POLJSKA: VODIČ KROZ ZEMLJU ODREDIŠTA

Transcription

1 POLJSKA: VODIČ KROZ ZEMLJU ODREDIŠTA 1. Osnvne infrmacije Glavni grad: Varšava Brj stanvnika: 38,530,000 Pvršina: 312,685 km 2 Jezik: pljski Valuta: pljski zlt (PLN) Stpa nezapslensti: 11% 2. Opći uslvi ulaska u zemlju i infrmacije vizama Vize se mgu izdavati u diplmatskim misijama i knzularnim djeljenjima Republike Pljske. Ambasada Pljske u Tirani, Albanija * Rruga e Durresit 123, Tirana tel: ( ) fax: ( ) tirana.amb.sekretariat@msz.gv.pl web: Ambasada Pljske u Sarajevu, Bsna i Hercegvina Ul. Dla 13, Sarajev tel: ( ) ; fax: ( ) Emanuela.Suprwicz@msz.gv.pl ; Ryszard.Michalski@msz.gv.pl web: Ambasada Pljske u Skpju, Bivša jugslavenska Republika Makednija * Ul. Djur Djakvić 50, 1000 Skpje tel: ( ) , fax: ( ) ambpl@unet.cm.mk Knzularni djel tel/fax: ( ) Ambasada Pljske u Pdgrici, Crna Gra Ul. Kzaraczka 71, Pdgrica tel: , (020) fax: , (020) Ovaj Vdič je ažuriran u kviru prjekta Migracije za razvj na Zapadnm Balkanu (MIDWEB) a finansira se iz Višekrisničkg IPA 2 prgrama Evrpske kmisije za gdinu. Revidiran aprila 2011.

2 Ambasada Republike Pljske u Begradu, Srbija Ul. Kneza Milsa 38, Begrad tel: ( ) , fax: ( ) Ambrpfrj@Eunet.yu Knzularn djeljenje tel: ( ) , , fax: ( ) Eknmsk djeljenje tel/fax: ( ) * Pljske ambasada u Skpju i Tirani mgu izdavati vize grañanima Ksva. a) Tranzitne vize (A, B): Aerdrmska viza (A) dzvljava vam tranzit krz meñunardni aerdrm u šengenskj zni bez ulaska na šengenski teritrij. Državljani Albanije, Bsne i Hercegvine, Hrvatske, Bivše jugslavenske Republike Makednije, Crne Gre i Srbije ne trebaju aerdrmsku vizu (A). Tranzitna viza (B) izdaje se na razdblje d pet dana i služi za tranzit šengenskim teritrijem kpnenim putem. b) Šengenska viza za kratkrčni bravak (C): Budući da je Pljska članica šengenskg sprazuma, pljska ulazna viza daje prav njezinm nsitelju da ulazi u čitav šengenski prstr. Viza za kratkrčni bravak (C) dzvljava nsitelju da bravi d 90 dana u šengenskm teritriju unutar razdblja d 180 dana, u svrhe turizma, te prdičnih ili pslvnih razlga. Od 30. nvembra i 8. nvembra državljani Albanije, Bsne i Hercegvine, Bivše jugslavenske Republike Makednije, Crne Gre i Srbije kji psjeduju bimetrijski pasš više ne mraju psjedvati vizu za ulazak na šengenski teritrij, dk će državljani kji imaju stari nebimetrijski pasš mrati pdnijeti zahtjev za vizu. Grañani Ksva jš uvijek mraju imati vizu za ulazak na šengenski teritrij. Grañani Ksva kji žele da putuju u Pljsku mgu pdnijeti zahtjev za vizu u ambasadama Pljske u Albaniji i Bivšj jugslavenskj Republici Makedniji. Nsitelji pljske bravišne dzvle mgu da putuju krz šengenski teritriji bez ptrebe da pdnse zahtjev za šengensku vizu. Kak biste pdnijeli zahtjev za vizu za kratkrčni bravak (C), mrate prilžiti: 1. Putnu ispravu: važi najmanje tri mjeseca nakn planirang napuštanje Pljske/šengenske teritrije; ima barem dvije prazne stranice; izdata u zadnjih deset gdina. Ispunjen i ptpisan brazac za pdnšenje zahtjeva za vizu kji se mže naći na: ili 20wizwe/wnisek 20EN.dc 2. Bimetrijsku ftgrafiju. 3. Taksu za vizu. 4. Zdravstven siguranje sa minimalnim pkrićem d 30,000 eura kje vrijedi na čitavm šengenskm pdručju. 5. Ddatne dkumente kji ptvrñuju: svrhu psjete, psjedvanje smještaja; 2

3 psjedvanje dvljn finansijskih sredstava za pkrivanje trškva ulaska, bravaka i dlaska iz šengenskg pdručja ili Pljske; spremnst da napustite šengensk pdručje nakn isteka vize. c) Dugrčna viza (D) Uklik na teritriji Pljske namjeravate stati više d 90 dana (barem 91 dan) tkm jedne ili više psjeta unutar perida d pla gdine računat d prvg ulaska u zemlju, mrate pdnijeti zahtjev za nacinalnu vizu D-tipa. Nacinalna viza D-tipa nsitelju dzvljava da: bravi na teritriji Pljske tkm cijelg perida njeng trajanja; uz t, da se kreće unutar teritrija drugih šengenskih država u trajanju d tri mjeseca unutar perida d pla gdine. U svrhu: psjete, bavljanja eknmskih aktivnsti, bavljanja kulturnih aktivnsti ili učešća u meñunardnim knferencijama, izvršavanja zaknskih funkcija d strane predstavnika vlasti strane države ili meñunardne rganizacije, učešća u azilskm pstupku, rada, brazvanja, buke ili didaktičkih aktivnsti s izuzetkm rada, privremene zaštite. Kak biste pdnijeli zahtjev za dugrčnu vizu (D), mrate prilžiti: 1. Putnu ispravu: važi najmanje tri mjeseca nakn planirang napuštanje Pljske/šengenske; ima barem dvije prazne stranice; izdata u zadnjih deset gdina. 2. Ispunjen i ptpisan brazac za pdnšenje zahtjeva za vizu kji se mže naći na: (brazac za pdnšenje zahtjeva za vizu putem interneta) 20wizwe/wnisek 20EN.dc (brazac za pdnšenje zahtjeva za vizu) 3. Bimetrijska ftgrafija. 4. Taksa za vizu. 5. Zdravstven siguranje. 6. Ddatne dkumente kji ptvrñuju: svrhu psjete, psjedvanje dvljn finansijskih sredstava za pkrivanje trškva ulaska, bravaka i dlaska sa pdručja Pljske; ptrebu za bravkm u Pljskj dužim d 90 dana unutar perida d pla gdine. Kak biste pdnijeli zahtjev za dugrčnu vizu u svrhu zapslenja, u najbližj Pljskj ambasadi/knzulatu mrate predčiti: bećanje za ddjeljivanje radne dzvle kje daju lkalne vlasti (vjvdstv) u budućem mjestu bravka u Pljskj. Ov bećanje predstavlja zvaničan dkument kjim se vjvdstv bavezuje izdati radnu dzvlu (sam u slučaju da dbijete vizu ili bravišnu dzvlu na tačn utvrñen vremenski perid). ili dkument kji ptvrñuje namjeru psldavca da vas zapsli, v u slučaju pslva za kje radna dzvla nije nephdna brazac za pdnšenje zahtjeva za vizu važeći pasš dvije ftgrafije veličine za pasš 3

4 Kak biste pdnijeli zahtjev za dugrčnu vizu u svrhu brazvanja, u najbližj pljskj ambasadi/knzulatu mrate predčiti: uvjerenje upisu izdat d strane univerziteta, akademije, instituta, kledža ili škle dmaćina ljekarsk uvjerenje Za sve infrmacije uslvima i dkumentima nephdnim u vašem knkretnm slučaju, ili kak biste pdnijeli zahtjev, mlim bratite se najbližj pljskj ambasadi ili knzulatu. 3. Imigracija u svrhu zapslenja a) uslvi ulaska i bravka stranih radnika Vezan za dugrčne vize (D) kje se ddjeljuju u svrhu zapslenja, mlim pgledajte pglavlje 2 iznad. b) Radna dzvla Općenit, strani državljani mraju dbiti radnu dzvlu prije negli pčnu raditi u Pljskj. Ovaj pći prpis dnsi se kak na sbe u tradicinalnm dnsu psldavac/zapslenik, tak i na nezavisne pduzetnike kji svje usluge izvde na ugvrnj snvi. Ist pravila važi i za transfere radnika unutar preduzeća. Da biste radili u Pljskj, prv mrate naći psldavca u Pljskj kji će prihvatiti da pdnese zahtjev za radnu dzvlu vjvdstu u krugu u kjem se preduzeće/institucija nalazi. Radna dzvla će se izdati sam uklik se dkaže da nema grañana Pljske ili EU na rasplaganju za taj knkretan psa (ispitivanje tržišta rada). Pstupak zapšljavanja stranih državljana se u većini slučajeva sastji iz tri faze. 1) pstupak zapčinje pdnšenjem zahtjeva za bećanje za izdavanje radne dzvle nadležnim lkalnim vlastima (vjvdstvu). Ovaj dkument predstavlja snvu za izdavanje radne vize i radne dzvle kji će vam mgućiti ulazak i bravak u Pljskj u trajanju vašeg ugvra radu. Zahtjev pdnsi budući psldavac Uredu za zapšljavanje u mjestu gdje se namjeravate zapsliti. Budući psldavac ima bavezu bjaviti glas za psa putem službi za zapšljavanje, nvina, interneta i EURES-a (Evrpska služba za zapšljavanja). Zahtjev za izdavanja radne dzvle psldavac pdnsi vjvdstvu. Vjvdstv razmatra zahtjev uzimajući u bzir lkalnu situaciju na tržištu rada putem ispitivanja tržišta rada i izdaje bećanje kje prethdi izdavanju radne dzvle. Psldavci kji zapšljavaju strane državljane ne mraju pdnsiti zahtjev za bećanje radne dzvle uklik na dan pdnšenja zahtjeva strani državljanin ima važeću radnu vizu ili pljsku privremenu bravišnu vizu. 2) P dbravanju Obećanja dluke za izdavanje radne dzvle psldavac vama šalje bećanje i tada mžete pdnijeti zahtjev za izdavanje dugrčne vize (D) u svrhu zapslenja pljskj ambasadi/knzulatu u vašem mjestu zaknitg bravka. Obećanje se treba prilžiti uz zahtjev za izdavanje vize. 3) P dlasku u Pljsku imate bavezu zakniti vaš bravak (dbiti dzvlu za privremeni bravak). Nakn št dbijete gre navedenu dzvlu, psldavac vjvdstvu daje mgući datum pčetka vašeg zapslenja i vjvdstv izdaje radnu dzvlu (na perid ne duži d trajanje radne vize ili bravišne dzvle). Kategrije lica kjima ne treba radna dzvla: državljani EU, državljani Evrpskg eknmskg pdručja i Švicarske Knfederacije ka i članvi njihvih prdica, 4

5 strani državljani kji imaju dzvlu za nastanjenje u Pljskj, strani državljani kji imaju dugrčnu dzvlu bravka za sbe s bravištem u EU, strani državljani kjima je dugrčna dzvla bravka za sbe s bravištem u EU izdata u drugj zemlji i kjima je bravišna dzvla na precizn utvrñen vremenski perid izdata zbg, na primjer, namjere da rade ili bavljaju druge eknmske aktivnsti, izbjeglice, strani državljani kjima je dbrena privremena ili ddatna zaštita, ili dzvla za tlerirani bravak, strani državljani kji pdnse zahtjev za status izbjeglice pd uslvm da psjeduju važeće uvjerenje izdat d strane Šefa Ureda za strance (kje se dnsi na ve slučajeve u kjima prvstepeni pstupci traju duže d šest mjeseci), strani državljani kji psjeduju Kartu Pljaka (državljani bivšeg Svjetskg saveza pljskg prijekla ali bez prava bravka u Pljskj), strani državljani kji imaju pravu da brave i rade na pdručju EU ili u zemlji Evrpskg eknmskg pdručja kja nije članica EU ili u Švicarskj Knfederaciji, kje zapšljava psldavac čije je sjedište na pdručju te zemlje i kje je vaj psldavac privremen dredi da bavljaju neku uslugu na pdručju Pljske, strani državljani na kje se dnse meñunardni sprazumi i drugi prpisi u smislu da ih ne bavezuju da psjeduju radnu dzvlu, supružnici državljanina Pljske kjima je izdata bravišna dzvla na precizn utvrñen vremenski perid u svrhu zaključivanja braka. Pred gre navedenih kategrija, drugi strani državljani su takñer slbñeni ve baveze. T su: sbe kje izvde buku, učestvuju u stručnj praksi, bavljaju savjetdavne, nadzrne ili druge funkcije za kje su ptrebne specifične kvalifikacije ili vještine, a izvde se u kviru prgrama kje prvdi EU ili druge meñunardne rganizacije, ka i u kviru prgrama snvu grantva dbrenih d strane pljske vlade pripadnici ružanih snaga bazirani na teritriji Pljske, ili strani državljani angažirani za prvedbu prgrama naružavanja p snvu sprazuma u kjima je Pljska jedna d strana, stalni dpisnici stranih medija akreditirani d strane Ministarstva instranih pslva na zahtjev glavng urednika strane redakcije ili agencije, ali sam u kviru njihvih prfesinalnih aktivnsti kje bavljaju za svju redakciju ili agenciju, umjetnici kji nastupaju samstaln ili ka članvi umjetničkih timva uklik perid njihvg nastupanja ne premašuje 30 dana tkm kalendarske gdine (glumci, režiseri, dirigenti, instrumentalisti, vkalni umjetnici, cirkusni glumci, plesači, pantmimičari), sbe kje pvremen drže predavanja ili prezentacije d velike naučne ili umjetničke vrijednsti uklik njihve aktivnsti ne premašuju 30 dana tkm kalendarske gdine i kje imaju stalni bravak u nekj drugj zemlji, sprtisti kji predstavljaju pljske subjekte na pdručju Pljske tkm sprtskih dgañaja, ali sam uklik su takvi nastupi pvremene prirde, vjerski službenici, članvi redva i druge sbe kje bavljaju radne aktivnsti zbg vjerske pzicije kju vrše u crkvi ili nekm drugm vjerskm udruženju, ka i u nacinalnim meñucrkvenim rganizacijama čiji je status reguliran meñunardnim sprazumima dnsima izmeñu države i crkve ili nekg drugg vjerskg udruženja, njihvih pravnih lica ili rganizacijskih jedinica, ka i ni kji bavljaju svje vjerske funkcije u drugim subjektima na snvu nalga izdatg d nadležne crkve ili nekg drugg vjerskg udruženja, ili njihvg pravng lica, studenti pljskih univerziteta u peridu izmeñu jula i septembra, studenti kji rade u kviru stručne prakse na kju su ih uputile rganizacije kje su članice meñunardnih studentskih ascijacija ili kji izvde baveznu stručnu praksu, studenti kji rade u kviru saradnje izmeñu državnih službi zapšljavanja i njihvih stranih partnera, sbe dreñene da rade u stranim kulturnim institucijama kaje se nalaze na pdručju Pljske na snvu meñunardnih sprazuma kje je Pljska ptpisala, sbe kje strani psldavac angažira za pdručje Pljske, uklik stalni bravak zadrže izvan Pljske, na perid ne duži d 3 mjeseca tkm kalendarska gdine u svrhu: izvñenja radva na sastavljanju, čuvanju i ppravci mašina, ureñaja, knstrukcija ili druge preme uklik je prizvdi strani psldavac, 5

6 prijema naručenih mašina, ureñaja, druge preme, ili dijelva kje su prizveli pljski pslvni ljudi, buke zapslenika pljskg psldavca kji će raditi na prijemu ureñaja, knstrukcija, mašina i druge preme navedene u a) kak bi se sigurala njihva ispravna uptreba, mntiranja i demntiranja sajamskih jedinica, ka i čuvanja istih, uklik je izlagač strani psldavac kji angažira strane državljane za bavljanje takvih pslva, strani državljani kji bavljaju pslve u krist delegate u Evrpskm parlamentu u kviru njihvih dužnsti, državljani Turske nakn 4 gdine legalng zapslenja u Pljskj, strani državljani kji rade ka naučni radnici u subjektima navedenim u pravilima naučnistraživačkim subjektima, učenici i studenti kji završe pljske srednje škle, univerzitetske i dktralne studije, učesnici u kulturnim i brazvnm prgramima razmjene, prgramima humanitarne ili razvjne pmći ili prgramima ljetnih pslva za studente kji se rganiziraju na snvu sprazuma sa nadležnim ministrm, državljani susjednih zemalja ili zemalja sa kjim Pljska sarañuje na plju radne migracije u kviru partnerstva za mbilnst kje je uspstavljen izmeñu vih zemalja i EU državljani Rusije, Bjelrusije, Mldavije i Ukrajine (vidi dle). c) sektri tržišta rada kji se sučavaju sa nedstatkm radnika Općenit, Pljska iz gdine u gdine dbrava sve više radnih dzvla (manje d 15,000 gdišnje izmeñu 1995 i 2007, 18,000 radnih dzvla u 2008 i 29,340 u 2009). U 2009 najviše radnih dzvla izdat je kvalificiranim radnicima, za rukvdeće plžaje i za nekvalificirane jednstavne pslve. Trgvina, industrija, finansijske usluge, nekretnine i izgradnja predstavljali su glavne sektre zapslenja sa nsitelje radne dzvle. Viskkvalificirani radnici lakše dlaze d radne dzvle u Pljskj. Št se tiče seznskih pslva, pljprivreda, izgradnja i državanje dmaćinstava su blasti kje dživljavaju kntinuiran rast. Od 2002, brj pslva kje nude javne službe za zapšljavanje je rasta iz gdine u gdinu. Taj pzitivni trend je prekinut U 2009, uredi za zapšljavanja primili su 902,600 pnuda za psa, dnsn 240,000 (21%) manje neg u Pslvi za nekvalificirane radnike, industrijske radnike i majstre predstavljali su 41% pst svih pslva pnuñenih u Uspredbe radi, uprav je psttak pslva pnuñenih industrijskim radnicima, majstrima, rukvacima mašina i instalaterima preme dživi najveći pad u Najveće smanjenje u brju pnuda dživjeli su pslvi za tehničare i druge zapslenike srednjeg niva i uredsk sblje. Glavna zanimanja za kje ima najviše pnuda ujedn su blasti u kjima ima najviše registriranih nezapslenih sba, npr. državatelji, prdavci i uredsk sblje. d) sajtvi za traženje psla e) au-pair i drugi specifični prgrami rada za strance Državljani Bjelrusije, Ukrajine, Mldavije i Rusije mgu raditi u Pljskj bez radne dzvle d 6 mjeseci tkm perida d 12 uzastpnih mjeseci. 6

7 4. Imigracija u svrhu šklvanja a) Pljski sistem viskg brazvanja Pstje dva tipa viskšklskih institucija: viskšklske institucije univerzitetskg tipa kje nude studije iz društvenih nauka, prirdnih nauka, medicine, eknmije, pedaggije, umjetnsti i vjnih nauka; stručne viskšklske institucije kje studentima pružaju znanje iz specifičnih stručnih plja i pripremaju ih za bavljanje psla. Stručni stepeni kja se ddjeljuju diplmiranim studentima viskšklskih institucija u Pljskj Diplmirani studenti viskšklskih institucija u Pljskj stiču sljedeće stepene: licencijat [licencjat] stepen kji se stiče p završetku stručng viskg brazvanja kje traje gdine; inženjer [inŝynier] stepen kji se stiče p završetku stručng viskg brazvanja u blasti tehničkih nauka, pljprivrede ili eknmije, a kje traje gdine; magistar [magister] i ekvivalentni stepeni: magistar, magistar tehničkih nauka, magistar tehničkih nauka arhitekta, ljekar, stmatlg, veterinar ddjeljuju se p završetku magistarskg studija u trajanju d 5-6 gdina. Nsitelji stručnih viskšklskih diplma mgu steći magisterij i tak št će završiti pstdiplmski studij u trajanju d gdine. Diplmirani studenti kji nastavljaju brazvanje na dktralnim studijima ili se bave istraživačkim radm mgu dbiti sljedeće stepene: dktr [dktr]: stepen kji se ddjeljuje nima kji plže dktralne ispite i uspješn dbrane dktrsku disertaciju habilitirani dktr [dktr habilitwany]: vaj stepen se ddjeljuje kandidatima kji psjeduju dktrat, imaju važna akademska i umjetnička dstignuća, predlžili su habilitacijsku disertaciju i uspješn su knčali habilitacijski pstupak. prfesr [prfesr] je akademski stepen kji ddjeljuje Predsjednik Republike Pljske. Struktura studija i akademska gdina Akademska gdina traje trideset sedmica sa tprilike trideset nastavnih sati sedmičn i rganizirana je u dva semestra: zimski semestar (d 1. ktbra d tprilike 15. februara sljedeće kalendarske gdine) traje petnaest nastavnih sedmica i uključuje zimski ispitni rk ljetni semestar (d tprilike 16. februara d 30. septembra) traje petnaest nastavnih sedmica i uključuje ljetni ispitni rk Cijena Redvan studij na državnim viskšklskim institucijama je besplatan za pljske državljane. Uklik: psjedujete dzvlu za nastanjenje; ste priznata izbjeglica u Pljskj; imate privremenu zaštitu u Pljskj; ste državljanin članice EU ili članice Evrpskg eknmskg pdručja, nekada ili trenutn zapslen u Pljskj; ili ste član njihve prdica, sa bravištem u Pljskj; imate prav da upišete i nastavite studij i učestvujete u prjektima i prgramima naučng istraživanja i buke pd istim uslvima ka i državljani Pljske, dnsn imate prav na besplatnu šklarinu, da pdnsite zahtjeve za stipendiju, finansijsku pmć za šklvanje, studentske kredite, studentski smještaj, itd. Svi stali strani studenti plaćaju šklarinu u iznsu ne nižem d: 2000 eura gdišnje za stručne viskšklske studije, magistarske i pstdiplmske studije; 3000 eura gdišnje za dktralne, pstdiplmske i specijalističke studije, ka i naučne, umjetničke i habilitacijske prgrame stažiranja; 3000 eura gdišnje za strukvne studije i šegrtvanja; 7

8 2000 eura za jezičke kurseve, uključujući pripremni kurs za studiranje na pljskm jeziku. U pravdanim slučajevima, a na zahtjev studenta, viskšklska institucija mže umanjiti izns šklarine ili studenta u cijelsti slbditi plaćanja. Za ptpune infrmacije pljskm brazvnm sistemu, mlim psjetite: b) uslvi ulaska i bravka za studente U Pljskj mžete studirati na snvu dugrčne vize ili dzvle za privremeni bravak i uklik ste u dbrm zdravstvenm stanju, št ptvrñuje ljekarsk uvjerenje. Mrate imate uvjerenje maturiranju ili neki drugi dgvarajući dkument kji pkazuje da imate prav biti uzeti u bzir za upis na viskšklsku instituciju u zemlji u kjj ste završili srednjšklsk brazvanje. Svaka viskšklska institucija dreñuje uslve i pstupke upisa, te bim prijemng ispita kjeg će kandidati plagati sljedeće kalendarske gdine. Kak biste pdnijeli zahtjev za dugrčnu vizu u svrhu šklvanja, u najbližj pljskj ambasadi/knzulatu mrate (uz stale dkumente) predčiti: uvjerenje upisu d univerziteta, akademije, instituta, kledža ili škle u kjj se planirate šklvati ljekarsk uvjerenje Prav na rad Redvnim studentima studija trećeg stepena u Pljskj nije ptrebna dzvla za rad kak bi radili tkm jula, augusta i septembra. c) ddiplmske i pstdiplmske stipendije Ministarstv nauke i viskg brazvanja s vremena na vrijeme dreñuje kvte za brj stipendije kje se ddjeljuju sbama kje studiraju u Pljskj u skladu sa meñunardnim sprazumima ili dlukama ministra nadležng za visk brazvanje. Zahtjevi za stipendiju kje pdnse strani studenti, a kji se uklapaju u dbrenu kvtu, se prsljeñuju putem pljskih knzularni/diplmatskih predstavništava Zavdu za akademsk priznavanje i meñunardnu razmjenu. Nakn tga, Odjel za zapšljavanje i brazvanje stranih državljana u Pljskj Zavda za akademsk priznavanje i meñunardnu razmjenu razmatra zahtjeve. Stipendije kje se nude u skladu sa meñušklskim sprazumima Neke pljske i strane viskšklske institucije imaju sprazume privremenj razmjeni studenata i akademskg i istraživačkg sblja. U svakm slučaju dtične viskšklske institucije dgvaraju pravila za ddjeljivanje stipendija. Strani studenti kji traže stipendiju u Pljskj mraju ispuniti specifične uslve meñušklske razmjene. Neke viskšklske institucije imaju vlastite prgrame stipendija. d) spisak glavnih univerziteta i kledža Vidi e) prgrami za strane studente, gdje je t primjenjiv Meñunardni akademski prgrami Antich brazvanje u instranstvu MA iz transatlantskih studija u Krakvu Evrpske studije u Krakvu 8

9 Prgrami za magistre prava (LLM) u Pljskj 5. Bravak a) Dzvla za privremeni bravak (pbyt na czas znaczny) Mžete pdnijeti zahtjev za bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid uklik se jave klnsti kje pravdavaju bravak duži d 3 mjeseca u Republici Pljskj. U takve klnsti spadaju: 1. pribavljanje bećanja ili prduženje bećanja za izdavanje radne dzvle ili pismene izjave psldavca, uklik radna dzvla nije ptrebna, da će se stranm državljaninu pvjeriti bavljanje psla, 2. bavljanje eknmskih aktivnsti p snvu prpisa kji su bavezujući u Republici Pljskj, kji su pvljni za nacinalnu eknmiju, a narčit dprinse rastu investicija, transferu tehnlgija, primjeni prfitabilnih invacija ili stvaranju nvih radnih mjesta, 3. nastavak umjetničkih aktivnsti stranih državljana priznatih stvarenja u Republici Pljskj, 4. učešće u stručnm brazvanju i prbnm radu kje se izvdi u kviru prgrama EU, 5. namjera članva prdice da brave zajedn sa migrirajućim zapslenikm navedenim u Evrpskj scijalnj pvelji ptpisanj u Trinu 18. ktbra (Dz.U. iz Br. 8, Stav 67), 6. brak sa državljaninm Pljske, 7. namjera da se ka član prdice strang državljanina, kak je t naveden u Članu 54 Zakna strancima d 13. juna 2003., uñe na teritriju Republike Pljske ili bravi na njenj teritriji kak bi se stvaril spajanje prdice; 8. bravak na teritriji Pljske malljetng djeteta strang državljanina kje je rñen na vj teritriji a nema staranja; 9. supružnik ili punljetn dijete strang državljanina, kak je t naveden u Članu 54 Zakna strancima, kje u Republici Pljskj bravi najmanje 5 gdina na snvu dzvle za nastanjenje ili bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid, izdate zbg klnsti navedenih u tački 7; 10. bravak u Republici Pljskj na snvu dzvle za nastanjenje ili bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid, izdate zbg klnsti navedenih u tački 7, kada je sba pstala udvica ili udvac, kada je dšl d razvda, razdvajanja, smrti nasljednika prvg reda, uklik su pitanju narčit važni interesi strang državljanina; 11. bravak u Republici Pljskj na snvu bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid, izdate zbg klnsti navedenih u tački 6, kada je sba pstala udvica ili udvac, ili u slučaju razvda, uklik su u pitanju narčit važni interesi strang državljanina; 12. malljetn dijete strang državljanina kji psjeduje bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid, a rñen je u Republici Pljskj; 13. psjedvanje dugrčne dzvle bravka za sbe s bravištem u EC, izdate d strane neke druge zemlje članice EU, i namjera da se radi ili bavlja eknmska aktivnst na temelju prpisa unutar vg pdručja kji su važeći u Republici Pljskj, zapčinjanje ili nastavak studija ili stručng brazvanja, ili predčavanje drugih klnsti kje pravdavaju bravak na teritriji Pljske; 14. praćenje ili namjera da se ka član prdice spji sa stranim državljaninm, navedenim u tački 13, sa kjim je član prdice bravi na teritriji neke druge zemlje članice Evrpske unije; 15. uklik je strani državljanin žrtva trgvine ljudima na način pisan Okvirnm dlukm Vijeća brbi prtiv trgvine ljudima d 19. jula 2002., i ak takva sba: ima bravište u Pljskj, sarañuje sa nadležnim vlastima za prvñenje pstupka kji se tiče trgvine ljudima, je prekinula kntakte sa sbama sumnjičenim za krivična djela pvezana sa trgvinm ljudima; 9

10 16. dlazak u Republiku Pljsku ili bravak na njenj teritriji kak bi se zapče ili nastavi viskšklski ili dktralni studij na teritriji Republike Pljske, u daljem tekstu sam studij, ka i u slučaju zapčinjanje studija na teritriji neke druge zemlje članice Evrpske unije, a kji će se nastaviti ili dpuniti u Republici Pljskj; 17. uklik je strani državljanin naučnik kji dlazi u Republiku Pljsku ili bravi na njenm teritriji kak bi se bavi naučnim istraživanjem na snvu ugvra radu vezanim za prvedbu istraživačkg prjekta, a kji je ptpisan sa naučnm institucijm dbrenm d strane ministra nadležng za nauku; 18. psjedvanje bravišne dzvle navedene u Članu 1 (2) (a) Uredbe Vijeća (EC) br. 1030/2002 d 13. juna kja definira jedinstven frmat bravišnih dzvla za državljane trećih zemalja (OJ L 137, , str. 1-7) uz napmenu naučnik, kju je izdala neka druga zemlja članica Evrpske unije, uklik ugvr radu na prvedbi istraživačkg prjekta ptpisan sa nadležnm naučnm institucijm te zemlje mgućava prvñenje naučng istraživanja i na teritriji Republike Pljske. Bravišna dzvla na precizn utvrñen vremenski perid mže se dbriti stranm državljaninu kji: namjerava da zapčne ili nastavi brazvanje ili stručn usavršavanje u Republici Pljskj; zbg prdičnih dnsa namjerava da se pridruži pljskm državljaninu ili državljaninu zemlje članice Evrpske unije, zemlje članice Evrpskg udruženja slbdne trgvine (EFTA), kja je ptpisnica Sprazuma Evrpskm eknmskm pdručju, ili Švicarske Knfederacija, sa bravištem u Republici Pljskj, ili ak n/na namjerava da stane sa njim/njm; svećenik, član reda, ili sba kja bavlja vjerske dužnsti u crkvama i vjerskim udruženjima čiji je status reguliran meñunardnim sprazumm, dredbama zakna dnsima izmeñu država i crkve ili nekg drugg vjerskg udruženja kje djeluje u skladu sa upism u registar crkava i drugih vjerskih udruženja, a njegv/njen bravak u Republici Pljskj je vezan za dužnsti kje n/na bavlja ili za pripremu njihvg bavljanja; dkaže da su se pjavile druge klnsti mim nih navedenih u tačkama 1-3 ili u Članu 53(1) Zakna strancima. Strani državljanin kji pdnsi zahtjev za bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid u principu mra imati: stalan i redvan izvr primanja dvljan da pkrije trškve živta pdnsica zahtjeva i njegvih/njenih članva prdice zdravstven siguranje kak je t naveden prpisima ubičajenm zdravstvenm siguranju ili dkumente kji ptvrñuju da će siguravatelj pkriti trškve liječenja u Republici Pljskj; Ovi uslvi se ne dnse na supružnike pljskih državljana, malljetnu djecu stranih državljana kji imaju bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid a rñena su u Republici Pljskj, strane državljane kji učestvuju u buci i stručnj praksi u kviru prgrama Evrpske unije i žrtve trgvine ljudima. Nadalje, strani državljani spmenuti u gre navedenim tačkama i strani državljani kji namjeravaju nastaviti brazvanje trebali bi imati dvljn finansijskih sredstava da pkriju trškve živta i pvratka. Uklik bravite u instranstvu, zahtjev za bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid trebate pdnijeti putem knzula. Uklik ste u Pljskj, zahtjev trebate predati vjvdstvu nadležnm za mjest u kjem planirate braviti. Kada pdnsite zahtjev za bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid bavezni ste predati: brazac zahtjeva, četiri ftgrafije u bji veličine 4,5 cm x 3,5 cm, jasne, u bji, kje prikazuje sbu bez bil čega št pkriva glavu ili tamnih načala tak da se glava vidi iz lijevg pluprfila, s tim da se vidi lijev uh i da je lice ravnmjern svijetljen, 10

11 dkumente nephdne za ptvrñivanje pdataka navedenih u zahtjevu i klnsti kje pravdavaju pdnšenje zahtjeva za bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid, ptvrdu uplati takse za vjeravanje ili dkaz uplati knzularne takse, uvjerenje kje ptvrñuje uplatu prijavne takse (uklik je prijava pdnesena vjvdstvu). Bravišna dzvla na precizn utvrñen vremenski perid se uvijek dbrava na perid nephdan da se stvari svrha bravka strang državljanina na teritriji Republike Pljske, nikad na duže d 2 gdine. Za više infrmacija, mlim psjetite: b) Dugrčna dzvla bravka za sbe s bravištem u EC Dugrčna dzvla bravka za sbe s bravištem u EC se izdaje stranim državljanima kji pdnesu zahtjev, a nepsredn prije pdnšenja zahtjeva su barem 5 gdine zaknit i bez prekida bravili u Pljskj, i kji imaju: stalan i redvan izvr primanja dvljan da pkrije trškve živta pdnsica zahtjeva i njegvih/njenih članva prdice; zdravstven siguranje kak je t naveden prpisima ubičajenm zdravstvenm siguranju ili dkumente kji ptvrñuju da će siguravatelj pkriti trškve liječenja u Republici; Dugrčna dzvla bravka za sbe s bravištem u EC ne mže se dbriti stranim državljanima kji: u Republici Pljskj brave radi završetka studija ili stručng brazvanja; imaju dzvlu za tlerirani bravak, plitički azil, izbjeglički status dbren u Republici Pljskj, ili se nalaze pd privremenm zaštitm; pdnse zahtjev za izbjeglički status ili plitički azil; su zapsleni ka au pair" ili seznski radnici dreñeni d strane pružatelja usluga da pružaju prekgranične usluge, ili su pružatelji prekgraničnih usluga; brave u Republici Pljskj p snvu viza navedenih u Članu 33 Zakna strancima ili p snvu bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid dbrene p snvu Člana 53 (1) (5) ili (7) Zakna strancima; su pritvreni, nalaze se u čuvanm centru ili pritvru uz izdatu naredbu prtjerivanju, prtiv kjih su izrečene zaštitne mjere u frmi zabrane napuštanja zemlje ili duzimanje slbde uprks prvedbi presuda izrečenih na snvu zakna. U 5-gdišnji bravak kji dreñuje dbravanje dugrčne dzvle bravka za sbe s bravištem u EC ne spada bravak stranih državljana kji: su pritvreni, nalaze se u čuvanm centru ili pritvru uz izdatu naredbu prtjerivanju, prtiv kjih su izrečene zaštitne mjere u frmi zabrane napuštanja zemlje ili duzimanje slbde uprks prvedbi presuda izrečenih na snvu zakna; su zapsleni ka au pair" ili seznski radnici dreñeni d strane pružatelja usluga da pružaju prekgranične usluge, ili su pružatelji prekgraničnih usluga; brave u Republici Pljskj p snvu viza navedenih u Članu 33 Zakna strancima ili p snvu bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid dbrene p snvu Člana 53 (1) (5) ili (7); su šefvi, članvi sblja diplmatskih predstavništava, šefvi knzularnih ureda ili članvi knzularng sblja strane zemlje, ka i stale sbe jednakg status u skladu sa zaknima, sprazumima ili ustaljenim meñunardnim praksama. U 5-gdišnji bravak kji dreñuje dbravanje dugrčne dzvle bravka za sbe s bravištem u EC spada pla vremena bravka strang državljanina na snvu vize ili bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid dbrene u svrhu studija ili stručng usavršavanja Bravak u Republici Pljskj se smatra neprekidnim uklik bil kje dsustv nije duže d 6 mjeseci, a ukupn dsustv nije duže d 10 mjeseci, izuzev ak nije uzrkvan: 11

12 bavljanje prfesinalnih baveza ili psla izvan teritrije Republike Pljske p snvu ugvra ptpisang sa psldavcem kjem je sjedište teritriji Republike Pljske; praćenjem supružnika kji/kja bavlja prfesinalne baveze ili pslve pd klnstima navedenim u tački (1); liječenjem strang državljanina. Dugrčna dzvla bravka za sbe s bravištem u EC se izdaje na negraničen perid. Kak biste pdnijeli zahtjev za dugrčnu dzvlu bravka za sbe s bravištem u EC mrate prilžiti: ispunjen brazac zahtjeva za dugrčnu dzvlu bravka za sbe s bravištem u EC, četiri ftgrafije u bji veličine 4,5 cm x 3,5 cm, jasne, u bji, kje prikazuje sbu bez bil čega št pkriva glavu ili tamnih načala tak da se glava vidi iz lijevg pluprfila, s tim da se vidi lijev uh i da je lice ravnmjern svijetljen, dkumente nephdne za ptvrñivanje pdataka navedenih u zahtjevu i klnsti kje pravdavaju pdnšenje zahtjeva za bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid, ptvrdu uplati takse za vjeravanje, vlasničk prav na stan u kjem bravite i dkumente kji ptvrñuju izns živtnih trškva. Za više infrmacija, mlim psjetite: c) Dzvla za nastanjenje Dzvla za nastanjenje se izdaje kada zahtjev pdnese strani državljanin kji je: malljetn dijete strang državljanina kji psjeduje dzvlu za nastanjenje, a kje je rñen na teritriji Pljske; bi u braku sa državljaninm Pljske barem tri gdine prije pdnšenja zahtjeva i kji je nepsredn prije pdnšenja zahtjeva bravi neprekidn barem dvije gdine u Pljskj na snvu bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid; nepsredn prije pdnšenja zahtjeva neprekidn bravi u Pljskj barem 10 gdina na snvu dzvle tleriranm bravku, ili barem 5 gdina na snvu sticanje izbjegličkg statusa; dijete Pljskg državljanina i staje pd njegvim staranjem. Bravak u Republici Pljskj se smatra neprekidnim uklik bil kje dsustv nije duže d 6 mjeseci, a ukupn dsustv nije duže d 10 mjeseci, izuzev ak nije uzrkvan: bavljanje prfesinalnih baveza ili psla izvan teritrije Republike Pljske p snvu ugvra ptpisang sa psldavcem kjem je sjedište na teritriji Republike Pljske; praćenjem supružnika kji/kja bavlja prfesinalne baveze ili pslve pd klnstima navedenim u tački (1); ptrebm da se izvade putni dkumenti; liječenjem strang državljanina. Kak biste pdnijeli zahtjev za dzvlu za nastanjenje mrate prilžiti: ispunjen brazac zahtjeva za izdavanje dzvle za nastanjenje, 4 ftgrafije u bji 4,5cm x 3,5cm, dkumente nephdne za ptvrñivanje pdataka navedenih u zahtjevu i klnsti kje pravdavaju pdnšenje zahtjeva za dzvlu za nastanjenje, taksa, vlasničk prav na stan u kjem bravite ili planirate da bravite, ka i dkumente kji ptvrñuju trškve stanvanja. Standardna taksa u iznsu PLN 600 se naplaćuje za izdavanje dzvle za nastanjenje. Taksa u iznsu PLN 50 se naplaćuje za izdavanje bravišne karte. 12

13 6. Pstupak za dbijanje azila Tijel dgvrn za dbravanje izbjegličkg statusa u Pljskj je Ured za strance. Pdnsilac zahtjeva za dbijanje izbjegličkg statusa zahtjev mra pdnijeti putem kmandira jedinice Granične službe pd čiju nadležnst spada Grad Varšava, ili putem kmandira Granične službe na graničnm prelazu tkm kntrle prilikm ulasku u Pljsku. U pmć kja se pruža pdnsicima zahtjeva za azil spada pružanje smještaja u centru ili finansijska pmć za pkrivanje trškva bravka u Pljskj, trškva liječenja. Pmć takñer mže biti i u bliku pkrivanja trškva dbrvljne repatrijacije iz Pljske. Žalba prtiv dluke Predsjednika Ureda za strance da se dbri ili pvuče dluka davanju izbjegličkg statusa se mže pdnijeti Odbru za izbjeglice. Uklik se zahtjev za dbravanje izbjegličkg statusa dbije, pdnsicu zahtjeva se mže dbriti dzvla za tlerirani bravak ili narediti da napusti teritrij Pljske u kviru vremenskg rka navedeng u dluci, ne više d 30 dana. Dzvla za tlerirani bravak nsitelju daje prav da radi u Pljskj bez radne dzvle, pruža mu besplatnu zdravstvenu njegu i druge blike scijalne pmći. Za više infrmacija, mlim psjetite: (na engleskm) 7. Spajanje prdice Članu prdice migranta kji živi u Pljskj mže se dbriti dzvla za privremeni bravak. Sljedeće sbe se smatraju članvima prdice u svrhu spajanja prdice: sba u bračnm dnsu sa njim/njm na način priznat Pljskim zaknm;; malljetn dijete strang državljanina i sba u bračnm dnsu sa njim/njm na način priznat pljskim zaknm, uključujući usvjen dijete; malljetn dijete strang državljanina, uključujući usvjen dijete kje zavisi d njega/nje i nad kim strani državljanin vrši stvarn rditeljsk staranje; malljetn dijete sbe navedene u tački 1, uključujući usvjen dijete kje zavisi d njega/nje i nad kim n/na. Srdnici prvg reda se takñer smatraju članvima prdice malljetng strang državljanina kji psjeduje izbjeglički status i bravi u Republici Pljskj bez staranja. Privremena bravišna dzvla u svrhu spajanja prdice mže se dbriti članvima prdice: migranata sa dzvlm za nastanjenje migranata sa dugrčnm dzvlm bravka za sbe s bravištem u EC priznatih izbjeglica migranata kji su barem dvije gdine psjedvali dzvlu za privremeni bravak na snvu bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid navedene u Članu 53 (1) (17) i (18) Zakna strancima. Migrant mra ptvrditi stalne i redvne izvre primanja dvljne d pkriju trškve vlastitg izdržavanja, ka i izdržavanja članva prdice i zdravstveng siguranja. Migrant kji je član prdice priznate izbjeglice nije bavezan ptvrditi primanja i zdravstven siguranje uklik je zahtjev za bravišnu dzvlu pdnesen u rku d tri mjeseca d datuma dbravanja izbjegličkg statusa. 13

14 Uz zahtjev treba prilžiti i vlasničk prav na stan u kjem migrant bravi ili namjerava da bravi, ka i ugvr najmu sa navedenm cijenm iznajmljivanja stana. Članu prdice će se dbriti bravišna dzvla na perid kji nije duži d trajanja bravišne dzvle člana prdice sa kjim namjeravaju braviti, npr. ak migrant kji bravi u Pljskj psjeduje bravišnu dzvlu na precizn utvrñen vremenski perid d 7 mjeseci, članvima njegve/njene prdice kji dlaze u Pljsku takñer će se dbriti bravišna dzvla na 7 mjeseci. Uklik je migrantu kji bravi na teritriji Pljske dbrena dzvla za nastanjenje, dugrčna dzvla bravka za sbe sa bravištem u EC, ili izbjeglički status, članvima prdice će se dbriti bravišna dzvla na perid d 2 gdine. Zahtjevi za spajanje prdice mraju se pdnijeti nadležnim lkalnim vlastima (vjvdstvu). 8. Sistem zdravstvene zaštite Strani državljani kji brave u Pljskj mgu se sigurati putem Državng zdravstveng fnda ili putem privatnih prgrama siguranja. Pacijenti sigurani putem Državng zdravstveng fnda ne plaćaju preglede kd ljekara kji imaju ugvr sa Državnim zdravstvenim fndm. Uklik ste sigurani putem Državng zdravstveng fnda, vaša zdravstvena zaštita se plača javnim nvcem. Osiguranik Državng zdravstveng fnda mžete pstati ili samstaln ili putem psldavca. Osbe kje je psldavac sigura ne mraju se samstaln siguravati kd Državng zdravstveng fnda. Uklik ste zapsleni, psldavac će duzeti izns zdravstveng siguranja za Državn zdravstven siguranje d vaše plate. Psldavac je bavezan da zapslenicima pruži zdravstven siguranje. Strani državljani kji pripadaju jednj d sljedećih kategrija imaju prav na zdravstvenu zaštitu plaćenu javnim nvcem: 1. Strani državljani zapsleni u Pljskj 2. Članvi prdica siguranih sba (uključujući članve prdica sba zapslenih u Pljskj): Djeca dk dijete ne napuni 18 gdina ili uklik dijete nastavlja s brazvanjem dk dijete ne napuni 26 Supružnik Rditelji i djed i baka uklik brave u istm dmu 3. Izbjeglice 4. Registrirana nezapslena lica; ni kji imaju prav na zdravstvenu zaštitu su: 1. izbjeglice i sbe sa privremenm ili ddatnm zaštitm ili sa dzvlm za tlerirani bravak 2. sbe kje psjeduju dzvl za nastanjenje 3. sbe kje psjeduju dugrčnu dzvlu bravka za sbe sa bravištem u EC 4. sbe kje psjeduju privremenu bravišnu dzvlu izdatu u svrhu rada ili studiranja u Pljskj; spajanje prdica, i članvi prdica pljskih državljana 5. vjerski službenici 6. Studenti 7. Djeca 8. Osbe pd nadzrm (u zatvru ili pritvrskim jedinicama) 9. Osbe sigurane u drugim zemljama članicama EU ili EFTA. U hitnim slučajevima ili uklik je sba živtn ugržena, nesigurana lica takñer imaju prav na besplatne zdravstvene usluge i pmć javnih zdravstvenih službi. Osbe kje imaju prav da se 14

15 prijave za scijalnu pmć, ka št su nezapslena lica, takñer imaju prav na besplatne zdravstvene usluge. Za više infrmacija, mlim psjetite: 9. Sistem scijalng siguranja i službi a) Scijaln siguranje Jednak ka u slučaju zdravstveng siguranje, u Pljskj je mguće biti krisnik bavezng scijalng siguranja ili kupiti takv siguranje samstaln i dbrvljn. Obavezn scijaln siguranje imaju lica kja su legaln zapslena u Pljskj i rade na teritriji Pljske uključujući zapslene strane državljane. T znači da je psldavac bavezan svaki mjesec slati di plate zapslenika (ka dprins za scijaln siguranje) Zavdu za scijaln siguranje (ZUS). Psldavac je bavezan da u rku d 7 dana d pčetka zapslenja prijavi radnika u sistem scijalng siguranja. Sistem scijalng siguranja u Pljskj se sastji d sljedećih elemenata: penzin siguranje siguranje kje se kad se dstigne dreñena starsna db, invalidsk siguranje siguranje kje se daje zbg gubitka radne spsbnsti ili smrti nsica dmaćinstva, siguranje za blvanje i prdiljsk dsustv siguranje kje se daje u slučaju blesti i majčinstva, siguranje naknade radnicima siguranje kje se daje u slučaju nesreća na radnm mjestu i prfesinalnih bljenja. Za više infrmacija, mlim psjetite: b) Scijalne službe Institucije kje su nadležne za pružanje scijalne pmći su uredi scijalne službe i pviat (pćinski) centri za pružanje pdrške prdicama (PCPR). Oblici pmći kji se nude su: finansijska, materijalna i specijalna (psihlška, pravna i savjetvanje). Scijalne usluge se pružaju sbama i prdicama kje se sučavaju sa prblemima ka št su: sirmaštv, djeca bez rditeljskg staranja, beskućništv, nezapslenst, invaliditet, dugtrajna ili zbiljna blest, prdičn nasilje, ptreba za pružanjem zaštite sbi kja je žrtva trgvine ljudima, ptreba za zaštitm majčinstva i prdica sa više djece, prblemi z integraciji stranih državljana kjima je dat status izbjeglice u Pljskj ili ddatna zaštita, alkhlizam i visnst drgama, nesreće i kritične situacije, prirdne nepgde i eklške katastrfe. Uklik meñunardnim sprazumima nije drukčije reguliran, scijalne usluge u Pljskj se pružaju strancima kji: 1. brave u Pljskj na snvu: dzvle za nastanjenje, dugrčne dzvle bravka za sbe s bravištem u EC, 15

16 bravišne dzvle na precizn utvrñen vremenski perid kja im je izdata zbg činjenica da im je u drugj zemlji izdata dugrčna dzvla bravka za sbe s bravištem u EC i planiraju raditi ili bavljati eknmske aktivnsti u skladu sa pljskim prpisima, zapčeti ili nastaviti studij ili stručn brazvanje, ili uklik ptvrde klnsti kje pravdavaju njihv bravak na teritriji Pljske, izbjegličkg statusa ili ddatne zaštite. 2. brave u Pljskj na snvu dzvle za tlerirani bravak scijalnim službama je dpušten da takvim stranim državljanima pruže: sklnište, hranu, nephdnu djeću i džeparac, 3. su državljani zemalja članica EU ili Evrpskg udruženja slbdne trgvine (EFTA) zemalja ptpisnica sprazuma Evrpskm eknmskm pdručju ili Švicarske Knfederacije. Prav na usluge imaju članvi njihvih prdica kjima je dbren bravak ili trajni bravak na teritriji Pljske. Član prdice je: supružnik, dijete mlañe d 21 gdine kje izdržava državljanin EU ili njegv/njen supružnik, rditelj, rditelj supružnika kjeg izdržava državljanin EU ili njegv/njen supružnik. 4. su žrtve trgvine ljudima. Takvi strani državljani imaju prav na pmć ka št je: kritična intervencija, sklnište, hrana, nephdna djeća i džeparac. Usluge se pružaju nima kji brave na teritriji Pljske, sarañuju sa rganima kji prvde pstupak u slučaju trgvine ljudima i kji su prekinuli sve kntakte sa sbama sumnjičenim za izvršavanja krivičnih djela definiranih ka trgvina ljudima. Kak bi dbi scijalne usluge strani državljanin mra psjetiti centar za pružanje scijalnih usluga u svjj zajednici. Scijalni radnik bavlja prdični intervju. Dnšenje dluke pružanju scijalnih usluga mže se prslijediti rganu i u rku kji će se definirati psebnm dlukm. Za više infrmacija knkretnim blicima pmći, mlim psjetite: Naknada za nezapslene: Općenit, za dbijanje naknade za nezapslene u Pljskj nephdn je ispuniti sljedeće uslve: registrirati se pri pćinskm (pwiat) centru za zapšljavanje kji dgvara prijavljenj adresi stanvanja pdnsitelja zahtjeva (spisak pćinskih centara za zapšljavanja nalazi se, izmeñu stalg, na sajtu pd znakm: Adrese pćinskih centara za zapšljavanje (Adresy pwiatwych urzędów pracy), evidencija radnj uspješnsti (na snvu ugvra radu, ugvra pružanju usluga, bavljanja pslvnih aktivnsti, itd.) za perid d najmanje 365 dana tkm 18 mjeseci prije dana registracije, ka i primanjima zarañenim tkm tg perida da su jednaka barem minimalnj plati i za kja su izvršene dznake dprinsa scijalnm siguranju i Zavdu za zapšljavanje, nemgućnst prihvatanja zapslenja ili prfesinalne djelatnsti pnuñene d strane pćinskg (piwat) centra za zapšljavanje (npr. interventni radvi, javni radvi, šegrtvanje, pnuñeni psa). Stanvanje Naknada za smještaj mže se ddijeliti sbama kje ispunjavanju dreñene kriterije, a tiču se niskih primanja. Strani državljanin mže pdnijeti zahtjev za scijalni smještaj pd istim uslvima ka i pljski državljanin uklik je njegva/njena materijalna situacija lša i uklik ne psjeduje vlastiti smještaj. Svaka lkalna zajednica mže navesti u rješenju kme će se ddijeliti scijalni stan. Scijalni smještaj se prije svega ddjeljuje sbama u najgrj materijalnj situaciji, kje su delžirane i kje su izgubile vlastiti smještaj zbg prirdne katastrfe (pplava ili pžar). 16

17 10. Priznavanja diplma U skladu sa Uredbm Ministra brazvanja i nauke nstrifikaciji instranih šklskih i maturskih svjedčanstava (6. april 2006) svak instran šklsk svjedčanstv se mra zakniti u zemlji u kjj je izdat i nda prezentirati lkanim brazvnim vlastima (kuratrium światy) u Pljskj kak bi se nstrificiral (priznal). Instrana svjedčanstva kja mgućavaju pristup viskšklskm brazvanju u instranstvu se priznaju ka takva u Pljskj, sličn drugim šklskim svjedčanstvima. Meñutim, mraju sadržavati klauzulu kja ptvrñuje da vlasnici takvih svjedčanstava imaju pristup viskšklskm brazvanju u vlastitim zemljama. U slučaju da svjedčanstv ne sadrži takvu klauzulu, uprava škle kja izdaje svjedčanstv mže zasebnim pismm ptvrditi vu činjenicu. Osbe kje imaju instrane viskšklske diplme mraju pdnijeti zahtjev vijeću fakulteta (ili snvnj rganizacinj jedinici pljske viskšklske institucije). Prilikm dabira viskšklske institucije kjj će pdnijeti zahtjev mraju vditi računa da t bude institucija kja ima prav da ddjeljuje akademski stepen dktr u datm naučnm plju. Priznavanje instranih diplma naučng stepena u Pljskj se vrši na snvu Uredbe Ministra nacinalng brazvanja i sprta nstrifikaciji instranih akademskih i umjetničkih stepena u bimu stečenm u instranstvu (3. juni, 2005) kja je stupila na snagu 29. juna Pstupak priznavanja je sličan nm ka u slučaju priznavanja viskšklskih diplma. Tijela kja mgu nstrificirati akademske stepene su vijeća fakulteta kja imaju prav da ddijele stepen habilitirani dktr (dktr habilitwany). Gre naveden se ne dnsi na uvjerenja izdata u zemljama sa kjim je Pljska ptpisale bilateralne sprazume priznavanju dkumenta u brazvanju (Austrija, Njemačka, Litvanija, Bjelrusija, Ukrajina). Za više infrmacija, mlim psjetite: Službe za pmć migrantima Ured za strance (Urząd d spraw Cudzziemców) Kszykwa Varšava tel.: fax.: Karitas Pljske Centri za pmć migrantima i izbjeglicama Białystk, ul. Warszawska 32 tel.: bialystk@caritas.pl web: Lublin, ul. Prymasa Stefana Wyszyńskieg 2 tel.: (81) migranci@kuria.lublin.pl web: Zgrzelec, ul. Księdza Dmańskieg 12 tel.: (75) migranci-zgrzelec@caritas.pl web: 17

18 Varšava, ul. Krakwskie Przedmieście 62 tel/fax.: (22) web: Słubice, ul. Wjska Plskieg, tel. (95) , Pljska humanitarna akcija Centar za pmć izbjeglicama Varšava, ul. Szpitalna 5 lk. 3 tel.: (22) , (22) ; fax.: (22) pah@pah.rg.pl web: Crveni krst Pljske Varšava, ul. Mktwska 14 tel.: (22) ; fax.: (22) inf@pck.rg.pl web: UNHCR Pljska Varšava, Al. Szucha 13/15 lk.17 tel.: +48 (0) ; fax.: +48 (0) plwa@unhcr.ch web: IOM (Meñunardna rganizacija za migracije) ul. Mariensztat Varšava tel.: (+48 22) fax.: (+48 22) imwarsaw@im.int web: Centar milsrña Pravslavne crkve "Eles" Białystk, ul. Warszawska 47 tel.: (085) uchdzcy_eles@p.pl, eles@pczta.net.pl Udruženje izbjeglica u Pljskj Varšava, ul. Smlna 40, 210B tel.: r fax.: assref@htmail.cm Fndacija Spas ( Ocalenie ) Varšava, ul. Ordynacka 9 lk. 21 tel./fax.: fundacja@calenie.rg.pl web: "Prxenia" Udruženja za integraciju u zaštitu stranaca Varšava, ul. Bachmacka 4/5 tel.: +48 (0) prxenia@wp.pl 18

19 Halina Nieć centar za pravnu pmć ul. Krwderska 11/ Krakv, Pljska tel.: fax.: web: Helsinki fndacija za ljudska prava Pljske Varšava, ul. Zgda 11 tel.: (22) , , fax.: (22) lub 51 web: Centra za ljudska prava Jagiellnian univerziteta Krakv, ul. Zygmunta Krasińskieg 18 tel.: fax.: web: Pravna klinika Studentski centar za pravnu pmć na Pravnm fakultetu Univerziteta u Varšavi Varšava, Krakwskie Przedmieście 26/28 tel.: (22) ; tel./fax: (22) web: Udruženje Jedan svijet Pljski granak Service Civil Internatinal Pznań, ul. Krasińskieg 3a/1 tel.: (61) fax.: (61) inf@jedenswiat.rg.pl web: Fndacija A-venir: Rgińskieg 31, Lublin tel.: , fundacja@avenir.ng.rg.pl web: Fndacija Vladavina zakna ul. Chpina 14/70, Lublin tel.: fax.: fundacja@fipp.rg.pl web: Fndacija za scijalnu integraciju u i razvj preduzeća Via ul. Długa 44/50 lk. 204, Varšava tel.: (22) , (22) fax.: (22) fundacja@via.rg.pl, biur@via.rg.pl web: 19