginaln ujednačena KVALITETA ŽIVOTA P1.2: Razvijena lkalna i reginalna (kmunalna) INFRASTRUKTURA P1.3: Pdržan razvj svih PODRUČJA Hrvatske SC 2: POVEĆANA KONKURENTNOST REGIONALNOG GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI P2.1: Razvijena reginalna i lkalna GOSPODRASKA INFRASTRUKTURA P2.2: Unaprijeđen reginaln i lkaln POSLOVNO OKRUŽENJE P2.3: Unaprijeđeni LJUDSKI POTENCIJALI za reginaln i lkaln gspdarstv SC 3: SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM P3.2: P3.1: Djeltvrna međusektrska i Učinkvit reginaln razvjn participativna upravljanje (supsidijarnst) - RAZVOJNA SURADNJA - VERTIKALNA KOORIDNACIJA HORIZONTALNA KOORDINACIJA P3.3: Ojačani ADMINISTRATIVNI KAPACITETI za lkalni i reginalni razvj OPĆI CILJ: "Cilj plitike reginalng razvja je pridnijeti društvengspdarskm razvju Republike Hrvatske, u skladu s načelima drživg razvja, stvaranjem uvjeta kji će svim dijelvima zemlje mgućavati jačanje knkurentnsti i realizaciju vlastitih razvjnih ptencijala" (ZRR RH, 2014.) PROSTOR I OKRUŽENJE INFRASTRUKTURA LJUDI Izvr: EIZ i MRRFEU, Prces izrade ve Strategije bitan je jer način na kji je izrađen vaj planski dkument izravn pridnsi njegvj budućj prvedbi. Bez uključivanja prvditelja, partnerskih institucija i krajnjih krisnika u sam prces izrade, prvedba čak i najblje smišljena razvjng plana stala bi u trenutku usvajanja dkumenta. Dkument tada nije ničiji. 146

147 S prvim krakm izrade ve Strategije svjesn se išl na uključivanje svih nih kji će i u budućnsti imati značajnu ulgu u prcesu prvedbe plitike reginalng razvja, na svim razinama reginalng razvjng upravljanja. Ppis sudinika uključenih u prces planiranja nalazi se u Prilgu 3., a treba napmenuti da će u prces prvedbe biti uključeni i mngi drugi kji d sada nisu bili uključeni, a sudjelvat će u prcesu izrade budućih akcijskih planva. Iz vga jasn prizlazi da je u uvjetima sudjelvanja velikg brja dinika ulga krdinacije razvjnih aktivnsti glavng nsitelja Strategije, ministarstva nadležng za reginalni razvj (MRRFEU), d presudng značenja. U prvedbi će biti ptrebni kapaciteti za upravljanje prcesm i krdinacijm brjnih aktivnsti kje uključuju suradnju s partnerima tijekm pripreme akcijskih planva na gdišnjj razini za trgdišnja razdblja, zatim praćenje prvedbe svih aktivnsti, prgrama i prjekata (APP) putem sustava izvješćivanja, te izravn uključivanje djelatnika Ministarstva u prvedbu pjedinih mjera i APP-va. Naveden pdrazumijeva da je ptrebn jačati kapacitete kak brjem djelatnika zaduženih za nve pslve u budućnsti tak i vezan uz kntinuirani prces razvja vještina ptrebnih za kmunikaciju s velikim brjem dinika zbg predviđeng mnštva međuresrnih sastanaka i višerazinskg upravljanja krz partnerska vijeća i suradnju s reginalnim krdinatrima, upravljanje infrmacijama i pdatcima zbg ustrjavanja infrmatičkg sustava praćenja plitike reginalng razvja, prnalaženja jednstavnih rješenja za infrmatizaciju sustava izvješćivanja prvedbi aktivnsti, i sl. Naveden treba biti buhvaćen trajnim aktivnstima resrng ministarstva i predviđen prračunm, a preliminarna je prcjena navedena u pglavlju 4. Prvedba. U pstupku usvajanja Strategije, nacrt se upućuje u pstupak e-savjetvanja uz istdbn infrmiranje ključnih dinika i šire javnsti da se uključe. Nakn završetka pstupka, Ministarstv izrađuje izvješće i drađuje nacrt SRR RH u skladu s prihvaćenim kmentarima, a neprihvaćene brazlaže u izvješću za javnst. Ministarstv priprema prcjenu fiskalng učinka i upućuje dkument dalje u pstupak krdinacije nadležnih tijela te priprema prijedlg za usvajanja na razini Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskg Sabra. Istdbn, Ministarstv priprema Akcijski plan i plan prračuna za trgdišnje razdblje u skladu s prpisanim pstupcima vezanim uz prračunski prces. Na kraju, treba jš jednm spmenuti da va Strategija nije dkument jedng tijela državne uprave, već dkument svih građana Republike Hrvatske, svih regija, županija, gradva i pćina, starih, mladih i djece. Dkument predstavlja dgvr tme št u narednm razdblju želim prmijeniti, unaprijediti i pstići. Ak pštujem dgvr, uspjet ćem riješiti mnge prbleme, a neke ćem nastaviti rješavati. S vremenm ćem tkriti i nve mgućnsti i ptencijale, stanim li tvreni za njih, čak iak sada, tijekm planiranja, nism znali da pstje. 147

148 PRILOZI PRILOG 1. Statistički prilg Ppis tablica u Prilgu 1. Tablica 1. Osnvni makreknmski pkazatelji hrvatskga gspdarstva d d gdine Tablica 2. JLS sa statusm PPDS ili BPP čija je vrijednst indeksa razvijensti iznad 75 % Tablica 3. Manja urbana pdručja dabrani pkazatelji, rang prema indeksu razvijensti Tablica 4. Veća urbana pdručja dabrani pkazatelji, rang prema indeksu razvijensti Tablica 5. Prcjena stanvništva u RH, NUTS II i NUTS III u 2012., i gdini Tablica 6. Prirdni prirast stanvništva u RH, NUTS II i NUTS III u i u razdblju gdine Tablica 7. Migracijski sald s inzemstvm u RH, NUTS II i NUTS III u izabranim gdinama Tablica 8. Zaštićena i preventivn zaštićena kulturna dbra p županijama, stanje 15. lipnja gdine Tablica 9. Nepkretna i pkretna kulturna dbra i nematerijalna baština p županijama, gdine Tablica 10. Udi prračuna za kulturu u županijskm prračunu u i gdine, u psttcima Tablica 11. Predšklsk brazvanje u pedagškj gdini 2014./2015. p županijama Tablica 12. Osnvnšklsk brazvanje u šklskj gdini 2014./2015., p županijama Tablica 13. Srednje brazvanje u šklskj gdini 2014./2015., p županijama Tablica 14. Brj timva pće medicine i siguranika u skrbi p županijama u gdini Tablica 15. Rad stacinarnih ustanva u Hrvatskj u gdini, p županijama Tablica 16. Dktri medicine, zubni terapeuti i farmaceuti p županijama, stanje 31. prsinca gdine Tablica 17. Obuhvaćenst stanvništva (u psttku) s pmći za uzdržavanje na razini statističkih regija NUTS II i NUTS III, gdine (stanje 31. prsinca) Tablica 18. Ukupan brj dmva scijalne skrbi za djecu i drasle p županijama, gdine Tablica 19. Struktura dmva scijalne skrbi za djecu i drasle p županijama, gdina, u psttcima Tablica 20. Ukupan brj krisnika dmva scijalne skrbi za djecu i drasle p županijama, gdina Tablica 21. Ukupne investicije u zaštitu kliša u RH, NUTS II i NUTS III (u tis. kuna) u razdblju gdine Tablica 22. Tekući izdatci u zaštitu kliša u RH, NUTS II i NUTS III u razdblju gdine (u tis. kn) Tablica 23. Dinamika izgradnje centara za gspdarenje tpadm Tablica 24. Javni vdvd - kličine zahvaćene vde u Hrvatskj p slivvima, tis. m 3, gdine Tablica 25. Javna dvdnja - kličine ispručene vde (neprčišćene vde) u Hrvatskj p slivvima, tis. m 3, gdine Tablica 26. Javna dvdnja - kličine ispručene vde (prčišćene vde) u Hrvatskj p slivvima, tis. m 3, gdine Tablica 27. Brut dmaći prizvd p stanvniku, RH, NUTS II regije i županije, 2001., i gdine 148

149 Tablica 28. Udi brazvang stanvništva u stanvništvu d 16 d 65 gdina, i gdine Tablica 29. Udi zapslenih u ukupnm stanvništvu, 2012., 2013., 2014., 2016.* gdine Tablica 30. Stpe nezapslensti, 2008., 2010., i gdine Tablica 31. Prsječne mjesečne net-plaće, u kunama, gdine Tablica 32. Udi nezapslenih mladih (15-24) u ukupnm brju nezapslenih sba Tablica 33. Vrijednsti indeksa razvijensti p županijama, i gdine (prema rastućem redslijedu za 2013.) Tablica 34. Brj pduzeća, brta i samstalnih djelatnika na stanvnika i na km 2 Tablica 35. Pduzetničke zne i pduzetničke ptprne institucije p županijama Tablica 36. Štedni depziti kućanstava u eurima, NUTS II i županije, kraj gdine Tablica 37. Prihdi, rashdi i net fiskalne pzicije županija, prsjek razdblja gdine (u mil. kn) Tablica 38. Prihdi, rashdi i net fiskalne pzicije p stanvniku svih županija, prsjek razdblja gdine (u kn) Tablica 39. Brj i pvršina pslvnih prstra u lkalnim jedinicama prema uprabi p županijama, stanje 31. prsinca gdine Tablica 40. Brj i pvršina stanva u lkalnim jedinicama prema uprabi p županijama, stanje 31. prsinca gdine Tablica 41. Ostvareni prihdi d upravljanja i rasplaganja pslvnim prstrima, stanvima i zemljištem p županijama, mil. kn, gdine 149

150 Tablica 1. Osnvni makreknmski pkazatelji hrvatskga gspdarstva d d gdine REALNA GOSPODARSKA AKTIVNOST BDP, tekuće cijene, mil. HRK BDP, realni (%-tna prmjena) 4,8 5,2 2,1-7,4-1,7-0,3-2,2-1,1-0,4 1,6 BDP p stanvniku, EUR Industrijska prizvdnja, fizički bujam (%-tna prmjena) 4,1 4,9 1,2-9,2-1,4-1,2-5,5-1,8 1,2 2,7 Trgvina na mal, realni prmet (%-tna prmjena) 2,2 5,3-0,5 15,3-1,8 17,9 19,1 20,2 19,7 17,4 Građevinarstv, fizički bujam (%-tna prmjena) 9,4 2,4 11,8-6,5-15,9-8,5-11,1-4,7-7,3 0,6 Turizam, nćenja (000) ZAPOSLENOST, PLAĆE I CIJENE Stpa registrirane nezapslensti 16,6 14,8 13,2 14,9 17,4 17,9 19,1 20,2 19,7 17,4 Net-plaća, u HRK Ptršačke cijene (%-tna prmjena) 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3 3,4 2,2-0,2-0,5 Cijene industrijskih prizvda 2,9 3,4 8,4-0,4 4,3 6,3 7,0 0,5-2,7-3,9 VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA Izvz, mil. EUR 8.251, , , , , , , , , ,7 Uvz, mil. EUR , , , , , , , , , ,0 Sald VTR, mil. EUR , , , , , , , , , ,3 DRŽAVNI PRORAČUN Ukupni prihdi, mil. HRK Ukupni rashdi, mil. HRK DUG OPĆE DRŽAVE, mil. HRK DUG OPĆE DRŽAVE, % BDP-a 38,9 37,7 39,6 49,0 58,3 65,2 70,7 82,2 86,5 86,7 SALDO TEKUĆEG RAČUNA PLATNE BILANCE, mil. EUR BRUTO INOZEMNI DUG, krajem razdblja, mil. EUR BRUTO INOZEMNI DUG, krajem razdblja, % BDP-a 73,9 76,8 84,3 101,1 104,2 103,7 103,0 105,6 108,4 103,7 DEVIZNI PRIHOD OD TURIZMA, mil. EUR Prsječni srednji tečaj HRK/EUR 7,32 7,34 7,22 7,34 7,29 7,43 7,52 7,57 7,63 7,61 Prsječni srednji tečaj HRK/USD 5,84 5,37 4,93 5,28 5,50 5,34 5,85 5,71 5,75 6,86 Izvr: DZS, HNB, Ministarstv financija 150

151 Tablica 2. JLS sa statusm PPDS ili BPP čija je vrijednst indeksa razvijensti iznad 75 % Indeks razvijensti Prsječna starst Indeks starenja Keficijent starsti Dubrvnik 126,8 % 42,4 125,0 25,6 PPDS Buzet 115,2 % 41,9 119,6 22,3 BPP Matulji 111,9 % 42,5 134,9 24,2 PPDS Karlbag 111,9 % 50,2 292,9 40,2 BPP Fužine 111,5 % 47,6 225,7 32,6 BPP Lkve 108,1 % 46,7 205,6 31,4 BPP Zadar 107,0 % 40,8 104,8 23,0 PPDS Vindlska pćina 106,2 % 45,5 173,0 29,2 BPP Knavle 105,3 % 41,0 104,2 23,3 PPDS Skrad 103,7 % 50,2 293,3 37,0 BPP Klana 103,1 % 43,9 160,5 28,4 BPP Delnice 102,7 % 44,5 154,2 26,7 BPP Stubičke Tplice 102,3 % 43,8 144,2 27,5 BPP Župa dubrvačka 101,6 % 37,4 69,6 17,4 PPDS Osijek 101,5 % 41,9 120,1 23,8 PPDS Čavle 101,2 % 41,5 111,7 21,8 BPP Lupglav 100,1 % 44,2 150,0 28,2 BPP Sisak 99,7 % 43,5 141,2 26,2 PPDS Vdice 99,5 % 43,1 136,3 28,1 PPDS Karlvac 98,9 % 43,8 146,6 26,8 PPDS Starigrad 98,2 % 45,6 177,0 32,5 PPDS Jelenje 97,9 % 41,3 108,4 20,8 BPP Bistra 97,6 % 40,2 92,9 21,0 BPP Mrkpalj 97,4 % 48,4 240,2 34,4 BPP Ravna Gra 97,2 % 46,8 208,1 30,7 BPP Gržnjan 96,5 % 44,6 147,0 26,4 PPDS Lanišće 96,5 % 49,7 332,5 40,4 PPDS Pisarvina 94,6 % 43,3 128,6 27,4 PPDS Gračišće 94,2 % 42,5 122,3 26,4 BPP Oprtalj 92,8 % 45,5 189,7 28,1 PPDS Dubrvačk primrje 92,6 % 45,2 168,6 32,6 PPDS Lvinac 92,4 % 50,9 276,1 43,6 PPDS Brd Mravice 91,8 % 48,5 228,3 36,4 PPDS Čabar 91,6 % 45,7 179,2 27,6 BPP Ogulin 89,7 % 42,6 122,9 24,3 BPP Senj 89,4 % 45,7 180,9 30,2 BPP Vinkvci 89,2 % 39,3 83,6 20,6 PPDS Gspić 88,7 % 42,5 122,3 26,4 BPP Mtvun 88,4 % 44,4 143,7 24,9 BPP Klis 86,9 % 40,1 91,7 21,4 BPP Virvitica 86,8 % 40,8 99,1 21,4 PPDS Daruvar 86,7 % 43,0 131,1 26,0 PPDS Perušić 86,7 % 50,2 266,5 40,7 PPDS Cervlje 86,6 % 42,3 114,2 24,4 BPP Status 151

152 Indeks razvijensti Prsječna starst Indeks starenja Keficijent starsti Orahvica 86,2 % 41,6 112,2 22,9 BPP Nvi Glubvec 84,5 % 40,6 99,1 20,9 BPP Vrbvsk 84,3 % 46,3 190,2 30,0 BPP Ljubešćica 84,2 % 40,4 93,6 21,3 BPP Pakštane 83,2 % 39,7 89,5 23,1 PPDS Radbj 83,0 % 40,5 98,7 21,7 BPP Galvac 82,5 % 39,0 75,3 19,3 PPDS Sinj 81,4 % 38,8 77,7 19,5 BPP Jasenice 80,6 % 41,8 109,0 24,2 PPDS Primrski Dlac 80,4 % 43,4 126,4 27,4 BPP Dekanvec 79,9 % 40,8 111,0 23,5 PPDS Dicm 79,8 % 39,8 90,8 23,5 BPP Vrgrac 79,5 % 40,3 89,9 21,9 BPP Zemunik Dnji 78,8 % 44,8 158,2 28,9 PPDS Plitvička Jezera 78,7 % 41,9 111,1 25,6 PPDS Pjezerje 78,5 % 39,6 84,7 21,3 PPDS Đurmanec 78,3 % 40,1 93,9 20,6 BPP Kraljevec na Sutli 77,0 % 41,5 110,4 23,9 PPDS Lepglava 76,9 % 40,8 102,8 20,3 BPP Lećevica 75,4 % 50,7 301,2 41,9 PPDS Jesenje 75,2 % 41,0 100,9 21,0 BPP Privlaka (Vinkvci) 60,3 % 39,9 86,9 22,0 PPDS RH 41, ,1 Najmanja vrijednst 60,3 % 37,4 69,6 17,4 Najveća vrijednst 115,2 % 50,9 332,5 43,6 Raspn 1,9 1,4 4,8 2,5 Izvr: MRRFEU, brada EIZ Status 152

153 Tablica 3. Manja urbana pdručja dabrani pkazatelji, rang prema indeksu razvijensti Brj stanvnika Kretanje stanvništva Gustća naseljensti Prsječni dhdak p st. Prsječni izvrni prihdi* p st. Prsječna stpa nezapslensti Udi brazvang stan. u dbi d gdina Indeks razvijensti / Rvinj ,4 64, ,30 % 74,80 % 67,3 % Knin ,9 43, ,00 % 76,25 % 69,4 % Slatina , ,10 % 72,47 % 70,5 % Vukvar , ,40 % 79,60 % 70,6 % Đakv ,2 163, ,90 % 74,20 % 72,8 % Nva Gradiška ,8 290, ,90 % 74,86 % 74,1 % Metkvić , ,90 % 81,60 % 79,9 % Križevci , ,80 % 67,35 % 85,6 % Pžega ,1 196, ,70 % 77,00 % 86,4 % Virvitica ,1 125, ,80 % 75,70 % 86,8 % Gspić ,2 13, ,60 % 79,60 % 88,7 % Krapina ,4 262, ,70 % 77,50 % 96,5 % Čakvec ,0 371, ,80 % 79,30 % 102,5 % Županja ,9 696, ,50 % 84,30 % 104,6 % Pazin ,6 61, ,50 % 77,70 % 109,5 % Kprivnica ,5 338, ,60 % 77,10 % 111,1 % Makarska ,9 364, ,1 58,93 117,0 % Manja urbana pdručja ,0 115, RH ,6 75, ,00 % 77,70 % 100 Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 3,4 3,6 1,4 52,8 1,7 4,8 3,2 87,5 1,7 Izvr: MRRFEU, brada EIZ 153

154 Tablica 4. Veća urbana pdručja dabrani pkazatelji, rang prema indeksu razvijensti Brj stanvnika Kretanje stanvništva Gustća naseljensti / Prsječni dhdak p st Prsječni izvrni prihdi* p st Prsječna stpa nezapslensti Udi brazvang stan. u dbi d gdina Indeks razvijensti Slavnski Brd , , ,30 % 79,60 % 83,3 % Vinkvci ,3 375, ,60 % 80,30 % 89,2 % Bjelvar ,2 214, ,90 % 75,40 % 89,4 % Karlvac ,8 138, ,20 % 80,80 % 98,9 % Sisak ,4 113, ,90 % 81,00 % 99,7 % Šibenik ,9 114, ,10 % 83,70 % 103,4 % Zadar ,2 387, ,20 % 86,10 % 107,0 % Varaždin ,7 789, ,20 % 86,90 % 116,1 % Pula Pla , , ,80 % 84,50 % 117,6 % Dubrvnik ,4 298, ,00 % 88,20 % 126,8 % Veća urbana pdručja ,2 225, RH ,6 75, ,00 % 77,70 % 100 Najmanja vrijednst ,8 % 75,4 % 83,3 % Najveća vrijednst ,3 % 88,2 % 126,8 % Raspn 2,0 2,1 1,1 9,6 1,5 3,1 2,2 1,2 1,5 Izvr: MRRFEU, brada EIZ 154

155 Stanvništv Tablica 5. Prcjena stanvništva u RH, NUTS II i NUTS III u 2012., i gdini Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst , , ,00 Najveća vrijednst , , ,00 Raspn 15,9 16,1 16,4 Izvr: DZS, Pripćenje brj T1. 155

156 Tablica 6. Prirdni prirast stanvništva u RH, NUTS II i NUTS III u i u razdblju gdine Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn -0,4 0,0-0,1 0,0-0,1 Izvr: DZS, Pripćenje brj T2. *Prirdni je prirast razlika između brja živrđene djece i brja umrlih sba. 156

157 Tablica 7. Migracijski sald s inzemstvm u RH, NUTS II i NUTS III u izabranim gdinama Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn -8,2-1,4-1,4-0,4-0,1 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 2002., tablica , str. 608; DZS, Statistički ljetpis 2023., tablica 5-26., str. 126, DZS, Statistički ljetpis 2013., tablica 5-28., str.131., DZS, Statistički ljetpis 2014., tablica 5-28., str. 135; DZS, Statistički ljetpis 2015., tablica 5-28., str Napmena: Migracijski sald je razlika brja dseljenih i dseljenih stanvnika. 157

158 Kultura Tablica 8. Zaštićena i preventivn zaštićena kulturna dbra p županijama, stanje 15. lipnja gdine ŽUPANIJA Z (zaštićena) KULTURNA DOBRA P (preventivn zaštićena) UKUPNO Primrsk-granska Bjelvarsk-bilgrska Ličk-senjska N (nacinaln značenje) Dubrvačk-neretvanska Brdsk-psavska Krapinsk-zagrska Kprivničk-križevačka Međimurska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Zadarska Istarska Pžešk-slavnska Vukvarsk-srijemska Karlvačka Virvitičk-pdravska Sisačk-mslavačka Osječk-baranjska Zagrebačka Grad Zagreb Varaždinska Ostal (Više naselja / županija) UKUPNO Izvr: Ministarstv kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dbara,

159 Tablica 9. Nepkretna i pkretna kulturna dbra i nematerijalna baština p županijama, gdine ŽUPANIJA KONTINENTALNA HRVATSKA NEPOKRETNO POKRETNO KULTURNA DOBRA NEMATERIJALNA BAŠTINA UKUPNO Bjelvarsk-bilgrska Brdsk-psavska Karlvačka Kprivničk-križevačka Krapinsk-zagrska Međimurska Osječk-baranjska Pžešk-slavnska Sisačk-mslavačka Varaždinska Virvitičk-pdravska Vukvarsk-srijemska Zagrebačka Grad Zagreb UKUPNO JADRANSKA HRVATSKA Istarska Ličk-senjska Primrsk-granska Splitsk-dalmatinska Šibensk-kninska Dubrvačk-neretvanska Zadarska UKUPNO Ostal (više naselja / županija) UKUPNO Izvr: Ministarstv kulture Republike Hrvatske, Registar kulturnih dbara, Napmena: Izvršene su krekcije u tablici 8. (ddana je Dubrvačk-neretvanska županija i nematerijalna kulturna dbra kja nisu vezana za jedn naselje ili jednu županiju). Nematerijalna kulturna dbra vezana uz više naselja ne nalaze se sam u Jadranskj Hrvatskj, kak sugerira tablica, naprst su naknadn ddana na kraju tablice. Trenutačn nije mguća pdjela tih dbara prema predlženj pdjeli Hrvatske na Kntinentalnu i Jadransku. 159

160 Tablica 10. Udi prračuna za kulturu u županijskm prračunu u i gdine, u psttcima Zagrebačka 4,20 4,40 Krapinsk-zagrska 3,63 3,66 Sisačk-mslavačka 4,62 5,17 Karlvačka 5,43 6,02 Varaždinska 4,40 4,76 Kprivničk-križevačka 4,06 3,60 Bjelvarsk-bilgrska 4,32 4,59 Virvitičk-pdravska 3,28 4,97 Pžešk-slavnska 4,15 5,48 Brdsk-psavska 3,81 4,55 Osječk-baranjska 6,25 6,55 Vukvarsk-srijemska 4,62 5,97 Međimurska 4,37 5,00 Grad Zagreb 6,86 6,33 Primrsk-granska 6,32 6,86 Ličk-senjska 6,29 4,86 Zadarska 4,46 4,81 Šibensk-kninska 6,94 8,73 Splitsk-dalmatinska 5,73 6,28 Istarska 5,16 5,18 Dubrvačk-neretvanska 8,36 8,97 Republika Hrvatska 5,77 5,96 Najmanja vrijednst 3,3 3,6 Najveća vrijednst 8,4 9,0 Raspn 2,5 2,5 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 160

161 Obrazvanje Tablica 11. Predšklsk brazvanje u pedagškj gdini 2014./2015. p županijama Dječji vrtići Brj djece Brj dgjitelja Brj djece p dgjitelju Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 22,5 43,6 41,7 1,8 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 2015., tablica , str

162 Tablica 12. Osnvnšklsk brazvanje u šklskj gdini 2014./2015., p županijama Osnvne škle Brj učenika Brj učitelja Brj učenika p učitelju Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 4,5 16,2 11,1 1,4 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 2015, tablica , str

163 Tablica 13. Srednje brazvanje u šklskj gdini 2014./2015., p županijama Srednje škle Brj učenika Brj nastavnika Brj učenika p nastavniku Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 9,3 24,3 14,6 2,0 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 2015., tablica , str

164 Zdravstv Tablica 14. Brj timva pće medicine i siguranika u skrbi p županijama u gdini Brj timva pće medicine Brj siguranika u skrbi Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 14,2 19,1 Izvr: Hrvatski zdravstven-statistički ljetpis za gdinu, str

165 Tablica 15. Rad stacinarnih ustanva u Hrvatskj u gdini, p županijama Brj pstelja na 1000 stanvnika Brj pacijenata p pstelji Brj dktra Zagrebačka 0,78 9,32 16 Krapinsk-zagrska 8,81 27, Sisačk-mslavačka 7,64 13, Karlvačka 4,34 37, Varaždinska 10,75 20, Kprivničk-križevačka 3,08 41,12 88 Bjelvarsk-bilgrska 4,73 26, Virvitičk-pdravska 2,69 44,86 76 Pžešk-slavnska 7,18 31, Brdsk-psavska 4,48 35, Osječk-baranjska 4,06 39, Vukvarsk-srijemska 2,67 39, Međimurska 2,58 54, Grad Zagreb 8,25 40, Primrsk-granska 8,43 25, Ličk-senjska 1,94 49,28 24 Zadarska 6,19 24, Šibensk-kninska 3,98 36,6 173 Splitsk-dalmatinska 4,44 27, Istarska 3,75 30, Dubrvačk-neretvanska 4,59 31, Republika Hrvatska 5,5 31, Najmanja vrijednst 0,78 9,32 16,00 Najveća vrijednst 10,75 54, ,00 Raspn 13,78 5,82 143,56 Izvr: Hrvatski zdravstven-statistički ljetpis za gdinu, str

166 Tablica 16. Dktri medicine, zubni terapeuti i farmaceuti p županijama, stanje 31. prsinca gdine Dktri medicine Zubni terapeuti Farmaceuti Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 41,7 35,1 37,1 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 2015., tablica , str

167 Scijalna skrb Tablica 17. Obuhvaćenst stanvništva (u psttku) s pmći za uzdržavanje na razini statističkih regija NUTS II i NUTS III, gdine (stanje 31. prsinca) Zagrebačka ,9 1,2 1,3 1,3 Krapinsk-zagrska 0,9 0,8 0, ,2 1,1 Sisačk-mslavačka 3,8 3,9 4 4,1 4,8 5,1 4,9 Karlvačka 4,1 4,2 4,5 4,4 5 5,1 4,4 Varaždinska 1,6 1,7 1,8 1,9 2 2,3 2,3 Kprivničk-križevačka 1,9 2 2,3 2,4 2,5 3,1 2,2 Bjelvarsk-bilgrska 2,9 2,9 3,2 3,3 3,5 3,6 3,5 Virvitičk-pdravska 3,6 3,8 4 4,1 4,9 4,9 5,3 Pžešk-slavnska 2,2 2,3 2,6 2,4 3,4 3,3 2,6 Brdsk-psavska 3,4 3,3 3,8 4,1 4,8 4,4 3,9 Osječk-baranjska 3,5 3,7 4,2 4,5 4,5 5,2 4,5 Vukvarsk-srijemska 3,2 3,5 3,9 3,5 3,9 4,8 4,5 Međimurska 4,2 4,4 4,8 4,8 5 4,9 4,4 Grad Zagreb 1 1,1 1,1 1,2 1,4 1,4 1,3 Primrsk-granska 0,7 0,8 0,9 0,9 0,9 1 0,9 Ličk-senjska 2 2,1 2,3 2,2 2,2 2,7 2,6 Zadarska 2,4 2,3 2,4 2,3 2,9 2,1 1,3 Šibensk-kninska 7,7 7,4 7,6 7,6 10 7,6 5,4 Splitsk-dalmatinska 1,3 1,3 1,3 1,4 1,7 1,5 1,6 Istarska 0,5 0,6 0,7 0,7 0,6 0,8 0,6 Dubrvačk-neretvanska 0,8 0,8 0,8 0,7 1,2 0,9 0,7 Republika Hrvatska 2,1 2,1 2,3 2,3 2,7 2,6 2,4 Najmanja vrijednst 0,50 0,60 0,70 0,70 0,60 0,80 0,60 Najveća vrijednst 7,70 7,40 7,60 7,60 10,00 7,60 5,40 Raspn 15,40 12,33 10,86 10,86 16,67 9,50 9,00 Izvr: DZS, Statistički ljetpis prema pdatcima Ministarstva scijalne plitike i mladih 167

168 Tablica 18. Ukupan brj dmva scijalne skrbi za djecu i drasle p županijama, gdine Dmvi scijalne skrbi za djecu - ukupn Dmvi scijalne skrbi za drasle - ukupn Dmvi za tjelesn ili mentaln štećene sbe (djecu/drasle) Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn - 12,7 - Izvr: Autrica prema pdatcima Državng zavda za statistiku 168

169 Tablica 19. Struktura dmva scijalne skrbi za djecu i drasle p županijama, gdine, u psttcima Dmvi scijalne skrbi za djecu - ukupn Dmvi scijalne skrbi za drasle - ukupn Dmvi za tjelesn ili mentaln štećene sbe (djecu / drasle) Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn - 9,5 - Izvr: Autrica prema pdatcima Državng zavda za statistiku 169

170 Tablica 20. Ukupan brj krisnika dmva scijalne skrbi za djecu i drasle p županijama, gdine Dmvi scijalne skrbi za djecu - ukupn Dmvi scijalne skrbi za drasle - ukupn Dmvi za tjelesn ili mentaln štećene sbe (djecu / drasle) Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn - 19,2 - Izvr: Državni zavd za statistiku 170

171 Zaštita kliša Tablica 21. Ukupne investicije u zaštitu kliša u RH, NUTS II i NUTS III (u tis. kuna) u razdblju gdine Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 1243,1 92,4 507,4 986,5 306,1 1358,4 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 2010., tablica , str. 455; DZS, Statistički ljetpis 2011., tablica , str. 456; DZS, Statistički ljetpis 2012., tablica , str. 449; DZS, Statistički ljetpis 2013., tablica , str. 457; DSZ Statistički ljetpis 2014., tablica , str. 474; DSZ, Statistički ljetpis 2015., tablica , str

172 Tablica 22. Tekući izdatci u zaštitu kliša u RH, NUTS II i NUTS III u razdblju gdine (u tis. kn) Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Međimurska Grad Zagreb Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 254,7 474,0 707,3 514,3 318,2 252,1 Izvr: DZS, Statistički ljetpis 2010., tablica , str. 457; DZS, Statistički ljetpis 2011., tablica , str. 458; DZS, Statistički ljetpis 2012., tablica , str. 451; DZS, Statistički ljetpis 2013., tablica , str. 458; DZS, Statistički ljetpis 2014., tablica , str. 479; DZS, Statistički ljetpis 2015., tablica , str

173 Tablica 23. Dinamika izgradnje centara za gspdarenje tpadm Izvr. MZOIP,

174 Tablica 24. Javni vdvd - kličine zahvaćene vde u Hrvatskj p slivvima, tis. m 3, gdine Ukupn Crnmrski sliv Dunav Drava Mura Sava Kupa Una Lnja Bsut Jadranski sliv Mirna Krka Cetina Neretva Ostali vdtci Pribalni pjas Otci Izvr: DZS,

175 Tablica 25. Javna dvdnja - kličine ispručene vde (neprčišćene vde) u Hrvatskj p slivvima, tis. m 3, gdine Ukupn tpadne vde Neprčišćene vde Crnmrski sliv Dunav Drava Mura Sava Kupa Una Lnja Bsut Jadranski sliv Mirna Krka Cetina Neretva Ostali vdtci Otci Izvr: DZS,

176 Tablica 26. Javna dvdnja - kličine ispručene vde (prčišćene vde) u Hrvatskj p slivvima, tis. m 3, gdine Ukupn tpadne vde Prčišćene vde Crnmrski slijev Dunav Drava Mura Sava Kupa Lnja Bsut Jadranski slijev Mirna Krka Cetina Neretva Ostali vdtci Otci Izvr: DZS,

177 Gspdarstv Tablica 27. Brut dmaći prizvd p stanvniku, RH, NUTS II regije i županije, 2001., i gdine BDP p stanvniku (kn) Nminalna prmjena (2001. = 100) (2008. = 100) Kntinentalna Hrvatska ,6 96,5 Grad Zagreb ,2 96,9 Zagrebačka županija ,2 95,2 Krapinsk-zagrska županija ,2 91,9 Varaždinska županija ,3 94,8 Kprivničk-križevačka županija ,0 96,8 Međimurska županija ,1 96,9 Bjelvarsk-bilgrska županija ,9 90,5 Virvitičk-pdravska županija ,0 88,3 Pžešk-slavnska županija ,8 92,4 Brdsk-psavska županija ,6 95,1 Osječk-baranjska županija ,8 91,9 Vukvarsk-srijemska županija ,1 90,8 Karlvačka županija ,6 97,0 Sisačk-mslavačka županija ,6 102,9 Jadranska Hrvatska ,9 95,0 Primrsk-granska županija ,9 100,7 Ličk-senjska županija ,5 87,8 Zadarska županija ,5 88,1 Šibensk-kninska županija ,9 100,4 Splitsk-dalmatinska županija ,1 90,7 Istarska županija ,1 97,1 Dubrvačk-neretvanska županija ,0 94,1 Republika Hrvatska ,5 96,0 Najmanja vrijednst ,0 87,8 Najveća vrijednst ,5 100,7 Raspn vrijednsti 2,8 3,0 3,1 1,4 1,2 Izvr: DZS, brada EIZ 177

178 Tablica 28. Udi stanvništva starijeg d 15 gdina sa završenm najmanje višm šklm u ukupnm stanvništvu, gdine Kntinentalna Hrvatska 16,0 % Grad Zagreb 29,0 % Zagrebačka županija 12,4 % Krapinsk-zagrska županija 9,2 % Varaždinska županija 11,9 % Kprivničk-križevačka županija 10,7 % Međimurska županija 10,1 % Bjelvarsk-bilgrska županija 9,3 % Virvitičk-pdravska županija 8,2 % Pžešk-slavnska županija 10,0 % Brdsk-psavska županija 9,5 % Osječk-baranjska županija 12,7 % Vukvarsk-srijemska županija 9,5 % Karlvačka županija 12,8 % Sisačk-mslavačka županija 10,5 % Jadranska Hrvatska 17,3 % Primrsk-granska županija 20,1 % Ličk-senjska županija 10,5 % Zadarska županija 14,8 % Šibensk-kninska županija 13,2 % Splitsk-dalmatinska županija 18,0 % Istarska županija 16,6 % Dubrvačk-neretvanska županija 18,7 % Republika Hrvatska 16,4 % Najmanja vrijednst 8,2 % Najveća vrijednst 29,0 % Raspn 16,0 % Izvr: DZS, brada EIZ 178

179 Tablica 29. Udi zapslenih u ukupnm stanvništvu, 2012., 2013., 2014., 2016.* gdine Kntinentalna Hrvatska 32,9 % 31,4 % 31,7 % 34,2 % Grad Zagreb 50,3 % 49,0 % 48,1 % 54,1 % Zagrebačka 23,8 % 22,7 % 23,0 % 22,8 % Krapinsk-zagrska 25,4 % 24,7 % 25,2 % 27,4 % Varaždinska 33,9 % 32,5 % 33,5 % 35,7 % Kprivničk-križevačka 28,3 % 23,5 % 26,2 % 29,0 % Međimurska 31,2 % 30,5 % 31,1 % 34,9 % Bjelvarsk-bilgrska 26,3 % 23,5 % 25,1 % 25,9 % Virvitičk-pdravska 23,6 % 20,6 % 22,9 % 23,2 % Pžešk-slavnska 23,0 % 21,4 % 22,3 % 24,4 % Brdsk-psavska 21,6 % 20,2 % 20,5 % 22,9 % Osječk-baranjska 28,5 % 26,1 % 25,8 % 27,7 % Vukvarsk-srijemska 23,5 % 21,6 % 22,0 % 22,5 % Karlvačka 27,5 % 27,1 % 27,8 % 27,0 % Sisačk-mslavačka 24,2 % 23,2 % 23,4 % 22,9 % Jadranska Hrvatska 31,4 % 30,3 % 30,3 % 32,4 % Primrsk-granska 35,8 % 34,9 % 34,0 % 36,7 % Ličk-senjska 26,3 % 25,7 % 26,5 % 27,8 % Zadarska 26,1 % 25,1 % 25,4 % 27,9 % Šibensk-kninska 25,9 % 25,9 % 26,1 % 26,6 % Splitsk-dalmatinska 29,4 % 28,2 % 28,2 % 30,4 % Istarska 37,8 % 36,2 % 36,2 % 38,3 % Dubrvačk-neretvanska 31,3 % 30,4 % 30,8 % 32,7 % Republika Hrvatska 32,4 % 31,0 % 31,2 % 33,6 % Najmanja vrijednst 21,6 % 20,2 % 20,5 % 22,5 % Najveća vrijednst 50,3 % 49,0 % 48,1 % 54,1 % Raspn 2,3 2,4 2,3 2,4 Izvr: DZS i HZMO, brada EIZ Napmena: *Udi za gdinu izračunan je na temelju pdataka brju zapslenih za žujak gdine te pdataka brju stanvnika, prcjena sredinm gdine 179

180 Tablica 30. Stpe nezapslensti, 2008., 2010., i gdine Kntinentalna Hrvatska 14,10 % 18,20 % 21,90 % 17,1 % Grad Zagreb 6,20 % 8,40 % 10,80 % 8,6 % Zagrebačka županija 10,60 % 16,30 % 21,90 % 16,2 % Krapinsk-zagrska županija 9,60 % 16,40 % 21,50 % 15,2 % Varaždinska županija 9,80 % 14,10 % 17,30 % 10,1 % Kprivničk-križevačka županija 14,00 % 18,60 % 26,40 % 16,9 % Međimurska županija 11,60 % 16,60 % 19,20 % 12,7 % Bjelvarsk-bilgrska županija 23,10 % 29,30 % 32,50 % 27,3 % Virvitičk-pdravska županija 25,80 % 30,40 % 39,30 % 32,6 % Pžešk-slavnska županija 19,40 % 24,40 % 31,30 % 23,4 % Brdsk-psavska županija 24,70 % 31,90 % 37,70 % 27,7 % Osječk-baranjska županija 22,00 % 28,20 % 32,70 % 29,0 % Vukvarsk-srijemska županija 27,50 % 31,80 % 37,20 % 30,0 % Karlvačka županija 21,80 % 26,00 % 26,50 % 20,9 % Sisačk-mslavačka županija 24,90 % 30,80 % 35,50 % 31,4 % Jadranska Hrvatska 14,70 % 18,40 % 21,60 % 17,9 % Primrsk-granska županija 10,80 % 14,80 % 17,00 % 13,4 % Ličk-senjska županija 18,80 % 21,50 % 23,40 % 22,3 % Zadarska županija 17,70 % 21,10 % 22,70 % 16,3 % Šibensk-kninska županija 19,60 % 23,30 % 25,00 % 22,6 % Splitsk-dalmatinska županija 19,10 % 22,70 % 28,10 % 24,3 % Istarska županija 6,70 % 10,70 % 12,80 % 8,9 % Dubrvačk-neretvanska županija 15,30 % 17,90 % 20,70 % 18,8 % Republika Hrvatska 14,30 % 18,20 % 21,80 % 17,4 % Najmanja vrijednst 6,20 % 8,40 % 10,80 % 8,6 % Najveća vrijednst 27,50 % 31,90 % 39,30 % 32,6 % Raspn 4,4 3,8 3,6 3,8 Izvr: DZS i HZMO, brada EIZ 180

181 Tablica 31. Prsječne mjesečne net-plaće, u kunama, gdine Kntinentalna Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. Grad Zagreb Zagrebačka županija Krapinsk-zagrska županija Varaždinska županija Kprivničk-križevačka županija Međimurska županija Bjelvarsk-bilgrska županija Virvitičk-pdravska županija Pžešk-slavnska županija Brdsk-psavska županija Osječk-baranjska županija Vukvarsk-srijemska županija Karlvačka županija Sisačk-mslavačka županija Jadranska Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. Primrsk-granska županija Ličk-senjska županija Zadarska županija Šibensk-kninska županija Splitsk-dalmatinska županija Istarska županija Dubrvačk-neretvanska županija Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 1,46 1,46 1,47 1,45 1,46 1,45 Izvr: DZS, brada EIZ 181

182 Tablica 32. Udi nezapslenih mladih (15-24) u ukupnm brju nezapslenih sba Kntinentalna Hrvatska 18,7 % 20,1 % 21,0 % 18,8 % 17,4 % Grad Zagreb 14,9 % 16,1 % 16,5 % 14,3 % 12,4 % Zagrebačka županija 17,1 % 19,0 % 22,9 % 20,6 % 18,4 % Krapinsk-zagrska županija 17,7 % 21,7 % 25,3 % 21,8 % 18,9 % Varaždinska županija 17,3 % 19,7 % 21,1 % 17,6 % 14,7 % Kprivničk-križevačka županija 22,5 % 23,4 % 23,4 % 21,2 % 20,8 % Međimurska županija 22,4 % 23,8 % 22,8 % 21,6 % 21,8 % Bjelvarsk-bilgrska županija 21,4 % 22,6 % 23,9 % 21,0 % 19,7 % Virvitičk-pdravska županija 21,2 % 21,8 % 23,6 % 20,1 % 19,3 % Pžešk-slavnska županija 23,2 % 24,4 % 24,9 % 23,4 % 23,9 % Brdsk-psavska županija 19,9 % 23,0 % 23,2 % 20,9 % 20,3 % Osječk-baranjska županija 20,3 % 21,2 % 21,3 % 19,1 % 18,3 % Vukvarsk-srijemska županija 21,2 % 21,8 % 22,7 % 21,1 % 19,6 % Karlvačka županija 13,5 % 15,7 % 17,2 % 15,2 % 14,5 % Sisačk-mslavačka županija 17,1 % 19,0 % 19,5 % 18,0 % 16,4 % Jadranska Hrvatska 15,1 % 17,3 % 18,4 % 16,4 % 15,8 % Primrsk-granska županija 14,1 % 16,6 % 16,9 % 14,4 % 14,1 % Ličk-senjska županija 16,8 % 19,6 % 23,0 % 21,4 % 20,2 % Zadarska županija 12,6 % 15,6 % 18,0 % 16,8 % 16,9 % Šibensk-kninska županija 14,9 % 18,1 % 20,0 % 18,4 % 16,8 % Splitsk-dalmatinska županija 16,4 % 18,1 % 18,8 % 16,7 % 16,0 % Istarska županija 14,5 % 15,7 % 16,8 % 14,4 % 13,7 % Dubrvačk-neretvanska županija 14,1 % 17,1 % 18,9 % 17,1 % 16,3 % Republika Hrvatska 17,5 % 19,2 % 20,2 % 18,1 % 16,9 % Najmanja vrijednst 12,6 % 15,6 % 16,5 % 14,3 % 12,4 % Najveća vrijednst 23,2 % 24,4 % 25,3 % 23,4 % 23,9 % Raspn 1,8 1,6 1,5 1,6 1,9 Izvr: Obrada EIZ, HZZ 182

183 Tablica 33. Vrijednsti indeksa razvijensti p županijama, i gdine (prema rastućem redslijedu za gdinu) Županija Virvitičk-pdravska županija 20,5 (I.) 5,6 (I.) Brdsk-psavska županija 20,6 (I.) 18,4 (I.) Vukvarsk-srijemska županija 33,4 (I.) 18,7 (I.) Bjelvarsk-bilgrska županija 35,2 (I.) 23,3 (I.) Pžešk-slavnska županija 44,0 (I.) 33,8 (I.) Sisačk-mslavačka županija 48,5 (I.) 38,7 (I.) Osječk-baranjska županija 52,9 (I.) 46,1 (I.) Karlvačka županija 54,5 (I.) 56,3 (I.) Kprivničk-križevačka županija 64,3 (I.) 59,2 (I.) Ličk-senjska županija 55,5 (I.) 64,8 (I.) Međimurska županija 75,1 (II.) 69,7 (I.) Krapinsk-zagrska županija 87,7 (II.) 73,2 (II.) Šibensk-kninska županija 63,3 (I.) 80,9 (II.) Varaždinska županija 96,3 (II.) 86,3 (II.) Splitsk-dalmatinska županija 89,1 (II.) 93,8 (II.) Zadarska županija 75,6 (II.) 106,4 (III.) Dubrvačk-neretvanska županija 107,9 (III.) 120,8 (III.) Zagrebačka županija 123,2 (III.) 124,2 (III.) Primrsk-granska županija 142,3 (IV.) 139,2 (IV.) Istarska županija 156,1 (IV.) 156,8 (IV.) (IV.9 Grad Zagreb 187,5 (IV.) 186,4 (IV.) Najmanja vrijednst 20,5 5,6 Najveća vrijednst 187,5 186,4 Raspn 9,1 33,5 Izvr: Sistematizacija EIZ, EIZ i MRRFEU, gdine Napmena: Vrijednsti u zagradama predstavljaju razvjnu skupinu u kju je svrstana županija prema vrijednsti indeksa razvijensti. 183

184 Tablica 34. Brj pduzeća, brta i samstalnih djelatnika na stanvnika i na km 2 Trgvačka društva na st. Obrti i samstalni djelatnici na st. Trgvačka društva na km 2 Obrti i samstalni djelatnici na km 2 Kntinentalna Hrvatska 29,0 48,5 2,6 4,3 Grad Zagreb 56,1 76,1 69,9 94,7 Zagrebačka županija 26,3 44,7 2,7 4,7 Krapinsk-zagrska županija 16,1 37,1 1,7 3,9 Varaždinska županija 20,9 39,6 2,9 5,4 Kprivničk-križevačka županija 17,6 41,6 1,1 2,7 Međimurska županija 27,8 42,5 4,3 6,6 Bjelvarsk-bilgrska županija 18,4 32,2 0,8 1,4 Virvitičk-pdravska županija 13,5 37,4 0,5 1,5 Pžešk-slavnska županija 12,1 30,3 0,5 1,2 Brdsk-psavska županija 30,5 30,5 1,0 2,3 Osječk-baranjska županija 38,8 38,8 1,3 2,8 Vukvarsk-srijemska županija 12,1 35,0 0,9 2,5 Karlvačka županija 19,1 38,4 0,7 1,3 Sisačk-mslavačka županija 13,3 30,7 0,5 1,1 Jadranska Hrvatska 34,7 64,6 2,0 3,7 Primrsk-granska županija 37,8 68,9 3,1 5,6 Ličk-senjska županija 19,3 46,4 0,2 0,4 Zadarska županija 26,6 55,2 1,2 2,6 Šibensk-kninska županija 24,4 56,0 0,9 2,0 Splitsk-dalmatinska županija 32,1 56,9 3,2 5,7 Istarska županija 52,2 91,8 3,9 6,8 Dubrvačk-neretvanska županija 32,9 64,2 2,3 4,4 Republika Hrvatska 30,8 53,8 2,3 4,0 Najmanja vrijednst 12,1 30,3 0,2 0,4 Najveća vrijednst 56,1 76,1 69,9 94,7 Raspn 4,63 2,51 349,5 236,75 Izvr: Obrada EIZ, Pslvna Hrvatska 184

185 Tablica 35. Pduzetničke zne i pduzetničke ptprne institucije p županijama Pduzetničke zne Pduzetničke ptprne institucije Kntinentalna Hrvatska Zagrebačka 3 4 Krapinsk-zagrska 7 1 Sisačk-mslavačka 9 5 Karlvačka 9 2 Varaždinska 5 6 Kprivničk-križevačka 9 4 Bjelvarsk-bilgrska 6 7 Virvitičk-pdravska 5 4 Pžešk-slavnska 4 7 Brdsk-psavska 6 5 Osječk-baranjska 5 4 Vukvarsk-srijemska 8 6 Međimurska 10 6 Grad Zagreb 0 15 Jadranska Hrvatska Primrsk-granska 4 8 Ličk-senjska 8 2 Zadarska 0 4 Šibensk-kninska 3 3 Splitsk-dalmatinska 9 0 Istarska 2 8 Dubrvačk-neretvanska 6 4 Republika Hrvatska Izvr: Jedinstveni registar pduzetničke infrastrukture, (pristupljen 21. lipnja gdine) 185

186 Tablica 36. Štedni depziti kućanstava u eurima, NUTS II i županije, kraj gdine Depziti u eurima RH = 100 ( %) Kntinentalna Hrvatska ,6 56,9 Grad Zagreb 5.383,3 29,0 Zagrebačka županija 1.229,6 6,6 Krapinsk-zagrska županija 263,9 1,4 Varaždinska županija 440,2 2,4 Kprivničk-križevačka županija 237,8 1,3 Međimurska županija 399,2 2,1 Bjelvarsk-bilgrska županija 295,0 1,6 Virvitičk-pdravska županija 132,8 0,7 Pžešk-slavnska županija 183,2 1,0 Brdsk-psavska županija 358,3 1,9 Osječk-baranjska županija 727,2 3,9 Vukvarsk-srijemska županija 273,0 1,5 Karlvačka županija 363,1 2,0 Sisačk-mslavačka županija 292,0 1,6 Jadranska Hrvatska 8.013,6 43,1 Primrsk-granska županija 1.769,3 9,5 Ličk-senjska županija 172,9 0,9 Zadarska županija 849,5 4,6 Šibensk-kninska županija 519,6 2,8 Splitsk-dalmatinska županija 2.623,1 14,1 Istarska županija 1.313,5 7,1 Dubrvačk-neretvanska županija 765,7 4,1 Republika Hrvatska ,2 100,0 Izvr: Filipić, 2016., str

187 Javna uprava Tablica 37. Prihdi, rashdi i net fiskalne pzicije županija, prsjek razdblja gdine (u mil. kn) Županija Prihdi Rashdi Net fiskalna pzicija Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Primrsk-granska Ličk-senjska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Zadarska Osječk-baranjska Šibensk-kninska Vukvarsk-srijemska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Međimurska Grad Zagreb Hrvatska Izvr: Preuzet iz Baj, Primrac, Spek i Vuc (2015.) 187

188 Tablica 38. Prihdi, rashdi i net fiskalne pzicije p stanvniku svih županija, prsjek razdblja gdine (u kn) Županija Prihdi Rashdi Net fiskalna pzicija Zagrebačka Krapinsk-zagrska Sisačk-mslavačka Karlvačka Varaždinska Kprivničk-križevačka Bjelvarsk-bilgrska Primrsk-granska Ličk-senjska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Zadarska Osječk-baranjska Šibensk-kninska Vukvarsk-srijemska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Međimurska Grad Zagreb Hrvatska Izvr: Preuzet iz Baj, Primrac, Spek i Vuc (2015.) 188

189 Tablica 39. Brj i pvršina pslvnih prstra u lkalnim jedinicama prema uprabi p županijama, stanje 31. prsinca gdine NUTS II regija / županija Pslvni prstri u uprabi Pslvni prstri izvan uprabe Pslvni prstri ukupn Brj m 2 Brj m 2 Brj m 2 Kntinentalna Hrvatska Grad Zagreb Zagrebačka Krapinsk-zagrska Varaždinska Kprivničk-križevačka Međimurska Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Karlvačka Sisačk-mslavačka Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 16,0 16,5 53,5 28,3 18,1 15,7 Izvr: Državni ured za reviziju, brada EIZ 189

190 Tablica 40. Brj i pvršina stanva u lkalnim jedinicama prema uprabi p županijama, stanje 31. prsinca gdine NUTS II regija/županija Stanvi u uprabi - ukupn Od tga bespravn Stanvi izvan uprabe Ukupn stanvi Brj m 2 Brj m 2 Brj m 2 Brj m 2 Kntinentalna Hrvatska Grad Zagreb Zagrebačka Krapinsk-zagrska Varaždinska Kprivničk-križevačka Međimurska Bjelvarsk-bilgrska Virvitičk-pdravska Pžešk-slavnska Brdsk-psavska Osječk-baranjska Vukvarsk-srijemska Karlvačka Sisačk-mslavačka Jadranska Hrvatska Primrsk-granska Ličk-senjska Zadarska Šibensk-kninska Splitsk-dalmatinska Istarska Dubrvačk-neretvanska Republika Hrvatska Najmanja vrijednst Najveća vrijednst Raspn 146,3 160,5 153,2 189,9 110,4 115,1 Izvr: Državni ured za reviziju, brada EIZ 190

191 Tablica 41. Ostvareni prihdi d upravljanja i rasplaganja pslvnim prstrima, stanvima i zemljištem p županijama, mil. kn, gdine Prdaja i zakup pslvng prstra Prdaja i najam stanva Prdaja i zakup zemljišta Drugi blici rasplaganja Ukupn pslvni prihdi Kntinentalna Hrvatska 398,0 117,7 450,6 19,6 986,0 Grad Zagreb 178,3 67,1 231,1 0,0 476,5 Zagrebačka 16,8 1,1 30,8 3,8 52,5 Krapinsk-zagrska 7,6 0,5 10,6 0,0 18,7 Varaždinska 20,2 3,8 29,1 2,3 55,4 Kprivničk-križevačka 6,5 1,2 17,6 0,0 25,4 Međimurska 15,2 1,5 26,3 2,0 44,9 Bjelvarsk-bilgrska 14,8 2,9 3,1 5,4 26,2 Virvitičk-pdravska 21,5 1,8 32,1 1,5 56,9 Pžešk-slavnska 1,4 6,6 2,8 0,0 10,8 Brdsk-psavska 17,4 2,3 11,1 4,6 35,4 Osječk-baranjska 64,8 13,4 19,9 0,0 98,1 Vukvarsk-srijemska 7,2 2,4 24,0 0,0 33,6 Karlvačka 8,9 9,3 7,7 0,0 25,9 Sisačk-mslavačka 17,4 3,9 4,5 0,0 25,8 Jadranska Hrvatska 801,5 115,3 754,0 154, ,5 Primrsk-granska 327,9 41,0 250,1 15,9 634,8 Ličk-senjska 10,6 2,7 9,4 0,6 23,3 Zadarska 63,6 5,3 70,9 0,0 139,7 Šibensk-kninska 18,3 5,7 24,0 3,1 51,0 Splitsk-dalmatinska 120,5 8,3 85,4 2,7 216,9 Istarska 170,3 49,3 290,5 31,9 542,0 Dubrvačk-neretvanska 90,4 3,0 23,8 100,6 217,8 Republika Hrvatska 1.199,5 233, ,6 174, ,5 Najmanja vrijednst 1,40 0,50 2,80 0,00 1,40 Najveća vrijednst 178,30 67,10 290,50 100,60 178,30 Raspn 127,4 134,2 103,8 127,4 Izvr: Državni ured za reviziju, brada EIZ 191

192 PRILOG 2. Intervjui predstavnika institucija nacinalne razine i prepruke za SRR RH NAZIV TIJELA Ministarstv graditeljstva i prstrng uređenja Hrvatski zavd za prstrni razvj Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini Institucinalni kvir cijenjen je dbrim, n ptrebn ga je dalje sustavn unaprjeđivati. Prilikm prvedbi plitika prstrng razvja nužna je suradnja tijela državne vlasti i tijela jedinica lkalne i pdručne (reginalne) samuprave, ali i suradnja i pvezivanje s različitim sektrima. Nužna je krdinacija sustava prstrng planiranja i sustava upravljanja reginalnim razvjem radi usklađivanja razvjnih prgrama. U strateškim i sektrskim razvjnim prgramima treba snažiti prstrnu kmpnentu, št bi se pstigl aktivnim uključivanjem prstrnih planera u najranijj fazi prcesa njihve izrade (visn razini uključiti nadležne županijske zavde ili HZPR) te usklađivanjem prpisa, sektrskih mehanizama, sektrskih dkumenata i prjekata kji u sebi sadržavaju prstrnu kmpnentu. Ptrebn je prnaći mdel suradnje jedinica lkalne samuprave kak bi se mgli rješavati prblemi kji nastaju u prstru kji zauzima više JLS-a. Pitanja identificirana u Nacrtu Strategije prstrng razvja (prblemska pdručja, preispitivanje teritrijalng ustrja gradva i pćina, neravnmjerni razmještaj središnjih naselja, prblem nedstatka gradva srednje veličine u urbanm razvju) trebala bi se analizirati i rješavati u suradnji s MRRFEU-m i stalim nadležnim ministarstvima. Ptrebn je krdinirati pdatke infrastrukturi (mreže zdravstvenih ustanva, mreže brazvnih ustanva itd.) - HZPR preuzima prstrne pdatke d NIP-a (Nacinalna infrastruktura prstrnih pdataka) i prebacuju ih u ISPU (Infrmacijski sustav prstrng uređenja) kji bi treba bjediniti sve pdatke d značenja za prstrn uređenje i učiniti ih dstupnima javnsti, ptencijalnim investitrima i vlaštenim krisnicima iz tijela državne i javne uprave, s ciljem učinkvitg upravljanja prstrnim pdatcima radi planiranja i praćenja stanja u prstru i učinkvitije prvedbe planva. Pdatci će se lakše i brže bjedinjavati ak Zavd i MRRFEU stvare suradnju na razini višj d pstjeće. KOMENTAR (EIZ) Nedstaje aktivna suradnja nsitelja plitike prstrng razvja i nsitelja reginalne razvjne plitike na svim razinama. Ist vrijedi za sektrske razvjne plitike. T je dvel d zanemarivanja prstrne kmpnente u strateškim razvjnim dkumentima i d neusklađensti u planiranju razvjnih prcesa u prstru. Vezan uz prijedlg definiranja prstrnih cjelina unutar NUTS II regija (tzv. planske regije), predstavnici HZPR-a nemaju značajnijih kmentara, ali smatraju da sadašnje NUTS II regije nisu prikladne za definiranje razvjnih pririteta. Prijedlg d 5 ili 4 prstrne cjeline smatraju prihvatljivim. Prepznata je i sviještena ptreba za uspstavm stalne krdinacije i sustava prstrng uređenja i sustava upravljanja reginalnim razvjem, radi usklađivanja gdišnjih i višegdišnjih razvjnih prgrama i prjekata, a št je i naveden u Nacrtu Strategije prstrng razvja. 192

193 NAZIV TIJELA Ministarstv gspdarstva, pduzetništva i brta / Ministarstv pduzetništva i brta Ministarstv pljprivrede Ministarstv reginalnga razvja Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini U plitici razvja pduzetništva prepznaje se pstjanje reginalnih razlika, psebn nih kji se tiču pduzetničke infrastrukture. Napri se usmjeravaju na pdizanje kvalitete pduzetničke infrastrukture na višu razinu, i t na dva načina: 1) krz izgradnju i prširenje pstjećih pduzetničkih zna i ddatna ulaganja u fizičku infrastrukturu inkubatra specijaliziranih za dređena pdručja (IT, bitehnlgija) i 2) ptpru pduzetnicima u pslvanju krz pružanje savjetdavnih usluga pduzetničkih centara, bil da savjetdavne usluge pružaju sami pduzetnički centri bil da mgućuju pristup stručnjacima. Izrađen je jedinstveni registar pduzetničke infrastrukture radi rasplaganja tčnm infrmacijm svim ptprnim institucijama, njihvj vrsti, lkaciji, vrsti usluga kju pružaju i aktivnstima. Mjere kje prvdi v Ministarstv uvažavaju Zaključak Vlade Republike Hrvatske kji gvri da kd blikvanja mjera i kriterija za ddjelu ptpra nije dvljn uvažiti razlike u razvijensti između NUTS II regija u kjima se nalaze krisnici mjera neg i razlike u razvijensti između NUTS III regija, tj. županija. Mjere i prgrami kje prvdi Ministarstv iak se slanjaju na županijske razvjne strategije i daju prednst pduzetnicima iz pdručja s razvjnim psebnstima, nisu blikvane s namjerm da se njima stvare ciljevi plitike reginalng razvja. Utlik je pvezanst između plitike pvećanje knkurentnsti malga gspdarstva i plitike reginalng razvja više neizravna neg izravna. Više pzrnsti treba psvetiti infrmiranju, edukaciji i radu s ljudima te pružati pmć u pripremi prijava prjekata. Na terenu pstji prblem viskih čekivanja ptencijalnih krisnika da će se vrl brz i s jednim prjektm ili prgramm riješiti svi prblemi te nedstaje svijest dugm vremenu kje je ptrebn da se riješe kmpleksni prblemi. Treba nastaviti prmvirati ZADRUGARSTVO, a u Prgramu ruralng razvja ima sredstava za njihv razvj. Ptiče se i snivanje prizvđačke rganizacije ( eura tijekm 5 gdina) te je u pripremi Pravilnik. Ptiče se i suradnja i invacije, ali za sada pstji premali interes za takve prjekte. KOMENTAR (EIZ) Za prvedbu plitike razvja pduzetništva na reginalnj i lkalnj razini bil bi krisn da su ciljevi u Strategiji reginalng razvja knkretniji. U prvedbi javnih plitika javlja se prblem zbg preširk definiranih ciljeva jer se nastje uvažiti interesi svih dinika, umjest da definiraju priritete te sredstva alciraju na priritetna pdručja. Stga se relativn skudna sredstva previše usitnjavaju pa se ne pstižu zadvljavajući razvjni učinci. Nije u ptpunsti jasan dns između plitike reginalng razvja i plitike ruralng razvja na razini RH sim teritrijalng buhvata, kji je gtv jednak, i fkus ruralng razvja na razinu JLS-a i naselja unutar JLS-a. Reginalna plitika ima fkus na županije, NUTS II razinu i pdručja unutar NUTS II. Eurpska teritrijalna suradnja drugi je cilj Plitika prekgranične suradnje 193

194 NAZIV TIJELA i fndva Eurpske unije - Agencija za reginalni razvj RH Ministarstv reginalnga razvja i fndva Eurpske unije - Uprava za prvedbu perativnih prgrama i međunardnih instrumenata Ministarstv reginalnga razvja i fndva Eurpske unije, - Uprava za stratešk planiranje, krdinaciju fndva EU i međunardnih prgrama Ministarstv zaštite kliša i energetike (MZOE) / Ministarstv zaštite kliša i prirde Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini khezijske plitike za razdblje gdine, uz ulaganje u rast i radna mjesta. Oba cilja kriste ESI fndve (Eurpski fnd za reginalni razvj), ali imaju drukčiju upravljačku strukturu i prcedure. Republika Hrvatska u spmenutm financijskm razdblju sudjeluje u 13 prgrama eurpske teritrijalne suradnje, d čega 5 prekgraničnih, 4 transnacinalna i 4 međureginalna prgrama suradnje. U pripremi navedenih prgrama krišten je bttm up pristup, št znači da su knzultirani relevantni dinici s reginalne razine, kji su dali svj dprins putem radinica i javnih knzultacija, vdeći računa realnim ptrebama županija i prvedivsti pstavljenih ciljeva te usklađensti sa županijskim razvjnim strategijama. Svi su prgrami eurpske teritrijalne suradnje dbreni d kraja gdine i zapčeli su s prvedbm. Usmjeravajuća ulga MRRFEU-a u pdručjima gdje država vidi interes (mžda reg. razina nema kapacitete za prvedbu). Nacinalni kvir za razvj sektrske strategije i reginalna plitika ka hrizntalna Reginalna plitika mra uhvatiti i neeknmske razlge zašt bi se nešt dvijal na nekm pdručju (ak je financijski nešt nerentabiln); ptrebn sigurati minimalne živtne standarde za živt u slabije razvijenim pdručjima. Prjekt unaprjeđenja strateškg planiranja uključuje i metdlgiju izrade Akcijskg plana. Primjer tčne plitike i prgramiranja dbar primjer strateškg planiranja. Nacinalna refrma ptrebn vidjeti kak je pvezana s aspektima reginalng razvja. Eknmske plitike trebaju biti usklađene s hrizntalnm plitikm kliša jer su u praksi česta izbjegavanja prpisanih baveza. Fnd za zaštitu kliša i energetsku učinkvitst ima, s mtrišta zaštite kliša, najviše infrmacija knkretnim prjektima na lkalnj i reginalnj razini i izravan uvid u stanje na terenu U Upravi za zaštitu prirde smatraju da razvj treba pticati na lkalnj razini i da pstjeći KOMENTAR (EIZ) bila je sastavni di Cilja 3. u kviru Strategije reginalng razvja RH gdine. Izvjesn je da će eurpska teritrijalna suradnja i prekgranični prgrami i dalje biti značajan di hrvatske reginalne plitike. Vrijedil bi istražiti kje su aktivnsti prekgranične suradnje ddatn d nacinalng interesa, a nisu di prekgraničnih perativnih prgrama, npr. prgrami bilateralne suradnja MVEP-a. Tijekm definiranja mjera nacinalne strategije reginalng razvja treba identificirati ne mjere kje nisu buhvaćene perativnim prgramima, a za kje pstje utvrđene ptrebe i ptencijali. Riječ je mjerama kje pridnse reginalnm razvju RH, ali nisu nužn d interesa za cijeli EU. Strategija reginalng razvja RH treba buhvatiti i aktivnsti kje su pkrivene perativnim prgramima jer su sastavni di te plitike. Prces izrade SRR RH mga bi pslužiti ka pilt-prjekt u kviru prjekta Twinning light s Litvm (12/2015.) Pdručja javnih plitika, kliš i prirda, vrl su zahtjevna i imaju velik utjecaj na reginalnu plitiku. Ptrebn je u prces izrade Strategije aktivn uključiti predstavnike MZOE-a kak bi se identificirale ključne infrmacije kje treba uzeti u bzir prilikm njezine frmulacije. Ddatn bi se mga rganizirati 194

195 NAZIV TIJELA Ministarstv gspdarstva /Ministarstv gspdarstva, pduzetništva i brta (MGPO) Ministarstv financija (MFIN) Ministarstv scijalne plitike i mladih / Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini prpisi ne stavljaju mng prstra za razvj kji bi nečišćiva kliš i ugržava prirdnu baštinu. Obveza prvedba SPUO-a u tm je smislu dvljan instrument i treba ga dgvarajuće uptrijebiti prilikm izrade Strategije reginalng razvja RH. Vertikalna suradnja nije svugdje usklađena. MZOE dbr surađuje s Primrsk-granskm, Šibensk kninskm, Međimurskm i Varaždinskm županijm. Pri tme treba istaknuti da je 90 % Primrsk-granske županije u nekm režimu zaštite, št je djelmičn uvjetvan eklški sjetljivim krškim tlm. Financijske ptrebe zaštite stga su relativn velike, a jedva da ima pdručja u kjima se investicijski prjekti mgu pkrenuti prije neg št udvlje nekim graničenjem zaštite prirde. S druge strane, suradnju sa Splitskdalmatinskm županijm treba unaprijediti jer je pretežni di županije krševit, a tci zahtijevaju psebnu, klišn sviještenu razvjnu brigu. Dsadašnji pristup reginalnj plitici bi je uglavnm hrizntalni. Sada bi se trebal usmjeriti na identificiranje pdručja / sektra u kjima se regije mgu specijalizirati (prema pdručjima i priritetima S3). Za pretpstaviti je da će pjedina regija pkrivati 2-3 pdručja; nema niti jedne regije kja bi se mgla specijalizirati za sva tematska pdručja. Financiranje lkalne i reginalne samuprave bitna je tema za MFIN. Najvažnije teme dnse se na fiskalnu decentralizaciju kja se tek mže razmatrati nakn št se riješi funkcinalna decentralizacija (pjedinih javnih plitika) i administrativn-teritrijalni ustrj. Određene prbleme predstavljaju učestale izmjene preznih prpisa kji se izravn dnse na lkalnu i reginalnu samupravu t su prez na dhdak i prez na dbit. Treba razmtriti sustav pmći i fiskalng izravnanja. MFIN planira prmijeniti Zakn prračunu i uskladiti terminlgiju vezanu uz prračun i stratešk planiranje prgramska klasifikacija će se mijenjati. Pstje dređeni prblemi vezani uz financiranje JLPRS-a i indeks razvijensti. Razvj lkalne zajednice mže biti ptpmgnut scijalnm plitikm (rana prevencija rizičng pnašanja, zadržavanje KOMENTAR (EIZ) sastanak s Fndm za zaštitu kliša i energetsku učinkvitst. Fnd pkriva financiranje prjekata d nacinalng interesa te aktivn djeluje na reginalnj i lkalnj razini, št znači da u RH ima šire djelvanje d ESI fndva. Na sektrskim će SWOT radinicama psebna tema biti psvećena prstru i klišu, stga će biti prilike prikupiti infrmacije iz druge perspektive izravn na terenu. Uz t, predstavnici MZOE-a trebali bi sudjelvati u radu PV-a, MRRS-a i mžebitn u radu tematske radne skupine. Oklišne će kriterije trebati uzeti u bzir i prilikm utvrđivanja razvjnih pririteta ak će se definirati na razini ispd statističke (NUTS II) razine. Treba identificirati prblemska pdručja u kjima Strategija reginalng razvja mže biti kmplementarna industrijskj plitici i Strategiji S3. Pitanje financiranja lkalne i reginalne razine d ključne je važnsti za reginalni razvj RH te će biti buhvaćen Strategijm reginalng razvja RH Spmenute teme fiskalne decentralizacije, sustava pmći i fiskalng izravnanja te unaprjeđenje indeksa razvijensti bit će razmtrene u kviru ptrebnih institucinalnih struktura kje uključuju prvedbeni mehanizam i ptrebne kapacitete za prvedbu Strategije reginalng razvja RH. U sustavu scijalne skrbi prvde se refrmski prcesi kji uključuju prmjene u rganizaciji pslva 195

196 NAZIV TIJELA Ministarstv za demgrafiju, bitelj, mlade i scijalnu plitiku (MDOMSP) Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini bitelji, stanak u zajednici). Uvjeti ex-ante u vezi s prjektima vezanim za zapšljavanje / uključivanje sba s invalidnšću. Scijalni planvi županija jedinstvena metdlgija izrade scijalnih planva; praćenje realizacije planva i evaluacija neizbježna je pveznica između MDOMSP-a i MRRFEU-a u vm dijelu. CBA (analiza trškva i kristi) treba biti di prcesa planiranja javne plitike. PGŽ veliki brj dmva na malm pdručju; rađeni izračuni kji su uputili na uštede d kjih bi dšl ak bi bi jedan dm, jedna uprava, jedn računvdstv, jedna tehnička pdrška; na taj način sredstva se mgu usmjeriti na nešt drug. Treba razviti mrežu scijalnih usluga, izraditi strategiju brbe prtiv sirmaštva. Prvdi se plitika deinstitucinalizacije. Prgrami prevencije rizičng pnašanja djece stručni suradnici u šklama prepznaju djecu u riziku i prvde prgrame prevencije rizičng pnašanja djece. Kd tprilike 95 % djece kja budu buhvaćena prgramima prevencije uspjet će se spriječiti daljnji razvj rizičng pnašanja. Prgramm je pkriven 7-8 gradva, a ideja je da budu pkriveni svi gradvi i škle. KOMENTAR (EIZ) ustanva scijalne skrbi s javnim vlastima, dmvi scijalne skrbi ptiču se na transfrmaciju usluga kje pružaju te se uvde zadaće scijalng planiranja na lkalnj razini. Pstji niz aktivnsti u pdručju scijalne plitike kje su vezane uz institucije na lkalnj i reginalnj razini, prije svega centri za scijalnu skrb i dmvi za starije i nemćne. (Način stvarenja , Strateški plan MDOMSP-a ) U skladu sa Zaknm scijalnj skrbi (NN 157/13) kji prpisuje bvezu scijalng planiranja tijelima reginalne i lkalne samuprave, županije su bvezne izraditi Scijalni plan kjim se uređuje i krdiniraju aktivnsti scijalne plitike na njihvu pdručju. Brjne aktivnsti u pdručju scijalne plitike pkriva lkalna i reginalna razina te ih treba jasn identificirati (SWOT) i uzeti u bzir tijekm razrade mjera SRR-a. Predstavnici MDOMSP-a uključeni su u rad PV-a, a bit će i članvi međuresrne radne skupine. Vezan uz EU fndve, aktivnsti MDOMSP-a vežu se uz ESF. Ministarstv rada i mirvinskg sustava (MRMS) i Hrvatski zavd za zapšljavanje (HZZ) Glavne prepruke HZZ-a dnse se na t da kd izrade Strategije reginalng razvja RH treba vditi računa važnsti pjedinca, njihvih kmpetencija, brazvanja i mgućnsti zapšljavanja. Zat je za reginalni razvj bitn da na dređenm prstru žive pjedinci s dgvarajućim brazvanjem i kvalifikacijama kji će mgućiti razvj dređenih djelatnsti. Strategija reginalng razvja RH trebala bi uvažavati kvalifikacije pjedinaca na lkalnj i reginalnj razini i u skladu s time definirati kje će se djelatnsti razvijati u pjedinim regijama. Jednak bi tak trebal vditi računa tme kak zadržati ljude i mgućiti im kvalitetan živt na tm prstru. Nedstatke radne snage dređeng prfila mguće je nadmjestiti radnim migracijama stanvništva iz drugih zemalja. Pri tme treba vditi računa da je tim prcesm ptrebn HZZ je vrl aktivan sudinik prcesa razvja na lkalnj i reginalnj razini te ga treba aktivn uključiti u rad tematskih radnih skupina kada će se razrađivati mjere SRR-a. Definiranje kvalifikacijskg kvira značajn je za temu usklađivanja pnude brazvng sustava i ptražnje na tržištu rada. Predstavnici MRMS-a vide mgućnst pvezivanja njihva resra s plitikm reginalng razvja u pdručju Hrvatskga kvalifikacijskg kvira (HKO). MRRFEU bi mga krdinirati razvj mjere za izradu reginalnih smjernica za tržište rada te sudjelvati u praćenju kvalifikacijske strukture na reginalnj razini i identifikaciji 196

197 NAZIV TIJELA Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini upravljati. KOMENTAR (EIZ) ptreba tržišta rada. Ured za Udruge Vlade Republike Hrvatske (UZUVRH) Ministarstv znansti, brazvanja i šprta / Ministarstv znansti i brazvanja (MZO) Izravna suradnja s lkalnm razinm, kntakt s udrugm županija, gradva i pćina ptrebna je blja kmunikacija, nema pvratne infrmacije d dijela gradva i pćina prvedenim aktivnstima. DUUDI/MDI drediti prstre kjima se mže kristiti za aktivnsti OCD-a Oblikvanje javnih plitika pstje strukture za suradnju (npr. PV su jedan d mehanizama), pticanje participativng planiranja, ESF-v natječaj participativn prračunsk planiranje (GONG Pazin). Frmalne strukture za dijalg npr. Županijska vijeća za scijalnu plitiku, Vijeća za suradnju s civilnim društvm (Dubrvnik). Dinamika suradnje između javng, pslvng i civilng sektra gvri razvijensti civilng društva. Indikatr: brj aktivnih udruga (kje prvde prjekte, redvit pdnse izvješća) Prvde pstupak tvreng praćenja prvedbe aktivnsti iz Strategije za razvj civilng društva putem internetske aplikacije infrmacije se bjavljuju dmah, javnst prati prvedbu i time predstavlja najbljeg saveznika u prvedbi Strategije kristi se sustavm semafra za znaku statusa aktivnsti (prveden zelen, u prvedbi - žut, nije prveden - crven). Organiziraju se redviti krdinacijski sastanci s predstavnicima JLPRS-a. Pstji 5 reginalnih centara za ptpru razvju civilng društva uzeti u bzir kd razrade mjera i razvja prvedbeng mehanizma SRR-a Pstje 4 reginalne zaklade surađuju s JLSvima i ministarstvima u prvedbi natječaja treba razviti suradnju sa županijskm razinm. Za unaprjeđenje u pdručju snvnšklskg i srednjšklskg brazvanja trebal bi težiti smanjenju utjecaja plitike, kje pržima sustav upravljanja brazvnih institucija. Vezan uz financiranje snvnih i srednjih škla, veće financijske izdatke snsi MZO u dnsu na lkalnu zajednicu, št rezultira neracinalnim pstupanjem lkalne zajednice (inzistira se na uvđenju ili izvđenju prgrama za kjim realn nema ptrebe, ne pštuju se prepruke MZO-a brju upisanih učenika (npr. u umjetničkim šklama) i sl. UZUVRH je primjer dbre prakse u RH za aktivn krištenje mehanizma krdinacije plitika i IT sustava praćenja prvedbe razvjnih aktivnsti u skladu sa Strategijm razvja OCD-a U Analitičkim pdlgama nema pglavlja OCD-ima, ali se spminju u SWOT-vima nacrti dkumenata bit će pslani UZUVRH-u na kmentare / dpune; planira se jš jedan sastanak s UZUVRH-m u vezi s mjerama i prvedbenim mehanizmima. Aktualni strateški dkument je Nacinalna strategija stvaranja pticajng kruženja za razvj civilnga društva d d gdine tijekm u planu je priprema nvga strateškg dkumenta. Smanjena su prračunska sredstva za rganizacije civilng društva (70 % smanjenje) velike prmjene za financiranje OCD-a. Odgj i brazvanje decentralizirane funkcije, značajna ulga gradva i županija - Vezan uz brazvanje i reginalni razvj, pstavil se pitanje decentralizacije brazvanja, št bi u kratkm rku mgl dvesti d brjnih prblema. Međutim, kada bi se n ptpun prenijel na županije / gradve (uključujući i financiranje), ptaknul bi ih se da više prmišljaju snivanju i zatvaranju škla i brazvnih 197

198 NAZIV TIJELA Nacinaln vijeće za knkurentnst (NVK) i prjekt Reginalng indeksa knkurentnsti (RIK) Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini Mjerenje reginalne knkurentnsti s pmću Reginalng indeksa knkurentnsti (RIK 2007., 2010., 2013.): Reginalna knkurentnst gvri kvaliteti faktra, plitika i institucija kji svjm isprepletenšću utječu na drživu prduktivnst u nekj pdnacinalnj administrativnj ili upravnj cjelini. U tm kntekstu cilj i ulga praćenja pdnacinalne knkurentnsti leži u prcjeni kvalitete pslvng kruženja i pslvng sektra te u prcjeni kvalitete njihve interakcije. RIK se temelji na pet pkazatelja (prsječni dhdak per capita, prsječni izvrni prihdi KOMENTAR (EIZ) prgrama. S druge strane, time bi se mgli decentralizirati i prblemi kji u sustavu nisu riješeni na nacinalnj razini. Stga rasprava decentralizaciji šklstva treba biti integralni di refrme cijelg sustava. Visk brazvanje i cjelživtn brazvanje centralizirana funkcija, značajni reginalni učinci; te znanst i tehnlgija (invacije) centralna funkcija. U kviru Strategije pametne specijalizacije (S3) inicijalna ideja na razini EU-a bila je reginalna specijalizacija. S bzirm na t da je Hrvatska mala država, dlučen je da reginalna dimenzija ne bude buhvaćena S3-m. Unatč takvj dluci, sveučilišta bi mgla ipak dati značajan dprins u prvedbi Strategije pametne specijalizacije i time izravn pridnijeti razvju kruženja u kjem djeluju kje najčešće prelazi prstr administrativnteritrijalnih jedinica. Dakle, imaju širi reginalni, pa čak i prekgranični razvjni učinak. Sprt lkalna funkcija, kntrverze vezane uz financiranje lkalnih sprtskih klubva (udruge); unatč tme, sprt i tjelesna kultura u kntekstu brazvng sustava ima velik značenje, stga treba bratiti pzrnst na mgućnsti kje se pružaju u kviru brazvnih prgrama na lkalnj i reginalnj razini. Prepruke iz izvještaja RIK gdine snažne su i jš uvijek aktualne. Velik brj kmentara i nalaza na SWOT radinicama dtiču se navedenih prepruka. Indeks ima veliku uprabnu vrijednst za buduće praćenje realizacije ciljeva, pririteta i mjera Strategije reginalng razvja RH i pstji značajna kmplementarnst između ciljeva prjekta NVK i ciljeva reginalne plitike RH. Tijekm definiranja mehanizma 198

199 NAZIV TIJELA Državni ured za upravljanje imvinm/ Ministarstv državne imvine (DUUDI/MDI) Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini per capita, prsječna stpa nezapslensti, kretanje stanvništva i udi brazvang stanvništva u stanvništvu u dbi d 16 d 65 gdina) te se nastji blje pisati razina razvijensti jedinica lkalne i pdručne samuprave (županija, gradva i pćina). RIK se temelji na spju statističkg pdindeksa, kji se sastji d 8 stupva knkurentnsti pisanih s pmću 116 pjedinačnih indikatra i anketng pdindeksa, kji se sastji d 9 stupva knkurentnsti pisanih s pmću 68 anketnih indikatra, za svaku županiju. Na taj je način mgućena međusbna uspredba administrativnih (NUTS II) i upravnih (NUTS III) jedinica na pdnacinalnj razini. Budući da je u izračun RIK-a uključen niz indikatra kvalitete živta, RIK daje bgatu i kvalitetnu pdlgu za kntinuiran praćenje reginalne knkurentnsti Hrvatske u smislu kvalitete faktra kjima visi atraktivnst nekg pdručja za pslvanje i življenje. Državni ured za reviziju izradi je Izvješće bavljenj reviziji učinkvitsti upravljanja i rasplaganja nekretninama JLP(R)S-a, dstupn na U izvještaju DUR izdvaja prepruke za JLP(R)S za prvedbu strateškg planiranja u upravljanju imvinm i uspstavu evidencija imvini, pri čemu evidencije mraju sadržavati pdatke kje zahtijeva i Središnji registar državne imvine. Prepruke su na crti (kak nrmativn tak i pzitivn) zapčete refrme upravljanja državnm imvinm kja je u tijeku. Djelatnici DUUDI/MDI-ja kntinuiran sudjeluju ka rganizatri i sudinici kruglih stlva na temu upravljanja državnm imvinm JLP(R)S-a na kjima sudjeluju predstavnici više tijela državne uprave, tj. kntinuiran se radi na jačanju međuinstitucijske suradnje JLPRS-i čest upravljaju nečime, a da nemaju snve za upravljanje, zbg nejasne i neusklađene evidencije i zaknskih dredaba kjih se ne pridržavaju. Ptrebna vertikalna suradnja nacinalna razina - JLPRS. Prmišlja se dugrčn i ima pzitivnih pmaka u upravljanju državnm imvinm. S tim u vezi pkrenut je višegdišnji prjekt vđenja središnjeg registra državne imvine krz funkcinalnu uspstavu svebuhvatnga Infrmacijskg sustava za upravljanje KOMENTAR (EIZ) prvedbe kji uključuje sustav praćenja, pkazatelje i vrednvanja, predlžit će se i uptreba RIK-a za praćenje realizacije SRR d gdine. S bzirm na t da se nvi izračun RIK-a planira sredinm gdine, njime se mže kristiti ka baznim pkazateljem (najvjerjatnije na razini strateškg cilja). RIK će se pnvn izračunavati i gdine. Time se mže drediti i dinamika prcesa vanjskg vrednvanja tijekm (2018./19.) i dvije gdine nakn završetka prvedbe SRR-a kak bi se mgli statistički buhvatiti učinci prvedbeng razdblja (2021./2022.). DUUDI/MDI je prepznat ka vrl značajna institucija vezana za ukupni razvj RH na svim razinama upravljanja. Prepznaju se značajni napri djelatnika DUUDI/MDI-ja u rješavanju vrl kmpleksnih imvinsk-pravnih dnsa i u tim je aktivnstima ptrebna uska suradnja s pravsuđem i državnim dvjetništvm, s jedne strane, te s druge s ministarstvima i tijelima državne uprave, ka i JLPRS-ima. U tm je kntekstu najveći pritisak na djelatnicima DUUDI/MDI-ja kji zbg graničenih kapaciteta ne mgu udvljiti svim ptrebama, zahtjevima i čekivanjima dinika. Pkrenuti su vrl bitni razvjni prcesi u vezi s pitanjem krdinacije t je međuinstitucinalna suradnja i rganizacija rasprava slženijim prcesima vezanim uz imvinskpravne dnse. Jasan stav Vlade RH da se državna imvina treba staviti u funkciju, št predstavlja istdbn i značajan pritisak na rasplžive kapacitete DUUDI/MDI-ja. U kntekstu SRR RH jedan d najvećih prblema identificiran na 199

200 NAZIV TIJELA Ministarstv turizma (MINT) Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini državnm imvinm (ISUDIO) ka višefaznu pdatkvnu i prgramsku nadgradnju pstjećeg sustava. Prvedba prjekta implicira i izmjene i dpune pzitivnih prvedbenih prpisa (Nacrt prijedlga Zakna izmjenama i dpunama Zakna upravljanju i rasplaganju imvinm u vlasništvu Republike Hrvatske, te nacrt prijedlga nve uredbe Registru, radng naziva Uredba ustrjstvu, načinu vđenja i sadržaju Središnjeg registra državne imvine), u smislu šireg buhvata pjavnih blika imvine i s njima pvezanih značajki (pdataka) te jasnijeg utvrđivanja bveznika dstave pdataka u Registar. Aktivnsti na prjektu ISUDIO i ciljevi kji se žele pstići buhvaćeni su strateškim i planskim dkumenata DUUDI/MDI-ja i Nacinalnim prgramm refrma. ( ti/izvjesca/revidirani %20strate %C5 %A1ki %20pla n %20Dr %C5 %BEavng %20ureda %20za %20upra vljanje %20dr %C5 %BEavnm %20imvinm %20z a %20razdblje % pdf ) Učinci d upravljanja imvinm mraju biti u funkciji razvja JLPRS i središnje države. Strategija upravljanja i rasplaganja imvinm u vlasništvu Republike Hrvatske za razdblje gdine. Pčetkm gdine zapčet će razvj strategije za naredn višegdišnje razdblje. U sklpu prjekta ISUDIO u prvj je fazi definiran i izrađen knačan pdatkvni mdel za pjavne blike nekretnina (set prema detaljnim šifarnicima razrađenih fizičkih, pravnih i eknmskfinancijskih pdataka) prema kjemu je izrađen aplikacijsk rješenje. JLPRS-vi bi zapčeli s dstavm pdataka d 1. siječnja gdine, a predviđen je i razdblje prilagdbe. Treba se usmjeriti na brazvanje i da se krz prjekte u šklama mže približiti učenicima št sve mgu raditi u turizmu i za turizam, št je d značenja za njihvu sredinu. U tm su kntekstu bitni i reginalni centri kmpetencija za ugstiteljstv i turizam kjih će biti pet. Za razvj turizma jak je bitna suradnja s dinicima na lkalnj i reginalnj razini, te ju treba pticati i razmtriti na kji bi se način na trebala dvijati da se pstignu najblji učinci. Priliku za jačanje turizma na reginalnj razini vide i krz pnudu suvenira karakterističnih za KOMENTAR (EIZ) svim SWOT radinicama i u svim tematskim radnim skupinama bili su imvinsk-pravni dnsi. Taj prblem, stga, treba staviti u kntekst SRR RH i razmtriti mgućnsti i alate kji u kviru ve Strategije dinicima stje na rasplaganju. Izbjeći preklapanje prjekata (financiranje istih prjekata iz različitih izvra). Umanjiti administrativne prepreke razvju (npr. ne graničavati namjenu bnvljenih bjekata kulturne baštine, ne zabranjivati bavljanje drugih kmpatibilnih djelatnsti u zdravstvenim institucijama (primjerice djelatnsti ugstiteljstva)). Ne rbvati administrativnim granicama (pticati prjekte suradnje među jedinicama lkalne 200

201 NAZIV TIJELA Hrvatska elektrprivreda (HEP) Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini t pdručje u centrima za psjetitelje. Za realizaciju takvih prjekata ptrebna im je ptpra lkalne i reginalne vlasti. Razvj turizma visi pduzetnicima i njihvj inicijativi, a cjenjuju da pstje dsta dbre ideje i inicijative. Na pdručju Kntinentalne Hrvatske brjni lkaliteti kji imaju ptencijala za privlačenje turista su zapušteni (npr. dvrci). Za njihvu je bnvu na zainteresiranst lkalne zajednice i uključenst Ministarstva kulture (knzervatra). Ak ne pstji interes lkalne zajednice i njihva namjera da takve bjekte stave u funkciju turizma, učinci izstaju jer bnvljeni lkaliteti pnvn prpadaju. Za razvj turizma u Kntinentalnj Hrvatskj veliki ptencijal imaju lječilišta. Njih se pkušava živjeti zajedn s Ministarstvm zdravlja. Trenutačn pstji prblem vezan za pružanje ddatnih usluga u psebnim blnicama jer su ne, prema prpisima dnesenim prije dvije gdine, mrale prekinuti pružanje ugstiteljskih usluga. Predstavnici Ministarstva turizma ka prepreku razvju vide pdjelu na dvije NUTS II regije, dnsn smatraju da uključenst Grada Zagreba u Kntinentalnu Hrvatsku mže umanjiti prilike za financiranje prjekata u pdručjima izvan Grada Zagreba. Djeluju prema Strategiji energetskg razvitka RH. Usklađuju se sa Strategijm prstrng uređenja RH; planm upravljanja vdama. Smatraju da su hidrelektrane perspektivne i da je struja Hrvatski prizvd št je u kliziji s planm upravljanja vdama. Ptrebna je suradnja Ministarstva gspdarstva, pljprivrede, zaštite kliša i prirde te graditeljstva i prstrng uređenja. Ovakvi prjekti traže visku razinu krdinacije. Unatč tme, u ppis strateških prjekata RH bili su uvršteni prjekti Ombla, Senj, Ksinj n prjekti stje. Imaju pteškće s prcedurm strateške prcjene utjecaja na kliš prjekti padaju. RH uvzi 30 % struje, a istdbn ima neiskrišten prirdni ptencijal. Država (MINGO) prpisuje kvte za pticaje za bnvljivih izvra energije, graničen tkup d kućanstava i privatnika (npr. slarni klektri, vjetrenergija). Cijena tkupa struje višestruk je precijenjena u dnsu na tržišnu cijenu. Ptrebn prilagditi stvarnim cijenama na burzi. Slarni prjekti su preskupi uređaji se za 20 KOMENTAR (EIZ) i reginalne samuprave). Suradnja s JLPRS-m u velikj se mjeri temelji na individualnj kmunikaciji među ključnim dinicima s bje strane. Frmaln, u prcesu planiranja investicija prv se knzultiraju prstrni planvi, dnsn, HEP se knzultira kada se pripremaju prstrni planvi jedna i druga strana kristi se dugrčnim razvjnim dkumentima za planiranje investicija. HEP-vi prjekti su duggdišnji i dbravaju se na nacinalnj razini, n u velikj mjeri vise naklnsti JLPRS-a kji mže blkirati prjekte. S druge strane, JLPRS ima pteškće u kmunikaciji s HEP-m kada su u pitanju manji prjekti kji se javljaju nevezan uz dugrčne razvjne planve te u tim slučajevima nedstaje ptrebna fleksibilnst velikih sustava. HEP je zainteresiran surađivati u 201

202 NAZIV TIJELA Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini gdina mraju baciti. HROTE prikuplja sredstva iz naknade za bnvljive izvre energije, kja dijeli ka pticaje. MINGO dređuje kvte kje vise stanju gspdarstva. Ddatne trškve predstavlja mrežarina HERA. Pticaje iskrištavaju strane banke. Hrvatske vde Prepreke u suradnji s dinicima na lkalnj i reginalnj razini suradnja s reginalnm i lkalnm samupravm je dlična, na gdinu se stvari više d 1000 prjekata. Najveći su prblem neusklađeni zakni, dnsn zaknski kviri te prekmjerna tehnička dkumentacija i administracija. NATURA 2000 više d 47 % države je NATURA. Veliki prblem je zaštita kliša prilikm prvedbe njihvih prjekata (primjer: Plitvice nemaju riješenu vdpskrbu niti dvdnju). Usitnjenst kmunalnih pduzeća na pjedinim pdručjima je veliki prblem; mraju biti financijski i tehnički premljena, najveća su ulaganja na ruralnim pdručjima. Cijena vde i dvdnje ne smije biti viša d 3 % prihda stanvništva. Jadrlinija Plitika reginalng razvja buhvaća cijeli prstr RH pa tak i tke. Pvezanst tka s kpnm i međusbn jedan je d stalnih zahtjeva kjima treba udvljiti, pri čemu je cilj stalna dnevna pvezanst tka s kpnm i međusbn s najmanje dvije linije dnevn. S bzirm na instrumente kjima se nsitelj reginalne plitike mže kristiti (navedeni Zakni i ptpuna državna kntrla državnih linija), Jadrlinija i stali brdari izvršitelji su razvjne plitike kji mgu sudjelvati u njezinu kreiranju, ali u prvedbi staju u kvirima zadanim razvjnim dkumentima i zaknima. Treba analizirati pstjeće državne, županijske i lkalne linije i sigurati blju međutčnu pvezanst, sbit u zimskim mjesecima. Hrvatske ceste (HC) Smatraju da planiranje razvitka cestvne mreže treba uskladiti s perativnim prgramima EU-a te bi trebal raditi 7- gdišnje planve izgradnje cestvne mreže i uskladiti ih s prjektima izgradnje temeljne KOMENTAR (EIZ) prcesu izrade SRR RH i razradi mjera. Hrvatske vde imaju razvijenu praksu i iskustv u planiranju i prjektnm djelvanju. Surađuju s partnerima na svim razinama upravljanja, uključujući MRRFEU i JLPRS. Blja (učestalija, brža i kvalitetnija) pvezanst: tka s kpnm i međusbn; nema razvjnih učinaka ak se na tcima istdbn ne ptiče razvj raznvrsnije gspdarske strukture i tak sigurava dvsmjerna ptreba za prijevzm ljudi i dbara nerazvijenih i razvijenih regija; bez pticanja nerazvijenih vdi u pznati fenmen pražnjenja nerazvijenih regija, vdje tka mgućuje dnevne migracije i zapšljavanje radne snage s tka u razvijenim središtima na kpnu. Ekstremni primjeri su pvezivanje mstm Paga i Vira kji su p izgradnji msta pčeli ubrzan gubiti stanvništv i razvijati sam turizam. Treba uravntežiti mjere bljega tčng pvezivanja s mjerama pticanja razvja št raznvrsnijeg gspdarstva. HC imaju značajnu ulgu u cestvnm pvezivanju svih krajeva Hrvatske. Predstavnici HC-a biti će uključeni u tematske radne skupine tijekm 202

203 NAZIV TIJELA Hrvatske željeznice (HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevz)) Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini infrastrukture. On št čekuju d MRRFEU-a je prvedba prcesa legalizacija cesta: naime, ceste u Hrvatskj nisu imvinsk-pravn riješene. Premda Zakn cestama prpisuju katastarsku izmjeru te izmjere nisu prvedene zbg nedstatka financijskih sredstava. Pseban su prblem tci na kjima je ptrebn prvesti zajedničke prjekte bnve kmpletne infrastrukture. Predstavnici Hrvatskih cesta smatraju da je cestvni sustav razjedinjen dnsn bilježava ga pun upravljača. Prema njihvm mišljenju trebal bi ukinuti županijske uprave za ceste i upravljanje cestama pdvesti na državnu razini, a niža bi razina bili JLS-i (lkalne i nerazvrstane ceste). Jednak tak smatraju da je nužn ustrjiti bazu cestvnih pdataka u Hrvatskj. Od predstavnika institucija na lkalnj i reginalnj razini ne dbivaju dgvarajuću ptpru niti kad je riječ izgradnji infrastrukture niti državanju linija. Naime, brjni su primjeri prjekata kji nisu bili realizirani zbg prblema i prepreka d strane lkalne vlasti. Iak ima iznimaka, mngi d njih ddatn težavaju realizaciju prjekta nerealnim zahtjevima. Zbg tga se dgađaju zastji pa prjekti traju dugi niz gdina ili se d njih čak mra dustati. Ima primjera da su radi izgradnje dređene pruge izvlastili vlasnike zemljišta, a da prjekt nije zapčet. Prtekm pet gdina vlasnici zemljišta imaju prav ptraživati zemljište. Neke bi putničke linije bil mguće zadržati kad bi se uključile lkalne jedinice. Ovak, zbg smanjivanja iznsa sredstava kje dbivaju iz državng prračuna, HŽ Putnički prijevz prcijeni kje linije mže držati. Pnekad zbg tga zadrže sam minimalan brj linija na nekm pdručju. Kada bi lkalna vlast sufinancirala kartu ili dređenu liniju, situacija bi bila blja za krisnike usluga na tm pdručju. U Zagrebu i Splitu imaju prblema s nekretninama u vlasništvu HŽ Infrastrukture kjima se kriste ti gradvi. Naime, ti gradvi ne plaćaju najam za krištenje prstra u vlasništvu HŽ Infrastrukture. Na nacinalnj razini vide prblem u nedsljednsti u plitikama. Operativn se ne prvede mng tga št se beća. U pdručju željezničkg prmeta mng tga nikada nije realiziran unatč dlukama jer su nvci bili KOMENTAR (EIZ) 3. faze kada će se razrađivati mjere SRR. HŽ Infrastruktura i HŽ Putnički prijevz imaju značajnu ulgu u lkalnm i reginalnm pvezivanju svih krajeva Hrvatske. Prjekti željezničke infrastrukture gdinama se spminju ka bitni infrastrukturni prjekti u kntekstu EU financiranja. 203

204 NAZIV TIJELA Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini preusmjereni u autceste. Krisnim vide suradnju s MRRFEU-m kd nvih izmjera kja bi mgla ubrzati prjekte, št bi bil d iznimng značenja i za reginalni razvj. MRRFEU bi trebal educirati lkalnu zajednicu da preuzmu inicijativu jer tme visi mng tga. Iak je tešk dslvn preslikati, treba se slniti na dbre prakse drugih zemalja. Trebal bi dati veću (i financijsku) ptpru županijskim razvjnim agencijama, jer se pkazal da dbr rade, jedin im nedstaje financijskih sredstava i s time pvezanih administrativnih kapaciteta za pripremu i prvedbu financijski zahtjevnijih i slženijih prjekata. Ministarstv kulture Smjernice za izradu ŽRS-a istaknuti važnst kulturng razvja, ali i KKI-ja u smjeru razvja kulturnih i kreativnih gradva. U svakm ŽRS-u pstji pglavlje prirdna i kulturna baština. Kada se gledaju pdatci sljedeći (nakn MINKUL-a) ključni nsitelji kulturng razvja / kulturne plitike su gradvi ta bi njihva ulga treba biti prepznata. Redizajnirati cijelu mrežu kulturne infrastrukture. Nedvljna uključenst lkalne zajednice u brigu kulturnj baštini. Značenje i sustav upravljanja kulturnm baštinm. Važnst kulturng razvja za reginalni razvj. U SRUP-vima jasn istaknuti važnst kulturng razvja i KKI-ja. Ministarstv Krz Nacinalnu strategiju razvja zdravstva zdravlja / gdine - pstignuti su dređeni Ministarstv ciljevi, di je u pstupku realizacije, dk je u zdravstva dređenj mjeri prvedba pkazala i ptrebu dređenih krekcija. Hitna medicina - unutar zlatng sata pacijent mže biti zbrinut u blnicu (akutne živtn ugržavajuće situacije); izazvi su rganizacija vikendm, pterećeni hitni blnički prijami. U planvima su helikpterski prijevz i prijevz mrem. Opremanje primarne zdravstvene zaštite - razlike u pdručjima (tci, Slavnija itd.), mgućnst krištenja sredstava fndva EU-a (za premu, edukaciju, manje infrastrukturne radve i sličn). Neppunjenst mreže javne zdravstvene službe, migracija liječnika - ptrebn KOMENTAR (EIZ) Kultura bitna za stvaranje reginalng identiteta, trebal bi unijeti u SRRRH. U Analitičkim pdlgama nije buhvaćen (iak se spminje u SWOT-vima): muzeji, arhivi kulturna baština kreativne i kulturne industrije. Prblemi u zdravstvu su vrl veliki, kmpleksni i dubki te se neće razriješiti u kratkm rku. Iak je ptrebna dubinska refrma sustava, vrijedi identificirati ne mjere vezane uz sustav zdravstva u kjima bi SRR mga pridnijeti kvaliteti živta svih građana kad je riječ zdravstvenim uslugama. 204

205 NAZIV TIJELA Fnd za zaštitu kliša i energetsku učinkvitst (FZOEU) Zaključci vezani uz unaprjeđenje prvedbe javne plitike na reginalnj i lkalnj razini učinkvitije upravljanje ljudskim resursima u zdravstvu. Primjena načela supsidijarnsti - nastjanja da se na št nižj razini sigura št više usluga, na primjer da se pretrage kje su d sada bile blničke izvde u dmvima zdravlja. Organizacija i prmjene u blničkm zdravstvenm sustavu i uspstava funkcinalne integracije Prilagdba zdravstvenih prgrama dbnj strukturi i ptrebama stanvništva. Nastavak prvedbe preventivnih prgrama. Treba nastaviti pticati funkcinaln udruživanje u prjektima. Akcijski planvi energetske učinkvitsti trebaju veliki gradvi i županije. Strg se prati namjensk tršenje. Nema dugrčng prmišljanja i integralng planiranja na višj razini. Županije bi trebale imati veće vlasti nad teritrijem kje pkrivaju. KOMENTAR (EIZ) U kviru zaštite kliša, pitanje gspdarenja tpadm jedn je d temeljnih zadataka JLPRS-a. Financiranje prjekata energetske učinkvitsti je vrl bitn i ppularn i treba biti uzet u bzir u razradi SRR-a. Treba bratiti pzrnst na ne segmente plitike kliša i energetske učinkvitsti kji NISU buhvaćeni sektrskim strategijama kak ne bi dšl d dupliciranja aktivnsti. Predstavnici FZOEU-a imaju vrl praktična iskustva u prvedbi plitike krz prgrame i prjekte. Napmena: Intervjui prvedeni u razdblju 10/ /

206 PRILOG 3. Ppis dinika, evidencija radinica i sastanaka SWOT radinica u svrhu izrade Strategije reginalnga razvja Republike Hrvatske 11. prsinca gdine, Krapina MEĐIMURSKA ŽUPANIJA KOPRIVNIČKO- KRAPINSKO ZAGORSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA Marciuš Barbara Knk Željk Kralj Ana Planec Marinvić Sandra Rginek Igr Birčić Melita Cuki Branka Hirjanić Suzana Kraljić Tihana Odbašić Margareta Štimac Marijan Zdjelar Rbertina Brlek Zlatk Fleg Mirslav Gregurvić Šanjug Martina Jurman Mirjana Kantlić Janja Klar Dubravk Krušelj Niklina Lamt Ivan Matuša Helena Mihvilić Sanja Obadić Mirela Vrančić Lež Petra Brvec Krešimir Cecelja Ana Hutinski Jasenka Lehman Maja Levačić Dark Martinec Tanja Mikšaj Ksenija Runjić Ana-Marija Škvarić Marijan SWOT radinica u svrhu izrade Strategije reginalnga razvja Republike Hrvatske 14. prsinca gdine, Rijeka LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA ISTARSKA ŽUPANIJA PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Aničić Petra Babić Nadislav Brkljačić Andrija Dujmvić Stjepan Jarišić Mira Kvačević Jsip Kurteš Mihael Marijanvić Nada Rukavina Stilinvić Ana Stankvić Katalinić Blaženka Šaban Mari Brgić Lrena Brščić Kristina Čekić Hek Martina Dravec Ljiljana Gb Arlin Grgeta Marin Grzić Živlić Snja Maja Stranić Grah Jurčić Igr Kiršić Tamara Lrencin Matić Tanja Mže Glavan Helga Paljar Ingrid Pljuha Danijela Prhat Damir Sirtić Damir Smljan Perica Srić Ers Tijanić Lela Antnin Snja Beletić Ilić Anita Burina Bnefačić Kristina Dragjević Luka Ilkski Gran Krpan Ljudevit Martinčić Tamara Milšević Nada Pavlek Ivana Ppvić Bris Pustahija Ivana Štivić Tmica Vinšćak Dražen Zrilić Nataša 206

207 SWOT radinica u svrhu izrade Strategije reginalnga razvja Republike Hrvatske 15. prsinca gdine, Šibenik SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA DUBROVAČKO- NERETVANSKA ŽUPANIJA ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA ZADARSKA ŽUPANIJA Biuk Vicencije Čubić Bž Grubišić Ivana Vučica Marija Žaja Dragica Čuljat Zvnk Kvačević Stjepk Memunić Butigan Marija Njavr Ivana Oreb Marina Tmašević Rakić Dijana Trjić Niklina Vučkvić Čed Aras Jsip Brajkvić Davrka Buntić Damir Ček Maja Ercegvić Dijana Fligl Marlena Kmetić Srećk Klabrić Marina Kumanvić Stipaničev Sanja Lakš Mič Magda Lambaša Belak Živana Latcha Ines Lepur Mira Marguš Marija Merta Danijela Mihaljević Nikla Mrvica Katarina Rak Martina Šimunac Željk Babić Marica Barić Dlres Basili Dink BavčevićLav Budanvić Jsip Faričić Jsip Ikić Milena Jvić Mark Marin Iv Pavlekvić Larisa Perčić Sanja Pintur Marta Stipičić Lana Šarić Željk SWOT radinica u svrhu izrade Strategije reginalnga razvja Republike Hrvatske 17. prsinca gdine, Slavnski Brd OSJEČKO- POŽEŠKO- VIROVITIČKO- BARANJSKA SLAVONSKA PODRAVSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA ŽUPANIJA BRODSKO- POSAVSKA ŽUPANIJA VUKOVARSKO- SRIJEMSKA ŽUPANIJA Bšnjakvić Stjepan Badrv Matej Bšnjakvić Mladen Ivanja Jelena Jelić Dragan Magaš Dunja Ribarić Tina Šimunvić Gran TmasTea Tmašić Ivan Veselinvić Blaženka Vlavvić Davr Včić Anita Vuksanvić Dejan Čizmek Igr Dbš Ivan Dbš Ivan Geršić Stela Lackvić Ambruš Ksenija Mrčela Tmislav Stjanvić Grdana Andrlić Berislav Huška Davr Klarić Zdenk Kuba Branka Obradvić Renata Obradvić Tmislav Obradvić Željk Starčević Danijela Šipš Silvija Bekavac Marija Brđanac Maja Marek Sanela Petric Tmislav Rastija Anita Štrk Mirta Čuljak Vedran Dbš Ivan Gale Ana Gavrić Igr Klem Ivica Kuić Ida Meštrvić Melita Mustapić Karlić Jadranka Pdlar Zdenk Rimac Ivan Sučić Sandra Tvrz Silvana 207

208 SWOT radinica u svrhu izrade Strategije reginalnga razvja Republike Hrvatske 18. prsinca gdine, Bjelvar GRAD ZAGREB KARLOVAČKA ŽUPANIJA BJELOVARSKO- BILOGORSKA ŽUPANIJA SISAČKO- MOSLAVAČKA ŽUPANIJA ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Brkić Lidija Ćrić Jakv Ištef Benšić Đurđica Kepčija Gran Ks Stjepan Križ Saša Kufner Zlatk Premužić Igr Skj Mila Tmšić Bris Vrankić Hrvat Dalibrka Bui Karlina Dk Jasmina Đurić Anka Henč Hrvat Darija Markvić Jelena Rudan Lisak Mirna Seničnjak Sanja Sčivica Snja Šarić Gran Tmšić Dina Veselić Bruv Jadranka Vugec Vesna Dujmić Davide Kućas Mirjana Maradin Marink Peris Daniela Salapura Pavlačić Nataša Sinčić Željk Stankvić Čhan Tihana Tufekvić Marija Begić Hadžipašić Anita Bžić Čerkez Kristina Celjak Ivan Čelan Mari Grd Brankica Krznarić Grdana Kušimiš Marija Ladić Ladislav Mahnik Sandra Majder Mateja Malvić Brnić Martina Mateljak Tmislav Psavec Ana Pušić Marij Puškarić Tatjana Stajčić Vesna Šplajt Martina Bašić Ivan Birk Milica Fašaić Damir Gadža Valentin Herček Zlatk Ilečić Zdenk Jaić Dejan Ktarski Vesna Kvačević Gran Kučinić Željka Mandarić Ante Masten Tmislav Radman Ana Skledar Matijević Ana Smra Nada 208

209 MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Jelić Dragan Vučkvić Marija MINISTARSTVO FINANCIJA Stepić Danijela MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Basarac Gran MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Bulat Brajkvić Lvrenka MINISTARSTVO UPRAVE Juričić Vjekslav MINISTARSTVO KULTURE Deranja Crnkić Anuška MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Bulat Brajkvić Lvrenka MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE Aužina Vedrana AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Ks Ines HRVATSKA UDRUGA 1. sjednica Partnerskg vijeća Kntinentalne Hrvatske 18. žujka gdine, Ivanić Grad MINISTARSTVO BJELOVARSKO- MEĐIMURSKA ZNANOSTI, BILOGORSKA ŽUPANIJA ŽUPANIJA OBRAZOVANJA I Ištef Benšić Đurđica Pintar Mirjana SPORTA Emić Iv Planec Marinvić Čukelj Zdenka Kraljić Zlatk Sandra Vrankić Hrvat Dalibrka Rginek Igr Sbčanec Duić Ana Marija MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA Mlakar Vlatka MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH Đukić Uglješa MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Antš Žganec Olga MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Vukvić Milan MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Ciprijan Ivan MINISTARSTVO TURIZMA Alilvić Ivana MINISTARSTVO ZDRAVLJA Bakija Tmislav Bgut Martina HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Babić Mark HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA Brechelmacher Mirela Mirkvić Damir Vinkvić Danijela GRAD ZAGREB Baletić Bjan Brčić Davr Fröhlich Zlatan Jelinić Grg Pavičić Vukičević Jelena Vedriš Mladen KARLOVAČKA ŽUPANIJA Peris Daniela Pgačić Mirjana Ppvić Nina Šafar Jsip KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA Ivanek Martinčić Marijana Matšić Dark KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Barilar Karlina Klar Željk Kbeščak Zdenk Mirjana Jurman Vešligaj Mark VUKOVARSKO - SRIJEMSKA ŽUPANIJA Černk Kristina Čuljak Marija Takač Jsip Velić Tmislav UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Halar Dražana Harmund Tihana HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Klesar Suzana UDRUGA ZELENA AKCIJA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA Mlinarević Krnelija Stjanvić Grdana POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJA Kataranček Miljenk Vdinelić Jasminka SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Čelan Mari Dragić Gran Đzić Alan VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Cesarec Čedmil Radat Dejan Zamljačanec Matija VIROVITIČKO- PODRAVSKA ŽUPANIJA Bšnjak Sanja Hrvat Ivica Kirin Ivica Tmljanvić Igr 209

210 POSLODAVACA Kuhtić Emil ZNANSTVENA ZAJEDNICA Kprlčec Mari Singer Slavica Brjević Igr Ivčić Bernard MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Jurendić Tmislav Vučkvić Marija MINISTARSTVO FINANCIJA Brkić Nevenka MINISTARSTVO GOSPODATSTVA Basarac Gran Rajakvić Marija MINISTARSTVO UPRAVE Jurčić Vjekslav MINISTARSTVO KULTURE Magaš Mesić Anastazija MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Batinić Ratk HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA Šare Slavk ZNANSTVENA ZAJEDNICA Marić Mara 1. sjednica Partnerskg vijeća Jadranske Hrvatske 21. žujka gdine, Split MINISTARSTVO DUBROVAČKA ZAŠTITE OKOLIŠA I ŽUPANIJA PRIRODE Andrijić Jerk Medić Mira Milić Melanija Nvakvić Andrea MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Antš Žganec Olga MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Milanvić Litre Ivan MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA Mlakar Vlatka MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Ciprijan Ivan MINISTARSTVO TURIZMA Alilvić Ivana HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA Ivić Šimetin Vesna Žana Plazibat Oreb Marina LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Brkljačić Andrija Franić Ante Grgurić Marta SPLITSKO- DALMATINSKA ŽUPANIJA Bek Jelena Biuk Vicencije Jakl Zrinka Jerkunica Ana Katavić Anđelk Radvić Stjepan Žižić Ela AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Gergis Olja HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA Dbrslavić Nikla HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Bukvac Saša HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Jačan Obratv Slavija ISTARSKA ŽUPANIJA Ban Dean Dajčić Agata Fleg Valter Sabatti Bris PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Mandić Nataša Krpan Ljudevit ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Fligl Marlena Lepur Mira Slavica - Matešić Sanja Terzanvić Jakv ZADARSKA ŽUPANIJA Babić Marica Erlić Šime Lnić Davr UDRUGA OPĆINA RH Pilepac Damir HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Knežević Stjepan UDRUGA ZA PRIRODOSLOVNA ISTRAŽIVANJA UPRIS Bumber Zvnk 210

211 MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Vučkvić Marija MINISTARSTVO UPRAVE Juričić Vjekslav MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Ciprijan Ivan MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Dmjančić Krešimir MINISTARSTVO ZDRAVLJA Bgut Martina MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Tabulv - Štrelv Daria HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Brjević Igr 2. sjednica Partnerskg vijeća Jadranske Hrvatske 2. svibnja gdine, Gspić MINISTARSTVO FINANCIJA Brkić Nevenka MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Batinić Ratk MINISTARSTVO TURIZMA Alilvić Ivana MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Bšnjak Ivana MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH Đukić Uglješa AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Cpić Matilda UDRUGA ZA PRIRODOSLOVNA ISTRAŽIVANJA UPRIS Bumber Zvnk DUBROVAČKA ŽUPANIJA Milić Melanija Nvakvić Andrea Oreb Marina LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Brkljačić Andrija Rgić Dragica Franić Ante Stilinvić Slaven SPLITSKO- DALMATINSKA ŽUPANIJA Biuk Vicencije Jerkunica Ana Ššić Ante Vučica Marija HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA Dbrslavić Nikla UDRUGA OPĆINA RH Pilepac Damir HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Bukvac Saša UDRUGA ZA RAD S MLADIMA BREZA Ivana Šibalić ISTARSKA ŽUPANIJA Kišberi Dušk Sabatti Bris PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA Flrijan Anđelk Kauzlarić Marink Krpan Ljudevit Ožanić Nevenka Pinezić Nedjeljk Zrilić Nataša ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Babačić Anita Slavica - Matešić Sanja ZADARSKA ŽUPANIJA Babić Marica Faričić Jsip Lnić Davr Peričić Sanja HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA Ivić Šimetin Vesna HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA Šare Slavk 211

212 MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Huška Davr Vučkvić Marija MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Matić Dubravka MINISTARSTVO KULTURE Crnkić Anuška Deranja MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Vukvić Milan MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Ciprijan Ivan MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Tabulv - Štrelv Daria AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Ks Ines HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Babić Mark HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA Jaić Tihmir 2. sjednica Partnerskg vijeća Kntinentalne Hrvatske 4. svibnja gdine, Ivanić Grad MINISTARSTVO FINANCIJA Stepić Danijela MINISTARSTVO UPRAVE Juričić Vjekslav MINISTARSTVO TURIZMA Alilvić Ivana MINISTARSTVO ZDRAVLJA Martina Bgut MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH Đukić Uglješa MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA Čukelj Zdenka HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA Tmašević Aljz HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Klesar Suzana HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Jačan Obratv Slavija BJELOVARSKO - BILOGORSKA ŽUPANIJA Emić Iv Ištef Benšić Đurđica Vrankić Hrvat Dalibrka GRAD ZAGREB Brčić Davr Orlvić Maša Sčivica Snja KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA Hirjanić Suzana, Hlebar Snja Kranjić Tihana MEĐIMURSKA ŽUPANIJA Pintar Mirjana Sbčanec Duić Ana Marija POŽEŠKO SLAVONSKA ŽUPANIJA Blažević Anamarija VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Cesarec Čedmil Radat Dejan VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA Cirba Željk Černk Kristina Čuljak Marija Marijanvić Ivan Velić Tmislav Žalac Gabrijela UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ Harmund Tihana MREŽA MLADIH HRVATSKE Janvski Sven BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA Ivaniš Jelena Mirkvić Damir Rečić Ana Vinkvić Danijela KARLOVAČKA ŽUPANIJA Peris Daniela Pgačić Mirjana Sečen Valentina KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA Radanvić Ivana Jurman Mirjana Ks Mark Matuša Helena OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA Ambruš Denis Stjanvić Grdana SISAČKO MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Antlec Bžidar Čelan Mari Đzić Alan VIROVITIČKO PODRAVSKA ŽUPANIJA Bšnjak Sanja ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Bašić Ivan Herček Zlatk Ilečić Zdenk Mandarić Ante UDRUGA OPĆINA RH Klem Ivica UDRUGA ZA RAD S MLADIMA BREZA Šibalić Ivana 212

213 Zajednička 3. sjednica Partnerskih vijeća Kntinentalne i Jadranske Hrvatske 17. lipnja gdine, Zagreb MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Huška Davr Vučkvić Marija MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Bbetk Ante Jank MINISTARSTVO KULTURE Crnkić Deranja Anuška MINISTARSTVO TURIZMA Alilvić Ivana MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Šindler Zrinka AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Ks Ines MINISTARSTVO FINANCIJA Brkić Nevenka MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Matić Dubravka MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Jurišić Darij MINISTARSTVO ZDRAVLJA Martina Bgut MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA Mlakar Vlatka UDRUGA OPĆINA RH Klem Ivica BJELOVARSKO - BILOGORSKA ŽUPANIJA Emić Iv Nvtni Glubić Tanja Vrankić Hrvat Dalibrka Tmšić Bris GRAD ZAGREB Brčić Davr Jelinić Grg Jšić Mladen Orlvić Maša Vedriš Mladen KRAPINSKO ZAGORSKA ŽUPANIJA Barilar Karlina Jurman Mirjana Ks Mark SISAČKO MOSLAVAČKA ŽUPANIJA Čelan Mari Đzić Alan Šeperac Andreja VIROVITIČKO PODRAVSKA ŽUPANIJA Bšnjak Sanja Hirjanić Suzana Kvač Emina Kraljić Tihana HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Babić Mark BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA Ivaniš Jelena Mirkvić Damir Rečić Ana Vinkvić Danijela KARLOVAČKA ŽUPANIJA Peris Daniela Pgačić Mirjana Ppvić Nina Sečen Valentina Šaraf Jsip OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA Ambruš Denis Krstić Darija Stjanvić Grdana VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Ambrš Ivan Cesarec Čedmil Lehman Maja Ks Gran VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA Cirba Željk Černk Kristina Ivankvić Vinka Velić Tmislav Žalac Gabrijela ZAGREBAČKA ŽUPANIJA Bašić Ivan Herček Zlatk Mandarić Ante Jaić Dejan HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Klesar Suzana HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Brjević Igr MREŽA MLADIH HRVATSKE Janvski Sven 213

214 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Bbetk Ante Jank Zajednička 3. sjednica Partnerskg vijeća Jadranske Hrvatske i Partnerskg vijeća Kntinentalne Hrvatske 17. lipnja gdine, Zagreb MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Dmjančić Krešimir MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Šindler Zrinka MINISTARSTVO PODUZETNIŠTVA I OBRTA Mlakar Vlatka UDRUGA ZA PRIRODOSLOVNA ISTRAŽIVANJA UPRIS Bumber Zvnk MINISTARSTVO FINANCIJA Brkić Nevenka MINISTARSTVO TURIZMA Alilvić Ivana MINISTARSTVO ZDRAVLJA Bgut Martina AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Ks Ines ZNANSTVENA ZAJEDNICA Kersan - Škabić Ines DUBROVAČKA ŽUPANIJA Milić Melanija Oreb Marina PRIMORSKO- GORANSKA ŽUPANIJA Flrijan Anđelk Krpan Ljudevit Mandić Nataša Zrilić Nataša ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA Krnić Meri HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA Dbrslavić Nikla LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA Brkljačić Andrija Grgurić Marta SPLITSKO- DALMATINSKA ŽUPANIJA Katavić Anđelk Vučica Marija Žižić Ela ZADARSKA ŽUPANIJA Čupić Ivan Dedić Vladimir Lnić Davr Peričić Sanja HRVATSKA TURISTIČKA ZAJEDNICA Brjević Igr 214

215 TEMATSKA RADNA SKUPINA svibnja gdine STRATEŠKI CILJ 1. POVEĆANJE KVALITETE ŽIVLJENJA KROZ ODRŽIVI TERITORIJALNI RAZVOJ Priritet 1.1. Obgaćivanje znanja i spsbnsti za pbljšanje kvalitete živta Priritet 1.2. Osiguranje i unapređenje snvne lkalne i reginalne infrastrukture Priritet 1.3. Pdrška pdručjima s razvjnim psebnstima MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Ajdukvić Ugarkvić Ljubica Baraba Andreja Ercegvac Ivana Hajdukvić Davrka Mič Marija Sašin Pav MINISTARSTVO ZDRAVLJA Bgut Martina MINISTARSTVO KULTURE Deranja Crnkić Anuška AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Ks Ines FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST Dubravec Irena Gulan Zetić Vlatka HRVATSKE CESTE Cvetk Tmislav Kurteš Nevena Lekić Mirela Tmić Krešimir DVOKUT ECRO d... Maličević Mirjana Pavelić Imelda MINISTARSTVO FINANCIJA Hhnjec Ida MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Pazin Grdana MINISTARSTVO SOCIJALNE POLITIKE I MLADIH Đukić Uglješa DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM Džaić Vesna Rje Grana HŽ-Putnički prijevz Marchili Zrinka HŽ -Infrastruktura Vučić Sanja HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Jusić Kreš MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE Majdanić Matej Radić Ivan Rajilić Aleksandar MINISTARSTVO ZNANOSTI OBRAZOVANJA I SPORTA Batur Verica Birač Biljana Čukelj Zdenka Oremuš Vanja MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Šštarić Damir Vukvić Milan HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ Šeparvić Dubravka HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA Marš Sabina UDRUGA OPĆINA RH Klem Ivica MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Grubešić Brun MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOG UREĐENJA Šindler Zrinka MINISTARSTVO TURIZMA Pericalić Snja HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Alerić Kristina Oračić Dark HRVATSKE VODE Barbalić Sanja Bindić Dank INSTITUT ZA RAZVOJ I MEĐUNARODNE ODNOSE Malekvić Sanja Tišma Sanja 215

216 TEMATSKA RADNA SKUPINA svibnja gdine STRATEŠKI CILJ 2. POVEĆANJE KONKURENTNOSTI REGIONALNOGA GOSPODARSTVA I ZAPOSLENOSTI Priritet 2.1. Unapređenje gspdarske infrastrukture na reginalnj i lkalnj razini Priritet 2.2. Stvaranje pticajng pslvng kruženja na reginalnj i lkalnj razini Priritet 2.3. Jačanje ljudskih ptencijala i brazvanje pvezan s ptrebama gspdarstva na reginalnj i lkalnj razini MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Ercegvac Ivana Hajdukvić Davrka Mič Marija MINISTARSTVO ZNANOSTI OBRAZOVANJA I SPORTA Batur Verica Birač Biljana Oremuš Vanja MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Jelena Pavičić HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE Alerić Kristina Oračić Dark NACIONALNO VIJEĆE ZA KONKURENTNOST Gable Jadranka HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Franvić Mirela Kurteš Nevena Lekić Mirela Želinski Sanja DVOKUT ECRO d... Bulešić Katarina Kiš Knrad MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Grubešić Brun MINISTARSTVO TURIZMA Alilvić Ivana Jakpić Niklina DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM Džaić Vesna HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ Marhnić Kuzmanvić Vesna Šeparvić Dubravka AGENCIJA ZA INVESTICIJE I KONKURENTNOST Huljak Marija INSTITUT ZA RAZVOJ I MEĐUNARODNE ODNOSE Brmisa Ana Marija Malekvić Sanja 216

217 TEMATSKA RADNA SKUPINA svibnja gdine STRATEŠKI CILJ 3. SUSTAVNO UPRAVLJANJE REGIONALNIM RAZVOJEM Priritet 3.1. Učinkvit upravljanje Priritet 3.2. Djeltvrna međusektrska suradnja Priritet 3.3. Jačanje financijskih i administrativnih spsbnsti za razvj na lkalnj i reginalnj razini MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE Ercegvac Ivana Hajdukvić Davrka Legac Martina Mič Marija Šašlin Pav Slivar Ksenija MINISTARSTVO TURIZMA Niklina Jakpić AGENCIJA ZA REGIONALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE Ks Ines URED ZA UDRUGE REPUBLIKE HRVATSKE Markvić Fišter Stela Rašić Iva HŽ-Putnički prijevz Marchili Zrinka MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA Brajkvić Bulat Lvrenka MINISTARSTVO FINANCIJA Hhnjec Ida Stepić Danijela DRŽAVNI URED ZA UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM Blažina Vedran Rje Grana HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA Klesar Suzana HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJE Lehman Maja HŽ -Infrastruktura Vučić Sanja INSTITUT ZA RAZVOJ I MEĐUNARODNE ODNOSE Malekvić Sanja DVOKUT ECRO D.O.O. Juratek Ivan 217

218 PRILOG 4. Prvedbeni instrumenti - predlšci Tablica 0. Financijski plan SRR RH za trgdišnje prračunsk razdblje 218