Obilježja tržišta rada i određivanja plaća u Hrvatskoj: rezultati Ankete poduzeća

Transcription

1 Pregledi P-27 Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća Marina Kunvac i Andreja Pufnik Zagreb, listpad 2015.

2

3 PREGLEDI P-27

4 IZDAVAČ Hrvatska nardna banka Direkcija za izdavačku djelatnst Trg hrvatskih velikana 3, Zagreb Telefn centrale: 01/ Telefn: 01/ Telefaks: 01/ WEB-ADRESA GLAVNI UREDNIK Evan Kraft UREDNIŠTVO Ljubink Jankv Grdi Sušić Marje Lang Bris Vujčić UREDNICA Rmana Sinkvić GRAFIČKI UREDNIK Bžidar Bengez DIZAJNER Vjekslav Gjergja LEKTORICA Sanda Uzun-Ikić Za stajališta iznesena u vm radu dgvrni su autri i ta stajališta nisu nužn istvjetna službenim stajalištima Hrvatske nardne banke. Mlim krisnike ve publikacije da pri krištenju pdataka bvezn navedu izvr. Sve eventualn ptrebne krekcije bit će unesene u web-verziju. ISSN (nline)

5 PREGLEDI P-27 Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća Marina Kunvac i Andreja Pufnik Zagreb, listpad 2015.

6

7 Sažetak Sažetak Pdaci prikupljeni tijekm prvđenja Ankete tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj, kja je prvedena tijekm druge plvine gdine u sklpu prjekta istraživačke mreže za dinamiku plaća Eurpske središnje banke, pkazuju da su najrasprstranjeniji gspdarski škvi kjima su pduzeća bila izlžena u razdblju d d bili šk nelikvidnsti, šk ptražnje te nepvljni uvjeti financiranja. Pduzeća su se nepvljnim gspdarskim uvjetima prilagdila smanjivanjem trškva pslvanja, pnajviše smanjivanjem trškva rada. Dminantna strategija smanjivanja trškva rada bil je smanjenje brja zapslenih sba, i t individualna tpuštanja, ali i nebnavljanje privremenih ugvra pri isteku te zamrzavanje i smanjenje nvih zapšljavanja. U prvim gdinama krize relativn mali udi pduzeća u Hrvatskj smanjiva je nminalne plaće nastjeći se prilagditi negativnm gspdarskm šku, n taj se udi iz gdine u gdinu pvećava, ka i psttak radnika buhvaćenih smanjenjem plaća. Iak vaj pdatak upućuje na smanjivanje rigidnsti plaća u Hrvatskj, prema drugim pkazateljima unatč tme frmiranje plaća u Hrvatskj ne mžem smatrati fleksibilnim. Tak znatan udi pduzeća mijenja plaće rjeđe neg jednm gdišnje, trećina pduzeća indeksira plaće u dnsu na inflaciju, a klektivni ugvri reguliraju plaće za k plvinu zapslenih u privatnm sektru. Ključne riječi: tršak radne snage, zapslenst, rigidnst plaća, klektivn pregvaranje, anketni pdaci JEL klasifikacija: J30, J31, J32, J33, J38, J51 Stavvi izneseni u vm radu stavvi su autra i ne izražavaju nužn stavve Hrvatske nardne banke. Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

8 Sadržaj Sažetak 1. Uvd 1 2. Eknmska aktivnst, zapslenst i plaće u Hrvatskj d pčetka krize 2 3. Utjecaj prmjena u gspdarskm kružju na pslvanje pduzeća i tržište rada 3 4. Prilagdba radne snage 6 5. Prilagdba plaća Klektivn pregvaranje Nminalna i realna rigidnst plaća Rigidnst plaća nvzapslenih radnika Demnstracijski učinak smanjenja plaća u javnm sektru Pstjanje sinkrniziransti između dluka prmjeni plaća i cijena Zaključak Literatura 15 Ddatak A. Prvedba Ankete 17 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj 19 Ddatak C. Rezultati Ankete 30

9 Uvd 1 1. Uvd Anketu pduzeća bilježjima tržišta rada i načinu frmiranja plaća HNB je prve u drugj plvini u sklpu istraživačke mreže za dinamiku plaća Eurpske središnje banke (engl. Wage Dynamics Netwrk, WDN), u kjj je sudjelva prvi put. WDN je istraživačka mreža kja kuplja eknmiste iz Eurpske središnje banke i nacinalnih središnjih banka zemalja EU-a. Cilj je WDN-a pdrbn istražiti bilježja frmiranja plaća i drugih trškva rada ka i činitelja kji utječu na njihvu dinamiku te implikacije spmenutih kretanja za mnetarnu plitiku. Osim tga, nastji se pjasniti dns između plaća, trškva rada i cijena na razini pduzeća te na makreknmskj razini. Trškvi radne snage važna su kmpnenta ukupnih trškva pduzeća te je njihva pravdbna prilagdba fluktuacijama gspdarske aktivnsti ključna za uspješn pslvanje i knkurentnst svakg pduzeća. Viski ukupni trškvi rada u gspdarstvu mgu naštetiti knkurentnsti neke zemlje, št je psebice izražen u malim tvrenim gspdarstvima u kjima je mgućnst vđenja aktivne plitike tečaja graničena viskm razinm eurizacije. Prvi krug anketiranja pduzeća frmiranju plaća u sklpu prjekta WDN-a prveden je u drugj plvini i u prvj plvini Osnvni ciljevi istraživanja bili su ispitati fenmen realne i nminalne rigidnsti plaća naniže, ispitati učestalst prmjena plaća i cijena te pstji li pveznica u frmiranju plaća i cijena u pduzećima, analizirati alternativne strategije smanjivanja trškva radne snage, analizirati dređivanje plaća nvzapslenih radnika te prilagdbu pduzeća škvima pvećanja trškva. S bzirm na pčetak gspdarske krize ptkraj 2008., u sklpu prjekta WDN-a prvedena je ddatna anketa sredinm gdine, s ciljem da se ispita kak su se pduzeća prilagdila nvim uvjetima pslvanja nastalima zbg financijske krize i snažng pada gspdarske aktivnsti te vrijedi li fenmen rigidnsti plaća nadlje i u uvjetima snažne kntrakcije gspdarstva zabilježene tijekm gdine. Pčetkm dlučen je da se unutar istraživačke mreže WDN treći put prvede anketa frmiranju plaća u pduzećima, da bi se detaljnije ispitale prmjene u gspdarskm kružju (prmjene ptražnje, pristupa vanjskm financiranju, platežne spsbnsti kupaca i sl.) kje su imale najveći utjecaj na aktivnst pduzeća te analizirali načini prilagdbe trškva radne snage u razdblju d d Pritm je specifični cilj trećeg vala Ankete bi mgućiti dublji uvid u knkretne drednice radng zakndavstva kje izravn utječu na tršak pslvanja pduzeća. U zemljama kje su prvele refrme radng zakndavstva t mgućuje njihvu cjenu sa stajališta efektivne fleksibilnsti na tržištu rada kju percipiraju psldavci te prikupljanje infrmacija d psldavaca ptimalnm smjeru daljnjih refrmi, kje bi lakšale buduće pslvanje i prilagdbu na gspdarske fluktuacije za pduzeća. Za nsitelje gspdarske plitike vrl je važna i cjena pduzeća tme kje su najznačajnije prepreke zapšljavanju radnika na nedređen vrijeme (primjerice nesigurnst gspdarskih uvjeta, trškvi zapšljavanja i tpuštanja, viski prezi na plaće, težan pristup financiranju i sl.). U skladu s prvđenjem Ankete u stalim zemljama EU-a i HNB je u razdblju d rujna d studenga prve među pduzećima Anketu tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj na uzrku pduzeća s pet ili više zapslenih kja psluju u djelatnstima prerađivačke industrije, građevinarstva, trgvine i pslvnih usluga. Anketni upitnik izrađen je u sklpu WDN-a te je harmniziran među zemljama EU-a. Anketa je bila Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

10 2 Eknmska aktivnst, zapslenst i plaće u Hrvatskj d pčetka krize slžena te je sadržavala ukupn 35 pitanja. 1 Za ptrebe HNB-a Anketu je prvela agencija za istraživanje tržišta Ipss Puls. Brut uzrak sadržava je ukupn 4548 pduzeća, d čega je bil 648 pduzeća iz građevinske djelatnsti, 1361 pduzeće iz prerađivačke industrije, 1365 pduzeća iz sektra trgvine i 1174 pduzeća iz segmenta pslvnih usluga. Finalni brut uzrak pduzeća bi je dvetapni stratificirani uzrak, i t prema djelatnsti te prema veličini pduzeća. Istraživanje je prveden putem n-line i telefnske ankete. Na Anketu je dgvril ukupn 301 pduzeće, št znači da je daziv (engl. respnse rate) iznsi 7%. S bzirm na t da Hrvatska nije sudjelvala u prvm i drugm krugu anketiranja pduzeća u sklpu WDN-a, svi pdaci prikupljeni u trećem krugu anketiranja detaljn su prikazani u vm radu. Ostatak rada rganiziran je na sljedeći način: kretanje gspdarske aktivnsti, zapslensti i plaća u Hrvatskj d pčetka krize prikazan je u drugm pglavlju. U trećem se pglavlju istražuje, na snvi rezultata Ankete među pduzećima, utjecaj različitih činitelja u gspdarskm kružju (ka št je prmjena platežne spsbnsti kupaca, prmjena razine i klebljivsti ptražnje, pristupa vanjskm financiranju i dr.) na pslvanje pduzeća. Na taj se način mgućuje uspredba efektivnih gspdarskih kretanja s kretanjima percipiranima d strane sudinika Ankete. Nadalje, u vm se pglavlju analizira kak su se kretali ukupni trškvi anketiranih pduzeća u Hrvatskj, kje su trškvne kmpnente pduzeća prilagdila tijekm krize te se ispituje raširenst primjene različitih strategija prilagdbe trškva rada (prilagdba plaća, brja zapslenika, radng vremena i sl.). U četvrtm se pglavlju ispituju najčešće krištene strategije smanjivanja brja zapslenika (ka št je nebnavljanje privremenih ugvra radu, zamrzavanje nvih zapšljavanja, ran umirvljenje, privremena i klektivna tpuštanja i dr.). Nadalje, u tm se pglavlju analizira i utjecaj refrma tržišta rada na lakšanje prilagdbe radne snage te se istražuju glavne prepreke s kjima se pduzeća susreću pri zapšljavanju radnika s ugvrima na nedređen vrijeme. U petm pglavlju istražuju se raširenst klektivng pregvaranja, pkazatelji nminalne i realne rigidnsti plaća te rigidnsti plaća nvzapslenih radnika te se analizira demnstracijski učinak smanjenja plaća u javnm sektru. U šestm pglavlju ispituje se pstjanje sinkrniziransti između dluka prmjeni plaća i cijena. Glavni zaključci istraživanja dani su u sedmm pglavlju. 2. Eknmska aktivnst, zapslenst i plaće u Hrvatskj d pčetka krize U razdblju d d kretanja na tržištu rada u Hrvatskj bila su pd utjecajem dugtrajne gspdarske krize. Nakn snažng pada BDP-a u gdini ( 7,4%), njegv smanjivanje nastavljen je i u sljedećim gdinama, te je na kraju gdine kumulativni pad BDP-a iznsi 12%. Izrazit nepvljna kretanja zabilježena su u sektrima građevinarstva, industrije i trgvine, prijevza, smještaja i pripreme i usluživanja, gdje je zabilježen pad brut ddane vrijednsti d redm 41%, 19% i 16%, dk su u uslužnim djelatnstima kretanja brut ddane vrijednsti bila stagnantna. Gspdarska kretanja u Hrvatskj u psljednjih pet gdina bila su izrazit nepvljna u uspredbi s drugim zemljama EU-a s bzirm na t da je Hrvatska uz Grčku 1 Upitnik je prilžen u Ddatku B. jedina zemlja kja d pčetka krize pa d trenutka prvđenja Ankete nije nijedne gdine stvarila rast gspdarske aktivnsti. Takđer, kumulativn smanjenje BDP-a u Hrvatskj bil je drug najsnažnije među zemljama EU-a, pslije Grčke. Ovakva kretanja rezultirala su zamjetljivim pgršanjem svih pkazatelja tržišta rada. Brj zapslenih sba smanjen je za više d 10% u razdblju d pčetka krize d Pritm je smanjenje brja zapslenih sba bil najizrazitije u privatnm sektru ( 14%), i t u djelatnstima građevinarstva ( 34%), industrije ( 18%) i trgvine ( 15%). Djelatnst turizma i stale uslužne djelatnsti imale su stagnantna kretanja brja zapslenih sba. U skladu sa snažnim smanjenjem brja zapslenih sba, brj nezapslenih sba prasta je te se stpa nezapslensti udvstručila s prsječne vrijednsti d 8,5% u na 17,3% u Marina Kunvac i Andreja Pufnik

11 Utjecaj prmjena u gspdarskm kružju na pslvanje pduzeća i tržište rada 3 Slika 1. Kretanje brja zapslenih i kretanje nminalnih i realnih plaća, psttni bdvi % Javna uprava Ostal Trgvina Građevinarstv Industrija Ukupna zapslenst seznski prilagđen Pljprivreda, šumarstv i ribarstv tis. Unatč snažnm padu brja zapslenih sba, kada je riječ cijeni rada, nminalne brut plaće nastavile su rasti tijekm krize, sim u Ipak, u uspredbi s prsječnim pretkriznim rastm plaća većim d 6% gdišnje, dinamika rasta nminalnih brut plaća znatn je usprena. S druge strane, realne brut plaće kntinuiran su se smanjivale pčevši d te su tijekm bile za 6% niže neg u pretkriznm razdblju. Tijekm referentng razdblja na kje se dnsi vaj upitnik, ali i razdblja efektivng prvđenja upitnika (druga plvina 2014.) ni nadalje se nije nazira završetak recesije u Hrvatskj, pa je neizvjesnst budućih kretanja bila iznimn viska. Stga upitnik sadržava psebnu sekciju pitanja kja je psvećena prmjenama u gspdarskm kružju kja mgućuje izravn vrednvanje utjecaja krize na pslvanje svakga pjeding pduzeća, a čiji se rezultati analiziraju u nastavku Nminalne brut plaće Realne brut plaće Napmena: Kretanje brja zapslenih prikazan je ka ukupna zapslenst i dprinsi gdišnjj prmjeni zapslensti p sektrima. Izvri: HZMO; DZS 3. Utjecaj prmjena u gspdarskm kružju na pslvanje pduzeća i tržište rada S bzirm na t da je Anketa tržištu rada i dređivanju plaća prvedena za razdblje d d 2013., št je za Hrvatsku razdblje dugtrajne gspdarske krize, pravvaljan tumačenje dbivenih rezultata nije mguće bez prvtne kvantifikacije glavnih prmjena u eknmskm kružju i njihva izravng utjecaja na pslvanje pduzeća. Nepvljan utjecaj dugtrajne krize na pduzeća u Hrvatskj jasn je vidljiv iz rezultata Ankete. Ok tri četvrtine pduzeća stvarile su umjeren ili snažn smanjenje aktivnsti pduzeća, kje je bil uzrkvan nepvljnim djelvanjem nekga d sljedećih činitelja: prmjena platežne spsbnsti kupaca i njihve spsbnsti ispunjavanja ugvrnih bveza (55%), prmjena razine ptražnje za prizvdima/uslugama (46%), klebljivsti/neizvjesnsti ptražnje (44%), dstupnsti dbara nephdnih za prizvdnju d ubičajenih dbavljača (24%) i pristupa vanjskm financiranju ubičajenim kanalima (21%). Pritm 35% pduzeća smatra da je utjecaj najmanje jednga d navedenih činitelja na pslvanje pduzeća bi iznimn snažan. Nadalje, na pduzeća kja su uputila na snažn smanjenje aktivnsti uglavnm smatraju da su činitelji kji su utjecali na pad aktivnsti pduzeća dugtrajne naravi (73%), št je u skladu sa zabilježenim makreknmskim kretanjima. Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

12 4 Utjecaj prmjena u gspdarskm kružju na pslvanje pduzeća i tržište rada Pdaci prmjenama u gspdarskm kružju jasn dražavaju najznačajnije gspdarske prbleme s kjima se pduzeća u Hrvatskj susreću u svm pslvanju. Širka rasprstranjenst ška nelikvidnsti zbg smanjene platežne spsbnsti kupaca nije iznenađujuća, s bzirm na t da nelikvidnst mže nepvljn djelvati na pduzeća čija je aktivnst izravn izlžena nepvljnm šku ptražnje, ali i na pduzeća kja nisu izravn pretrpjela bil kakav drugi gspdarski šk. 2 Nadalje, rasprstranjenst ška ptražnje dražava gspdarska kretanja zabilježena u pjedinim djelatnstima NKD-a. Tak je nepvljan šk ptražnje najsnažnije utjeca na pduzeća kja psluju u sektru građevinarstva, št je u skladu sa zabilježenim kumulativnim smanjenjem brut ddane vrijednsti u tm sektru za više d 40%. S druge strane, sektri usluga i trgvine pkazali su se najtprnijima na krizu, iak je i u tim djelatnstima trećina pduzeća sjetila nepvljan utjecaj krize. Sveukupn, negativan šk dmaće ptražnje (zabilježen kd 49% pduzeća) bi je snažniji d ška inzemne ptražnje, s kjim je bil sučen k 24% pduzeća. Smanjenje ptražnje neravnmjern se drazil na pduzeća u Hrvatskj visn i njihvj veličini. Tak je čak 63% pduzeća s manje d 50 zapslenih zabilježil negativan šk ptražnje, u dnsu na 44% srednjih pduzeća (50 d 199 zapslenih) i 35% velikih pduzeća (200 i više zapslenih). S bzirm na važnst financiranja ka ptpre razvju pslvanja i gspdarskj aktivnsti pćenit, u Anketi se istražuje jesu li se pduzeća u svm pslvanju sučila s nedstupnšću kredita te jesu li pstjeći uvjeti financiranja (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški za efektivn financiranje pduzeća. Sam 21% ispitanika smatra da je smanjen pristup vanjskm financiranju ubičajenim kanalima nepvljn djelva na aktivnst pduzeća, pa se čini da je šk financiranja bi znatn manje izražen u uspredbi sa škm nelikvidnsti ili ptražnje. 3 Ipak, u daljnjim pitanjima prvedena je detaljnija analiza dstupnsti i uvjeta različitih segmenata kreditiranja. Rezultati pkazuju da iak pduzeća u uspredbi s drugim škvima relativn rijetk percipiraju nepvljn djelvanje ška financiranja na svje pslvanje, 34% pduzeća smatra da je nedstupnst kredita za financiranje brtnga kapitala, nvih ulaganja ili refinanciranje duga bila relevantna ili vrl relevantna za pslvanje pduzeća, dk čak 52% pduzeća smatra da su uvjeti financiranja za brtni kapital, financiranje nvih ulaganja ili refinanciranje duga bili teški. Rezultati Ankete pkazuju da je u djelatnsti trgvine najmanji udi pduzeća bi sučen s vrl naglašenim prblemm nedstupnsti kredita dnsn preteškim uvjetima za dbravanje kredita. Tablica 1. Utjecaj platežne spsbnsti kupaca i njihve spsbnsti ispunjavanja ugvrnih bveza te utjecaj razine ptražnje za prizvdima u razdblju d d na aktivnst pduzeća, prema djelatnstima NKD-a, udi pduzeća u pstcima Platežna spsbnst kupaca i njihva spsbnst ispunjavanja ugvrnih bveza Razina ptražnje za prizvdima/uslugama Umjeren/ snažn smanjenje Neprmijenjen Umjeren/ snažn pvećanje Umjeren/ snažn smanjenje Neprmijenjen Umjeren/ snažn pvećanje Industrija Građevinarstv Trgvina Usluge (H-J, L-N) Ukupn Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća (engl. emplyment adjusted weights), kji se izračunavaju tak da se ukupan brj zapslenih u ppulaciji u svakm stratumu pdijeli s brjem pduzeća u stvarenm uzrku u svakm stratumu. Spmenuti pnder jednak je za sva pduzeća u dređenm stratumu. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB 2 Viska nelikvidnst u pslvanju pkušala se smanjiti dnšenjem Zakna financijskm pslvanju i predstečajnj nagdbi (NN, br. 108/2012.), kji se primjenjuje d listpada 2012., a kjim je prpisan da rk ispunjenja nvčanih bveza između pslvnih subjekata mže iznsiti d 60 dana. Prema preliminarnim rezultatima čini se da vaj zakn nije uspi znatnije smanjiti vrijeme ispunjavanja nvčanih bveza. 3 Ovi su rezultati u skladu s rezultatima Ankete kreditnj aktivnsti banka HNB-a kji pkazuju da su standardi dbravanja kredita pduzećima tijekm i umjeren pštreni. Za više infrmacija vidi HNB (2014.). Marina Kunvac i Andreja Pufnik

13 Utjecaj prmjena u gspdarskm kružju na pslvanje pduzeća i tržište rada 5 Tablica 2. Relevantnst kmpnenata financiranja za pduzeća, u razdblju d d 2013., udi pduzeća u pstcima Nije relevantn Mal relevantn Relevantn Vrl relevantn Nije bi dstupan kredit za financiranje brtnga kapitala Nije bi dstupan kredit za financiranje nvih ulaganja Nije bi dstupan kredit za refinanciranje duga Kredit za financiranje brtnga kapitala bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški. Kredit za financiranje nvih ulaganja bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški. Kredit za refinanciranje duga bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Na snvi prikazanih rezultata mžem zaključiti da su nelikvidnst i dugtrajni šk ptražnje bili glavni nepvljni gspdarski škvi s kjima su se susrela pduzeća u Hrvatskj. Takđer, većina pduzeća susrela se s nepvljnim uvjetima (kamatna stpa ili drugi uvjeti) u nekm d segmenata kreditiranja. Stga se u nastavku Ankete analizira na kji su način pduzeća prilagdila pslvanje nepvljnim gspdarskim uvjetima. Sučena s nepvljnim gspdarskim škm, pduzeća mgu smanjiti trškve pslvanja, smanjiti bujam prizvdnje, smanjiti prfite pduzeća ili krigirati cijene svjih prizvda. Prethdna istraživanja prvedena tijekm drugga vala WDN-a na samm pčetku krize (Fabiani et al., 2015.) pkazala su da je smanjivanje trškva najvažnija strategija prilagdbe pduzeća krištena u EU-u, dk se smanjenje cijena, prizvdnje i prfita rabe rjeđe. Takđer, autri pkazuju da su pduzeća u EU-u nepsredn nakn izbijanja krize smanjila pnajprije trškve rada, dk su prilagdba trškva inputa i trškva financiranja bile manje učestale. U nastavku analiziram kak su se kretali trškvi anketiranih pduzeća u Hrvatskj te kje su trškvne kmpnente pduzeća prilagdila tijekm krize. Rezultati pkazuju da je mal manje d trećine pduzeća (28%) zabilježil umjeren ili snažn smanjenje ukupnih trškva pslvanja, a istdbn je kd 27% pduzeća zabilježen smanjenje trškva radne snage. Smanjenje trškva radne snage najraširenije je bil u djelatnstima prerađivačke industrije i pslvnih usluga. Ak se analiziraju pduzeća kja su pretrpjela umjeren ili snažan negativan šk ptražnje, vidljiv je da je prilagdba smanjivanjem trškva pslvanja bila raširenija: 41% pduzeća smanjil je ukupne trškve pslvanja, pri čemu je dminantna strategija smanjivanja trškva bil smanjivanje trškva radne snage (42%). Pduzeća izlžena negativnm šku ptražnje prilagdila su se i smanjivanjem trškva inputa krištenih u prizvdnji (27%), ka i smanjivanjem trškva financiranja (19%). Tablica 3. Kretanje ukupnih trškva i trškva rada za pduzeća u razdblju d d 2013., udi pduzeća u pstcima Umjeren/ snažn smanjenje Neprmijenjen Umjeren/ snažn pvećanje Ukupni trškvi Ukupni trškvi za pduzeća kja su dživjela negativan šk ptražnje Trškvi radne snage Trškvi radne snage za pduzeća kja su dživjela negativan šk ptražnje Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB S bzirm na t da je cilj Ankete tržištu rada i dređivanju plaća ispitati različite strategije prilagdbe trškva rada pduzeća tijekm krize te pćenit analizirati utjecaj krize na ishde na tržištu rada, u nastavku upitnika dana je detaljna analiza pjedinih kmpnenata trškva radne snage. Smanjenje trškva radne snage mže se realizirati prilagdbm faktra rada u prizvdnm prcesu, i t smanjivanjem inputa rada (engl. extensive margin adjustment) zbg tpuštanja zapslenika, smanjeng zapšljavanja, prijevremenih umirvljenja i sl., ili smanjivanjem radng vremena p zapsleniku (engl. intensive margin adjustment). Osim prilagdbe faktra rada u prizvdnm prcesu tršak rada mguće je smanjiti i krekcijm plaća, pri čemu razlikujem smanjenje snvnih plaća i smanjenje trškva vezanih uz fleksibilne dijelve plaće, pput bnusa i sličnih pvlastica. Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

14 6 Prilagdba radne snage Upitana kretanju pjedinih kmpnenata trškva radne snage, većina pduzeća smatra da su trškvi snvne plaće stali neprmijenjeni ili su prasli, dk se trškvi vezani uz fleksibilne dijelve plaće (bnuse, pvlastice) nisu znatnije mijenjali. S druge strane, trškvi vezani uz brj stalnih zapslenika u pduzeću smanjili su se u velikg brja pduzeća. Smanjenje trškva radne snage bil je izrazit važn za pduzeća kja su pretrpjela negativan šk ptražnje, pri čemu je pnv najznačajnije smanjenje trškva pvezanih s brjem stalnih zapslenika. Tak je 64% pduzeća kja su pretrpjela šk ptražnje istdbn stvaril snažn ili umjeren smanjenje trškva vezanih uz brj stalnih zapslenika. 4 Sljedeća najznačajnija kategrija smanjenja trškva za pduzeća sučena s negativnim škm ptražnje u vezi je sa smanjenjem fleksibilnih dijelva plaće (42%). 5 Stga rigidnst plaća ne mra nužn biti pvezana s rigidnšću ukupnih trškva rada. Ipak, hrvatska pduzeća stvarila su znatne uštede i kd trškva snvne plaće s bzirm na t da je 39% pduzeća kja su bila izlžena negativnm šku ptražnje istdbn zabilježil i smanjenje snvne plaće svjih zapslenika. Tablica 4. Kretanje pjedinih kmpnenata trškva radne snage za pduzeća u razdblju d d 2013., udi pduzeća u pstcima Sva pduzeća Pduzeća kja su dživjela negativan šk ptražnje Umjeren/snažn smanjenje Umjeren/snažn pvećanje Umjeren/snažn smanjenje Umjeren/snažn pvećanje Osnvna plaća ili plaća p učinku Fleksibilni dijelvi plaće (bnusi, pvlastice itd.) Brj stalnih zapslenika Brj privremenih zapslenika Brj agencijskih radnika i stalih Radn vrijeme p zapsleniku Ostale kmpnente trškva radne snage Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB 4. Prilagdba radne snage U nastavku upitnika pduzeća su detaljn ispitana strategijama i načinima prilagdbe radne snage. Prilagdba faktra rada u prizvdnm prcesu mže se prvditi smanjivanjem brja zapslenih sba ili smanjivanjem brja drađenih sati rada. U razdblju d d gdine 41% pduzeća susrel se sa zamjetljivm ptrebm smanjivanja brja zapslenika ili mijenjanjem njihva sastava. Takva ptreba za smanjivanjem brja zapslenika bila je izrazitija kd pduzeća izravn pgđenih škm ptražnje (59%), u dnsu na stala pduzeća (26%). Ona pduzeća kd kjih je zabilježena primjetljiva ptreba za smanjivanjem brja zapslenih sba u nastavku upitnika upitana su strategijama kjima su se pritm kristila. Najčešće strategije smanjivanja brja zapslenika bile su: nebnavljanje privremenih ugvra radu p njihvu isteku (49%), pjedinačna tpuštanja (48%) te zamrzavanje ili smanjivanje nvih zapšljavanja (40%). Skraćivanje radng vremena te privremena i klektivna tpuštanja nisu se pkazali ka strategije kje su mng krištene u hrvatskim pduzećima. Nadalje, pduzeća su takđer upitana jesu li tijekm referentng razdblja aktivnsti pvezane s prilagdbm radne snage u pduzeću pput tpuštanja ili 4 Prema Fabiani et al., 2015., smanjenje inputa rada pkazal se ka najčešće krištena strategija smanjivanja trškva radne snage implementirana u zemljama EU-a tijekm na samm pčetku krize. 5 Babecky et al. (2009.) pkazuju da se u slučaju nminalne rigidnsti plaća pduzeća kriste alternativnim sredstvima prilagdbe (npr. smanjivanjem fleksibilnih dijelva plaće). Marina Kunvac i Andreja Pufnik

15 Prilagdba radne snage 7 Tablica 5. Prikaz strategija kjima su se pduzeća kristila kak bi smanjila brj zapslenika ili kak bi prmijenila sastav zapslenika kada je takva aktivnst bila hitna Relevantn i vrl relevantn, u pstcima Nebnavljanje privremenih ugvra p njihvu isteku 49 Pjedinačna tpuštanja 48 Zamrzavanje ili smanjenje nvih zapšljavanja 40 Prgrami rang umirvljenja 34 Smanjenje brja agencijskih i stalih radnika 25 Klektivna tpuštanja 18 Nesubvenciniran skraćivanje radng vremena 18 (uključujući smanjenje brja prekvremenih sati) Privremena tpuštanja 7 Subvenciniran skraćivanje radng vremena 2 Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB smatra da je n dni velike izmjene u prvđenju aktivnsti pvezanih s prilagdbm radne snage. S druge strane, mguće je da su pduzeća cijenila razdblje d d ka razdblje u kjemu nije bil refrme tržišta rada, s bzirm na t da je tek u implementiran sam manji di refrma tržišta rada, dk su daljnje refrme uslijedile u U prvj fazi refrme ZOR-a pjednstavljeni su pstupak i trajanje klektivnih tpuštanja te je fleksibiliziran krištenje ugvra radu na dređen vrijeme, dk zaknska zaštita zapslenja za ugvre na nedređen vrijeme i prcedure pri zapšljavanju i tpuštanju nisu mijenjane. Fleksibilizacija ugvra na nedređen vrijeme implementirana je tek u 2014., kada su pjednstavljene neke d prcedura pri tpuštanju zapslenika na nedređen vrijeme, te je smanjena naknada štete u slučaju sudskg raskida ugvra radu. Iak je prces tpuštanja radnika zapslenih prek ugvra na nedređen vrijeme sta i nadalje relativn slžen, sveukupna Tablica 6. Indeks zaknske zaštite zapslenja i njegve ptkmpnente prije i nakn refrme Zakna radu Indeks zaknske zaštite zapslenja za ugvre na nedređen vrijeme (EPR) Indeks zaknske zaštite zapslenja kd klektivnih tpuštanja (EPC) Indeks zaknske zaštite zapslenja za ugvre na dređen vrijeme (EPT) Hrvatska 2013., prije refrme ZOR-a 2,55 3,75 2,21 Hrvatska 2013., nakn dnšenja prve faze refrme ZOR-a 2,55 3,00 1,96 Hrvatska 2014., nakn dnšenja druge faze refrme ZOR-a 2,28 2,25 1,96 Prsjek zemalja OECD-a, ,04 2,91 2,08 Napmena: Indikatri mgu pprimiti vrijednsti d 0 d 6, gdje 0 značuje iznimn fleksibiln, a 6 iznimn rigidn radn zakndavstv. Izvri: HNB 2013.; Kunvac, M ; HNB 2014.; OECD zapšljavanja radnika, prilagdbe radng vremena ili premještaja radnika unutar pduzeća, pstale teže ili jednstavnije. Većina pduzeća u Hrvatskj (prsječn k 75%) smatra da nisu zabilježene relevantne prmjene u prvđenju vih aktivnsti. Ov pitanje smišljen je i pstavljen s ciljem da mgući efektivnu evaluaciju refrma tržišta rada na pslvanje pduzeća u zemljama EU-a. 6 S bzirm na t da je refrma tržišta rada u Hrvatskj prvedena tek u drugm dijelu i u prvj plvini 2014., a referentn razdblje naveden u Anketi dnsi se na razdblje d d 2013., t znatn težava tumačenje rezultata utjecaju refrma tržišta rada na pjedine aktivnsti na tržištu rada. Naime, mguće je da je di pduzeća pri svjim dgvrima uze u bzir utjecaj refrma ZOR-a iz srpnja 2013., ali ne 6 Većina zemalja EU-a prvela je refrme tržišta rada nedug nakn izbijanja krize, npr. Estnija u 2009., Španjlska u 2010., Italija u itd. refrma u bje faze zamjetljiv je fleksibilizirala hrvatsk tržište rada, te se zaknska zaštita zapslenja približila prsjeku drugih zemalja. S bzirm na t da je u vrijeme pripreme Ankete druga faza refrme Zakna radu (kasnije prvedena i dnesena u klvzu 2014.) bila jš uvijek u fazi najave, bez ddatnih infrmacija njezinu mgućem sadržaju, a uzimajući u bzir učene nefleksibilnsti u prilagdbi 7 Ak su ispitanici dgvrili da su tijekm razdblja d d učili prmjene u težini prilagdbe radne snage u pduzeću, u sljedećem pitanju upitani su pripisuju li takve prmjene refrmama Zakna radu, prmjenama u prvđenju sudske prakse/zakna, prmjenama u pnašanju sindikata ili prmjenama u pnašanju pjedinaca. Tak npr. 50% ispitanika zabilježene prmjene kd klektivnih tpuštanja pripisuje prmjenama Zakna radu. Izmjenama Zakna radu iz srpnja gdine znatn je skraćen najdulje dpušten vrijeme dgde za prvđenje klektivnih tkaza (s 90 na 30 dana), dk je izmjenama iz klvza pjednstavljena prcedura klektivng tpuštanja, s bzirm na t da je ukinuta bveza izrade prgrama zbrinjavanja viška radnika. Ipak, vdje valja naglasiti da je sveukupan brj dgvra ispitanika kji su zabilježili prmjene u težini klektivnih tpuštanja malen (20%). Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

16 8 Prilagdba plaća radne snage, ispitanici su ddatn upitani smatraju li ptrebnima refrme Zakna radu u Hrvatskj u pjedinim pdručjima. Zanimljiv je da k 50% ispitanika smatra ptrebnima refrme Zakna radu kje bi ptaknule smanjenje trškva zapšljavanja i tpuštanja. Ovaj rezultat u skladu je s relativn viskm zaknskm zaštitm zapslenja za ugvre na nedređen vrijeme (EPR), kja je karakterizirala hrvatsk tržište rada prije i nakn dnšenja prve faze refrme ZOR-a u Tablica 7. Prikaz dgvra na pitanje Smatrate li ptrebnima refrme radng zakndavstva u Hrvatskj kje bi uključivale sljedeće prmjene?, udi pduzeća u pstcima Umjeren/ snažn smanjenje Umjeren/ snažn pvećanje Trškvi tpuštanja 52 6 Trškvi zapšljavanja 52 8 Fleksibilnst radng vremena Trškvi rang umirvljenja Minimalne plaće 7 49 Trškvi kji prizlaze iz klektivnih ugvra Naknade za nezapslene Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Anketa takđer istražuje kje su glavne prepreke s kjima se pduzeća susreću pri zapšljavanju radnika s ugvrima na nedređen vrijeme. S bzirm na t da se brj zapslenih sba kntinuiran smanjuje već šest gdina zaredm, svaka infrmacija eventualnim preprekama pri zapšljavanju radnika ima veliku vrijednst. Neki d pnuđenih dgvra izravn se dnse na kretanja pslvng ciklusa, dk stali imaju pnajprije strukturni karakter. Rezultati pkazuju da su glavne prepreke s kjima se pduzeća susreću pri zapšljavanju radnika izravn vezane uz kretanje gspdarske aktivnsti s bzirm na t da 77% pduzeća navdi nesigurnst u vezi s gspdarskim uvjetima ka relevantnu ili vrl relevantnu prepreku u zapšljavanju radnika. Ust, više d plvine anketiranih pduzeća slaže se da sljedeće strukturne rigidnsti djeluju ka prepreka pri zapšljavanju radnika: viski prezi na plaće, viski trškvi stalih prizvdnih faktra sim rada, rizik prmjene zakna radu, nedstupnst radne snage s ptrebnim vještinama i viski trškvi tpuštanja. Tablica 8. Glavne prepreke pri zapšljavanju radnika na nedređen vrijeme Relevantn i vrl relevantn, u pstcima Nesigurnst u vezi s gspdarskim uvjetima 77 Viski prezi na plaće 71 Trškvi drugih inputa sim radne snage 62 Rizik da će se zakni radu prmijeniti 61 Nedstatna dstupnst radne snage s ptrebnim vještinama Trškvi tpuštanja 59 Trškvi zapšljavanja 49 Pristup financiranju 48 Ostal 45 Viske plaće 44 Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Prilagdba plaća Nakn št je analizirana prilagdba trškva rada pduzeća smanjivanjem inputa rada u prizvdnm prcesu, u nastavku Ankete ispituje se jesu li pduzeća, i na kji način, prilagdila plaće svjih zapslenika. Rezultati prethdna dva vala Ankete pkazali su da su pduzeća uglavnm nesklna smanjivanju plaća svjih zapslenika, čak i zbg snažnga gspdarskg ška. 8 Osim analize učestalsti zamrzavanja ili smanjivanja plaća, u vm dijelu upitnika prikupljaju se detaljne infrmacije samm prcesu frmiranja plaća u pduzećima, d 8 Rezultati prvg vala Ankete pkazuju da bi prsječn 2,3% pduzeća u EU-u smanjil plaće svjih zapslenika zbg hiptetskga gspdarskg ška (WDN Final Reprt, 2009.). Rezultati drugg vala Ankete pkazuju da je 3,2% pduzeća u EU-u efektivn smanjil plaće svjih zapslenika ka dgvr na pčetak financijske krize u Eurpi (Fabiani et al., 2015.) Marina Kunvac i Andreja Pufnik

17 Prilagdba plaća 9 institucinalnih karakteristika pput rasprstranjensti klektivnih ugvra i indeksacije plaća, d frekvencije prmjena plaća i infrmacija plaćama nvzapslenih radnika, s bzirm na t da i ve infrmacije pružaju uvid u različite aspekte rigidnsti u frmiranju plaća na tržištu rada Klektivn pregvaranje Prije same analize dinamike plaća Anketa prikuplja pdatke rasprstranjensti klektivnih ugvra u pduzećima u Hrvatskj. Empirijska istraživanja pkazala su da pstji pzitivna veza između pkrivensti zapslenika klektivnm ugvrima i realne rigidnsti plaća naniže 9, dnsn da veća rasprstranjenst klektivnih ugvra u gspdarstvu dvdi d pvećane nefleksibilnsti realnih plaća. Udi zapslenika pkrivenih klektivnim ugvrima ključni je pkazatelj raširensti klektivng pregvaranja. Rezultati Ankete pduzeća pkazuju da su u Hrvatskj u gdini klektivnim ugvrima (kji se primjenjuju na nacinalnj, reginalnj, sektrskj dnsn prfesinalnj razini ili na razini pduzeća) bile regulirane plaće za k 47% zapslenih u privatnm sektru. Pritm je pkrivenst radnika klektivnim ugvrima u velikim pduzećima dsezala 66%, dk je u manjim i srednjim pduzećima bila znatn niža te se kretala između 26% i 34%. Pkazatelj raširensti klektivng pregvaranja prema anketnim rezultatima ne dstupa bitn d prcjene kju iznsi Bagić (2010.), prema kjj je u privatnm sektru klektivnim ugvrima pkriven k 55% zapslenih. Pritm se napminje da je frmalna razina pkrivensti radnika klektivnim ugvrima u Hrvatskj relativn viska, ali da ne dražava vjerdstjn stvarn stanje i razvijenst klektivng pregvaranja u privatnm sektru. Naime, granska razina klektivng pregvaranja nerazvijena je i neažurna 10, a ima previše naglašen udi u ukupnj pkrivensti klektivnim ugvrima, zahvaljujući klektivnim ugvrima čije je važenje prširen administrativnm dlukm resrng ministra, št se psebice dnsi na djelatnst trgvine i građevinarstva. Rezultati Ankete pduzeća pkazuju da je u Hrvatskj prisutan velik stupanj decentralizacije klektivng pregvaranja, dnsn da dminiraju klektivni ugvri ptpisani na razini pduzeća. Pritm se pkazal da je, među pduzećima u kjima se primjenjuju klektivni ugvri, njih 48% ugvr ptpisal na razini pduzeća, 22% na razini sektra, a 30% na bje razine. Spmenuti rezultati takđer su u skladu s Bagić (2010.), kji analizirajući sustav klektivng pregvaranja u Hrvatskj ističe da je važn bilježje tga sustava njegva viska razina decentraliziransti, tj. klektivn pregvaranje se Tablica 9. Pkrivenst klektivnim ugvrima u Udi pduzeća kja su u primjenjivala klektivne ugvre, u pstcima ugvrene na razini pduzeća ugvrene na višj a razini Udi zapslenika pkrivenih klektivnim ugvrima, u pstcima Ukupn Sektr Prerađivačka industrija Građevinarstv Trgvina Pslvne usluge Veličina pduzeća (brj zapslenih) Mikrpduzeća (5 19) Mala pduzeća (20 49) Srednja pduzeća (50 199) Velika pduzeća ( 200) a Na nacinalnj, reginalnj, sektrskj ili prfesinalnj razini Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB 9 Pgledati, primjerice, Dickens et al. (2007.) i Babecky et al. (2009.) 10 Klektivni ugvri u privatnm sektru prsječn su znatn stariji i imaju manji brj izmjena u dnsu na ugvre u javnm sektru. Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

18 10 Prilagdba plaća dvija pretežn na razini pduzeća (između sindikalnih pvjerenika granskih sindikata ili vdstva sindikata na razini pduzeća i menadžmenta pduzeća). Stga se većina važećih klektivnih ugvra primjenjuje kd jedng psldavca ili grupe pvezanih psldavaca (hlding), dk je relativn mali brj klektivnih ugvra kji reguliraju uvjete rada kd većeg brja psldavaca na razini djelatnsti. Nerazvijensti klektivng pregvaranja na razini djelatnsti pridnsi viska fragmentiranst sindikalng pkreta 11, slaba prisutnst granskih sindikata u pjedinim djelatnstima te nedvljna rganiziranst psldavaca u pjedinim djelatnstima. Nadalje, tme pridnsi i raširen stajalište sindikata da se rijentiraju na pregvre s menadžmentm, jer smatraju da d njih mgu dbiti više neg da pregvaraju s udrugm psldavaca, zbg čega nemaju ptrebe za inzistiranjem na granskim sprazumima Nminalna i realna rigidnst plaća U nastavku Ankete nastjal se pdrbnije ispitati u kjj je mjeri u hrvatskm gspdarstvu prisutna (ne) fleksibilnst prmjene snvnih plaća 12 naniže, s bzirm na t da su brjna istraživanja pkazala da je na jedan d glavnih razlga kji u nepvljnim gspdarskim uvjetima utječe na t da se teret prilagdbe trškva pslvanja prebaci na smanjenje brja zapslenih 13. Unatč krizi prsječne nminalne plaće u hrvatskm gspdarstvu rasle su, iak se intenzitet rasta zamjetljiv uspri u dnsu na pretkrizn razdblje. U Anketi se ka indikatr rigidnsti nminalnih plaća naniže (engl. dwnward nminal wage rigidity, DNWR) uzima udi pduzeća kji je u dređenm razdblju zamrznu i/ili smanji snvne plaće. Rezultati Ankete pkazuju (Tablica 10.) da je u prvim gdinama gspdarske krize (2010.) relativn mali udi pduzeća (7%) u Hrvatskj smanjiva plaće nastjeći se prilagditi negativnm gspdarskm šku, n taj se udi iz gdine u gdinu pvećava te je u dsegnu 16%. Pritm se udi pduzeća kja su smanjivala plaće tijekm spmenutg razdblja najviše pveća u građevinarstvu te kd velikih pduzeća. Nadalje, psttak radnika buhvaćenih smanjenjem plaća znatn se pveća (sa 76% u na 96% u 2013.). S druge strane, znatan i relativn stabilan udi pduzeća (približn 13%) tijekm kriznih gdina zamrznu je plaće te je psttak buhvaćenih radnika u svim gdinama bi viši d 90%. Iz spmenutg prizlazi da se u Hrvatskj tijekm krize u dređenj mjeri pvećala fleksibilnst nminalnih plaća naniže. Tablica 10. Udi pduzeća kja su zamrznula ili smanjila snvne plaće Udi pduzeća kja su zamrznula plaće, u pstcima Zamrzavanje plaća Obuhvaćeni radnici, u pstcima Udi pduzeća kja su smanjila plaće, u pstcima Smanjenje plaća Obuhvaćeni radnici, u pstcima Napmene: Osnvna plaća je izravna naknada bez bnusa. Bnusi/pvlastice (fleksibilni dijelvi plaće) di su nadknade kji je različit d snvne plaće i bičn se pvezuje s učinkm pjedinca ili pduzeća. Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Rigidnst realnih plaća naniže cijenjena je indikatrm raširensti indeksacije plaća, tj. prakse pduzeća da prilagđavaju prmjene snvne plaće kretanju inflacije 14. Utvrđen je da je prije gdine znatan udi pduzeća (42%) indeksira plaće u dnsu na inflaciju, dk se u razdblju d d taj udi smanji na 34%, n i nadalje je sta visk (Tablica 11.) 15. Najveća prilagdba, dnsn smanjenje realne rigidnsti plaća zabilježen je u djelatnstima trgvine i prerađivačke industrije te kd velikih pduzeća. 11 Pstji relativn velik brj sindikata, u kjem znatan udi imaju sindikati na razini pduzeća. 12 Ostale strategije smanjenja trška rada buhvaćaju smanjenje bnusa, zamrzavanje unaprjeđenja, ran umirvljenje, zapšljavanje nvih zapslenika uz nižu plaću i sl. 13 Fabiani et al. (2015.). 14 Za više detalja nminalnj i realnj rigidnsti plaća naniže vidi Babecky et al. (2009.). 15 Realna rigidnst plaća naniže u literaturi se pvezuje s rasprstranjenšću klektivnih ugvra kji u sebi mgu sadržavati pravila indeksacije (Babecky et al., 2009.; Fabiani et al., 2010.). Marina Kunvac i Andreja Pufnik

19 Prilagdba plaća 11 Tablica 11. Udi pduzeća kja su prmjene snvne plaće prilagđavala kretanju inflacije Udi pduzeća kja su indeksirala plaće, u pstcima Slika 2. Učestalst prmjene plaća udi pduzeća (u pstcima) a) prije % 70 prije Ukupn Sektr Prerađivačka industrija Građevinarstv Trgvina Pslvne usluge Veličina pduzeća (brj zapslenih) Ukupn Mikrpduzeća Mala Srednja Velika Češće neg jednm gdišnje Jednm gdišnje Rjeđe neg jednm gdišnje Mikrpduzeća (5 19) Mala pduzeća (20 49) Srednja pduzeća (50 199) Velika pduzeća ( 200) Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Ka ddatni pkazatelj eventualng pstjanja rigidnsti plaća, analizira se učestalst prmjene plaća u pduzećima 16. Ak pduzeća vrl rijetk mijenjaju plaće svjih zapslenika, t upućuje na mguću prisutnst rigidnsti u frmiranju plaća u gspdarstvu. Rezultati Ankete pkazuju da je u razdblju d d najveći udi pduzeća (42%) u kjima se plaće mijenjaju rjeđe neg jednm gdišnje 17. Ust, znatan je i udi pduzeća (35%) kja plaće mijenjaju jednm gdišnje, dk je udi pduzeća kja plaće mijenjaju češće neg jednm gdišnje vrl malen. U uspredbi s razdbljem prije ti se udjeli nisu znatnije prmijenili, dnsn tijekm recesije nije se znatnije prmijenila učestalst prmjene plaća. Nadalje, Anketm se nastjal utvrditi 18 kji su najvažniji razlzi zbg kjih su pduzeća nesklna rezanju snvnih plaća ka strategiji prilagdbe negativnim eknmskim škvima. U Anketi je dana lista kja sadržava devet eknmskih terija rigidnsti plaća naniže, pri čemu je svaka d njih sažeta u jednj rečenici razumljivj širj javnsti. Ispitanici su mgli navesti neklik terija relevantnih za njihv pduzeće. 16 Za rezultate vezane uz učestalst prmjena plaća i cijena dbivene na temelju ranije prvedene WDN ankete vidi Druant et al. (2009.). 17 U vm dgvru bjedinjena su pduzeća kja plaće mijenjaju u razmacima između gdinu dana i dvije gdine (8% pduzeća), jednm u dvije gdine (14%) te rjeđe neg jednm u dvije gdine (20%). 18 Ov pitanje bil je uvršten u WDN ankete prvedene u prijašnjim krugvima anketiranja, a zbg njegve važnsti uvršten je i u WDN anketu kju je prve HNB u b) u razdblju d d % Ukupn Mikrpduzeća Mala Srednja Velika Češće neg jednm gdišnje Jednm gdišnje Rjeđe neg jednm gdišnje Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Tablica 12. Glavne terije rigidnsti plaća razlzi dustajanja d smanjenja snvne plaće Relevantn i vrl relevantn, u pstcima 1. U slučaju smanjenja plaća, najprduktivniji 78,5 zapslenici mgu dlučiti napustiti pduzeće. 2. Zapslenici uspređuju svje plaće s plaćama 71,0 sličn kvalificiranih radnika u stalim pduzećima na istm tržištu. 3. Imal bi negativan utjecaj na mral zapslenika. 69,5 4. Umanjil bi angažman zapslenika, št bi 60,4 rezultiral manjim učincima i slabijm uslugm. 5. Stvril bi pteškće u privlačenju nvih radnika. 60,0 6. Smanjenje plaće pvećal bi brj zapslenika kji 56,4 daju tkaz, št bi psljedičn pvećal trškve zapšljavanja i spsbljavanja nvih radnika. 7. Radnici ne vle nepredvidiva smanjenja dhtka. 55,6 Stga, među radnicima i pduzećima vrijedi prešutni dgvr da se plaće neće smanjivati za vrijeme recesija niti će rasti za vrijeme ekspanzija. 8. Naštetil bi reputaciji pduzeća, kju ima ka 54,8 psldavac, št bi težal zapšljavanje radnika u budućnsti. 9. Pravilnik radnim dnsima / klektivni ugvri 47,7 sprječavaju smanjenje snvne plaće. Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

20 12 Prilagdba plaća Rezultati Ankete upućuju na t da su za bjašnjenje rigidnsti plaća naniže u Hrvatskj najprimjerenije terije prema kjima bi smanjenje snvne plaće ptaknul dlazak najprduktivnijih zapslenika iz pduzeća, terija prema kjj zapslenici uspređuju svje plaće s plaćama sličnih kvalificiranih radnika u stalim pduzećima te terija prema kjj bi smanjenje snvne plaće imal negativan utjecaj na mral zapslenika. Prvrangirana i trećerangirana terija spadaju u grupu terija kje se temelje na utjecaju razine plaća na učinkvitst (engl. efficiency wage theries). Prema prvrangiranj teriji psldavci radije tpuštaju radnike, jer se t dvija selektivn te se tpuštaju manje prduktivni zapslenici. Terija prema kjj bi smanjenje snvne plaće imal negativan utjecaj na mral zapslenika rigidnst plaća bjašnjava time da razina plaće izravn utječe na prduktivnst radnika, pa bi smanjenje plaće mgl imati negativan utjecaj na mral zapslenika i rezultirati smanjenjem prizvdnje. Nadalje, terija prema kjj zapslenici uspređuju svje plaće s plaćama sličnih kvalificiranih radnika u stalim pduzećima zasniva se na pretpstavci da prduktivnst dnsn angažman zapslenika visi tme u kjj mjeri smatraju da je njihva plaća na primjerenj (engl. fair) razini za vrstu psla kju bavljaju. S druge strane, institucinalne zapreke za smanjenje plaća, ka št su pravilnici radnim dnsima i klektivni ugvri, u slučaju Hrvatske pkazali su se mal manje važnim razlzima nefleksibilnsti plaća naniže Rigidnst plaća nvzapslenih radnika U Anketi se takđer ispituje pstjanje rigidnsti plaća nvzapslenih radnika, št u vm slučaju pdrazumijeva tendenciju da pčetne plaće nvzapslenih radnika ne dstupaju bitn d plaća pstjećih zapslenika sličnih kvalifikacija i radng iskustva u pduzeću. Istraživanja pkazuju da je cikličnst plaća izraženija kd nvih zapslenika u uspredbi s već pstjećim zapslenicima (Pissarides, 2009.), dk izstanak fleksibilnsti u frmiranju plaća nvih zapslenika upućuje na rigidn frmiranje plaća u gspdarstvu. Rezultati Ankete hrvatskih pduzeća pkazuju da je tršak za nvg radnika prije bi kd 77% pduzeća sličan nme za pstjeće radnike dgvarajućih kvalifikacija i radng iskustva, dk se u nastavku recesijskg razdblja (d d 2013.) taj udi smanji na 66%, ali je i nadalje sta relativn visk. T upućuje na pstjanje prilične rigidnsti plaća nvzapslenih radnika u Hrvatskj. Ispitanici su sim tga trebali izdvjiti glavni faktr 19 kji utječe na razinu pčetne plaće nvzapslenih radnika, pri čemu su bile pnuđene sljedeće mgućnsti: klektivni ugvr plaćama, plaće zapslenika sa sličnim kvalifikacijama u pduzeću dnsn izvan pduzeća te dstupnst radnika sa sličnim kvalifikacijama na tržištu rada, pri čemu se prva dva faktra ubrajaju Tablica 13. Važnst internih dnsn eksternih faktra za dređivanje pčetne plaće nvzapslenih radnika udi pduzeća u pstcima Sektr Klektivni ugvr Plaća sličnih zapslenika u pduzeću Interni faktri Ukupn Plaća sličnih zapslenika izvan pduzeća Eksterni faktri Dstupnst sličnih Ukupn radnika na tržištu rada Ukupn Prerađivačka industrija Građevinarstv Trgvina Pslvne usluge Veličina pduzeća (brj zapslenih) Mikrpduzeća (5 19) Mala pduzeća (20 49) Srednja pduzeća (50 199) Velika pduzeća ( 200) Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Drugi faktri 19 Ov pitanje bil je uvršten u WDN ankete prvedene u prijašnjim krugvima anketiranja, a zbg njegve važnsti uvršten je i u WDN anketu kju je prve HNB u Marina Kunvac i Andreja Pufnik

21 Prilagdba plaća 13 u interne faktre, a prestala dva u eksterne. Rezultati Ankete upućuju na t da u većini pduzeća u Hrvatskj (68%) najveći utjecaj na dređivanje pčetne plaće nvzapslenih radnika imaju interni faktri. Pritm je najveći udi nih pduzeća (43%) kja su izdvjila plaće pstjećih zapslenika u pduzeću sa sličnim kvalifikacijama i iskustvm ka najvažniji interni faktr. Udi pduzeća u kjima je klektivni ugvr najrelevantniji interni faktr u dređivanju pčetne plaće nvzapslenih radnika znatn je manji (25%). Iznimku čine velika pduzeća kd kjih su klektivni ugvri najvažniji činitelj kji utječe na frmiranje plaća nvzapslenih radnika. Spmenuti rezultat u skladu je sa znatnim udjelm velikih pduzeća kja primjenjuju klektivne ugvre (Tablica 9.). Eksterni faktri, dnsn situacija na tržištu rada, imaju najveći utjecaj na frmiranje pčetnih plaća nvzapslenih radnika u manjem dijelu pduzeća (24%), pri čemu je znatn veći udi pduzeća istaknu važnst pnude rada dnsn dstupnsti radnika sa sličnim sbinama na tržištu rada (17%), u uspredbi s udjelm pduzeća kji su izdvjili plaću sličnih zapslenika izvan pduzeća (7%). njihvih zapslenika, dk sam 9% pduzeća tvrdi da je n ptaknul smanjenje plaća zapslenicima. Spmenuti zaključci vrijede za pduzeća u svim sektrima i ne vise veličini pduzeća. Relativn slaba rasprstranjenst demnstracijskg učinka smanjenja plaća u javnm sektru nije iznenađujuća s bzirm na t da je Vladina dluka smanjenju plaća u javnm sektru implementirana tek u veljači 2013., št je psljednja gdina referentng razdblja Ankete i peta gdina d pčetka gspdarske kntrakcije. Tablica 14. Učinak smanjenja plaća u javnm sektru na kretanje plaća udi pduzeća u pstcima Da, pmgl je da pravdam smanjenje plaća u pduzeću. Da, smanjil je atraktivnst zapšljavanja u javnm sektru. Ne, nije imal nikakav utjecaj. Ukupn Demnstracijski učinak smanjenja plaća u javnm sektru Zbg ptrebe fiskalne knslidacije Vlada Republike Hrvatske u veljači gdine dnijela je dluku smanjenju plaća u javnm sektru za 3%. U Anketi je pstavljen specifičn pitanje kje se dnsil sam na hrvatska pduzeća: Je li spmenut smanjenje plaća u javnm sektru izravn ili neizravn utjecal na prsječnu plaću u dređenm pduzeću? Rezultati Ankete upućuju na t da dluka Vlade smanjenju plaća u javnm sektru nije imala širk rasprstranjen demnstracijski učinak na anketirana pduzeća. Naime, većina pduzeća, njih 91%, izjasnila se da smanjenje plaća u javnm sektru nije imal nikakav učinak na kretanje plaća Sektr Prerađivačka industrija Građevinarstv Trgvina Pslvne usluge Veličina pduzeća (brj zapslenih) Mikrpduzeća (5 19) Mala pduzeća (20 49) Srednja pduzeća (50 199) Velika pduzeća ( 200) Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

22 14 Pstjanje sinkrniziransti između dluka prmjeni plaća i cijena 6. Pstjanje sinkrniziransti između dluka prmjeni 20 plaća i cijena Rezultati Ankete pkazuju da kd 57% pduzeća ne pstji vremenska usklađenst između dnšenja dluka prmjeni plaća i cijena na razini pduzeća. Sljedećih 31% pduzeća tvrdi da vremenska usklađenst pri dnšenju spmenutih dluka pstji, ali nema dređeng ubičajeng redslijeda dnšenja dluka. Sam k 10% pduzeća izjavil je da se spmenute dluke dnse dređenim redslijedm: u 5% pduzeća dluke prmjeni cijena slijede nakn dluke prmjeni plaća, u 2% pduzeća slučaj je brnut, dk 3% pduzeća dluke prmjeni plaća i cijena dnsi istdbn. Slika 3. Sinkrniziranst između dnšenja dluka prmjeni plaća i cijena udi pduzeća (u pstcima) % Ne pstji veza Pstji veza, ali Odluke se dnse nema dređeng istdbn brasca Prmjene cijena slijede prmjene plaća Prmjene plaća slijede prmjene cijena Ukupn Mala pduzeća (20 49) Velika pduzeća ( 200) Mikrpduzeća (5 19) Srednja pduzeća (50 199) Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB 7. Zaključak Pdaci prikupljeni tijekm prvđenja Ankete tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj, u drugj plvini gdine, pkazuju da su čak tri četvrtine pduzeća u Hrvatskj bile izlžene nekj vrsti nepvljnga gspdarskg ška kji je ima negativan utjecaj na pslvanje pduzeća u razdblju d d Pritm su najrasprstranjeniji gspdarski škvi bili šk nelikvidnsti, šk ptražnje te nepvljni uvjeti financiranja. S bzirm na rasprstranjenst gspdarskih škva, pduzeća su se prilagdila nvnastalim uvjetima smanjivanjem trškva pslvanja, i t pnajprije smanjivanjem trškva rada. Dminantna strategija smanjivanja trškva rada bil je smanjenje brja zapslenih sba, i t putem individualnih tpuštanja, ali i nebnavljanja privremenih ugvra pri isteku te zamrzavanja i smanjenja nvih zapšljavanja. Unatč snažnm smanjivanju brja zapslenih sba, rezultati Ankete pkazuju i t da pjačan 20 Ov pitanje bil je uvršten u WDN ankete prvedene u prijašnjim krugvima anketiranja, a zbg njegve važnsti uvršten je i u WDN Anketu kju je prve HNB zapšljavanje vjerjatn neće uslijediti ni nakn št pčne gspdarski pravak. Naime, iak većina pduzeća smatra da nepvljna kretanja pslvng ciklusa sprječavaju zapšljavanje radnika na nedređen vrijeme, izrazit visk udi pduzeća preprekama pri zapšljavanju nvih radnika smatra i viske preze na plaće, viske trškve stalih prizvdnih faktra sim rada, rizik prmjene Zakna radu, nedstupnst radne snage s ptrebnim vještinama i viske trškve tpuštanja. Smanjenje viskih trškva tpuštanja naveden je i ka jedan d pririteta, kji bi prema mišljenju ispitanika trebale uzeti u bzir buduće refrme radng zakndavstva. Iak je dminantna strategija prilagdbe trška rada u Hrvatskj bila smanjenje inputa rada, trećina pduzeća implementirala je i smanjenje ili zamrzavanje plaća svjih radnika, u prcesu prilagdbe pslvanja kriznim uvjetima. U prvim gdinama krize (2010.) relativn mali udi pduzeća (7%) u Hrvatskj smanjiva je nminalne plaće nastjeći se prilagditi negativnm gspdarskm šku, n taj se udi iz gdine u gdinu pvećava te je u dsegnu 16%. Psttak radnika buhvaćenih Marina Kunvac i Andreja Pufnik

23 Literatura 15 smanjenjem plaća znatn se pveća (sa 76% u na 96% u 2013.). Iak vaj pdatak upućuje na smanjenje rigidnsti plaća u Hrvatskj tijekm referentng razdblja, drugi ddatni indikatri upućuju na t da unatč tme frmiranje plaća u Hrvatskj ne mžem smatrati fleksibilnim. Tak znatan udi pduzeća mijenja plaće rjeđe neg jednm gdišnje, trećina pduzeća indeksira plaće u dnsu na inflaciju, a klektivni ugvri reguliraju plaće za k plvinu zapslenih u privatnm sektru, pri čemu je pkrivenst radnika klektivnim ugvrima u velikim pduzećima znatn viša. Rezultati Ankete pkazuju i relativnu nefleksibilnst plaća nvih zapslenika, kja je kd većine pduzeća slična nima za pstjeće radnike dgvarajućih kvalifikacija i radng iskustva. S druge strane, unatč zamijećenim rigidnstima, prikupljeni pdaci pkazuju da se intenzitet rigidnsti, pvezan s raširenšću smanjenja nminalnih plaća i indeksacije plaća te s plaćama nvih zapslenika, smanji u razdblju d d u uspredbi s razdbljem prije Literatura Babecky, J., Du Caju, P., Ksma, T., Lawless, M., Messina, J. i Rm, T. (2009.): Dwnward nminal and real wage rigidity: survey frm Eurpean firms, ECB Wrking Paper, 1105 Babecky, J., Du Caju, P., Ksma, T., Lawless, M., Messina, J. i Rm, T. (2009.b): The margins f labur cst adjustment: Survey evidence frm Eurpean firms, ECB Wrking Paper, 1106 Bertla, G., Dabusinskas, A., Heberichts, M., Izquierd, M., Kwapil, C., Mntrnes, J. i Radwski, D. (2010.): Price, wage and emplyment respnse t shcks: Evidence frm the WDN Survey, ECB Wrking Paper, 1164 Dhyne, E. i Druant, M. (2010.): Wages, labr r prices: hw d firms react t shcks? ECB Wrking Paper, 1224 Bagić, D. (2010.): Sustav industrijskih dnsa u Republici Hrvatskj: hrvatski sindikati između društvene integracije i tržišng sukba, Dktrska disertacija, Sveučilište u Zagrebu Dickens, W. T., Gette, L., Grshen, E. L., Hlden, S., Messina, J., Schweitzer, M. E., Turunen, J. I Ward, M. E., (2007.): Hw Wages Change: Micr Evidence frm the Internatinal Wage Flexibility Prject, Jurnal f Ecnmic Perspectives, N. 21(2), pp Druant, M., Fabiani, S., Kezdi, G., Lam, A., Martins, F. i Sabbatini, R. (2009.): Hw are firms wages and prices linked: survey evidence in Eurpe, ECB Wrking Paper, 1084 Du Caju, P., Ksma, T., Lawless M., Messina, J. i Rm, T. (2014): Why firms avid cutting wages: survey evidence frm Eurpean firms, Bank f Greece Wrking Paper, 173 ECB (2008): Executive summary f the wage dynamics netwrk (WDN) main findings. Available at: aryfmainfindings.pdf?25c66e4f101cf1a06bef275cc1f 1b472 Elsby, M. W. (2006.): Evaluating the ecnmic significance f dwnward nminal wage rigidity, NBER Wrking Paper, Fabiani et al. (2010.): Wage rigidities and labur market adjustment in Eurpe, Jurnal f the Eurpean Ecnmic Assciatin, 8 Fabiani, S., Lam, A., Messina, J. i Rm, T. (2015.): Firm adjustment during times f ecnmic crisis, ECB Wrking Paper, 1778 Galuščak K., Keeney, M., Niclitsas, D., Smets, F., Strzelecky, P. i Vdpivec, M. (2010.): The determinatin f wages f newly hired emplyees: survey evidence n internal versus Fexternal factrs, ECB Wrking Paper, 1153 Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

24 16 Literatura HNB, (2013.): Bulletin, N. 194 HNB, (2014.): Bulletin, N. 209 Kunvac, M. (2014.): Emplyment prtectin legislatin in Cratia, Financial Thery and Practice, 38 (2), pp Kwapil, C. (2010.): Firms reactins t the crisis and their cnsequences fr the labur market. Results f a cmpany survey cnducted in Austria, ECB Wrking Paper, 1274 OECD, (2013.): Emplyment prtectin annual time series data Available at: < Pissarides, C. (2009.): The unemplyment vlatility puzzle: Is wage stickiness the answer?, Ecnmetrica, N. 77, pp Marina Kunvac i Andreja Pufnik

25 Ddatak A. Prvedba Ankete 17 Ddatak A. Prvedba Ankete U razdblju d rujna d studenga HNB je prve Anketu tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj na uzrku pduzeća s pet ili više zapslenih kja psluju u djelatnstima prerađivačke industrije, građevinarstva, trgvine i pslvnih usluga. S bzirm na dugtrajnu gspdarsku krizu kja je d prisutna u hrvatskm gspdarstvu, cilj Ankete bi je prikupiti detaljne pdatke različitim strategijama prilagdbe pslvanja pduzeća na dugtrajne nepvljne gspdarske uvjete u razdblju d d Anketni upitnik izrađen je u sklpu WDN-a te je harmniziran među zemljama EU-a, št mgućuje uspredbu dbivenih pdataka. Tijekm i pčetkm Anketu su prvele i stale zemlje članice EU-a s iznimkm Finske, Švedske i Danske. Anketa je bila slžena te je sadržavala ukupn 35 pitanja. Upitnik je buhvaća skup pitanja zajedničkih anketama svih zemalja (tzv. cre questins), di standardiziranih pitanja kja nisu bila bvezna te ih je pjedina zemlja mgla uvrstiti ak ih je smatrala važnima (tzv. nn-cre questins) te pitanja specifična za Hrvatsku (tzv. cuntry specific questins). Upitnik je prilžen u Ddatku B. Prvjera primjerensti i razumljivsti pitanja mgućena je pilt-anketiranjem pduzeća kja nisu dabrana u brut uzrak za sam istraživanje. Na temelju tg pilt-istraživanja napravljene su manje izmjene i prilagdbe samga upitnika, kak bi se ispitanicima lakšal samstaln ppunjavanje Ankete. Za ptrebe HNB-a Anketu je prvela agencija za istraživanje tržišta Ipss Puls. Anketn istraživanje prveden je na uzrku dmaćih pduzeća iz četiri sektra prerađivačke industrije, građevinarstva, trgvine i uslužnih djelatnsti, prema sljedećem ppisu (prema klasifikaciji NKD-a kja je usklađena s NACE Rev. 2): 1. C Prerađivačka industrija; 2. F Građevinarstv; 3. G Trgvina na velik i na mal; ppravak mtrnih vzila i mtcikla; 4. H-J i L-N Usluge: H Prijevz i skladištenje; I Djelatnsti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J Infrmacije i kmunikacije; L Pslvanje nekretninama; M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnsti; N Administrativne i pmćne uslužne djelatnsti. Uzrak je blikva Ipss Puls tak da je najprije dređen tzv. brut uzrak kji je sadržava ukupn 4548 pduzeća, d čega je 648 pduzeća iz građevinske djelatnsti, 1361 pduzeće iz prerađivačke industrije, 1365 pduzeća iz sektra trgvine i 1174 pduzeća iz segmenta pslvnih usluga. Ppulacija na kju se istraživanje dnsil sve su pduzeća registrirana u Republici Hrvatskj, a sam kvir uzrka činila je Finina baza gdišnjih financijskih izvještaja iz gdine. Finalni brut uzrak pduzeća bi je dvetapni stratificirani uzrak, i t: a) prema djelatnsti (četiri navedena segmenta); b) prema veličini pduzeća (četiri veličine: 5 d 19 zapslenih, 20 d 49 zapslenih, 50 d 199 zapslenih te 200 i više zapslenih). Unutar svakga d šesnaest stratuma pduzeća su izabrana slučajnim dabirm. Istraživanje je prveden putem n-line i telefnske ankete. U njemu je sudjelval ukupn 301 pduzeće s više d pet zapslenih iz privatng sektra iz cijele Hrvatske. Svim je pduzećima iz brut uzrka Ipss Puls pslana elektrnička pruka ka pziv za sudjelvanje u Anketi s brazlženjem ciljeva samga istraživanja. Kak bi se pveća daziv na Anketu, u prilgu je pslana i kpija pzivng pisma kje je u ime HNB-a ptpisa guverner Bris Vujčić. Anketni upitnik trebal je pslati ispitanicima iz višeg menadžmenta pduzeća kji su uključeni u prces dređivanja plaća i cijena, pnajprije izvršnim direktrima pduzeća ili direktrima djela za upravljanje ljudskim resursima, dnsn financijskim direktrima i članvima uprava. Pstupak anketiranja bi je smišljen tak da je svak pduzeće u pzivnj elektrničkj pruci dbil link na internetsku adresu s n-line verzijm ankete. Ispitanici su mgli tijekm radnga vremena telefnski kntaktirati s agencijm Ipss Puls, kja ja za tu svrhu imala bučene djelatnike, kjima su se ispitanici mgli bratiti s pitanjima u slučaju nejasnća ili ptrebe za bil kakvm drugm pmći u vezi s vim prjektm. Osim telefnm, ispitanici su u slučaju pitanja ili prblema mgli pslati i elektrničku pruku agenciji Ipss Puls na adresu psebn tvrenu u tu svrhu. Sedam dana nakn slanja pzivnih elektrničkih pruka pduzećima su pslane pruke kje su služile ka pdsjetnici na Anketu. Kak je pčetni daziv na n-line anketu bi relativn mali, s pduzećima se stupil u kntakt i telefnski. Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

26 18 Ddatak A. Prvedba Ankete Na Anketu je dgvril ukupn 301 pduzeće, d tga je na 199 anketa dgvren telefnski, a na 102 n-line. T znači da je daziv na Anketu (engl. respnse rate) bi relativn mali te je iznsi 7%. Tablica A1. Struktura pduzeća u ppulaciji i pduzeća kja su sudjelvala u anketnm istraživanju a) Ppulacija a) Ppulacija Brj pduzeća Psttak u ukupnm Brj zapslenih Psttak u ukupnm Građevinarstv 10,2% 2,2% 1,1% 0,3% 13,7% Građevinarstv 2,6% 1,9% 2,8% 3,5% 10,8% Prerađivačka industrija 13,2% 4,4% 3,1% 1,0% 21,7% Prerađivačka industrija 3,6% 3,8% 8,6% 16,7% 32,7% Trgvina 24,1% 4,1% 1,6% 0,6% 30,4% Trgvina 6,0% 3,4% 4,1% 10,9% 24,3% Pslvne usluge 27,0% 4,4% 2,2% 0,7% 34,2% Pslvne usluge 6,6% 3,7% 5,7% 16,2% 32,2% Psttak u ukupnm 74,4% 15,0% 8,0% 2,6% 100,0% Psttak u ukupnm 18,7% 12,8% 21,2% 47,3% 100,0% b) Realizirani uzrak b) Realizirani uzrak Brj pduzeća Psttak u ukupnm Brj zapslenih Psttak u ukupnm Građevinarstv 2,3% 4,3% 2,7% 0,3% 9,6% Građevinarstv 0,2% 1,2% 3,2% 0,7% 5,3% Prerađivačka industrija 5,6% 12,6% 15,0% 5,3% 38,5% Prerađivačka industrija 0,6% 3,8% 14,8% 21,7% 40,9% Trgvina 8,3% 3,7% 5,6% 1,3% 18,9% Trgvina 0,9% 1,3% 4,5% 10,2% 16,9% Pslvne usluge 13,3% 7,0% 9,3% 3,3% 32,9% Pslvne usluge 1,1% 2,2% 8,0% 25,6% 36,9% Psttak u ukupnm 29,6% 27,6% 32,6% 10,3% 100,0% Psttak u ukupnm 2,8% 8,4% 30,5% 58,3% 100,0% Prmatra li se realizirani uzrak prema brju zapslenih, vidljiv je da su građevinarstv i trgvina te pduzeća d 49 zapslenih premal zastupljena. U analizi se služi rezultatima dbivenima na snvi pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća (engl. emplyment adjusted weights). Ti se pnderi izračunavaju tak da se ukupan brj zapslenih u ppulaciji u svakm stratumu pdijeli s brjem pduzeća u stvarenm uzrku u svakm stratumu. Marina Kunvac i Andreja Pufnik

27 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj 19 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj Anketa tržištu rada i dređivanju plaća Cilj je ve Ankete prikupljanje infrmacija prmjenama u pslvanju pduzeća tijekm prteklih neklik gdina kje su nastale ka rezultat krize. Ov je nastavak prethdn prvedenih dviju anketa (2007., 2009.). Anketa je sastavni di prjekta ESSB-a dinamici plaća kji buhvaća središnje banke eurpdručja i stalih zemalja EU-a te se prvdi pmću usklađenga anketng upitnika. Na važnst kju ESSB pridaje prvđenju ve Ankete upućuje prilžen pism guvernera Hrvatske nardne banke Brisa Vujčića. U Hrvatskj vu Anketu prvdi agencija za istraživanja tržišta Ipss Puls pd nadzrm i vlašću Hrvatske nardne banke. Vaša je suradnja d iznimne važnsti, ali vaše je sudjelvanje u ptpunsti dbrvljn te neće biti nikakvih psljedica ak dbijete sudjelvati. Infrmacije kje se tijekm anketng upitnika prikupe pduzeću smatraju se pvjerljivima te će se njima kristiti isključiv bez navđenja naziva i sam u svrhu istraživanja. Pslat ćem vam kpiju glavnih ukupnih rezultata Ankete. Mlim vas da navedete ime sbe za kntakt za daljnju krespndenciju. *** Anketni upitnik šalje se izvršnm direktru pduzeća ili direktru djela za upravljanje ljudskim resursima (dnsn financijskim direktrima i članvima uprave) te je pdijeljen u četiri dijela: 1. di Infrmacije pduzeću 2. di Prmjene u gspdarskm kružju 3. di Prilagdbe radne snage 4. di Prilagdbe plaća 5. di Prilagdbe cijena. Većina pitanja je kvalitativna i dgvri na sam neka d njih zahtijevaju brjke. Ak vam je tešk navesti tčan brj, mlim vas da se kristite približnim iznsima. Za ispunjavanje anketng upitnika ptrebn je k 30 minuta. Anketni upitnik se dnsi na pduzeće, a ne na pdružnicu (kja je pjedinačna fizička lkacija na kjj se psluje), a u svakm pitanju naveden je referentn razdblje. S bzirm na t da je cilj utvrditi prmjene u praksama nakn financijske krize, većina se pitanja dnsi na prakse kje su se primjenjivale u razdblju d d gdine. Cilj je svakg dijela bjašnjen, a pitanja sadržavaju upute. U pveznicama uz pjedina pitanja bit će p ptrebi dane i ddatne upute. Kntakt i pmć: Ak su vam ptrebne ddatne infrmacije ili pjašnjenja, mlim vas da upite pšaljete na adresu: nline.hr@ ipssadria.cm C1. Pdaci pduzeću C1.1 Kji je vaš glavni sektr aktivnsti? NKD klasifikacija sektra (eknmskih djelatnsti) C1.2 Kje je gdine vaše pduzeće zapčel s radm? C1.3 Kakvi su bili struktura, vlasnički status i autnmija u upravljanju vašeg pduzeća na kraju 2013.? Struktura: Vlasništv: Autnmija u upravljanju: Pduzeće bez pdružnice Uglavnm u dmaćem vlasništvu Matičn društv Pduzeće s jednm ili više pdružnica Uglavnm u stranm vlasništvu Pdređen društv / pridružen društv Nije primjenjiv Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

28 20 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj C2. Prmjene u gspdarskm kružju Cilj je vg dijela cjena glavnih prmjena eknmskg kružja kje je u razdblju d d pretrpjel vaše pduzeće. Pri dgvaranju na pitanja mlim navedite najvažnije prmjene kje su se dgdile u vm razdblju. C2.1 Kak su sljedeći činitelji utjecali na aktivnsti vašeg pduzeća u razdblju d d 2013.? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Snažn smanjenje aktivnsti pduzeća Umjeren smanjenje aktivnsti pduzeća Neprmijenjen Umjeren pvećanje aktivnsti pduzeća Snažn pvećanje aktivnsti pduzeća Razina ptražnje za vašim prizvdima/uslugama Klebljivst/neizvjesnst ptražnje za vašim prizvdima/uslugama Pristup vanjskm financiranju ubičajenim financijskim kanalima Platežna spsbnst kupaca i njihva spsbnst ispunjavanja ugvrnih bveza Dstupnst inputa d vaših ubičajenih dbavljača C2.2 Jesu li učinci činitelja kji su imali snažan utjecaj na vaše pduzeće bili kratktrajni, sam djelmičn trajni ili dugtrajni u razdblju d d 2013.? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Kratktrajni Sam djelmičn trajni Dugtrajni Razina ptražnje za vašim prizvdima/uslugama Klebljivst/neizvjesnst ptražnje za vašim prizvdima/uslugama Pristup vanjskm financiranju ubičajenim financijskim kanalima Spsbnst plaćanja kupaca i njihva spsbnst ispunjavanja ugvrnih bveza Dstupnst inputa d vaših ubičajenih dbavljača C2.3 Kada je riječ financiranju, mlim navedite klik su u razdblju d d za vaše pduzeće bili relevantni sljedeći dgađaji. Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Napmena: Kredit vdje značuje bil kju vrstu kredita, a ne sam bankvni kredit. Nije relevantn Mal relevantn Relevantn Vrl relevantn Nije bi dstupan kredit za financiranje brtng kapitala Nije bi dstupan kredit za financiranje nvih ulaganja Nije bi dstupan kredit za refinanciranje duga Kredit za financiranje brtnga kapitala bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški Kredit za financiranje nvih ulaganja bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški Kredit za refinanciranje duga bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški Marina Kunvac i Andreja Pufnik

29 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj 21 C2.4 Kakv je bil kretanje sljedećih sastavnih dijelva ukupnih trškva u razdblju d d 2013.? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Vidi definicije u Ddatku. Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Ukupni trškvi Trškvi radne snage Trškvi financiranja Trškvi inputa krištenih u prizvdnji Ostali trškvi (navedite ) C2.5 Mlim navedite kak su se kretale pjedine kmpnente trškva radne snage u razdblju d d Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Vidi definicije u Ddatku. Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Osnvna plaća ili plaća p učinku Fleksibilni dijelvi plaće (bnusi, pvlastice itd.) Brj stalnih zapslenika Brj privremenih zapslenika / zapslenika s ugvrm na dređen vrijeme Brj agencijskih radnika i stalih (slbdna zanimanja itd., bez ugvra zapslenju) Radn vrijeme p zapsleniku Ostale kmpnente trškva radne snage (navedite ) C2.6 Kak su se kretale cijene i ptražnja za vašim glavnim prizvdm u razdblju d d 2013.? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Dmaća ptražnja za vašim glavnim prizvdm/uslugm Inzemna ptražnja za vašim glavnim prizvdm/uslugm Cijene vašega glavng prizvda na dmaćem tržištu Cijene vašega glavng prizvda na stranim tržištima C.3. Prilagdbe radne snage C3.1. Klik je zapslenika vaše pduzeće imal na platnm ppisu na kraju 2013.? Klik je agencijskih radnika i stalih radnika vaše pduzeće imal na kraju 2013.? Definicije su na Linku. Ukupan brj zapslenika Ukupan brj agencijskih radnika i stalih d kjih: Zapsleni na nedređen, pun radn vrijeme Zapsleni na nedređen, nepun radn vrijeme Privremeni zapslenici ili zapslenici na dređen vrijeme Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

30 22 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj C3.2 Kak su vaši zapslenici na kraju bili raspređeni, prema skupinama zanimanja ili prema radnm stažu? (Na Linku se nalaze definicije ISCO skupina zanimanja i definicija radng staža.) SKUPINE ZANIMANJA RADNI STAŽ Viskkvalificirani nemanualni (ISCO: 1, 2, 3) % Kraći d 1 gdine % Niskkvalificirani nemanualni (ISCO: 4 i 5) % Između 1 i 5 gdina % Viskkvalificirani manualni (ISCO: 7 i 8) % Dulji d 5 gdina % Niskkvalificirani manualni (ISCO: 9) % UKUPNO ( = 100%) UKUPNO ( = 100%) C3.3a Je li tijekm razdblja d d bil ptrebe za znatnim smanjivanjem brja zapslenika ili za mijenjanjem sastava zapslenika? Ptreba za smanjivanjem brja zapslenika ili za prmjenm sastava zapslenika DA NE C3.3.bis. Kjm ste se d sljedećih mjera kristili kak biste smanjili brj zapslenika ili kak biste prmijenili sastav zapslenika kada je takva aktivnst bila hitna? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Vidi definicije na sljedećem Linku. Ne Mal Umjeren Mng Klektivna tpuštanja Pjedinačna tpuštanja Privremena tpuštanja Subvenciniran skraćivanje radng vremena Nesubvenciniran skraćivanje radng vremena (uključujući smanjenje brja prekvremenih sati) Nebnavljanje privremenih ugvra p njihvu isteku Prgrami rang umirvljenja Zamrzavanje ili smanjenje nvih zapšljavanja Smanjenje brja agencijskih i stalih radnika C3.4 Jesu li ve aktivnsti pstale teže ili jednstavnije u uspredbi sa situacijm gdine? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Mng jednstavnije Jednstavnije Neprmijenjen Teže Mng teže Otpustiti zapslenike iz eknmskih razlga (klektivn) Otpustiti zapslenike iz eknmskih razlga (pjedinačn) Otpustiti zapslenike iz disciplinskih razlga Privremen tpustiti zapslenike iz eknmskih razlga Zapsliti zapslenika (tršak zapšljavanja, uključujući administrativne trškve) Prilagditi radn vrijeme Premještati zapslenike na pzicije na drugim lkacijama Premještati zapslenike na druga radna mjesta Prilagditi plaće pstjećih zapslenika Sniziti izns plaće kji se nudi nvim zapslenicima Marina Kunvac i Andreja Pufnik

31 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj 23 NC3.4b. Kji su činitelji pruzrčili prmjene kje ste naveli u pitanju C3.4 Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Refrme zakna radu Sudska praksa / prvđenje zakna Prmjene u pnašanju sindikata Prmjene u pjedinačnm pnašanju Otpustiti zapslenika iz eknmskih razlga (klektivn) Otpustiti zapslenika iz eknmskih razlga (pjedinačn) Otpustiti zapslenike iz disciplinskih razlga Privremen tpustiti zapslenike iz eknmskih razlga Zapsliti zapslenika (tršak zapšljavanja, uključujući administrativne trškve) Prilagditi radn vrijeme Premještati zapslenike na pzicije na drugim lkacijama Premještati zapslenike na druga radna mjesta Prilagditi plaće pstjećih zapslenika Sniziti izns plaće kji se nudi nvim zapslenicima C3.5 Klik je relevantan svaki d sljedećih činitelja u smislu prepreke zapšljavanju radnika s ugvrima na nedređen vrijeme? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Nije relevantn Mal relevantn Relevantn Vrl relevantn Nesigurnst u vezi s gspdarskim uvjetima Nedstatna dstupnst radne snage s ptrebnim vještinama Pristup financiranju Trškvi tpuštanja Trškvi zapšljavanja Viski prezi na plaće Viske plaće Rizik da će se zakni radu prmijeniti Trškvi drugih inputa sim radne snage Ostal (navedite, na primjer, viske minimalne plaće, viske plaće definirane u klektivnim ugvrima ) Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

32 24 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj CS3.6 Smatrate li ptrebnima refrme radng zakndavstva u Hrvatskj kje bi uključivale sljedeće prmjene? Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Trškvi tpuštanja Trškvi zapšljavanja Fleksibilnst radng vremena Trškvi rang umirvljenja Minimalne plaće Trškvi kji prizlaze iz klektivnih ugvra Naknade za nezapslene C4. Prilagdbe plaća U vm se dijelu prikupljaju infrmacije dređivanju plaća i učestalsti prmjena plaća. Većina se pitanja dnsi na 2013., ali nekim je pitanjima cilj cijeniti razlike između razdblja i razdblja prije C4.1 U 2013.: Kliki se psttak ukupnih trškva vašeg pduzeća (svi perativni trškvi) dnsi na trškve radne snage (plaće, nadnice, bnusi, dprinsi za scijaln siguranje, buka, prezi, dprinsi za mirvinske fndve itd.)? Definicije se nalaze na sljedećem Linku. Tršak radne snage / Ukupni tršak % C4.2 Klik se psttak vaših ukupnih izdataka za plaće u dnsi na bnuse i pvlastice pvezane s pjedinačnm učinkvitšću ili učinkvitšću pduzeća? % C4.3 Primjenjuje li vaše pduzeće klektivne ugvre kje je u ugvril i ptpisal unutar pduzeća (na razini pduzeća) ili izvan pduzeća (na nacinalnj, reginalnj, sektrskj ili prfesinalnj razini)? Na razini pduzeća Izvan pduzeća Ne, takav ugvr ne pstji. Ne, ugvr pstji, ali se pduzeće pvukl. Da, takav ugvr je na snazi. C4.3b Kliki je udi vaših zapslenika u bi pkriven bil kjim klektivnim ugvrm plaćama? Udi zapslenika pkrivenih klektivnim ugvrm plaćama (tprilike) % C4.4 Klik se čest mijenja klektivni ugvr plaćama kji se primjenjuje u vašem pduzeću? Više neg jednm gdišnje Jednm gdišnje Između gdinu dana i dvije gdine Jednm u dvije gdine Rjeđe neg jednm u dvije gdine Nikada / Nije primjenjiv C4.5 Je li vaše pduzeće prmjene u snvnj plaći prilagdil inflaciji prije 2010.? A tijekm razdblja ? Definicija snvne plaće izravna naknada za rad izuzevši bnus (redvna plaća, prvizije, plaća p učinku). Prije Tijekm razdblja Da Ne Inflacija je bila preniska, pa pravila indeksacije nisu bila perativna. Nije bil pravnih ili drugih pravila indeksacije kji bi dređivali takvu prilagdbu. Marina Kunvac i Andreja Pufnik

33 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj 25 C4.6 Klik se čest u vašem pduzeću mijenjala snvna plaća zapslenika iz glavne skupine zanimanja? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Više neg jednm gdišnje Jednm gdišnje Između gdinu dana i dvije gdine Jednm u dvije gdine Rjeđe neg jednm u dvije gdine Nikada / Nije primjenjiv Prije Tijekm razdblja C4.7 Jeste li tijekm razdblja d d zamrznuli ili smanjivali snvne plaće u pjedinj gdini (mlim navedite u kjim gdinama)? Plaće su bile zamrznute. Plaće su smanjene. Plaće nisu bile ni zamrznute ni smanjene. DA % buhvaćenih radnika DA % buhvaćenih radnika (prsječn smanjenje plaće) DA % % ( % ) % % ( % ) % % ( % ) % % ( % ) CS 4.7a Klik je svaki d sljedećih razlga relevantan u sprječavanju smanjivanja snvne plaće? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Nije relevantn Mal relevantn Relevantn Vrl relevantn Ne znam Pravilnik radnim dnsima / klektivni ugvri sprječavaju smanjenja snvne plaće Umanjil bi angažman zapslenika, št bi rezultiral manjim učincima i slabijm uslugm. Imal bi negativan utjecaj na mral zapslenika. Naštetil bi reputaciji pduzeća, kju ima ka psldavac, št bi težal zapšljavanje radnika u budućnsti. U slučaju smanjenja plaća najprduktivniji zapslenici mgu dlučiti napustiti pduzeće. Smanjenje plaće pvećal bi brj zapslenika kji daju tkaz, št bi psljedičn pvećal trškve zapšljavanja i spsbljavanja nvih radnika. Stvril bi pteškće u privlačenju nvih radnika. Radnici ne vle nepredvidiva smanjenja dhtka. Stga, među radnicima i pduzećima vrijedi prešutni dgvr da se plaće neće smanjivati za vrijeme recesija niti će rasti za vrijeme ekspanzija. Zapslenici uspređuju svje plaće s plaćama sličn kvalificiranih radnika u stalim pduzećima na istm tržištu. CS 4.7.b Je li neka d sljedećih strategija primjenjivana u vašem pduzeću za smanjenje trškva radne snage u razdblju d d 2013.? Odaberite sve dgvre kji vrijede za vaše pduzeće. Smanjenje ili ukidanje bnusa Smanjenje ili ukidanje nenvčanih pvlastica Prmjene u smjenskm radu Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

34 26 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj Uspravanje ili zamrzavanje ddjeljivanja unaprjeđenja Zapšljavanje nvih zapslenika (sa sličnim vještinama i iskustvm) uz plaću nižu d plaće nih kji su tišli (npr. zbg dbrvljnih stavki ili umirvljenja) Uptreba rang umirvljenja kak bi se zapslenici s viskim plaćama zamijenili nvim zapslenicima s niskim plaćama Ostale strategije (navedite) CS4.7.c U vezi s glavnm skupinm zanimanja u vašem pduzeću, mlim značite među sljedećim dgvrima naj kji je najrelevantniji činitelj u dređivanju pčetne plaće nvzapslenih zapslenika. Odaberite jedan dgvr. Klektivni ugvr plaćama (ptpisan na bil kjj razini) Plaća sličnih zapslenika u pduzeću Plaća sličnih zapslenika izvan pduzeća Dstupnst radnika sa sličnim sbinama na tržištu rada Ostali razlzi (navedite) NC4.8 Kliki je tršak pduzeća za nvg radnika, u uspredbi sa sličnim radnicima (u smislu iskustva i radnih zadataka) u vašem pduzeću? Mng niži Niži Sličan Viši Mng viši Prije U razdblju CS4.9 Je li smanjenje plaća u javnm sektru d 3% (na snvi Vladine dluke iz veljače 2013.) izravn ili neizravn utjecal na prsječnu plaću u vašem pduzeću? Da, imal je demnstrativni učinak, št nam je pmgl da pravdam smanjenje plaća u našem pduzeću. Da, smanjil je atraktivnst alternativng zapšljavanja u javnm sektru. Ne, nije imal nikakav utjecaj. C5. Određivanje cijena i prilagdbe cijena U vm se dijelu prikupljaju infrmacije dređivanju cijena i učestalsti prmjene cijena. Cilj je nekih pitanja cijeniti razlike između razdblja d d u dnsu na razdblje prije Ak vaše pduzeće prizvdi (ili prdaje) više d jedng dbra ili usluge, dgvri se trebaju dnsiti na glavni prizvd ( aktivnst ili uslugu ), kji je definiran ka prizvd kji je ima najveći udi u ukupnm prihdu d prdaje u vašem pduzeću, u referentnj gdini. Na primjer, ak vaše pduzeće prizvdi (ili prdaje) neklik vrsta šešira i cipela, pd prizvd pdrazumijevam šeširi i cipele (nevisn specifičnj vrsti), dk glavni prizvd značuje naj kji je u referentnj gdini generira najveću dbit. NC5.2 Kji je udi dbiti d glavnih prizvda vašeg pduzeća ptjeca d prdaje na dmaćim tržištima, a kji d prdaje na stranim tržištima u 2013.? Prdaja na dmaćim tržištima % Prdaja na stranim tržištima % NC5.4 Kak biste pisali stupanj knkurencije na dmaćim i stranim tržištima za vaš glavni prizvd? Za svaki navd u pjedinm retku daberite sam JEDAN dgvr. Slab Umjeren Snažan Vrl snažan Nije primjenjiv Dmaća tržišta Inzemna tržišta Marina Kunvac i Andreja Pufnik

35 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj 27 NC5.6 Kak ste i klik čest mijenjali cijenu vašega glavng prizvda u 2013.? S bzirm na najprikladniji pis situacije u vašem pduzeću daberite SAMO JEDAN STUPAC, i unutar njega SAMO JEDAN ODGOVOR. U REDOVITIM INTERVALIMA KADA SU SE MIJENJALI TROŠKOVI i/ili UVJETI POTRAŽNJE (daberite učestalst kja je bila najubičajenija) Češće neg jednm gdišnje Dnevn Tjedn Mjesečn Trmjesečn Plugdišnje Jednm gdišnje Između jedne i dvije gdine Rjeđe neg jednm u dvije gdine Nikad Ne znam CS5.7 U kakvj su vezi raspred prmjena cijena i raspred prmjena plaća? Odaberite jednu mgućnst. Ne pstji veza. Pstji veza, ali nema nekg dređeng brasca. Odluke se dnse istdbn. Prmjene cijena bičn slijede prmjene plaća. Prmjene plaća bičn slijede prmjene cijena. Ne znam. Mlim, navedite sljedeće: a) ime pduzeća b) PDV identifikacijski brj c) adresa d) ime ispitanika e) funkcija ispitanika f) telefnski brj i ispitanika Pitanje C1.3 Matičn društv: Društv s pravnm sbnšću ili društv bez pravne sbnsti ili grupa društava kja ima pduzeće za direktna ulaganja kje psluje u zemlji različitj d zemlje matičng društva. Pridružen društv: Društv s pravnm sbnšću ili društv bez pravne sbnsti u kjemu strani ulagač ima prav glasa u upravljanju. Takv društv mže biti pdređen društv, pduzeće u djelmičnm vlasništvu ili pdružnica. [Pdređen društv: Društv s pravnm sbnšću ili u zemlji dmaćinu u kjemu drugi subjekt izravn ima više d pla glasačkg prava diničara, ili jest diničar u društvu, i ima prav imenvati ili uklniti većinu članva administrativnga, upravljačkga ili nadzrng tijela]. Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

36 28 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj Pitanje C2.4 Ukupni trškvi: svi perativni trškvi, uključuju npr. telekmunikacije, siguranje ili državanje zgrada i preme, kmunalne trškve, trškve putvanja i stale razne trškve Pitanje C2.5 Trškvi radne snage: plaće, nadnice, bnusi, dprinsi za scijaln siguranje, buka, prezi, dprinsi mirvinskim fndvima Sa stajališta psldavca vi se trškvi bičn dijele na: izravne naknade (izravna plaća za bavljeni rad i bnusi); stale izravne trškve (plaćanja u naturi, plaćanja u kapitalu i naknade za neradne dane); neizravni trškvi (dprinsi za scijaln siguranje, stručn spsbljavanje i različiti prezi). Osnvna plaća izravna naknada izuzevši bnuse (redvita plaća i nadnica, prvizije, plaćanja p učinku). Bnusi/pvlastice (fleksibilni dijelvi plaće) di nadknade kji je različit d snvne plaće i bičn se pvezuje s učinkm pjedinca ili s učinkm pduzeća Osnvna plaća p danu, mjesecu ili kmadu snvna plaća p satu rada, p mjesecu rada ili p prizvedenm kmadu Pitanje C3.1 Zapslenici uključuje sve vrste zapslenika, tj. ne s ugvrima radu. Agencijski radnici i slbdne prfesije isključeni su. Staln pun vrijeme Oni zapslenici s ugvrima zapslenju u kjima nije naznačen prestanak trajanja ugvra i čije je radn vrijeme jednak nm ugvrenm u klektivnm ugvru ili ubičajenm radnm vremenu. Staln nepun radn vrijeme Oni zapslenici s ugvrima zapslenju u kjima nije naznačen prestanak trajanja ugvra i čije je radn vrijeme kraće d ng kje je definiran ka pun radn vrijeme. Privremeni ili na dređen vrijeme Oni zapslenici s ugvrima kji imaju tčan datum prestanka važenja ili tčn dređen razdblje trajanja zapslenja [uključuje pripravnički staž] Agencijski radnici i stali: Ovi radnici i zapslenici nisu na platnm ppisu pduzeća, pput savjetnika, zapslenika kji su služben zapsleni u drugm pduzeću itd. Prvjerite definiciju, jer mže biti različita u različitim zemljama. Pitanje C3.2 Skupine zanimanja: ISCO-08 Struktura, naziv skupine i znake Glavne skupine 1 Direktri/upravitelji 2 Stručnjaci i znanstvenici 3 Inženjeri, tehničari i srdna zanimanja 4 Uredski i šalterski službenici 5 Uslužna i trgvačka zanimanja 7 Zanimanja u brtu i pjedinačnj prizvdnji 8 Rukvatelji strjevima, vzilima i sastavljači prizvda 9 Jednstavna zanimanja Neprekinuti radni staž mjeri se ka duljina vremena tijekm kjeg je radnik zapslen na svm trenutačnm radnm mjestu kd trenutng psldavca te se dnsi na kntinuirana razdblja zapslensti. Pitanje C3.3 Pravilnici tpuštanjima (klektivnim ili pjedinačnim) jesu ni kji na tpuštanja primjenjuju pravna graničenja i dređuju naknade kje se trebaju isplatiti tpuštenim bivšim zapslenicima. Subvenciniran skraćen radn vrijeme značuje mjere kje subvenciniraju skraćivanje radng vremena, št Marina Kunvac i Andreja Pufnik

37 Ddatak B. Anketa tržištu rada i dređivanju plaća u Hrvatskj 29 psldavce hrabruje da skrate radn vrijeme umjest da tpuste radnike. Prgrami rang umirvljenja pdrazumijevaju mjere kje sbama kje su prglašene viškm mgućuju da primaju mjesečnu mirvinu i/ili paušalni izns prije neg št napune zaknm predviđenu db za umirvljenje. Pitanje C4.1 Ukupni trškvi: svi perativni trškvi (ista definicija ka i pitanju C2.4) Trškvi radne snage: plaće, nadnice, bnusi, scijalni dprinsi, buka, prezi, dprinsi mirvinskim fndvima. Sa stajališta psldavca vi se trškvi bičn dijele na: izravne naknade (izravna plaća za bavljeni rad i bnusi); stali izravni trškvi (plaćanja u naravi, plaćanja u kapitalu i naknade za neradne nade); neizravni trškvi (dprinsi za scijaln siguranje, stručn spsbljavanje i različite preze). Pitanje C4.9 Zamrzavanje snvne plaće: snvna plaća nminaln staje neprmijenjena Smanjenje snvne plaće: snvna plaća se nminaln smanjuje Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

38 30 Ddatak C. Rezultati Ankete Ddatak C. Rezultati Ankete Tablica C1. C2.1. Kak su sljedeći činitelji utjecali na aktivnsti vašeg pduzeća u razdblju d d 2013.? Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Razina ptražnje 16,3 29,5 19,1 31,0 4,1 Klebljivst/neizvjesnst ptražnje 13,7 30,3 37,6 17,8 0,5 Pristup vanjskm financiranju 8,0 13,2 67,9 10,2 0,7 Platežna spsbnst kupaca 26,1 29,2 35,9 8,6 0,2 Dstupnst inputa 1,8 21,7 59,0 14,3 3,2 Tablica C2. C2.2 Jesu li učinci činitelja kji su imali snažan utjecaj na vaše pduzeće bili kratktrajni, sam djelmičn trajni ili dugtrajni u razdblju d d 2013.? Kratktrajni Sam djelmičn trajni Dugtrajni Razina ptražnje 4,2 24,5 71,3 Klebljivst/neizvjesnst ptražnje 1,4 21,2 77,4 Pristup vanjskm financiranju 11,1 11,5 77,4 Platežna spsbnst kupaca 12,1 22,3 65,6 Dstupnst inputa 54,2 11,4 34,3 Tablica C3. C2.3 Kada je riječ financiranju, mlim navedite klik su u razdblju d d za vaše pduzeće bili relevantni sljedeći dgađaji. Nije relevantn Mal relevantn Relevantn Vrl relevantn Nije bi dstupan kredit za financiranje brtng kapitala 59,5 11,3 19,8 9,4 Nije bi dstupan kredit za financiranje nvih ulaganja 51,7 19,9 20,3 8,0 Nije bi dstupan kredit za refinanciranje duga 65,9 12,9 13,1 8,1 Kredit za financiranje brtnga kapitala bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški Kredit za financiranje nvih ulaganja bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški Kredit za refinanciranje duga bi je dstupan, ali su uvjeti (kamatna stpa i drugi uvjeti ugvra) bili preteški 48,7 10,8 27,1 13,4 42,3 11,9 36,4 9,4 55,2 14,0 19,9 10,9 Tablica C4. C2.4 Kakv je bil kretanje sljedećih sastavnih dijelva ukupnih trškva u razdblju d d 2013.? Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Ukupni trškvi 6,0 22,0 12,9 52,0 7,2 Trškvi radne snage 6,0 20,6 25,2 46,5 1,8 Trškvi financiranja 3,3 13,9 33,5 37,6 11,7 Trškvi inputa krištenih u prizvdnji 3,2 15,7 35,9 42,0 3,2 Ostali trškvi 2,5 10,1 36,4 34,7 16,4 Marina Kunvac i Andreja Pufnik

39 Ddatak C. Rezultati Ankete 31 Tablica C5. C2.5 Mlim navedite kak su se kretale pjedine kmpnente trškva radne snage u razdblju d d Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Osnvna plaća ili plaća p učinku 5,4 18,1 38,1 37,0 1,4 Fleksibilni dijelvi plaće (bnusi, pvlastice itd.) 10,3 13,9 57,6 18,0 0,2 Brj stalnih zapslenika 9,5 32,5 25,0 24,5 8,5 Brj privremenih zapslenika 10,6 14,1 44,2 26,8 4,3 Brj agencijskih radnika i stalih 8,0 3,5 82,2 6,0 0,4 Radn vrijeme p zapsleniku 0,3 3,7 89,1 6,9 0,0 Ostale kmpnente trškva radne snage 8,2 4,6 59,7 25,3 2,2 Tablica C6. C2.6 Kak su se kretale cijene i ptražnja za vašim glavnim prizvdm u razdblju d d 2013.? Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Dmaća ptražnja za vašim glavnim prizvdm/uslugm 14,8 34,1 32,2 17,6 1,3 Inzemna ptražnja za vašim glavnim prizvdm/uslugm 9,6 14,8 47,6 24,6 3,4 Cijena vašega glavng prizvda na dmaćem tržištu 10,9 30,1 37,2 21,6 0,2 Cijena vašega glavng prizvda na stranim tržištima 6,0 16,9 61,2 15,7 0,2 Tablica C7. C3.3b Kjm ste se d sljedećih mjera kristili kak biste smanjili brj zapslenika ili kak biste prmijenili sastav zapslenika kada je takva aktivnst bila hitna? Ne Mal Umjeren Mng Klektivna tpuštanja 67,4 14,2 15,2 3,2 Pjedinačna tpuštanja 14,3 38,0 41,1 6,7 Privremena tpuštanja 75,4 17,6 3,5 3,5 Subvenciniran skraćivanje radng vremena 83,7 13,9 2,4 0,0 Nesubvenciniran skraćivanje radng vremena (uključujući smanjenje brja prekvremenih sati) 63,9 17,7 9,3 9,1 Nebnavljanje privremenih ugvra p njihvu isteku 34,3 16,6 25,2 23,8 Prgrami rang umirvljenja 57,0 9,0 21,9 12,1 Zamrzavanje ili smanjenje nvih zapšljavanja 39,1 20,5 9,4 31,0 Smanjenje brja agencijskih i stalih radnika 63,5 11,6 3,9 21,1 Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

40 32 Ddatak C. Rezultati Ankete Tablica C8. C3.4 Jesu li ve aktivnsti pstale teže ili jednstavnije u uspredbi sa situacijm gdine? Mng jednstavnije Jednstavnije Neprmijenjen Teže Mng teže Otpustiti zapslenike iz eknmskih razlga (klektivn) 1,2 5,9 80,1 10,9 1,9 Otpustiti zapslenike iz eknmskih razlga (pjedinačn) 1,6 10,5 73,8 12,0 2,2 Otpustiti zapslenike iz disciplinskih razlga 0,6 12,1 74,2 11,9 1,1 Privremen tpustiti zapslenike iz eknmskih razlga 0,2 10,6 77,1 11,1 0,9 Zapsliti zapslenika (tršak zapšljavanja, uključujući admin. trškve) 3,0 19,0 62,0 14,0 1,0 Prilagditi radn vrijeme 4,0 11,0 72,0 13,0 1,0 Premještati zapslenike na pzicije na drugim lkacijama 2,0 12,0 80,0 5,0 1,0 Premještati zapslenike na druga radna mjesta 0,0 15,0 72,0 11,0 1,0 Prilagditi plaće pstjećih zapslenika 0,0 12,0 69,0 15,0 4,0 Sniziti izns plaće kji se nudi nvim zapslenicima 3,0 12,0 70,0 11,0 4,0 Tablica C9. NC3.4b Kji su činitelji pruzrčili prmjene kje ste naveli u pitanju C3.4? Refrme zakna radu Sudska praksa / prvđenje zakna Prmjene u pnašanju sindikata Prmjene u pjedinačnm pnašanju Otpustiti zapslenike iz eknmskih razlga (klektivn) 50,0 6,0 23,0 20,0 Otpustiti zapslenike iz eknmskih razlga (pjedinačn) 39,0 18,0 8,0 35,0 Otpustiti zapslenike iz disciplinskih razlga 22,0 46,0 4,0 28,0 Privremen tpustiti zapslenike iz eknmskih razlga 47,0 11,0 8,0 34,0 Zapsliti zapslenika (tršak zapšljavanja, uključujući admin. trškve) Prilagditi radn vrijeme 52,0 9,0 12,0 27,0 59,0 6,0 11,0 24,0 Premještati zapslenike na pzicije na drugim lkacijama 46,0 10,0 1,0 43,0 Premještati zapslenike na druga radna mjesta 26,0 5,0 15,0 55,0 Prilagditi plaće pstjećih zapslenika 23,0 9,0 15,0 53,0 Sniziti izns plaće kji se nudi nvim zapslenicima 31,0 3,0 10,0 56,0 Marina Kunvac i Andreja Pufnik

41 Ddatak C. Rezultati Ankete 33 Tablica C10. C3.5 Klik je relevantan svaki d sljedećih činitelja u smislu prepreke zapšljavanju radnika s ugvrima na nedređen vrijeme? Nije relevantn Mal relevantn Relevantn Vrl relevantn Nesigurnst u vezi s gspdarskim uvjetima 12,0 11,0 34,0 43,0 Nedstatna dstupnst radne snage s ptrebnim vještinama 21,0 21,0 38,0 21,0 Pristup financiranju 28,0 24,0 38,0 10,0 Trškvi tpuštanja 22,0 19,0 38,0 21,0 Trškvi zapšljavanja 26,0 26,0 37,0 12,0 Viski prezi na plaće 11,0 18,0 34,0 37,0 Viske plaće 25,0 31,0 30,0 14,0 Rizik da će se zakni radu prmijeniti 19,0 20,0 36,0 25,0 Trškvi drugih inputa sim radne snage 20,0 18,0 45,0 17,0 Ostal 42,0 12,0 27,0 18,0 Tablica C11. CS3.6 Smatrate li ptrebnima refrme radng zakndavstva u Hrvatskj kje bi uključivale sljedeće prmjene? Snažn smanjenje Umjeren smanjenje Neprmijenjen Umjeren pvećanje Snažn pvećanje Trškvi tpuštanja 16,0 34,0 42,0 6,0 2,0 Trškvi zapšljavanja 18,0 33,0 40,0 6,0 3,0 Fleksibilnst radng vremena 4,9 23,3 36,1 23,5 12,1 Trškvi rang umirvljenja 6,9 29,5 44,5 11,8 7,3 Minimalne plaće 2,6 4,7 43,6 34,2 14,9 Trškvi kji prizlaze iz klektivnih ugvra 14,0 25,2 47,3 11,3 2,3 Naknade za nezapslene 9,4 8,3 54,3 24,3 3,8 Tablica C12. C4.1 U 2013.: Kliki se psttak ukupnih trškva vašeg pduzeća (svi perativni trškvi) dnsi na trškve radne snage (plaće, nadnice, bnusi, dprinsi za scijaln siguranje, buka, prezi, dprinsi za mirvinske fndve itd.)? Prsječna vrijednst udjela trškva radne snage u ukupnim trškvima Ukupn 38,7 Tablica C13. C4.2 Klik se psttak vaših ukupnih izdataka za plaće u dnsi na bnuse i pvlastice pvezane s pjedinačnm učinkvitšću ili učinkvitšću pduzeća? Prsječna vrijednst udjela bnusa i dr. u ukupnim izdacima za plaće Ukupn 4,5 Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

42 34 Ddatak C. Rezultati Ankete Tablica C14. C4.3. Primjenjuje li vaše pduzeće klektivne ugvre kje je u ugvril i ptpisal unutar pduzeća (na razini pduzeća) i izvan pduzeća (na nacinalnj, reginalnj, sektrskj ili prfesinalnj razini)? Na razini pduzeća Izvan pduzeća Ne, takav ugvr ne pstji. 61,1 76,0 Ne, ugvr pstji, ali se pduzeće pvukl. 3,5 0,7 Da, takav ugvr je na snazi. 35,4 23,3 Tablica C15. C4.3b Kliki je udi vaših zapslenika u bi pkriven bil kjim klektivnim ugvrm plaćama? Udi zapslenika pkrivenih klektivnim ugvrima (%) Ukupn 47,1 Tablica C16. C4.4 Klik se čest mijenja klektivni ugvr plaćama kji se primjenjuje u vašem pduzeću? Učestalst prmjene klektivng ugvra plaćama Više neg jednm gdišnje 0,4 Jednm gdišnje 17,5 Između gdinu dana i dvije gdine 3,1 Jednm u dvije gdine 8,0 Rjeđe neg jednm u dvije gdine 22,7 Nikada / Nije primjenjiv 48,3 Tablica C17. C4.5 Je li vaše pduzeće prmjene u snvnj plaći prilagdil inflaciji prije 2010.? A tijekm razdblja ? Prije Da 42,4 33,9 Ne 15,3 16,8 Inflacija je bila preniska, pa pravila indeksacije nisu bila perativna. 42,3 49,3 Nije bil pravnih ili drugih pravila indeksacije kji bi dređivali takvu prilagdbu. 0,0 0,0 Tablica C18. C4.6 Klik se čest u vašem pduzeću mijenjala snvna plaća zapslenika iz glavne skupine zanimanja? Učestalst prmjene snvne plaće prije Više neg jednm gdišnje 2,0 3,0 Jednm gdišnje 33,9 35,4 Između gdinu dana i dvije gdine 9,9 7,7 Jednm u dvije gdine 11,0 13,9 Rjeđe neg jednm u dvije gdine 23,7 20,5 Nikada / Nije primjenjiv 19,5 19,5 Marina Kunvac i Andreja Pufnik

43 Ddatak C. Rezultati Ankete 35 Tablica C19. C4.7 Jeste li tijekm razdblja d d zamrznuli ili smanjivali snvne plaće u pjedinj gdini (mlim navedite u kjim gdinama)? Zamrzavanje plaća Smanjenje plaća Udi pduzeća kja su zamrznula plaće (%) Obuhvaćeni radnici, (%) Udi pduzeća kja su smanjila plaće (%) Obuhvaćeni radnici, (%) Prsječn smanjenje plaće (%) ,7 91,0 7,4 76,4 16, ,5 91,9 11,3 85,2 14, ,1 92,7 14,0 83,3 12, ,5 93,3 15,9 95,6 21,5 Tablica C20. CS 4.7a Klik je svaki d sljedećih razlga relevantan u sprječavanju smanjivanja snvne plaće? Nije relevantn Mal relevantn Relevantn Vrl relevantn Ne znam Pravilnik radnim dnsima / klektivni ugvri sprječavaju smanjenja snvne plaće Umanjil bi angažman zapslenika, št bi rezultiral manjim učincima i slabijm uslugm. 29,6 15,1 28,8 18,9 7,6 20,6 16,0 30,9 29,4 2,9 Imal bi negativan utjecaj na mral zapslenika. 13,8 14,2 32,7 36,7 2,5 Naštetil bi reputaciji pduzeća, kju ima ka psldavac, št bi težal zapšljavanje radnika u budućnsti. U slučaju smanjenja plaća najprduktivniji zapslenici mgu dlučiti napustiti pduzeće. Smanjenje plaće pvećal bi brj zapslenika kji daju tkaz, št bi pvećal trškve zapšljavanja i spsbljavanja nvih radnika. 16,8 21,2 34,2 20,5 7,2 10,3 9,0 38,2 40,3 2,2 17,1 24,2 34,0 22,4 2,3 Stvril bi pteškće u privlačenju nvih radnika. 17,9 18,8 35,9 24,1 3,4 Radnici ne vle nepredvidiva smanjenja dhtka. Stga, među radnicima i pduzećima vrijedi prešutni dgvr da se plaće neće smanjivati za vrijeme recesija niti će rasti za vrijeme ekspanzija. Zapslenici uspređuju svje plaće s plaćama sličn kvalificiranih radnika u stalim pduzećima na istm tržištu. 22,1 15,4 40,8 14,8 7,0 12,5 13,6 44,4 26,6 2,9 Tablica C21. CS 4.7.b Je li neka d sljedećih strategija primjenjivana u vašem pduzeću za smanjenje trškva radne snage u razdblju d d 2013.? Udi pduzeća, u pstcima Smanjenje ili ukidanje bnusa 25,9 Smanjenje ili ukidanje nenvčanih pvlastica 18,6 Prmjene u smjenskm radu 13,0 Uspravanje ili zamrzavanje ddjeljivanja unaprjeđenja 11,6 Zapšljavanje nvih zapslenika (sa sličnim vještinama i iskustvm) uz plaću nižu d plaće nih kji su tišli Uptreba rang umirvljenja kak bi se zapslenici s viskim plaćama zamijenili nvim zapslenicima s niskim plaćama 24,3 7,3 Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

44 36 Ddatak C. Rezultati Ankete Tablica C22. CS 4.7.c U vezi s glavnm skupinm zanimanja u vašem pduzeću, mlim značite među sljedećim dgvrima naj kji je najrelevantniji činitelj u dređivanju pčetne plaće nvzapslenih zapslenika. Udi pduzeća (%) Klektivni ugvr plaćama (ptpisan na bil kjj razini) 25,0 Plaća sličnih zapslenika u pduzeću 43,0 Plaća sličnih zapslenika izvan pduzeća 7,0 Dstupnst radnika sa sličnim sbinama na tržištu rada 17,0 Tablica C23. NC4.8.a Kliki je tršak pduzeća za nvg radnika, u uspredbi sa sličnim radnicima (u smislu iskustva i radnih zadataka) u vašem pduzeću? prije Mng niži 2,0 1,0 Niži 6,9 11,0 Sličan 76,8 66,0 Viši 12,9 20,0 Mng viši 1,4 2,0 Tablica C24. CS4.9 Je li smanjenje plaća u javnm sektru d 3% (na snvi Vladine dluke iz veljače 2013.) izravn ili neizravn utjecal na prsječnu plaću u vašem pduzeću? Ukupn Da, pmgl je da pravdam smanjenje plaća u pduzeću. 7,0 Da, smanjil je atraktivnst zapšljavanja u javnm sektru. 2,0 Ne, nije imal nikakav utjecaj. 91,0 Tablica C25. NC5.2 Kji je udi dbiti d glavnih prizvda vašeg pduzeća ptjeca d prdaje na dmaćim tržištima, a kji d prdaje na stranim tržištima u 2013.? Prsječna vrijednst Prdaja na dmaćim tržištima 74,4 Prdaja na stranim tržištima 25,2 Tablica C26. NC5.4 Kak biste pisali stupanj knkurencije na dmaćim i stranim tržištima za vaš glavni prizvd? Slab Umjeren Snažan Vrl snažan Nije primjenjiv Dmaća tržišta 9,2 19,5 35,6 33,1 2,5 Inzemna tržišta 6,5 15,3 18,2 22,2 37,9 Marina Kunvac i Andreja Pufnik

45 Ddatak C. Rezultati Ankete 37 Tablica C27. NC5.6 Kak ste i klik čest mijenjali cijenu vašega glavng prizvda u 2013.? U redvitim intervalima Kad su se mijenjali trškvi/ptražnja Nikada Učestalst prmjene cijena 15,7 60,6 23,7 Dnevn 1,8 0,7 Tjedn 1,0 3,1 Mjesečn 0,5 4,9 Trmjesečn 3,4 18,2 Plugdišnje 1,8 6,9 Jednm gdišnje 6,4 16,2 Između jedne i dvije gdine 0,4 6,3 Rjeđe neg jednm u dvije gdine 0,4 4,3 Tablica C28. CS5.7 U kakvj su vezi raspred prmjena cijena i raspred prmjena plaća? Udi pduzeća (%) Ne pstji veza. 57,4 Pstji veza, ali nema dređeng brasca. 31,0 Odluke se dnse istdbn. 2,7 Prmjene cijena slijede prmjene plaća. 4,9 Prmjene plaća slijede prmjene cijena. 2,3 Napmena: Prikazani rezultati pnderirani su krištenjem pndera kji dražavaju ukupnu zapslenst u ppulaciji pduzeća. Izvr: WDN anketa kju je prve HNB Obilježja tržišta rada i dređivanja plaća u Hrvatskj: rezultati Ankete pduzeća

46 D sada bjavljeni Pregledi: Brj Datum Naslv Autr(i) P 1 Prsinac Bankvni sustav u gdini P 2 Siječanj Prblemi banaka: uzrci, načini rješavanja i psljedice Ljubink Jankv P 3 Veljača Valutne krize: pregled terije i iskustva 1990-ih Ante Babić i Ante Žigman P 4 Listpad Analiza inzemng duga Republike Hrvatske Ankica Kačan P 5 Travanj Kreditna plitika hrvatskih banaka: Rezultati drugga HNB-va prjekta anketiranja banaka Evan Kraft s Hrvjem Dlencem, Mladenm Dulibm, Michaelm Faulendm, Tmislavm Galcem, Vedranm Ššićem i Mladenm Mirkm Tepušem P 6 Travanj Št znači ulazak stranih banaka u Hrvatsku? Tmislav Galac i Evan Kraft P 7 Klvz Value at Risk (Rizičnst vrijednsti) Terija i primjena na međunardni prtfelj Dražen Mikulčić instrumenata s fiksnim prihdm P 8 Rujan Prmet i stvareni tečajevi na deviznm tržištu u Hrvatskj Tihmir Stučka P 9 Listpad Terija i stvarnst inzemnih izravnih ulaganja u svijetu i u tranzicijskim zemljama s psebnim svrtm na Hrvatsku Ante Babić, Andreja Pufnik i Tihmir Stučka P 10 Siječanj Vremenska knzistentnst i pzitivna terija mnetarne plitike teretski temelji Marje Lang institucinalng ustrja središnje banke P 11 Siječanj Analiza pslvanja stambenih štedinica u Republici Hrvatskj Mladen Mirk Tepuš P 12 Lipanj Deset gdina tranzicije Središnje bankarstv u srednjeurpskim i istčneurpskim državama (uključujući baltičke države) Warren Cats i Mark Škreb P 13 Rujan Fiskalna knslidacija, inzemna knkurentnst i mnetarna plitika: dgvr Evan Kraft i Tihmir Stučka WIWW-u P 14 Veljača Rezultati trećega HNB-va anketiranja banaka: Hrvatski bankarski sektr u fazi Tmislav Galac knslidacije i tržišng pziciniranja d gdine d danas P 15 Klvz Kak unaprijediti hrvatski sustav siguranja štednih ulga? Michael Faulend i Evan Kraft P 16 Klvz Pregled i analiza izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku Alan Škudar P 17 Rujan Treba li Hrvatskj razlikvanje premije siguranja štednih ulga? Tmislav Galac P 18 Studeni Analiza mdela stambeng financiranja u Republici Hrvatskj Mladen Mirk Tepuš P 19 Svibanj Kriteriji Eurpske unije s psebnim naglaskm na eknmske kriterije knvergencije Gdje je Hrvatska? Michael Faulend, Davr Lnčarek, Ivana Curavić i Ana Šabić P 20 Klvz Rezultati četvrtga HNB-va anketiranja banaka Tmislav Galac i Lana Dukić P 21 Listpad Indeksi kncentracije bankarskg sektra u Hrvatskj Igr Ljubaj P 22 Siječanj Kntrla kncentracija u hrvatskme bankarskm sustavu Tatjana Ružić P 23 Ožujak Analiza pslvanja stambenih štedinica: Mladen Mirk Tepuš Rezultati drugga HNB-va prjekta anketiranja stambenih štedinica P 24 Klvz Rezultati petga HNB-va anketiranja banaka Lana Ivičić, Mirna Dumičić, Ante Burić, Ivan Huljak P 25 Svibanj Okvir za praćenje makreknmskih neravnteža u Eurpskj uniji značenje za Mislav Brkić i Ana Šabić Hrvatsku P 26 Klvz Kratak uvd u svijet makrprudencijalne plitike Mirna Dumičić

47 Upute autrima Hrvatska nardna banka bjavljuje u svjim pvremenim publikacijama Istraživanja, Pregledi i Tehničke bilješke znanstvene i stručne radve zapslenika Banke i vanjskih suradnika. Prispjeli radvi pdliježu pstupku recenzije i klasifikacije kji prvdi Kmisija za klasifikaciju i vrednvanje radva. Autri se u rku d najviše dva mjeseca d primitka njihva rada bavještavaju dluci prihvaćanju ili dbijanju članka za bjavljivanje. Radvi se primaju i bjavljuju na hrvatskm i/ili na engleskm jeziku. Radvi predlženi za bjavljivanje mraju ispunjavati sljedeće uvjete. Tekstvi mraju biti dstavljeni elektrničkm pštm ili ptičkim medijima (CD, DVD), a mediju treba prilžiti i ispis na papiru. Zapis treba biti u frmatu Micrsft Wrd. Na prvj stranici rada bvezn je navesti naslv rada, ime i prezime autra, akademske titule, naziv ustanve u kjj je autr zapslen, suradnike te ptpunu adresu na kju će se autru slati primjerci za krekturu. Ddatne infrmacije, primjerice zahvale i priznanja, pželjn je uključiti u tekst na kraju uvdng dijela. Na drugj stranici svaki rad mra sadržavati sažetak i ključne riječi. Sažetak mra biti jasan, deskriptivan, pisan u trećem licu i ne dulji d 250 riječi (najviše 1500 znakva). Ispd sažetka treba navesti d 5 ključnih pjmva. Tekst treba biti tipkan s prredm, na stranici frmata A4. Tekst se ne smije blikvati, dpušten je sam pdebljavanje (bld) i kurziviranje (italic) dijelva teksta. Naslve je ptrebn numerirati i dvjiti dvstrukim prredm d teksta, ali bez frmatiranja. Tablice, slike i grafikni kji su sastavni di rada, mraju biti pregledni, te mraju sadržavati brj, naslv, mjerne jedinice, legendu, izvr pdataka te bilješke. Bilješke kje se dnse na tablice, slike ili grafikne treba bilježiti malim slvima (a, b, c ) i ispisati ih dmah ispd. Ak se psebn dstavljaju (tablice, slike i grafikni), ptrebn je značiti mjesta u tekstu gdje dlaze. Numeracija mra biti u skladu s njihvim slijedm u tekstu te se na njih treba referirati prema numeraciji. Ak su već umetnuti u tekst iz nekih drugih prgrama, nda je ptrebn dstaviti i te datteke u frmatu Excel (grafikni mraju imati pripadajuće serije pdataka). Ilustracije trebaju biti u standardnm frmatu EPS ili TIFF s pisima u Helvetici (Arial, Swiss) veličine 8 tčaka. Skenirane ilustracije trebaju biti rezlucije 300 dpi za sivu skalu ili ilustraciju u punj bji i 600 dpi za lineart (nacrti, dijagrami, sheme). Frmule mraju biti napisane čitljiv. Indeksi i ekspnenti mraju biti jasni. Značenja simbla mraju se bjasniti dmah nakn jednadžbe u kjj se prvi put uptrebljavaju. Jednadžbe na kje se autr pziva u tekstu ptrebn je bilježiti serijskim brjevima u zagradi uz desnu marginu. Bilješke na dnu stranice treba značiti arapskim brjkama pdignutima iznad teksta. Trebaju biti št kraće i pisane slvima manjima d slva kjima je pisan tekst. Ppis literature dlazi na kraju rada, a u njega ulaze djela navedena u tekstu. Literatura treba biti navedena abecednim redm prezimena autra, a pdaci djelu mraju sadržavati i pdatke izdavaču, mjest i gdinu izdavanja. Uredništv zadržava prav da autru vrati na pnvni pregled prihvaćeni rad i ilustracije kje ne zadvljavaju navedene upute. Pzivam zainteresirane autre kji žele bjaviti svje radve da ih pšalju na adresu Direkcije za izdavačku djelatnst, prema navedenim uputama.

48 Hrvatska nardna banka izdaje sljedeće publikacije: Gdišnje izvješće Hrvatske nardne banke Redvita gdišnja publikacija kja sadržava gdišnji pregled nvčanih i pćih eknmskih kretanja te pregled statistike. Plugdišnje izvješće Hrvatske nardne banke Redvita plugdišnja publikacija kja sadržava plugdišnji pregled nvčanih i pćih eknmskih kretanja te pregled statistike. Trmjesečn izvješće Hrvatske nardne banke Redvita trmjesečna publikacija kja sadržava trmjesečni pregled nvčanih i pćih eknmskih kretanja. Bilten bankama Redvita publikacija kja sadržava pregled i pdatke bankama. Bilten Hrvatske nardne banke Redvita mjesečna publikacija kja sadržava mjesečni pregled nvčanih i pćih eknmskih kretanja te pregled mnetarne statistike. Istraživanja Hrvatske nardne banke Pvremena publikacija u kjj se bjavljuju kraći znanstveni radvi zapslenika Banke i vanjskih suradnika. Pregledi Hrvatske nardne banke Pvremena publikacija u kjj se bjavljuju stručni radvi zapslenika Banke i vanjskih suradnika. Tehničke bilješke Pvremena publikacija u kjj se bjavljuju infrmativni radvi zapslenika Banke i vanjskih suradnika. Hrvatska nardna banka izdaje i druge publikacije: numizmatička izdanja, bršure, publikacije na drugim medijima (CD ROM, DVD), knjige, mngrafije i radve d psebng interesa za Banku, zbrnike radva s knferencija kjih je rganizatr ili surganizatr Banka, edukativne materijale i druga slična izdanja.

49

50 ISSN (nline)