SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Transcription

1 SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U POŠTI ZAGREB Zakon o udrugama je na snazi Novine u računovodstvu proračuna Upravljanje državnom imovinom Dopunski rad i privremeno zapošljavanje Plaće u lokalnim jedinicama Porez na potrošnju Potpore male vrijednosti NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, ZAGREB CENTAR@TIM4PIN.HR ISSN BROJ

2 PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK LISTOPAD Javna nabava osnovnih i srednjih škola, učeničkih Javna nabava ustanova u socijalnoj skrbi domova i dječjih vr ća Nabava građevinskih usluga i radova Seminar o izradi financijskih planova i proračuna za razdoblje i plana nabave Javna nabava javnih Javna nabava sudova i vatrogasnih postrojbi odvjetništava Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 1. DAN Javna nabava ustanova u Javna nabava ustanova u zdravstvu kulturi Javna nabava jedinica lokalne (regionalne) samouprave Dvodnevna edukacija Bespovratna sredstva priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna projekta; praćenje u sustavu riznice Okvirni sporazum; Dokumentacija za nadmetanje; Jamstva u javnoj nabavi Javna nabava fakulteta i ins tuta Principi pravne zaš te poteškoće i problemi; Ekonomski najpovoljnija ponuda primjeri kriterija i bodovanja; Središnja i zajednička javna nabava u praksi; Nove Direk ve EU-a Oslanjanje na tuđu sposobnost; Nabava usluga iz Dodatka II. B; Pregovarački postupci javne nabave; Primjena ins tuta pojašnjavanja SEMINAR ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE: Pripreme za primjenu novih propisa i aktualnos u poslovanju Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 2. DAN Dvodnevna edukacija Bespovratna sredstva priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna projekta; praćenje u sustavu riznice STUDENI Naplata potraživanja za JLP(R)S s posebnim osvrtom na obročnu otplatu i otpis javnih i nejavnih davanja SEMINAR ZA OVLAŠTENE REVIZORE I REVIZORSKE SUBJEKTE: Revizija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije KONFERENCIJA ZA JLP(R)S I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE: Specifičnos financijskog upravljanja u sustavu lokalne riznice Specijalizirani seminar za JLP(R)S: Državne potpore pravila i praksa Dvodnevna edukacija Provedba EU projekata - podugovaranje i izvještavanje Dvodnevna edukacija Provedba EU projekata - podugovaranje i izvještavanje Škola računovodstva za proračune i proračunske korisnike, 1. DAN Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama - novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama, Rijeka Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 1. DAN Upravljanje nepravilnos ma i novos u postupku otpisa potraživanja, Rijeka Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama, Split Upravljanje nepravilnos ma i novos u postupku otpisa potraživanja, Split Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 1. modul KALENDAR RADIONICA I SEMINARA Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 2. modul Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 2. modul Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 3. modul Škola računovodstva za proračune i proračunske korisnike, 2. DAN Škola financijskog upravljanja za proračune, proračunske i izvanproračunske korisnike, 2. DAN Upravljanje EU projek ma - petodnevna edukacija s mogućnošću sudjelovanja po modulima, 3. modul PROSINAC Javna nabava za revizore, Javna nabava za revizore, Javna nabava komunalnih Javna nabava za ponuditelje 1. DAN 2. DAN gospodarstava

3 PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Evo nas već u posljednjem kvartalu godine i na pragu još jedne jeseni. Nakon kišnoga ljeta nadamo se da će nam dolazeći dani donije više sunca i ovogodišnjoj jeseni ukloni već ustaljeni epitet sumornos. S javne ekonomsko-poli čke scene, nažalost, ne dolaze nam najave razvedravanja. Kretanje proizvodnje i bruto domaćeg proizvoda zadržavaju nepovoljne trendove, a to je kao što znamo, jedini indikator na kojemu valja temelji realno planiranje i prognoziranje prihodne komponente financijske budućnos javnog sektora. I dugi niz prošlih godina imali smo sličnu situaciju i planirali smo s umjerenom dozom op mizma, postavljajući si neke željene ciljeve. Danas zato, kao i svih prošlih godina, imamo rebalanse proračuna. Kako državnoga, tako i većine lokalnih. Prihodna strana proračuna, približavanjem konca godine postaje sve izvjesnija, a također je nužno uskladi i podplanirane rashode, koji se očekivano ili neočekivano, nisu uspjeli zadrža na ciljanoj i planiranoj razini. I ne treba dvoji da će se i ove godine planovi i proračuni na papiru uravnoteži. Papir, kažu, može podnije svašta. A izgleda i svi mi zajedno. U Hrvatskoj je izgleda nastupila i sezona referenduma. Donedavno smo ovim učestalim manifestacijama izravne demokracije, imali prilike svjedoči kod zapadnih susjeda, no ovaj alat demokracije srećom smo i mi otkrili. Pitanja su zaista raznolika, od definicije braka, izbornog zakona, mone zacije autocesta i sl., te nestrpljivo čekamo što je sljedeće. Možda bi uz ovako veliki broj nezaposlenih i u nedostatku poduzetničkih ideja, bilo dobro razmisli o uspostavljanju stalne referendumske infrastrukture u vidu ekipa stručnjaka za pravnu pripremu i ocjenu ustavnos referendumskih pitanja, opremljenih glasačkih mjesta, ku ja i pribora, pripreme panoa, profesionalnih brojača glasova itd. No, šalu na stranu. Ono što je sigurno jest da glasači ili barem značajan dio njih, nije zadovoljan svojim indirektnim, zastupničkim par cipiranjem u državnom upravljanju, te referendumima nastoji usmjeri neke zakonodavne, ekonomske i financijske tokove u pravcu koji smatra ispravni(ji)m. To je naravno pozi vno, ali ima i svoju cijenu, koju treba pla iz nejakih proračuna. Na koncu, nekoliko riječi i o pragma čnim stvarima, konkretno o časopisu koji upravo čitate. Pred nakladnikom i uredništvom je također promišljanje i planiranje nove poslovne godine. Ona je nezamisliva bez vas, poštovani čitatelji. Mi se nadamo da smo sadržajem i kvalitetom časopisa opravdali vaša očekivanja, te da ćete osta s nama i ubuduće. U tom uvjerenju, uskoro ćemo vam posla i ponude za nastavak pretplate za godinu pod nepromijenjenim uvje ma. Bili bismo vam zahvalni, ako biste naš časopis preporučili i vašim kolegama i suradnicima, koji s njime još nisu upozna. Do sljedećeg broja, srdačno vas pozdravljam s poštovanjem! Glavni urednik impressum Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41 Tel.: 01/ , 01/ , 099/ , 099/ www. m4pin.hr E-pošta: centar@ m4pin.hr OIB ; MBS ; IBAN/žiro račun: HR Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing. Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec. Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec. Prof. dr. sc. Davor Vašiček TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofitnog sektora Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag. iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec. Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog Oblikovanje naslovnice i grafička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o. Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb 1

4 TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE Zagreb, listopad, jednodnevni (8 sa ) i poludnevni (4 sata) programi Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Cilj programa: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sa ) i poludnevne (4 sata) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja Naziv programa Trajanje Predavači Javna nabava javnih vatrogasnih postrojbi: Planiranje nabave Dokumentacija za nadmetanje Upravljanje ugovorima Javna nabava sudova i odvjetništava: Planiranje nabave Dokumentacija za nadmetanje Upravljanje ugovorima Javna nabava ustanova u zdravstvu: Planiranje nabave Dokumentacija za nadmetanje Upravljanje ugovorima Javna nabava jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave: Planiranje nabave Dokumentacija za nadmetanje Upravljanje ugovorima Javna nabava ustanova u kulturi: Planiranje nabave Dokumentacija za nadmetanje Upravljanje ugovorima Javna nabava fakulteta i ins tuta: Planiranje nabave Dokumentacija za nadmetanje Upravljanje ugovorima Okvirni sporazum; Dokumentacija za nadmetanje; Jamstva u javnoj nabavi Pravna zaš ta; Ekonomski najpovoljnija ponuda primjeri kriterija i bodovanja; Središnja i zajednička javna nabava u praksi; Nove Direk ve EU Oslanjanje na tuđu sposobnost; Nabava usluga iz Dodatka II. B; Pregovarački postupci javne nabave; Primjena ins tuta pojašnjavanja Nastavni materijal: materijal s prezentacijama predavača. 4 sata 4 sata 4 sata 4 sata 4 sata 4 sata 8 sa 8 sa 8 sa Ana Zorić, Sabina Rebrović Ana Zorić, Sabina Rebrović Vesna Jurasović, Ana Zorić, Sabina Rebrović Vesna Jurasović, Ana Zorić, Sabina Rebrović Ana Zorić, Sabina Rebrović Ana Zorić, Sabina Rebrović Vesna Jurasović, Iva Šuler, Biljana Lerman Goran Matešić, Nikolina Bačurin, Ivica Pranjić, Iva Šuler, Biljana Lerman Iva Šuler, Biljana Lerman, Ivica Pranjić Datum održavanja Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 900,00 kuna (uključen PDV), za poludnevno usavršavanje 500,00 (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje, IBAN HR , s pozivom na broj OIB-38, model Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: www. m4pin.hr faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: (faks)01/ , 01/ , 099/ , 099/

5 SADRŽAJ AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Vesna Lendić Kasalo Stupio je na snagu novi Zakon o udrugama 11 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Marko Maček Potpore male vrijednos izazovi i prednos primjene 19 Davor Vašiček Saša Drezgić Proračunsko financiranje inves cija opći pristup i osvrt na ulaganja u energetsku učinkovitost 23 RAČUNOVODSTVO POREZI I DOPRINOSI Maja Lukeš-Petrović Oporezivanje bezalkoholnih pića porezom na potrošnju 68 Prijenos porezne obveze - novi obrazac PPOU 74 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Ma lda Copić Revizija EU projekata 76 EKONOMIKA Gorana Roje Osvrt na aktualnos u području upravljanja državnom imovinom 78 ŠKOLSTVO TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Naknade korisnika državnog proračuna Plaće Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad Drugi dohodak Primici izuze od ovrhe Financijske obavijes Ostale informacije 126 Interak vne radionice UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA te PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA, Mladenka Karačić Novine kod planiranja i eviden ranja prihoda i rashoda iz sredstava EU-a 29 Ivana Vargašević Čonka Izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu 33 Vesna Vašiček Zna li se važnost računovođa u javnom sektoru? 41 JAVNA NABAVA Ante Loboja Ponuda u postupku javne nabave 45 RADNO PRAVO Sanja Ro m Dopunski rad 56 Vesna Šiklić Odak Nova pravila privremenog zapošljavanja 63 PLAĆE I NAKNADE Dražen Opalić Specifikacija nepovezanih uplata u vezi s Obrascem JOPPD-om 66 Fadila Bahović Posebni uvje rada u školama i dodaci na plaću 83 ZDRAVSTVO Ivana Jakir-Bajo Novine u sustavu računovodstva i planiranja u zdravstvu 88 LOKALNA SAMOUPRAVA Desanka Sarvan Korištenje javnih površina 90 Željka Tropina Godec Plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi 93 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ivana Jakir-Bajo Devetomjesečno financijsko izvješće neprofitnih organizacija 102 KOMUNALNO GOSPODARSTVO Helena Dagos n Formiranje cijena vodnih usluga 105 u Rijeci i Splitu U Rijeci i Splitu omogućili smo odvojenu prijavu na pojedini seminar koji će se odvija jedan za drugim, ovisno o tome na kojem želite prisustvova. Raspored tema predavanja po gradovima: 1. RIJEKA, 19. STUDENOGA (Hotel Bonavia, Dolac 4): Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama (od do h) i Upravljanje nepravilnos ma i novos u postupku otpisa potraživanja (od do h) 2. SPLIT, 20. STUDENOGA (Županijska komora Split, Velika vijećnica, Obala A. Trubmića 4): Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama (od do h) i Upravljanje nepravilnos ma i novos u postupku otpisa potraživanja (od do h) Više informacija na str. 10 časopisa. www. m4pin.hr centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr 3

6 TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Palace, 16. i 17. listopada h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) Uspostavi dobar sustav financijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više financijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav financijskog upravljanja. Za sustav financijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava financijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva financija. 4 I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Specifični poslovni događaji (klasifikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h) 4. Utvrđivanje rezultata, financijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije II. DAN 1. Što je sustav financijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o fiskalnoj odgovornos : kako pripremi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz Upitnik o fiskalnoj odgovornos (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fiskalnoj odgovornos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) PROGRAM ŠKOLE: 6. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h) 7. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača i CD s prezentacijama. Materijal za drugi uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, Upitnik te obrasce tes ranja i CD sa svim materijalima Mjesto održavanja: Hotel Palace (Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb). Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR s pozivom na broj OIB-34, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: www. m4pin.hr faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/ , (faks) 01/ , 099/ , 099/

7 Dvodnevna edukacija: BESPOVRATNA SREDSTVA PRIPREMA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA; IZRADA PRORAČUNA PROJEKTA; PRAĆENJE U SUSTAVU RIZNICE Zagreb, 23. i 24. listopada 2014., hotel Central Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU-a, te im da smjernice za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za prijavu na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te izradu proračuna projekta. Polaznici se upoznaju s metodologijom pripreme projekata za natječaje EU-a od osmišljavanja ideje do razrade ak vnos, vremenskog planiranja, izrade logičke matrice i pripreme proračuna. Sami proračunski korisnici suočavaju se s dodatnim izazovom, pravovremenim planiranjem i praćenjem projekata u sustavu Državne riznice, što će se u edukaciji kvalitetno pojasni. Seminar je namijenjen voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, financijskim savjetnicima, te financijskim ins tucijama koje se pojavljuju u pružanju računovodstvenih, savjetničkih ili revizijskih usluga na projek ma koji se financiraju iz pretpristupnih (IPA) i fondova EU. PROGRAM EDUKACIJE 1. dan 09:15 09:45 Uvod u projektni menadžment 09:45 11:30 Upravljanje projektnim ciklusom: - faze projektnog ciklusa - pristup logičkog okvira (logička matrica) 11:30 11:45 Pauza 11:45 13:00 Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos gantogram, održivost) Vježba: Izrada logičke matrice 13:00 14:00 Pauza za ručak 14:00 16:00 Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna 2. dan 09:15 09:45 Proračun 09:45 11:30 Kategorija troška: Ljudski resursi ili troškovi osoblja Kategorija troška: Putovanja Kategorija troška: Kapitalna ulaganja Kategorije troška: Usluge, Administra vni ili režijski troškovi, Rezerva za nepredviđene izdatke 11:30 11:45 Pauza 11:45 13:00 Vježba: Izrada proračuna projekta (primjer po kategorijama troška) 13:00 14:00 Pauza za ručak 14:00 16:00 Praćenje projekata u sustavu proračuna (Izvori financiranje; Računovodstveno eviden ranje prijenosa sredstava pomoći EU) Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR s pozivom na broj OIB-67, model 00. Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine kupovine knjige Upravljanje EU projek ma po cijeni od 250 kn. (Redovna cijena iznosi 350 kn. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju. Dvodnevna edukacija: PROVEDBA EU PROJEKATA PODUGOVARANJE I IZVJEŠTAVANJE Zagreb, 11. i 12. studenog 2014., hotel Palace Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provode projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama financijskog i računovodstvenog praćenja). Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima onima koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak aplicira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovremenim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju. PROGRAM EDUKACIJE 1. dan 09:15 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze) Sekundarna nabava općenito 11:00 11:15 Pauza 11:15 12:30 Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema PRAG pojedinačna nabava (single tender) Vježba: Analiza primjera opisa posla i tehničkih specifikacija 12:30 13:30 Pauza za ručak 13:30 16:00 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): PRAG natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) ZJN (otvoreni i ograničeni postupak) Vježba: Razvijanje plana nabave 2. dan 09:15 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća Plan izvještavanja Vježba: Izrada plana izvještavanja 11:30 11:45 Pauza 11:45 13:00 Zahtjevi za plaćanjem/nadoknadom sredstava Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo 13:00 14:00 Pauza za ručak 14:00 15:30 Osiguravanje revizorskog traga Arhiviranje Komunikacija i vidljivost Monitoring (posjete na terenu) 15:30 16:00 Pitanja i odgovori Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine nove knjige Upravljanje EU projek ma po cijeni od 250 kn. (Redovna cijena iznosi 350 kn) Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR s pozivom na broj OIB-67, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/ , (faks)01/ , 099/ , 099/

8 INTERAKTIVNA RADIONICU NA TEMU: NAPLATA POTRAŽIVANJA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE S POSEBNIM OSVRTOM NA obročnu otplatu i otpis javnih davanja obročnu otplatu i otpis nejavnih davanja Zagreb, hotel Palace, 4. studenog, od 10 do 14 sa Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organizirano interak vnu radionicu o napla potraživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos, s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme o I. procedurama naplate prihoda II. obročnoj otpla i otpisu dospjelih poreza i drugih javnih davanja III. obročnoj otpla i otpisu nejavnih davanja. Ključni dio radionice bit će posvećen odgovorima na vaša pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja koja će vam u izravnom kontaktu da naši savjetnici. Također bit će prezen rani i primjeri iz prakse. Radi efikasnijeg odvijanja radionice, ukoliko imate specifičnih pitanja možete ih i unaprijed dostavi putem e-pošte na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr. Radionica je namijenjena svima zaposlenima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnos postupanja usmjerena ka pravodobnom i učinkovitom prikupljanju prihoda, ali i onim djelatnicima koji u svom poslu uslijed različi h okolnos odlučuju o obročnoj otpla i otpisu javnih i nejavnih davanja. 6 PROGRAM I. Uvodno predavanje U uvodnom predavanju naglasak će bi stavljen organizaciju i naplatu prihoda u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pojašnjenja obveza iz proračunskih propisa u tom smislu. II. Procedure naplate prihoda Zašto je korisno ima procedure naplate prihoda i kako bi takve procedure trebale izgleda tema je drugog dijela predavanja u okviru kojega će bi prezen rane glavne odrednice takvih procedura kao i primjeri kako bi mogle izgleda procedure. III. Obročna otplata i otpis dospjelih poreza i drugih javnih davanja U trećem dijelu predavanja bit će predstavljene novine kod poreza i drugih javnih davanja vezane za obročnu otplatu i otpis dospjelih obveza. Uz to poseban osvrt bit će dan o pitanjima utvrđivanje i naplate javnih davanja, zastare, ovršnog postupka te o žalbenom postupku. IV. Obročna otplata i otpis nejavnih davanja Na kraju ćemo objasni što se izmijenilo u pogledu kriterija, mjerila i postupka za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja države odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nakon nedavne izmjene podzakonskog propisa kojim je uređeno navedeno područje. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 625 kuna po osobi (500kn + PDV) i uključuje prezentacijske materijale, radni materijal i napitak u pauzi. Naknada za drugog i sljedeće sudionike iz iste ins tucije bez materijala je 375,00 kuna (300kn + PDV). Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete: e-poštom:prijave@ m4pin.hr on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PINCentra: (faks) 01/ , (tel) 01/ , 099/ , 099/

9 SEMINAR ZA OVLAŠTENE REVIZORE I REVIZORSKA DRUŠTVA na temu REVIZIJA UGOVORA O DODJELI BESPOVRATNIH SREDSTAVA EUROPSKE UNIJE Zagreb, hotel Arcotel, 5. studenoga 2014., s početkom u 10 h U okviru fondova EU-a najčešće se sklapaju ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava, koji vrlo često definiraju (općim i/ili posebnim dijelovima ugovora), da je korisnik sredstava obvezan ima vanjsku reviziju projekta (revizija projektnih troškova). Najčešće se revizija u okviru projekata EU-a provodi u slučajevima kada je: 1. ukupan iznos bespovratnih sredstava EU-a veći od ,00 eura; 2. predujam veći od ,00 eura; 3. iznos međuplaćanja veći od ,00 eura ili 4. iznos završnog plaćanja veći od ,00 eura. Svaki pojedinačni natječaj definira u kojim slučajevima je revizija obvezna i prema kojim obrascima, ali metodologija pripreme revizorskog izvješća je standardizirana. Na temelju dosadašnjeg iskustvo u provedbi programa EU-a primijećene su nepravilnos i nedostaci pripremljenih revizorskih izvješća prvenstveno zbog nepoznavanja specifičnos provedbe programa EU-a i projekata EU-a. Ovaj jednodnevni seminar ima cilj da prak čne informacije o standardnim procedurama revizije i pripremi revizorskih izvješća za ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava EU-a. Program radionice: : Ugovorna obveza i predmet revizije (projekt EU-a) : Uloge naručitelja i izvršitelja u revizorskom poslu pauza od h : Primjer predloška revizorskog izvješća : Standardne procedure kontrole projektnih troškova : Najčešće pogreške, napomene, pitanja i odgovori Seminar je namijenjen revizorima i revizorskim društvima, koji za korisnike bespovratnih sredstava EU-a pružaju usluge revizije projekata financiranih po linijama bespovratnih sredstava. Seminar je koristan i za financijsko računovodstvene djelatnike, unutarnje revizore, financijskim savjetnicima, te financijskim ins tucijama koje se pojavljuju u pružanju računovodstvenih, savjetničkih ili revizijskih usluga na projek ma, koji se financiraju iz pretpristupnih (IPA) i fondova EU. Predavači: savjetnici TIM4PIN-a i suradnici iz nadležnih jela državne i javne uprave. Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača. Seminar će se održa 5. studenog u Zagrebu, u hotelu Arcotel, Ulica kneza Branimira 29, u vremenu od do h, s pauzom za kavu od do h. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 800,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-67, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr (slanjem popunjene prijavnice u privitku) on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/ , (faks)01/ , 099/ , 099/

10 SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE DRŽAVNE POTPORE PRAVILA I PRAKSA 10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od do h Uspostavi učinkovit i zakonit sustav dodjeljivanja državnih potpora cilj je svake jedinice lokalne i područne samouprave. To je ne samo zakonska obveza, već i potreba svih davatelja potpora koji žele dodjeljiva državne potpore transparentno i sukladno važećim pravilima, a kako bi pos gli maksimalne učinke razvoj malog i srednjeg poduzetništva, konkurentnost i regionalni razvoj. U tu svrhu potrebno je poznava zakonski okvir i provedbena pravila, osobito Zakon o državnim potporama te specifične kategorije i instrumente dodjele državnih potpora. Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću. 8 PROGRAM RADIONICE: I. dio 1. Sustav državnih potpora u RH (od do h): a) Zakon o državnim potporama b) Definicija državnih potpora (4 elementa s primjerima), davatelja i korisnika državnih potpora c) Tijela u sustavu državnih potpora i njihove nadležnos, uloga Ministarstva financija d) Obveze davatelja potpora iz Zakona o državnim potporama e) Postupci prijave i ocjene potpora sukladno Zakonu o državnim potporama: članci 8. i 9. ZDP-a 2. Potpore male vrijednos (od do h) 3. Uredba o općem skupnom izuzeću, s posebnim osvrtom na: f) Socijalni prijevoz putnika (od do h) g) Sportska infrastruktura (od do h) h) Elementarne nepogode (od do h) i) Odgovori na pitanja (od do h) Pauza (od do h) II. dio 4. Usluge od općeg gospodarskog interesa SGEI/ PSO i Uredba 1370/2007 gradski prijevoz (od do 14.00h) 5. Prodaja i davanje u najam zemljišta/zgrada (od do h) 6. Razvojne agencije, poduzetničke zone, inkubatori, tehnološki parkovi (od do h) 7. Odgovori na pitanja i konzultacije (od do h) Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Radionica je namijenjena svim zaposlenicima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji žele i trebaju zna više o državnim potporama, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 350,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-32, model 00.

11 ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb U Hrvatskoj djeluje oko proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim oblicima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i financijskog izvještavanja. Ovaj je sustav složen zbog višestruke svrhe financijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojavanja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja financijskih planskih dokumenata, a također i u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fiskalne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova, te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro financijsko upravljanje, planiranje ak vnos, praćenju financijske efikasnos i zakonitos u kontekstu fiskalne odgovornos, sastavljanju i razumijevanju financijskih izvješća i izradi proračunskih planskih dokumenata. Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Cijena: kn (uključuje PDV i pisane materijale) Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-40, model 00. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. PROGRAM 1. dan Ins tucionalni okvir sustava proračuna Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir Osnove računovodstva Klasificiranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica uređen sustav javnih financija Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV) Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru 2. dan Klasifikacije, priznavanje i mjerenje rashoda pravila i primjeri Klasifikacije, priznavanje i mjerenje prihoda Priznavanje i mjerenje imovine i izvora pravila i primjeri Financijska izvješća i izvješća o izvršenju proračuna načela, sadržaj i primjeri sastavljanja Planiranje proračuna metodologija i prak čni primjeri. Izrada financijskog plana proračunskih korisnika metodologija i prak čni primjeri Plaće i oporezivanje dohodaka Kolek vni ugovori 9

12 Stručna radionica PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa Zagreb, hotel Palace, 17. studenog godine, od do h Uslijed otkazivanja posljednjeg GKU-a javnih službi, koji je uređivao pravo prijevoza (GKU za djelatnost socijalne skrbi), sve djelatnos javnih službi od svibnja nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, jer od tada više ne postoji ni jedan GKU koji je na snazi, a uređuje pravo prijevoza. S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna te na činjenicu da je cijeli članak 67., koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., i godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava, koja detaljnije dostavljamo u programu u nastavku. PROGRAM 1 TKU vremensko važenje i stupanje na snagu, trenutno važeći GKU-i 2 Zabrana i ograničenja isplate materijalnih prava prema Dodatku II tko nije i zašto, a tko zaista jest obvezan primjenjiva ograničenja i zabrane u ispla dnevnica, jubilarnih nagrada, regresa za godišnji odmor i božićnica. 3 Novine u ostvarivanju određenih materijalnih prava sukladno TKU te novim tumačenjima Komisije plaćeni dopust za svako darivanje krvi, plaćeni dopust za pripremu i polaganje stručnog ispita, izmjena uvjeta za izračun otpremnine, pravo na novčanu pomoć u slučaju rođenja djeteta, izmjena uvjeta za ostvarivanje prava na pokriće troškova liječenja, troškova nabave medicinskih pomagala, odnosno lijekova. 4 Naknada za trošak prijevoza (čl. 67. TKU-a) osvrt na ostvarivanje prava na mjesni, međumjesni i zonski prijevoz sukladno odredbama članka 67., te tumačenjima Komisije (ažurirano s najnovijim tumačenjima). 5 Izdvojeni najčešći upi korisnika s naglaskom na dileme u vezi s prijevozom na posao i s posla (čl. 67.) 6 Oporezivanje dohotka i naknada za osobe u radnom odnosu i izvan radnog odnosa poseban osvrt na uvjete i načine isplate naknada drugog dohotka s primjerima iz prakse. 7 Porezni status raznih isplata i primitaka 8 Specifičnos povezane sa službenim putovanjem, radom na terenu 10 Radi efikasnijeg odvijanja radionice, pozivamo vas da svoja specifična pitanja unaprijed dostavite e-poštom na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 590,00 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: www. m4pin.hr faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/ (fax), 01/ , 099/ , 099/ S obzirom na veliki interes za teme interak vnih radionica UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA te PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA, odlučili smo ih održa i u Rijeci i Splitu U Rijeci i Splitu omogućili smo odvojenu prijavu na pojedini seminar koji će se odvija jedan za drugim, ovisno o tome na kojem želite prisustvova. Raspored tema predavanja po gradovima: 1. RIJEKA, 19. STUDENOG (Hotel Bonavia, Dolac 4): PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od do h) i UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U PO- STUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA (od do h) 2. SPLIT, 20. STUDENOG (Županijska komora Split, Velika vijećnica, Obala A. Trubmića 4): PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od do h) i UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U PO- STUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA (od do h) Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 350,00 kuna (uključen PDV). Ukoliko se prijavite na obje radionice, ko zacija je za obje snižena na 600,00 kn po osobi. Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-43, model 00. Više o seminarima možete pročita na internetskoj stranici www. m4pin.hr. USKORO! Izlazi iz ska!! PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

13 UDK AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Stupio je na snagu novi Zakon o udrugama Vesna Lendić Kasalo * Novi Zakon o udrugama (NN, br. 74/14) stupio je na snagu 1. listopada Sve udruge, a u registru udruga ih ima upisanih preko , dužne su uskladi svoje statute s ovim Zakonom i o tome podnije zahtjev za upis promjena nadležnom uredu državne uprave u roku od godinu dana od stupanja Zakona na snagu (do 1. listopada 2015.). U članku se navode i sažeto komen raju neke bitne izmjene u odnosu na dosadašnji Zakon, kao i odredbe koje udruge trebaju ima u vidu u postupku usklađivanja, odnosno oni koji žele osnova novu udrugu u postupku osnivanja. 1. Predmet i primjena Zakona Novim Zakonom o udrugama jasnije se uređuje osnivanje, pravni položaj, djelovanje, registracija, financiranje, imovina, odgovornost, statusne promjene, nadzor, prestanak postojanja udruge sa svojstvom pravne osobe, upis i prestanak djelovanja stranih udruga u Republici Hrvatskoj, kao i druga pitanja od značaja za statusno-pravni položaj udruga. Važno je naglasi da se ovaj Zakon ne odnosi na udruživanje u poli čke stranke, vjerske zajednice, sindikate i udruge poslodavaca, jer je njihovo djelovanje uređeno drugim propisima. Ovim zakonom ne uređuje se ni djelovanje udruga koje nemaju svojstvo pravne osobe, na koje se na odgovarajući način primjenjuju propisi koji se odnose na ortaštvo prema Zakonu o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08), člancima od 637. do 660. Ovdje valja napomenu da Europska konvencija o ljudskim pravima jamči slobodu udruživanja kako formalnim udrugama (onima koja imaju svojstvo pravne osobe), tako i neformalnim udrugama (onima koje djeluju bez pravne osobnos ). Isto tako, praksa Europskog suda za ljudska prava nedvosmisleno potvrđuje da je stjecanje svojstva pravne osobe pravo, a ne obveza udruge, te je i novi Zakon o udrugama zadržao odredbu kojom priznaje postojanje udruga bez postojanja pravne osobnos, ali se njihovo djelovanje ne uređuje ovim propisom. 2. Pojam i načela djelovanja udruge Novi Zakon je pojam udruge definirao sličano kao i dosadašnji, ali je ponešto izmijenio odnosno dopunio područja u kojima se udruge osnivaju, s m da * Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Ureda Vlade Republike Hrvatske za udruge. je lista područja i dalje otvorena, ali je uvjetovao da bez obzira na područje djelovanja udruga mora ima uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnos s Ustavom i Zakonom. Ono što udrugu razlikuje od drugih pravnih osoba i profitnih oblika udruživanja je udruživanje fizičkih ili pravnih osoba bez namjere stjecanja dobi ili drugih gospodarski procjenjivih koris. Udruga svoju pravnu osobnost stječe danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske. Datum osnivanja udruge je datum na koji je održana osnivačka skupš na i njega treba razlikova od dana upisa udruge u Registar udruga. Novi Zakon o udrugama utvrdio je načela djelovanja udruge i to načelo neovisnos, javnos, demokratskog ustroja, neprofitnos i načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu. Načelo neovisnos znači da udruga samostalno utvrđuje ciljeve, djelatnos, područja djelovanja i svoj unutarnji ustroj i samostalno obavlja djelatnos koje nisu u suprotnos s Ustavom i zakonom. Djelovanje udruge kao privatno-pravne osobe temelji se na načelu javnos, a Zakon izričito propisuje da je statut osnovni instrument za definiranje javnos rada udruge, u skladu sa Zakonom. Naime, javnost rada udruge u ovom Zakonu normirana je još na dva načina: po javnos podataka koji se upisuju u javno dostupni Registar udruga i po obvezi podnošenja godišnjeg financijskog izvješća, koji se onda javno objavljuje u Registru neprofitnih organizacija i Registru udruga. Načelo demokratskog ustroja znači da članovi upravljaju udrugom i da unutarnji ustroj udruge mora bi zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog načina očitovanja volje članova. Načelo neprofitnos znači da se udruga ne osniva sa svrhom stjecanja dobi, ali može obavlja djelatnos kojima se ostvaruje prihod (gospodarsku djelatnost), suklad- 11

14 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK no zakonu i statutu, što je dodatno razrađeno u dijelu Zakona, koji uređuje imovinu i financiranje udruge. Načelo slobodnog sudjelovanja u javnom životu znači da udruge slobodno sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih poli ka kao i u oblikovanju javnog mnijenja, te izražavaju svoja stajališta i mišljenja i poduzimaju inicija ve o pitanjima od njihova interesa. 3. Osnivanje udruge Novi Zakon i dalje predviđa da udrugu mogu osnova najmanje tri osnivača. Među m, u odnosu na dosadašnji, novi Zakon je omogućio da osnivači udruge budu i osobe koje to do sada nisu mogle bi. Naime, osnivač osim poslovne sposobne fizičke osobe i pravne osobe (pri čemu se ne pravi razlika između domaćih i stranih fizičkih ili pravnih osoba) može bi i maloljetna osoba s navršenih 14 godina, kao i punoljetna osoba lišena poslovne sposobnos u dijelu sklapanja pravnih poslova s prethodno ovjerenom suglasnošću zakonskog zastupnika odnosno skrbnika, što je sukladno međunarodnim pravnim standardima, koji obvezuju Republiku Hrvatsku i suvremenoj međunarodnoj praksi. Ovdje je važno istaknu da bi osnivač punoljetna osoba lišena poslovne sposobnos ili maloljetna osoba koja bi sudjelovala u radu osnivačke skupš ne, odnosno da bi odluke takve skupš ne bile pravno valjane, nužno je da je suglasnost zakonskog zastupnika dana prije održavanja osnivačke skupš ne. Istovremeno, Zakon propisuje da u trenutku osnivanja udruge minimalno jedan osnivač mora bi punoljetna, poslovno sposobna osoba kojoj nije oduzeta poslovna sposobnost u dijelu sklapanja pravnih poslova, te da osoba ovlaštena za zastupanje udruge može bi samo punoljetna, poslovno sposobna osoba, ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova. Sukladno dobrovoljnom i privatno-pravnom karakteru udruge, kao i osnovnoj (nega vnoj) obavezi države u ostvarivanju slobode udruživanja, osim broja od minimalno tri osnivača, ne propisuje se minimalni broj pravnih ili fizičkih osoba koje moraju bi osnivači udruge, već je to ostavljeno na diskreciju samim osnivačima: udrugu mogu osnova samo fizičke osobe, samo pravne osobe, ili pravne i fizičke osobe. 4. Članstvo i popis članova udruge Zakon ne predviđa nikakva ograničenja za članstvo u udruzi i propisuje da svaka fizička i pravna osoba može, sukladno Zakonu i statutu udruge, posta članom udruge. Među m, ovdje treba ima u vidu da sukladno međunarodnoj dobroj praksi, sloboda udruživanja ne podrazumijeva pravo osobe da postane član bilo koje udruge, jer članstvo u udruzi je pitanje unutarnjeg ustroja o kojemu osnivači/članovi udruge samostalno odlučuju i država ne može zajamči ni jednoj osobi članstvo u bilo kojoj udruzi. Sloboda udruživanja uključuje i tzv. nega vnu slobodu udruživanja, odnosno pravo da se ne bude član udruge. Osnivači/članovi udruge samostalno odlučuju o tome hoće li i pod kojim uvje ma primi nove članove. To se očituje u pravilu da je osnovni instrument za uređivanje ovog pitanja statut udruge. Jedino ograničenje koje se u tom smislu postavlja če se zabrane diskriminacije, koja je uređena Ustavom Republike Hrvatske i posebnim propisima. Dodatni uvjet za pristupanje udruzi postavlja samo za maloljetne osobe, pa tako za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik (potpisuje pristupnicu za učlanjivanje djeteta u udrugu), a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina uz njezin potpis na pristupnici za učlanjivanje u udrugu zakonski zastupnik ili skrbnik treba da pisanu suglasnost. Radi zaš te pravne sigurnos i interesa članova, Zakon propisuje da je udruga obvezna vodi popis svojih članova, pod prijetnjom prekršajne sankcije. Popis članova se vodi elektronički ili na drugi prikladan način, te obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), OIB-u, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge, te datumu prestanka članstva u udruzi, a može sadržava i druge podatke. Popis članova uvijek mora bi dostupan na uvid svim članovima i nadležnim jelima, na njihov zahtjev, ali udruga nije dužna javno objavljiva popis svojih članova ni ga dava na uvid nečlanovima, nenadležnim jelima i pojedincima. U smislu Zakona o OIB-u popis članova smatra se službenom evidencijom udruge 1. Odgovor na pitanje koji mnogi postavljaju: zašto udruzi treba podatak o OIB-u člana udruge? jednostavan je: udruzi treba podatak o OIB-u kako bi utvr- 1 Službena evidencija podrazumijeva evidenciju (registar, upisnik, popis, ma ce i ostale evidencije) o osobama i o imovini, imovinskim pravima i obvezama, koja je ustanovljena posebnim propisom, odnosno općim aktom korisnika OIB-a.

15 UDK AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI dila točan iden tet člana 2. Udruga unosi OIB u popis članova i ne mora ga nigdje javno objavljiva ni ikome prosljeđiva. Svi članovi udruge imaju pravo uvida u popis članova, a internim aktom udruga može uredi koji podaci se o članu pri tome prikazuju. S druge strane, s obzirom na to da je članstvo u udruzi dobrovoljno, da su udruge privatno pravne osobe, nitko ne može natjera člana da da svoje podatke, ali se internim ak ma udruge može propisa da su minimalni podaci o članu propisani Zakonom, uvjet za članstvo (ostanak članstva) u udruzi. Nadležna jela mogu traži uvid u popis članova udruge samo u izvršavanju svoje zakonom utvrđene zadaće i pri tome mogu ima uvid i u podatke o OIB-u članova, a da bi izbjegla prekršajnu kaznu udruga mora vodi popis sukladno Zakonu. Također, potpunim podacima o članovima udruge udruga dokazuje brojnost članstva, što primjerice može bi uvjet za dobivanje određenih financijskih sredstava iz javnih izvora ili drugih pogodnos. Zlouporaba podatka o OIB-u, kao i zlouporaba bilo kojeg drugog podatka podliježe kaznenim propisima, a sukladno Zakonu o udrugama za zakonito poslovanje udruge nadležna je osoba ovlaštena za zastupanje udruge Statut udruge Nastojeći riješi poteškoće koje su imale udruge u svom radu zbog nedovoljno jasnih i oskudnih odredbi statuta, Zakon je proširio obvezni sadržaj statuta udruge kao temeljnog općeg akta (ostali opći ak, ako ih udruga donosi, moraju bi u skladu sa statutom), koji donosi skupš na udruge, s ciljem olakšavanja rada jela upravljanja i veće unutarnje i vanjske transparentnos rada udruge. Tako statut obvezno treba sadržava odredbe o nazivu i sjedištu, zastupanju, izgledu pečata udruge, području djelovanja, ciljevima, djelatnos ma, gospodarskim djelatnos ma koje obavlja ili namjerava obavlja, načinu osiguranja javnos djelovanja udruge, uvje ma i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, te pravima, obvezama i odgovornos i stegovnoj odgovornos članova (kako poslovno sposobnih, tako i članova lišenih poslovne sposobnos ) i načinu vođenja popisa članova, jeli- 2 Sukladno odredbama Zakona o zaš osobnih podataka (pročišćeni tekst; NN, br. 106/12) iden tet fizičke osobe utvrđuje se na osnovi iden fikacijskog broja, a osobni podaci moraju se obrađiva pošteno i zakonito. Sukladno Zakonu o osobnom iden fikacijskom broju (NN, br. 60/08) OIB je stalna iden fikacijska oznaka obveznika osobnoga iden fikacijskog broja, koju korisnici osobnoga iden fikacijskog broja koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka, a korisnik OIB-a može bi i svaka pravna osoba koja se dijelom financira, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna te pravne osobe, kojima su povjerene javne ovlas, iz čega slijedi da korisnik OIB-a svakako može bi i udruga. 3 Više vidje u Zakonu o zaš osobnih podataka. ma udruge, njihovom sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlas ma, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupš ne u slučaju isteka mandata, izboru i opozivu likvidatora udruge, prestanku postojanja udruge, imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom, postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge, te načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge. Statut udruge može sadržava i odredbe o teritorijalnom djelovanju udruge, znaku udruge i njegovom izgledu i drugim pitanjima od značaja za udrugu. Novina u Zakonu je da je statut udruge javan i objavljuje se, zajedno sa svim podacima o udruzi, u registru udruga, na mrežnoj stranici Ministarstva uprave. Ako udruga obavlja ili namjerava obavlja neku gospodarsku djelatnost sukladno zakonu, to obvezno mora naves u statutu, a podatke o registriranim gospodarskim djelatnos ma udruge navedenim u statutu udruge nadležno registracijsko jelo dužno je dostavi nadležnoj Poreznoj upravi. 6. Upravljanje udrugom i jela udruge Osnovne odredbe o upravljanju udrugom i jelima udruge u novom Zakonu nisu se mijenjale. Udrugom upravljaju članovi udruge neposredno ili po predstavniku u jelima udruge. Ovdje je posebno važno istaknu da pored osobe ovlaštene za zastupanje jedino jelo koje je udruga dužna ima jeste skupš na, a statutom se može utvrdi i drukčiji naziv skupš ne kao najvišeg jela udruge. Udruga može autonomno svojim statutom utvrdi da će osim skupš ne ima upravna (izvršna), nadzorna i druga jela udruge Skupš na udruge U novom Zakonu jasnije su propisane odredbe povezane sa sastavom, nadležnošću i održavanjem sjednica skupš ne. Skupš na kao najviše jelo udruge, mora bi organizirana na demokratskom načelu, jer je demokratski ustroj jedini ustroj koji priznaje Europska konvencija za zaš tu ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući i unutarnju organizaciju udruge. Slijedom toga, naglašena je autonomnost udruge da statutom uređuje pitanja načina izbora i mandata predstavnika u skupš ni udruge, ako skupš nu ne čine svi članovi udruge, što je posebno korisno kad je riječ o udrugama s velikim brojem članova kao i u slučajevima kada su članovi pravne osobe. Statutom je potrebno uredi i način sudjelovanja u radu skupš ne udruge punoljetnih osoba lišenih poslovne sposobnos, te maloljetnih osoba članova udruge. Ako je to određeno statutom, maloljetne osobe s navršenih 14 godina života mogu odlučiva na skupš ni s pisanom suglasnošću zakonskog zastupnika ili 13

16 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK skrbnika. Osim toga, udruge su dužne autonomno uredi i način sazivanja sjednica skupš ne, pa i u slučaju isteka mandata osoba ovlaštenih za zastupanje i jela upravljanja udruge. Zakon je u nadležnost skupš ne stavio izbor i razrješavanje osobe ovlaštene za zastupanje i izbor i razrješavanje drugih jela, osim ako statutom nije drukčije propisano. Postoje i nadležnos skupš ne koje su eksplicitno utvrđene zakonom i ne mogu se prenije na drugo jelo udruge, pa tako skupš na određene odluke mora donije i ne može ih prenije na drugo jelo, a što se prije svega odnosi na odlučivanje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga, usvajanje plana rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu, usvajanje godišnjeg financijskog izvješća, odlučivanje o promjeni ciljeva i djelatnos, gospodarskih djelatnos, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge, te odlučivanje o statusnim promjenama. Činjenicu da je skupš na najviše jelo udruge potvrđuje i pravilo da je skupš na nadležna i za sva druga pitanja za koja eksplicitno statutom nije utvrđena nadležnost drugih jela Osoba ovlaštena za zastupanje udruge Novim Zakonom utvrđena je ovlast (prava i obveze) osobe ovlaštene za zastupanje udruge (odgovornost za zakonitost rada udruge, vođenje poslova sukladno odlukama skupš ne, odgovornost za podnošenje prijedloga godišnjeg financijskog izvješća skupš ni, dostavljanje zapisnika s redovite sjednice skupš ne nadležnom uredu, sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun udruge). Sukladno ovom Zakonu, samo punoljetna, poslovno sposobna fizička osoba, ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova može zastupa udrugu i zaključiva pravne poslove u ime i za račun udruge. Nadležnos osobe ovlaštene za zastupanje koje su eksplicitno uređene ovim člankom ne mogu se prenije na drugo jelo udruge. Osobu ovlaštenu za zastupanje bira i razrješava skupš na, osim ako statutom nije propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo jelo udruge koje bira skupš na (čl. 18.). 7. Upis udruge u Registar udruga Imajući u vidu da udruga može djelova i bez prave osobnos Zakon izričito navodi da je upis u Registar dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivača udruge, a zahtjev u ime svih osnivača podnosi osoba koja je ovlaštena za zastupanje udruge. U novom su Zakonu ostale nepromijenjene odredbe o mjestu upisa udruga u Registar udruga, dakle to su uredi državne uprave u županiji, odnosno gradski ured Grada Zagreba nadležan za poslove opće uprave (dalje u tekstu: nadležni ured), prema sjedištu udruge. Detaljni sadržaj registra udruga i registra stranih udruga, način njihova vođenja, obrasci zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih udruga te zahtjeva za upis promjena u te registre bit će propisani pravilnikom kojeg Ministar uprave treba donije do 1. prosinca Ipak, Zakon je neposredno regulirao da se zahtjevu za upis u registar udruga obavezno prilažu zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupš ne, odluka skupš ne o pokretanju postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj skupš ni, statut, popis osnivača, osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora, izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge 4, preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene na zastupanje. Odredbe o postupku u povodu zahtjeva za upis (članci ), nisu se bitno mijenjale, osim u dvije stvari. Naime, novi Zakon propisuje da će se upis u registar udruga izvrši po izvršnos rješenja o upisu, s m da žalba pro v rješenja o upisu u registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja, što znači da je rješenje postalo izvršno dostavom rješenja stranci. Nadalje, radi kvalitetnijeg nadzora nad obavljanjem gospodarskih djelatnos udruga te prevencije neopravdanog stjecanja povlas ca na tržištu, utvrđeno je da je rješenje o upisu udruge, koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnos nadležni ured državne uprave dužan, odmah po upisu u registar udruga, dostavi poreznoj upravi nadležnoj prema sjedištu udruge. Nadležni ured dužan donije rješenje o zahtjevu za upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis. Jedino ako službena osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili ako zahtjevu nisu priloženi odgovarajući dokazi, zaključkom će pozva podnositelja zahtjeva za upis u Registar udruga da uskladi statut, odnosno dostavi dokaze, u roku koji ne može bi kraći od 15 dana. Kao i do sada, ako nadležni ured ne donese rješenje o upisu u Registar udruga u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva, smatra da je udruga upisana u Registar udruga idućeg dana nakon isteka tog roka. Time je nadležnim uredima jasno dano do znanja da je važno drža se Zakonom propisanog roka za rješavanje zahtjeva za upis u registar udruga. 4 Za domaću pravnu osobu osnivača udruge nije potrebno prilaga- izvod iz sudskog ili drugog registra, jer su registri javni i službena osoba u nadležnom registracijskom uredu će po službenoj dužnos obavi uvid u odgovarajući registar, kako bi utvrdila iden tet i pravni status pravne osobe, osnivača udruge.

17 UDK AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Kada je riječ o upisu promjene podataka u registar udruga novim Zakonom povećan je opseg promjena podataka koje osoba ovlaštena za zastupanje udruge u ime udruge podnosi nadležnom uredu. Tako se osim promjena koje se odnose na statut, naziv, sjedište i adresu sjedišta i prestanak postojanja udruge, obavezno podnosi zahtjev za upis promjena koje se odnose na ciljeve i djelatnos te izbor osoba ovlaštenih za zastupanje, čak i onda kada je riječ o is m osobama koje su bile ovlaštene zastupa udrugu u proteklom razdoblju. Registracijskom jelu prijavljuju se i promjene povezane s izborom i opozivom likvidatora, koje se također obvezno upisuju u Registar udruga. Važno je istaknu da je novim Zakonom propisan rok od 60 dana za podnošenje zahtjeva za upis promjena u Registar udruga i da će zahtjev podnesen nakon isteka toga roka bi odbačen, osim ako se odnosi na prestanak udruge. Važna je novina i da Zakon propisuje da službena osoba nadležnog ureda kad ocijeni da postoji spor između članova udruge ili sukob interesa unutar udruge koji nije riješen na način propisan statutom, a rješavanje toga spora je od utjecaja na upis promjena u registar, postupak upisa može prekinu rješenjem dok se to pitanje ne riješi mirenjem ili pred općinskim sudom nadležnim prema sjedištu udruge. 8. Imovina udruge Odredbe o imovini i financijskom poslovanju udruge temeljito su dorađene u pogledu definiranja što čini imovinu, pod kojim uvje ma udruga može obavlja gospodarske djelatnos, a propisan je i jači nadzor, ako udruga obavlja gospodarske djelatnos. Tako imovinu udruge čine novčana sredstva koja je udruga stekla uplatom članarina, dobrovoljnim prilozima i darovima, novčana sredstva koja udruga stekne obavljanjem djelatnos kojima se ostvaruju ciljevi, obavljanjem gospodarskih djelatnos, financiranjem programa i projekata udruge iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te fondova i/ili inozemnih izvora, kao i druga novčana sredstva stečena u skladu sa zakonom, njezine nepokretne i pokretne stvari, kao i druga imovinska prava. Ovime je jasno naznačeno da bi pravo na slobodno udruživanje bilo lišeno svakog sadržaja, ako udruge ne bi mogle stjeca prihode nužne za obavljanje djelatnos utvrđene statutom. Lista novčanih prihoda u zakonu nije taksa vno navedena, jer udruga može stjeca sredstva i iz drugih legi mnih prihoda koji nisu eksplicitno navedeni u Zakonu. Ograničenje da udruga može raspolaga svojom imovinom samo za ostvarivanje ciljeva i obavljanje djelatnos određenih statutom udruge, u skladu sa zakonom logična su posljedica njenog neprofitnog karaktera, kao i činjenice da udruge uživaju porezne povlas ce i značajnim sredstvima se financiraju iz javnih izvora. 9. Gospodarske djelatnos udruga Udruge mogu ostvariva prihode obavljanjem djelatnos kojima se ostvaruju ciljevi i obavljanjem gospodarske djelatnos, samo ako je to propisano statutom i ako je sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvje za obavljanje te vrste djelatnos. Iako država nema ustavno-pravnu li međunarodno-pravnu obvezu udrugama omogući neposredno obavljanje gospodarske djelatnos, uvažavajući važnost udruga u suvremenom demokratskom društvu, sve europske zemlje omogućavaju udrugama da u određenom opsegu neposredno obavljaju gospodarsku djelatnost (i u tom smislu udruge se mogu smatra poduzetnikom), kako bi stekle dodatne prihode za obavljanje svojih osnovnih djelatnos i pos zanje ciljeva utvrđenih statutom. Koncept obavljanja bilo koje gospodarske djelatnos sukladno posebnim propisima, koji je prihvaćen u zakonu, iziskuje i određena ograničenja, kako bi se otklonio rizik (ili čak zlouporaba) promjene karaktera udruge (iz neprofitnog u profitni) i stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu. Zbog toga Zakon propisuje određena ograničenja u neposrednom obavljanju djelatnos kojima se stječe prihod, i to: a) obvezu da se statutom uredi obavljanje svake ekonomske djelatnos udruge bila ona u vezi s ostvarivanjem ciljeva ili bilo koje druga gospodarske djelatnos, te b) obvezu da višak prihoda nad rashodima ostvaren u obavljanju gospodarske djelatnos koris isključivo za ostvarivanje ciljeva udruge utvrđenih statutom, a nikako radi stjecanja dobi za svoje članove ili treće osobe. Uz to, Zakon je u članku 25., stavak 7. propisao i obvezu nadležnog ureda državne uprave da rješenje o upisu udruge, koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnos, odmah po upisu u registar udruga dostavi Ministarstvu financija Poreznoj upravi, te dodatne preciznije odredbe o inspekcijskom nadzoru nad obavljanjem (gospodarske) djelatnos udruge (čl. 45., st. 1.). Imajući u vidu da udruge na temelju rješenja Porezne uprave mogu bi obveznici poreza na dodanu vrijednost i poreza na dobit, očekuje se da bi ovakav način uređenja gospodarskih djelatnos udruge u praksi trebao riješi nedoumice i nepotrebna ograničenja, koja su registracijska jela i pojedina jela državne uprave (zbog ponekad i opravdanog straha da pojedinci žele iskoris pravni oblik udruge za pribavljanje osobne financijske kori- 15

18 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK s izbjegavanjem poreznih i drugih obveza) postavljala pred udruge koje su obavljanjem gospodarskih djelatnos pod is m uvje ma, kao i drugi pravni subjek željele osigura potrebna sredstva za ostvarenje statutom utvrđenih ciljeva udruge ili se željele bavi nekim oblikom socijalnog poduzetništva 5. Ovim odredbama Zakon nije želio stvori prepreku razvoju socijalnog poduzetništva, imajući u vidu da su najbolje primjere socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj pokrenule i vode upravo udruge, što je prepoznano i u nacrtu Strategije razvoja socijalnog/društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj za razdoblje od do 2020., koja će nakon završenog savjetovanja uskoro bi predložena na usvajanje Vladi Republike Hrvatske. Iako to zakonom nije eksplicitno propisano, dopušteno je i u praksi prepoznano da se udruge bave socijalnim poduzetništvom pri čemu svoje poslovanje temelje na načelima socijalne, ekološke i ekonomske održivos, a stvorenu dobit/višak vrijednos u cijelos ili većim dijelom inves raju za dobrobit zajednice. Udruge također, radi obavljanja gospodarskih djelatnos, u svrhu ostvarivanja ciljeva utvrđenih statutom, osnivaju trgovačka društva, zadruge ili druge gospodarske subjekte, sukladno posebnim propisima, a uzajamne odnose uređuju ugovorom. 10. Financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora Kako je naznačeno da je jedan od dva temeljna cilja Zakona stvaranje preduvjeta za djelotvorno financiranje programa i projekata od interesa za opće dobro iz javnih izvora, koje provode udruge u Republici Hrvatskoj i kao što je to već uređeno u većini europskih zemalja, a jednim dijelom i u Hrvatskoj, odredbama o financiranju programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge iz javnih izvora (državnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fondova Europske unije i drugih javnih izvora) stvorena je podloga da se i posebnim propisima također mogu utvrdi porezne olakšice i druge povlas ce za udruge koje provode programe ili projekte od interesa za opće dobro, kao i za pravne i fizičke osobe koje financijskim sredstvima podupiru djelovanje za opće dobro. Ipak, u prijelaznim i završnim odredbama nije propisan rok ni propisi kojima će se to regulira, nego je to ostavljeno kao mogućnos, koja će se realizira kada se za to ostvare odgovarajući uvje. 5 Nacionalna strategija stvaranja po cajnog okruženja za razvoj civilnog društva od do definira socijalno poduzetništvo kao način rješavanja društvenih problema primjenom poduzetničke metode, vodeći računa o održivom razvoju i primjenjujući sustav demokratskog donošenja odluka (uz solidarnost i uzajamnu pomoć). Zakon donosi i pojmovno određenje programa i projekata od interesa za opće dobro 6, odnosno ak- vnos udruga od interesa za opće dobro 7, kojima je pobrojano 40-tak različi h ak vnos, ali je lista ak vnos ostala otvorena tako da se ak vnos ma od interesa za opće dobro smatraju i druge ak vnos koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatra djelovanjem od interesa za opće dobro. Zakon propisuje da nadležna državna jela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne ins tucije, na temelju provedenog javnog poziva odnosno natječaja ili na temelju posebnog propisa o financiranju javnih potreba, sklapaju ugovore s udrugama o financiranju provedbe programa ili projekta od interesa za opće dobro. Kriteriji, mjerila i postupci financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge pobliže će bi uređeni Uredbom koju donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ureda za udruge u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. 11. Odgovornost udruge za obveze i za štetu U okviru odredbi o odgovornos udruge za obveze Zakon u člancima 36. i 37., propisao je da udruga za svoje obveze odgovara svojom cjelokupnom imovinom, ali je i jasno naznačio da članovi udruge i članovi njezinih jela ne odgovaraju za obveze udruge, što znači da članovi udruge i članovi njezinih jela, pa tako ni osoba 6 Programima i projek ma od interesa za opće dobro smatraju se zaokruženi i tematski jasno određeni skupovi/skup ak vnos, koje su u skladu s vrednotama propisanima Ustavom Republike Hrvatske, te čije provođenje u dugoročnim ili vremenski ograničenom roku djelovanja daje vidljivu dodanu društvenu vrijednost, kojom se podiže kvaliteta života pojedinca i unaprjeđuje razvoj šire društvene zajednice. 7 Ak vnos ma od interesa za opće dobro smatraju se osobito ak- vnos udruga koje pridonose zaš i promicanju ljudskih prava, zaš i promicanju prava nacionalnih manjina, zaš i promicanju prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju, starijih i nemoćnih, jednakos i ravnopravnos te mirotvorstvu i borbi pro v nasilja i diskriminacije, promicanju vrijednos Domovinskog rata, zaš, brizi i izobrazbi djece i mladih, te njihovu ak vnom sudjelovanju u društvu, prevenciji i borbi pro v svih oblika ovisnos, razvoju demokratske poli čke kulture, zaš i promicanju prava manjinskih društvenih skupina, promicanju i razvoju volonterstva, socijalnim uslugama i humanitarnoj djelatnos, po canju i razvoju socijalnog poduzetništva, zaš prava potrošača, zaš okoliša i prirode i zaš i očuvanju kulturnih dobara, održivom razvoju, razvoju lokalne zajednice, međunarodnoj razvojnoj suradnji, zaš zdravlja, razvoju i promicanju znanos, obrazovanja, cjeloživotnog učenja, kulture i umjetnos, tehničke i informa čke kulture, sporta, dobrovoljnog vatrogastva, traganja i spašavanja te drugim ak vnos ma koje se po svojoj prirodi, odnosno po posebnim propisima o financiranju javnih potreba u određenom području mogu smatra djelovanjem od interesa za opće dobro.

19 UDK AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI ovlaštena za zastupanje nisu osobno obvezni plaća dugove koje je udruga (kao pravna osoba) napravila u svom poslovanju, ali isto tako ne mogu se stavi u ulogu vjerovnika za potraživanja koja udruga ima od svojih dužnika. Kao i do sada nad udrugom se može proves stečaj, sukladno posebnom zakonu. 12. Nadzor nad radom udruga Zakonom se prilično detaljno propisuju nadležnos za obavljanje nadzora nad radom udruge (čl ). Pritom se i dalje primarni unutarnji nadzor povjerava članovima udruge. Posebno se detaljno propisuju opseg i postupak provođenja inspekcijskog nadzora nad radom udruge od nadležnih ureda državne uprave, koji mogu nadzira prijavljuju li udruge, sukladno članku 27. Zakona, promjene statuta, naziva, adrese sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada, ili rabe li u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su upisane u registar udruga, održavaju li sjednice skupš ne i dostavljaju li zapisnike s redovnih sjednica skupš ne udruge, vode li popis članova udruge na način propisan ovim Zakonom, te jesu li prestale djelova temeljem statusnih promjena, neodržavanja redovnih sjednica skupš ne dvije godine zaredom ili im je broj članova pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge. Inspekcijski nadzor na obavljanjem djelatnos udruge uključujući i nadzor nad gospodarskim djelatnos ma udruge povjerava se nadležnim inspekcijama i ovlaštenim državnim službenicima ovisno o djelokrugu udruge, sukladno posebnim propisima, pri čemu je propisano da popis članova udruge mora bi dostupan inspekcijskim jelima u obavljanju inspekcijskog nadzora. Ministarstvu financija povjeren je nadzor nad financijskim poslovanjem udruga i podnošenjem propisanih financijskih izvješća, sukladno posebnim propisima. Isto tako, propisano je da nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju i nadležna državna jela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne ins tucije, koje odobravaju ta sredstva. Upravni nadzor na provedbom Zakona povjeren je Ministarstvu uprave. 13. Prestanak postojanja udruge Odredbama o prestanku postojanja udruge (čl. 48.) propisani su razlozi za prestanak postojanja udruge, uređeno je postupanje nadležnih ureda u slučajevima kad nastupi neki od razloga za prestanak postojanja udruge, dodatno je preciziran postupak likvidacije i brisanja udruga, ustanovljen je potpuno novi ins tut likvidatora udruge, te prestanak postojanja udruge po skraćenom postupku. Sukladno Zakonu razlozi za prestanak djelovanja udruge su: odluka skupš ne o prestanku udruge; pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem; protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana; pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge; pokretanje stečajnog postupka, te, na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno jelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijemu novih članova. 14. Likvidacija udruge Zakonom je vrlo detaljno propisan postupak likvidacije udruge (čl. 49.) pri čemu najvažniju ulogu imaju nadležni registracijski ured i likvidator udruge. Nadležni ured državne uprave kao registracijsko jelo donosi rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka po službenoj dužnos ili na prijedlog osobe ovlaštene za zastupanje udruge, nadležnog jela udruge, članova udruge ili drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba u slučaju proteka dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana, kada je član udruge podnio zahtjev za prestanak djelovanja udruge, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno jelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijemu novih članova, kao i na temelju pravomoćne odluke suda o ukidanju udruge. Nadležni ured temeljem zaprimljenog izvješća o provedenom likvidacijskom postupku, donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga, osim ako su utvrđeni dugovi udruge kada se pokreće stečaj udruge. Likvidator nadležnom uredu podnosi zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u roku od osam dana od dana donošenja odluke skupš ne udruge o prestanku udruge pokretanja stečajnog postupka, provodi postupak likvidacije u roku od 60 dana od dana primitka rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvidacijskog postupka, utvrđuje stanje na poslovnom računu udruge, knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, upućuje pozive vjerovnicima na prijavu potraživanja i dužnicima na plaćanje dugovanja, raspodjeljuje preostalu imovinu udruge sukladno Zakonu, te obavještava nadležni sud radi pokretanja stečajnog postupka u slučaju da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza. Značajna uloga u postupku likvidacije udruge povjerena je likvidatoru fizičkoj ili pravnoj osobi, koja ne mora bi član udruge, a koju je imenovalo nadležno jelo udruge i koja je kao likvidator upisana u registar udruga, te koja svoje obveze izvršava samo kada i ako nastupe okolnos za likvidaciju udruge i tada je ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postup- 17

20 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK ka likvidacije i brisanje udruge iz registra udruga. Pri tome, udruzi se ostavlja da autonomno uredi s likvidatorom pitanje eventualne naknade za njegov eventualni angažman s čime se nastojalo prevenira situaciju tko će likvidira udrugu kada udruga više nema uvjeta za djelovanje, a država nema sredstava za plaćanje likvidatora i onda u registru udruga postoje udruge koje su davno prestale djelova, članstvo se razišlo, a osobi ovlaštenoj za zastupanje davno je istekao mandat. Likvidator nema mandata (osim ako to nije propisano statutom udruge kada se uređuje način izbora i opoziva likvidatora) i njegova latentna obveza postoji sve dok je upisan u registar udruga. 15. Skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge Novina u ovom Zakonu (čl. 51.) je skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge, koji se može proves samo u tri slučaja: kada skupš na donese odluku o prestanku postojanja udruge, kada je proteklo dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupš ne, a ona nije održana, ili kada je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge. U skraćenom postupku ne provodi se postupak likvidacije, a za moguće obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz registra udruga solidarno odgovaraju članovi upravnog (izvršnog) jela, temeljem izjave koju je većina članova upravnog (izvršnog) jela dala pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena u skladu sa Zakonom. Udruga se briše iz registra udruga, ali u registru ostaju upisana osobna imena, prebivalište, OIB članova jela udruge koji su potpisali izjavu, s naznakom njihove solidarne odgovornos za eventualne naknadno utvrđene obveze udruge. 16. Brisanje iz registra udruga i prestanak postojanja Nakon što likvidator podnese izvješće o provedenom likvidacijskom postupku nad imovinom udruge, a iza udruge nisu ostali dugovi, nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga, te po pravomoćnos toga rješenja udruga se briše iz registra i brisanjem iz registra prestaje postoja. Ovdje treba napomenu da sukladno prijelaznim i završnim odredbama novog Zakona o udrugama, za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama novog Zakona u roku od godinu dana, nadležni ured će po službenoj dužnos utvrdi jesu li ispunjeni uvje za prestanak djelovanja udruge iz članka 48. Zakona i pokretanje postupka likvidacije udruge. U slučaju da nadležni ured donese rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, za likvidatora će odredi osobu ovlaštenu za zastupanje upisanu u registar udruga, neovisno o tome je li toj osobi eventualno istekao mandat. 17. Raspolaganje imovinom u slučaju prestanka postojanja udruge Zakon propisuje da se nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, preostala imovina predaje udruzi, ustanovi, ili zakladi koja ima iste ili slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke skupš ne udruge sukladno statutu udruge. Udruga nema pravo imovinu udruge dijeli svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama. Time je u potpunos otklonjena mogućnost da se imovina udruge, nakon njezinog zatvaranja, može prenije u vlasništvo fizičke osobe, što je u dosadašnjem Zakonu direktno kolidiralo s načelom neprofitnos udruge. 18. Prekršajne, prijelazne i završne odredbe odredbe Zakon za kršenje pojedinih odredbi propisuje samo prekršajne novčane kazne u visini od do kuna za udrugu i do kuna za odgovornu fizičku osobu, čime se vodilo računa o načelu proporcionalnos da se izrečenim prekršajnim sankcijama ne ugrozi samo postojanje udruge. Prekršajne kazne izriču se za ne vođenje propisnog popisa članova udruge, korištenje pogrešnog naziva udruge, korištenje promijenjenih podataka prije nego što su upisane u registar udruga, korištenje viška prihoda nad rashodima suprotno ciljevima utvrđenima statutom udruge, ne postupanje po nalozima nadležne inspekcije, nastavak djelovanja suprotno statusnim promjenama ili prestanku postojanja u skraćenom postupku, te nepravilnos u postupanju likvidatora. Vodeći se bitnim izmjenama ovog zakona, u prijelaznim i završnim odredbama, utvrđena je obveza udruga, da u razumnom roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (1. listopada 2014.), usklade svoje statute sa Zakonom (do 1. listopada 2015.). Za udruge koje ne usklade svoje statute sukladno odredbama ovog Zakona nadležni ured će po službenoj dužnos utvrdi jesu li ispunjeni uvje za prestanak djelovanja udruge i pokretanje postupka likvidacije udruge. Usklađivanje nema kons tu vni karakter i ne utječe na svojstvo pravne osobe koje je udruga prethodno stekla upisom u registar. Postupci pokrenu temeljem dosadašnjeg Zakona o udrugama (NN, br. 88/01 i 11/02) nastavit će se i dovrši prema odredbama tog Zakona.

21 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE Potpore male vrijednos izazovi i prednos primjene Marko Maček * U ovom članku autor obrađuje pravila o potporama male vrijednos i njihovoj konkretnoj primjeni. Početkom godine stupila je na snagu Uredba Europske komisije o pravilima za potpore male vrijednos, u pravu državnih potpora pozna ja kao De minimis Uredba. Potrebno je napomenu da je Uredba zamijenila prethodnu Uredbu Komisije (EZ) broj 1998./2006. od 15. prosinca o primjeni članaka 87. i 88. Ugovora na de minimis potpore, koja se primjenjivala u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca S obzirom na njen značaj i široku primjenu, ali i dosadašnje iskustvo, u članku se iznose izazovi i prednos primjene Uredbe, te obrađuju pitanja koja su se pojavila u dosadašnjoj praksi. 1. Uvod Onome tko se prvi puta susreće s Uredbom Europske komisije o pravilima za potpore male vrijednos (dalje u tekstu: Uredba), objavljenoj u Službenom listu Europske unije 1 potkraj prošle godine, nameće se pitanje: zašto baš potpora male vrijednos i što ona u konkretnom slučaju znači? Europska komisija takvu potporu gospodarskim subjek ma smatra sredstvima koja ne narušavaju tržišno natjecanje, barem ne u značajnijem obujmu poput nekih drugih kategorija državnih potpora. Primjerice, usporedbom potpore male vrijednos s potporama za velike inves cijske projekte ili potporama za restrukturiranje poduzetnika u teškoćama, potpore male vrijednos doista ne predstavljaju značajnije narušavanje tržišnog natjecanja. One ne daju toliku selek vnu prednost korisnicima poput potpora za velike inves cijske projekte. Osim njenog kolokvijalnog naziva, potrebno je napomenu- da je sinonim za potpore male vrijednos u dosadašnjoj praksi postao prag njene dodjele, odnosno maksimalni dopušteni iznos od eura, koji se može dodijeli poduzetnicima. U očima zakonodavca, ako se poduzetnicima dodijeli potpora do navedenog iznosa, neće bi značajnijeg utjecaja na konkurenciju. No, na utjecaj potpore male vrijednos na poslovanje korisnika osvrnut ćemo se na kraju ovoga teksta. * Marko Maček, dipl. oec. i ovl. int. rev. (Stavovi iznije u ovom tekstu predstavljaju isključivo osobne stavove autora, a nužno ne moraju predstavlja službeno stajalište ins tucije u kojoj je autor zaposlen.) 1 OJ L 352/1, 24. prosinca Definicije/pojmovi Kako je zapravo definirana potpora male vrijednos? Potpore male vrijednos, ako ne prelaze iznos od eura, jekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine, ne utječu na trgovinu između država članica, odnosno ne narušavaju ili ne prijete narušavanjem tržišnog natjecanja, na način kako je to propisano člankom 107., stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: Ugovor). Stoga se iste izuzimaju od obveze prijave iz članka 108., stavka 3. istog Ugovora sukladno prethodno spomenutoj Uredbi. Naoko vrlo jednostavna i obična kategorija potpore u odnosu na neka mnogo složenija pravila poput istraživanja i razvoja, regionalnih potpora i sličnih, zapravo se ispod površine pokazuje sasvim drugačija. Krenimo od osnovne prednos potpore male vrijednos. Takve potpore u državama članicama ne odobrava Europska komisija, ali ni nacionalno jelo za državne potpore, u našem slučaju Ministarstvo financija. Razlog je jednostavan. U očima Europske komisije, ova potpora proizvodi ograničeni učinak na tržišno natjecanje i trgovinu među državama članicama/kandida ma, te stoga ne mora prolazi postupak ocjene i obveznog nadzora. Zbog navedenoga, potpore male vrijednos nije potrebno prijavljiva na odobrenje, dok god su usklađene sa svim relevantnim odredbama iz Uredbe. To znači da davatelji potpore mogu potpore male vrijednos dodjeljiva poduzetnicima bez rješenja nacionalnog jela za državne potpore, odnosno Europske komisije, ali vodi računa o njihovoj pravilnoj primjeni. Neslužbeno, navedene potpore u Europskoj uniji ne smatraju se državnim potporama. Upravo zbog limi ranog iznosa i učinka na tržišno 19

22 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK natjecanje, ostavljene su državama članicama/kandida ma da njima upravljaju, kontroliraju ih i vode evidenciju o njima. Za razliku od većine ostalih kategorija državnih potpore, koje su prvenstveno namijenjene ulaganjima u dugotrajnu imovinu i otvaranju novih radnih mjesta, potpore male vrijednos zamišljene su kao opera- vne potpore za pokrivanje tekućih troškova. To je razlog zbog kojeg u Uredbi nisu propisani konkretni opravdani troškovi za koje se potpore male vrijednos mogu dodijeli, ni pripadajući intenzite. Ovakvim rješenjem Europska komisija daje mogućnost državama članicama da dijele državna sredstva poduzetnicima i za takve namjene. No, navedimo osnovna pravila dodjele ovakve potpore. Potpore male vrijednos nije moguće dodijeli u svrhu promidžbe izvoza, poduzetnicima u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ribarstvu, kako je to utvrđeno u članku 1. Uredbe. Općenito, potpore direktno usmjerene izvoznim ak vnos ma, poput uspostave distribucijske mreže ili povećanju izvezenih količina robe su zabranjene. Poduzetnici koji obavljaju djelatnos proizvodnje primarnih poljoprivrednih proizvoda isključeni su iz primjene ove Uredbe. Naime, poljoprivreda 2 ima svoja vlas ta pravila. U tu svrhu u Aneksu 1 Ugovora definirana je lista primarnih poljoprivrednih proizvoda. Primjerice, proizvođaču krumpira, mliječnih proizvoda, vina ili čaja ne može se dodijeli potpora male vrijednos do eura, već do eura, kako je to propisano poljoprivrednim pravilima, dok se proizvođačima džemova ili voćnih sokova može, jer pripadaju prehrambenoj industriji, odnosno proizvodi nisu pobrojani na lis primarnih poljoprivrednih proizvođača. Također, iznimno je bitna i definicija grupe poduzetnika (holdinga, koncerna, grupe) iz članka 2. Uredbe kao jednog poduzetnika, što je jedna od velikih novela nove Uredbe. U konkretnom primjeru, isto znači da su povezani poduzetnici i partnerski poduzetnici zapravo jedan poduzetnik, koji ne smije primi više od eura. S obzirom na to da navedeno pravilo nije vrijedilo prije 1. siječnja 2014., postavlja se pitanje što se događa, ako su članovi koncerna/grupe već u prethodne dvije godine primili više od eura? Radi li se ovdje o neusklađenim potporama koje je potrebno vra? Neslužbeno tumačenje Komisije je da su navedene potpore, ako su dodijeljene temeljem pravila iz Uredbe, usklađene, ali ta grupa/ 2 Commission Regula on (EU) No 1408/2013 of 18 December 2013 on the applica on of Ar cles 107 and 108 of the Treaty on the Func- oning of the European Union to de minimis aid in the agricultural sector poduzetnik u tekućoj godini se ne može više prijavi za nove potpore male vrijednos. 3. Novos i promjene Velika novost kod Uredbe koja je stupila na snagu u je uklanjanje zabrane dodjele potpore male vrijednos poduzetnicima u teškoćama. Dosad su poduzetnici u teškoćama mogli dobiva samo potpore za restrukturiranje koje su podrazumijevale smanjenje obujma poslovanja, uklanjanje teškoća, smanjenje broja zaposlenih, vlas doprinos poduzetnika i kompenzacijske mjere. Sada se i potpore male vrijednos mogu dodijeli poduzetnicima u teškoćama. No, prednos dodjele potpore male vrijednos poduzetnicima u teškoćama su upitne. Poduzetnici koji su suočeni s ozbiljnim poteškoćama poput gubitka temeljnog kapitala, nelikvidnos i insolventnos, odnosno imaju ozbiljne strukturne probleme, moraju se restrukturira prije svega u poslovnom smislu, a ne samo financijski. Stoga bi primjena ovakve potpore za poduzetnike u teškoćama mogla uzrokova samo privremeno saniranje financijskih teškoća i pokrivanje gubitaka, dok se poslovanje koje je i dovelo do poteškoća nastavlja, a u budućem razdoblju od nekoliko godina može se očekiva ponavljanje istog scenarija. Na taj način, poduzetnik za tri godine, ako uspije preživje na tržištu, može ponovno zatraži potporu male vrijednos, kada se pojave is problemi, a pravi učinak opera vnog i poslovnog restrukturiranja izostaje. Drugim riječima, sposobniji poduzetnici koji imaju privremenih problema s likvidnošću, mogu na vješt način koris ovo pravilo za redovno primanje potpore male vrijednos, koju mogu troši prema vlas m željama.

23 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE U tom smislu, ova potpora treba pruži privremeni spas poduzetnicima koji samo trenutno imaju određenih problema sa podmirivanjem svojih tekućih obveza, odnosno u premošćivanju problema s likvidnošću, dok bi državne potpore za restrukturiranje trebale bi izdašnije kako bi poduzetnik mogao napravi zaokret u poslovanju, riješi se uzroka teškoća i uloži u nove proizvode i tržišta. 4. Tumačenja U primjeni pravila o potporama male vrijednos pojavilo se mnogo pitanja i dvojbenih situacija. Što ako poduzetnik obavlja razne djelatnos, između ostalih, cestovni prijevoz, poljoprivredu i ostale djelatnos. Koliki se iznos potpore male vrijednos može takvom poduzetniku dodijeli i je li potrebno odredi ključ pretežne djelatnos i razmjernih iznosa potpore koje poduzetnik može primi ovisno o pretežnoj djelatnos? Tumačenje odredbi Uredbe je sljedeće. Kombinirana potpora takvim poduzetnicima može iznosi maksimalno do eura, ali da se pritom poštuju pojedinačni pragovi za navedene sektore. Što znači da poduzetnik može primi eura potpore za poljoprivrednu proizvodnju, eura za djelatnost cestovnog prijevoza, i ostatak, eura za ostale djelatnos, u razdoblju od tri fiskalne godine te poštujući pravila o definiciji grupe kao jednog poduzetnika. Kumulacija (zbrajanje) je jedno od najvažnijih pravila potpora male vrijednos i podrazumijeva zbrajanje svih potpore male vrijednos dodijeljenih od središnjih jela državne uprave (Ministarstva), gradova, općina, razvojnih banaka, državnih agencija i fondova. U konkretnom slučaju to znači da se sve potpore male vrijednos, bez obzira na opravdane troškove i razinu s koje su dodijeljene u prethodne dvije i tekućoj godini, moraju zbroji i ne smiju premaši prag od eura po poduzetniku. 5. Kumulacija, evidencija i registar potpora Obveza kumulacije potpore male vrijednos donosi i još jedan tehnički izazov, a to je evidencija svih potpore male vrijednos na jednom mjestu. Postavlja se pitanje, kako učinkovito pra sve potpore male vrijednos dodijeljene od ministarstava, gradova, općina i ostalih davatelja? Jedino rješenje koje se nameće je uspostava središnjeg registra svih potpora male vrijednos na jednom mjestu, u elektroničkom obliku pri jednom jelu koje će upravlja m registrom, što je najčešće u državama članicama Ministarstvo financija kao nositelj poli ke i sustava državnih potpora. Iako svi davatelji potpore male vrijednos moraju vodi svoje evidencije kako bi u svakom trenutku mogli provjeri jesu li poduzetnicima koji se prijavljuju za nove potpore male vrijednos već dodijeljene takve potpore i je li se poštovalo pravilo kumulacije, poželjno je na razini središnje državne vlas uspostavi središnji registar takvih potpora. Prvi nacrt Uredbe sadržavao je i odredbu o obvezi uspostave takvog registra, no nakon provedenih javnih konzultacija s državama članicama i očito, pro vljenju određenih država članica, navedena odredba je izbačena iz konačnog teksta Uredbe. Među m, radi učinkovitog praćenja svih potpora male vrijednos, taj registar je zasigurno alat, koji će državi članici olakša upravljanje potporama male vrijednos, ali i kontrolu proračuna i fiskalne odgovornos. Osim mogućnos provjere u elektroničkom registru o već dodijeljenoj potpori male vrijednos poduzetniku, registar bi trebao omogući praćenje kumulacije svih dodijeljenih potpora male vrijednos i da odgovor koliki je preostali iznos potpore moguće dodijeli poduzetniku, a da se pri tome ne prijeđe prag od eura. Evidencija i zbrajanje potpore pomoću elektroničkog registra je naročito značajno kada se različi oblici potpore dodjeljuju jednom korisniku, od više davatelja i kada je neophodno izračuna kumula van iznos npr. subvencije, porezne olakšice i državnog jamstva (odnosno njegovog ekvivalenta subvencije). U praksi većina davatelja dodjeljuje subvencije, među m primjenjuju se i državna jamstva, kredi po nižim kamatnim stopama, ali često, osobito s lokalne i područne (regionalne) razine, i razna oslobođenja od komunalnih doprinosa, umanjene cijene najma zemljišta i nekretnina u poslovnim zonama i slično. Stoga bi središnji registar potpora male vrijednos trebao pruža informacije o davateljima potpore, instrumentu (obliku) potpore, iznosu potpore, odnosno njenom ekvivalentu i naravno datumu dodjele potpore. Takav registar trebao bi omogući svim davateljima potpore ograničeni pristup registru, odnosno mogućnost unosa potrebnih podataka i provjeru iskorištenog iznosa, a da središnje jelo zaduženo za državne potpore (Ministarstvo financija) upravlja m registrom, kontrolira podatke, obrađuje ih i izrađuje izvješća Pri tome, ako za sve davatelje, neovisno radi li se o ministarstvima, gradovima, općinama, fondovima i ostalim davateljima, ne postoji propisana obveza unošenja svih dodijeljenih potpora male vrijednos u središnji elektronički registar, sam registar neće dava pravu sliku o pitanju kumulacije i pruža potpunu informaciju. Također je bitno da davatelji potpora 21

24 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK unesu takve potpora u propisanom roku u registar, kako bi obrada i analiza is h provela na vrijeme. Poseban osvrt zaslužuju lokalni i područni (regionalni) davatelji potpora male vrijednos, odnosno županije, gradovi i općine. U praksi, potpore male vrijednos najčešće se daju iz lokalnih proračuna, upravo zbog ograničenih sredstava kojima lokalne vlas raspolažu za po canje gospodarstva. Istovremeno jedinice lokalne samouprave najčešće ne posjeduju dovoljne ljudske i tehničke kapacitete za upravljanje i obradu državnih potpora, pa tako i potpora male vrijednos. Navedeno je osobito izraženo kod utvrđivanja državne potpore, primjene pravila, ali i izračunavanja ekvivalenata subvencije kod složenijih oblika potpore, poput državnih jamstava i kredita po nižoj kamatnoj stopi od tržišne. Upravo zbog toga lokalni davatelji potpore trebali bi što više koris instrumente potpore, kao što su subvencije i subvencije kamatnih stopa, dok bi se programi potpora koji se temelje na povoljnijim kredi ma i državnim jamstvima trebali provodi u suradnji s financijskim ins tucijama i jamstvenim agencijama, koje posjeduju alate za izračun ekvivalenta potpore, ali i zadovoljavajuću razinu poznavanja propisa o državnim potporama. 6. Zaključno Kako bi sam sustav potpore male vrijednos funkcionirao na kvalitetan način, osobito je važno educira jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao davatelje potpore o svim mogućnos ma potpora male vrijednos, te objasni njihove prednos i nedostatke. U tu svrhu bilo bi korisno izda priručnik namijenjen svim davateljima i korisnicima potpore male vrijednos, a koji bi obuhvaćao sve korisne upute i primjere za dodjelu potpore male vrijednos. Navedeno se osobito odnosi na utvrđivanje i tretman grupe povezanih poduzetnika, obavljanje različi h djelatnos poput poljoprivrede, cestovnog prijevoza i ostalih djelatnos, te poš vanje maksimalnih dozvoljenih iznosa potpore za te djelatnos, vodeći računa o kumulaciji. Također, takav priručnik trebao bi sadržava i liste sektora, djelatnos i proizvoda, koji su isključeni iz primjene ovog propisa. Iako zamišljena kao opera vna potpora, potpora male vrijednos može se dodjeljiva i kao potpora namijenjena ulaganjima u dugotrajnu imovinu i otvaranje radnih mjesta, i to u stopostotnom iznosu, jer nije kao ostale kategorije potpore ograničena propisanim opravdanim troškovima i intenzite ma. U tom slučaju, kod takvih programa potpore preporuča se jasno propisivanje kriterija za ulaganja, odnosno korištenje definicije opravdanih troškova i intenzite iz drugih kategorija potpore. Tako će se potpora usmjerava u projekte ulaganja koji mogu donije proširenje ili diversifikaciju djelatnos, otvaranje novih radnih mjesta, te kao posljedicu i rast izvoza, odnosno ekonomski rast. Na kraju, potrebno se osvrnu i na iznos od eura. Iako je stav Komisije da upravo zbog ograničenog iznosa, ovakve potpore imaju ograničeni učinak na tržišno natjecanje i ne smatraju se državnim potporama, te su zamišljene kao opera vne potpore koje ne proizvode, učinak na gospodarstvo poput državnih potpora namijenjenih ulaganjima u dugotrajnu imovinu i otvaranju novih radnih mjesta, postavlja se pitanje, je li uis nu tako!? Kada bi usporedili makroekonomske pokazatelje u svim državama članicama Europske unije, sasvim bi sigurno zaključili da postoje velike razlike u ekonomskoj snazi, gospodarskom rastu, javnim financijama, kupovnoj moći i ostalom. Stoga se i nameće pitanje vrijedi li potpora od eura jednako poduzetnicima u Njemačkoj i Velikoj Britaniji, kao i u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini? Odgovor je zasigurno ne. Ovakva potpora, ako se njome adekvatno upravlja i usmjerava u poželjne projekte može proizves učinke, osobito u malim gospodarstvima, odnosno osobito kod malih i srednjih poduzetnika pretežno orijen ranih domaćem tržištu i tržiš ma regije. Zaključno, iako naizgled prilično jednostavna, pravila o potporama male vrijednos sadrže mnogo tehničkih i provedbenih detalja kojima je potrebno posve pažnju prilikom primjene. Uspostavom kvalitetnog sustava dodjele i upravljanja potporama male vrijednos, evidencija, registara te analizom učinkovitos može se pos ći konačni cilj, a to je potpora dobrim poduzetnicima i hvalevrijednim projek ma, koji će u konačnici donije i ekonomski rast i rast zaposlenos.

25 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Proračunsko financiranje inves cija opći pristup i osvrt na ulaganja u energetsku učinkovitost Davor Vašiček * Saša Drezgić ** Inves cije u sustavu proračuna nužno je promatra s više aspekata. U današnje vrijeme posebnu stručnu pozornost privlače inves cije radi podizanja energetske učinkovitos. Nedostatak značajnijih iskustava i preciznog zakonskog okvira u praksi izazivaju prijepore o proračunskom ili izvanproračunskom karakteru ovih inves cija s čime se izravno implicira na njihov financijski, porezni i računovodstveni status. U članku se, uz opći pristup proračunskom financiranju inves cija, daje osvrt na modalitete isporuke energetskih usluga, te na uočene dileme u njihovoj implementaciji u našemu javnomu sektoru. 1. Uvod Inves cije kao pretpostavke sustavno osmišljenog lokalnog razvoja, u sustavu proračuna je nužno promatra s nekoliko aspekata. Temeljni i bitni aspekt je svakako uloga i važnost javnih inves cija za budući održivi razvoj lokalne zajednice i zadovoljavanje javnih potreba stanovništva uključujući i podizanje razine kvalitete njihova života. U tekstu se kratko osvrćemo na proračunske aspekte, koji se nameću kao nužni da bi se, prethodno ocijenjeni kao društveno opravdani, javni inves cijski projek realizirali. To su svakako financijski i formalnopravni aspek koje valja promatra kroz prizmu temeljnog zakonskog okvira sadržanog u Zakonu o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12). U kontekstu proračunskog financiranja inves cija raširena je i praksa neizravnog financiranja inves cija kapitalnim pomoćima povezanim subjek ma, što je uz složene računovodstvene i porezne implikacije, nužno razmatra u kontekstu strožije primjene Zakon o državnim potporama i reguliranja tržišnog natjecanja između subjekata javnog i privatnog sektora. U današnje vrijeme posebnu stručnu pozornost * Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. ** Doc. dr. sc. Saša Drezgić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka. privlače inves cije radi podizanja energetske učinkovitos. Nedostatak značajnijih iskustava i nepotpuni zakonski okvir, nerijetko u praksi izazivaju prijepore o proračunskom ili izvanproračunskom karakteru ovih inves cija, što se izravno implicira na njihov financijski, porezni i računovodstveni status. 2. Proračunsko planiranje inves cija U kontekstu uvodno spomenutog zakonskog okvira is če se posebna važnost smjernica ekonomske i fiskalne poli ke što ih Vlade Republike Hrvatske sukcesivno donosi za nadolazeće trogodišnje razdoblje, a koje su makroekonomska podloga u proračunskom planiranju na lokalnoj razini 1. Poznato je da je proračun temeljni plansko-financijski akt, koji nakon usvajanja po zakonskoj proceduri postaje obvezujući izvor prava i obveza sudionika proračunskog procesa. Prema propisanoj metodologiji proračunskog planiranja, sastavni dio lokalnih proračuna je i plan razvojnih programa ( čl. 34. Zakona). Plan razvojnih programa je dakle, s općim i posebnim dijelom, sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ranijoj praksi, u planu razvojnih programa proračunski subjek su 1 Za razdoblje vidje : h ps://vlada.gov.hr/user- DocsImages//Sjednice/Arhiva//Smjernice%20ekonomske%20 i%20fiskalne%20politike%202014% %20%20vrh%20 % %201.a%29.pdf. 23

26 24 FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE iskazivali planirane rashode inves cija za trogodišnje razdoblje i izdvajanja za kapitalne pomoći i donacije. Od izmjena i dopuna Zakona o proračunu, već kod izrade proračuna za godinu i projekcija za i godinu, plan razvojnih programa potrebno je izrađiva prema novoj metodologiji. To podrazumijeva da plan razvojnih programa mora sadržava ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa danas predstavlja strateško-planski document, stvarajući pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem. Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije zato što programi i projek koji se planiraju financira iz navedenih fondova moraju ima svezu sa strateškim ciljevima i priorite ma jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju bi u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i priorite ma 2. Kao intergralni dio proračuna, plan razvojnih programa nužno izražava i financijske pretpostavke (ekonomski, funkcijski i organizacijski iskazane) budućih inves cija, sadržane u općem i posebnom dijelu proračuna. 3. Izvori financiranja inves cija Izvori financiranja svih ak vnos, pa tako i inves cijskih, u osnovi se dijele na vlas te i tuđe. Tako ih možemo razmatra i u proračunskom sustavu Vlas izvori financiranja Vlas izvori financiranja inves cija proračunskih subjekata slijedom ekonomske klasifikacije zastupljene u računskom planu proračuna, u osnovi se mogu sastoja od: akumuliranih (prenesenih) viškova prihoda nad rashodima poslovanja prethodnih razdoblja viškova prihoda nad rashodima poslovanja tekućeg razdoblja akumuliranih (prenesenih) viškova kapitalnih prihoda iz prethodnih razdoblja kapitalnih prihoda tekućeg razdoblja viškova primitaka od vlas te financijske imovine nakon podmiranje obveza i dugova. 2 Detaljnije vidje : UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICA LO- KALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA RAZDOBLJE , h p:// za%20izradu%20proracuna%20jlp%28r%29s% %20-% pdf. UDK Viškovi prihoda nad rashodima poslovanja iskorišteni kao izvor financirana inves cija odraz su pozi vnog restrukturiranja proračunske potrošnje iz sfere tekuće u inves cijsku potrošnju. To ukazuje da se radi o proračunskoj poli ci, koja vodi računa o očuvanju i unaprjeđenju javno-uslužnog potencijala proračunskog subjekta. I stoga, zakonski okvir takvom financijskom djelovanju ne stvara nikakve zapreke ni ograničenja. Naravno, temeljna pretpostavka za formiranje ovih izvora financiranja je raspoloživost tekućih prihoda iznad potreba za podmirenje tekuće proračunske potrošnje. Kao takav, u današnjem dobro poznatom stanju javnih financija, ovaj izvor izravnog financiranja javnih inves cija nije značajno zastupljen, izuzev u funkciji otplate javnih dugova nastalih u inves cijske svrhe. Kapitalni prihodi, odnosno prihodi ostvareni prodajom i zamjenom nefinancijske dugotrajne imovine, izravno su zakonom namijenjeni za financiranje kapitalnih rashoda, što u najvećoj mjeri uključuje izravne inves cijske rashode lokalnih proračuna i kapitalne pomoći kao neizravan način financiranja inves cija kod proračunskih korisnika i subjekata javnog sektora, koji su pod kontrolom lokalnih jedinica (trgovačka društva i ustanove u njihovom pretežitom vlasništvu). Status ovih prihoda definiran je člankom 70. Zakona o proračunu: (1) Sredstva od prodaje i zamjene nefinancijske dugotrajne imovine države, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i od nadoknade štete s osnove osiguranja koriste se samo za kapitalne rashode države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. (2) Kapitalni rashodi iz stavka 1. ovoga članka jesu rashodi za nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći, koje se daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu Tuđi izvori financiranja Tuđi izvori financiranja stječu se zaduživanjem. Osnovni cilj zaduživanja i upravljanja dugom je osiguranje financijskih potreba državnog proračuna pos zanjem najnižeg srednjoročnog i dugoročnog troška financiranja uz preuzimanje razboritog stupnja rizika. Zbog nužnos reguliranja i obuzdavanja sadašnje proračunske potrošnje na teret prihoda budućih razdoblja u kojima dugove valja vraća, ovo pitanje kon- nuirano je uređeno nizom zakonskih i podzakonskih normi. Tako Zakon o proračunu u glavi VII.: zaduživa-

27 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE nje, upravljanje dugovima, jamstva države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnog sektora u čak 23 članka (člancima od 71. do 93.) uređuje ovo važno područje javnih financija. Zaduživanje se, sukladno Zakonu može provodi u svrhu: 1. financiranja deficita državnog proračuna 2. financiranja inves cijskih projekata i posebnih programa 3. isplate tekućih otplata državnog duga, 4. podmirenja dospjelih plaćanja u svezi s državnim jamstvima 5. upravljanja likvidnošću proračuna 6. pokrivanja potreba Hrvatske narodne banke za valutnom rezervom. Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može se zaduživa uzimanjem kredita, zajmova i izdavanjem vrijednosnih papira (čl. 86. Zakona). Pritom se može dugoročno zaduži samo za inves ciju, koja se financira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavničko jelo uz suglasnost Vlade, a na prijedlog ministra financija (čl. 88.Zakona). Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 86. ovoga Zakona može iznosi najviše do 20 posto ostvarenih prihoda u godini, koja prethodi godini u kojoj se zadužuje. U iznos ukupne godišnje obveze iz stavka 1. ovoga članka uključen je iznos prosječnog godišnjeg anuiteta po kredi ma, zaj movima, obveze na osnovi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava i suglasnos, te dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Pod ostvarenim proračunskim prihodima podrazumijevaju se ostvareni prihodi pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 18., točke 1. Zakona, umanjeni za prihode: 1. od domaćih i stranih pomoći i donacija 2. iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu i 3. ostvarene s osnove dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija. Prethodno navedeno ograničenje razine zaduživanja, ne odnosi se na projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa i fondova Europske unije i na projekte s područja unapređenja energetske učinkovitos u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Također, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: javni part ner) mogu sklopi ugovor o javno-privatnom partnerstvu, ako ukupan godišnji iznos svih naknada, koje javni partner na temelju svih ugovora o javno-privatnom partnerstvu plaća privatnim partnerima, ne prelazi 25 posto ostvarenoga proračunskog prihoda iz članka 88. Zakona, prethodne godine umanjenog za kapitalne prihode 3, uz mišljenje Ministarstva financija i drugih jela prema posebnim propisima koji uređuju javno-privatno partnerstvo. Kada je riječ o zaduživanju u svrhu inves ranja, ekonomski i financijski opravdano je naravno samo dugoročno zaduživanje. Upravo stoga se zakonom iscrpno regulira izravno i neizravno dugoročno zaduživanje. Proračunski subjek, za potrebe upravljanja likvidnošću mogu se i kratkoročno zaduživa, prema članku 86.a Zakona najduže do 12 mjeseci bez mogućnos daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojećih obveza po kratkoročnim kredi ma ili zajmovima uzimanjem novih kratkoročnih kredita ili zajmova. Utvrđeni zakonski rok trajanja zaduženja do 12 mjeseci ne ograničava trajanje zaduženja na kalendarsku, odnosno proračunsku godinu godinu, već podrazumijeva trajanje zaduženja u kon nuitetu najduže 12 mjeseci od datuma zaduženja. Kratkoročno zaduživanje opravdano je i dozvoljeno isključivo za premošćivanje jaza nastalog zbog različite dinamike priljeva sredstava i dospijeća obveza, te upravo stoga za kratkoročno zaduživanje nije potrebna suglasnost Ministarstva financija 4. 3 Kapitalni prihodi prema čl. 89. Zakona su prihodi od prodaje nefinancijske imovine, primici od prodaje vrijednosnih papira i primici od prodaje dionica i udjela u glavnici. 4 Prema I. J. Bajo: Kratkoročno zaduživanje lokalnih jedinica, TIM- 4PIN Magazin br. 9/14.,TIM4PIN, d. o. o., Zagreb. 25

28 26 FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE 4. Financiranje ulaganja u energetsku učinkovitost 4.1. Pravni okvir Posljednjih nekoliko godina intenzivirana je zakonodavna ak vnos kako bi se stvorio pravni okvir za uključivanje Republike Hrvatske u globalni trend razvoja ekološki osviještenog i energetski racionalnog gospodarstva i društva uopće. U tom su kontekstu doneseni brojni propisi 5 radi podizanja energetske učinkovitos, što podrazumijeva učinkovitu uporabu energije u svim sektorima krajnje potrošnje energije: industriji, prometu, uslužnim djelatnos ma, poljoprivredi i u kućanstvima 6. Ne ulazeći u širu elaboraciju ostalih aspekata energetske učinkovitos, za ovu temu relevantni su propisi: Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (NN, br. 152/08, 55/12, 101/13, 14/14) i Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektoru (NN, br. 69/12.). Ovim su propisima postavljeni formalnopravni okviri na kojima se između ostaloga temelje i financijski odnosi u procesima inves ranja za pos zanje energetske učinkovitos u Republici Hrvatskoj. Posebice je značajno pravilno razumijevanje odredbi prethodno navedne Uredbe s obzirom na to da je uveliko prisutan zamah razvoja tržišta energetskih usluga. Temeljno pitanje koje posljedično implicira buduće financijske i porezne aspekte efektuiranja inves cije u energetsku učinkovitost je bit ugovornog odnosa između naručitelja energetskih usluga (dalje u tekstu: NEU) i pružatelja energetskih usluga (dalje u tekstu: PEU). Premda je spomenutom Uredbom definiran obvezni sadržaj ugovora o isporuci energetskih usluga odnosno energetskom učinku (čl. 12 Uredbe), presudno je razumijevanje i sadržajno ugovaranje bi modela isporuke energetske usluge između ugovornih strana. U tom pogledu valja spomenu samo neke osnovne modalitete, koje je moguće operacionalizira i u kontekstu primjene hrvatskih propisa. 5 Sustavni pregled propisa dostupan je internet stranici ministarstva gospodarstva RH h p:// aspx?id= Energetska učinkovitost je suma isplaniranih i provedenih mjera, čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da razina udobnos i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno, energetska učinkovitost znači uporabi manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.), više vidje na h p://hr.wikipedia.org/wiki/energetska_u%- C4%8Dinkovitost. UDK Modalite pružanja energetskih usluga Naime, energetske usluge odnose se na široki raspon ak vnos kao što su energetske analize i pregledi, energetsko upravljanje, dizajn i provedba projekata, održavanje i opera vne ak vnos, nadzor i procjena ušteda, upravljanje objek ma, nabava energetskih usluga (opreme) i samo pružanje usluga (grijanje, hlađenje, rasvjeta i dr.). U okviru pružanja energetskih usluga postoje dva osnovna modaliteta funkcioniranja PEU. Riječ je o : modelu poduzeća pružatelja energetske usluge (ESPC Energy Service Provider Companies) modelu poduzeća osiguratelja energetske usluge (ESCO Energy Service Company). Model poslovanja ESPC funkcionira na temelju naplate fiksne naknade za energetske usluge ili dodanu vrijednost koju je NEU ostvario na temelju nabavljene opreme ili energenata. Najčešće je puni trošak energetske usluge uračunan u naknadu, tako da PEU nema nikakav rizik u slučaju odstupanja od definiranih parametara energetske efikasnos. Takvi modeli poslovanja uglavnom se koriste u slučaju parcijalnih projekata energetske efikasnos, gdje svi parametri energetske efikasnos nisu pod kontrolom i pod odgovornos PEU. Model poslovanja ESCO, iako nudi istovjetne usluge, značajno se razlikuje od modela ESPC, u sljedećim elemen ma: Model ESCO jamči energetske usluge i (ili) ponudu iste razine energetskih usluga s nižim troškovima temeljem projekta energetske efikasnos. Modalite jamstava energetskih ušteda temelje se na ostvarenom jeku energetskih ušteda iz projekta. Energetske uštede moraju bi dovoljne za otplatu mjesečnih troškova projekta promocije energetske efikasnos ili je riječ o smanjenom trošku jednake razina energetske uštede. Naknada projekta ESCO izravno je u vezi s ostvarenom energetskom uštedom. Model poslovanja ESCO obično financira ili pomaže u osiguranju financijskih izvora za provedbu energetskih usluga za koje pružaju jamstvo uštede. U modelu poslovanja ESCO, PEU mjeri i verificira uštede u vremenu trajanja energetskog odnosa. Ključno je istaknu da PEU prihvaća određeni stupanj rizika za pos zanje unaprjeđenja energetskih usluga na objek ma u vlasništvu NEU, te prima naknadu temeljem usluga koje pruža (djelomično ili u cijelos ). U uskoj svezi s modelom poslovanja ESCO je Ugovor o energetskoj uštedi (Energy Performance Contrac ng EPC), koji omogućuje financiranje projekata energetske efikasnos temeljem uštede troškova. Ovaj

29 UDK FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE pristup povezan je s transferom tehničkih rizika od korisnika prema klijentu, koji se temelji na jamstvu energetskih ušteda koje daje poduzeće osiguratelj energetskih ušteda. U okviru navedenog ugovora, plaćanje naknade povezano je s ostvarenim uštedama a mjera ostvarenih ušteda je razina potrošnje energenata (ili ušteda troškova) ili razina energetske uštede. Ugovor o energetskoj uštedi je sredstvo osiguranja infrastrukturnog unaprjeđenja objekata kojima nedostaju potrebna inženjerska znanja u području energe ke, upravljanja, kapitalnog financiranja, razumijevanja rizika te nepoznavanja suvremenih tehnologija. Stoga su korisnici koji nemaju mogućnost financiranja takvih projekata, ali imaju dovoljnu razinu boniteta idealni za primjenu ovakvog modela. Zaključno, u okviru ugovora o energetskoj uštedi definira se da PEU (ESCO) razvija, implemen ra te financira ili osigurava financiranje projekata energetske efikasnos ili projekta izgradnje obnovljivog izvora energije korištenjem novčanog toka iz troškovnih ušteda, ili proizvedene energije u pokrivanju troškova projekta (uključujući troškove inves cije). PEU neće nikad pokri sve svoje troškove, osim ako projekt ne ostvaruje jamčene energetske učinke. Stoga su u ovom modelu poslovanja sadržane sve pretpostavke da PEU i NEU ostvare obostrane koris od projekta. Nekoliko je varijan financiranja modela poslovanja ESCO: financiranje ESCO, gdje PEU koris vlas ta sredstva ili se financira zajmom ili lizingom korisničko financiranje, gdje NEU financira projekt temeljem jamstva energetske uštede koju pruža PEU (ako korisnik financijskoj ins tuciji koja kredi ra projekt daje kolateral, tada je ovakav model ustvari zaduživanje) projektno financiranje financiranje koje pruža financijska ins tucija (naplaćuje se izravno iz energetske uštede ili kamatnom stopom. Upravo osiguranje financiranja od PEU nudi najveće prednos za sudionike tržišta energetske efikasnos. Naime, tako je NEU zaš ćen od financijskih rizika koji su povezani s tehničkim parametrima uspješnos projekta, jer jamstvo energetske uštede proizlazi iz kvalitete projekta, te je stoga potpuno u okviru bilance poduzeća. Dakle, za privatne ili javne subjekte ovakav način financiranja je izvanproračunski (izvanbilančni), te se plaćanja tre raju kao opera vni (tekući) rashod, a ne kapitalni. Stoga ovakav način financiranja ne reme bonitet (kreditni rej ng) subjekata, te čak i povećava dužnički kapacitet u slučaju prepuštanja dijela ušteda korisnicima. U Republici Hrvatskoj na tržištu usluga energetske učinkovitos, dijelom zbog nerazumijevanja financijskog i tehničkog modela osiguranja energetskih ušteda, a dijelom i zbog neusklađenos i nepostojanja primjerene zakonodavne regula ve, još uvijek nema široke primjene modela ESCO u većem opsegu (pogotovo u javnom sektoru). Projek ostvarenja energetske učinkovitos koji se izvršavaju te planiraju u okviru javnog sektora većinom se temelje na modelu poslovanja ESPC, gdje ne postoji obveza pružanja jamstva za ostvarenje energetskih ušteda. Stoga se takvi projek mogu financira ili donacijama (fondovi EU-a, Fond za energetsku učinkovitost) ili zaduživanjem. Naime, ako se projekt energetske učinkovitos financira od javnog subjekta, ili projekt financira privatni subjekt, ali ne daje garanciju za ostvarenje energetskih ušteda u roku trajanja ugovora o energetskim uštedama tada takvi projek ne predstavljaju izvanproračunsko financiranje te se mogu svrsta u klasično dužničko financiranje. Premda su Zakonom o proračunu zaduživanja za projekte energetske učinkovitos izuzete od ograničenja, orijentacija na dužničko financiranje značajno ograničava financijske potencijale javnog sektora (kao i privatnog), te ograničava brzi rast tržišta te inves cija koji je moguć, samo ako se omogući primjena pravog modela poslovanja ESCO Porezne i računovodstvene implikacije izbora modaliteta U prethodnoj su točki već dane naznake poreznih i računovodstvenih aspekata primjene pojedinog modaliteta pružanja energetskih usluga. Subjek ovih poslovnih transakcija (NEU i PEU) prilikom ugovaranja pojedinog modaliteta trebaju se nedvosmisleno opredijeli za njegovu primjenu u potpunos svjesni poreznih, ekonomskih i financijskih implikacija. Slučajevi iz hrvatske prakse, neprecizno formalno definiranim sadržajem zaključenih ugovora pokazuju da to često nije slučaj. Posebno osjetljivo pitanje primjene pojedinog modaliteta je oporezivanje porezom na dodanu vrijednost, što u slučaju nepreciznih ugovornih odredbi može i NEU i PEU doves u nepovoljan 27

30 28 FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE položaj. U tom smislu odlučno je pitanje definiranja predmeta i dinamike isporuke dobara ili usluga kao PDV-om oporezivih transakcija. Za pravilno porezno i računovodstveno postupanje potrebno je u bitnome razumje svaki pojedini ugovor, pri čemu valja nedvojbeno utvrdi inves ra li u projekt NEU ili PEU. Nerijetko se status stvarnog inves tora krije u različito definiranim odredbama ugovora o pravima i obvezama ugovornih strana, pri čemu se isprepliću sadržaj i vrijednost inves cijskog zahvata, te financijske obveze NEU i zajamčeni vrijednosno definirani energetski učinci PEU-a. Stoga razmotrimo dva temeljna ugovorna odnosa. U slučaju da u projekt energetske učinkovitos inves ra NEU tako da mu PEU isporučuje određena dobra, radove ili tehnološko-tehnička rješenja, koja će mu NEU plaća ugovornom dinamikom utvrđenom tzv. planom otplate, a sukladno zajamčenim energetskim uštedama, radi se o isporuci dobara i usluga od PEU, koja u ukupnoj vrijednos ulaganja podliježe oporezivanju PDV-om. U ovakvom ugovornom aranžmanu PEU je jekom izvođenja inves cijskog projekta/radova dužan NEU sukcesivno izdava račune s uključenim PDV-om srazmjerno vrijednos izvršenih radova/isporuka u pojedinom porezno-obračunskom razdoblju, a sve do konačne isporuke i početka efektuiranja 7. S financijskog aspekta NEU se de facto zadužio robnim zajmom, a PEU je davatelj robnog zajma. Računovodstveno, NEU će bilančno prizna povećanje svoje imovine i istodobno zaduživanje, a kasnija ugovorom definirana plaćanja temeljem ostvarenih energetskih ušteda eviden rat će kao otplate robnog zajma. PEU kao poduzetnik ovaj će ugovorni aranžman priznava u svoje prihode prema stupnju dovršenos (sukladno MRS-u 11 Ugovori u gradnji). U slučaju da u projekt energetske učinkovitos inves ra PEU, radi se u bitnome o ulaganju u prava ulaganje na imovini NEU, radi prava korištenja. Ovdje je riječ o slučajevima kada se radi o ulaganjima, koja po svojoj prirodi nisu zasebna ili odvojiva funkcionalna cjelina i ne mogu se ekstrahira od imovine u koju su je ugrađena (fasade, stolarije,instalacije i dr.). PEU će bilančno iskaza ova ulaganja kao povećanje svoje nematerijalne imovine, a kao poduzetnik u sustavu PDV-a koris t će i pravo na pretporez pri njenoj nabavi. Amor zaciju ulaganja PEU će priznava u svoje rashode jekom trajanja ugovora, a prihode će ostvariva od vrijednos energetskih usluga pruženih NEU također jekom ugovorenog roka, te u visini utvrđenoj ugovorom. Nastanak 7 Vidje mišljenje Ministarsta porezne uprave Kl /12-01/2429, Ur. broj: /12-2, www. m4pin.hr UDK porezne obveze PDV-a za PEU i obveza NEU-a da ga kao primatelj energetskih usluga pla, bit će pri svakom ispostavljanju računa od PEU-a. U računovodstvu NEU-a ovakav ugovorni aranžman ne rezul ra bilančnim promjenama. Tijekom realizacije ugovora NEU će kon nuirano iskaziva samo troškove primljenih energetskih usluga onako kako one nastaju u razdoblju efektuiranja inves cije PEU-a. Tek po isteku ugovornog razdoblja (ili kod raskida ugovora) moguće je procijeni eventualno povećanja ekonomske vrijednos energiziranih objekata i tada bi se možebitno dogodilo knjiženje revalorizacije u bilanci NEU-a. Literatura: Paolo Bertoldi, Benigna Boza-Kiss, Silvia Rezessy: Latest Development of Energy Service Companies across Europe A European ESCO Update, Joint Research Centre, European Comission, I. J. Bajo: Kratkoročno zaduživanje lokalnih jedinica, TIM4PIN Magazin br. 9/14.,TIM4PIN, d. o. o., Zagreb. Drezgić, S.: Osvrt na ESCO model pružanja energetskih usluga, TIM4PIN Magazin br. 1/12.,TIM4PIN, d. o. o., Zagreb Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA JEDINICA LOKAL- NE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ZA RAZDOBLJE : h p:// Uredba o ugovaranju i provedbi energetske usluge u javnom sektor, (NN br. 69/12). centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

31 UDK RAČUNOVODSTVO Novine kod planiranja i eviden ranja prihoda i rashoda iz sredstava EU-a Mladenka Karačić * Stupanjem na snagu izmijenjenog računskoga plana u proračunskom računovodstvu, između ostaloga, doći će do promjena u planiranju, izvršavanju i knjigovodstvenom eviden ranju prihoda i rashoda iz izvora EU-a. Autorica u tekstu donosi novine povezane s planiranjem i knjigovodstvenenom evidencijom prihoda i rashoda nastalih provođenjem programa i projekata EU-a. 1. Uvod Prihodi i rashodi u proračunskom računovodstvu iskazuju se primjenom modificiranoga računovodstvenoga načela nastanka događaja. Modificirano računovodstveno načelo nastanka događaja između ostaloga znači, da se prihodi priznaju u izvještajnom razdoblju u kojemu su postali raspoloživi i pod uvjetom da se mogu izmjeri, a rashodi priznaju na temelju na stanka poslovnog događaja (obveza) i u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju. Među m, ovo načelo u priznavanju prihoda ne može se primijeni za sredstva ostvarena od Europske unije. Sukladno zahtjevima europske sta s ke, pomoći od ins tucija i jela EU-a, i pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a (tekuća i kapitalna), priznaju se u prihode izvještajnog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugovorenih programa i projekata. Uz navođenje načela priznavanja prihoda od EU-a, bi će više govora u nastavku teksta o novinama povezanim s uvođenjem novih računa prihoda i rashoda, koji prate provođenje programa i projekata EU-a. 2. Planiranje kod korisnika državnog proračuna Proračunski korisnici državnog proračuna planiraju i izvršavaju plaćanja iz sredstava europskih fondova na sljedećim izvorima financiranja s podizvorima: 51 Pomoći EU-a 55 Refundacije iz pomoći EU-a 551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF) 559 Ostale refundacije iz sredstava EU-a * Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb 56 Fondovi EU-a 561 Europski socijalni fond (ESF) 562 Kohezijski fond (CF) 563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) 564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF) 565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) 57 Ostali programi EU-a 571 Schengenski instrument 572 Fondovi za izbjeglice i povratak 573 Instrumen europskog gospodarskog prostora Izvor 51 Pomoći EU-a Ovaj izvor proračunski korisnici državnog proračuna u sustavu državne riznice koriste za sve što se financira iz sredstava EU-a, a nisu ostali klasični fondovi (strukturni, kohezijski, poljoprivredni, fond za ribarstvo). Primjer su Programi Unije, Prijelazni instrument EU-a, projek Agencije za mobilnost i programe EU (Mladi na djelu, Erasmus). U svojim financijskim planovima prihode izvora 51 proračunski korisnici državnog proračuna planiraju u okviru podskupine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a. Izvor 55 Refundacije iz pomoći EU-a Pojedine projekte koji se financiraju iz sredstava EU-a potrebno je najprije pla iz proračunskih sredstava, a refundacija već potrošenih sredstava s že nakon zatvaranja projekta. Primjer ovakvih plaćanja je Poljoprivredni jamstveni fond EAGF (izvor 551). Prihode izvora 55 proračunski korisnici državnog proračuna također planiraju u okviru podskupine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a. Izvori 56 Fondovi EU-a i 57 Ostali programi EU-a U proračunu prihodi iz izvora 56 i 57 planirani su na razini državnog proračuna (korisnik DRRH2) 29

32 RAČUNOVODSTVO UDK u okviru poskupine 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU-a. Proračunski korisnici u sustavu državne riznice planirali su samo rashode, koji se izvršavaju iz navedenih izvora (bez plana prihoda). U financijskim planovima ove prihode planirali su u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. U svom knjigovodstvu prihode iz ovih izvora iskazuju na anali čkim računima u okviru osnovnih računa Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja ili Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine. U financijskim planovima za i projekcijama za i 2017., prihode iz ovih izvora planirat će i iskaziva na is način kao i prihode izvora 51 i 55 na osnovnim računima Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU-a, odnosno Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU-a. 3. Knjiženja u sustavu državne riznice Krajnji korisnici sredstava EU-a mogu bi proračunski korisnici državnog proračuna uključeni u sustva državne riznice, jedinice lokalne (područne) regionalne samouprave, njihovi proračunski korisnici ili subjek izvan sustava proračuna. Proračunski korisnik državnog proračuna u sustavu riznice je krajnji korisnik sredstava EU-a Primjer: Ministarstvo je od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU dobilo obavijest o plaćanju računa dobavljača. Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna: Opis Iznos Račun Duguje Potražuje 1. Račun dobavljača 100 3,4 23,24 2. Plaćeni zahtjev za plaćanje i prizna prihod , , Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi sredstva jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave iz izvora EU Primjer: Iz riznice je gradu plaćeno 80 % predujma za projekt koji se financira iz sredstava EU-a. Obavijest o plaćanju iz riznice ministarstvo koje je nositelj projekta u svojoj glavnoj knjizi eviden ra zaduženjem osnovnog računa Potraživanja za dane predujmove za projekte EU-a, te odobrenjem osnovnog računa Obveze proračunskih korisnika za povrat u proračun. Nakon što od grada dobije obavijest o nastalim rashodima, ministarstvo u svojoj glavnoj knjizi zadužuje osnovni račun Tekuće pomoći proračunskim korisnicima gradskih proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a, te odobrava osnovni račun Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU. Istovremeno zatvara potraživanje i obvezu. Na kraju razdoblja ministarstvo radi usklađenja riznici šalje obavijest o iznosu prizna h prihoda i rashoda. U PR-RAS-u ministarstvo će iskaza rashod na podskupini 368 Pomoći temeljem prijenosa sredstava EU-a, te prihod na odjeljku 6323 Tekuće pomoći od ins tucija i jela EU-a, odnosno 6324 Kapitalne pomoći od ins tucija i jela EU-a. Iznos danog predujma za koji grad nije iskazao rashode ministarstvo će u Bilanci iskaza na odjeljcima 1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju i predujmove, te 2395 Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze. U PR-RAS-u razine 13, riznica neće iskaza prihode i rashode od sredstava EU-a. U Bilanci će iskaza 1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju i predujmove. U konsolidiranom PR-RAS-u za državni proračun bit će iskazani prihodi od sredstava EU-a i rashodi za pomoći temeljem prijenosa sredstava EU-a iz PR- RAS-a ministarstva. U Bilanci će se eliminira potraživanja iz izvješća razine 11, te obveza iz izvješća razine 12, a ostat će potraživanje iz izvješća ministarstva. Evidencija kod proračunskog korisnika državnog proračuna (glavna knjiga): Opis Prijenos sredstava jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave Priznavanje rashoda temeljem obavijes jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave o prizna m prihodima Iznos Račun Duguje Potražuje , 36816, 36817, 36825, 36826, , Zatvaranje potraživanja i obveza

33 UDK Proračunski korisnik državnog proračuna prenosi sredstva proračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz sredstava EU. U ovom slučaju proračunski korisnik državnog proračuna provodi iste evidencije, kao i kad je krajnji korisnik jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uz korištenje odgovarajućih osnovnih računa. U konsolidaciji se provode iste eliminacije. Primjer: Ministarstvo znanos, obrazovanja i sporta doznačuje sredstva projekta iz EU-a dječjem vr ću, koji je proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Evidencija kod MZOS: Račun Opis Iznos Duguje Potražuje Prijenos sredstava dječjem vr ću Priznavanje rashoda temeljem obavijes dječjeg vr ća o prizna m prihodima , , Zatvaranje potraživanja i obveza RAČUNOVODSTVO lokalnog proračuna. Ostat će konačni rashod jedinice te prihod od EU-a na državnom proračunu. U konsolidiranoj Bilanci eliminirat će se potraživanje za sredstva EU-a od jedinice iz izvješća državnog proračuna i obveza temeljem sredstava EU-a iz izvješća jedinice. Evidencija kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave: Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Primljena sredstva EU-a iz državnog proračuna Primljeni račun dobavljača 300 3,4 23,24 Priznavanje prihoda , Kako proračunski korisnik državnog proračuna koji prenosi sredstva EU-a jedinici nema saznanja o nastanku rashoda kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica na kraju razdoblja obavještava davatelja sredstava o iznosu primljenih sredstava, koji je u obračunskom razdoblju priznala kao prihod. 4. Knjiženja kod JLP(R)S-a Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je krajnji korisnik sredstava EU-a Primljeni predujam iz državnog proračuna za provođenje projekata EU-a u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave eviden ra zaduženjem novčanih sredstava, te odobrenjem osnovnog računa Obveze za predujmove EU-a. Nakon nastanka rashoda povezanih s projektom koji se financira iz sredstava EU-a, za iznos h rashoda jedinica zadužuje osnovni račun Obveze za predujmove EU-a, te odobrava osnovni račun Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava, odnosno Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a. U PR-RAS-u jedinica će iskaza prihod na odjeljku 6381 Tekuće pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a, odnosno 6382 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna temeljem prijenosa sredstava EU-a, i to u visini nastalog rashoda, a najviše do visine primljenog predujma. U bilanci će za razliku do visine primljenog predujma iskaza 2395 Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze. U konsolidiranom PR-RAS-u općeg proračuna eliminirat će se rashodi za pomoći temeljem prijenosa sredstava iz EU-a iz konsolidiranog PR-RAS-a državnog proračuna i prihodi od sredstava EU-a iz PR-RAS-a 5. Knjiženja kod proračunskog korisnika JLP(R)S-a Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao krajnji korisnik sredstva EU iz državnog proračuna može prima na svoj račun ili na račun nadležne jedinice, ako je uključen u sustav riznice. U oba slučaja prihod može prizna tek u trenutku nastanka troškova povezanih s projektom, i to u visini nastalih troškova. Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je krajnji korisnik EU sredstava Primjer: Ministarstvo znanos, obrazovanja i sporta doznačuje sredstva projekta EU-a dječjem vr ću. Evidencija u dječjem vr ću: Opis Primitak sredstava od MZOS-a za projekt Nastali rashodi jekom provođenja projekta Priznavanje prihoda u visini nastalog troška Račun Iznos Duguje Potražuje Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kraju razdoblja mora obavijes proračunskog korisnika državnog proračuna, koji 31

34 32 RAČUNOVODSTVO UDK prenosi sredstva EU-a, o iznosu primljenih sredstava koji je u obračunskom razdoblju priznao kao prihod. Primjer: Ministarstvo znanos, obrazovanja i sporta doznačuje sredstva projekta EU-a dječjem vr ću koji nema svoj račun, već djeluje preko sustava riznice nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Evidencija u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave: Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Primitak sredstava od MZOS-a za projekt Priznavanje prihoda u visini nastalog troška Plaćanje troška Evidencija u dječjem vr ću: Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Primitak sredstava od MZOS-a za projekt Nastali rashodi jekom provođenja projekta Priznavanje prihoda u visini nastalog troška Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na kraju razdoblja mora obavijes proračunskog korisnika državnoga proračuna, koji prenosi sredstva EU-a, ali i nadležnu jedinicu, o iznosu primljenih sredstava koji je u obračunskom razdoblju priznao kao prihod. ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Cijena: kn (uključuje PDV i pisane materijale) Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-40, model 00. Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja. Ne propus te! Dvodnevna edukacija: BESPOVRATNA SREDSTVA PRIPREMA PROJEKTNIH PRIJEDLOGA; IZRADA PRORAČUNA PROJEKTA; PRAĆENJE U SUSTAVU RIZNICE Zagreb, 23. i 24. listopada 2014., hotel Central Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU-a, te im da smjernice za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za prijavu na natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te izradu proračuna projekta. Polaznici se upoznaju s metodologijom pripreme projekata za natječaje EU-a od osmišljavanja ideje do razrade ak vnos, vremenskog planiranja, izrade logičke matrice i pripreme proračuna. Sami proračunski korisnici suočavaju se s dodatnim izazovom, pravovremenim planiranjem i praćenjem projekata u sustavu Državne riznice, što će se u edukaciji kvalitetno pojasni. Seminar je namijenjen voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, financijskim savjetnicima, te financijskim ins tucijama koje se pojavljuju u pružanju računovodstvenih, savjetničkih ili revizijskih usluga na projek ma koji se financiraju iz pretpristupnih (IPA) i fondova EU. PROGRAM EDUKACIJE 1. dan 09:15 09:45 Uvod u projektni menadžment 09:45 11:30 Upravljanje projektnim ciklusom: - faze projektnog ciklusa - pristup logičkog okvira (logička matrica) 11:30 11:45 Pauza 11:45 13:00 Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos gantogram, održivost) Vježba: Izrada logičke matrice 13:00 14:00 Pauza za ručak 14:00 16:00 Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna 2. dan 09:15 09:45 Proračun 09:45 11:30 Kategorija troška: Ljudski resursi ili troškovi osoblja Kategorija troška: Putovanja Kategorija troška: Kapitalna ulaganja Kategorije troška: Usluge, Administra vni ili režijski troškovi, Rezerva za nepredviđene izdatke 11:30 11:45 Pauza 11:45 13:00 Vježba: Izrada proračuna projekta (primjer po kategorijama troška) 13:00 14:00 Pauza za ručak 14:00 16:00 Praćenje projekata u sustavu proračuna (Izvori financiranje; Računovodstveno eviden ranje prijenosa sredstava pomoći EU) Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR s pozivom na broj OIB-67, model 00. Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine kupovine nove knjige Upravljanje EU projek ma po cijeni od 350 kn. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju.

35 UDK Izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu Ivana Vargašević Čonka * RAČUNOVODSTVO Autorica u članku iznosi novine povezane s predloženim izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu. Izmijenjeni i dopunjeni Računski plan koris t će se već pri izradi proračuna za i projekcija za i godinu. Ministarstvo financija je 30. rujna na svojoj internetskoj stranici ( Državna riznica Računovodstvo Proračunsko računovodstvo) objavilo prijedlog novog Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu, s izmijenjenim i dopunjenim Računskim planom i primjerima knjiženja, zajedno s pozivom svim zainteresiranima na davanje mišljenja, prijedloga i primjedbi na objavljeni dokument. 1. Uvod Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) koji je u primjeni od 1. siječnja 2011., u računovodstveni sustav proračuna unio je niz tehničkih novina. Računovodstvena metodologija i financijsko izvještavanje u osnovi se nisu mijenjali (sustav računovodstva i dalje se zasniva na modificiranom načelu nastanka događaja), ali je došlo do brojnih izmjena i dopuna Računskog plana. Navedene izmjene i dopune najvećim su dijelom bile uvjetovane potrebom za usklađivanjem s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA 95) s obzirom na to da su podaci iz financijskih izvješća proračuna i proračunskih korisnika jedan od glavnih inputa u izradi sta s čkih podataka. Približavanjem sustava proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja sta s čkom sustavu, osigurava se veća efikasnost, brzina i transparentnost u pripremi sta- s čkih podataka. Tijekom izrade Fiskalnog izvješća propisanog Procedurom prekomjernog proračunskog manjka pokazalo se da neki od podataka kojima su financijska izvješća dopunjena u posljednjim izmjenama Pravilnika o financijskom izvještavanju, nisu potrebni za izvještavanje u skladu sa zahtjevima sta s ke, dok s druge strane neki od potrebnih podataka nisu sadržani u financijskim izvješćima. Nadalje, u lipnju objavljen je novi Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa (ESA 2010) s primjenom od rujna 2014., što * Ivana Vargašević Čonka, dipl. oec., Ministarstvo financija RH, Zagreb. znači da sada svi podaci koji države članice Europske unije šalju Eurostatu moraju slijedi pravila ESA Novi sustav razlikuje se od prethodnoga (ESA 95) u obuhvatu i metodologiji, uzimajući u obzir razvoj u mjerenju modernih ekonomija, napredak u metodološkim istraživanjima i potrebe korisnika. Slijedom navedenoga, u travnju godine Vlada Republike Hrvatske je usvojila dokument pod nazivom: Nacionalni program reformi, a jedna od mjera unutar područja javnih financija predviđa reformu sustava financijskog izvještavanja izmjenama i dopunama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu i Pravilnika o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Glavni cilj ove reforme je unapređenje kvalitete podataka u financijskim izvješćima, koji se između ostaloga koriste kao jedna od ključnih podloga za izradu navedenog Fiskalnog izvješća. U dokumentu: Plan provedbe specifičnih preporuka za države članice u godini u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvatske u Europskom semestru koji je Vlada usvojila u srpnju, kao ključni korak u provedbi (Preporuka 1 Održive javne financije) također je navedena izrada novog Računskog plana i izmjene i dopune Pravilnika o proračunskom računovodstvu. Važno je napomenu da će s izmjenama Računskog plana doći i do izmjena u ekonomskoj klasifikaciji proračuna, s obzirom na to da se ista temelji na Računskom planu, i to s primjenom već u procesu planiranja za razdoblje Knjigovodstvene evidencije i financijsko izvještavanje za obavit će se u skladu s odredbama važećeg Pravilnika o pro- 33

36 RAČUNOVODSTVO UDK računskom računovodstvu i Računskom planu. U nastavku se daje pregled predloženih izmjena i dopuna Računskog plana s pojašnjenjima knjigovodstvenih evidencija. 2. Uvođenje transfernih računa u sustav proračuna Proračunski korisnici sredstava koja dobiju iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos, eviden raju na osnovnim računima: Prihodi za financiranje rashoda poslovanja i Prihodi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne djelantnos proračunskih korisnika. U ovoj skupini računa predlaže se više izmjena: kako bi iz samog naziva bilo jasnije da se u okviru ove podskupine eviden raju isključivo prihodi ostvareni od nadležnog proračuna predložena je dopuna naziva podskupine 671, odjeljka 6711 i 6721, te osnovnih računa i Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika / za financiranje rashoda poslovanja / za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine predloženo je dodavanje odjeljka 6714 i osnovnog računa za eviden ranje prihoda za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova koje proračunski korisnik ostvari od nadležnog proračuna 67 Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a temeljem ugovornih obveza 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika 6711 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja 6712 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine umjesto odjeljka 6713 Prihodi na temelju ugovornih obveza i istoimenog osnovnog računa 67131, koji se brišu, predloženo je dodavanje nove podskupine računa 673 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza s pripadajućim odjeljkom i osnovnim računom, za eviden ranje prihoda koje ostvaruju isključivo proračunski korisnici zdravstvene ustanove Prihodi na temelju ugovornih obveza briše se Prihodi na temelju ugovornih obveza briše se 673 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza 6731 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza Sukladno članku 54. važećeg Pravilnika, prijenosi sredstava od nadležnog proračuna proračunskim korisnicima ne klasificiraju se u skupini računa 36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna, već se u proračunu izravno eviden raju odgovarajući rashodi za čije se pokriće sredstva prenose. Značajna novost koju predlaže izmijenjeni Pravilnik je dodavanje nove podskupine 367 Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos u skupinu računa 36. Osnovni računi iz ove podskupine komplementarni su osnovnim računima podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. 367 Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos 3671 Prijenosi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika Prijenosi za financiranje rashoda poslovanja Prijenosi za financiranje rashoda za nabavu nefinancijske imovine Prijenosi za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova 3674 Prijenosi iz nadležnog proračuna temeljem fondova EU-a Prijenosi iz nadležnog proračuna temeljem fondova EU-a Prema prijedlogu izmijenjenog Pravilnika proračuni će sredstva proračuna namijenjena proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos iskaziva u glavnoj knjizi ili na odgovarajućim računima rashoda za čije se pokriće sredstva koriste ili unutar podskupine računa 367, odjeljka 3671 kao prijenose proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos. U slučajevima kada nadležni proračun podmiruje obveze proračunskih korisnika iz prihoda koje je korisnik upla o u proračun (vlas h prihoda proračunskih korisnika, namjenskih prihoda proračunskih korisnika ili pak iz sredstava pomoći koje je drugi proračun doznačio za potrebe proračunskog korisnika, a uplaćene su na račun proračuna) neće se koris podskupina računa 367 Prijenosi proračunskim korisnicima za financiranje redovne djelatnos.

37 UDK RAČUNOVODSTVO U financijskim izvješćima državnog proračuna (razina 13) i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (razina 22) za iskazivanje prijenosa proračuna prema proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos za financiranje redovne djelatnos isključivo će se koris podskupina 367 Prijenosi iz nadležnog proračuna za financiranje redovne djelatnos proračunskih korisnika. S obzirom na to da će proračunski korisnici prihode iz nadležnog proračuna, kao i do sada, u svojim financijskim izvješćima (razine 11, 21, 31) u okviru skupine računa 67, u konsolidiranim izvješćima državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a (razina 23), doći će do potpunog eliminiranja iznosa na osnovnim računima u okviru ovih (pod)skupina. Važno je napomenu da se prema prijedlogu izmijenjenog Pravilnika računi odjeljka 3671 neće koris u procesu planiranja proračuna. Kao i do sada, u planu proračuna i izvješću o izvršenju iskazivat će se rashodi proračunskih korisnika prema prirodnoj vrs. Primjer: Financiranje proračunskog korisnika Grada iz nadležnog proračuna (iz prihoda proračuna) Vr ć je Gradu podnio zahtjev za isplatu/podmirenje troškova električne energije, nabave namirnica i tekućeg održavanja za koje je u svojoj Glavnoj knjizi eviden rao rashode i odobrio račune obveza u podskupini 232 Obveze za materijalne rashode. Grad potrebna sredstva osigurava iz svojih prihoda izvor Opći prihodi i primici. U slučaju kada proračunski korisnik posluje preko svog računa, Grad na račun korisnika isplaćuje potreban iznos, a korisnik eviden ra zaduženje žiroračuna i odobrenje osnovnog računa prihoda Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja. Po plaćanju računa dobavljačima, korisnik zadužuje osnovne račune obveza i odobrava račun novčanih sredstava na žiroračunu. Opis 1. Primljeni račun za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje 2. Doznaka sredstava na račun korisnika Iznos Račun Duguje Potražuje Podmirenje obveza Ministarstvo financija napominje da je uključivanje svih prihoda i rashoda korisnika u proračun zakonska obveza, kao i formiranje rizničnog sustava poslovanja i ukidanje računa korisnika. Među m, do stvaranja pretpostavki za navedeno implementacije integriranih financijsko-upravljačkih informacijskih sustava moguće je zakonom/odlukama o izvršenju propisa izuzeća od uplate prihoda korisnika u proračun i zatvaranja računa korisnika. To izuzeće, bez napravljenih pomaka, ne smije se iz godine u godinu ponavlja. Kada proračunski korisnik posluje preko računa riznice dobavljače su plaćeni izravno s računa riznice, a korisnik po primitku obavijes iz riznice zatvara obveze prema dobavljačima i eviden ra prihod iz nadležnog proračuna odobrenjem na osnovnom računu Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje rashoda poslovanja. Opis 1. Primljeni račun za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje 2. Primljena obavijest iz riznice o podmirenju obveza Iznos Račun Duguje Potražuje U oba slučaja u glavnoj knjizi nadležnog proračuna moguće je eviden ranje ovog poslovnog događaja na dva načina. U slučaju A, plaćanjem računa dobavljačima, Grad u svojoj Glavnoj knjizi eviden ra rashode proračunskog korisnika prema prirodnoj vrs i odobrava račun novčanih sredstava. U slučaju B, Grad u svojoj Glavnoj knjizi ne eviden ra rashode proračunskog korisnika prema prirodnoj vrs, nego zadužuje osnovni račun Prijenosi za financiranje rashoda poslovanja. U svakom slučaju, Grad u financijskim izvješćima razine 22 neće iskaza rashode proračunskih korisnika prema prirodnoj vrs, već će iskaza prijenos za financiranje rashoda poslovanja proračunskim korisnicima. U konsolidaciji se iznosi na osnovnim računima iz financijskih izvješća proračunskih korisnika (razina 11) i eliminiraju te se u financijskom izvješću razine 23 ne iskazuju. Opis A. Plaćanje obveza škole za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje B. Plaćanje obveza škole za: - električnu energiju - namirnice - tekuće održavanje Iznos Račun Duguje Potražuje

38 RAČUNOVODSTVO UDK Prijenos sredstava proračunskim korisnicima drugih proračuna Prema važećem pravilniku sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificiraju se u skupini 36 kao pomoći državnom proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim proračunima čiji su proračunski korisnici kojima su sredstva namijenjena. Prema prijedlogu izmijenjenog Pravilnika, sredstva namijenjena proračunskim korisnicima drugih proračuna klasificirat će se u podskupini računa 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna, a sredstva namijenjena drugim proračunima u podskupini računa 363 Pomoći unutar opće države, kao pomoći državnom proračunu, odnosno županijskim, gradskim i općinskim proračunima. Navedeno znači promjenu sadašnjeg pristupa u eviden- ranju pomoći proračunskim korisnicima od nenadležnih proračuna i izvanproračunskih korisnika. Sada te pomoći eviden raju kao tekuću ili kapitalnu pomoć danu nadležnom proračunu korisnika (na primjer, županija koja sufinancira rad vr ća, koji je proračunski korisnik općine ili grada iskazuje pomoć danu općini/ gradu), dok će prema prijedlogu, nenadležni proračun i izvanproračunski korisnik eviden ra tekuću ili kapitalnu pomoć danu proračunskom korisniku drugog proračuna. 366 Pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna 3661 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna 3662 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Proračuni će prihode primljene od drugih proračuna eviden ra, kao i do sada, na osnovnim računima u okviru podskupine 633 Pomoći iz proračuna, odjeljaka 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna i 6332 Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna. 633 Pomoći iz proračuna 6331 Tekuće pomoći proračunu iz drugih proračuna Tekuće pomoći iz državnog proračuna Tekuće pomoći iz županijskih proračuna Tekuće pomoći iz gradskih proračuna Tekuće pomoći iz općinskih proračuna 6332 Kapitalne pomoći proračunu iz drugih proračuna Kapitalne pomoći iz državnog proračuna Kapitalne pomoći iz županijskih proračuna Kapitalne pomoći iz gradskih proračuna Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna Proračunski korisnici će prihode koje ostvare iz nenadležnih proračuna eviden ra kao tekuće i kapitalne pomoći u okviru nove podskupine računa 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Proračunski korisnici će sredstva koja ostvare iz proračuna, koji im nije nadležan iskaziva u navedenoj podskupini računa 636 i u slučaju kada ista ostvare preko nadležnog proračuna. 636 Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 6361 Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan 6362 Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan U predloženim izmjenama i dopunama Računskog plana otvoreni su novi računi za proračunske korisnike na kojima će eviden ra potraživanja za pomoći iz nenadležnih proračuna Potraživanja za pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Tekuće pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan Primjer: Proračunski korisnici JLP(R)S-a financirani iz nenadležnog proračuna Ministarstvo kulture sufinancira muzej kojemu nije nadležno. Muzeju je nadležan Grad. Ministarstvu kulture, neovisno o tome uplaćuje li sredstva na račun gradske riznice ili vlas račun muzeja, eviden ra davanje kapitalne pomoći proračunskom korisniku drugog proračuna zaduženjem osnovnog računa i odobrenjem žir računa. Opis Iznos Račun Duguje Potražuje Prijenos sredstava na račun muzeja odnosno na račun Grada u slučaju kada je muzej korisnik Grada i uključen je u sustav riznice Ako muzej posluje preko računa riznice, Grad primitkom sredstava pomoći namijenjenih njegovom pro-

39 UDK RAČUNOVODSTVO računskom korisniku, u Glavnoj knjizi eviden ra povećanje novčanih sredstava na žiroračunu i odobrava račun prihoda Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna, koji im nije nadležan. Grad podmiruje obvezu muzeja prema dobavljaču i eviden- ra zaduženje u razredu 4 Rashodi (za nabavu nefinancijske imovine) i odobrenje žiroračuna. Opis Prijenos sredstava iz Ministarstva kulture na račun Grada za muzej, koji je u nadležnos Grada Grad podmiruje obvezu muzeja prema dobavljaču Iznos Račun Duguje Potražuje Ako muzej posluje preko računa riznice, po primitku obavijes o upla sredstava Ministarstva namijenjenih muzeju na račun riznice, muzej eviden ra primljeni prihod od pomoći iz nenadležnog proračuna, odobrenjem osnovnog računa Kapitalne pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna, koji im nije nadležan i otvara potraživanje za prihod uplaćen na račun riznice zaduženjem osnovnog računa Potraživanja za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. Po primitku obavijes iz riznice o podmirenju obveza muzeja prema dobavljaču iz primljene pomoći Ministarstva, muzej zatvara potraživanje za prihod od pomoći iz nenadležnog proračuna uplaćen na račun riznice i zadužuje račun u okviru razreda 4 Rashodi (za nabavu nefinancijske imovine). Opis Zaprimljena obavijest iz riznice o upla sredstava Ministarstva namijenjenih muzeju na račun Grada Primljena obavijest iz riznice o podmirenju obveza muzeju iz ovog prihoda Iznos Račun Duguje Potražuje U slučaju kada muzej posluje preko svog računa, Ministarstvo na njegov račun isplaćuje sredstva pomoći, a muzej eviden ra prihod od pomoći iz nenadležnog proračuna i povećanje na računu novčanih sredstava. Opis Prijenos sredstava iz Ministarstva kulture na račun muzeja Iznos Račun Duguje Potražuje Važno je napomenu da JLP(R)S neće iskaza sredstva pomoći koja su uplaćena na račun riznice, a namijenjena proračunskom korisniku JLP(R)S u financijskom izvješću razine 22, ni rashode korisnika financirane iz h prihoda. Pomoći proračunskim korisnicima iz proračuna, koji im nije nadležan bit će iskazane u konsolidiranom financijskom izvješću proračuna JLP(R)S-a razine 23. U konsolidiranom izvješću razine 23 iskazuju se rashodi korisnika po prirodnoj vrs troška. 4. Knjigovodstvene evidencije zaduživanja Proračuni i proračunski korisnici, koji prema propisima mogu dava dugoročne zajmove, iste eviden raju zaduživanjem odgovarajućeg računa u skupini 51 Izdaci za dane zajmove i depozite i odobravanjem računa novčanih sredstava, uz istovremeno zaduženje odgovarajućeg računa zajmova u skupini 13 i odobrenje odgovarajućeg računa vlas h izvora u razredu 9. Potraživanja za kamate eviden raju se odvojeno na odgovarajućem računu potraživanja za prihode poslovanja u skupini 16. Izmjenama Pravilnika predlaže se jednak način eviden ranja davanja kratkoročnih zajmova s dospijećem u sljedećoj godini. Za dane kratkoročne zajmove s dospijećem u istoj godini predlaže se eviden ranje preko odgovarajućeg računa skupine 13 i odobrenjem računa novčanih sredstava. Navedeno znači i promjenu dosadašnjeg načina eviden ranja povrata glavnice danih kratkoročnih zajmova ostvarenih u istoj proračunskoj godini. Sukladno članku 78. važećeg Pravilnika, ovi povra eviden raju se na potražnoj strani odgovarajućeg računa u skupini 51 Izdaci za dane zajmove. Izmjenama Pravilnika predlaže se povrate knjiži na potražnoj strani odgovarajućih računa u skupini 13 Potraživanja za dane zajmove, uz istovremeno zaduženje računa novčanih sredstava. U oba slučaja su dani kratkoročni zajmovi s dospijećem unutar iste godine i njihovi povra isključeni iz iskazivanja u financijskim izvješćima (neto princip). Među m, kao što je navedeno, dani kratkoročni zajmovi koji dospijevaju u sljedećoj godini eviden raju se poput danih dugoročnih zajmova (u okviru razreda 5, odnosno 8 povra ). Paralelno, predlaže se primljene kratkoročne zajmove s dospijećem u istoj proračunskoj godini eviden ra 37

40 RAČUNOVODSTVO UDK zaduženjem računa novčanih sredstava i odobrenjem odgovarajućeg računa obveza u skupini 26, a otplatu h zajmova zatvaranjem obveze i odobrenjem računa novčanih sredstava. Tako će se eviden ra, između ostalog, korištenje dozvoljenog minusa po računu, ako se otplata ostvari u istoj proračunskoj godini. 5. Knjigovodstvene evidencije depozita Prijedlog izmijenjenog Pravilnika uređuje knjigovodstvene evidencije kratkoročnih depozita (s povratom u istoj proračunskoj godini) tako da se eviden raju zaduženjem odgovarajućeg računa skupine 12 i odobrenjem računa novčanih sredstava, a evidencije dugoročnih depozita i kratkoročnih depozita, koji se vraćaju u sljedećoj godini tako da se eviden raju i preko odgovarajućih računa razreda 5 i 8. Kratkoročni depozi koji se vraćaju u sljedećoj godini i dugoročni depozi eviden rat će se, kao i do sada, odobrenjem računa novčanih sredstava i zaduženjem odgovarajućeg računa izdataka u skupini 51 Izdaci za dane zajmove i depozite uz istovremeno zaduženje odgovarajućeg računa u skupini 12 Depozi, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih, te za više plaćene poreze i ostalo, i odobrenje odgovarajućeg račun vlas h izvora u razredu 9. Novost je podskupina računa 518 Izdaci za depozite i jamčevne pologe s pripadajućim odjeljcima i osnovnim računima za eviden ranje depozita, čime će se osigura zasebne evidencije depozita i danih zajmova u okviru skupine Izdaci za depozite i jamčevne pologe 5181 Izdaci za depozite u kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama tuzemni Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama kratkoročni Izdaci za depozite u tuzemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama dugoročni Izdaci za depozite u kreditnim i ostalim 5182 financijskim ins tucijama inozemni Izdaci za depozite u inozemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama kratkoročni Izdaci za depozite u inozemnim kreditnim i ostalim financijskim ins tucijama dugoročni 5183 Izdaci za jamčevne pologe Izdaci za jamčevne pologe u tuzemstvu Izdaci za jamčevne pologe u inozemstvu Za potrebe eviden ranja povra dugoročnih depozita i kratkoročnih depozita koji se vraćaju u sljedećoj godini predložena je nova podskupina 818 Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih ins tucija s pripadajućim odjeljcima i osnovnim računima. Povra depozita i dalje će se eviden ra odobrenjem odgovarajućeg računa primljenih otplata i povrata depozita u okviru skupine 81, ali sada u podskupini 818, i zaduženjem računa novčanih sredstava. Istovremeno se odobrava odgovarajući račun depozita u skupini 12 i zadužuje račun izvora vlasništva u skupini Primici od povrata depozita i jamčevnih pologa 8181 Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih ins tucija tuzemni Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih financijskih ins tucija kratkoročni Primici od povrata depozita od tuzemnih kreditnih i ostalih ins tucija dugoročni 8182 Primici od povrata depozita od kreditnih i ostalih financijskih ins tucija inozemni Primici od povrata depozita od inozemnih kreditnih i ostalih financijskih ins tucija kratkoročni Primici od povrata depozita od inozemih kreditnih i ostalih ins tucija dugoročni 8183 Primici od povrata jamčevnih pologa Primici od povrata jamčevnih pologa tuzemni Primici od povrata jamčevnih pologa inozemni Kratkoročni depozi s povratom u istoj proračunskoj godini eviden rat će se samo na odgovarajućim računima skupina 12 Depozi, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih i računa novčanih sredstava, stoga se, kao ni kratkoročni zajmovi s dospijećem u istoj proračunskoj godini, neće pojavi u financijskim izvješćima u okviru razreda 5 i 8. Primjer: Depozi kod proračunskih korisnika koji ne posluju preko riznice Agencija, koja posluje preko svog računa, u srpnju u tuzemnoj kreditnoj ins tuciji oročila je kn na rok od jedne godine, uz kamatu 3 % godišnje. Agencija uplatu depozita eviden ra zaduženjem osnovnog računa i odobrenjem računa žiroračuna, uz istovremeno knjiženje potraživanja za depozit na osnovnom računu i odobrenje osnovnog računa Ostali izvori vlasništva za financijsku imovinu. Obračun kamata eviden ra se zaduženjem osnovnog računa Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju i odobrenjem računa obračuna h prihoda od kamata Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju.

41 UDK Podizanjem depozita knjiži se priljev na žiroračun i odobrava primitak od povrata kratkoročnog depozita u skupini računa 818. Naplatom prihoda od kamata eviden ra se priljev na žiroračun i zatvara potraživanje za kamate na depozite, te se priznaje prihod od kamata na depozite. Završno, zatvara se potraživanje za depozit i zadužuje osnovni račun RAČUNOVODSTVO Zakon o faktoringu je propis kojim se uređuje djelatnost faktoringa u Republici Hrvatskoj. Stupio je na snagu 8. kolovoza Faktoring je financijska usluga otkupa postojećih i/ili budućih, nedospjelih, cijelih ili djelomičnih novčanih tražbina proizašlih s osnova isporuke dobara i/ili pružanja usluga od strane poslovnih subjekata u tuzemstvu ili inozemstvu. Izmjene Pravilnika predlažu uredi i knjigovodstvene evidencije povezane s faktoringom. Za slučaj u kojem se proračuni i proračunski korisnici, u skladu sa zakonskim ovlas ma, odluče na prodaju određenog potraživanja društvu ovlaštenom za poslove faktoringa predložena je dopuna Računskog plana osnovnim računima: Opis Iznos Račun Duguje Potražuje 1. Uplata depozita Obračun prihoda od kamata za Obračun prihoda od kamata za Podizanje depozita Naplata prihoda od kamata Smanjenje financijske imovine Agencija, koja posluje preko svog računa, u ožujku oročila je kn na rok od 6 mjeseci uz kamatu od 1,5 %. Agencija uplatu depozita eviden ra potraživanje za depozit zaduženjem osnovnog računa i odobrenjem žiroračuna. Obračun kamata se, kao i kod dugoročnog depozita, eviden ra zaduženjem osnovnog računa Potraživanja za kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju i odobrenjem računa obračuna h prihoda od kamata Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju. Podizanjem depozita knjiži se priljev na žiroračun i zatvara potraživanje za kratkoročne depozite. Naplatom prihoda od kamata eviden ra se priljev na žiroračun i zatvara potraživanje za kamate na depozite, te se priznaje prihod od kamata na depozite. Opis Iznos Račun Duguje Potražuje 1. Uplata depozita Obračun prihoda od kamata Podizanje depozita Naplata prihoda od kamata Knjigovodstvene evidencije faktoringa 1293 Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring) Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring) 2343 Obveze za ostale financijske rashode Obveze za troškove faktoringa 3434 Ostali nespomenu financijski rashodi Troškovi faktoringa (naknade i kamate) Prodajom određenog potraživanja ono se zatvara i zamjenjuje potraživanjem za faktoring zaduženjem osnovnog računa Potraživanja za prodana potraživanja (faktoring). Naplaćeni prihodi kojima se zatvara potraživanje za faktoring i troškovi faktoringa (naknade i kamate) koji proizlaze iz prodaje potraživanja eviden raju se sukladno bruto načelu, neovisno o novčanom jeku. To znači da, i ako faktoring društvo proračunu, odnosno proračunskom korisniku za prodano potraživanje ispla ugovoreni iznos umanjen za naknade i kamate, proračun odnosno proračunski korisnik eviden ra prihod u punom iznosu, kao i rashod za naknade i kamate. Ako se pojedini vjerovnici, također u skladu sa zakonom, odluče na prodaju svojih potraživanja od proračuna odnosno proračunskih korisnika, proračun i proračunski korisnik će, po primitku obavijes o faktoringu sa svim potrebnim podacima, zatvori obvezu koja je predmet faktoringa prema prethodnom vjerovniku i u istom iznosu odobri novi osnovni račun Obveze po faktoringu uslijed promjene vjerovnika. U Računskom planu predloženi su i novi osnovni računi u skupini 84 Primici od zaduživanja te u skupini 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova. 84 Primici od zaduživanja Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih financijskih ins tucija u javnom sektoru Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih tuzemnih financijskih ins tucija izvan javnog sektora Primljeni zajmovi po faktoringu od ostalih inozemnih financijskih ins tucija 54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih financijskih ins tucija u javnom sektoru 39

42 RAČUNOVODSTVO UDK Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih tuzemnih financijskih ins tucija izvan javnog sektora Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih inozemnih financijskih ins tucija Primjer: Faktoring Ministarstvo poljoprivrede ima obvezu ispla subvencije poljoprivrednicima u iznosu od kn. Poljoprivrednici svoja nedospjela potraživanja prodaju tuzemnom faktoring-društvu. Ministarstvo po primitku obavijes o faktoringu eviden ra promjenu vjerovnika zatvarajući obvezu za subvencije i odobrenjem primitka od faktoring-društva na osnovnom računu Istovremeno otvara obvezu po faktoringu temeljem promjene vjerovnika odobrenjem osnovnog računa i eviden ra ispravak izvora vlasništva. Obveze po faktoringu podmiruju se isplatom s računa riznice preko kojega Ministarstvo posluje. Ministarstvo stoga, po primitku obavijes iz riznice, odobrava osnovni račun Prihodi iz nadležnog proračuna za financiranje izdataka za financijsku imovinu i otplatu zajmova i zadužuje račun Otplate glavnice primljenih zajmova po faktoringu od ostalih tuzemnih financijskih ins tucija izvan javnog sektora, s istovremenim zatvaranjem obveze po faktoringu temeljem promjene vjerovnika i odobrenje računa ispravka izvora vlasništva. Evidencije kod Ministarstva Opis 1. Eviden ranje obveze za subvencije 2. Eviden ranje promjene vjerovnika zbog faktoringa 3. Podmirenje obveze po faktoringu 7. Zaključno Iznos Račun Duguje Potražuje Kako bi se osigurala kvaliteta podataka u financijskim izvješćima, posebice radi pružanja kvalitetnih podataka za sta s čke potrebe, od svih proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika traži se točno iskazivanje pomoći danih drugim subjek ma unutar općeg proračuna. U tu bi se svrhu svakako trebalo posavjetova s Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika kod eviden ranja pomoći. Proračuni i proračunski korisnici posebice moraju vodi računa o pravilnom eviden- ranju prijenosa prihoda između nadležnog proračuna i njegovih korisnika i pomoći, koje drugi proračuni ili izvanproračunski korisnici daju proračunskom korisniku. Aktualni popis iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna JLP(R)S-a Ministarstvo financija redovno ažurira na svojim internetskim stranicama ( Državna riznica Računovodstvo Proračunsko računovodstvo). S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje, Vam u Listopadu donosi radionice napredne obuke Ispravci i dopune JOPPD obrasca, Putni nalozi i njihove specifičnosti vezane uz JOPPD Planiranje u sustavu proračuna i novosti u proračunskom računovodstvu Cilj radionice: Pokazati kako napraviti ispravak i dopunu JOPPD obrasca automatski iz različitih aplikacija (Obračun plaće i drugog dohotka, Putnih naloga ili direktno u Sustavu izvješćivanja PU 151). Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak sa stajališta putnih naloga i smjernice kako prikazivati Putne naloge u JOPPD obrascu kada nema isplate, kada je više vrsta načina isplate ili se isplata po raznim troškovima vrši u dijelovima. Educirati polaznike kako napraviti ispravke obračuna u programu SPI/Obračun plaća i drugog dohotka, kako napraviti ispravak i dopunu u SPI/ Sustavu izvješćivanja porezne uprave, te kako poslati obračunati putni nalog u više navrata u pripremu JOPPD obrasca. Datumi održavanja radionica su 20., 22. i 24. listopad u LC edukativnom centru u Zagrebu. Cilj radionice: Proći s korisnicima proces pripreme proračunskih klasifikacija, pripremu plana za godinu te projekcija za slijedeće dvije godine. Napraviti analizu zakonske regulative koja definira sam proces planiranja te najavljene izmjene pravilnika i njihov utjecaj na proces planiranja. Na primjerima različitih proračunskih klasifikacija proći kroz najčešće greške koje se dešavaju kod njihove pripreme. Prikazati će se korisnicima proces planiranja u sustavu riznice i modul web planiranje. Također ćemo proći kroz izvještajni sustav vezan za proces planiranja, te pokazati korisnicima novosti u proračunskom računovodstvu kao i prikaz malih alata koji mogu biti od velike pomoći. Datumi održavanja radionica su 28. i 29. listopad u LC edukativnom centru u Zagrebu. 40 Više informacija o radionici, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na

43 UDK RAČUNOVODSTVO Zna li se važnost računovođa u javnom sektoru? Vesna Vašiček * Pokrenute zakonodavne promjene i najavljivane ak vnos ukazuju, da se mjestu i ulozi računovođa u reformi javnog sektora ne daje primjereni značaj. U ovom članku daje se osvrt na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima u dijelu definiranih poslova u jelima državne uprave, koje obavljaju državni službenici i namještenici za poslove računovodstva. 1. Uvod Sveprisutna globalizacija, promjene u svjetskoj ekonomiji, financijska kriza te integracija Republike Hrvatske u Europsku uniju značajno se odražavaju na javni sektor tražeći stalne prilagodbe. Razvoj i reforme javnog sektora podrazumijevaju učinkovi je upravljanje javnim dobrima, kvalitetnije zadovoljenje javnih potreba i veću transparentnost u trošenju javnog novca. Potreba za modernizacijom upravljanja, koja dovodi do primjene korpora vnih metoda upravljanja u poslovanje javnog sektora poznata je pod pojmom Novi javni menadžment. Pos zanje učinkovitog upravljanja u javnom sektoru u sve složenijem okruženju naglašava neophodnost razvoja kompetencija zaposlenika tog sektora, te se očekuje veće ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje, u nova i razvojna znanja koja donose dodanu vrijednost u javni sektor. Međutim, takva očekivanja premda su zabilježena u raznim strateškim dokumentima Vlade nisu podržana konkretnim aktivnostima i prilagodbama zakonskog okvira, već naprotiv, pokrenute zakonodavne promjene i najavljivane aktivnosti imaju suprotan predznak. To će se jasno vidjeti u Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima u dijelu definiranih poslova u tijelima državne uprave, koje obavljaju državni službenici i namještenici za poslove računovodstva. Ovim se aktom predlaže promjena statusa računovođa iz državnih službenika u državne namještenike, s čime se pokazuje nesagledavanje kompleksnosti računovodstvenog procesa i značaja uloge računovođe. * Prof. dr. sc. Vesna Vašiček, Ekonomski fakultet - Zagreb. 2. Prijedlog promjene statusa računovođa iz državnih službenika u državne namještenike U Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima 1 u članku 3., stavak 3. navodi se da su namještenici osobe koje u državnim jelima obavljaju administra vne, računovodstvene, pomoćno-tehničke i ostale poslove čije je obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz djelokruga državnih jela. Također, u članku 3., stavku 4. dalje se navodi mogućnost obavljanja navedenih poslova izvan organizacije u tzv. outsourcingu. Spomenuta odredba glasi da iznimno, ovisno o organizaciji i potrebama službe, u državnim jelima poslovi iz stavka 3. ovog članka, mogu se povjeri vanjskim pružateljima usluga u skladu s propisima o javnoj nabavi, uz prethodnu procjenu sigurnosnih rizika i financijske ispla vos. Ne ulazeći u elaboraciju drugih promjena koji prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima donosi, u nastavku se is ču činjenice u vezi s neprihvatljivošću prijedloga svrstavanja računovodstvenih poslova u poslove koje obavljaju namještenici, a ne državni službenici, te u poslove koje je prikladno povjeri vanjskim pružateljima usluga. Mogućnost da se dio računovodstvenih poslova, koji imaju obilježje jednostavnijih, ponavljajućih i opera vnih poslova ubroji u poslove, koji obavljaju namještenici bila bi prihvatljiva uz uvjet da se dio računovodstvenih poslova koji zah jevaju visokokvalificirana i specijalizirana znanja ubroji u poslove koji obavljaju službenici. Takva mogućnost nije dana predloženim promjenama, te se u nastavku is ču činjenice relevantne za razumijevanje sadržaja 1 Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (online) h p:// izmjene_zodsin.pdf.pdf ( ). 41

44 RAČUNOVODSTVO UDK računovodstvenih poslova, umreženos računovodstvenih poslova u cjelinu poslovanja i nedjeljivost računovodstvenih informacija od ostalih poslovnih financijskih, planskih, proračunskih informacija. 3. Značaj i uloga računovođa u javnom sektoru razlozi pro v prijedloga U Strategiji programa Vlade , is če se da javna uprava predstavlja jedno od strateški važnih područja reformi Vlade Republike Hrvatske, a reformske mjere su: unaprijedi sustav upravljanja ljudskim potencijalima: utvrdi potrebne kompetencije službenika, standardizira sustav zapošljavanja i osigura provedbu ustavnog jamstva o jednakoj dostupnos državne službe svim građanima pod jednakim uvje ma, te utvrdi razinu zadovoljstva državnih službenika razvojem karijere u odnosu na prethodno razdoblje unaprjeđenje kvalitete i učinkovitos izobrazbe razvojem i provedbom programa izobrazbe u skladu s procjenom potreba za izobrazbom, sukladno izrađenom kompetencijskom okviru, što će omogući sustavno planiranje i provedbu poli ke izobrazbe državnih službenika razvojem i prilagođavanjem različi h programa izobrazbe, koji će pridonije razvoju potrebnih generičkih i specifičnih kompetencija neophodnih za stručno obavljanje poslova državne uprave 2. Cilj navedenih mjera je razvi administra vne kapacitete u svim područjima rada javne administracije, a kao pretpostavku provedbe drugih reformskih mjera. U istom strateškom dokumentu is če se cilj 1.1. Učinkovi je upravljanje javnim financijama, koji sadrži niz podciljeva kao npr: poboljšanje kvalitete strateških dokumenata revidiranjem pokazatelja uspješnos, načina ostvarenja i/ili posebnih ciljeva; povezivanjem strateških planova, opera vnih programa i proračuna; pravovremenim objavljivanjem proračunskih dokumenata, izradom sažetaka/vodiča za građane; unapređenjem procesa konsolidacije proračunskih podataka; nastavakom procesa integracije državne riznice s drugim informacijskim sustavima; osiguranjem zakona primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornos ; jačanjem sustava unutarnjih financijskih kontrola. Ne is čući ostale strateške ciljeve Vlade, pos zanjeovih navedenih ciljeva moguće je samo radom kompetentnih službenika i namještenika, koji moraju bi u procesu kon nuirane izobrazbe, usavr- 2 Strategija Vladinih programa (online), Ministarstvo financija; Dostupno na: h p:// str. 131, ( ). šavanja i stjecanja razvojnih znanja za pojedina područja rada i djelovanja. Drugi ne manje važan po caj usavršavanju zaposlenika dan je konceptom Novog javnog menadžmenta. Provedba tog koncepta podrazumijeva korištenje niza informacija koje osiguravaju računovodstvene, financijske, planske i druge slične službe. Daljnji zahtjev je da računovodstvene informacije izađu iz okvira obveznih temeljnih financijskih izvješća tj. podataka koje osigurava financijsko knjigovodstvo namijenjenih eksternom izvještavanju te da se razviju interni obračuni prilagođeni potrebama javnog menadžmenta. Reforma proračunskog računovodstva dio je cjelovite reforme javnog sektora u Republici Hrvatskoj. Upravljanje proračunskom potrošnjom zah jeva vremensko usklađivanje niza procesa (izrade i donošenja proračuna, izvršavanja proračuna, izvještavanja o izvršavanju, nadzora nad procesima) uz istovremenu učinkovitu koordinaciju proračunskih korisnika svih razina. Prioritetna pitanja u pogledu unaprjeđenja proračunskog računovodstva uključuju pitanja razvoja računovodstvenog praćenja proračunske potrošnje u uvje ma izgradnje sustava Državne riznice, u kome se proračunska potrošnja državnog proračuna odvija plaćanjem s jedinstvenog računa riznice. Proces planiranja proračuna također je jedan od proračunskih procesa najuže povezanih s računovodstvom. Jedna od tehnika za unapređenje procesa planiranja je strateško planiranje i proračun po programima kojim se postavljaju napredniji standardi u pripremi, planiranju i praćenju ostvarenja proračuna i analizi uspješnos programa (koris i troškova) kao dio tog procesa. Proračun po programima se uvodi jer je važno ins tucionalizira sveobuhvatne informacije kao pretpostav-

45 UDK RAČUNOVODSTVO ku donošenja boljih odluka. Primjena niza metoda i tehnika troškovnog i upravljačkog računovodstva i integracija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva u širi aspekt informacijskih tehnologija i financijskog upravljanja u državnim jedinicama preduvjet je i podrška realizaciji većine navedenih procesa. Eksternih po caja razvoju upravljačkog i računovodstva troškova u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj nema dovoljno. Ovu tvrdnju možemo potkrijepi činjenicom, da nema sustavnog pristupa od nadležnih državnih jela promociji primjene instrumentarija upravljačkog i računovodstva troškova u javnom sektoru, kao ni educiranju zaposlenih za svakodnevnu primjenu. Promatrano s teorijske razine upravljačko i računovodstvo troškova kao interno orijen rano računovodstvo okrenuto je internim korisnicima: menadžerima i svim zaposlenima i proizlazi iz njihove potrebe za informacijama. Interes menadžmenta za upravljačkim informacijama izravno ovisi o kvalite samog menadžmenta i njegovoj osposobljenos traženja i korištenja informacija. Nepostojanje zah jeva za informacijama od menadžmenta ima izravni učinak na kvalitetu interno orijen ranog računovodstva 3. Po caj razvoju upravljačkog i računovodstva troškova u javnom sektoru dan je formi Smjernica za troškovno i upravljačko računovodstvo objavljenim od Ministarstva financija Središnje harmonizacijske jedinice 4, kojima se preporuča i ukazuje na potrebu izgradnje računovodstvenih instrumenata i alata koji će koris upravljačkim strukturama za odlučivanje i upravljanje, te istodobno razvi okruženje za razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola. U suvremenim uvje ma poslovanja računovodstvo/ knjigovodstvo nije izolirana služba, ni odvojivi poslovni proces. Dapače, računovodstvo/knjigovodstvo je integrirano u poslovanje, te je neodvojivo od poslova planiranja, analize, kontrole, financijskog upravljanja. Slijedom toga informa čka podrška poslovima računovodstva često nije izolirano informa čko rješenje, već je integrirana u poslovne informacijske sustave i njihov je nerazdvojni dio. Konkretno značaj obavljanja računovodstvenih poslova u jelima državne uprave proizlazi iz posebnih propisa i podzakonskih akata donesenih na temelju zakona kao što je: Zakon o proračunu, Zakon o izvršavanju državnog 3 Prema V. Vašiček, I. Dražić Lu lsky (2011) Upravljačko računovodstvo javnog sektora, Upravljačko računovodstvo i računovodstvo troškova izabrane teme / Vašiček, Vesna; Dragija, Mar na (ur.). Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, str (ISBN: ), str Smjernice za troškovno i upravljačko računovodstvo (2012.), Ministarstvo financija, (online) proračuna, Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, Zakon o fiskalnoj odgovornos, Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Postupanje po ovim propisima zah jeva kon nuirano usavršavanje, jer krajnju odgovornost za poš vanje odredbi navedenih propisa snosi čelnik jela državne uprave. Čelniku jela državne uprave kao odgovornoj osobi za raspolaganje sredstvima državnog proračuna prvenstveni interes je da računovodstvene poslove obavljaju kompetentni zaposlenici u statusu državnog službenika. Status namještenika za osobe koje obavljaju računovodstvene poslove umanjio bi njihovu ulogu u nadzoru obavljanja poslovanja jela državne uprave na zakonit način. Računovodstveni djelatnici u jelima državne uprave jekom proračunske godine obavljaju ne samo formalnu kontrolu dostavljene dokumentacije radi izvršenja stavki državnog proračuna, nego i zakonito i namjensko trošenje proračunskih sredstava. Neuključivanje računovodstvenih poslova u poslove koje obavljaju državni službenici predstavljalo bi za čelnika jela preuzimanje rizika velike vjerojatnos i visokog učinka. Člankom 95. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12) definirano je da je čelnik proračunskog korisnika odgovoran za planiranje i izvršavanje svog dijela proračuna, prikupljanje prihoda i primitaka iz svoje nadležnos i njihovo uplaćivanje u proračun, preuzimanje obveza, verifikaciju obveza, izdavanje naloga za plaćanje na teret proračunskih sredstava, izdavanje naloga za naplatu u korist proračuna, zakonitost, svrsishodnost, učinkovitost i za ekonomično raspolaganje proračunskim sredstvima, a veliki dio h poslova obavlja se u računovodstvu. Modernizacijom sustava državne riznice računovodstveni sustavi proračunskih korisnika integrirani su u sustav državne riznice, te se u računovodstvu, osim poslova unosa podataka koji predstavljaju manji dio poslova u računovodstvu, ali i poslovi zah jevaju dužnu pažnju i pouzdanost, obavljaju i poslovi kontrole namjenskog trošenja proračunskih sredstava, što nisu najjednostavniji poslovi koji se obavljaju u jelima državne uprave. Značaj kontrole namjenskog trošenja proračunskih sredstava naglašen je u članku 7. Zakona o izvršavanju državnog proračuna za godinu (NN, br. 152/13) koji navodi da će se, ako se utvrdi da su sredstva proračuna nenamjenski utrošena, korisniku proračuna umanji sredstva u visini nenamjenskog korištenja, odnosno obustavi isplata na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski korištena. Razvoj financijskog upravljanja i kontrola temelji se na povezivanju planiranja (strateški ciljevi progra- 43

46 RAČUNOVODSTVO UDK mi) s proračunskim sredstvima i mjerenjem uspješnos u ostvarivanju ciljeva. Stoga je važno istaknu ulogu uprava za financije u razvoju sustava financijskog upravljanja i kontrole i fiskalne odgovornos. Promjene pristupa u kome razvoj financijskog upravljanja i kontrola naglasak stavlja na ostvarene rezultate, pos zanje ekonomičnos i učinkovitos, te odgovornos rukovoditelja za financijske učinke, utječe i na promjenu uloge ustrojstvenih jedinica za financije, koje se trebaju razvi za preuzimanje dodatne uloge. ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/proračuna. U početku razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola upravama za financije dana je koordinacijska uloga da bi se kasnijim rješenjima, posebice nakon donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornos, uočilo da uprave za financije moraju ima adekvatni organizacijski status i opis poslova, koji će značajnije istaknu njihovu ulogu i poveznicu s zahtjevima Ministarstva financija u pogledu metodologije i načina rada, primjene financijskih pravila i raspodjelu ovlas i odgovornos. Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija strateškim dokumen ma 5, podzakonskim aka ma (NN, br. 130/11) potaknula je jačanje statusa jedinica za financije, kako bi se stekli uvje za punu provedbu sustava unutarnjih kontrola. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Detaljan program pročitajte na stranici 9 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. 4. Zaključak Računovodstveni poslovi u djelatnos ma javnog sektora što su složeni poslovi čije obavljanje podrazumijeva posjedovanje interdisciplinarnih znanja (računovodstva, prava, javne uprave, javnih financija, informa čkih tehnologija, menadžmenta) i spremnos zaposlenika na stalno usavršavanje i stjecanje novih znanja, ali i praćenje promjena zakonskog okvira i drugih dokumenata relevantnih za djelatnost koju obavljaju. Izdvajanje računovodstvenih poslova iz kompleksa ukupnog poslovanja nije moguće, a svođenje računovodstva samo na knjigovodstvo vraćanje je u prošlost, koja nema uporište u današnjoj suvremenoj stvarnos. Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZIN za su u jeku www. m4pin.hr 44 5 Strategija razvoja sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru RH, za razdoblje , Vlada RH, rujan 2009.

47 UDK JAVNA NABAVA Ponuda u postupku javne nabave Ante Loboja * Prilagodba zakonskih okvira europskom zakonodavstvu koja je ulaskom Hrvatske u EU postala sve češća, dovela je do nedoumica oko izrade ponude kako samih ponuditelja, tako i naručitelja koji sadržaj ponude moraju valjano ocijeni da ne bi ošte li ponuditelje prilikom pregleda i ocjene ponuda te da im ne bi bio zaustavljen ili poništen postupak javne nabave nakon uložene žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Autor u tekstu skreće pozornost na bitne stavke ponude te primjerima ukazuje na najčešće pogreške ponuditelja u ponudama te naručitelja u ocjenjivanju same ponude. 1. Uvod Ponuda kao pojam, definirana je odredbom članka 10., stavka 1. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12, dalje u tekstu: Uredba). Uredba je provedbeni propis Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13, 13/14 Odluka Ustavnog suda RH, dalje u tekstu: Zakon), kojom se, osim sadržaja, načina izrade i postupanja s dokumentacijom za nadmetanje, također uređuje način izrade i postupanje s ponudama, postupak zaprimanja ponuda, postupak javnog otvaranja ponuda i sadržaj zapisnika o javnom otvaranju ponuda, postupak pregleda i ocjene ponuda i sadržaj zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda i sl. Ponuda je prema navedenoj definiciji, pisana izjava volje ponuditelja, kojom is izjavljuje da će isporuči robu, pruži usluge ili izves radove sukladno uvje ma i zahtjevima navedenima u dokumentaciji za nadmetanje. Sadržaj ponude propisan je člankom 10. Uredbe. 2. Sadržaj ponude Sadržaj ponude propisan je člankom 10., stavkom 2. Uredbe. U tom smislu ponuda sadrži: 1. popunjeni ponudbeni list; 2. jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo; 3. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje obvezni razlozi isključenja, sukladno članku 67. Zakona; 4. dokumente kojima ponuditelj dokazuje da ne postoje ostali razlozi isključenja, ako ih je naručitelj odredio u dokumentaciji za nadmetanje, sukladno članku 68. Zakona; 5. tražene dokaze sposobnos (pravne i poslovne; financijske; tehničke i stručne); 6. popunjeni troškovnik; 7. potpisan prijedlog ugovora ili okvirnog sporazuma, ako je sastavni dio dokumentacije za nadmetanje; 8. ostalo traženo u dokumentaciji za nadmetanje (uzorci, katalozi, tehnička dokumentacija, fotografije, skice, izjave, itd.). * Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Zagreb. Opseg podataka sadržanih u dokumentaciji za nadmetanje, a me i sadržaj ponude, ovisi o vrs postupka javne nabave koji se provodi, vrs i složenos predmeta nabave, kriteriju odabira, okolnos sklapa li se ugovor ili okvirni sporazum, provodi li se elektronička dražba, te ostalim promjenjivim podacima ovisno o konkretnom slučaju. Pitanje: Odabrani ponuditelj nije numerirao prvu stranicu ponude na kojoj je naveden: Sadržaj ponude. Utječe li navedena nepravilnost na valjanost ponude? Naručitelj, Grad X, objavio je 12. veljače u EOJN-u RH, poziv na nadmetanje, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2014/S , za predmet: nabava i ugradnja materijala za modernizaciju javne rasvjete. Između tri pris gle ponude, naručitelj je dvije ocijenio valjanima i dana 7. travnja donio Odluku o odabiru, kojom je odabrao ponudu ponuditelja XY d.o.o. Makarska. Na Odluku o odabiru, žalbu Državnoj komisiji izjavio je žalitelj X d.o.o. Split. Žalitelj navodi da je uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrdio da prva stranica ponude na kojoj je Sadržaj ponude nije numeriran, pa je ukupan broj stranica ponude odabranog ponuditelja 71, a ne kako je navedeno 70 stranica, što je u suprotnos s dokumentacijom za nadmetanje. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi da je u točki 5.2. Uputa ponuditeljima navedeno da: ponuda mora bi uvezana u cjelinu tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude. Sadržaj ponude (kao najobičnija konstatacija o sadržaju ponude) odabranog ponuditelja je uvezan u cjelinu, kao prva stranica, te nikakvo naknadno vađenje sadržaja nije bilo moguće. Sadržaj ponude koji nije numeriran, kao takav ne predstavlja povredu odredbi, ni utječe na sposobnost ponuditelja i cijenu ponude. Odabrani ponuditelj u 45

48 JAVNA NABAVA UDK svom očitovanju navodi da sadržaj nije bio numeriran, ali je bio ovjeren i potpisom i pečatom od odabranog ponuditelja, te uvezan u cjelinu, pa nije bilo moguće mijenja bilo što od sadržaja. Točkom 5.2. Dokumentacije za nadmetanje Način izrade ponude, podtočkom 3. propisano je da ponuda mora bi uvezana u cjelinu tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude. Podtočkom 5. propisano je da se stranice ponude označavaju tako da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da se na prvoj stranici ponude nalazi Sadržaj ponude te je navedena stranica potpisana i ovjerena pečatom istoga ponuditelja, ali nije označena brojem (tj. numerirana). Sljedeća stranica je označena brojem 1/70. Među m, s obzirom na to da je ponuda uvezana u cjelinu kako je traženo dokumentacijom za nadmetanje, tj. da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova ili dijelova ponude, sporna stranica Sadržaj ponude ne utječe na valjanost ponude, jer se ne radi o bitnom sastojku ponude, i zato što je pos gnuta svrha odredbe iz točke 5.2. dokumentacije za nadmetanje. Stoga je žalbeni navod neosnovan Ponudbeni list Ponudbeni list (obrazac ponude) minimalno treba sadržava : 1. naziv i sjedište naručitelja, 2. naziv i sjedište ponuditelja, adresa, OIB (ili nacionalni iden fikacijski broj prema zemlji sjedišta gospodarskog subjekta, ako je primjenjivo), broj računa, navod o tome je li ponuditelj u sustavu PDV-a, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt osoba ponuditelja, broj telefona, broj faksa, 3. predmet nabave, 4. podatke o podizvoditeljima i podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, 5. cijenu ponude bez PDV-a, 6. iznos PDV-a, 7. cijenu ponude s PDV-om, 8. rok valjanos ponude, 9. datum i potpis ponuditelja. Primjer iz prakse: Naručitelj je pogriješio kada je odbio ponudu žalitelja jer u ponudbenom listu nije naveden datum ponude. Naručitelj je u EOJN RH objavio poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: rekonstrukcija i prenamjena objekta skare. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi da je njegova ponuda neosnovano odbijena. Priznaje da u ponudi nije naveden datum ponude, ali navodi da je to manji, formalni i uklonjiv nedostatak koji ne utječe na valjanost ponude, te da is nedostatak nije obuhvaćen člankom 93. Zakona (koji propisuje razloge odbijanja ponude). Navodi da je datum ponude vidljiv iz Upisnika o zaprimanju ponuda, te da se taj datum može smatra datumom ponude. Predlaže poništenje odluke o odabiru te da naručitelj izvrši ponovni pregled i ocjena ponuda. Uvidom u ponudu žalitelja, odnosno u priloženi ponudbeni list, utvrđeno je da na istome nije naveden datum, a što je bilo traženo dokumentacijom za nadmetanje. Iz Upisnika o zaprimanju ponuda razvidno je da je ponuda žalitelja zaprimljena 9. listopada 2012., dakle, unutar roka za dostavu ponuda. Člankom 93., stavkom 4. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je naručitelj obvezan na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda odbi ponudu, koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje. Temeljem navedenoga, uzimajući u obzir činjenicu da je ponuda žalitelja zaprimljena unutar roka za dostavu ponuda, da je rok važenja ponude određen sukladno traženju iz dokumentacije za nadmetanje, Državna komisija je ocijenila da se u konkretnom slučaju propuštanja navođenja datuma ponude u ponudbenom listu radi o manjem nedostatku ponude koji ne predstavlja razlog za odbijanje ponude. Stoga je žalbeni navod žalitelja osnovan. Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je predmet nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV-om, upisuje se is iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez PDV-a, a mjesto predviđeno za upis iznosa PDV-a ostavlja se prazno. Osim ovih minimalnih podataka naručitelji, u praksi u Ponudbenom listu, navode sami ili traže od ponuditelja da navedu i druge podatke koji predstavljaju sadržaj ponude, primjerice, rok i način plaćanja (što je sukladno uvje ma iz dokumentacije za nadmetanje, koje određuje naručitelj), za m početak isporuke robe, odnosno izvođenja radova ili pružanja usluge; rok završetka radova, isporuke robe, pružanja usluga ili trajanje ugovora, odnosno okvirnog sporazuma, te rok početka radova, isporuke robe ili pružanja usluge, i sl Ponudbeni list s podacima o podizvoditelju Ako dio ugovora o javnoj nabavi ponuditelj (neovisno o tome radi li se o Zajednici ponuditelja ili o samostalnom ponuditelju), daje u podugovor podizvoditelju, potrebno je u Ponudbenom listu naves podatke o

49 UDK JAVNA NABAVA podizvoditelju(ima), a to su podaci iz članka 86., stavka 2. Zakona: naziv ili tvrtku, sjedište, OIB i broj računa podizvoditelja, i predmet, količinu, vrijednost podugovora i postotni dio ugovora o javnoj nabavi koji se daje u podugovor. Pitanje: Mora li ponuditelj naves podatke o podizvoditeljima u ponudi? Naručitelj, Bolnica, objavio je u EOJN RH, dana 26. listopada godine, poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave s ciljem sklapanja okvirnog sporazuma s jednim gospodarskim subjektom na rok od dvije godine, broj objave: 2013/S , za predmet nabave: usluga najma, pranja i glačanja bolničkog rublja. Kao najpovoljniju, između če ri pris gle ponude, odabrao je ponudu zajednice ponuditelja XY d.o.o. Na Odluku o odabiru žalitelj X d.o.o. izjavio je žalbu. Žalitelj u žalbi Državnoj komisiji osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja Zajednice ponuditelja i navodi da ponuda odabranog ponuditelja sadrži neispravno popunjen ponudbeni list, s obzirom na to da is ne sadrži podatak o tome hoće li u postupku javne nabave sudjelova podizvoditelji. Predlaže poniš Odluku o odabiru i naloži naručitelju da donese novu odluku, a podredno predlaže poniš predmetni postupak nabave. Člankom 86., stavkom 2. Zakona određeni su podaci koje su gospodarski subjek koji namjeravaju da dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja dužni naves u ponudi. Uvidom u Ponudbeni list, na stranici 3/247 odabrane ponude zajednice ponuditelja utvrđeno je da u istome, oznakom DA/NE, nije označen podatak o sudjelovanju podizvoditelja. Među m, budući da odabrana zajednica ponuditelja u svojoj ponudi nije priložila Dadatak II Ponudbenom listu koji se odnosi na podatke o podizvoditeljima i koji se prilaže, kako je navedeno u tom Dodatku II, samo ako se dio okvirnog sporazuma ustupa podizvoditeljima, te uzimajući u obzir da je člankom 10. stavkom 4. točkom 4. Uredbe, propisano da Ponudbeni list sadrži: podatke o podizvoditeljima i podatke o dijelu ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o javnoj nabavi daje u podugovor, razvidno je da odabrana zajednica ponuditelja ne namjerava izvršenje dijela usluga povjeri podizvoditeljima. Stoga je žalbeni navod žalitelja neosnovan Ponudbeni list Zajednice ponuditelja Ako je ponuditelj zajednica ponuditelja, ponudbeni list za svakog ponuditelja sadrži podatke: naziv i sjedište ponuditelja, adresa, OIB, broj računa, navod o tome je li pojedini ponuditelj u sustavu PDV-a, adresa za dostavu pošte, adresa e-pošte, kontakt osoba, broj telefona, broj faksa, za svakog člana zajednice ponuditelja, naznaku člana zajednice ponuditelja koji je ovlašten za komunikaciju s naručiteljem. Ako je ponuditelj Zajednica ponuditelja, tj. udruženje više gospodarskih subjekata koje je pravodobno dostavilo zajedničku ponudu, u praksi Ponudbeni list sadrži podatke sukladno članku 14. Zakona, i to: predmet, količina, vrijednost i postotni dio, koji će izvršava pojedini član zajednice ponuditelja, te potpis člana Zajednice ponuditelja. Ponuda Zajednice ponuditelja mora bi potpisana od svih članova Zajednice ili mora sadržava akt (Sporazum, Ugovor ili Izjavu o zajedničkoj ponudi; punomoć i sl.), potpisan od strane svih članova Zajednice ponuditelja iz kojeg proizlazi ovlast jednom od članova da potpiše ponudu u ime svih. Primjer iz prakse: Odabrana zajednica ponuditelja nije u ponudi navela koji će dio ugovora (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice, pa je Državna komisija u žalbenom postupku njenu ponudu ocijenila nevaljanom. Naručitelj, Općina, objavio je poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2014/S , od 5. veljače godine, u EOJN-u RH, za predmet: modernizacija javne rasvjete na području Općine. Dostavljene su tri ponude, od kojih je naručitelj dvije ocijenio valjanima. Odabrana je ponuda zajednice ponuditelja XY d.o.o. Žalbu na Odluku o odabiru izjavio je žalitelj X d.o.o. Žalitelj u žalbi navodi da odabrana zajednica ponuditelja u ponudi nije navela koji će dio ugovora (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice ponuditelja. Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje (Troškovnik) odredio da u zajedničkoj ponudi mora bi navedeno koji će dio ugovora o javnoj nabavi (predmet, količina, vrijednost i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice ponuditelja. Navedena odredba dokumentacije za nadmetanje sukladna je odredbi članka 14., stavka 2. Zakona. Državna komisija je utvrdila da je Zajednica ponuditelja u ponudi dostavila Izjavu o zajedničkoj ponudi u kojoj je navela da će u slučaju odabira, zajednički izvrši sve obveze iz ugovora i da je odgovornost svih članova zajednice ponuditelja, solidarna. S obzirom na to da odabrana zajednica ponuditelja, iako je to izrijekom traženo dokumentacijom za nadmetanje, nije u ponudi navela koji će dio ugovora o javnoj nabavi (predmet, količina, vrijednost 47

50 JAVNA NABAVA UDK i postotni dio) izvršava pojedini član zajednice ponuditelja, ponuda odabranog ponuditelja nije sukladna uvje ma i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje. Stoga je žalbeni navod osnovan. Državna komisija je poniš la Odluku o odabiru i predmet vra la naručitelju da izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda, te sukladno obrazloženju Rješenja donese novu odluku. 3. Način izrade ponude Pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje (čl. 87., st. 1. Zakona). Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije izričito drugačije određeno, ponuda se zajedno s pripadajućom dokumentacijom izrađuje na hrvatskom jeziku i la ničnom pismu, a cijena ponude izražava se u kunama. Ako je dokumentacijom za nadmetanje propisano da se ponuda izrađuje na hrvatskom jeziku, to znači da nijedan njezin dio (dokumen, katalozi, izjave i sl.) ne smije bi na stranom jeziku bez prijevoda na hrvatski jezik od strane ovlaštenog sudskog tumača (uz prijevod dokumenta, kataloga, i sl., na hrvatski jezik, prilaže se i taj dio ponude na stranom jeziku). Pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenja i nadopunjava tekst dokumentacije za nadmetanje. Ponuda se izrađuje tako da čini cjelinu. Ako zbog opsega ili drugih objek vnih okolnos ponuda ne može bi izrađena tako da čini cjelinu, onda se izrađuje u dva ili više dijelova. Ponuda se uvezuje tako da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova. Dijelove ponude kao što su uzorci, katalozi, mediji za pohranjivanje podataka i sl., koji ne mogu bi uvezani ponuditelj obilježava nazivom i navodi u sadržaju ponude kao dio ponude. Ponuda uvezana na način da se onemogući naknadno vađenje ili umetanje listova, je npr. ponuda uvezana jamstvenikom i s žigom na poleđini, dok nije prihvatljiv uvez u plas čnom fasciklu s mehanizmom ili u plas ficiranom omotu ili dostavljena u registratoru i sl. Nije prihvatljiv ni spiralni uvez ponude. Ako je ponuda izrađena od više dijelova, ponuditelj mora u sadržaju ponude naves od koliko se dijelova ponuda sastoji. Stranice ponude označavaju se brojem tako da je vidljiv redni broj stranice i ukupan broj stranica ponude. Kada je ponuda izrađena od više dijelova, stranice se označavaju tako da svaki slijedeći dio započinje rednim brojem koji se nastavlja na redni broj stranice kojim završava prethodni dio. Ako je dio ponude izvorno numeriran (primjerice katalozi), ponuditelj ne mora taj dio ponude ponovno numerira. Kada naručitelj od ponuditelja zahtjeva i presliku ponude, ona se dostavlja zajedno s izvornikom ponude. U tom slučaju se jasno naznačuje izvornik i preslika ponude. U slučaju razlika između izvornika i preslika ponude, vjerodostojan je izvornik ponude. Ponude se pišu neizbrisivom ntom. Ispravci u ponudi moraju bi izrađeni tako da su vidljivi. Is moraju, uz navod datuma ispravka, bi potvrđeni potpisom ponuditelja. U tom smislu ne bi bila valjana ponuda u kojoj je iznos cijene u troškovniku mijenjan uz uporabu korektora. Mora bi vidljiva cijena prije ispravka, koja je precrtana, i pored nje upisuje se iznos ispravljene cijene, a ne da se ispravak obavlja preko postojećih znamenki ili korektorom, i sl. Ponude se izrađuju bez posebne naknade, ali naručitelj može predvidje naknadu troškova izrade uzoraka ili posebnih uradaka, ako ih zah jeva. Naknada je moguća samo ako je dostavljeni uzorak ili uradak u skladu s predmetom nabave. Nakon završetka postupka javne nabave naručitelj mora, bez odgađanja, ponuditelju čija ponuda nije odabrana vra one uzorke i uratke za koje nije predviđena naknada, a koji ispi vanjem ili pregledom nisu izgubili svoju funkciju. 4. Način dostave ponude Ponuda se u zatvorenoj omotnici, u roku za dostavu određenom u dokumentaciju za nadmetanje, dostavlja na adresu naručitelja navedenu u dokumentaciji za nadmetanje. Na omotnici ponude mora bi naznačeno: naziv i adresa naručitelja; naziv i adresa ponuditelja; evidencijski broj nabave; naziv predmeta nabave, odnosno grupe predmeta nabave na koju se ponuda odnosi; naznaka:»ne otvaraj«. Kada ponuda sadrži uzorke oni se dostavljaju uz ponudu, ako naručitelj nije drugačije odredio u dokumentaciji za nadmetanje. Kada je predmet nabave podijeljen na grupe, ponuditelj koji dostavlja ponude za više grupa, može dokumente kojima dokazuje da ne postoje razlozi za isključenje i dokaze sposobnos koji su zajednički za više grupa, dostavi u jednoj od ponuda, zasebnoj omotnici, ili svakoj ponudi za grupu. Ostali traženi dokumen i dokazi koji se podnose za pojedinu grupu moraju se dostavi u ponudi za tu grupu predmeta nabave. Ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponuda dostavi izmjenu i/ili dopunu ponude. Izmjena i/ili dopuna ponude dostavlja se na is način kao i osnovna ponuda s obveznom naznakom da se radi o izmjeni i/ili dopuni ponude. Također, ponuditelj može do isteka roka za dostavu ponude pisanom izjavom odusta od svoje dostavljene ponude. Pisana izjava se dostavlja na is način kao i ponuda s naznakom da se radi

51 UDK JAVNA NABAVA o odustajanju od ponude. U tom slučaju neotvorena ponuda se vraća ponuditelju. 5. Cijena ponude Ponuditelj izražava cijenu ponude u kunama, a u drugoj valu samo ako je naručitelj to izričito odredio u dokumentaciji za nadmetanje. Cijena ponude piše se brojkama, a iskazuje se u apsolutnom iznosu, jer u pro vnom, postojao bi razlog za odbijanje takve ponude (npr. ako je cijena ponude iskazana u rela vnom iznosu). U cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijednost moraju bi uračuna svi troškovi i popus. Može li se u postupku javne nabave iskaza cijena ponude u iznosu od nula kuna. S obzirom na odredbu članka 2., točke 26. Zakona, prema kojoj je ugovor o javnoj nabavi definiran kao naplatni ugovor (ugovor o javnoj nabavi je naplatni ugovor sklopljen u pisanom obliku između jednog ili više ponuditelja i jednog ili više naručitelja i čiji je predmet nabave izvođenje radova, isporuka robe ili pružanje usluga), proizlazi da nije moguće iskaza cijenu ponude u iznosu od 0,00 kuna, odnosno takva ponuda ne bi bila valjana. Pitanje: Može li ponuditelj u ponudi iskaza jediničnu cijenu i cijenu stavke 0,00 kuna? Naručitelj, Bolnica, objavio je poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave (br. 2013/S ) za predmet nabave: laboratorijska dijagnos ka, mikrobiologija i laboratorijski reagensi, koji je podijeljen na 16 grupa. Za grupu 3. predmeta nabave dostavljene su tri ponude koje je naručitelj ocijenio valjanima, te je dana 13. prosinca donio Odluku o odabiru, kojom je za grupu 3. predmeta nabave odabrao ponudu tvrtke XY d.o.o. Na Odluku o odabiru izjavljena je žalba Državnoj komisiji, te je istodobno primjerak žalbe poštanskom pošiljkom dostavljen naručitelju. Žalitelj osporava zakonitost Odluke o odabiru te is če da su za stavke troškovnika broj 1, 30 i 31 navedene jedinične cijene 0,00 kuna. Na takav način za te tri stavke cijena nije iskazana u apsolutnom iznosu te me ponuda nije izrađena u skladu s dokumentacijom za nadmetanje, jer nula nije cijena. U odgovoru na žalbu naručitelj navodi kako je odabrani ponuditelj valjano popunio sve stavke troškovnika uključujući i cijenu 0,00 kuna, koja je rezultat poslovne poli ke gospodarskog subjekta. Dokumentacijom za nadmetanje, određujući predmet nabave, naručitelj je odredio da je ponuditelj dužan ponudi cjelokupnu količinu koja se traži u grupi koju nudi. Ponude samo za dio tražene količine u grupi neće se razmatra. Također je dokumentacijom za nadmetanje, kao obvezni sadržaj ponude, određeno da ponuda mora sadržava ispunjen i ovjeren troškovnik predmeta nabave. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, u stranice 7-19/291, utvrđeno je da je is u troškovniku za grupu tri predmeta nabave u stavkama 1, 30 i 31, u stupcu: jedinična cijena, kao jediničnu cijenu za traženi proizvod iskazao iznos 0,00 kn. Također je is iznos naznačen kao ukupna cijena za traženu stavku. Člankom 87. Zakona o javnoj nabavi određeno je da se ponuditelj pri izradi ponude mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. Ponuditelj u postupku javne nabave u troškovniku za pojedine proizvode iskazuje cijenu koja je rezultat poslovne poli ke, a u cilju formiranja ponude koja je konkurentna prema kriteriju odabira. U predmetnom postupku javne nabave odabrani je ponuditelj troškovnik za sporne stavke u dijelu koji se odnosi na jediničnu cijenu stavke kao i ukupnu cijenu za traženu stavku popunio te troškovnik ovjerio, kako je i traženo dokumentacijom za nadmetanje, slijedom čega je žalbeni navod neosnovan. 6. Otvaranje ponuda Pravodobno dostavljene ponude, dakle u roku za dostavu ponuda, otvaraju ovlašteni predstavnika naručitelja. Javnom otvaranju ponuda smiju prisustvova ovlašteni predstavnici ponuditelja i druge osobe. Pravo ak vnog sudjelovanja na javnom otvaranju ponuda imaju ovlašteni predstavnici naručitelja i ovlašteni predstavnici ponuditelja. Obvezno se sastavlja zapisnik o javnom otvaranju ponuda, koji se odmah uručuje svim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja nazočnima na javnom otvaranju ponuda, a ostalima na pisani zahtjev. Postupak javnog otvaranja ponuda propisan je člankom 18. Uredbe. Na početku javnog otvaranja ponuda navodi se predmet nabave, ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika naručitelja, te ime i prezime nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja. Ponude se otvaraju prema rednom broju iz upisnika o zaprimanju ponuda. Kada je dostavljena izmjena i/ili dopuna ponude, prvo se otvara izmjena i/ili dopuna ponude te potom osnovna ponuda. Za svaku otvorenu ponudu utvrđuje se je li potpisana, te od koliko je dijelova izrađena. Iz svake otvorene ponude obvezno se naglas čita: naziv i sjedište ponuditelja, a u slučaju zajednice ponuditelja naziv i sjedište svakog člana zajednice ponuditelja, naziv grupe predmeta nabave na koju se ponuda odnosi, ako je omogućeno podnošenje ponuda za grupe predmeta nabave, cijena ponude 49

52 JAVNA NABAVA UDK bez poreza na dodanu vrijednost i cijena ponude s porezom na dodanu vrijednost, osim u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude kada cijena nije jedan od kriterija za odabir. Nakon čitanja podataka iz svake ponude, naručitelj mora omogući ovlaštenim predstavnicima ponuditelja: uvid u ponudbeni list te ponude. Također, ovlaštenim predstavnicima ponuditelja mora se omogući davanje primjedbi na postupak javnog otvaranja ponuda. Zapisnik o javnom otvaranju ponuda se odmah stavlja na uvid, provjeru sadržaja i potpis nazočnim ovlaštenim predstavnicima ponuditelja. Ako netko od nazočnih ovlaštenih predstavnika ponuditelja odbije potpisa zapisnik o javnom otvaranju ponuda, naručitelj će o tome sastavi bilješku, koja se prilaže zapisniku. U potpisanom i zaključenom zapisniku o javnom otvaranju ponuda ne smije se ništa dodava ni mijenja. Dopuna u već zaključeni zapisnik unosi se kao dodatak zapisniku, koji potpisuju ovlašteni predstavnici naručitelja i osoba na prijedlog koje je dopuna unesena. Dodatak zapisniku o javnom otvaranju ponuda bez odgode se uručuje na is način kao i zapisnik. 7. Pregled i ocjena ponuda Nakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje (članak 90., stavak 1. Zakona). Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke javnog naručitelja. U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može traži od ponuditelja pojašnjenje ili upotpunjavanje dostavljenih dokumenata i ponude, te zatraži objašnjenje razloga zbog kojih je cijena ponude ili pojedina jedinična cijena, neuobičajeno niska Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i ponude Odredbom članka 92. važećeg Zakona propisana je ovlast naručitelja da u postupku pregleda i ocjene ponuda može pozva ponuditelje da pojašnjenjem ili upotpunjavanjem u vezi s dokumen ma traženim sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, uklone pogreške, nedostatke ili nejasnoće koje se mogu ukloni, te pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pogreškama, nedostacima ili nejasnoćama smatraju se dokumen koji su ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju. Predmetno zakonsko rješenje daje mogućnost naručitelju da upu ponuditeljima zahtjev za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i/ili zahtjev za pojašnjenjem ponude, ako smatra da otklanjanjem formalnih nedostataka u ponudi može odabra povoljniju ponudu te uštedje financijska sredstva za nabavu. Naručitelj će, uvažavajući okolnos svakog konkretnog slučaja sam ocijeni hoće li koris navedenu mogućnost. Ako bi takvo postupanje naručitelja rezul- ralo manjim uštedama, a s druge strane i značajnim gubitkom vremena s obzirom na prolongiranje roka izvršenja određene nabave, naručitelj vjerojatno neće koris navedeni ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja. U pro vnom, ako će takav postupak rezul ra financijskim i drugim uštedama, rezul ra prihvaćanjem boljih tehničkih rješenja, te ako nabava određenih roba, usluga odnosno radova nije žurna, korištenje ovog ins tuta u postupku pregleda i ocjene ponuda, pokazuje se kao logično i pragma čno rješenje. Iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave povezane s primjenom sadašnjeg zakonskog rješenja iz članka 92. Zakona razvidno je da žalitelji ponekad u žalbama is ču žalbene navode, u kojima naručiteljevo nepostupanje sukladno istom članku Zakona u pojedinim slučajevima kvalificiraju nezakoni m, smatrajući da se radi o obvezi naručitelja da postupi na navedeni način. Državna komisija u obrazloženju svojih odluka takve navode žalitelja ocjenjuje neosnovanima, te obrazlažući takvu ocjenu, navodi da se radi o pravu odnosno opciji za naručitelja, a ne i njegovoj obvezi da koris ovaj ins tut. Postupanje javnog naručitelja u postupku pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata i ponude ne smije ima učinak diskriminacije, nejednakog tretmana ponuditelja ili pogodovanja pojedinom ponuditelju u postupku javne nabave te mora bi transparentno. Pojašnjenje pojedinih elemenata ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave ponude treba zasebno razmatra od pojašnjenja i upotpunjavanja dokumenata. Naručitelj može u postupku pregleda i ocjene ponuda pozva ponuditelje da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Zahtjev za pojašnjenjem ponude nije pregovaranje o ponudi i njenim elemen- ma. Stoga, zahtjev za pojašnjenjem ne smije rezul ra me da ponuda, koja ne ispunjava uvjete u vezi sa svojstvima predmeta nabave naknadno postane valjana ponuda. U slučajevima kada žalbeno jelo poniš odluku naručitelja (o odabiru ili o poništenju) te predmet vra- na ponovni pregled i ocjenu ponuda naručitelju, naručitelj i u tom slučaju, prije donošenja odluke, može koris ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja, neovisno o tome je li navedenu mogućnost koris o u prethodnom postupku pregleda i ocjene ponuda. Nakon ponovljenog postupka pregleda i ocjene ponuda naručitelj donosi novu odluku (o odabiru ponude ili

53 UDK JAVNA NABAVA o poništenju), uvažavajući pravno shvaćanje Državne komisije izraženo u obrazloženju Rješenja kojim je poništena odluka naručitelja. U žalbi na novu odluku naručitelja nije moguće is ca- žalbene navode, koje je žalitelj propus o istaknu u žalbi na prethodnu odluku naručitelja. Činjenice koje su žalitelju bile poznate u prvotnom postupku pregleda i ocjene ponuda i koje je žalitelj mogao iznosi u prethodnom žalbenom postupku, žalitelj ne može iznosi u žalbi na novu odluku naručitelja donesenu u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda. Člankom 146., stavkom 2. Zakona propisano je da žalitelj koji je propus o izjavi žalbu u određenoj fazi otvorenog postupka javne nabave sukladno odredbi stavka 1. ovoga članka nema pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu. Primjer iz prakse: Naručitelj je u ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda koris o ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja ponude odabranog ponuditelja? U prethodnom Rješenju Državne komisije kojim je poništena odluka o odabiru naručitelja, na stranici 3., utvrđeno je da je odabrani ponuditelj, zajednica ponuditelja XY d.o.o., dostavio Izvadak iz sudskog registra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu porezne uprave o stanju duga za podružnicu tvrtke člana zajednice ponuditelja, osnivača podružnice, te da je žalbeno jelo utvrdilo da je odabrani ponuditelj, s obzirom na to da podružnica nije pravna osoba, navedene dokumente bio dužan dostavi za društvo osnivača podružnice i osobe ovlaštene po zakonu za zastupanje osnivača podružnice. U ponovljenom postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj je pozivom na članak 92. Zakona, zajednici ponuditelja XY d.o.o. upu o Zahtjev za pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata, kojim je tražio da is ponuditelj dostavi Izvadak iz sudskog registra, Izjavu o nekažnjavanju i Potvrdu porezne uprave o stanju duga za društvo osnivača podružnice. Odabrani ponuditelj je u ostavljenom roku dostavio tražene dokumente. U Obrazloženju Rješenja navodi se da naručitelj, me što je prilikom ponovljenog pregleda i ocjene ponuda iskoris o zakonsku mogućnost da traži pojašnjenje i upotpunjavanje ponude odabranog ponuditelja, nije postupio pro vno pravnom shvaćanju Državne komisije iz prethodnog Rješenja istoga jela. Stoga je žalbeni navod nesnovan Neuobičajeno niska cijena Važeći Zakon, u odredbi članka 91., stavka 1., propisuje da ako je u ponudi iskazana neuobičajeno niska cijena ponude ili neuobičajeno niska pojedina jedinična cijena što dovodi u sumnju mogućnost isporuke robe, izvođenja radova ili pružanja usluga koji su predmet nabave, javni naručitelj može odbi takvu ponudu. Kod ocjene cijena javni naručitelj uzima u obzir usporedne iskustvene i tržišne vrijednos te sve okolnos pod kojima će se izvršava određeni ugovor o javnoj nabavi. Dakle naručitelj, ako sumnja u mogućnost izvršenja ugovora po ponuđenoj cijeni, može odbi takvu ponudu, ako je u pitanju neuobičajeno niska cijena ponude, ali i ako je neuobičajeno niska pojedina jedinična cijena. Prije odbijanja takve ponude naručitelj mora pisanim putem od ponuditelja zatraži objašnjenje ponude. Sukladno članku 21., stavku 7. Uredbe, naručitelj smije od ponuditelja traži objašnjenje cijene ponude koju smatra neuobičajeno niskom, ako su ispunjeni sljedeći uvje : 1. cijena ponude je za više od 50 % niža od prosječne cijene preostalih valjanih ponuda, 2. cijena ponude je za više od 20 % niža od cijene drugorangirane valjane ponude, te 3. zaprimljene su najmanje tri valjane ponude. Naručitelj može od ponuditelja zatraži objašnjenje cijene ponude, ako smatra da je ona neuobičajeno niska i iz drugih razloga Način pregleda i ocjene ponuda U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj: najprije isključuje ponuditelja ili natjecatelja kod kojeg su stečeni razlozi za isključenje u skladu s člancima 67. i 68. Zakona (kažnjavanost; neplaćeni porezi, ako je gospodarski subjekt dostavio lažne podatke; stečaj; likvidacija i sl.) za m odbija ponudu ponuditelja koji nije dostavio jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, odnosno ako dostavljeno jamstvo nije valjano u preostalim ponudama sljedećim redoslijedom provjerava: a) oblik, sadržaj i cjelovitost ponude, b) ispunjenje uvjeta sposobnos, c) ispunjenje zahtjeva u vezi s opisom predmeta nabave i tehničke specifikacije, d) računsku ispravnost ponude, e) ispunjenje ostalih uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje. U odnosu na pitanje cjelovitos ponude koje naručitelj provjerava u postupku pregleda i ocjene ponuda, valja istaknu da se u praksi često događa da ponuditelji ne ispune troškovnik u cijelos. Takva ponuda je nepotpuna odnosno necjelovita, pa makar se radilo i o samo jednoj stavci troškovnika koja nije ispunjena. Takve ponude naručitelj treba odbi kao nevaljane, jer u pro vnom traženje dopune troškovnika rezul ralo bi naknadnom izmjenom već dostavljene ponude. Takav nedostatak ponude ne može bi otklonjen ni pojašnjenjem ponude sukladno članku 92., stavku 51

54 JAVNA NABAVA UDK Zakona. Primjer necjelovite ponude je i ponuda u kojoj nedostaje jedna (ili više) stranica ponude. Također, nevaljana je i ponuda u kojoj su primjerice dvije stranice numerirane is m rednim brojem stranice: ako javni naručitelj jekom pregleda ponude utvrdi računsku pogrešku, obvezan je od ponuditelja zatraži prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovori u roku ne duljem od pet dana. Nakon provjere ponuda na navedeni način naručitelj će odbi ponude, ako postoje ostali razlozi za odbijanje ponuda iz članka 93. Zakona da ponudu ponuditelja koji nije dokazao svoju sposobnost; ponudu koja nije cjelovita; ponudu koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje; ponudu u kojoj cijena nije iskazana u apsolutnom iznosu; ponudu koja sadrži pogreške, nedostatke odnosno nejasnoće ako pogreške, nedostaci odnosno nejasnoće nisu uklonjive, i sl. nakon pregleda i ocjene ponuda valjane ponude rangiraju se prema kriteriju za odabir. Pitanje: Ponuda odabranog ponuditelja ne sadrži popis ugovora o isporuci robe već samo potvrdu o ispunjenju ugovornih obveza s privatnim inves torom. Može li se takav dokaz smatra valjanim u smislu članka 72., stavka 3., točkom 1. Zakona? Naručitelj, Grad X, objavio je 12. veljače u EOJN RH, poziv na nadmetanje, u otvorenom postupku javne nabave, broj objave: 2014/S , za predmet: nabava i ugradnja materijala za modernizaciju javne rasvjete. Između tri pris gle ponude, naručitelj je dvije ocijenio valjanima i dana 7. travnja donio Odluku o odabiru, kojom je odabrao ponudu ponuditelja XY d.o.o. Makarska. Na Odluku o odabiru, žalbu Državnoj komisiji izjavio je žalitelj X d.o.o. Split. Žalitelj navodi da ponuda odabranog ponuditelja ne sadrži popis ugovora već samo potvrdu o ispunjenju ugovornih obveza s privatnim inves torom, što je u suprotnos s točkom 4.3. Dokumentacije za nadmetanje Tehnička i stručna sposobnost. U odgovoru na žalbu naručitelj is če da je ponuditelj priložio potvrdu o urednom ispunjenju ugovora, a koji iznos višestruko premašuje procijenjenu vrijednost nabave, pa je stoga potvrda kao takva, valjan dokaz i u skladu s dokumentacijom za nadmetanje. Točkom 4.3. Dokumentacije za nadmetanje Tehnička i stručna sposobnost, naručitelj je između ostaloga tražio: Popis ugovora o isporuci robe, izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini. Popis ugovora sadrži iznos, datum isporuke robe i naziv druge ugovorne strane. Potvrda o uredno ispunjenim ugovorima mora sadržava : 1. naziv i sjedište ugovornih strana, 2. točno specificiran predmet ugovora, 3. vrijednost ugovora, 4. vrijeme i mjesto ispunjenja ugovora, 5. navod da li su isporuke uredno izvršene. Ponuditelj mora dokaza da je u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom prethodne tri godine koje prethode toj godini, izvršio ugovore o isporuci iste ili slične robe kao predmet nabave, u vrijednos jednakoj ili većoj od iznosa procijenjene vrijednos nabave. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, na stranici 8/70, utvrđeno je da se na istoj nalazi: Potvrda o urednom ispunjenju obveza iz ugovora, izdane od druge ugovorne strane, dana 7. ožujka 2014., i u kojoj se navodi da je XY d.o.o. Makarska, korektno i u potpunos ispunio sve ugovorne obveze, kao dobavljač temeljem sklopljenih ugovora o isporuci elektromaterijala, rasvjetnih jela i opreme, i to: u godini, od 1. siječnja do 31. prosinca u vrijednos od ,63 kuna. U ponudi je također priložena Potvrda o urednom ispunjenju obveza iz ugovora u 2013.; te u godini. Članak 72., stavak 3. Zakona propisuje da se tehnička i stručna sposobnost za izvršenje ugovora o javnoj nabavi može se, ovisno o prirodi, količini, važnos i namjeni robe, dokaza s jednim ili više sljedećih dokaza: 1. popis ugovora o isporuci robe izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini, a ako je potrebno radi osiguranja odgovarajuće razine natjecanja naručitelj može odredi i duže razdoblje. Popis ugovora sadrži iznos, datum isporuke robe i naziv druge ugovorne strane. Ako je druga ugovorna strana naručitelj u smislu ovoga Zakona, popis kao dokaz o urednoj isporuci sadrži ili mu se prilaže potvrda potpisana ili izdana od naručitelja. Državna komisija je usvojila žalbeni navod žalitelja navodeći da se navedeni dokaz tehničke i stručne sposobnos podnosi u obliku popisa ugovora o isporuci robe (kojem se prilaže potvrda potpisana ili izdana od naručitelja u smislu Zakona, odnosno od privatnog subjekta), a da odabrani ponuditelj nije dostavio popis ugovora (već Potvrdu o urednom ispunjenju obveza iz ugovora). Uz to se navodi da naručitelj nije koris o mogućnost iz članka 92. Zakona, za pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata dostavljenih sukladno člancima od 67. do 74. Zakona. Stoga se takav dokaz ne može smatra valjanim u smislu članka 72., stavka 3., točkom 1. Zakona.

55 UDK JAVNA NABAVA 7.4. Provjera ponuditelja Nakon rangiranja ponuda prema kriteriju za odabir ponude, a prije donošenja odluke o odabiru, javni naručitelj može, dakle, nije obvezan, od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim namjerava sklopi ugovor o javnoj nabavi ili jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima namjerava sklopi okvirni sporazum zatraži dostavu izvornika ili ovjerenih preslika jednog ili više dokumenata, koji su traženi sukladno člancima od 67. do 74. Zakona. Ako je gospodarski subjekt već u zahtjevu za sudjelovanje ili ponudi dostavio određene dokumente u izvorniku ili ovjerenoj preslici, nije ih dužan ponovo dostavlja. Ako najpovoljniji gospodarski subjekt u ostavljenom roku ne dostavi sve tražene izvornike ili ovjerene preslike dokumenata, i/ili ne dokaže da i dalje ispunjava uvjete, naručitelj će isključi takvog ponuditelja odnosno odbi njegovu ponudu, te ponovo izvrši rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu ponuditelja kojeg je isključio odnosno ponuditelja, čiju je ponudu odbio. U tom slučaju naručitelj će pozva novog najpovoljnijeg ponuditelja da dostavi izvornike ili ovjerene preslike dostavljenih dokumenata. Zakon dopušta naručitelju, da ne zah jeva izvornike ili ovjerene preslike dokumenata dostavljenih u neovjerenoj preslici, ako su is već dostavljeni u drugom postupku javne nabave kod istog naručitelja i udovoljavaju postavljenim uvje ma. 8. Donošenje i dostava odluke o odabiru ili poništenju Naručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda donosi odluku o odabiru. Odlukom o odabiru odabire se najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim će se sklopi ugovor o javnoj nabavi, odnosno najpovoljnija ponuda jednog ili više gospodarskih subjekata s kojima će se sklopi okvirni sporazum. Ako postoje razlozi za poništenje postupka javne nabave iz članka 100. Zakona, naručitelj bez odgode donosi odluku o poništenju. Odluku o odabiru ili o poništenju, s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda javni naručitelj obvezan je bez odgode dostavi svakom ponuditelju, odnosno svakom sudioniku u drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objavom u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske, pri čemu se dostava smatra obavljenom istekom dana objave i sl.). Naručitelj nije obvezan uz zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda dostavi priloge zapisniku (zahtjevi za pojašnjenjem i/ili upotpunjavanjem dokumenata i ponuda, zahtjevi za dostavom izvornika ili ovjerenih preslika traženih dokumenata, zahtjevi za prihvat ispravka računske pogreške, zahtjevi za objašnjenjem neuobičajeno niske cijene, dostavljeni dokumen, pojašnjenja, objašnjenja, prihvat ispravka, mišljenje stručne službe naručitelja ili neovisne stručne osobe i sl.). Pitanje: Može li naručitelj poniš odluku o odabiru, koju je već donio u postupku javne nabave i dostavio ponuditeljima i donije novu odluku? Naručitelj je u postupku javne nabave donio odluku o odabiru najpovoljnije ponude pro vno članku 20. Uredbe, odnosno odabrao je ponudu koja je povoljnija bez PDV-a, iako je naručitelj bio obvezan usporedi ponude s PDV-om. Sukladno članku 20. Uredbe, naručitelj koji može koris pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda bez poreza na dodanu vrijednost, a naručitelj koji ne može koris pravo na pretporez uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost. U konkretnom slučaju, radi se o naručitelju koji ne može koris pravo na pretporez, te je stoga bio obvezan usporedi ponude s PDV-om, jer na taj način može odabra povoljniju ponudu, koja je bez PDV-a. Način donošenja i dostave odluke o odabiru propisan je člankom 96., stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi. Među m, is članak Zakona ne sadrži odredbu koja bi davala ovlast naručitelju da odluku o odabiru, koja je dostavljena ponuditeljima, izmijeni jekom žalbenog roka koji počinje teći nakon primitka odluke o odabiru od strane ponuditelja. Odredba članka 96., stavka 8. Zakona daje naručitelju ovlast samo da odlukom ispravi pogreške u imenima ili brojevima, pisanju ili računanju te druge očite netočnos u odluci o odabiru koju je donio. Takvu odluku može poniš samo Državna komisija u žalbenom postupku, sukladno članku 164., stavku 1., točki 4. Zakona, ako je ista nezakonita. 9. Uvid u ponude Uvid u ponude drugih ponuditelja je vrlo značajno pravo koje imaju ponuditelji u postupku javne nabave, bilo da se uvid u ponude ostvaruje kod naručitelja ili pred Državnom komisijom. Uvidom u ponude mogu se sazna podaci koji se odnose na postupak pregleda, ocjene i odabira ponude odnosno koji se odnose na razloge poništenja postupka, koji su tajni do donošenja odluke, a koji mogu bi značajni za is canje žalbenih navoda u izjavljenoj žalbi na odluku naručitelja. Člankom 102., stavkom 1. Zakona propisano je da nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. ovoga Zakona ili odluke o poništenju iz članka

56 JAVNA NABAVA UDK ovoga Zakona do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu, uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno ovome Zakonu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima sukladno članku 16. ovoga Zakona (čl. 16., st. 2. Zakona propisano je da ako gospodarski subjekt označava određene podatke iz ponude poslovnom tajnom, obvezan je u ponudi naves pravnu osnovu na temelju kojih su podaci tajni). Poslovnu tajnu predstavljaju podaci, koji kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog rada ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupi štetne posljedice za njezine gospodarske interese (čl. 19. Zakona o zaš tajnos podataka; NN, br. 108/96). Zakon propisuje koji podaci u ponudi ne mogu bi označeni poslovnom tajnom. Ponuditelji ne smiju označi tajnim podatke o jediničnim cijenama, iznosima pojedine stavke, cijeni ponude te podatke iz ponude u vezi s kriterijima za odabir ekonomski najpovoljnije ponude. Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13) je u stavku 3., članka 102., koji je ukinut Odlukom Ustavnog suda RH, broj: U-I-1678/2013, donesenom na sjednici od 19. prosinca godine, koja je objavljena u Narodnim novinama broj 13/14. Odlukom o prihvaćanju Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnos s Ustavom; bio pobliže odredio način obavljanja uvida u ponude. U tom smislu, bilo je propisano da prilikom obavljanja uvida u ponude drugih ponuditelja, bilo kod naručitelja ili pred Državnom komisijom (čl. 165., st. 3. Zakona), ponuditelji odnosno stranke žalbenog postupka ne smiju kopira, umnaža, reproducira, fotografira ili snima podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Ponuditelji su mogli samo ručno bilježi podatke iz ponuda drugih ponuditelja. Donošenjem Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom se ukidaju odredbe članka 102., stavka 3. i članka 165., stavka 3. Zakona o javnoj nabavi, naručitelji u postupku javne nabave, nakon donošenja odluke o odabiru ili poništenju, ne smiju ograničava- ponuditeljima uvid u ponude drugih ponuditelja, ograničavajući im način obavljanja uvida samo na mogućnost ručnog bilježenja podataka iz ponuda. Na is način i Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave neće ograničava stranke žalbenog postupka u pogledu načina obavljanja uvida u žalbeni spis predmeta. Naručitelji kao i Državna komisija, prilikom uvida u ponude odnosno u spis predmeta, postupa će tako da omoguće strankama i drugim osobama koje dokažu pravni interes, da se informiraju o jeku postupka i razgledaju spis predmeta, u svojim službenim prostorijama. U tom smislu, ponuditelji kao stranke u žalbenom postupku mogu o svom trošku umnoži, kopira, snima, i sl., akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih jela, nacrta rješenja i drugih akata, koji su temeljem posebnih propisa označeni određenim stupnjem tajnos ili ako je to pro vno interesu stranke ili trećih osoba. Primjer iz prakse: Je li naručitelj pravilno postupio kada je ograničio vrijeme obavljanja uvida u ponude tako, da isto obavi samo jedan predstavnik naručitelja? Naručitelj, Bolnica, objavio je u EOJN-u RH poziv na nadmetanje u otvorenom postupku javne nabave, za predmet nabave: isporuka i montaža opreme za radiološku dijagnos ku. U žalbi na Odluku o odabiru žalitelj navodi da je naručitelj postupio pro vno članku 102., stavku 1. Zakona o javnoj nabavi, jer je žalitelju ograničio vrijeme za pregled (uvid) u ponude na 30 minuta, iako je žalitelj sukladno Zakonu tražio uvid u ponude dvaju ponuditelja. Žalitelj tvrdi da nije bilo dovoljno vremena da se u tako kratkom roku izvrši uvid u ponude dvaju ponuditelja, te da se kvalitetno prikupe podaci o tome jesu li ostali ponuditelji dostavili valjane ponude, te za eventualno izjavljivanje želbe. Pregledom dokaznog materijala (Zahtjev žalitelja za uvid u ponude ponuditelja; Izvješće o slanju Zahtjeva telefaksom; Odgovor naručitelja na Zahtjev žalitelja; Izvješće o slanju Odgovora naručitelja telefaksom; Zapisnik naručitelja o obavljenom uvidu) žalbeno jelo je utvrdilo da je žalitelj 23. kolovoza od naručitelja tražio da mu omogući uvid u ponude odabranog ponuditelja i ponuditelja H.K.O. d.o.o., na dan 26. kolovoza 2013., u sa, u prostorijama naručitelja. Iz Odgovora naručitelja, poslanog žalitelju razvidno je da je naručitelj naveo da uvid u ponude može izvrši jedan predstavnik žalitelja na dan 26. kolovoza 2013., u vremenu od do sa, u prostorijama ravnateljstva naručitelja. Iz Zapisnika naručitelja o obavljenom uvidu od 26. kolovoza 2013., potpisanom od predstavnika žalitelja i predstavnika naručitelja, navedeno je da je sukladno odredbi članka 102., stavka 1. Zakona, nakon dostave Odluke o odabiru i Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda, predstavnik žalitelja J. R., izvršio uvid u ponude odabranog ponuditelja i ponuditelja H.K.O. d.o.o., u vremenu od do sa.

57 UDK JAVNA NABAVA Uzimajući u obzir odredbu članka 102., stavka 1. Zakona, kojom je propisano je da je nakon dostave odluke o odabiru ili odluke o poništenju do isteka roka za izjavljivanje žalbe, javni naručitelj obvezan ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu uključujući i naknadno dostavljene dokumente te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno Zakonu, osim u one podatke koje su ponuditelji označili tajnima, te osobito uzimajući u obzir odredbu kojom je propisano da ponuditelji prilikom obavljanja uvida smiju samo ručno bilježi- podatke iz ponuda drugih ponuditelja, što samo po sebi usporava ponuditelje prilikom obavljanja uvida, Državna komisija je ocijenila da je naručitelj, odredivši da uvid u ponude može izvršava samo jedan predstavnik naručitelja u vremenu od do sa, povrijedio članak 102., stavak 1. Zakona, odnosno ograničio je žalitelja u njegovom pravu da kvalitetno obavi uvid u ponude, što u konačnici može utjeca na kvalitetu same žalbe. Temeljem navedenoga žalbeno jelo je žalbeni navod ocijenilo osnovanim, te sukladno članku 164., stavku 1., točki 4. poniš lo odluku o odabiru i vra lo predmet naručitelju na ponovni pregled i ocjenu ponuda. 10. Rok mirovanja Rok mirovanja je rok u kojem naručitelj ne smije sklopi ugovor ili okvirni sporazum, odnosno pokrenu novi postupak javne nabave za is ili sličan predmet nabave. Naručitelj je obvezan primijeni rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednos od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim slučajevima poništenja). Kod nabave male vrijednos rok mirovanja je deset dana od dana dostave odluke o odabiru ili poništenju (u određenim slučajevima poništenja). Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja. Izvršnošću odluke o odabiru nastaje ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum. 11. Zaključno S obzirom na to da je postupak javne nabave vrlo formalan postupak, temeljno pravilo kojeg se ponuditelji prilikom izrade ponuda u postupku javne nabave moraju pridržava je, poš vanje zahtjeva i uvjeta koje je naručitelj propisao dokumentacijom za nadmetanje, kao što je to i propisano člankom 87., stavkom 1. Zakona (pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje). U tom smislu vrlo je važno za ponuditelje da pažljivo prouče dokumentaciju za nadmetanje te da izrade ponudu koja će udovolji postavljenim uvje ma i zahtjevima naručitelja, a koji se odnose na razloge isključenja gospodarskih subjekata iz postupka javne nabave, uvjete sposobnos koje ponuditelji moraju ispuni da bi dokazali mogućnost izvršenja ugovora, opis i značajke predmeta nabave, uvjete u vezi s oblikom ponude, ugovorne uvjete i sl. S druge strane, naručitelj, kako javni, tako i sektorski, pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. Naime, odredbom članka 90., stavka 1. Zakona propisano je da nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije za nadmetanje. KNJIGA JE AŽURIRANA NOVIM ZAKONSKIM IZMJENAMA! Pred Vama je jedinstvena publikacija koja obrazlaže novi zakonodavni i ins tucionalni okvir jav ne nabave, prak čnu pri mjenu javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, te nove postulate koje Europska unija postavlja pred sudionike sustava općenito. Publikacija je primarno namijenjena osobama koje sudjeluju ili će sudjelova svakodnevno u procesu javne nabave od planiranja, preko pripreme i provođenja postupaka, te ugovaranja i realizacije nabave. S druge strane, knjiga je namijenjena i poslovnoj zajednici koja sudjeluje na tržištu javne nabave kao ponuditelj. Dan je pregled zakonodavstva, ins tucija, izvora informacija koje su dostupne u zemlji i šire te upozorava na ono što moraju učini kako bi se prilagodili novim pravilima. Dan je odgovor na pitanje kako ostvari zaš tu prava u sustavu javne nabave u prikazu prakse Državne komisije za kontrolu javne nabave i Europskog suda pravde. U knjizi su i prijedlozi obrazaca koje ponuditelj može primijeni prilikom izjavljivanja žalbe u sustavu javne nabave. Cijena izdanja: 250,00 kn (PDV uključen) www. m4pin.hr e-pošta: centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr 55

58 RADNO PRAVO UDK Dopunski rad Sanja Ro m * Novim Zakonom o radu (NN, br. 93/14. dalje u tekstu: ZOR) koji je stupio na snagu 7. kolovoza 2014., radi po canja zapošljavanja i suzbijanja rada na crno, u sustav rada uveden je novi ins tut dopunskog rada. Ovaj se ins tut odnosi samo na radnike, koji su već zaposleni na puno radno vrijeme. Procjena je zakonodavca da će uvođenje ovog ins tuta ima pozi van utjecaj na suzbijanje sive ekonomije Uvod Zakonom o radu (čl. 61.) propisano je da puno radno vrijeme radnika ne može bi duže od 40 sa tjedno (ako zakonom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije određeno radno vrijeme, smatra se da je puno radno vrijeme četrdeset sa tjedno), ali i da radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sa tjedno (što iznosi najviše 1,6 sa dnevno), odnosno do 180 sa godišnje, pod uvjetom da je poslodavac (odnosno poslodavci) s kojim je radnik već prethodno sklopio ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost. Člankom 62. ZOR-a ista je mogućnost propisana i za radnike koji istovremeno rade s nepunim radnim vremenom (pod kojim se podrazumijeva svako radno vrijeme kraće od punog radnog vremena) kod više poslodavaca, tako da i takav radnik može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sa tjedno, pa i u tom slučaju radnik za dopunski rad mora ima pisanu suglasnost svih poslodavaca. 2. Zakonski uvje za dopunski rad Prvi uvjet koji zakonodavac propisuje za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu je da radnik već mora radi u punom radnom vremenu. To znači da je radnik prijavljen na mirovinsko osiguranje po osnovi radnog odnosa na temelju sklopljenog ugovora o radu s punim radnim vremenom, pa ovisno o tjednom radnom vremenu koje je poslodavac prijavio Zavodu prijavom o početku poslovanja M-11P, odnosno prijavom o promjeni jekom poslovanja M-13P, može bi prijavljen na mirovinsko osiguranje po osnovi: * Sanja Ro m, dipl. iur., Zagreb. ugovora o radu s punim radnim vremenom sklopljenim samo s jednim poslodavcem, (npr. poslodavac koji prijavom o početku poslovanja ima prijavljeno tjedno radno vrijeme 40 sa za osiguranika je uspostavio prijavu o početku osiguranja s dnevnim radnim vremenom od 8 sa, ili ako poslodavac ima kao puno radno vrijeme prijavljeno tjedno radno vrijeme od 36 sa za osiguranika te je uspostavio prijavu o početku osiguranja s dnevnim radnim vremenom od 7,2 sata itd.; a odnos tjednog i dnevnog radnog vremena prikazan je u tabeli 1.), ili ugovora o radu s nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca (npr. prvi poslodavac koji prijavom o početku poslovanja ima prijavljeno tjedno radno vrijeme od 40 sa je za osiguranika uspostavio prijavu o početku osiguranja s dnevnim radnim vremenom od 4 sata, tj. polovicom punog radnog vremena, a drugi poslodavac ima kao puno radno vrijeme prijavljeno tjedno radno vrijeme od 36 sa, u tom slučaju puno dnevno radno vrijeme iznosi 7,2 sata, za osiguranika je uspostavio prijavu o početku osiguranja također s polovicom punog dnevnog radnog vremena, dnevnim radnim vremenom od 3,6 sa ), tako da zbrajajući dnevna radna vremena svih (dvije ili više) prijava o početku osiguranja (u navedenom primjeru 4 sata + 3,6 sa ), osiguranik koji je kod svakog od poslodavaca prijavljen na rad s nepunim radnim vremenom, ipak radi ukupno u punom radnom vremenu. Tablica 1. Najčešći primjeri dnevnog i tjednog radnog vremena Dnevno radno vrijeme osiguranika Tjedno radno vrijeme Šifra za dnevno radno vrijeme na prijavi M-1P/M-3P 8 sa 40 sa 80 7,2 sata 36 sa 72 7 sa 35 sa 70 4 sata 20 sa 40 3,5 sata 17 sa i 30 minuta 35 1 sat 5 sa 10 Za radnike koji rade kraće od 1 sat dnevno potrebno je tjedno radno vrijeme pretvori u dnevno, i u prijavu upisa šifru prema tablici 2. Najmanje je moguće

59 UDK dnevno radno vrijeme osiguranika u prijavi o početku osiguranja M-1P/eM-1P odnosno prijavi o promjeni jekom osiguranja M-3P/eM-3P eviden ra na 6 minuta dnevno (šifra 01). Tablica 2. Primjeri dnevnog radnog vremena kraćeg od 1 sat dnevno i tjednog radnog vremena Dnevno radno vrijeme osiguranika u minutama Tjedno radno vrijeme Šifra za dnevno radno vrijeme na prijavi M-1P/M-3P 6 minuta pola sata minuta 1 sat minuta 1 sat i 30 minuta minute 2 sata minuta 2 sata i 30 minuta minuta 3 sata minute 3 sata i 30 minuta minuta 4 sata minute 4 sata i 30 minuta minuta (1 sat) 5 sa 10 1 sat i 36 minuta 8 sa 16 RADNO PRAVO (individualno određen), za obavljeni rad ispla plaću, pobliže odredi mjesto i način obavljanja rada, osigura radniku uvjete za rad na siguran način, te osigura zaš tu dostojanstva radnika, dok je radnik obvezan prema uputama poslodavca osobno obavlja- posao pobliže određen ugovorom o radu. Odredbe ZOR-a u dijelu kojim se norma vno uređuje zasnivanje radnog odnosa i sklapanje ugovora o radu s pulirane su tako da se zasnivanje radnog odnosa definira u singularu (radni odnos zasniva se ugovorom o radu), a ne u pluralu (ugovorima o radu), što implicira da kod istog poslodavca s is m radnikom i u istom razdoblju ne postoji mogućnost kumulacije ugovora o radu. Načelo slobode ugovaranja ogleda se i u činjenici da se stranke ugovora o radu mogu sporazumje žele li sklopi ugovor o radu na neodređeno radno vrijeme (pravilo) s punim ili nepunim radnim vremenom, ili sklopi ugovor o radu na određeno radno vrijeme (iznimka) s punim ili nepunim radnim vremenom, ali ne i u kumulaciji h ugovora nevezano u odnosu na njihovo trajanje (npr. istodobno dva ugovora o radu na određeno radno vrijeme s nepunim radnim vremenom). Drugi uvjet koji zakonodavac nameće za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu je da poslodavac, koji s radnikom sklapa takav ugovor ne može bi is poslodavac, odnosno jedan od više poslodavaca s kojim je osoba koja sklapa ugovor o dopunskom radu prethodno već sklopila ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom. Dopunski rad je vremenski ograničen, s obzirom na treći uvjet koji uvjetuje da dopunski rad ne može traja duže od 8 sa tjedno (što dnevno iznosi najviše 1,6 sa ), odnosno duže od 180 sa godišnje. Četvr uvjet je da poslodavac za kojeg radnik radi u punom radnom vremenu, kao i svi poslodavci za koje radnik radi u nepunom radnom vremenu, dadu svoju pisanu suglasnost na dopunski rad, jer bi is u pro vnom mogao bi obuhvaćen i ins tutom zakonske zabrane tržišnog natjecanja s poslodavcem. Dakle, sva če ri navedena zakonska uvjeta moraju bi kumula vno ispunjena za mogućnost sklapanja ugovora o dopunskom radu. Radni odnos zasniva se sklapanjem ugovora o radu kao dvostrano obveznog (stranke ugovora o radu su poslodavac pravna ili fizička osoba i radnik), konsenzualnog (ugovor o radu nastaje suglasnošću volja ugovornih stranaka), imenovanog i naplatnog ugovora (oneroznost plaća) s prethodno točno utvrđenim sadržajem. Ugovorom o radu ugovorne strane na cjelovi način uređuju međusobna prava i obveze koje proizlaze iz radnog odnosa s odgovarajućom primjenom članka 9. (sloboda ugovaranja) ZOR-a. Obveza poslodavca je radniku u radnom odnosu da posao Stranke ugovora o radu mogu is jekom trajanja radnog odnosa mijenja sporazumno aneksom postojećeg ugovora, pod odgovarajućim kondicijama propisanim odredbama ZOR-a. Odredbe poslodavca i radnika kod tog poslodavca nisu fakulta vne obveze ili djeljive obveze u smislu odredaba Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05. ), koje bi omogućile (između is h ugovornih stranaka i za isto razdoblje) da poslodavac od radnika traži neku fakulta vnu tražbinu, a radnik svoju obvezu (osobno obavljanje preuzetog posla) za is rad ispuni u dijelovima. Dakle, može se zaključi da ne postoji pravna osnova za kumula vni radni odnos po osnovi različi h ugovora o radu, za isto razdoblje osiguranja kod istog poslodavca, već samo kod različi h poslodavaca. 3. Prijava dopunskog rada u sustavu mirovinskog osiguranja S obzirom na to da se i u slučaju dopunskog rada radi o ugovoru o radu iz kojeg proizlaze sva prava i obveze radnika po osnovi radnog odnosa, takvoga je radnika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) poslodavac obvezan prijavi na mirovinsko osiguranje: prijavom na osiguranje (papirnatom prijavom skanica M-1P, odnosno elektroničkom em-1p, ako zapošljava više od tri radnika). Zavod obvezno vodi ma čnu evidenciju o osiguranicima osiguranim na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos (svim obvezno osiguranim kategorijama osiguranika sukladno odredbama Zako- 57

60 RADNO PRAVO UDK na o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13. dalje u tekstu: ZOMO), kako po osnovi radnog odnosa i s njima izjednačenim osnovama, tako i po osnovi obavljanja samostalnih djelatnos ), obveznicima doprinosa (pravnim i fizičkim osobama, samostalnim obveznicima doprinosa) i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja u skladu s ZOMO-om i Pravilnikom o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. dalje u tekstu: Pravilnik). Ma čnu evidenciju o obveznicima i njihovim radnicima Zavod vodi od godine, ali raspolaže i podacima za prethodna razdoblja. Obveza poslodavca (pravne ili fizičke osobe) je da, sukladno odredbama ZOMO-a i Pravilnika obvezno uspostavi odgovarajuću prijavu o svom poslovanju (prijavu o početku poslovanja M-11P, prestanku poslovanja M-12P, promjeni jekom poslovanja M-13P), kao i prijavu za osiguranika: prijavu o početku osiguranja za svakog novozaposlenog radnika ( skanica M-1P/eM-1P) u roku od 24 sata od dana početka zaposlenja prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/eM- 2P) za svakog radnika kojem je prestao radni odnos u roku od 24 sata od dana prestanka zaposlenja prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P/eM-3P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promjena jekom osiguranja u roku od 24 sata od dana nastale promjene prijavu promjenu podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici ( skanica MPP) u slučaju: ako se u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, kao i ostvarivanja prava na mirovinu, utvrdi da za osiguranika nisu eviden rani svi podaci o osnovicama i stažu osiguranja u evidencijama Zavoda, odnosno u slučaju ispravka podataka o stažu, osnovici i obračunanom doprinosu, utvrđenih u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja i osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Tako se na temelju uspostavljenih prijavno-odjavnih podataka, za sve osiguranike po osnovi radnog odnosa, ovisno o činjenici zaključenja ugovora o radu (M-1P/ em1p), odnosno prestanka ugovora o radu (M-2P/ em2p), ili promjene bilo kojeg podatka u vezi s prijavom osiguranja jekom radnog odnosa (M-3P/ em3p), vode podaci u ma čnoj evidenciji Zavoda. U ma čnu evidenciju Zavoda unose se podaci o razdobljima osiguranja, podaci o ostvarenim plaćama, o obveznicima i podaci o korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja. S obzirom na to da se na osnovi eviden ranih podataka ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja, Zavod je dužan osigura cjelovitost i točnost h podataka, što se pos že kontrolom u postupku eviden ranja podataka, u redovi m postupcima kontrole, te u postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja. Važno je istaknu da za točnost podataka odgovara obveznik uspostavljanja prijava za vođenje ma čne evidencije (poslodavac za radnika, samostalni obveznik za sebe), te da o točnos i pravovremenom dostavljanju h podataka ovise prava osiguranika, kao i povezivanje, razmjenjivanje i uparivanje podataka između povezanih ins tucija (Zavoda, Središnjeg registra osiguranika REGOS-a, Porezne uprave, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje). Od 1. srpnja navedeni podaci dobivaju dodatno na važnos s obzirom na ukidanje radne knjižice i obvezu Zavoda na izdavanje potvrda, odnosno elektroničkog zapisa potvrda ERPS (dužnost Zavoda, prema odredbi čl. 6. ZOR-a, da u elektroničkoj bazi podataka o osiguranicima vodi elektroničke zapise s podacima osiguranika, koji to svojstvo imaju po osnovi radnog odnosa), te od 1. siječnja s obzirom na preuzimanje podataka po jedinstvenom obrascu Izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (Obrazac JOPPD) i obvezu Zavoda da sukladno Zakonu o prikupljanju, obradi, povezivanju, korištenju i razmjeni podataka o primicima i javnim davanjima po osiguranicima (NN, br. 157/13.), nositeljima prikupljanja podataka (Ministarstvu financija, Poreznoj upravi i REGOS-u) osigura podatke o obveznicima doprinosa, osiguranicima te početku i prestanku statusa u osiguranju. Kako bi se odredba članka 61. ZOR-a mogla proves u sustavu mirovinskog osiguranja, u odnosu na stanje koje je prethodilo uvođenju ins tuta dopunskog rada, kada je osiguranik mogao u istom razdoblju osiguranja radi najviše 8 sa dnevno, tom prijavom o početku osiguranja ( skanica M-1P/eM-1P), odnosno prijavom o promjeni podataka (prijava M-3P/eM-3P) omogućeno je za sve osiguranike po osnovi radnog odnosa kod pravne osobe i radnog odnosa kod fizičke osobe, koji ispunjavaju uvjete propisane člankom 61. ZOR-a, provođenje prijave o početku osiguranja kao dopunskog rada. Dakle, mogućnost dopunskog rada odnosi se samo na osiguranike, koji su već osigurani po jednoj od sljedećih osnova radničkog osiguranja: osiguranike radnike zaposlene kod pravnih osoba (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a) zaposlenike kod fizičkih osoba samostalnih obveznika doprinosa (obrtnika, trgovca pojedinca, samostalnih profesionalnih djelatnos i dr. (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a)

61 UDK RADNO PRAVO osobe koje su izabrane ili imenovane na dužnos u jelima javne vlas, jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću (čl 9., st. 1., toč 2. ZOMO-a) osobe u radnom odnosu u djelatnom sastavu Hrvatske vojske (čl. 9., st. 1., toč. 1. ZOMO-a) osobe zaposlene kod inozemnih organizacija sa sjedištem u RH, koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarod. organizacija i ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarod. organizacija ili predstavništva sa sjedištem u RH, koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st. 1., toč. 5. ZOMO-a) državljane trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposlene na državnom području RH, ako pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno (čl. 9., st., 1. toč. 6. ZOMO-a). Obveza doprinosa propisana Zakonom o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13 i 41/14 dalje u tekstu: ZD), u vezi je s razdobljem provedenim u mirovinskom osiguranju i s osnovom mirovinskog osiguranja. Sukladno odredbama ZOMO-a, obveza na mirovinsko osiguranje po osnovi radnog odnosa, a s me i obveza doprinosa, postoji u slučaju sljedećih osnova osiguranja, temeljem kojih je u slučaju ispunjenja zakonskih uvjeta članka 61. ZOR-a moguće s poslodavcem sklopi ugovor o dopunskom radu: OSNOVA OBVEZNOG OSIGURANJA ZOMO ZD 1. radnika, službenika i namještenika i s njima, prema posebnim propisima izjednačenih osoba, zaposlenih na području RH (čl. 9., st. 1., toč.1.) (čl. 9., st. 1., toč. 1.) 2. osoba izabranih ili imenovanih na dužnost u jelima javne vlas, jedinicama lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave; ako za taj rad primaju plaću 3. osoba zaposlenih kod poslodavca sa sjedištem u inozemstvu, na koje se u skladu s pravnim propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnos primjenjuje zakonodavstvo RH (čl. 9., st. 1., toč. 2.) (čl. 9., st. 4.), (Uredba EZ 883 /2004.) (čl. 9., st. 1., toč. 2) (čl. 9., st. 1., toč. 1.) 4. osoba zaposlenih kod inozemnih organizacija sa sjedištem u RH koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarod. organizacija i ustanova), kod inozemnih fizičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarod. org. ili predstavništva sa sjedištem u RH koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno 5. državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva zaposlenim na državnom području RH, ako pravnim propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno 6. izaslanih radnika koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi, te osoba na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu (čl. 9., st. 1., toč. 5.) (čl. 9., st. 1., toč. 6.) (čl. 9., st. 1., toč. 7.) (čl. 9., st. 1., toč. 1.) (čl. 9., st. 1., toč. 1.) (čl. 9., st. 1., toč.3.) Zbog praćenja dopunskog rada, kao i zbog izdavanja potvrda odnosno elektroničkog zapisa, Zavod je Bazu podataka ak vnih osiguranika nadopunio određenim šiframa pod obilježjem POSEBNI PODATAK (podatak: UGOVOR O RADU SKLOPLJEN NA: na papirnatoj prijavi o početku osiguranja M-1P na kojoj pod obilježjem br. 18., odnosno na prijavi o promjeni M-3P pod obilježjem br. 25. poslodavac upisuje odgovarajući tekst, temeljem kojeg ovlašteni radnik Zavoda dodjeljuje pripadajuću šifru, odnosno na elektroničkoj prijavi o početku osiguranja em-1p, odnosno prijavi o promjeni em-3p poslodavac u obilježju posebni podatak iz padajućeg izbornika odabire odgovarajuću šifru). Tako je pod obilježjem POSEBNI PODATAK (podatak UGOVOR O RADU SKLOPLJEN NA: na prijavi osiguranja M-1P / prijavi o promjeni M-3P) omogućen unos novih šifara, a na elektroničkoj prijavi o početku osiguranja em-1p, odnosno prijavi o promjeni em-3p omogućen je iz padajućeg izbornika odabir jedne od odgovarajućih šifara: 60 neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom (čl. 61., st. 3. ZOR) 61 određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom (čl. 61., st. 3. ZOR) 62 određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom sezonski poslovi (čl. 61., st. 3. ZOR). 59

62 RADNO PRAVO UDK Napomena uz šifru 62: Odredbama ZOR-a nije onemogućen dopunski rad na sezonskim poslovima. Od 1. siječnja Zavod će vodi očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom u skladu s odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13.), Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14. i 97/14), te Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14 i 97/14 dalje u tekstu: Pravilnik o kvo ). Prema odredbi članka 2., stavka 4. Pravilnika o kvo, u ukupan broj zaposlenih ne ubrajaju se radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova (kvota udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih). Iz navedenoga razloga Zavod pod obilježjem posebni podatak, pra i rad na sezonskim poslovima uvođenjem posebne šifre za dopunski rad na sezonskim poslovima. Primjer 1: Radnik je s obveznikom PARTNER d. d. sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom. Poslodavac TOMI d. d. sklapa s radnikom ugovor o radu od 8 sa tjedno na određeno vrijeme od tri mjeseca. Obveznik PARTNER d. d. dao je pisanu suglasnost za dopunski rad. Ako se u obilježje 2 unosi podatak o datumu rođenja i spolu, u prvih osam mjesta unosi se dan, mjesec i godina rođenja, a u označeno mjesto spol. Obveznik (poslodavac) će za osiguranika u prijavi o početku osiguranja (M-1P) popuni obilježje br. 18., tako da u produžetku rubrike: Ugovor o radu sklopljen na, upiše dopunski rad, te zaokruži rad na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom. U prijavi koja se podnosi aplikacijom e-prijava (em1p), obveznik će u obilježju: dnevno radno vrijeme izabra- opciju 1 sat i 36 minuta (dnevno radno vrijeme od 1,6 sa računa se tako da se broj iza decimalnog zareza pomnoži sa šest (6), kako bi se dobile minute), te će umjesto upisivanja navedenog teksta, na e-prijavi iz padajućeg izbornika odabra šifru 61. Kod zaprimanja prijave u papirnatom obliku radnik Zavoda će nakon što utvrdi da su ispunjeni uvje propisani člankom 61. ZOR-a, šifrira prijavu i unije je u sustav Zavoda, dok će takvu e-prijavu (ako zadovoljava uvjete) unosom ID-broja pod kojim je e-prijava primljena u sustav Zavoda, automatski ažurira u sustav. Važno je napomenu da od srpnja ove godine Zavod razmjenjuje podatke, između ostalih, i s HZZO-om što u praksi znači da se unesene prijave automatski dostavljaju HZZO-u. Također je potrebno naglasi da prema odredbama Pravilnika s prijavom na osiguranje nije potrebno priloži nikakvu dokumentaciju, jer za točnost podataka na prijavi odgovara poslodavac. Iz navedenog proizlazi da je poslodavac odgovoran za sklapanje ugovora o radu za dopunski rad, da za sklapanje takvog ugovora mora ima suglasnost drugog poslodavca (svih poslodavaca ako se radi o radniku koji radi kod više poslodavaca s nepunim radnim vremenom), te da mora vodi računa da s određenim radnikom u dopunskom radu ne sklopi ugovor na veći broj sa od propisanog, tj. preko 180 sa godišnje. Primjer 2. Poslodavac s radnikom sklapa ugovor o radu za dopunski rad na jedan dan, 7 sa, za sezonski posao berbu jagoda. Prethodno je pribavio pisanu suglasnost poslodavca s kojim je radnik sklopio ugovor o radu s punim radnim vremenom. Obvezan je uspostavi prijavu o početku osiguranja za dopunski rad. Ako se u obilježje 2 unosi podatak o datumu rođenja i spolu, u prvih osam mjesta unosi se dan, mjesec i godina rođenja, a u označeno mjesto spol. Obveznik će u prijavi popuni obilježje br. 18., tako da u produžetku rubrike: Ugovor o radu sklopljen na, upiše: dopunski rad sezonski rad, te zaokruži rad na određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom. U prijavi koja se podnosi aplikacijom e-prijava, obveznik će u obilježju: dnevno radno vrijeme izabra opciju 1 sat i 24 minute (dnevno radno vrijeme od 1,4 sa računa se tako da se broj iza decimalnog zareza pomnoži sa šest (6), kako bi se dobile minute), te će umjesto upisivanja navedenog teksta iz padajućeg izbornika odabra šifru 62. S obzirom na zakonski rok od 24 sata za podnošenje prijave, obveznik će takvu prijavu podnije na dan početka rada, a odjavu nakon pet dana, iako se radi o jednom danu rada. 4. Zaprimanje prijave za dopunski rad Da bi se prijava o početku osiguranja (M-1P/eM-1P) za dopunski rad mogla zaprimi, sukladno odredbi članka 61. ZOR-a, moraju bi zadovoljeni sljedeći uvje : osiguranik mora ima otvorenu prijavu na puno radno vrijeme ili više otvorenih prijava s nepunim radnim vremenom, čiji je zbroj sa rada puno radno vrijeme prijavu M-1P (em-1p) podnosi novi poslodavac (ne može se radi o poslodavcu s kojim radnik već ima sklopljen ugovor o radu s punim ili nepunim radnim vremenom), koji za određenog radnika prvi puta podnosi prijavu na osiguranje datum stjecanja svojstva osiguranika može bi najranije s danom stupanja na snagu ZOR-a: 7. kolovoza 2014., ili kasniji dnevno radno vrijeme ne može bi duže od 1 sat i 36 minuta (1,6 sa ).

63 UDK RADNO PRAVO Mikrofilmski broj Tiskanica M-1P HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE Radni nalog / ustrojstvena jedinica Osobni broj osiguranika PRIJAVA O POČETKU OSIGURANJA 1 a Osobni identifikacijski broj osiguranika radnika kod pravne osobe 2 samostalnog obveznika doprinosa i radnika kod sam. obveznika doprinosa 2 3 Matični broj građana / datum rođenja i spol M I_1_I Ž I_2_I Registarski broj obveznika doprinosa 4 Općina mjesta rada - prebivališta poljoprivrednika 5 Matični broj poslovnog subjekta R.br. Naziv obilježja Mjesto za odgovor OIB obveznika NAZIV I SJEDIŠTE OBVEZNIKA DOPRINOSA TOMI D. D., ZAGREB Djelatnost prema NKD Prezime i ime osiguranika M A R K O V I Ć M A R K O 7 Osnova osiguranja Radni odnos 8 Datum stjecanja svojstva osiguranika dan mjesec godina Radno vrijeme osiguranika 1,6 sati 10 Zanimanje Dipl. iur. 11 Najviša završena škola Pravni fakultet 12 Stručno obrazovanje VSS 13 Stručna sprema za obavljanje poslova VSS Starosna mirovina 14 Korisnik mirovine u osiguranju Ne Da Inv. zbog prof. nesp. Inv. zbog djel. nesp. 15 Status osobe s invaliditetom Ne Da HRVI Invalidna osoba Osoba s invalidnošću 16 Vrsta osnovice Mikrofilmski broj Tiskanica M-1P Radni nalog / ustrojstvena jedinica 0 1 HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE 1 Osobni broj osiguranika PRIJAVA O POČETKU OSIGURANJA Osobni identifikacijski broj osiguranika 1 a Matični broj građana / datum rođenja i spol M I_1_I Ž I_2_I 2 1 radnika kod pravne osobe Registarski broj obveznika doprinosa 3 2 samostalnog obveznika doprinosa i radnika kod sam. obveznika doprinosa 4 Općina mjesta rada - prebivališta poljoprivrednika 5 Matični broj poslovnog subjekta Mjesto za odgovor OIB obveznika R.br. Naziv obilježja VINO D. D., ZAGREB NAZIV I SJEDIŠTE OBVEZNIKA DOPRINOSA Djelatnost prema NKD I V A N O V I Ć 6 Prezime i ime osiguranika I V A N O 7 Osnova osiguranja Radni odnos dan mjesec godina 8 Datum stjecanja svojstva osiguranika Radno vrijeme osiguranika 1,4 sati 10 Zanimanje službenik 11 Najviša završena škola gimnazija 12 Stručno obrazovanje SSS SSS Stručna sprema za obavljanje poslova 13 Starosna mirovina 14 Korisnik mirovine u osiguranju Ne Da Inv. zbog prof. nesp. Inv. zbog djel. nesp. HRVI Invalidna osoba Osoba s invalidnošću 15 Status osobe s invaliditetom Ne Da 16 Vrsta osnovice Naziv radnog mjesta, zanimanja i osiguranici invalidne osobe Ne Da Radno mjesto, zanimanje, osiguranici invalidne osobe kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem 17 Ugovor o radu sklopljen na : dopunski rad sezonski s punim radnim vr. 1 s punim radnim. vr. 2 Određeno s nepunim radnim.vr. 3 vrijeme s nepunim radnim. vr. 4 Neodređeno vrijeme Datum zaprimanja prijave U Zagrebu, M.P. Potpis obveznika podnošenja prijave Popunjava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Potpis odgovornog radnika Mjesto pečata Primjer prijave na osiguranje: Primjer prijave o početku osiguranja za dopunski rad: 17 Radno mjesto, zanimanje, osiguranici invalidne osobe kojima se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem Ne Da Naziv radnog mjesta, zanimanja i osiguranici invalidne osobe Ugovor o radu sklopljen na : dopunski rad 18 Neodređeno vrijeme s punim radnim vr. 1 s punim radnim. vr. 2 Određeno s nepunim radnim.vr. 3 vrijeme s nepunim radnim. vr Datum zaprimanja prijave U Zagrebu, Popunjava Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Potpis odgovornog radnika Mjesto pečata M.P. Potpis obveznika podnošenja prijave 61

64 RADNO PRAVO UDK Napomena uz dnevno radno vrijeme: U prijavama na osiguranje vodi se podatak o dnevnom radnom vremenu osiguranika. S obzirom na odredbe ZOR-a da dopunski rad može traja najduže 8 sa tjedno, te odredbe Pravilnika, dnevno radno vrijeme se računa tako da se tjedno radno vrijeme podijeli s pet radnih dana (8 : 5 = 1,6), pa iz navedenoga razloga na prijavi o početku osiguranja M-1P/eM-1P, odnosno prijavi o promjeni jekom osiguranja M-3P/eM-3P, ne može bi iskazano dnevno radno vrijeme duže od 1 sat i 36 minuta (1,6 sa ). Da bi se prijava o promjeni jekom osiguranja za dopunski rad mogla zaprimi (M-3P) odnosno obradi (em-3p), moraju sukladno odredbi članka 61. ZOR-a bi zadovoljeni određeni uvje : poslodavac ne može datum stjecanja svojstva osiguranja promijeni na datum prije 7. kolovoza ako je broj sa veći od 1,6 u posebnom podatku ne smije bi upisana šifra 60, 61 ili 62 poslodavac ne može postojeću prijavu koja postoji u sustavu promijeni na radno vrijeme 1,6 sa s posebnim podatkom 60, 61, 62. Prijave M-1P/M-3P koje ne udovolje navedenim uvje- ma neće se u Zavodu zaprimi, a o razlozima odbijanja elektroničke prijave (em-1p/em-3p) poslodavac će bi obaviješten. Prema odredbi članka 20. Pravilnika, staž osiguranja u pojedinoj godini utvrđuje se na osnovi razdoblja osiguranja, dnevnog radnog vremena osiguranika i tjednog radnog vremena obveznika, odnosno prosječnog dnevnog radnog vremena obveznika. Razdoblje osiguranja je vrijeme provedeno u osiguranju, koje se računa kao kalendarsko vrijeme od datuma stjecanja svojstva osiguranika do datuma prestanka svojstva osiguranika, odnosno cijela godina. Dnevno radno vrijeme osiguranika je prosječno dnevno radno vrijeme osiguranika iskazano na prijavi o početku osiguranja M-1P/eM-1P, odnosno na prijavi o promjeni jekom osiguranja M-3P/eM3P. Tjedno radno vrijeme obveznika je radno vrijeme obveznika iskazano na prijavi o početku poslovanja obveznika ( skanica M-11/P / em-11p), odnosno na prijavi o promjeni jekom poslovanja obveznika ( skanica M-13/P / em-13p). Prosječno dnevno radno vrijeme obveznika izračunava se tako da se tjedno radno vrijeme podijeli s pet radnih dana. Prema članku 21. Pravilnika smatra se da osiguranik radi puno radno vrijeme, ako mu je dnevno radno vrijeme jednako prosječnom dnevnom radnom vremenu obveznika, a ako mu je dnevno radno vrijeme kraće od prosječnog dnevnog radnog vremena obveznika, smatra se da radi s nepunim radnim vremenom. Za osiguranika koji radi puno radno vrijeme, kao staž osiguranja uzima se kalendarsko razdoblje za koje se staž osiguranja utvrđuje. Za osiguranika koji radi nepuno radno vrijeme, staž osiguranja se utvrđuje tako da se prethodno izračuna staž osiguranja, kao da je radio puno radno vrijeme. Tako obračunani staž osiguranja iskazan u danima množi se sa stvarnim dnevnim radnim vremenom osiguranika i dijeli s prosječnim dnevnim radnim vremenom obveznika. Odredbama ZOMO-a propisano je da staž osiguranja ostvaren po svim osnovama jekom jedne godine ne može bi više od 12 mjeseci, što znači da se dopunski rad za osiguranike, koji su zaposleni cijele godine s punim radnim vremenom neće uračunava u staž osiguranja, ali će se plaća s te osnove pribroji ostvarenoj plaći iz redovnog radnog odnosa, i tako poveća osnovicu za izračun vrijednosnih bodova za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Budući da je odredbom članka 61. ZOR-a propisano da dopunski rad može traja najviše 180 sa godišnje, a s obzirom na to da se ne propisuje i način na koji će se to trajanje pra, mišljenja smo da o tome moraju vodi računa sami radnici, kao i poslodavci koji sklapaju ugovore za dopunski rad. Jedan od načina praćenja može bi potvrda odnosno elektronički zapis (potvrda ERPS), koju na zahtjev osiguranika izdaje Zavod, a u kojoj se iskazuje dopunski rad. Naime, na potvrdama koje izdaje Zavod s prijavama na osiguranje za dopunski rad u obilježju osnova osiguranja, ovisno o vrs prijavljenog dopunskog rada, prikazuje se odgovarajući tekst: Podatak u obilježju UGOVOR O RADU SKLOPLJEN NA: (M-1P/eM-1P, M-3P/eM-3P) neodređeno vrijeme s nepunim radnim vremenom, čl. 61. st. 3. ZOR određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom, čl. 61. st. 3. ZOR određeno vrijeme s nepunim radnim vremenom sezonski poslovi, čl. 61. st. 3. ZOR 5. Zaključak Prikaz na potvrdi / elektroničkom zapisu NEODR. NRV ČL61.ST3ZOR ODREĐ. NRV ČL61.ST3ZOR ODR.NRV SEZ ČL61.ST3ZOR Odredba članka 61. ZOR-a kojom se u sustav rada uvodi ins tut dopunskog rada, donesena je radi po canja zapošljavanja i suzbijanja rada na crno, od čega je najzastupljenije obavljanje jednokratnih povremenih poslova kraćeg trajanja, a prvenstveno zbog velikog interesa koji radnici u punom radnom vremenu iskazuju, a za omogućavanje dopunskog rada, što bi im omogućio dodatnu zaradu, kao i potreba koje za takvim oblicima rada postoje na tržištu. Ograničavanjem sa omogućenog dopunskog rada i istovremenom zabranom prekovremenog rada, radnici se š te od prekomjernog rada, na istovjetan način na koje se radnici š te od prekovremenog rada.

65 UDK RADNO PRAVO Nova pravila privremenog zapošljavanja Vesna Šiklić Odak * Jedna od značajnijih izmjena u odnosu na ranije važeći Zakon o radu odnosi se na ins tut privremenog zapošljavanja radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. U članku se daje pregled i komentar najvažnijih izmjena u odnosu na ranije važeća zakonska rješenja. 1. Uvod Hrvatski sabor na svojoj sjednici održanoj 15. srpnja godine donio je novi Zakon o radu, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 93/2014. Jedna od značajnijih izmjena u odnosu na ranije važeći Zakon o radu odnosi se na ins tut privremenog zapošljavanja radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. Smisao je agencija, koje u Hrvatskoj djeluju već deset godina 1, da omoguće poslodavcu dolazak do potrebnih radnika privremenim zapošljavanjem. Pritom je radnik u radnom odnosu u agenciji, a s korisnikom se sklapa sporazum o ustupanju. Milijuni Europljana rade preko agencija za zapošljavanje, no iako svaka zemlja ima svoj propis, Europska unija je u donijela direk- vu 2 o radu preko agencija za privremeno zapošljavanje, u kojoj se navode minimalna zajednička prava koja se moraju primjenjiva u svim zemljama te agencijski radnici moraju ima is tretman kao i stalno zaposleni radnici, za is posao moraju bi jednako plaćeni, ima isto pravo na pauzu, slobodne dane i godišnji odmor. Također, moraju ima priliku da prijeđu u stalni radni odnos kad se oslobodi radno mjesto. Prema mišljenju sindikalnih partnera, novi ZOR, unatoč pravomoćnoj presudi Županijskog suda u Zagrebu 3, koji je presudio da radnici koje netko zapošljava preko agencija moraju ima ista prava kao i oni koji imaju ugovor o radu * Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb. 1 U Hrvatskoj je izmjenama ZOR-a iz po prvi put otvorena mogućnost osnivanja agencija za privremeno zapošljavanje. 2 D /104 3 Dvadeset i četri (24) radnika Hrvatskoga telekoma tužili su agenciju zbog uskraćivanja prava poput božićnice i regresa, a sud je donio pravomoćnu presudu po kojoj agencije za privremeno zapošljavanje moraju isplaćiva sva materijalna prava. Time je preinačena presuda prvostupanjskog suda, koji je, suprotno tomu, tvrdio kako materijalna prava ne predstavljaju uvjete rada, koji prema ZOR-u iz i prema direk vi EU o agencijama za privremeno zapošljavanje trebaju bi jednaki za zaposlenike i za agencijske radnike na određeno. kod tog poslodavca sadašnje zakonsko rješenje to onemogućuje. Naime, novi ZOR regulira jednaka prava poput radnog vremena, odmora, zaš te trudnica ili mladih, ali ne i materijalna prava poput regresa ili božićnice, čime se agencijski radnik stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike i kao takav poslodavcu je financijski ispla viji. 2. Što je ins tut privremenog zapošljavanja ili agencijski rad? Privremeno zapošljavanje možemo definira kao djelatnost agencije kao tzv. primarnog poslodavca, koja sklapa ugovor o radu s radnikom kojega potom ustupa drugom poslodavcu (korisniku), kod kojega taj radnik stvarno obavlja posao (tripar tni odnos). Taj oblik zapošljavanja javio se kao rezultat razvoja tržišta rada i radnih odnosa, kako bi se pos gla veća fleksibilizacija radnih odnosa. Tako poslodavci smanjuju troškove poslovanja te im takvo zapošljavanje pogoduje posebno, ako je potreba za radnikom određenog profila privremena ili ako se unaprijed ne zna njeno trajanje. Ovdje treba razlikova posredovanje u zapošljavanju s obzirom na to da ono isključuje izravni ulazak osobe koja posreduje u radni odnos, tako da se njena djelatnost ograničava na traženje prilike za zaposlenje i nastojanje da se sklopi ugovor o radu radnika i poslodavca. Također, treba razlikova mogućnost ustupanja radnika povezanom poslodavcu (što je predviđena kao novina u novom ZOR-u), od privremenog zapošljavanja radnika preko agencija za privremeno zapošljavanje. Naime, u ovom slučaju se radi o tome da poslodavac, kada nema potrebe za radom određenih radnika, može svoga radnika privremeno ustupi u s njim povezano društvo u smislu posebnog propisa o trgovačkim društvima, u trajanju od neprekidno najduže šest mjeseci, na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih poslodavaca i pisane suglasnos radnika. 3. Ins tut privremenoga zapošljavanja prema novom ZOR-u Temeljni propis kojim je privremeno zapošljavanje regulirano u Republici Hrvatskoj je Zakon o radu. Odredbama novog ZOR-a uređuje se ins tut privremenog zapošljavanja radnika preko Agencija za 63

66 RADNO PRAVO UDK privremeno zapošljavanje kao poslodavca. Kao i do sada, rad radnika posredovanjem agencija temelji se na trostranom odnosu: agencija korisnik radnik, pri čemu je agencija poslodavac Agencija za privremeno zapošljavanje Agencija za privremeno zapošljavanje kao poslodavac, na temelju ugovora o ustupanju radnika, ustupa radnika drugom poslodavcu (korisniku) za privremeno obavljanje poslova. Agencija može obavlja poslove ustupanja radnika korisnicima pod uvjetom da je registrirana prema posebnom propisu i upisana u evidenciju ministarstva nadležnog za poslove rada, a uz poslove ustupanja, agencija može obavlja i djelatnos u vezi sa zapošljavanjem, pod uvjetom da za to posjeduje odgovarajuću dozvolu prema posebnom propisu. Pri obavljanju poslova ustupanja radnika, agencija radniku ne smije napla naknadu za njegovo ustupanje korisniku, odnosno naknadu u slučaju sklapanja ugovora o radu između ustupljenog radnika i korisnika, te je dužna Ministarstvu rada dostavlja sta s čke podatke o obavljanju h poslova Ugovor o ustupanju radnika korisniku Odnos između agencije i korisnika uređuje se ugovorom o ustupanju radnika koji je temelj za rad radnika kod korisnika, a koji u slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvo, mora sadržava i posebne podatke. Prema članku 45. novog ZOR-a Ugovor o ustupanju radnika između agencije i korisnika mora bi u pisanom obliku te pored općih uvjeta poslovanja agencije, mora ima podatke o: broju ustupljenih radnika koji su potrebni korisniku razdoblju na koje se ustupaju radnici mjestu rada poslovima koje će ustupljeni radnici obavlja načinu i razdoblju u kojem korisnik mora ispostavi agenciji obračun za isplatu plaće, te propisima koji se kod korisnika primjenjuju na utvrđivanje plaće i osobi koja je ovlaštena za zastupanje korisnika prema ustupljenim radnicima. U slučaju ustupanja radnika korisniku u inozemstvu, pored prethodno navedenih podataka ugovor mora sadržava i podatke o: zakonodavstvu koje se primjenjuje na radni odnos ustupljenog radnika pravima ustupljenog radnika koja se ostvaruju na temelju ovoga i drugih zakona Republike Hrvatske i koja je korisnik dužan osigura ustupljenom radniku obvezi plaćanja troškova vraćanja u zemlju. Pored navedenoga, agencija i korisnik mogu ugovori da će za ustupljene radnike, za razdoblje u kojem su mu ustupljeni, korisnik vodi propisanu evidenciju o njihovu radnom vremenu te rok i način dostave te evidencije agenciji. Novim ZOR-om propisuje i zabrana sklapanja ugovora o ustupanju radnika korisniku pa se tako ugovor o ustupanju ne može sklopi za: zamjenu radnika kod korisnika kod kojega se provodi štrajk, za poslove koje su obavljali radnici za koje je korisnik proveo postupak kolek vnog zbrinjavanja viška radnika u prethodnom razdoblju od šest mjeseci, za poslove koje su obavljali radnici kojima je korisnik u prethodnom razdoblju od šest mjeseci otkazao ugovore o radu iz poslovno uvjetovanih razloga, za obavljanje poslova koji su prema propisima o zaš na radu poslovi s posebnim uvje ma rada, a ustupljeni radnik ne ispunjava te posebne uvjete, te za ustupanje radnika drugoj agenciji Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova Rad preko agencije za privremeno zapošljavanje obavlja se prema ugovoru o radu za privremeno obavljanje poslova, koji agencija skapa s radnikom, a koji može bi sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme. Člankom 46. novog ZOR-a propisan je obvezni sadržaj takvih ugovora, koji s propisanim podacima kao obveznim sadržajem svih ugovora o radu, moraju sadržava i dodatne sadržaje, i to: da se ugovor sklapa radi ustupanja radnika za privremeno obavljanje poslova kod korisnika, naznaku poslova za čije će se obavljanje radnik ustupa, te obveze agencije prema radniku u razdoblju kada je ustupljen. Također, ovisno o tomu sklapa li se ugovor na određeno ili neodređeno vrijeme, navedenim člankom Zakona propisuju se dodatni podaci koje takav ugovor mora sadržava. Ako se sklapa ugovor na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se radnik ustupa korisniku, ugovor mora sadržava podatke o: strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu očekivanom trajanju ugovora sjedištu korisnika mjestu rada poslovima koje će ustupljeni radnik obavlja datumu početka i završetka rada plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće trajanju redovitog radnog dana ili tjedna Pravo na plaću i drugi uvje rada ustupljenoga radnika Prema članku 46. novog ZOR-a ustupljeni radnik zaposlen na neodređeno vrijeme u razdoblju kada nije ustupljen korisniku, ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, osim ako Zakonom, drugim propisom, ko-

67 UDK RADNO PRAVO lek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Dakle, pravo na naknadu plaće radnika zaposlenog na neodređeno vrijeme, za vrijeme kada nije ustupljen korisniku u odnosu na raniju odredbu ZOR-a nije mijenjano 4. Među m, mijenjano je u odnosu na radnike zaposlene na određeno vrijeme, u smislu da njima nije propisano pravo na naknadu plaće, kao i za radnike zaposlene na neodređeno vrijeme, kada nisu ustupljeni korisniku. Naknada plaće radnika zaposlenoga na neodređeno vrijeme Prema odredbi članka 46., stavka 3. novoga ZOR-a na naknadu plaće ustupljenog radnika zaposlenoga na neodređeno vrijeme, u razdoblju kada nije ustupljen primjenjuje se odredba članka 95., stavka 5., što znači da će u tom razdoblju ustupljeni radnik ima pravo na naknadu u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, ako zakonom, drugim propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije određeno. Ugovor o radu za privremeno obavljanje poslova ustupljenog radnika zaposlenoga na određeno vrijeme, koje je jednako vremenskom razdoblju na koje se radnika ustupa korisniku, sadrži između ostalog i podatke o plaći, dodacima na plaću i razdobljima isplate plaće. Naknada plaće radnika zaposlenoga na određeno vrijeme Ustupljenim radnicima koji su zaposleni na određeno vrijeme nije utvrđeno pravo na naknadu plaće za vrijeme kada nisu ustupljeni korisniku, pa će tako agencije u vremenu u kojem nisu ustupljeni moći plaća samo doprinose na minimalnu plaću, ali ne i isplaćiva plaću. Ugovorena plaća i drugi uvje rada ustupljenoga radnika ne smiju bi utvrđeni u iznosu manjem odnosno nepovoljnijem od plaće, odnosno drugih uvjeta rada radnika zaposlenoga kod korisnika na is m poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. Novim ZOR-om definira se koji su to drugi uvje rada, pa se tako člankom 46., stavkom 6. propisuje da su drugi uvje rada ustupljenoga radnika radno vrijeme, odmori i dopus, osiguranje mjera zaš te na radu, zaš ta trudnica, roditelja, posvojitelja i mladih te zaš ta od nejednakoga postupanja u skladu s posebnim propisom o suzbijanju diskriminacije. Iznimno se kolek vnim ugovorom sklopljenim između agencije, odnosno udruge agencija i sindikata u skladu s posebnim propisom, mogu ugovori drukčiji 4 Prijedlogom Zakona bilo je predloženo da se naknada plaće utvrđuje ugovorom o radu. uvje rada od uvjeta rada radnika zaposlenoga kod korisnika na is m poslovima koje obavlja ustupljeni radnik, a koji ne mogu bi nepovoljniji od uvjeta utvrđenih posebnim propisima. Ako se plaća, odnosno drugi uvje rada ustupljenoga radnika ne mogu utvrdi u skladu s prethodno navedenim, utvrđuju se ugovorom o ustupanju radnika. Ustupljeni radnici ima će jednaka prava kao i drugi radnici zaposleni kod korisnika, ali ne i pravo na regres i božićnicu, osim ako kolek vnim ugovorom sklopljenim između agencije, odnosno udruge agencija i sindikata u skladu s posebnim propisom ili ugovorom o ustupanju nije drugačije uređeno Ograničenje vremena ustupanja radnika Prema ranije važećem članku 28. ZOR-a bilo je propisano da agencija ne smije ustupa radnika korisniku za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godine, a prekid kraći od jednog mjeseca nije se smatrao prekidom razdoblja od jedne godine. Sukladno članku 48. novoga ZOR-a korisnik ne smije koris rad istog ustupljenoga radnika za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnoga radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno kolek vnim ugovorom, a prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine. Ustupljeni radnici, koji su do sada mogli bi privremeno zaposleni na maksimalni rok od godinu dana, sada mogu bi zaposleni na tri godine, s me da se prekid od dva mjeseca ne smatra prekidom tog razdoblja (do sada jedan mjesec). 4. Umjesto zaključka Radna snaga sve se više promatra kroz prizmu ekonomskog zakona ponude i potražnje, pa poslodavci sve više traže radnike koji će im za manju cijenu donije is ili veći profit. S druge strane, fleksibilno tržište rada omogućilo je radnicima slobodu kretanja prema bolje plaćenom radu. U Hrvatskoj radi 60-ak agencija za privremeno zapošljavanje, a od ove godine agencije su dužne dostavlja i podatke o zaposlenim radnicima i njihovim plaćama. Prema podacima Poslovne Hrvatske, velika većina agencija dobro posluje. Podaci o nekim od najvećih agencija pokazuju da su u prihodi u Electusu iznosili 68 milijuna kuna, u Dekri 64 milijuna, a u Adeccu 63 milijuna kuna. Sadašnjim izmjenama tog vida zapošljavanja, posebno ugovaranjem naknade plaće ustupljenim radnicima zaposlenim u agencijama za privremeno zapošljavanje, za razdoblja kada nisu ustupljeni korisnicima, potaknut će se zapošljavanje h radnika na neodređeno vrijeme. 65

68 PLAĆE I NAKNADE UDK Specifikacija nepovezanih uplata u vezi s Obrascem JOPPD-om Dražen Opalić * Uplate iskazane u Obrascu JOPPD-u moraju bi raspoređene tj. povezane sa zaduženjima. Ako to nije slučaj, prema odredbama članka 78., stavka 23. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je, da je podnositelj izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju rasporeda uplata. U svrhu postavljanja zahtjeva za povezivanjem nepovezanih uplata Porezna uprava u suradnji s REGOS-om razvija aplikaciju: SPECIFIKACIJA NEPOVEZANIH UPLATA Obrazac SNU. Njena se primjena očekuje u studenom ove godine, a u članku autor najavljuje njenu aplikaciju Uvod Uspostavom novog izvještajnog sustava po Izvješću o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan (Obrazac JOPPD), po prvi puta se prikupljaju podaci na jednome mjestu za potrebe svih nadležnih ins tucija, te je Obrazac JOPPD prilagođen potrebama svih ključnih sudionika Porezne uprave, REGOS-a, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Ministarstva socijalne poli ke i mladih. U bitnome je Obrazac JOPPD donio niz promjena: 1) Uvođenjem obveze podnošenja Obrasca JOPPD ukinuta je obveza podnošenja čak šest drugih obrazaca. 2) Obrazac JOPPD predaje se na jednom mjestu te, temeljno, služi kao zajednički obrazac dviju ins tucija: Porezne uprave i REGOS-a. 3) Proširen je skup podataka koji se prikupljaju na Obrascu JOPPD-u u odnosu na podatke koji su se prikupljali ukinu m obrascima, te se na Obrascu JOPPD-u prijavljuje i isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno isplate primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak. 4) Rok u kojem se Obrazac JOPPD mora podnije promijenjen je u odnosu na rokove podnošenja ukinu h obrazaca. 5) Uspostavljanjem kontrola podataka na ulazu uveden je sustav prethodnog nadzora ispravnos obračuna obveza prema iskazanim primicima. Uvođenje Obrasca JOPPD-a samo je jedan dio sveobuhvatnog projekta koji je započeo uvođenjem osobnog iden fikacijskog broja (OIB-a), a čiji je cilj na jednom mjestu u svakom trenutku sagleda ukupne * Dražen Opalić, dipl. oec., Središnji ured Porezne uprave, Zagreb. primitke/dohotke određene osobe. Radi pos zanja navedenog cilja od Porezne uprave pokrenut je projekt (Projekt EDIP Evidencija dohotka i primitaka), kojim će se omogući opisanu dostupnost podataka, i to ne samo za potrebe provedbe postupaka iz nadležnos Porezne uprave, već i drugih jela i ins tucija, poštujući djelokrug rada određenog jela i ins tucije te poštujući zaš tu osobnih podataka. Razmjenom tako prikupljenih podataka sustavom OIB-a omogućit će se dostupnost podataka bez potrebe izdavanja Potvrda te plaćanja upravnih pristojbi, što će u konačnici omogući skraćivanje postupka ostvarivanje prava, kao i pravedniju raspodjelu socijalnih transfera. 2. Anali ka Obrasca JOPPD-a Kako bi se mogli zadovolji gore navedeni ciljevi povezani s prikazivanjem svih primitaka po primateljima, Obrazac JOPPD ima dvije strane: A i B; A stranu na kojoj su prikazane ukupne obveze prikazane na Obrascu, a na B strani prikazana su pojedinačni obračuni po primateljima, čiji ukupan zbroj čini ukupno zaduženje A strane. 3. Načini povezivanja zaduženja i uplata Podnositelji obrasca plaćaju obveze iskazane u Obrascu prema pojedinom uplatnom računu sukladno vrs obveze u kumula vnom iznosu, a nakon toga Porezna uprava odnosno REGOS raspoređuju uplatu na primatelje. Osnova za povezivanje podataka o obračunanim javnim davanjima s Obrasca JOPPD-a s podacima o pripadajućim uplatama su: OIB podnositelja Obrasca JOPPD-a, odnosno obveznika plaćanja i OIB obveznika plaćanja na nalogu za plaćanje oznaka Obrasca JOPPD-a s Obrasca JOPPD-a i oznaka Obrasca JOPPD-a s naloga za plaćanje.

69 UDK PLAĆE I NAKNADE Ako je podatak o obračunanim javnim davanjima po pojedinoj vrs javnog davanja za određenog podnositelja izvješća, odnosno obveznika plaćanja istovjetan uplaćenom iznosu javnog davanja, Obrazac JOPPD se eviden ra kao povezan u cijelos. Ako je podatak o obračunanim javnim davanjima po pojedinoj vrs javnog davanja za određenog podnositelja izvješća, odnosno obveznika plaćanja veći od uplaćenog iznosa javnog davanja, Obrazac JOPPD se eviden ra kao djelomično povezan. Ako je podatak o obračunanim javnim davanjima po pojedinoj vrs javnog davanja za određenog podnositelja izvješća, odnosno obveznika plaćanja manji od uplaćenog iznosa javnog davanja za tu vrstu, Obrazac JOPPD se eviden ra kao povezan u cijelos, a iznos uplate koji je veći od iznosa zaduženja eviden ra se kao nepovezana uplata. Ako je u istom danu zaprimljen izvorni Obrazac JO- PPD, ispravak Obrasca JOPPD-a i dopunjujući Obrazac JOPPD za istog obveznika OIB-a podnositelja Obrasca JOPPD-a, na kraju dana formira se objedinjeni Obrazac JOPPD, u kojem su objedinjeni svi podaci koji su taj dan zaprimljeni s istom oznakom izvješća, koji služi kao temelj za povezivanje s pripadajućim uplatama javnih davanja. Ako je u istom danu za istu vrstu javnog davanja i istog obveznika OIB-a plaćanje eviden- rano s više uplata, s istom oznakom izvješća, te se uplate zbrajaju i u zbirnom iznosu povezuju s podacima o obračunanim javnim davanjima. Ako je obveznik podnošenja Obrasca JOPPD-a podnio ispravak Obrasca JOPPD-a, kojim je umanjen iznos obračunanih javnih davanja, a taj Obrazac JOPPD je bio u cijelos povezan, iznos preplate po ispravljenom Obrascu JOPPD-a eviden ra se kao nepovezana uplata javnog davanja za tu vrstu i tog obveznika OIB-a plaćanja. Ako je obveznik podnošenja Obrasca JOPPD podnio ispravak Obrasca JOPPD-a, kojim je povećan iznos obračunanih javnih davanja ili je podnio dopunjujući Obrazac JOPPD, kojim je povećan iznos obračunanih javnih davanja, Obrazac JOPPD koji je do sada bio u cijelos povezan označava se kao djelomično povezan. Za Obrazac JOPPD koji je eviden ran kao djelomično povezan raspoređuju se uplaćeni iznosi javnog davanja po osiguranicima razmjerno, prema podacima iz Obrasca JOPPD, i to razmjerno udjelu pojedinačno obračunanog doprinosa po osiguraniku u ukupno obračunanoj obvezi po svim recima sa stranice B Obrasca JOPPD-a s tom vrstom javnog davanja neovisno o razdoblju na koje se odnosi, počevši od najmanjeg razmjernog udjela prema najvećem. Svaka sljedeća uplata javnog davanja koja se po ključu poveže s podacima o zaduženju s Obrasca JOPPD-a, raspoređuje se proporcionalno prema podacima sa stranice B Obrasca JOPPD-a razmjerno udjelu pojedinačno obračunanog javnog davanja po osiguraniku u ukupno obračunanoj obvezi, počevši od najmanjeg razmjernog udjela prema najvećem i tako redom, sve dok se podaci iz Obrasca JOPPD u cijelos ne povežu s podacima o uplatama. Ako je po nekom Obrascu JOPPD-a povećan iznos zaduženja zbog podnošenja dopunjujućeg Obrasca JO- PPD-a ili ispravka podataka za pojedinog osiguranika, kojima se povećava zaduženje u odnosu na izvorni Obrazac JOPPD, svaka sljedeća uplata raspoređuje se proporcionalno udjelu iznosa nepodmirenog zaduženja po osiguraniku u ukupnom iznosu nepodmirenog iznosa zaduženja. Iznos uplata koje su već ranije povezane i raspoređene po osiguranicima doprinosa temeljem tadašnjeg udjela u ukupnom zaduženju se ne mijenja. Iznimno, za osiguranike kojima se ispravkom Obrasca JOPPD-a mijenja zaduženje javnog davanja, a podaci su bili popunjeni u više redaka za istu vrstu javnog davanja, obavlja se preraspodjela već ranije povezane i raspoređene uplate. 4. Specifikacija neraspoređenih/ djelomično raspoređenih uplata Ako uplata nije raspoređena ili je djelomično raspoređena odredbama članka 78., stavka 23. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je, da je podnositelj izvješća/ispla telj obvezan podnije specifikaciju rasporeda uplata. Povezivanje uplata sa zaduženjima je preduvjet za raspored uplata po primateljima, što je opet preduvjet za: točne podatke kod izdavanja poreznih potvrda primateljima točne podatke za priznavanje uplata kod obrade godišnjih poreznih prijava poreza na dohodak rasporeda uplata doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje. U svrhu postavljanja zahtjeva za povezivanjem nepovezanih uplata Porezna uprava u suradnji sa REGOS-om razvija aplikaciju: SPECIFIKACIJA NEPOVEZANIH UPLA- TA Obrazac SNU. Navedena aplikacija je razvijena: u informacijskom sustavu Porezne uprave za one obveznike koji nisu obveznici eporezne i koji će zahtjeve (Obrasce SNU) predava u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, i u eporeznoj. I ta će aplikacija obuhvaća sve: nepovezane uplata nepovezane obrasce i povezane obrasce s nepodmirenim zaduženjima po općinama povezane obrasce, kao i sam Obrazac SNU. Stavljanje aplikacija u rad očekuje se sredinom mjeseca studenoga 2014., i od tada će postoja obveza za sve podnositelje Obrasca JOPPD-a, koji će ima nepovezane Obrasce ili uplate sređivanja stanja. 67

70 POREZI I DOPRINOSI UDK Oporezivanje bezalkoholnih pića porezom na potrošnju Maja Lukeš-Petrović * Prema Zakonu o financiranju JLP(R)S-a, iste svojim općim aktom propisuju stopu poreza na potrošnju, koja ne može bi veća od 3 % od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju, te uređuje obračun i način plaćanja poreza na potrošnju. Pritom jedinice ne mogu proširi opseg oporezivanja. U vrijeme kada se preispituju sadašnji izvori i njihovi pravni i ekonomski učinci i traže dodatni izvori prihoda, postavljaju se određene dvojbe glede tumačenja važećih propisa predmeta oporezivanja poreza na potrošnju (definicije pojma bezalkoholno piće) i njihove usklađenos. Pri definiranju predmeta oporezivanja porezom na potrošnju, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića, jedinice trebaju primijeni odredbe članka 4., stavka 3. ZPPKBP-a iz 2013., gdje se propisuje koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićima i tako utvrđuje predmet oporezivanja sve dok se ne izmijeni ZFJLPRS. Polazeći od navedenog, a u interesu objek vnog sagledavanja primjene važećih propisa, uz komparaciju s pulacija lokalnih pravnih akata donesenih temeljem Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mišljenja nadležnih državnih jela, u članku se iznosi stajalište autorice u vezi s obuhvatom predmeta oporezivanja lokalnim porezom na potrošnju, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića Zakonodavni okvir do ulaska u Europsku uniju 1.1. Zakon o financiranju JLP(R)S-a i definiranje predmeta oporezivanja Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 69/97., 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/08 i 25/12 od ; dalje u tekstu: ZFJLPRS) uređeni su izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada (dalje u tekstu: JLS) u granicama određenim zakonom, kojim se uređuju pojedina pitanja, ako odredbama ci ranoga Zakona nije određeno drugačije. Člankom 30. ci ranoga Zakona utvrđene su vrste općinskih i gradskih poreza, dok su člancima propisani osnovni elemen poreza na potrošnju: predmet oporezivanja, obveznici poreza, osnovica, opći akt JLS-a kojima se uređuje obračun i naplata poreza te najviša dopuštena stopa (3 %) poreza koja se može propisa. Od do godine predmet oporezivanja bio je utvrđen člankom 31. ZFJLPRS-a tako da se porez na potrošnju plaćao na potrošnju alkoholnih pića (prirodna vina, specijalna vina, vinjak, rakiju i žestoka pića), piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma. Kako je donošenjem Zakona o vinu (NN, * Maja Lukeš-Petrović, dipl. iur i dipl. politolog, Zagreb. br. 96/03. i 55/11) godine bilo popisano, da se vino smatra poljoprivrednim prehrambenim proizvodom, a ne alkoholnim pićem, tako je izmijenjen članak 31. ZFJLPRS-a, pa se od tada predmetom oporezivanja posebnim porezom na potrošnju smatraju i prirodna i specijalna vina, koja se prodaju u ugos teljskim objek ma. Tako je odredbama članka 31. ci- ranoga Zakona izrijekom propisano da se porez za potrošnju, plaća na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma (NN, br. 147/03). Navedene odredbe na snazi su i godine, što znači da se predmet oporezivanja u dijelu koji se odnosi na predmet oporezivanja bezalkoholnih pića nije mijenjao od donošenja ZFJL- PRS-a krajem godine Definiranje predmeta oporezivanja u općim ak ma JLS-a Analizirajući dio javno dostupnih odluka o porezima velikih gradova i županijskih središta u dijelu koji se odnosi na porez na potrošnju donesenih u razdoblju od od 2012., mogli bismo zaključi sljedeće: 1) JLS-i su svojim odlukama o porezima propisivali predmet oporezivanja porezom na potrošnju u skladu sa zakonskom formulacijom iz 1993., odnosno iz ) Neki od JLS-a su odlukama predmet oporezivanja proširivali izvan propisane formulacije.

71 UDK POREZI I DOPRINOSI 3) Ima JLS-a koji su izostavile predmet oporezivanja, navodeći jedino mjesto gdje se porez naplaćuje. 4) Veći dio JLS-a svoje odluke nisu uskladili u smislu izmjena članka 31. iz 2003., već su dodavali odredbe koje se odnose na osnovicu, nadzor, način i rokove izvještavanja o prometu i dr., a u skladu s odredbama propisa poreznih propisa. Na primjer: Neki JLS-i su u svojim odlukama o porezima generalno propisali da se porez na potrošnju plaća na potrošnju alkoholnih pića, piva i bezalkoholnih pića prodanih u ugos teljskim objek ma na području grada/ općine, s m da nisu definirali na koja se alkoholna pića i vina to odnosi sukladno Zakonu. Neki JLS-i su svojim odlukama propisali što se smatra bezalkoholnim pićima, tj. da se bezalkoholnim pićima smatraju prirodni voćni sokovi (juice), kao i sva osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića te mineralne i gazirane vode. Pri tomu neki od njih su od oporezivanja izrijekom izuzeli kavu i čaj, a drugi su izostavili tu formulaciju, a neki su od oporezovanja izostavili i prirodne voćne sokove, te kavu i čaj. U skladu s navedenim mogli bismo postavi pitanje jesu li su se i kako su se u praksi provodile odredbe članka 31. ZFJLPRS-a ili odredbe iz lokalnih odluka o porezima u dijelu poreza na potrošnju, te je li provođena kontrola glede predmeta oporezivanja porezom na potrošnju i naplate poreza. Posebno napominjemo da smo u analizi odluka o gradskim porezima JLS-a iz naišli na grad koji je za predmet oporezivanja porezom na potrošnju u svojoj odluci o porezima iz naveo izrijekom članak 31. ZFJLPRS-a iz 2003., s m da je na svojoj službenoj internetskoj stranici dodao mišljenje Porezne uprave Središnjeg ureda iz 2012., a koji jasno utvrđuje premet oporezivanja porezom na potrošnju sukladno odredbama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, koje dajemo u nastavku Zakonsko definiranje pojma bezalkoholna pića Analizom propisa iz djelokruga Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva zdravlja, za koje bi se očekivalo da će prema svojem predmetu sadržava ne samo odredbe o hrani i poljoprivrednim proizvodima te vodi kao piću, ovisno o području regula ve, nismo naišli na zakonsku definiciju pojma bezalkoholno piće, koja bi mogla razjasni određene dvojbe prisutne u definiciji proširenja predmeta oporezivanja porezom na potrošnju. Ona je pronađena samo u Zakonu o posebnom porezu na bezalkoholna pića i posebnom podzakonskom aktu Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća i bezalkoholna pića i soda-vodu. Treba naves da je člankom 3. Zakona o hrani iz (NN, br. 117/03, 130/03, ispr. 48/04)., a za m istovjetnim odredbama članka 2. Zakona o hrani iz (NN, br. 46/07 i 55/11) bilo propisano da hrana uključuje i piće (vodu za piće, stolnu vodu, mineralnu vodu i izvorsku vodu originalno pakiranu). U svezi s me od se primjenjivao Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama (NN, br. 2/05, 79/05, 107/05 i 143/06), a od Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NN, br. 95/11). Pravilnikom o voćnim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (NN, br. 20/09 i 27/11) propisuju se zahtjevi kakvoće kojima u proizvodnji i stavljanju na tržište moraju udovoljava voćni sokovi i njima srodni proizvodi. Među m ci ranim propisima ne daju se definicije pojma bezalkoholno piće. Pravilnikom o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća i bezalkoholna pića i soda-vodu (NN, br. 23/97,40/97, 112/97) donesenim na temelju Zakona o normizaciji (NN, br. 55/96) definira se što se smatra bezalkoholnim pićem. Zakonom o posebnom porezu na bezalkoholna pića (NN, br. 51/94, 139/97, 127/00, 107/01 i 136/02 pročišćeni tekst), te člankom 3. iz (dalje u tekstu: ZPPBP) bio je propisan predmet oporezivanja navedenim porezom i dana definicija bezalkoholnih pića te utvrđeno izuzeće od oporezivanja. Člankom 3. ci ranoga Zakona bilo je propisano da su predmet oporezivanja bezalkoholna pića, koja se proizvode na teritoriju Republike Hrvatske ili koja se uvoze. Prema ci ranoj odredbi bezalkoholnim pićima smatrali su se mineralne i gazirane vode, aroma zirani sirupi te proizvodi dobiveni odgovarajućim tehnološkim postupkom od vode ili mineralne vode, šećera, soka od voća i povrća, baze biljnih ekstrakata, žitarica, proizvoda od žitarica i aroma, odnosno sirupa za bezalkoholna pića s dodatkom ili bez dodatka CO 2 (ugljičnog diok- 69

72 POREZI I DOPRINOSI UDK sida) i adi va. Iznimno od navedenih odredbi premet oporezivanja nisu bile domaće mineralne vode i domaći stopostotni prirodni sokovi od voća i povrća, bez dodatka šećera i konzervansa. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića iz (dalje u tekstu: ZIDZPPBP) izmijenjen je i dopunjen članak 3., koji regulira predmet oporezivanja bezalkoholna pića, te se utvrđuje što se smatra bezalkoholnim pićem, a što nema taj karakter, s m da je za utvrđivanje predmeta oporezivanja uvedena primjena definicije pojma bezalkoholnih pića iz Pravilnika o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu, koji je donesen temeljem Zakona o normizaciji. Naime dopunom članka 3. ci ranoga Zakona proširen je predmet oporezivanja i na praškove i pas le (dehidrirani praškas proizvodi) namijenjene za pripremu osvježavajućih bezalkoholnih pića, čijim se otapanjem u vodi prema upu na deklaraciji dobivaju osvježavajuća bezalkoholna pića, a izmijenjena je i definicija bezalkoholnih pića u smislu ci ranoga Pravilnika da se bezalkoholnim pićima smatraju i osvježavajuća bezalkoholna pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih ekstrakata, žitarica ili sirutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića, i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvodnju ili pripremu osvježavajućih pića, prema ci ranom Pravilniku. U odnosu na osnovni ZPPBP iz djelomično je izmijenjena i definicija koja određuje koja se pića ne smatraju bezalkoholnim, a to su domaće i uvozne: prirodne mineralne gazirane i negazirane vode, stolne vode i stopostotni prirodni sokovi, voda za piće, te domaće i uvozne izvorske vode koje se isporučuju u pakovinama. Navedene zakonske odredbe sadržane su i u pročišćenom tekstu Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića iz (NN, br. 136/02) 1. 1 Stavkom 3. članka 3. ci ranoga Zakona bilo je propisano da se bezalkoholnim pićima smatraju osvježavajuća bezalkoholna pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih ekstrakata, žitarica ili sirutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvodnju ili pripremu osvježavajućih pića prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu. U svezi s navedenim treba posebno naglasi da je stavkom 4. članka 3. ci- ranoga Zakona izrijekom propisano što se ne smatra bezalkoholnim pićima: Domaće i uvozne: prirodne mineralne gazirane i negazirane vode, stolne vode i stopostotni prirodni sokovi, voda za piće te domaće i uvozne izvorske vode, koje se isporučuju u pakovinama, ne smatraju se bezalkoholnim pićima u smislu ovoga Zakona Predmet oporezivanja prema Zakonu o posebnom porezu na bezalkoholna pića S obzirom na različito definiranje pojma bezalkoholna pića u općinskim i gradskim odlukama, koji utvrđuju predmet oporezivanja porezom na potrošnju u odnosu na odredbu članka 31. ZFJLPRS-a i tumačenja u časopisima, koji se bave savjetodavnom djelatnošću s područja poreza i javnih financija te računovodstva, kao i udruga i trgovačkih društava iz čijih je to djelokruga rada; u nastavku dajemo službeno mišljenje Porezne uprave Središnjeg ureda. Središnji ured-porezne uprave svojim dopisom (Broj klase /12-01/2100, Urudžbeni broj: /12-2 od ), na Predmet oporezivanja porezom na potrošnju odgovorio je kako slijedi: Primili smo dopis obveznika iz dostavnog spiska, u kojem se traži pojašnjenje što se smatra bezalkoholnim pićem koje podliježe plaćanju poreza na potrošnju sukladno odredbama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01 ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07 Odluka USRH, 73/08 i 25/12). Nadalje, traži se tumačenje primjene članka 3., stavka 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića (NN, br. 136/02 pročišćeni tekst) s obzirom na doneseni Pravilnik o prestanku važenja Pravilnika o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu (NN, br. 133/07). U nastavku dajemo mišljenje na postavljeni upit. Člankom 31. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je da se porez na potrošnju plaća na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma. Člankom 3., stavkom 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića propisano je da se bezalkoholnim pićima smatraju osvježavajuća bezalkoholna pića od voćnog soka, voćne baze, biljnih ekstrakata, žitarica ili sirutke, umjetna osvježavajuća bezalkoholna pića i niskoenergetska osvježavajuća bezalkoholna pića, te sirupi namijenjeni za proizvodnju ili pripremu osvježavajućih pića, prema Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu. Članak 3., stavak 4. istoga Zakona propisuje da se domaće i uvozne: prirodne mineralne gazirane i negazirane vode, stolne vode i stopostotni prirodni sokovi, voda za piće te domaće i uvozne izvorske vode koje se isporučuju u pakovinama, ne smatraju bezalkoholnim pićima u smislu toga Zakona. Slijedom navedenog, ci ranim zakonskim odredbama propisano je što je predmet oporezivanja porezom na potrošnju, odno-

73 UDK POREZI I DOPRINOSI sno koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićem. Napominjemo da se odredbe članka 3., stavka 3. Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića primjenjuju i nakon prestanka važenja Pravilnika o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu, koji se koris o za određivanje predmeta oporezivanja posebnim porezom na bezalkoholna pića i definiranje kategorije bezalkoholnih pića. 2. Zakonodavni okvir nakon ulaska u Europsku uniju Pojam bezalkoholnih pića nije definirao ni novi Zakon o hrani iz (NN, br. 83/13 i 14/14), koji je preuzeo odgovarajuće uredbe i direk ve EU-a, a od pravilnika koji se odnose na vode i voćne sokove na snazi su ostali samo Pravilnik o prirodnim mineralnim i prirodnim izvorskim vodama (NN, br. 95/11) osim Dodatka 6., koji je donesen već temeljem Zakona o hrani iz i Pravilnika o voćnim sokovima i njima srodnim proizvodima namijenjenim za konzumaciju (NN, br. 48/13), u kojima nije sadržana definicija pojma bezalkoholnih pića. Donošenjem novoga Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića iz (NN, br. 73/13; dalje u tekstu: ZPPKBP) usklađenoga s temeljnim načelima Ugovora o funkcioniranju EU-a, predme oporezivanja navedenim porezima su kava i bezalkoholna pića, koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske. Stavkom 2., članka 4. utvrđeno je koji se proizvodi u smislu ovoga Zakona smatraju kavom i koji podliježu porezu na kavu. To su: 1) pržena kava iz tarifne oznake KN (kava s kofeinom) i KN (kava bez kofeina) 2) ekstrak, esencije i koncentra od kave iz tarifne oznake KN ) pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave iz tarifne oznake KN ) nadomjesci kave što sadrže kavu iz tarifne oznake KN ) napitci i bezalkoholna pića što sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz tarifne oznake KN Analizom zakonskih odredbi članka 4., stavka 2., ci ranoga Zakona i Carinske tarife usporedbom tarifnih oznaka kombinirane metode i sastava proizvoda, točno se može utvrdi u koju od kategorija proizvoda pripada kava, koja se oporezuje porezom na kavu i podliježe li oporezivanju. Analogno se odnosi i na oporezivanje bezalkoholnih pića. Iz navedenih zakonskih odredbi jasno proizlazi da kava nije bezalkoholno piće, pa ne podliježe odredbama posebnog poreza na bezalkoholno piće. To prak čno znači da se kava ne može uves kao predmet oporezivanja porezom na potrošnju dijelu, koji se odnosi na bezalkoholna pića. Iz ci ranoga Zakona i Carinske tarife (dalje u tekstu: CT) proizlazi da, ako je određeni proizvod sadržan u tarifnim oznakama, on se oporezuje, a ako nije naveden ni pod pojmom ostalo ne oporezuje se. To znači da, ako nešto nije propisano, tada proizlazi da nije predmet oporezivanja. U skladu s iznesenim treba tumači sve odredbe ci ranoga Zakona, a za nejasnoće se može upu zahtjev za tumačenje nadležnom državnom jelu Ministarstva financija. Prema danim tumačenjima iz navedenih formulacija CT-a proizlazi da je ledeni čaj bezalkoholno piće, a čaj u filtar vrećicama, nije oporeziv i nije bezalkoholno piće. Člankom 4., stavkom 3. ci ranoga Zakona propisan je predmet oporezivanja porezom na bezalkoholna pića odnosno što se smatra bezalkoholnim pićim. Bezalkoholna pića definirana su prema tarifnim oznakama Kombinirane nomenklature u skladu s CT-om. Prema odredbama članka 4., stavka 3. ci ranoga Zakona bezalkoholna pića su proizvodi navedeni u točkama stavka 3., osim proizvoda koji su sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe ili dodacima prehrani. U skladu sa Zakonom o hrani za posebne prehrambene potrebe iz (NN, br. 39/13) 2 od oporezivanja navedenim porezom izuze su proizvodi koji imaju svrhu dodatno oboga uobičajenu prehranu radi održavanja zdravlja (dodaci prehrani), te koji ispunjavaju posebne prehrambene zahtjeve osoba kod kojih je poremećen proces probave ili metabolizma, osoba čije fiziološko stanje zah jeva unos određenih sastojaka hrane kontroliranom i ciljanom prehranom te zdrave dojenčadi ili male djece (hrana za posebne prehrambene potrebe). 2 Nadležno jelo za provedbu ovoga Zakona, uredbi iz članka 1. ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona je Ministarstvo nadležno za zdravlje. Pravilnik o hrani za posebne medicinske potrebe (NN, br. 100/08). 71

74 POREZI I DOPRINOSI UDK Temeljem odredbi stavka 3., članka 4. ZPPKBP-a proizlazi da se bezalkoholnim pićima (predme ma oporezivanja) smatraju sljedeći proizvodi: 1) vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aroma zirane, te ostala bezalkoholna pića iz tarifne oznake KN , osim voćnih sokova, voćnih nektara, bezalkoholnih pića dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401 do i bezalkoholnih pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave 2) ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2 % iz tarifne oznake KN , , i , osim pića koja su mješavina piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5 % vol 3) sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranu nomenklaturu, osim kon Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aroma zirane, te ostala bezalkoholna pića, osim voćnih sokova ili sokova od povrća iz tarifnog broja 2009: Bezalkoholno piće koje se sastoji od gazirane vode, saharoze, glukoze, limunske kiseline, taurina (0,4 %), glukuronolaktona (0,24 %), kofeina (0,03 %), inozitola, vitamina, aroma i boja; predstavljeno je kao energetsko piće u limenkama od 250 ml. Razvrstavanje se utvrđuje u skladu s odredbama Općih pravila 1. i 6. o tumačenju kombinirane nomenklature, napomenom 3. uz poglavlje 22., dodatnom napomenom 1. uz poglavlje 22. i tekstom oznaka KN 2202 i Činjenica da proizvod, inter alia, sadrži taurin, kofein i vitamine, ne isključuje ga iz podbroja (vidje također Napomene s objašnjenjem Harmoniziranog sustava uz tarifni broj 2202, dio A., točku 2. i Napomenu s objašnjenjem kombinirane nomenklature uz oznaku KN ) Mlijeko i vrhnje, nekoncentrirani, ni s dodanim šećerom ni drugim sladilima, 0402 Mlijeko i vrhnje, koncentrirani ili s dodanim šećerom ili drugim sladilima, 0403 Mlaćenica, kiselo mlijeko i vrhnje, jogurt, kefir i ostalo fermen rano ili zakiseljeno mlijeko i vrhnje, neovisno jesu li koncentrirani ili sadrže dodani šećer ili druga sladila ili su aroma zirani ili sadrže dodano voće, orašaste plodove ili kakao ili ne, 0404 Sirutka, neovisno je li koncentrirana ili sadrži dodani šećer ili druga sladila ili ne; proizvodi koji se sastoje od prirodnih sastojaka mlijeka, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne, nespomenu ni uključeni na drugom mjestu Vino od svježega grožđa, uključujući pojačano vino; mošt od grožđa, osim onog iz tarifnog broja Vermut i ostala vina od svježega grožđa, aroma zirani biljem ili aromatskim tvarima Ostala fermen rana pića (na primjer, jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermen ranih pića te mješavine fermen ranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ni uključene na drugom mjestu Nedenaturirani e lni alkohol s volumnim udjelom alkohola manjim od 80 %; rakije, likeri i ostala alkoholna pića Ostala fermen rana pića (na primjer: jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermen ranih pića te mješavine fermen ranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ni uključene na drugom mjestu. centrata iz tarifne oznake KN i voćnih sirupa 11 4) praškovi i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pića neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranu nomenklaturu. Iz ci ranih odredbi ZPPKBP-a proizlazi da su iznimke od oporezivanja sljedeći proizvodi: proizvodi koji se sukladno posebnim propisima smatraju hranom za posebne prehrambene potrebe i dodacima prehrani prirodni voćni sokovi i sokovi od povrća te vode bez dodanog šećera, sladila ili aroma voćni sokovi, voćni nektari i bezalkoholna pića dobivena od mlijeka te bezalkoholna pića koja sadrže kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave, koja će se oporeziva sukladno udjelu kave mješavine piva i bezalkoholnih pića iz tarifne oznake KN s volumnim udjelom stvarnog alkohola većim od 0,5 % vol koncentra iz tarifne oznake KN i voćni sirupi 14. U skladu s navedenim predmet oporezivanja iz ZPP- KBP-a, s prethodno navedenim izuzetcima, obuhvaća sljedeće: vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili aroma- zirane, te ostala bezalkoholna pića uključujući i bezalkoholno pivo Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermen rani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne. 11 Čanak 3., točka n) ZPPKBP-a definira: Voćni sirup je proizvod sirupaste konzistencije sa sadržajem suhe tvari najmanje 65 %, proizvedene od voćnog soka ili koncentriranog voćnog soka, citrus baza ili drugih voćnih baza i voćne pulpe (u slučaju jagodičastog voća i višanja) s dodanim šećerom ili šećernim sirupom, ali bez dodanih konzervansa. Svojstvo voćnog sirupa se dokazuje anali čkim izvješćem izdanim od ovlaštene pravne osobe, koja s proizvođačem ili trgovcem nije u odnosu povezanih osoba u smislu Općeg poreznog zakona Ostala fermen rana pića (na primjer: jabukovača, kruškovača, medovina); mješavine fermen ranih pića te mješavine fermen ranih i bezalkoholnih pića, nespomenute ni uključene na drugom mjestu Voćni sokovi (uključujući mošt od grožđa) i sokovi od povrća, nefermen rani i bez dodanog alkohola, neovisno sadrže li dodani šećer ili druga sladila ili ne. 14 Čanak 3., točka n) ZPPKBP-a definira pojam Voćni sirup je proizvod sirupaste konzistencije sa sadržajem suhe tvari najmanje 65 %, proizvedene od voćnog soka ili koncentriranog voćnog soka, citrus baza ili drugih voćnih baza i voćne pulpe (u slučaju jagodičastog voća i višanja) s dodanim šećerom ili šećernim sirupom, ali bez dodanih konzervansa. Svojstvo voćnog sirupa se dokazuje anali čkim izvješćem izdanim od ovlaštene pravne osobe koja s proizvođačem ili trgovcem nije u odnosu povezanih osoba u smislu Općeg poreznog zakona.

75 UDK ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2 %, koja se ne oporezuju trošarinom na alkohol i alkoholna pića te sirupe, koncentrate, praškove i granule namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića. 3. Zaključno U praksi tumačenja predmeta oporezivanja porezom na potrošnju iz članka 31. ZFJLPRS-a, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića, često se koris la definicija iz odluka o porezima nekih gradova i općina, prema kojoj se bezalkoholnim pićima smatraju prirodni voćni sokovi kao i sva osvježavajuća gazirana bezalkoholna pića te mineralne i gazirane vode, osim kave i čaja, a koja nije sukladna važećim propisima. Kada je riječ o uvođenju novih financijskih obveza za građane i pravne osobe, smatramo da tumačenje propisa treba bi restrik vno i sukladno tomu, ono što zakonom nije propisano kao predmet oporezivanja nije dozvoljeno, osim ako je is m zakonom za to dano izričito ovlaštenje. Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđena je pripadnost poreza na potrošnju i predmet oporezivanja. Dakle, ako ZFJLPRS nije izričito propisao obvezu plaćanja određene vrste poreza (na potrošnju) na vrstu određenih proizvoda (bezalkoholnih pića), ta se obveza ne može uves općim aktom jedinice lokalne samouprave, osim ako bi za to u ci ranom Zakonu, jedinice bile izričito ovlaštene. POREZI I DOPRINOSI Iako JLS temeljem članka 30. ZFJLPRS-a ima pravo na porez na potrošnju bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma, to ne znači da svojim općim aktom (odlukom o porezima) može proširi predmet oporezivanja utvrđen člankom 31. ZFJLPRS-a, odnosno proširi sadržaj ci ranoga Zakona, jer na to nije izričito ovlaštena s m Zakonom. Naime, u skladu sa člancima 32. i 33. ZFJLPRS-a, jedinica lokalne samouprave svojim općim aktom propisuje stopu poreza na potrošnju, koja ne može bi veća od 3 % od osnovice na koju se plaća porez na potrošnju, te uređuje obračun i način plaćanja poreza na potrošnju. Premda ZFJLPRS-om iz nije utvrđeno koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićima, i s me čine predmet oporezivanja porezom na potrošnju, ci ranim odredbama ZPPBP-a (uz definiciju sadržanu u Pravilniku o temeljnim zahtjevima za osvježavajuća bezalkoholna pića i soda-vodu), propisano je što se smatra bezalkoholnim pićem koje podliježe oporezivanju porezom na bezalkoholna pića, a što bi se trebalo primijeni i kao predmet oporezivanja porezom na potrošnju i na odluke o porezima jedinica lokalne samouprave, na porez na potrošnju, što se vidi iz mišljenja Porezne uprave Središnjeg ureda iz godine. U skladu s iznesenim smatramo da se na definiranje predmeta oporezivanja porezom na potrošnju, u dijelu koji se odnosi na bezalkoholna pića, trebaju primijeni odredbe članka 4., stavka 3. ZPPKBP-a iz 2013., gdje se propisuje koje se vrste pića smatraju bezalkoholnim pićima i tako utvrđuje predmet oporezivanja sve dok se ne izmijeni ZFJLPRS. Državne potpore pravila i praksa SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE 10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od do h Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću. Detaljan program pročitajte na stranici 8 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. 73

76 POREZI I DOPRINOSI Prijenos porezne obveze - novi obrazac PPO SLUŽBENA STAJALIŠTA Na internetskoj stranici Središnjeg ureda porezne uprave dana 29. rujna objavljena je obavijest za porezne obveznike koji su od srpnja primjenjivali prijenos porezne obveze (za građevinske usluge i rabljena dobra) da dostave novi obrazac PPO u kojem će kao isporučitelji naves primatelje po OIB-u, a radi kontrole obračuna PDV-a. Navedeno se posredno odnosi i na proračunske subjekte i neprofitne organizacije, upisane u registar PDV-a, a imali su kao primatelji obvezu obračuna PDV-a. Radi se o novoj obvezi i poslu financijskih djelatnika zbog novog obrasca po kojem će se obavi usklađenje prijenosa porezne obveze i kod primatelja i kod isporučitelja. U nastavku objavljujemo navedenu obavijest u cijelos. 74 REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO FINANCIJA POREZNA UPRAVA - SREDISNJI URED KLASA: /14-01/511 URBROJ: /14-0 Zagreb, 19. rujna POREZNA UPRAVA PODRUČNI URED - svima - Predmet: Uputa o popunjavanju obrasca Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO /2014.) 1. Obveza popunjavanja i podnošenja Obrasca PPO /2014. Pravna ili fizička osoba koja je upisana u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost (u daljnjem tekstu: PDV) i koja je obavljala isporuke dobara i usluga iz članka 75. stavka 3. Zakona o PDV-u (NN, br., 73/13, 99/13 - Rješenje USRH, 148/113 i 153/113 - Rješenje USRH, dalje u tekstu: Zakon) na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca godine na temelju članka 69. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 36/12 i 73/13, dalje u tekstu: OPZ) dostavlja podatke strukturirane u obrascu Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze (Obrazac PPO /2014.). Razdoblja za koja se podnose Obrasci PPO /2014. su od 01. srpnja do 31. prosinca i od 01. siječnja do 30. lipnja 2014., koji se podnose do 31. listopada 2014., te od srpnja do 31. prosinca 2014., koji se podnosi do 28. veljače godine. Obrazac PPO /2014. podnosi se u elektroničkom obliku. Porezni obveznici koji su od 01. siječnja godine brisani iz registra obveznika PDV-a moraju se javi nadležnoj ispostavi prema svom sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 20. listopada godine u vezi podnošenja obrasca PPO /2014., ukoliko im je istekao kvalificirani poslovni cer fikat. Obrazac PPO 2013./2014. ne podnosi se u slučaju da pravna ili fizička osoba nije isporučivala dobra ili usluge iz članka 75. stavka 3. Zakona u razdobljima za koje se navedeni obrazac podnosi. Primjerice ukoliko porezni obveznik u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca godine nije obavljao isporuke iz članka 75. stavka 3. Zakona tada ne podnosi Obrazac PPO 2013/2014 za navedeno razdoblje. Ako primjerice porezni obveznik u razdoblju od 01. srpnja do 31. prosinca godine nije obavljao navedene isporuke u nekom mjesecu, tada polje obrasca predviđeno za upisivanje vrijednos isporuka iz tog mjeseca ne ostavlja nepopunjeno već upisuje iznos s nulama. Tromjesečni obveznici PDV-a podnose i popunjavaju Obrazac PPO 2013./2014. na jednak način kao i mjesečni obveznici PDV-a. 2. Popunjavanje Obrasca PPO- 2013/2014 Obrazac Pregled tuzemnih isporuka s prijenosom porezne obveze podnosi se za naprijed navedena razdoblja na Obrascu PPO 2013./2014. u koji se unose podaci o obavljenim isporukama iz članka 75. stavka 3. Zakona. U polja Obrasca PPO 2013./2014. upisuje se: (1) naziv nadležnog područnog ureda Porezne uprave (2) naziv nadležne ispostave Porezne uprave (3) osobni iden fikacijski broj (OIB) pravne ili fizičke osobe podnositelja

77 SLUŽBENA STAJALIŠTA (4) naziv, odnosno ime i prezime poreznog obveznika (5) adresa poreznog obveznika (mjesto, ulica i broj) (6) osobni iden fikacijski broj (OIB) poreznog zastupnika koji zastupa poreznog obveznika (7) razdoblje u kojem su iskazane isporuke na koje se primjenjuje tuzemni prijenos porezne obveze (8) redni broj isporuke (9) osobni iden fikacijski broj (OIB) primatelja isporuke na koju se primjenjuje prijenos porezne obveze (10) vrijednos isporuka u kunama i lipama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze razvrstane prema primateljima (11), (12), (13), (14), (15), (16) ukupna vrijednost isporuka u kunama i lipama razvrstanih po mjesecima (17) ukupan zbroj vrijednos svih isporuka iskazanih u poljima (11), (12), (13), (14), (15) i (16) Vrijednost isporuka u kunama i lipama iskazanih u polju (10) iskazuje se u jednom iznosu po pojedinom poreznom obvezniku. Vrijednost isporuka u kunama i lipama iskazanih u polju (17) mora bi jednaka zbroju vrijednos isporuka iskazanih u poljima (11), (12), (13), (14), (15), (16). 3. lspravci podataka za protekla razdoblja U slučaju ispravka podataka iz već podnije h Obrazaca PPO /2014., podnosi se novi Obrazac PPO /2014. POREZI I DOPRINOSI Ukoliko porezni obveznik ima eviden ranu razliku između podataka iskazanih u polju 1.1. PDV-K obrasca i zbroja mjesečnih iznosa koje iskazuje u Obrascu PPO /2014, tada iznos koji se odnosi na tu razliku pripisuje mjesecu u kojem je ta razlika nastala: ako ne može razliku pripisa određenom mjesecu, tada ju iskazuje u zadnjem mjesecu kalendarske godine. Ako je poreznom obvezniku po završetku poreznog nadzora u razdoblju od 01. srpnja godine do 31. prosinca godine rješenjem utvrđena primjerice obveza obračunavanja PDV-a na obavljene isporuke na koje je obveznik primijenio prijenos porezne obveze iz članka 75., Stavka 3. Zakona, tada taj iznos ne iskazuje u poljima od (10) do (17) već u polje Napomena upisuje OIB-ove onih poduzetnika kojima je obavljao takve isporuke i njihovu vrijednost. 4. Prekršajne odredbe Ako Obrazac PPO /2014. ne podnese ili ga ne podnese u propisanom roku porezni obveznik kaznit će se novčanom kaznom za prekršaj u iznosu od 5.000,00 do ,00 kuna, a odgovorna osoba u pravnoj osobi u iznosu od 3.000,00 do ,00 kuna prema odredbama članka 208., stavka 1. točke 8. i stavka 4. istog članka OPZ-a. S poštovanjem, RAVNATELJ Boris Šuvak Interak vna radionica NAPLATA POTRAŽIVANJA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE S POSEBNIM OSVRTOM NA - obročnu otplatu i otpis javnih davanja - obročnu otplatu i otpis nejavnih davanja Zagreb, hotel Palace, 4. studenog, od 10 do 14 sa Radionica je namijenjena svima zaposlenima u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u čijoj su nadležnos postupanja usmjerena ka pravodobnom i učinkovitom prikupljanju prihoda, ali i onim djelatnicima koji u svom poslu uslijed različi h okolnos odlučuju o obročnoj otpla i otpisu javnih i nejavnih davanja. Detaljan program pročitajte na stranici 6 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. 75

78 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 342 Revizija EU projekata Ma lda Copić * Temelj uspješne provedbe programa EU, a samim me i svih projekata odabranih za financiranje u okviru određenog programa svakako je dobra priprema, odnosno uključenost svih relevantnih sudionika u proces planiranja, u proces provedbe kao i u proces izvještavanja; dobra koordinacija i komunikacija među svim sudionicima, partnerima, relevantnim ins tucijama i/ili organizacijama te naravno razumijevanje i potpora menadžmenta. Sustav provedbe programa EU i projekata EU sastoji se od osnovnih procesa, a to su: planiranje, izvršavanje, financijsko i računovodstveno praćenje, revizija i nadzor. Autorica u tekstu piše u kojim slučajevima korisnici bespovratnih sredstava dostavljaju revizorsko izvješće, te o najčešćim pogreškama u praksi. 76 Prije početka provedbe projekta potrebno je provjeri jesu li svi organizacijski dijelovi prilagodili svoje poslovne procese za praćenje, provedbu i izvještavanje projekta kao npr. povezivanje dokumenata s projektom (posebno označavanje, klasificiranje dokumentacije), razmjena dokumentacije između različi h dijelova (različi h odjela/službi ovisno o načinu ustroja određene ins tucije i/ili organizacije), arhiviranje dokumentacije. Period čuvanja dokumentacije koja je povezana s projektom je propisan. Potrebno je sačuva svu potrebnu relevantnu dokumentaciju i osigura jasan revizorski trag. Iznimno je važno da svaka osoba, koja bilo kada dođe u do caj s bilo kojim dijelom projektne dokumentacije dobije jasan uvid, jasnu sliku o provedbi projektnih ak vnos i o dokumen ranos troškova. Ispoštovane odredbe ugovora kao npr. provedena odgovarajuća procedura nabave, dokumen rani troškovi, odgovarajuće računovodstvene evidencije i osiguran jasan revizorski trag u svim fazama procesa podloga su i temelj za određivanje prihvatljivos troškova. Svaki program i/ili natječaj ne mora definira način arhiviranja dokumentacije. Ako je način arhiviranja definiran programskim pravilima, natječajnom dokumentacijom ili ugovorom, korisnici su u obvezi pridržavanja odredbi ugovora. Ako pak nije, potrebno je osigura relevantno arhiviranje sukladno nacionalnom zakonodavstvu, propisanim internim pravilima, procedurama ili temeljem dobre, ustaljene prakse. Uobičajeni period čuvanja dokumentacije kreće se između 5 7 godina. Rok počinje teći od izvršenja završne rate plaćanja ili pak povrata po određenom ugovoru. Sam ugovor koji korisnik potpisuje s nadležnim jelom (a ovisno o programu) definira sva pravila i sve * Ma lda Copić, dipl. oec., Agencija za regionalni razvoj RH, Zagreb. obveze korisnika jekom perioda provedbe projekta i nakon njega. U praksi se nažalost često događa da korisnici nisu upozna s pravilima i obvezama kojih su se dužni pridržava, te da outpute, koji su rezultat provedenih procedura podugovaranja u okviru projekta, ne provjeravaju (pa čak ni administra vno, aritme čki, a kamoli da provjeravaju samu njihovu bit). Naime, osim brojnih posjeta projektu jekom njegove provedbe od jela nadležnih u sustavu upravljanja programima i projek ma EU, bilo da je riječ o jelima na nacionalnoj razini (nadležna upravljačka, ugovorna, provedbena i kontrolna jela, Državni ured za reviziju ili pak ARPA Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije), razini EU (predstavnici Europske komisije, Europskog revizorskog suda i slično) ili jela iz partnerskih država, koje sudjeluju u nekom od programa, sam korisnik bespovratnih sredstava u okviru projekta koji provodi u nekim slučajevima jekom provedbe projekta ili pak po završetku provedbe projekta i prije dostave završnog izvješća i kompletne popratne dokumentacije nadležnim jelima, obvezan je angažira ovlaštenog revizora, koji će proves reviziju projekta. Natječajna dokumentacija, odnosno sam ugovor definira kada i u kojim slučajevima je korisnik u obvezi angažiranja ovlaštenog revizora. Taj kriterij u provedbi programa i projekata EU je promjenjiv. U okviru predpristupnih programa (IPA) najčešće se revizija u okviru projekata obavlja u slučajevima kada je: 1. ukupan iznos bespovratnih sredstava EU veći od ,00 eura, 2. predujam veći od ,00 eura 3. iznos međuplaćanja veći od ,00 eura, i 4. iznos završnog plaćanja veći od ,00 eura. U bilo kojem od navedenih slučajeva revizorsko izvješće pra izvješće, koje se dostavlja sa svom ostalom

79 UDK 342 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI propisanom popratnom dokumentacijom. Programskom, natječajnom dokumentacijom i samim ugovorom dakle, može bi definirano da je korisnik uz završno izvješće (opisno i financijsko), dužan dostavi : 1. pripremljeno revizorsko izvješće, svu popratnu dokumentaciju (kojom se pravda prihvatljivost troškova), te zahtjev za plaćanje, odnosno račun ili 2. pripremljeno revizorsko izvješće i zahtjev za plaćanje, odnosno račun. Pri tome, ne dostavlja svu popratnu dokumentaciju (kojom pravda prihvatljivost troškova). Tada revizorsko izvješće služi kao potvrda da je ovlašteni revizorski subjekt, koji je proveo reviziju projekta provjerio svu popratnu dokumentaciju projekta, a samo revizorsko izvješće služi kao podloga pri izračunu ukupnih prihvatljivih, odnosno neprihvatljivih troškova. U okviru trenutnih projekata, koji se provode prema pravilima fondova EU, navedeno je da zahtjevi za nadoknadom moraju bi popraćeni između ostaloga odgovarajućom papirnatom dokumentacijom o ugovorenim i realiziranim prihvatljivim projektnim troškovima, odnosno ugovorima o nabavi (robe, radova, usluga), računima izvođača radova i dobavljača, potvrdama o prihvaćanju isporučene robe, radova, usluga, evidencijama radnog vremena i platnim listama, putnim kartama, potvrdama i drugim dokumen ma koji opravdavaju nastali trošak, popisom i preslikama ostalih popratnih dokumenata, koji dokazuju prihvatljivost troška, tj. dokumen sekundarne nabave, izmjene i dopune ugovora o nabavi, tehnička projektna dokumentacija, građevinske dozvole, dokaz o promidžbenim ak vnos ma (članci, fotografije, itd.), popis sudionika, studije, cer fika, opera vne licence, ali i potvrde o reviziji (ako je primjenjivo) itd. Potvrda o reviziji projekta od neovisnog ovlaštenog revizora nije obvezna, osim ako to nije navedeno u Posebnim uvje ma ugovora, koji su korisnici sklopili s nadležnim jelom. Reviziju je moguće zatraži, ovisno o složenos mjere ili pojedinog projekta i administra vnih kapaciteta korisnika. U takvim slučajevima taj se zahtjev postavlja u Posebnim uvje ma u kojima se jasno opisuje revizorsko izvješće o nalazima provjere, koje se mora priloži uz svaki Zahtjev za nadoknadom sredstava, odnosno potvrda o reviziji koju je potrebno podnije samo uz Završni zahtjev za nadoknadom sredstava. Kada je u skladu s uvje ma natječaja revizija nastalih troškova od neovisnog ovlaštenog revizora obvezna, korisnik bespovratnih sredstava uz Završni zahtjev za nadoknadu sredstava podnosi potvrdu o reviziji troškova projekta od neovisnog ovlaštenog revizora. Revizija se u većini programa i projekata provodi prema predlošku obrasca, koji je sastavni dio ugovora. Pripremljeno revizorsko izvješće predaje se nadležnom jelu zajedno s ostalom popratnom dokumentacijom, koja pra određenu vrstu izvješća ili pak zahtjeva za nadoknadom sredstava. Bitno je napomenu, da je iznimno važno obra pažnju na specifičnos provedbe određenih programa EU i projekata EU, i da ako natječajna dokumentacija ne predviđa obrazac za izradu revizorskog izvješća, metodologija pripreme odnosno izrade revizorskog izvješća ostaje u okvirima rada ovlaštenih revizora. Popis ovlaštenih revizora (revizorskih društava, samostalnih revizora, zajedničkih revizorskih ureda, ovlaštenih revizora itd.), potencijalni korisnici mogu pronaći na internetskoj stranici Hrvatske revizorske komore (h p:// Hrvatska revizorska komora je stručna organizacija revizorskih društava, samostalnih revizora i ovlaštenih revizora, koji posluju na teritoriju Republike Hrvatske. Komora ima svojstvo pravne osobe s javnim ovlas ma utvrđene Zakonom o reviziji, Statutom Komore i drugim ak ma. U obavljanju javnih ovlas Komora izdaje akte, koji su javne isprave. Komora je pridruženi član Međunarodne organizacije računovođa IFAC, te pridruženi član Europske federacije računovođa FEE. Na stranicama Komore, potencijalni korisnici mogu pretraživa registre ovlaštenih revizorskih subjekata. i to po sljedećim grupama: Pretraga revizorskih subjekata Pretraga ovlaštenih revizora Pretraga asistenata u reviziji. Na temelju dosadašnjeg iskustva u provedbi programa EU i kontroli projekata EU primijećena je velika razlika u kvalite pripremljenih revizorskih izvješća prvenstveno zbog nepoznavanja specifičnos provedbe programa EU i projekata EU, te je iznimno važno pažljivo odabra ovlaštenog revizora, koji će proves reviziju projekta koji se financira sredstvima EU. Ne propus te! SEMINAR ZA OVLAŠTENE REVIZORE I REVIZORSKA DRUŠTVA na temu Revizija ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Europske unije Zagreb, hotel Arcotel, 5. studenog 2014., s početkom u 10 h Više na stranici 6 Magazina i www. m4pin.hr 77

80 EKONOMIKA UDK Osvrt na aktualnos u području upravljanja državnom imovinom Gorana Roje * U ovom tekstu autorica nastoji čitatelje informira o aktualnos ma na međunarodnoj i nacionalnoj stručnoj sceni, koji će posluži za predstojeću dogradnju sustava upravljanja državnom imovinom u RH, a prema izvedbenim rješenjima za priznavanje, vrednovanje (mjerenje) i eviden ranje državne imovine Dobro gospodaranje imovinom Učinkovito upravljanje imovinom javnog sektora jedna je od zadaća novog javnog menadžmenta, neovisno o kojoj regiji i državi je riječ 1. Ipak, u literaturi se upravljanje imovinom javnog sektora često povezuje s pojmovima poput: neracionalnos, neperspek vnos, neučinkovitos i netransparentnos. Često se postavlja pitanje treba li se s državnom imovinom postupa na drugačiji način, nego što se to čini kada je riječ o imovini privatnog sektora, te kako se priznavanje i postupanje s određenom imovinom u javnom sektoru ne bi smjelo razlikova od onoga koji se za ekvivalentnu skupinu imovine koris u privatnom sektoru. Dodatna specifičnost upravljanja i financijskog izvještavanja u javnom sektoru povezana je s posebnim oblikom dugotrajne materijalne imovine koju čine: infrastrukturna, vojna i obrambena imovina, naslijeđena imovina (nacionalna baš na) te prirodna bogatstva. Pojam upravljanja specifičnim oblicima državne imovine implicira produbljivanje računovodstvenih znanja, u pokušaju da se i za ove oblike stalne imovine primijene ista načela i metode procjene kao i u privatnom sektoru, pronalaženjem najbližega ekvivalenta specifične imovine u privatnom sektoru. Često se postavlja sumnja u prak čnu izvedivost vrednovanja takve imovine, odnosno pridjeljivanje mjerljive i pouzdane vrijednos takvoj imovini. Osim toga, prigovara se da proces vrednovanja takve imovine iziskuje visoke troškove. Unatoč sumnjama i prigovorima, nesporna je činjenica da se od subjekata koji posjeduju ili upravljaju imovinom zah jeva izvještavanje o načinu upravljanja imovinom i iskazivanje takve imovine i u Glavnoj knjizi Državne riznice. * Mr. sc. Gorana Roje, dipl. oec., Zagreb. 1 Imovina javnog sektora i državna imovina su pojmovi koji se u većini stručno-znanstvenih tekstova koriste kao sinonimi. U engleskome jeziku sadržani su pod pojmom: public sector assets. 2. Financijska kontrola Financijska kontrola se u javnom sektoru sve do sredine ih godina poistovjećivala s pojmom financijske administracije, a glavna zadaća joj je bila kontrola trošenja proračunskih sredstava. Primjenu koncepta nastanka događaja u financijskom upravljanju potrebno je sagledava kroz sveobuhvatnu informacijsku bazu, kao podršku (novom) javnom menadžmentu u donošenju odluka, a ne samo kroz mogućnost procjenjivanja i udovoljavanja proračunskim ograničenjima i ostvarenja kon nuiranog nadzora prikupljanja i trošenja javnoga novca. Nadalje, koris od primjene načela nastanka događaja, neovisno o tome je li riječ o subjektu privatnog ili javnog sektora, ogledaju se u upravljanju imovinom i s njome povezanim rashodima, tj. obvezama. Razmatrajući financijsko upravljanje kao jedan od načina kontrole ak vnos države, obuhvat ukupne imovine i obveza stvara pretpostavke kontrole javnih financija, realokacije i prenamjene javnih resursa, ovisno o trenutnim potrebama državne administracije i građana, te maksimiranja učinaka upotrebe ograničenih resursa. Polazeći od koncepta da se ukupnom državnom imovinom može i treba učinkovito upravlja, razvijene zemlje započele su s praksom stavljanja u uporabu različi h pojavnih oblika državne imovine, pod nadzorom profesionalnog menadžmenta, a radi osiguranja kvalitetnije javne usluge i blagostanja građanima 2. Pritom se ustrajalo na načelu utvrđivanja najbolje/ najproduk vnije uporabe za pojedini pojavni oblik imovine. Uspostava nacionalnih registara imovine, odnosno informacijskih sustava o stanju, vrijednos i uporabi državne imovine, kao i centralizacija nadzora: nad državnom imovinom i upravljanja s državnom imovinom, česta su pojava u sklopu reformi javnog sektora. 2 Koncept novi javni menadžment u engleskome je jeziku sadržan pod pojmom: New Public Management (NPM).

81 UDK EKONOMIKA 3. Preduvje za učinkovito upravljanje državnom imovinom Ciljevi i smjernice za upravljanje državnom imovinom razlikuju se u ovisnos o poli čkom sustavu, povijesnom i kulturološkom okružju, veličini por elja državne imovine, obuhvatu sektora opće države, stupnju demokracije i poimanju uloge javnoga menadžmenta i državnog računovodstvenog informacijskog sustava. Unatoč razlikama, u većini zemalja, iden ficirani su opći preduvje za učinkovito upravljanje državnom imovinom, a to su: uspostava registra državne imovine klasifikacija i definicijsko određenje državne imovine priznavanje i vrednovanje (mjerenje) državne imovine formiranje por elja državne imovine ins tucionalizacija i profesionalno upravljanje državnom imovinom upravljanje troškovima i rezulta ma (učincima). Raspolaganje državnom imovinom koja nije eviden- rana u registru, odnosno imovinom za koju nisu u cijelos prikupljeni pravni, fizički, financijski i ekonomski podaci, primjer je neučinkovitoga upravljanja imovinom. Tek kada su utvrđene definicijske značajke svakog pojedinog oblika imovine i s njome povezanih obveza, može se odlučiva o tome što se može i treba uradi s državnom imovinom i s njome povezanim obvezama. Bez vrednovanja imovine, neracionalnim se smatra pristupi odabranoj ak vnos korištenja i mjerenju učinaka korištenja imovine. Preduvjet vrednovanja je definiranje namjene korištenja imovine, kao polazišta za mjerenje očekivanih učinaka alterna vne uporabe imovine. Evidencija svakog pojedinog oblika imovine omogućuje da u svakom trenutku bude poznato makar to, s kojom imovinom javni sektor raspolaže i koja je njezina namjena. Već to može bi osnova povećanja odgovornos u procesu upravljanja državnom imovinom. 4. Uspostava Registra državne imovine Donošenje odluka o uporabi državne imovine moralo bi se zasniva na prikupljanim i obrađenim pravodobnim i vjerodostojnim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama. Ishodišno pitanje učinkovitog upravljanja imovinom sveobuhvatni je kvan ta vni i kvalita vni popis, odnosno registar čija bi funkcionalna uspostava trebala omogući uvid u opseg i strukturu imovine, kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju imovinom i nadzor nad stanjem imovine, te praćenje koris i učinaka upravljanja imovinom. Proces popisivanja državne imovine u RH traje već gotovo dva desetljeća, a obveza objave Središnjeg registra prvi je put uspostavljena tek u prosincu godine. Unatoč povremenim pokušajima objedinjavanja evidencije o cjelokupnoj državnoj imovini, sveobuhvatan Registar državne imovine, koji bi bio precizna sveobuhvatna evidencija državne imovine i s njome povezanih obveza, u Hrvatskoj još ne postoji, a posebno je nepotpun popis nefinancijske imovine. Uz (središnji) Registar državne imovine postoji nekoliko registara, koji obuhvaćaju određene oblike državne imovine 3. Prema članku 79. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske sva jela državne uprave, trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, a koja na bilo koji način upravljaju i raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, te ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske, dužni su dostavi u Središnji registar sve podatke iz svojih registara i službenih evidencija u skladu sa propisima koji uređuju područje upravljanja državnom imovinom, odnosno prema pojavnim oblicima imovine i kategoriji podataka o imovini koji su utvrđeni Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11.), koja je još uvijek na snazi. Registar je formalnopravno ustrojen Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11), no za njegovu potpunu funkcionalnost nužna je jedinstvena metodologija obuhvata, eviden ranja, priznavanja i procjenjivanja, koju će primijeni vlasnici i korisnici državne imovine na svim razinama. To je učinjeno u 3 Primjerice, Registar koncesija, Registar poljoprivrednog zemljišta, Registar kulturne baš ne. 79

82 EKONOMIKA UDK obvezujućem Naputkom i Upu, koje je Ministarstvo financija donijelo i krajem 2013., te upu lo svim relevantnim čimbenicima upravljanja državnom imovinom i obveznicima dostave podataka o imovini u Registar državne imovine. 5. Naputak i Uputa o priznavanju, vrednovanju (mjerenju) i eviden ranju državne imovine Podsjećamo kako je Ministarstvo financija Republike Hrvatske dostavilo na postupanje Državnom uredu za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centru za postupanje i prodaju: Naputak o vrs, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine. Također, svim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima državnog i lokalnih proračuna, te svim drugim korisnicima državne imovine dostavljena je obvezujuća Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden- ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema jednoj od smjernica Naputka, a s ciljem usklađivanja propisa kojima se uređuje pitanje upravljanja državnom imovinom i proračunskih propisa, a s me i pitanje obuhvata cjelokupne državne imovine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom je, između ostalog, dužan: podatke u Središnjem registru nadopuni podacima o vrijednos imovine po bruto principu (nabavna i otpisana vrijednost) za svaku jedinicu svakog pojavnog oblika imovine, sukladno klasifikaciji iz Računskog plana s oznakom načina utvrđivanja vrijednos : knjigovodstvena vrijednost revalorizirani trošak nabave, interna procjena evidencijska (aproksima vna) vrijednost, po ovlaštenom procjenitelju tržišna vrijednost, evidencijska vrijednost jedne novčane jedinice, te temeljem navedenoga kreira i svim vlasnicima i korisnicima državne imovine dostavi novi prošireni obrazac za unos podataka u Središnji registar. Uputom o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske definirani su obveznici njene primjene i obuhvat imovine, naglašena je potreba usklađivanja knjigovodstvenog stanja i evidencije imovine, definirana su načela iskazivanja vrijednos imovine i postupci procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine. Prema smjernicama Upute, podsjećamo, svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbirno, moraju se iskaza vrijednosno: Prilikom iskazivanja imovinskih čes ca u anali čkim evidencijama i zbirno u glavnoj knjizi eviden rana imovina prikazat će se po raspoloživim knjigovodstvenim vrijednos ma o revaloriziranom trošku nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ). Imovinske čes ce koje do sada nisu bile eviden rane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načelima Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj praksi, ovisno o prikladnos za pojedini pojavni oblik imovine 4. Postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnos svojih financijskih izvješća. Sukladno Upu, postupak procjene vrijednos do sada neeviden rane imovine provodit će se: internom procjenom, po ovlaštenom procjenitelju, u iznosu pojedinačne vrijednos od jedne kune 5. S obzirom na to da je izrada nove Uredbe o Registru i novog proširenog obrasca za unos podataka o imovini u Registar u jeku, a njihova javna objava planirana je do kraja ove godine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom, u čijoj je nadležnos vođenje Središnjeg registra, pristupio je izmjeni strukture Središnjeg registra, u smislu da se is nadopuni: novim kategorijama i novim oblicima imovine s ciljem da u konačnici obuhva sve postojeće oblike imovine dodatnim podacima u svrhu ažuriranja/sastavljanja bilance državne imovine (opisni i financijski podaci) dodatnim podacima za potrebe upravljanja i raspolaganja državnom imovinom (podaci o ocjeni funkcionalnos i fizičkom stanju imovine, te o načinu korištenja imovine), a sve u skladu sa smjernicama u prethodno pojašnjenom Naputku i Upu. 6. Proces vrednovanja imovine Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tomu može li se imovina vrednova prema tržišnom principu ili ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine 4 Primjerice, vrednovanje na temelju procijenjene vrijednos imovine (trošak zamjene); vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od uporabe; tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda) i simbolično eviden ranje po jednoj novčanoj jedinici. 5 Procjena vrijednost imovine po metodi jedne kune provodit će se za onu imovinsku čes cu čiju vrijednost zbog njezinih specifičnih obilježja nije opravdano, ni moguće procijenjiva. Radi se isključivo o specifičnim vrstama imovine, koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih objekata i sl.

83 UDK EKONOMIKA utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor ziranos ), na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom novčanom jedinicom. Proces vrednovanja imovine trebao bi obuhva priznavanje i mjerenje državne imovine, s jedne strane i upravljanja troškovima i rezulta ma, s druge strane, odnosno: evidenciju stjecanja (inicijalno priznavanje), naknadno vrednovanje imovine, izvještavanje o strukturi imovine i dinamici, te izvještavanje o učincima uporabe imovine, a kako je prikazano u tablici u nastavku. Tablica 1. Vrednovanje imovine Ak vnos Vrijednosni iskaz evidencija stjecanja inicijalno priznavanje nekretnine: nabavna vrijednost, ispravak vrijednos, sadašnja knjigovodstvena vrijednost, procjenjena (tržišna) vrijednost; financijska imovina: nominalna vrijednost, fer vrijednost (imovina namjenjena trgovanju i prodaji), ugovoreni iznos (kredi i potraživanja), trošak nabave (ulaganja koja se drže do dospijeća). naknadno vrednovanje imovine/ vrednovanje u poslovnim knjigama do sada neeviden rane imovine prema procijenjenoj vrijednos imovine; amor ziranom trošku; prema očekivanim prihodima od njene uporabe; vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini; tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda). izvještavanje o obračunske vrijednos : nominalna, diskon rana, strukturi i dinamici kapitalizirana izvještavanje o učincima uporabe imovine profitno orijen rana namjena: prihodi i rashodi na imovini (kapitalni dobitak/gubitak, naknada od najma, koncesijska naknada, dividenda, udjel u poslovnom rezultatu) neprofitno orijen rana namjena: administra- vna uporaba/transfer prava i vlasništva/ darovanje (jedna novčana jedinica, trošak zamjene, vrijednost alterna vne uporabe imovine). Izvor: sistema zacija autora 7. Uredba i Pravilnik o procjeni vrijednos nekretnina U lipnju ove godine Vlada RH i Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja donijeli su Uredbu o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14) i Pravilnik o metodama procjene vrijednos nekretnina (NN, br. 79/14). Navedenim podzakonskim ak ma stručno se i metodološki definira način procjene i izračun vrijednos nekretnina u Republici Hrvatskoj, neovisno u čijem su vlasništvu. Uvidom u sadržaj Uredbe i Pravilnika može se istaknu : 1) Uredbom se uređuje način procjene vrijednos nekretnina, način prikupljanja podataka i njihova evaluacija za sve nekretnine u Republici Hrvatskoj, neovisno u čijem su vlasništvu, osim ako posebnim zakonom nije propisano drukčije. 2) Procjena vrijednos nekretnine definira se kao mul disciplinarni postupak tržišnog vrednovanja prema zadacima naručitelja, koji provode ovlašteni sudski vještaci za procjenu nekretnina i ovlašteni sudski procjenitelji, čija ovlaštenja proizlaze iz posebnih propisa kojima se uređuje rad sudova i postupci izvlaštenja. 3) Uredba se primjenjuje i prilikom procjene vrijednos nekretnina za koje ne postoji tržište, te se navodi da se u takvim slučajevima vrijednost može procijeni na temelju tržišnih modela. 4) Uredbom se uređuju i opći načini procjene vrijednos nekretnina. U tom pogledu definira se: osnovica za vrednovanje nekretnine; metode za procjenu vrijednos nekretnina (poredbena prihodovna i troškovna metoda) i odabir metode procjene vrijednos nekretnina prema vrs nekretnine: Poredbena metoda za utvrđivanje tržišne vrijednos neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, a koris se i za procjenu vrijednos samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća, obiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža kao pomoćne građevine, garažnih parkirnih mjesta, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Poredbenom metodom se tržišna vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina. Prihodovna metoda za utvrđivanje tržišne vrijednos izgrađenih građevnih čes ca na kojima se nalaze najamne nekretnine, gospodarske i druge nekretnine, čija je svrha stvaranje prihoda. Troškovna metoda za utvrđivanje tržišne vrijednos izgrađenih građevnih čes ca na kojima se nalaze zgrade javne namjene i drugi objek, čija svrha nije stvaranje prihoda, a posebno kod obiteljskih kuća koje prema svojim obilježjima nisu usporedive. Procjena vrijednos nekretnina provodi se temeljem podataka o kupoprodajnim cijenama i ugovorenim cijenama zakupa i/ili najma. Pravilnikom se razrađuju metode procjene vrijednos nekretnina, utvrđuje se predmet procjene vrijednos nekretnina, te se razrađuju podaci nužni za procjenu vrijednos nekretnine: Prihodovna metoda se primjenjuje i za nekretnine koje će zadrža javnu namjenu, ako javna vlast razmatra zakup, primjerice: za upravne zgrade prihodi od uredske namjene poredbene kakvoće: za dječje domove, dječje vr će, domove za rehabilitaciju djece: poredbene privatne ustanove, za škole: pri- 81

84 EKONOMIKA UDK hodi od poredbenih privatnih ili drugih zgrada takve namjene, i slične usporedbe. Troškovna metoda se može koris kao potpora prihodovnoj metodi, pri čemu se mora uze u obzir ograničena gospodarska iskoris vost nekretnina po gospodarskom zastarijevanju 6. Poredbena vrijednost izgrađenih zemljišta obuhvaća vrijednost zemljišta, vrijednost građevine i vrijednost uređaja 7. Tržišna vrijednost izgrađenih zemljišta može se utvrdi usporedbom kupoprodajnih cijena i pomoću poredbenih pokazatelja (pokazatelji prihoda i pokazatelji zgrade). Literatura: Zakonodanski dokumen relevantni za provođenje sveobuhvatnog popisa i sustavno eviden ranje državne imovine: Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) Zakon o fiskalnoj odgovornos (NN, br. 139/10) Uredba o Registru državne imovine (NN, br. 55/11) Uredba o unutarnjem ustrojstvu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (NN, br. 118/13) Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10 i 31/11) Pravilnik o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) Upute i naputci: Naputak o vrs, načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potreba vođenja Registra državne imovine i sastavljanje Bilance državne imovine (Ministarstvo financija RH, KLASA: /12-01/127; URBROJ: /13-7). Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske (Ministarstvo financija RH, KLASA: /12-01/127; URBROJ: /13-7). Ostali propisi: Uredba o procjeni vrijednos nekretnina (NN, br. 74/14) Pravilnik o metodama procjene vrijednos nekretnina (NN, br. 79/14). 6 To vrijedi osobito za korištenje bivših nekretnina javne namjene, primjerice korištenja vojnih građevina u poduzetničke svrhe. 7 Pri tome se ne radi o zbroju navedenih vrijednos, već o jedinstvenoj vrijednos nekretnine koja obuhvaća sve svoje sastavne dijelove kao gospodarsku cjelinu. ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Zagreb, hotel Palace, 16. i 17. listopada Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o financijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i financijskim i računovodstvenim djelatnicima. Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fiskalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna- kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu financijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi. Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju! ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE 13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i financijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i proračunskih korisnika, financijskim izvještavanjem, financijskim upravljanjem, fiskalnom odgovornošću i izradom financijskog plana/ proračuna. Namjena: Računovođama i financijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima. Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva financija i akademske zajednice. Detaljan program pročitajte na stranici broj Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

85 UDK Posebni uvje rada u školama i dodaci na plaću Fadila Bahović * ŠKOLSTVO Autorica u tekstu obrazlaže što se sve u školstvu smatra radom u posebnim uvje ma, koliko iznose dodaci na plaću za svaku pojedinu vrstu rada u posebnim uvje ma, kako se navedeni dodaci obračunavaju i eviden- raju u sustavu centralnog obračuna plaće, te koje su novine povezane s posebnim uvje ma rada donijeli granski kolek vni ugovori za zaposlenike u školskim ustanovama zaključeni u travnju i svibnju ove godine. 1. Uvod Zaposlenicima u javnim službama koji rade na poslovima kod kojih postoje posebni uvje rada, pripada pravo na dodatak na plaću po toj osnovi. Slično kao i u zdravstvu, socijali i kulturi, tako i u obrazovanju postoje posebni uvje rada. To su, primjerice, situacije kada učitelji 1 rade s učenicima s teškoćama u razvoju, kada nastavu, umjesto u školi, izvode u bolnici gdje se učenik nalazi na dugotrajnom liječenju, kada rade u kombiniranim razrednim odjelima itd. Dakle, to su situacije koje od učitelja iziskuju dodatne napore, posebne pripreme, rad izvan škole i sl. Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 dalje u tekstu: TKU) utvrđeno je pravo zaposlenika na dodatak na plaću kada rade u posebnim uvje ma (čl. 55. TKU-a). TKU ne definira koji se uvje rada smatraju posebnim, ni koliko iznose dodaci na plaću po toj osnovi, već prepušta javnim službama da to definiraju i urede svojim granskim kolek vnim ugovorima. Tako su granskim kolek vnim ugovorima u obrazovanju (dalje u tekstu: GKU), člankom 13. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 63/14 dalje u tekstu: GKU za OŠ) i člankom 21. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14 dalje u tekstu: GKU za SŠ), zaključenim u travnju i svibnju ove godine, definirani posebni uvje rada na nešto drukčiji način u odnosu na prethodne granske kolek vne ugovore u obrazovanju. * Fadila Bahović, dipl. oec., Ministarstvo znanos, obrazovanja i sporta, Zagreb. 1 Učitelji, nastavnici, odgajatelji, stručni suradnici uz napomenu da navedeni nazivi podrazumijevaju rodnu razliku. 2. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada u osnovnim školama Sukladno članku 12. GKU-a za OŠ, u osnovnim se školama radom u posebnim uvje ma smatra rad učitelja i stručnih suradnika kako slijedi: rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od I. do IV. razreda rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu od V. do VIII. razreda rad učitelja u kombiniranom razrednom odjelu s učenicima s lakšim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu rad učitelja i stručnih suradnika s učenicima s teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu rad učitelja s učenicima s teškoćama u razvoju po prilagođenom nastavnom programu rad učitelja i stručnog suradnika s učenicima koji su zbog zdravstvenih ili drugih razloga smješteni u ustanove zdravstva ili ustanove socijalne skrbi, a kojima je organizirana nastava prema redovi m ili posebnim uvje ma rad svih zaposlenika u školi za koju je utvrđen status škole s otežanim uvje ma rada rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu rad učitelja predmetne nastave, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola Način obračuna dodataka na plaću za posebne uvjete rada zaposlenika osnovih škola Za posebne uvjete rada utvrđen je dodatak na plaću, a koliko on iznosi i koja je osnova za njegov obračun prikazano je u sljedećoj tablici: 83

86 84 ŠKOLSTVO Tablica 1. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada za zaposlenike osnovnih škola Naziv dodatka na plaću Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je do 8 učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je 9 i više učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je do 7 učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne nastave s 3 razreda u kojemu je 8 i više učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave s 4 i više razreda u kojemu je do 6 učenika Rad u kombiniranom odjelu razredne i predmetne nastave s 4 i više razreda u kojemu je 7 i više učenika Rad u kombiniranom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu 1 prilagođeni program Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu 2 prilagođena programa Rad u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu 3 prilagođena programa % uvećanja Osnova za obračun Šifra u COPu* 5 % Osnovna plaća % Osnovna plaća % Osnovna plaća % Osnovna plaća % 20 % 5 % 7 % 14 % 21 % Učitelju razredne nastave-osnovna plaća Učitelju predmetne nastave održani sa Učitelju razredne nastave osnovna plaća Učitelju predmetne nastave održani sa Učitelju razredne nastave osnovna plaća Učitelju predmetne nastave održani sa Učitelju razredne nastave osnovna plaća Učitelju predmetne nastave održani sa Učitelju razredne nastave osnovna plaća Učitelju predmetne nastave održani sa Učitelju razredne nastave-osnovna plaća Učitelju predmetne nastave održani sa Rad učitelja koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu redovne škole pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi Rad stručnog suradnika koji radi u razrednom ili predmetnom odjelu redovne škole pri zdravstveno-rehabilitacijskoj ustanovi Rad učitelja koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu Rad stručnog suradnika koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu Rad učitelja predmetne nastave, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu UDK % Održani sa % Održani sa % Osnovna plaća % Osnovna plaća % Dnevna zarada % * sustav centralnog obračuna plaća Osnovica za obračun plaće u javnim službama (5.108, %) Faktor uvećanja 1,05 za zaposlene koji ostvaruju ovo pravo Zadnja dva prava navedena u gornjoj tablici su ujedno i novougovorena prava za zaposlenike osnovnih škola, koja zaposlenici ostvaruju od 1. travnja godine, od kada se primjenjuje novi GKU za OŠ. Iz gornje je tablice vidljivo da se dodatak na plaću za posebne uvjete rada ne obračunava uvijek na osnovnu plaću, već se ponekad obračunava samo na dio radnog vremena: ponekad samo na održane sate, a ponekad na dnevnu zaradu. Dakle, osnova za obračun dodatka je različita. Primjerice, učitelj engleskoga jezika će ostvari pravo na dodatak na plaću od 5 % za rad u kombiniranom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju, ali samo za onaj dio svog radnog vremena kojeg provede u tom razrednom odjelu, dakle za određeni broj sa rada, a ne za cjelokupno svoje radno vrijeme, ako radi i u drugim razrednim odjelima u kojima nije integriran takav učenik. Suprotno od njega, učitelj razredne nastave ostvaruje

87 UDK ŠKOLSTVO pravo po ovoj osnovi na dodatak na cijelu osnovnu plaću, jer on svoje ukupno radno vrijeme provede u takvom razrednom odjelu u koji je integriran učenik s lakšim teškoćama u razvoju. Također, iz tablice je vidljivo kako na neke od navedenih dodataka imaju pravo samo učitelji, dok se drugi odnose i na stručne suradnike. Za razliku od prethodnog GKU-a za OŠ, prema kojemu je bilo dovoljno da učitelj radi u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda i da na osnovu toga ostvari pravo na dodatak na plaću od 10 %, sada to više nije tako. Novi GKU za OŠ uvodi dodatni kriterij, a to je broj učenika. Tako će učitelj, koji radi u kombiniranom odjelu razredne nastave s 2 razreda u kojemu je do 8 učenika, ostvari pravo na dodatak na plaću od 5 %, a ako u istom takvom kombiniranom odjelu ima više od 8 učenika, učitelj će ostvari pravo na dodatak na plaću od 10 %. Slična je podjela napravljena i za rad učitelja u kombiniranom odjelu razredne nastave s tri i če ri razreda. Manji broj učenika u kombiniranom odjelu nosi i manji dodatak na plaću, a veći broj učenika nosi veći dodatak na plaću. Za ostvarivanje prava učitelja na dodatak na plaću za rad u kombiniranom razrednom odjelu, uveden je dodatni kriterij, a to je broj učenika. O broju učenika ovisi i postotak dodatka na plaću. Za razliku od prethodnog GKU-a za OŠ iz godine, novi GKU za OŠ zaključen u travnju ove godine ne predviđa dodatak na plaću za učitelje predmetne nastave za rad u kombiniranom odjelu predmetne nastave za manje od če ri razreda. Dakle, učitelj predmetne nastave treba radi u kombiniranome odjelu predmetne nastave s če ri i više razreda da bi ostvario dodatak na plaću za rad u kombiniranom odjelu. Ako zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće zbog rada u posebnim uvje ma po više osnova, isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po najviše dvije najpovoljnije osnove. Dakle, niz je dodataka na plaću za posebne uvjete rada, koji se kreću u rasponu od 5 % do 21 %, ovisno o vrs rada u posebnim uvje- ma. S obzirom da zaposlenik može ostvari pravo po najviše dvije osnove, moguće je da njegovi dodaci na plaću za posebne uvjete rada budu i veći od 21 %. Upravo zbog činjenice da se razlikuju osnove za obračun pojedinog dodatka na plaću, kao i korisnici pojedinog prava, obračun dodataka na plaću za posebne uvjete rada ujedno je i najsloženiji dio obračuna plaće zaposlenika. Uz to treba naglasi kako neki od dodataka za posebne uvjete rada nisu na is način ugovoreni za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Primjer različito ugovorenog dodatka na plaću je dodatak za rad s učenicima po prilagođenom programu. Dok zaposlenici osnovnih škola imaju pravo na dodatak od 7 % za svaki prilagođeni program po održanom nastavnom satu (a u razrednom odjelu je moguće ima najviše tri učenika koji pohađaju nastavu po prilagođenom programu), zaposlenici srednjih škola ostvaruju pravo na dodatak od 7 % isključivo za jedan prilagođeni program po održanom nastavnom satu. To u konačnici znači da zaposlenici osnovnih škola mogu ostvari pravo na 7 %, 14 % ili 21 % dodatka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu ovisno o broju prilagođenih programa tj. broju učenika (od jednog do najviše tri), a zaposlenici srednjih škola mogu ostvari isključivo 7 % dodatka na plaću po toj osnovi. Razlika u obračunu ovog dodatka temelji se na različi m odredbama granskih kolek vnih ugovora za zaposlenike osnovnih i srednjih škola Način obračuna dodataka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu Na primjeru u nastavku prikazat će se način obračuna dodatka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu. Pretpostavimo da učitelj ima 3 učenika u istom razrednom odjelu osnovne škole s kojima radi po prilagođenim programima. Učitelj za rad s učenikom po prilagođenom programu ima pravo na dodatak na plaću od 7 % za održane nastavne sate (dakle, ne na cijelu plaću, već samo na određeni broj sa odrađenih u posebnim uvje ma). Učitelj je izradio 3 različita prilagođena programa za 3 učenika i u takvim posebnim uvje ma rada odradio je 34 sata mjesečno. U primjeru se koris mjesečni fond sa rada iz svibnja godine (22 dana x 8 sa = 176 sa ). Obračun dodatka na plaću za učitelja (7 godina radnog staža), bio bi sljedeći: Tablica 2. Obračun dodatka na plaću učitelju za rad s učenicima po prilagođenom programu ogledni primjer Red. br. Stavke Iznosi u kunama 1. Osnovna plaća (koeficijent x osnovica) + 0,5 % po godini 7.006,14 radnog staža (1,325 x 5.108,84) + 3,5 % 2. Bruto cijena sata rada (osnovna plaća / mjesečni fond sa ) 39, ,14 / Dodatak na plaću (7 % x 3 programa = 21 %) (bruto cijena sata rada x 21 % x broj sa rada po prilagođenom programu) =39,81 x 21 % x ,27 Iz ove tablice je vidljivo kako će učitelj dobi 284,27 kuna dodatka na bruto plaću, jer je 34 sata u svibnju godine radio u razrednom odjelu s tri učenika za koje je izradio tri prilagođena programa. Na platnoj lis zaposlenika kreiranoj u sustavu centralnog obračuna plaća (dalje u tekstu: COP) ovaj je dodatak 85

88 86 ŠKOLSTVO nazvan Dodatak za rad učitelja s učenicima po 3 prilagođena programa Najčešća pitanja i odgovori 1) Što znači pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće u javnim službama od 5 % za zaposlenike prema članku 13., stavku 6. GKU-a za OŠ? Kako to obračuna? Misli li se na osnovicu u iznosu od 5.108,84 kn ili osnovicu od 3.326,00 kn? Zaposlenici prema članku 13. stavku 6. GKU-a za OŠ ostvaruju pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće u javnim službama za 5 %. Navedena osnovica iznosi 5.108,84 kn te se ista uvećava za 5 % radi ostvarenja ovog prava. U konačnici to znači veću osnovnu plaću za 5 %. 2) Novo pravo za zaposlenike škola je i pravo na uvećanje plaće za 5 % za one zaposlenike, koji svakodnevno putuju do škole 100 i više km u vlas toj organizaciji, jer nema druge mogućnos. Znači li to da od kuće do škole mora bi najmanje 50 km (pa je to onda ukupno 100 km u oba smjera) ili to mora bi 100 km (pa je na posao i s posla to ukupno 200 km)? Iako će nedavno osnovano zajedničko Povjerenstvo za tumačenje Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama treba da svoje tumačenje ove odredbe, koja se doista može shva na različite načine, Ministarstvo znanos, obrazovanja i sporta do tada odobrava sredstva za isplatu navedenog dodatka, tako da zaposlenik treba putova do škole najmanje 50 km, što u oba smjera iznosi ukupno 100 km. 3) Primjenjuje li se uvećanje od 5 % za učitelje koji rade na više područnih ili ma čnih škola i na one koji rade u jednoj ma čnoj i dvije područne škole (npr. učitelj stranih jezika, vjeroučitelji i sl.)? Da, primjenjuje se, s napomenom da učitelj predmetne nastave ostvaruje ovo pravo pod uvjetom da radi u tri ili više ma čnih ili područnih škola u istom danu. 4) Znači li uvećanje od 5 % na osnovicu is iznos od 255,00 kn svima koji to pravo ostvaruju ili se tako uvećana osnovica množi s koeficijentom pojedinog učitelja? Pravo zaposlenika koji moraju prijeći do škola i nazad najmanje 100 km u jednom danu, i to vlas m prijevoznim sredstvom na različite je načine ugovoreno granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. Dok se zaposlenicima osnovnih škola povećava osnovica za obračun plaće u javnim službama za 5 % (5.108, %), što u konačnici znači i veću osnovnu plaću, pa i veće dodatke na plaću, svi zaposlenici srednjih škola iz ove grupe ostvaruju pravo na jednak iznos dodatka u visini od 255,44 kuna. Oni i ostvaruju pravo na dodatak koji iznosi 5 % od osnovice za obračun plaće u javnim službama UDK (5.108,84 x 5 %). Na žalost, ovo pravo nije na iden čan način ugovoreno za osnovne i srednje škole, što bi u svakom slučaju doprinijelo ujednačenos ta dva sustava. U COP-u je ova razlika uzeta u obzir i napravljeni su algoritmi za obračun ovog dodatka posebno za osnovne, a posebno za srednje škole. 3. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada u srednjim školama Sukladno članku 21. GKU-a za SŠ, u srednjim se školama radom u posebnim uvje ma smatra rad nastavnika kako slijedi: rad nastavnika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju i u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama učenika s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama rad nastavnika koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkim domovima rad svih zaposlenika koji rade u srednjoškolskim ustanovama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu rad nastavnika koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola. Za sve prethodno navedene posebne uvjete rada nastavniku pripada pravo na određeni dodatak na plaću. Koliko oni iznose i koja je osnova za njihov obračun, prikazano je u sljedećoj tablici: Tablica 3. Dodaci na plaću za posebne uvjete rada za zaposlenike srednjih škola Naziv dodatka na plaću Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s većim poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad stručnih suradnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s većim poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad nastavnika s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave po prilagođenom programu % uvećanja 10 % 10 % 10 % 7 % Osnova za obračun Osnovna plaća Osnovna plaća Osnovna plaća Održani sa Šifra u COPu*

89 UDK ŠKOLSTVO Rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkom domu po prilagođenom programu Rad svih zaposlenika koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju: 1. Centru za odgoj i obrazovanje, Zagreb 2. Školi za osposobljavanje i obrazovanje Vinko Bek, Osijek Rad nastavnika, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu 7 % 15 % 5 % 5 % * sustav centralnog obračuna plaća Održani sa Osnovna plaća Dnevna zarada 255,44 kn tj. 5 % od osnovice za obračun plaće u javnim službama Kao i za zaposlenike osnovnih škola, tako su i za zaposlenike srednjih škola ugovorena dva nova prava, a riječ je o zadnja dva prava navedena u gornjoj tablici, koja zaposlenici ostvaruju od 1. svibnja godine. I na kraju je potrebno napomenu kako je moguće da se zbog tumačenja novoosnovanih povjerenstava za tumačenje granskih kolek vnih ugovora u obrazovanju promijeni i osnova za obračun pojedinog dodatka na plaću za rad u posebnim uvje ma, ako navedena povjerenstva zauzmu drukčije stavove u odnosu na dosadašnje. Nažalost, ugovorne su strane prilikom zaključivanja novih granskih kolek vnih ugovora u obrazovanju u godini propus le priliku preciznije definira posebne uvjete rada u školama i ujednači način obračuna navedenih dodataka za zaposlenike osnovnih i srednjih škola. 4. Dodaci na plaću za otežane uvjete rada u osnovnim i srednjim školama Jedan od posebnih uvjeta rada zaposlenika osnovnih i srednjih škola je i rad u školi, koja radi u otežanim uvje ma. Ova vrsta posebnih uvjeta rada izdvaja se od drugih po tome što je više povezana s lokacijom škole, a ne toliko s radom s učenicima. Naime, u Hrvatskoj postoje škole sa statusom škola, koja radi u otežanim uvje ma rada. Takav su status škole dobile temeljem određenih kriterija, a uglavnom se radi o školama koje se nalaze u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planinskim i otočnim područjima odnosno područjima koja predstavljaju specifične životne sredine zbog svog malog i/ili disperziranog broja stanovnika, slabe prometne povezanos s ostatkom Hrvatske, niske stope nataliteta i sl. Upravo se u m područjima, radi njihovog društvenog i gospodarskog razvoja, pokušava zadrža nastavno osoblje. Jedan od načina je bila dodjela ( m školama u navedenim područjima) posebnog statusa statusa škole koja radi u otežanim uvje ma rada. To je svim zaposlenicima škole osiguravalo dodatak na plaću od 10 %. Dakle, dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvje ma rada odnosi se na sve zaposlenike škole s otežanim uvje ma rada, bez obzira na to radi li se o nastavnom ili nenastavnom osoblju. Za razliku od drugih posebnih uvjeta rada koji su uvijek povezani s radom s učenicima (rad s učenicima s manjim ili većim teškoćama u razvoju, rad s učenicima po prilagođenom programu, rad s učenicima u posebnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama itd.), ovdje je riječ o mjestu rada školi koja se nalazi na određenom području. Upravo zbog toga je ovo jedini dodatak za posebne uvjete rada, koji se isplaćuje zaposlenicima cijelu školsku godinu, a ne samo za vrijeme nastave, kao što je to slučaj s ostalim dodacima na plaću za posebne uvjete rada. Potrebno je naglasi kako je novi GKU za OŠ donio i jednu promjenu u odnosu na prethodni GKU, a to je smanjenje navedenog dodatka s 20 % na 10 %. Na ovaj su način izjednačena prava zaposlenika osnovnih škola s pravima zaposlenika srednjih škola naravno, kada je riječ o školama koje rade u otežanim uvje ma. Oba granska kolek vna ugovora sadrže popis škola koje rade u otežanim uvje ma (osnovne škole s takvim statusom navedene su u čl. 14. Kolek vnog ugovora za OŠ, a srednje škole u čl. 19. Kolek vnog ugovora za SŠ), te se navedeni dodatak na plaću odnosi isključivo na zaposlenike škola koje se nalaze na popisu. Dodatak na plaću od 10 % za rad u školi s otežanim uvje ma rada obračunava se na osnovnu bruto plaću. Na platnim listama zaposlenika osnovnih škola kreiranim u COP-u ovaj je dodatak označen kao 1014 Dodatak za rad u osnovnoškolskoj ustanovi s otežanim uvje ma rada, a odnosi se na zaposlenike koji stalno rade u područnim ili ma čnim školama s otežanim uvje ma. Za njih se ovaj dodatak unosi po Evidenciji dodataka/odbitaka (svima ili samo odabranom proizvoljnom skupu zaposlenika) u opciji COP-Evidencije. Među m, za zaposlenike osnovnih škola koji samo dio radnog vremena rade u školama s otežanim uvje ma koris se element u evidenciji radnog vremena u obračunu (opcija COP) pod nazivom Dodatak za rad u školama s otežanim uvje ma rada. Na platnim listama zaposlenika srednjih škola kreiranim u COP-u ovaj je dodatak nazvan Dodatak za rad u srednjoškolskoj ustanovi s otežanim uvje ma rada. 87

90 ZDRAVSTVO UDK Novine u sustavu računovodstva i planiranja u zdravstvu Ivana Jakir-Bajo * Prijedlog izmjena i dopuna pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva financija te dostavljen obveznicima na mišljenje. Promjene obuhvaćaju i evidencije u sustavu zdravstva. Iako će se računovodstvo po novom računskom planu vodi od 1. siječnja godine, nova ekonomska klasifikacija, na kojoj počiva računski plan, koris t će se već za proces planiranja za razdoblje Promjene u računovodstvenom praćenju Ustanove u zdravstvu financiraju se najvećim dijelom iz tri izvora: Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, županije odnosno Grada Zagreba i vlas h izvora (ostvarivanjem prihoda po posebnim propisima i obavljanjem poslova na tržištu). HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju ugovor, kojim se uređuju međusobna prava i obveze u svezi s provođenjem bolničkog liječenja i specijalis čko-konzularne zdravstvene zaš te. Ugovorom se utvrđuje i maksimalan iznos sredstava, koje ustanova dobiva od HZZO-a za razdoblje utvrđeno ugovorom. Ustanova se obvezuje uskladi rashode za pruženu zdravstvenu zaš tu osiguranim osobama HZZO-a s dobivenim prihodima. Sredstva koja ustanove u zdravstvu ostvaruju na temelju ugovora s HZZO-om eviden raju se u podskupini 671 Prihodi iz proračuna, na osnovnom računu Prihodi na temelju ugovorenih obveza. Prihodi se mogu eviden ra anali čki prema vrstama, kao npr zdravstvena zaš ta, transplatacije, posebno skupi lijekovi, zaš ta zdravlja na radu i td. Promjenama računskog plana predviđena je promjena podskupine računa u okviru koje će ustanove u zdravstvu eviden ra prihode od HZZO-a, ali logika ostaje ista. Oni poslovne događaje i transakcije koji su do sada bili eviden rani u podskupini 671 Prihodi iz proračuna, na osnovnom računu Prihodi na temelju ugovorenih obveza, od 1. siječnja bi se eviden rali u podskupini 673 Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza, na osnovnom računu Prihodi od HZZO-a na temelju ugovornih obveza. Iz naziva računa, sada je razvidnije, da se u okviru njega eviden raju prihodi na temelju ugovornog odnosa, ali isključivo s HZZO-om. 2. Promjene u planiranju i izvršavanju financijskog plana Ono što bi moglo rezul ra većim promjenama u računovodstvu ustanova u zdravstvu od gore navedenih, posebice onih državnih, je njihovo uključivanje u sustav državne riznice. Zdravstvene ustanove u vlasništvu države proračunski su korisnici državnog proračuna. Prihodi i rashodi svih proračunskih korisnika trebaju bi, sukladno odredbama Zakonu o proračunu, kao i preporukama Državne ureda za revizije, dio proračuna. Od 1. siječnja godine najavljen je izlazak HZZO-e iz državnog proračuna i državne riznice, ali i uključivanje ustanova u zdravstvu u vlasništvu države, kao i onih u sanaciji, u državni proračun. Predviđeni način iskazivanja zdravstvenih ustanova u vlasništvu države u državnom proračunu prikazan je u nastavku. 88 * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb.

91 UDK ZDRAVSTVO Dakle, zdravstvene ustanove u vlasništvu države postaju područne riznice. One bi po sustavu SAP podmirivale svoje obveze iz prihoda koje ostvaruju od HZZO-a. Ustanove bi i nadalje fakturirale svoje usluge HZZO-u, a HZZO navedene usluge podmirivao uplatom na jedinstveni račun državnog proračuna. Temeljem upisane šifre ustanove RKP-a u pozivu na broj uplate, prepoznaje se ustanova kojoj je uplata namijenjena. Ustanovi se daje mogućnost podmirivanja rashoda u visini ostvarenih prihoda. Stoga ustanova u svom knjigovodstvu otvara potraživanje iz državnog proračuna za sredstva uplaćena na jedinistveni račun, koja su prihod ustanove. Ovaj izvor financiranja je fleksibilan za potrošnju i nije ograničen visinom planiranih sredstva, već uplatom prihoda. Ustanova će unosi zahtjeve za plaćanje rashoda, koji se podmiruju iz spomenu h prihoda u sustav državne riznice. Obveze se podmiruju izravno dobavljačima, a ustanova iz sustava SAP-a državne riznice zaprima informaciju o podmirenoj obvezi, te na temelju iste provodi potrebna knjiženja. Vlas prihodi ustanova i nadalje bi se uplaćivali na račun ustanove u poslovnoj banci s kojeg bi se i podmirivale obveze, koje ustanove financiraju iz h izvora. Zakonom o izvršavanju državnog proračuna bit će potrebno propisa navedeno izuzeće. Is model trebaju primijeni i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za sve korisnike iz svoje nadležnos, pa me i ustanove u zdravstvu. Jasno preduvjet je uspostava rizničnog sustava poslovanja. Evidencije kod zdravstvenih ustanova uključenih u proračun (državni ili JLP(R)S) Račun Opis Iznos Duguje Potražuje 1. Ispostavljen račun HZZO-u Podmirenje računa od HZ- ZO-a uplata u riznicu 3. Zaprimljen račun dobavljača 4. Riznica izravno podmiruje račun dobavljaču / Ono što se mijenja kod HZZO-a je potreba odvojenog iskazivanja troškova i obveza prema ustanovama koje su proračunski korisnici od onih privatnih. Zbog navedenoga su otvoreni i dodatni osnovni računi na rashodima naknada građanima i kućanstvima. To je potrebno zbog same konsolidacije rashoda HZZO-a i ustanova u zdravstvu, koje su proračunski korisnici kako državnog proračuna, tako i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kako bi se izbjeglo dupliciranje rashoda. PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa Zagreb, hotel Palace, 17. studenog godine, od do h Uslijed otkazivanja posljednjeg GKU-a javnih službi, koji je uređivao pravo prijevoza (GKU za djelatnost socijalne skrbi), sve djelatnos javnih službi od svibnja nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, jer od tada više ne postoji ni jedan GKU koji je na snazi, a uređuje pravo prijevoza. S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna te na činjenicu da je cijeli članak 67., koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., i godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava. Radi efikasnijeg odvijanja radionice, pozivamo vas da svoja specifična pitanja unaprijed dostavite e-poštom na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr. Naknada za sudjelovanje po sudioniku za usavršavanje iznosi 590,00 kuna (uključen PDV). Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR , s pozivom na broj OIB-43, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: www. m4pin.hr faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/ (fax), 01/ , 099/ , 099/ RADIONICE U SPLITU I RIJECI! S obzirom na veliki interes za teme interak vnih radionica UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA te PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA, odlučili smo ih održa i u Rijeci i Splitu

92 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Korištenje javnih površina Desanka Sarvan * U cilju pravne zaš te javnih površina čini se nužnim definira ih kao javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a. Također, detaljnijim propisivanjem ovog pitanja u ZKG-u, doprinijelo bi se boljem pravnom uređenju u smislu jednoobraznos načina postupanja pri odobravanju korištenja javnih površina i u odnosu na plaćanje naknade, odnosno poreza za korištenje javne površine, a da se pritom ne bi ograničila prava JLS-a u odlučivanju o pitanjima korištenja javnih površina Uvod Korištenje javnih površina u JLS-u značajno je s jedne strane, zbog organizacije obavljanja gospodarskih djelatnos koje se pretežno jekom ljetne sezone mogu obavlja na javnim površinama i s druge strane prihoda proračuna, koje ostvaruju JLS-i od korisnika, a koji obavljaju te djelatnos na javnim površinama. To je od naročitog značaja za primorske JLS-e u Republici Hrvatskoj, kojima omogućavanje korištenja javnih površina u turis čkoj sezoni omogućuje i bolju turis čku ponudu i bolje poslovanje poduzetnika. Prema zakonskoj definiciji, javne površine su javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igra lišta i javno prometne površine (st. 7., čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13 dalje u tekstu: ZKG). Prema točki 27., članka 3. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/13): površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvje ma (javne ceste, nerazvrstane ceste, ulice, biciklis čke staze, pješačke staze i prolazi, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.). Pitanje načina na koji JLS-i pravno uređuju odnose s korisnicima javnih površina nije zakonski pobliže definirano. O korištenju javnih površina samo su dvije zakonske odredbe: a) ZKG u točki 3., članka 16. određuje kako se odlukom o komunalnom redu koju donosi predstavničko jelo JLS-a, pored ostaloga, propisuju naročito: odredbe o korištenju javnih površina b) Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93, 92/94, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, * Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula 150/02, 147/03, 132/06, 26/07, 73/08, 25/12), u članku 43. određuje da plaćanje poreza na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fizičke osobe, koje koriste javne površine. Porez se plaća u visini, na način i pod uvje ma koje propišu općina ili grad, a što se sve smatra javnom površinom svojom odlukom propisuje općina ili grad. O pravnom statusu javnih površina ni ZKG ni drugi posebni zakoni nemaju izriči h odredbi, te stoga postoje različita mišljenja, a kako JLS-i financiraju izgradnju javnih površina, kao i održavanje h nekretnina, oni određuju način korištenja javnih površina 1, odnosno obavljaju de facto sva vlasnička ovlaštenja. Budući da su javne površine objek i uređaji komunalne infrastrukture, kojima se ima pravo služi svatko, smatramo stoga kako bi te navedene objekte i uređaje de lege ferenda bilo potrebno odredi kao javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a, dok je prema članku 101. Zakona o cestama (NN, br. 84/11, 18/13, 22/13, 54/13 i 148/13) nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi. 2. Akt o odobravanju korištenja javne površine Iako ZKG ne sadrži posebne odredbe o pravnoj osnovi za korištenje javnih površina, praksa je pokazala kako JLS-i mogu općim aktom predstavničkog jela u neposrednoj provedbi ZKG-a na različite načine odredi akt, kojim se odobrava korištenje javnih površina. To može bi : a) ugovor o zakupu javnih površina, ugovor o korištenju javne površine, ugovor o davanju na uporabu javne površine 2 ; ili b) odobrenje za ko- 1 V. stavak 7. članka 3.; točka 2. stavka 2. članka 16.; točka 3. stavka 2. članka 22., i stavak 1. članka 30. ZKG-a. 2 Pitanje pravne prirode ugovora kojim se odobrava korištenje javnih površina kompleksno je s gledišta davanja u zakup nekretnine, koja je u bitnome ipak javno dobro, a u nekim je slučajevima kao takvo čak i upisano u zemljišnim knjigama i zahtjeva detaljno

93 UDK LOKALNA SAMOUPRAVA rištenje javne površine, rješenje o razrezu poreza za korištenje javne površine. U tom smislu, za činjenicu zaključuje li JLS ugovor za korištenje javne površine s korisnikom (građanskopravni odnos) ili donosi rješenje kojim se odobrava korištenje javne površina (upravnopravni odnos) mjerodavne su odredbe općeg akta JLS-a, kojim je uređeno pitanje davanja na korištenje javnih površina. Tako opći ak nekih JLS-a (primjerice, Odluka o načinu i kriterijima za korištenje javnih površina Grada P. ( Službene novine Grada P. br. 3/07 7/13) sadrže odredbu kako se javne površine smiju poče koris tek i isključivo po zaključenju ugovora o zakupu, odnosno dostave stranci odobrenja za korištenje javne površine, jer se pojedine javne površine daju u zakup zaključenjem ugovora o zakupu (građanskopravni odnos) nakon provedenog postupka javnog natječaja (npr. za prodaju na štandovima, kada za korištenje iste javne površine može bi više zainteresiranih ponuditelja), dok se druge javne površine daju na privremeno korištenje odobrenjem (upravnopravni odnos), koje se izdaje na temelju zahtjeva stranke (npr. za ugos teljske terase ispred konkretnog ugos teljskog objekta). Smatramo kako propisivanje različite prirode pravnog akta, kojim se odobrava korištenje javne površine (jedamput ugovor, a drugi put upravni akt) nema opravdanje u različitom pravnom statusu javnih površina temeljem činjenice, da se iste koriste za obavljanje različi h gospodarskih djelatnos, ali kako pravna priroda akta o davanju na korištenje javnih površina (ugovor ili upravni akt) zakonom nije propisana, već je ostavljeno na dispoziciju JLS-a, da svojim općim ak- ma pravno urede ovo pitanje, ne možemo ustvrdi da je navedeni primjer nezakonit. Primjer samo ukazuje koliko je istaknuto pitanje složeno. U pravilu JLS-i su propisali kako se upravnim aktom odobrenjem za korištenje javne površine uređuju prava i obveze korisnika javne površine, koje sadrže grafički prikaz: podatke o korisniku, uvjete korištenja javne površine, p opreme, podatke o lokaciji, površini i namjeni, podatke o vremenu na koje se izdaje, razmatranje koje u ovom članku nećemo obuhva. Napominjemo samo, kako bi javne površine morale bi bi definirane kao javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a, te bi tada kao tulus za korištenje javnih površina mogao bi određen ugovor o koncesiji, kojim se odobrava koncesija za korištenje javnog dobra kao drugog dobra (podredak 1. st., 3. čl.1. Zakona o koncesijama NN, br. 143/12). Među m, u granicama de lege lata smatramo kako nema zapreke da se za korištenje javne površine ugovori zakup, ako JLS općim aktom o korištenju javnih površina tako propiše. Promatrajući javne površine kao javna dobra, ipak smo skloni rješenju, kako je za korištenje javne površine potrebno odobrenje (upravni akt) jela javne vlas. napomenu da će isto bi ukinuto, ako ga se korisnik ne bude pridržavao, podatke u svezi s plaćanjem poreza za korištenje javne površine, dok se rješenjem o razrezu poreza za korištenje javne površine određuje visina poreza, instrumen osiguranja plaćanja i uvje plaćanja. 3. Naknada i/ili porez za korištenje javne površine? JLS-i koji korištenje javnih površina pravno uređuju zaključenjem ugovora (o zakupu, korištenju javne površine, davanju javne površine na uporabu) u pravilu ugovorom određuju plaćanje naknade za korištenje javne površine (zakupnine, naknade za korištenje, naknade za uporabu), koja se određuje prema zonama na području JLS-a i vremenskom razdoblju postavljanja unutar kalendarske godine. Drugi JLS-i, korištenje javnih površina pravno uređuju temeljem odobrenja (upravnog akta) za korištenje javne površine, u nekim slučajevima propisale su plaćanje naknade za korištenje javne površine. Neki JLS-i pored plaćanja naknade za korištenje javne površine (koje je ugovoreno temeljem ugovora ili dopušteno temeljem upravnog akta), općim aktom o korištenju javnih površina propisali su i obvezu plaćanja poreza za korištenje javne površine (negdje u fiksnom iznosu, negdje u iznosu postotka od naknade), pa tako za korištenje javne površine donose dva akta: a) ugovor o zakupu, korištenju ili uporabi javne površine (temeljem kojega se plaća naknada) i rješenje o razrezu poreza na korištenje javne površine, ili b) odobrenje za korištenje javne površine (temeljem kojega se plaća naknada) i rješenje o razrezu poreza na korištenje javne površine. 91

94 LOKALNA SAMOUPRAVA UDK Pojedini JLS-i općim aktom o korištenju javnih površina pravno su uredili korištenje javnih površina samo na temelju rješenja o porezu na korištenje javnih površina, koji se plaća po četvornom metru prostora koji se koris ; s me da najmanja površina za obračun iznosi 1m 2, a visina poreza ovisi o namjeni i vremenu korištenja javne površine. 4. Porez kao kazna za neovlašteno korištenje javne površine U razmatranju načina pravnog uređenja korištenja javnih površina, značajno je ukaza na odredbu Odluke o lokalnim porezima Općine J. (NN, br. 153/05), kojom je propisan oblik poreza na korištenje javne površine kao kazne. Odredba glasi: Članak 26. Porez na korištenje javnih površina na području Općine J. plaćaju pravne i fizičke osobe korisnici javnih površina za čije je korištenje izdano odobrenje (koncesija) od strane nadležnog općinskog jela. Porez na korištenje javnih površina propisan ovom Odlukom primjenjuje se i na slučajeve zauzimanja, odnosno korištenja javne površine bez odgovarajuće suglasnos nadležnog jela Općine J., do ishođenja suglasnos, odnosno uklanjanja objekata i vraćanja javne površine u prethodno stanje, u postupku kojeg provodi komunalno redarstvo. Visina poreza za neovlaštene korisnike iz stavka 2. ovog članka uvećat će se za 100 % u odnosu na visine poreza propisane ovom Odlukom. Smatramo kako je navedena odredba nezakonita, jer se porez kao javno davanje koje je namijenjeno financiranju javnih društvenih potreba ne može spoji s kaznom za protupravno korištenje javne površine, koja ima svrhu sprječavanja protupravnog ponašanja, te se u slučaju protupravnog korištenja javne površine (tj. bez zaključenja ugovora ili donošenja upravnog akta, kojim se korištenje dopušta) ne može propisa uvećanje poreza za korištenje javne površine tj. pretvaranje poreza u jedan oblik novčane kazne, čija je visina u vezi s visinom poreza na korištenje javne površine. 5. Zaključak Pravno uređenje korištenja javnih površina u samoupravnom je djelokrugu JLS-a i daje široke ovlas glede uređenja načina, postupka, vrste akta kojim se odobrava korištenje, plaćanja naknade i poreza na korištenje javnih površina. Među m, smatramo kako bi detaljnijim propisivanjem ovog pitanja u ZKG-u ipak doprinijelo boljem pravnom uređenju, u smislu jednoobraznos načina postupanja pri odobravanju korištenja javnih površina i u odnosu na plaćanje naknade, odnosno poreza za korištenje javne površine, a da pritom ne bi ograničilo prava JLS-a u odlučivanju o pitanjima korištenja javnih površina. Osim toga, u cilju pravne zaš te javnih površina, kao značajnog elementa urbanih cjelina, potrebno je javne površine definira kao javna dobra u općoj uporabi u vlasništvu JLS-a. POZIVAMO VAS NA II. KONFERENCIJU ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE na temu SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA U SUSTAVU LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) RIZNICE U Zagrebu, 7. studenoga 2014., hotel Palace, s početkom u 10 sa Zakon o proračunu, svojim odredbama, postavlja zahtjev uvođenja sustava riznica na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uspostavljanjem jedinstvenog računa riznice te mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima proračunskih korisnika i proračuna. Na prvoj konferenciji o sustavu riznica, koja je održana godine u organizaciji TIM- 4PIN-a, stavljen je naglasak na zakonodavnom okviru koji uređuje uspostavu i funkcioniranje sustava riznica, kao i prezentaciju različi h rješenja uspostave i funkcioniranja financijsko-upravljačkih informacijskih sustava koje nazivamo riznicama. Ova konferencija ide dalje. Na konferenciji će bi predstavljena rješenja na zahtjeva koje su pred sustave riznica donijele promjene u poreznom sustavu, kao i najave izmjena i dopuna Zakona o proračunu, izmjene sustava proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja, koje će stupi na snagu 1. siječnja godine. Uz sve gore navedeno, sva naglašenija je potreba donošenja pisanih procedura kojima će se regulira odnosi i odgovornos proračunskih korisnika i upravnih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračunskim procesima koji se izvršavaju uz pomoć sustava riznica. Predavači: mr.sc. Ivana Jakir-Bajo, Mladenka Karačić, prof.dr.sc. Davor Vašiček sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Detaljnije o programu pročitajte na stranici 128 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

95 LOKALNE SAMOUPRAVA Plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi Željka Tropina Godec * Niz godina je prošlo od stupanja na snagu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i obveza jedinica da usklade svoje opće akte, a još uvijek postoje određeni problemi i dileme u praksi. Najčešći uočeni problemi predmet su ovog članka, te se ukazuje na neka moguća postupanja. 1. Uvod Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisuju se mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Predmetni Zakon objavljen u Narodnim novinama broj 28, od 3. ožujka 2010., stupio je na snagu 11. ožujka godine, te nije naknadno mijenjan ni dopunjavan. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ostavio je jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave veliku samostalnost u određivanju plaća, kako u određivanju osnovice, tako i u određivanju koeficijenata za obračun plaća unutar Zakonom određenih okvira. Osim toga, ukazuje se na povezanost Zakona sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11). Također, odredba članka 26. Zakona ukazuje da je Zakon privremenog karaktera, jer će se primjenjiva do stupanja na snagu posebnog zakona kojim će se na jedinstven način uredi plaće u državnoj službi, upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnim službama. Među- m, iako je Zakon privremenog karaktera, njegovo donošenje je opravdano, jer su njime plaće u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređene na jedinstvenoj osnovi, uvažavajući pri tome posebnos i potrebe, kao i proračunske mogućnos svake pojedine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Njegovo donošenje pokazalo se opravdanim. I budući da sve do danas nije donesen zakon kojim bi na jedinstven način bile uređene plaće u državnoj službi, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnim službama, iako je navedeno * Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb. pitanje aktualno, slijedom čega je predmetni Zakon mjerodavan i primjenjuje se u određivanju plaća u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Temeljem prijelaznih i završnih odredbi Zakona predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bila su obvezna, najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu Zakona, donije- odluku kojom se uređuju osnovica i koeficijent za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju s zasnivanjem radnog odnosa, te odlukom kojom se određuju naknade za rad, ako is dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa. Također, najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu uredbe o klasifikaciji radnih mjesta službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, predstavnička jela jedinica bila su dužna donije odluku kojom se određuju koeficijen za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, najkasnije u roku od 30 dana od stupanja na snagu navedenih odluka koje donose predstavnička jela, trebalo je donije pojedinačna rješenja o plaći, odnosno naknadi za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelnika te njihovih zamjenika. I če ri godine nakon stupanja na snagu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i obveza jedinica da usklade svoje opće akte, proizlazi da i nadalje postoje određeni problemi u primjeni Zakona, posebno problemi povezani s pitanjem ovlaštenog predlagatelja odluke, kojom se utvrđuje visina osnovice i koeficijenta za obračun plaće nositelja izvršne vlas. Odnosno određivanje naknade za njihov rad; pitanje visine koeficijenata za obračun plaće kod kojega često postoje razmimoilaženja između nositelja izvršne ovlas kao predlagatelja i predstavničkog jela kao donositelja odluke; pitanje visine koeficijenta za obračun plaće pročelnika upravnih odjela u jedinicama i sl. 93

96 94 LOKALNE SAMOUPRAVA 2. Profesionalno obnašanje dužnos izvršnog jela U lokalnom zakonodavstvu godine uveden je neposredan izbor općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, za razliku od dotadašnjeg sustava posrednog izbora od predstavničkog jela. Hrvatski sabor je godine donio Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba (NN, br. 109/07) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 109/07), te godine izmjene i dopune predmetnih Zakona (NN, br. 125/08), kojima su ukinuta općinska, gradska, odnosno županijska poglavarstva, a njihove ovlas povjerene su neposredno izabranim općinskim načelnicima, gradonačelnicima i županima. Zakonom o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba, propisan je neposredan izbor is h, te uveden novi model izbora bitno različit od dotadašnjeg, koji je prvi puta primijenjen na lokalnim izborima održanim godine. Nakon toga novim jedinstvenim izbornim zakonom, Zakonom o lokalnim izborima koji je objavljen u Narodnim novinama broj 144/2012., a stupio je na snagu dana 29. prosinca godine, uređena su sva pitanja povezana s lokalnim izborima, odnosno izborima za članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Iste godine, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je objavljen u Narodnim novinama broj 144 od 21. prosinca godine, a stupio je na snagu 29. prosinca godine, izvršene su, između ostalog, i određene izmijene koje se odnose na prava osoba izabranih, odnosno imenovanih na određene dužnos u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13 pročišćeni tekst), odredbom članka 90., propisano je da će općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odluči hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profesionalno, te su dužni u roku od 8 dana od dana stupanja na dužnost dostavi pisanu obavijest nadležnom upravnom jelu općine, grada, odnosno županije o tome kako će obnaša dužnost. Ako navedenu obavijest ne dostave u propisanom roku, smatra se da dužnost obavljaju volonterski. Danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata određen posebnim zakonom. UDK Općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici u jeku mandata mogu promijeni način obavljanja dužnos, dostavom pisane obavijes o promjeni načina obavljanja dužnos nadležnom upravnom jelu općine, grada, odnosno županije. A novi način obavljanja dužnos započinje prvog dana sljedećeg mjeseca, nakon dostave obavijes o tome. Ovdje treba napomenu, da je smisao propisivanja mogućnos obavljanja dužnos bez zasnivanja radnog odnosa, odnosno volonterskog obavljanja dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i drugih osoba iz članka 90. Zakona, da se omogući fleksibilno postupanje u svakom pojedinom slučaju, odnosno da se rastere lokalni proračun u manjim općinama, te da se omogući planiranje proračunskih sredstava jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Ako nositelji izvršnih ovlas i njihovi zamjenici dužnost obnašaju profesionalno, za to vrijeme ostvaruju pravo na plaću kao i ostala prava iz rada. Naime, člankom 90.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici koji dužnost obavljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na plaću i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnos uračunava im se u staž osiguranja, dok osobe koje dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad. Osnovna mjerila za određivanje plaće, odnosno naknade za rad povezana su s profesionalnim obnašanjem dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, te se određuju posebnim zakonom. Posebni zakon kojim se uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika je Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10). Tim Zakonom propisana su mjerila za određivanje plaća i naknada, dok druga prava u vezi s profesionalnim obnašanjem dužnos župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika nisu određena m, ali ni drugim zakonom, a isto tako ona se ne mogu poistovje s pravima službenika, kao ni pravima radnika iz radnog odnosa (jer se radi o lokalnim dužnosnicima) 1. 1 Pravo na plaću, kao i druga prava iz rada općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovog zamjenika proizlaze iz prava osoba izabranih na određenju dužnost u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obavljanje dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika nije isto što i obavljanje poslova službenika i namještenika, ni se može izjednači po bilo kojoj osnovi. Te osobe obavljaju dužnost na koju su izabrane na lokalnim izborima u skladu sa zakonom, a ne primaju se u službu kao u slučaju službenika. Određena druga prava iz rada

97 LOKALNE SAMOUPRAVA Naime, slijedom članka 53. i članka 56. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica, kao i poslova državne uprave prenije h na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i službe (upravna jela), u okviru kojih upravne, stručne i ostale poslove obavljaju službenici i namještenici, čija se prava, obveze i odgovornos, kao i druga pitanja od značenja za njihov rad, uređuju posebnim zakonom. Taj posebni zakon je Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08 i 61/11), kojim se uređuje prijam u službu te prava, obveze i odgovornos službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza službenika i namještenika. Predmetnim Zakonom, u članku 3. propisano je da se prava, obveze i odgovornos službenika i namještenika u upravnim jelima lokalnih jedinica uređuju zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. Također je propisano da se kolek vnim ugovorom mogu uredi materijalna i druga prava službenika i namještenika, da kolek vni ugovor sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, kao i da se na pitanja koja nisu uređena m ili posebnim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolek vnim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu. Među m, odredbe navedenog Zakona ne odnose se ni se primjenjuju na dužnosnike, neovisno o tome obavljaju li svoju dužnost profesionalno ili bez zasnivanja radnog odnosa. Mjerila za određivanje plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuju se Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Is m su člankom (čl. 90.a) propisana i prava osoba, koje su dužnost obavljale profesionalno (općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici), a koja im pripadaju po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos. Sukladno članku 90.a Zakona osobe koje su dužnost obavljale profesionalno posljednjih 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme za lokalne dužnosnike i njihove zamjenike koji dužnost obnašaju profesionalno mogu odlukom odredi predstavnička jela jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, ali pri tome treba vodi računa da se u radi o lokalnim dužnosnicima, a ne službenicima te se njihova prava ne mogu poistovje s pravima koje imaju službenici (primjerice pitanje troškova za službena putovanja, korištenje službenog automobila i sl.). od 6 mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih 6 mjeseci prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos. Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od 6 mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos, po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjeseci po prestanku obavljanja dužnos koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos. Navedene naknade isplaćuju se na teret proračuna općine, grada, odnosno županije. Osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnos. Prije isteka prethodno navedenih rokova ostvarivanje prava prestaje na vlas zahtjev, zapošljavanjem, umirovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju obavljaju profesionalno. Po prestanku profesionalnog obnašanja dužnos općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnos bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona, kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. 3. Donošenje odluka o osnovici i koeficijentu za obračun plaće Plaću župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %. Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 3.) propisano je da osnovicu i koeficijent za obračun plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika određuje odlukom predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj obnašaju 95

98 96 LOKALNE SAMOUPRAVA dužnost, na prijedlog župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika. Nadalje, navedenim Zakonom propisano je da naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa, mogu iznosi najviše do 50 % umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnos, koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. Odluku o visini naknade za rad donosi predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odluka kojom se određuje osnovica i koeficijent za obračun plaće nositelja izvršne ovlas, kao i odluka kojom se određuju naknade za rad župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika, te općinskih načelnika i njihovih zamjenika, koji dužnost obnašaju bez zasnivanja radnog odnosa je opći akt koji donosi predstavničko jelo jedinice, odnosno općinsko vijeće, gradsko vijeće ili županijska skupš na. Također, iz navedenih odredbi razvidno je da su župan, gradonačelnik i općinski načelnik jedini ovlašteni predlaga osnovicu i koeficijente za obračun plaće dužnosnika u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno da su jedini ovlašteni predlagatelji odluke kojom se određuje osnovica i koeficijent za obračun plaće, dok odluku kao što je već rečeno donosi predstavničko jelo. Slijedom navedenog, prijedlog odluke kojom se utvrđuje osnovica i koeficijent za obračun plaće dužnosnika u jedinicama ne može podnije pojedini član predstavničkog jela, skupina članova, odnosno vijećnika, ni klubovi vijećnika. Ako je odluka kojom se određuje osnovica i koeficijent za obračun plaće nositelja izvršne ovlas predložena od neovlaštenog predlagatelja (primjerice vijećnika, kluba vijećnika), odnosno ako je suprotna s odredbom članka 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ili je suprotna kojoj drugoj odredbi predmetnog Zakona, predstojnik ureda državne uprave u županiji na čijem području se nalazi jedinica koja je donijela, takvu odluku ovlašten je predmetnu odluku u postupku nadzora obustavi od primjene 2. Problem u praksi nastaje kada predstavničko jelo ne želi prihva odluku o plaći, koju kao ovlašteni pred- 2 Ministarstvo uprave u predmetu Klasa: /11-01/0032 od 07. veljače 2011., kao i predmetu Klasa: /14-01/138 od 07. travnja 2014., ocijenilo je osnovanom odluku ureda državne uprave, koji je obustavio od primjene Odluku o koeficijen ma za obračun plaće nositelja izvršne vlas u jedinici lokalne samouprave, jer je bila pro vna odredbi članka 3. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, odnosno nije bila predložena od strane ovlaštenog predlagatelja. UDK lagatelj predlaže nositelj izvršne ovlas, odnosno ne želi prihva osnovicu i koeficijent za obračun plaće u predloženoj visini, jer se najčešće pro vi upravo visini predloženog koeficijenta. Naime, predstavničko jelo ne mora isključivo donije odluku kojom se prihvaća ili ne prihvaća prijedlog izvršnog jela, već može intervenira u prijedlog odluke amandmanima 3 na odluku (bilo da se amandmani odnose na visinu koeficijenta ili neko drugo pitanje koje se regulira odlukom). Stoga, predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu amandmanima mijenja prijedloge navedenih odluka, odnosno predstavničko jelo ne mora donije odluku isključivo u tekstu, koji je predložio župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik 4. Amandmani se podnose na način i u postupku, kako je to pojedina jedinica utvrdila svojim ak ma, najčešće poslovnikom o radu predstavničkog jela, dok se odluka donosi sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 36.) i izraz je volje većine u predstavničkom jelu. Temeljem navedenog članka predstavničko jelo donosi odluke većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova predstavničkog jela. Statut jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračun i godišnji obračun donose se većinom glasova svih članova predstavničkog jela. Poslovnikom predstavničkog jela mogu se odredi druga pitanja o kojima se odlučuje većinom glasova svih članova predstavničkog jela. Drugo pitanje koje se postavlja što u slučaju kada ovlašteni predlagatelj, odnosno općinski načelnik, gradonačelnik ili župan ne podnese prijedlog odluke o plaćama na donošenje predstavničkom jelu. Ovdje se ukazuje na odredbe Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Prijelazne i završne odredbe) kojima su propisani rokovi u kojima su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bile dužne postupi u skladu s odredbama Zakona, te donije odluke o plaćama ili uskladi postojeće odluke sa Zakonom. Pri tome su i nositelji izvršne ovlas bili obvezni podnije prijedloge odluka i drugih akata, kako bi ih predstavnička jela mogla donije u pro- 3 Naime, izričaj: na prijedlog župana, gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika, ne podrazumijeva tzv. povezano odlučivanje, te slijedom toga predstavničko jelo može donije drugačiju odluku nego je predložena od zakonom ovlaštenog predlagatelja, odnosno odluka može bi izmijenjena amandmanima podnesenim sukladno općim ak ma jedinice. S druge strane, jedini ovlašteni predlagatelj u tom slučaju može povući prijedlog odluke prije glasovanja o istoj. 4 Navedeno stajalište iznijelo je Ministarstvo uprave u svom mišljenju u predmetu Klasa: /10-01/0059 od 21. prosinca 2010.

99 LOKALNE SAMOUPRAVA pisanim rokovima, jer u pro vnom izvršno jelo ne izvršava svoje zakonske obveze. Osim toga, s obzirom na to da se radi o plaći ili naknadi izvršnog jela i njihovog zamjenika u jedinicama, u njihovom je interesu da predlože koeficijente za svoje plaće. Treći problem koji se javlja je pitanje: što ako predstavničko jelo svojim intervencijama toliko smanji koeficijente za obračun plaća nositelja izvršne ovlas da se pri tome radi o nerealno niskim koeficijen ma? Zakon o plaćama daje okvire i utvrđuje najviše iznose u kojima se može utvrdi plaća, ali ne utvrđuje najniže iznose, a odluku donosi sama jedinica. Među m, plaća općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ne može bi manja od službenika u upravnim odjelima i službama jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, što proizlazi i iz članka 11. Zakona, kojim je propisano da plaća pročelnika upravnog odjela ili službe, bez uvećanja za radni staž, ne smije bi određena u iznosu većem od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika koji svoju dužnost obnaša profesionalno u istoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Slijedom navedenog, općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu jamči se isplata plaće najmanje u iznosu plaće najviše rangiranog, odnosno najbolje plaćenog službenika u jedinici u kojoj obnašaju dužnost (pročelnika upravnog odjela). Tom odredbom želi se izbjeći mogućnost da predstavničko jelo plaću općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana odredbi u premalom (samo simboličnom) iznosu. Isto tako, prilikom utvrđivanja visine koeficijenata potrebno je vodi računa i o financijskim kapacite ma i mogućnos ma konkretne jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave Visina koeficijenta Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (čl. 4.) utvrđeno da plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju bi određene u iznosima većim od predviđenog odredbama navedenog članka. Člankom se određuju i maksimalni koeficijen za plaću, a koji se povezuju s brojem stanovnika jedinice, te se utvrđuje da plaće ne smiju bi određene u iznosima većim od iznosa umnoška maksimalno zakonom određenog koeficijenta i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju se odredi (u iznosima većim od): za gradonačelnika Grada Zagreba u iznosu većem od umnoška koeficijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika za župana i gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije u iznosu većem od umnoška koeficijenta 6,42 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od stanovnika u iznosu većem od umnoška koeficijenta 5,27 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od do stanovnika u iznosu većem od umnoška koeficijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do stanovnika u iznosu većem od umnoška koeficijenta 4,26 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika. Pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno naknade za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika u skladu sa Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi donosi pročelnik upravnog jela nadležan za kadrovske poslove. U pogledu zamjenika nositelja izvršne vlas koeficijen za obračun plaće zamjenika župana, gradonačelnika i općinskih načelnika mogu iznosi najviše do 85 % koeficijenta župana, gradonačelnika odnosno općinskog načelnika čiji su zamjenici. U slučaju obnašanja dužnos bez zasnivanja radnog odnosa, naknade za rad zamjenika župana, gradonačelnika i njihovih zamjenika te općin- 97

100 98 LOKALNE SAMOUPRAVA skih načelnika i njihovih zamjenika mogu iznosi najviše do 50 % umnoška koeficijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnos koji dužnost obavlja profesionalno i osnovice za obračun plaće. Nadalje, prilikom određivanja iznosa plaće, odnosno visine koeficijenta za plaće treba vodi računa i o ostalim odredbama Zakona, kao što je odredba članka 14., kojom je utvrđeno da masa sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ne smije iznosi više od 20 % prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u prethodnoj godini, umanjenih za prihode: od domaćih i stranih pomoći i donacija, osim pomoći za preuzete državne službenike na temelju posebnog zakona; iz posebnih ugovora sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu; te ostvarene prihode s osnove dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija. Također, treba vodi računa o jedinicama koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna (razdjela Ministarstva financija), a u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice. Izuzetak čine pomoći izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Slijedom navedenog, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ostavljena je velika samostalnost u određivanju plaća (osnovice i koeficijenata), po Zakonu propisanih ograničenja ukupne mase sredstava za plaće, te dodatnih ograničenja visine plaća zaposlenika (nositelja izvršne vlas i njihovih zamjenika te službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinice), za jedinice koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna, razdjela Ministarstva financija, ako iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice. Pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno naknade za rad općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika, utvrđena sukladno odredbama Zakona, donosi pročelnik upravnog jela nadležnog za kadrovske poslove (ili jedinstvenog upravnog odjela) u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pro v h rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenu upravni spor u roku 30 dana od dana dostave predmetnog rješenja Plaća pročelnika i službenika u upravnim jelima jedinice Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da se za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne UDK (regionalne) samouprave kao i poslova državne uprave prenije h na te jedinice, ustrojavaju upravni odjeli i službe (upravna jela). Upravnim jelima upravljaju pročelnici koje na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. U upravnim jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave upravne, stručne i ostale poslove obavljaju službenici i namještenici, koji ostvaruju pravo na plaću, ostala materijalna i druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa, odnosno službe. Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da plaću službenika, odnosno namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Osnovica za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuje se kolek vnim ugovorom. Ako osnovica za obračun plaće nije utvrđena kolek vnim ugovorom, utvrđuje ju odlukom župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik. Koeficijente za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje odlukom predstavničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dok je ovlašteni predlagatelj koeficijenata odnosno odluke župan, gradonačelnik, odnosno općinski načelnik. Koeficijen za obračun plaće službenika i namještenika određuju se unutar raspona koeficijenata od 1,00 do 6,00. Za natprosječne rezultate u radu službenici i namještenici mogu ostvari dodatak za uspješnost u radu. Navedeni dodatak može iznosi godišnje najviše tri plaće službenika, odnosno namještenika, koji ostvaruje dodatak i ne može se ostvariva kao stalni dodatak uz plaću. Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08) utvrđena su samo standardna mjerila za klasifikaciju radnih mjesta, te se utvrđuje da klasifikacija radnih mjesta čini osnovu za uređivanje sustava plaća službenika i namještenika. Temeljem Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi članak 9., stavak 3., klasifikacijski rang je osnova za vrednovanje radnih mjesta u odluci kojom se određuju koeficijen za obračun plaća iz Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Uredbom je propisano da prilikom uređivanja plaća, radna mjesta unutar pojedinog klasifikacijskog ranga mogu bi jednako ili različito vrednovana.

101 LOKALNE SAMOUPRAVA Slijedom navedenog, razvidno je da se koeficijen složenos poslova službenika i namještenika u upravnim jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju odlukom predstavničkog jela, te da is moraju bi točno određeni tom odlukom, odnosno da is ne mogu bi utvrđeni za pojedino radno mjesto u rasponu koeficijenata, iako se u skladu s odredbom članka 9., stavak 4. predmetne Uredbe, unutar istog klasifikacijskog ranga, mogu propisa- različi koeficijen složenos poslova. Također, treba naglasi da je Zakonom o plaćama propisano da se plaća pročelnika upravnog odjela ili službe, bez uvećanja za radni staž, ne smije odredi u iznosu većem od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće župana, gradonačelnika ili općinskog načelnika koji svoju dužnost obnaša profesionalno u istoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. U jedinicama u kojima nositelji izvršne vlas svoju dužnost ne obnašaju profesionalno, plaća pročelnika ne smije bi veća od najvišeg dopuštenog iznosa plaće gradonačelnika, odnosno općinskog načelnika utvrđenog odredbama Zakona. Iz prethodno navedenog proizlazi da plaća pročelnika upravnog odjela ili službe ne smije bi veća od umnoška osnovice i koeficijenta za obračun plaće nositelja izvršne vlas, koji svoju dužnost obnaša profesionalno, jer se navedenim krše odredbe Zakona o plaćama (čl. 11.), te navedeno predstavlja razlog za obustavu od primjene takve odluke u postupku nadzora Opći ak jedinice Temeljno mjerilo za razgraničenje općenorma vnog akta (propisa) od internog općeg akta i pojedinačnog akta, koje donose jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je činjenica ima li akt obilježja propisa u materijalnom smislu (apstraktna i generalna pravila). Odnosno je li ga je donijelo jelo državne ili javne vlas, uređuju li se m aktom na apstraktan način prava i obveze trećih osoba, te hoće li uvažavanjem akta pravila o prostornom djelovanju propisa to vrijedi generalno za sve subjekte, koji će doći u situaciju da se akt na njih primjenjuje. Predstavnička jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuju na temelju Ustava i zakona o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donošenjem općih akata. Općim 5 Na navedeni način postupilo je Ministarstvo uprave u predmetu Klasa: /11-01/0026 od 2. veljače u kojem je ocjenjena osnovanom odluka ureda državne uprave koji je obustavio od primjene odluku o koeficijen ma za obračun plaća službenika i namještenika u jedinici lokalne samouprave, jer je bila pro vna odredbi članka 11., stavka 1. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. ak ma predstavničko jelo uređuje određena pitanja iz djelokruga jedinice lokalne samouprave, njima se određuju opći uvje koji vrijede za sve buduće, potencijalne subjekte te se stoga radi o općem aktu koji ima djelovanje erga omnes Nadzor općih akata Predstavnička jela općina i gradova u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga donose propise. U hijerarhiji pravnih propisa se propisi smatraju podzakonskim propisima, koje Ustav u članku 129. i članku 131. poznaje pod nazivom: drugi propis. Neovisno o tome radi li se o propisima donesenim u samoupravnom djelokrugu ili prenesenom djelokrugu, propisi podliježu zahtjevima vladavine prava: ustavnos i zakonitos. Znači, predstavničko jelo općine, grada i županije u svom samoupravnom djelokrugu donosi odluke i druge opće akte, u skladu sa svojim statutom. Reguliranje društvenih odnosa općim aktom, odnosi se na neodređeni broj slučajeva, jer se njime na generalan način, unaprijed uređuju određeni društveni odnosi u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, utvrđeno je da nadzor zakonitos općih akata, koje u samoupravnom djelokrugu donose predstavnička jela jedinica, obavljaju uredi državne uprave i nadležna središnja jela državne uprave, svako u svom djelokrugu. U pravnom poretku Republike Hrvatske poseban je položaj (temelji se na Ustavu) propisa, koje donose jela lokalne samouprave u području lokalnih poslova (samoupravni djelokrug) određenih Ustavnom. Propisi jela lokalne samouprave, koji se donose na teme- 99

102 100 LOKALNE SAMOUPRAVA lju ustavnog jamstva prava građana na lokalnu samoupravu ne smiju bi u suprotnos sa zakonom. Kod obustave od primjene općeg akta radi se o privremenom prestanku mogućnos primjene općeg akta do koje dolazi zbog toga što je ovlašteni nositelj kontrole akta (izvršno jelo, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnje jelo državne uprave) iskoris o pravo da ga obustavi od primjene, zbog sumnje u njegovu ispravnost tj. ustavnost i zakonitost. U obrazloženju obustave od primjene potrebno je naves obustavlja li se cijeli akt, pojedini njegov dio ili norma, te pritom treba utvrdi u čemu se sastoji nezakonitost. Nakon toga, u slučaju obustave, konačnu odluku u hrvatskom pravnom sustavu donosi Visoki upravni sud Republike Hrvatske, ili na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske (za statute jedinica). S obzirom na to sukladno članku 79. Zakona, nadzor zakonitos općih akata predstavničkih jela općina, gradova i županija obavljaju uredi državne uprave u županijama i nadležna središnja jela državne uprave u svom djelokrugu, predsjednik predstavničkog jela dužan je dostavi statut, poslovnik, proračun ili drugi opći akt predstojniku ureda državne uprave u županiji, zajedno s dijelom zapisnika, koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta, u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Kad predstojnik izvrši nadzor nad zakonitošću općeg akta, te kad ocijeni da je opći akt u suprotnos s Ustavom i zakonom ili, ako su u postupku donošenja općeg akta počinjene nepravilnos, predstojnik bez odgode treba da uputu predstavničkom jelu da u roku od 15 dana od primitka upute otkloni uočene nedostatke. Ako predstavničko jelo ne postupi po upu predstojnika i ne otkloni nedostatke u propisanom roku, predstojnik donosi odluku o obustavi od primjene općeg akta, koja mora bi obrazložena i koju je predstojnik dužan donije u roku od 15 dana od isteka roka za ispravak nedostataka u općem aktu (čl. 80. Zakona). Ovakvim propisivanjem daje se mogućnost otklanjanja nedostataka u općem aktu, prije nego akt bude obustavljen od primjene. U obavljanju postupka nadzora zakonitos predstojnik će da uputu za otklanjanje nedostataka te, ako predstavničko jelo postupi po upu, akt će bi valjan i neće doći do njegove obustave, a ako se ne postupi po upu predstojnika, akt će bi obustavljen od primjene 6. Središnje jelo dr- 6 Obustavi od primjene opći akt predstavničkog jela jedinice može i općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan. Odredbom članka 42., stavka 4. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, propisano je da općinski načelnik, gradonačelnik, UDK žavne uprave u okviru svog djelokruga utvrđenog posebnim zakonom ima pravo i dužnost opći akt predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave i neposredno obustavi od primjene, ako ocijeni da je takav akt u suprotnos s Ustavom ili Zakonom (čl. 80.b Zakona). Također, nadležno središnje jelo državne uprave kada zaprimi odluku predstojnika kojom se obustavlja od primjene opći akt, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijenit će osnovanost navedene odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Središnje jelo državne uprave može odluku o obustavi, odnosno odluku predstojnika o potvrdi odluke izvršnog jela o obustavi općeg akta ocijeni neosnovanom, te ako je ocijeni neosnovanom, ukinut će odluku predstojnika (čl. 81. Zakona). Ukidanjem prestaje pravna mogućnost primjene odluke ubuduće. Među m, ako središnje jelo državne uprave samo obustavi od primjene opći akt, odnosno ako odluku predstojnika ureda državne uprave u županiji ocijeni osnovanom, u takvom slučaju ima dužnost da bez odgode podnese Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitos spornog tj. obustavljenog općeg akta (čl. 82. Zakona). Slijedom iznijetog, u postupku nadzora nad zakonitošću općeg akta jedinice postoji svojevrsna hijerarhija jela, koja sudjeluju u postupku nadzora i na određeni način se vrši kontrola obustave od primjene. U postupku nadzora općeg akta i obustavi sudjeluju općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, predstojnik ureda državne uprave u županiji, središnja jela državne uprave prema djelokrugu i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, te u slučaju statuta jedinica Vlada Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske. U takvom slučaju konačnu odluku o obustavi od primjene donosi u pravilu neko drugo jelo, odnosno sud, a ne ono koje je donijelo odluku o obustavi od primjene. Odluka o obustavi od primjene, odnosno odluka kojom se odluka o obustavi ocjenjuje osnovanom, kao i prijedlog za ocjenu ustavnos i zakonitos općeg akta dostavljaju se predsjedniku predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne samouprave, općinskom načelniku, gradonačelniku ili županu, te predstojniku, središnjem jelu državne uprave u čijem je djelokrugu obustavljeni opći akt i središnjem odnosno župan, u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustavi od primjene opći akt predstavničkog jela, ako ocijeni da je m aktom povrijeđen zakon ili drugi propis, a odluku o obustavi općeg akta može donije u roku od 8 dana od dana donošenja općeg akta.

103 LOKALNE SAMOUPRAVA jelu državne uprave nadležnom za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako ta jela nisu neposredno postupala. Ako središnje jelo državne uprave neposredno obustavi od primjene opći akt, odnosno ako odluku predstojnika o obustavi, odnosno potvrdi odluke općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta, ocijeni osnovanom, podnijet će Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za ocjenu zakonitos općeg akta (čl. 82. Zakona). Slijedom iznijetoga, Visoki upravni sud (osim kada se radi o statu ma) vrši krajnju kontrolu obustave od primjene, odnosno ocjenjuje zakonitost općeg akta, a tu se radi o meritornoj kontroli zakonitos, jer u odnosima između jela uprave i sudova u hrvatskom pravnom sustavu vrijedi načelo međusobne odvojenos i nezavisnos. Stoga, konačnu odluku donosi Visoki upravni sud, koji odlučuje je li do obustave od primjene trebalo doći ili ne, što ima za posljedicu, ili konačnu nemogućnost primjene općeg akta, ili se eliminira odluka kojom je došlo do obustave od primjene općeg akta. Upravo promjena nadležnos, odnosno određivanje nadležnos Visokog upravnog suda RH kod provedbe postupka ocjene zakonitos općih akata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je jedna od novina utvrđenih izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi s kraja godine. 5. Zaključno Ustavom Republike Hrvatske (NN, br. 41/01 pročišćeni tekst, 55/01, 76/2010, 85/ pročišćeni tekst, 5/2014) zajamčeno je pravo građana na lokalnu samoupravu. Temeljem odredbe članka 137. Ustava, u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave samostalna su i podliježu samo nadzoru ustavnos i zakonitos ovlaštenih državnih jela. U pravnom poretku Republike Hrvatske poseban je položaj (temelji se na odredbi čl. 4., st. 1. Ustava) propisa koje donose jela lokalne samouprave o području lokalnih poslova (samoupravni djelokrug) određenih Ustavom. Propisi jela lokalne samouprave, koji se donose na temelju ustavnog jamstva prava građana na lokalnu samoupravu ne smiju bi u suprotnos sa zakonom. Navedeno se odnosi i na odluke kojima se određuje osnovica i koeficijent za obračun plaće nositelja izvršne vlas, odnosno općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i njihovih zamjenika u jedinicama, te odluke o koeficijen ma za obračun plaće službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje u postupku nadzora ustavnos i zakonitos akta mogu bi obustavljene od primjene, odlukom predstojnika ureda državne uprave u županiji ili neposredno središnjeg jela državne uprave nadležnog za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno nadležnog za službeničke odnose. Prilikom donošenja predmetnih odluka, posebno glede visine koeficijenata za obračun plaća potrebno je pos ći dogovor između predlagatelja nositelja izvršne ovlas i donositelja odluke predstavničkog jela, jasno u zakonskim okvirima i poštujući zakonske odredbe, te vodeći računa o stvarnim financijskim mogućnos ma pojedine jedinice. Stoga se skreće pozornost da je međusobna suradnja, kohabitacija i obavljanje zakonom utvrđenih nadležnos predstavničkog i izvršnog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nužno radi djelotvornog obavljanja njihove dužnos u interesu konkretne jedinice lokalne samouprave i njenih građana, odnosno birača, koji su im dali svoje povjerenje na lokalnim izborima. PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa Zagreb, hotel Palace, 17. studenog godine, od do h Uslijed otkazivanja posljednjeg GKU-a javnih službi, koji je uređivao pravo prijevoza (GKU za djelatnost socijalne skrbi), sve djelatnos javnih službi od svibnja nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, jer od tada više ne postoji ni jedan GKU koji je na snazi, a uređuje pravo prijevoza. S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna te na činjenicu da je cijeli članak 67., koji definira pravo prijevoza kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., i godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava. Detaljan program pročitajte na stranici 10 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr. 101

104 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK Devetomjesečno financijsko izvješće neprofitnih organizacija Ivana Jakir-Bajo * Autorica ovim člankom podsjeća neprofitne organizacije na skore rokove predaje devetomjesečnih financijskih izvješća. Važno je napomenu da se kod sastavljanja financijskog izvješća koris Obrazac: S-PR-RAS- NPF, koji su neprofitne organizacije već koris le na tromjesečju ove godine Uvod Neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna predaju FINA-i Izvješće o prihodima i rashodima na novom Obrascu: PR-RAS-NPF do 20. listopada Početkom godine stupila je na snagu Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (NN, br. 158/13 i 1/14), kojom se između ostaloga mijenjao i računski plan. Zbog navedenoga bilo je potrebno promijeni i obrasce financijskih izvješća, što nije napravljeno m izmjenama i dopunama. Stoga je u travnju donesena nova Uredba o izmjenama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, koja je objavljena u Narodnim novinama, broj 44/2104. S m izmjenama promijenjen je Obrazac: S-PR-RAS-NPF, koji će neprofitne organizacije popunjava za ovih devet mjeseci, ali koji su već koris le na tromjesečju godine. Podsjećamo da neprofitne organizacije neće bi u mogućnos preda financijsko izvješće, ako prethodno nisu upisane u Registar neprofitnih organizacija i nemaju RNO broj, a neće zaprima financijska izvješća nakon predviđenog roka. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na internetskim stranicama Ministarstva financija. Prilikom upisa, Ministarstvo financija dodjeljuje RNO broj. U slučaju promjene podataka unesenih u Registar, što uključuje i obvezu sastavljanja i predaje financijskih izvješća, izvješćuje se Ministarstvo financija na Obrascu: RNO-P, koji je sastavni dio Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija. 2. Obveznici i rokovi predaje Skraćeni račun prihoda i rashoda na Obrascu: S-PR- RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna predaje se FINA-i do 20. listopada godine. Neprofitne organizacije dužne su poš va Uredbom propisani rok za dostavu financijskog izvješća, * Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo financija RH, Zagreb. jer FINA nakon navedenog roka neće zaprima financijska izvješća. FINA-i je potrebno preda financijsko izvješće za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna godine i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvještavanja, pa svi stupci imaju vrijednost nula. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvorenih u bankama neprofitne organizacije primaju računi koje je, bez obzira jesu li plaćeni, potrebno proves u poslovnim knjigama i na financijskim izvješćima iskaza rashod. Skraćeni račun prihoda i rashoda čuva se do dana predaje skraćenog računa prihoda i rashoda za devet mjeseci sljedeće godine (2015.). 3. Sadržaj Obrasca: S-PR-RAS-NPF U Obrascu: S-PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci: stupac 1 broj računa iz računskog plana stupac 2 naziv računa stupac 3 AOP oznaka stupac 4 ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine stupac 5 ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine stupac 6 indeks ostvarenja tekuće godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala). Neprofitne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna popunjavaju sve stupce Obrasca: S-PR-RAS-NPF, uključujući stupac 4 ostvareno u izvještajnom razdoblju prethodne godine i stupac 5 ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine. Ovo devetomjesečno financijsko izvješće naziva se skraćeni račun prihoda i rashoda, jer svojim sadržajem podsjeća na račun prihoda i rashoda koji neprofitne organizacije sastavljaju na polugodištu i na kraju godine. Ipak, ovo izvješće znatno je kraće, jer ne obuhvaća sve račune računskog plana na razini odjeljka kao račun prihoda i rashoda.

105 UDK POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Izmijenjeni Obrazac: S-PR-RAS-NPF može se podijeli na če ri dijela. I. Prvim dijelom Obrasca, od AOP 001 do AOP 016, obuhvaćeni su podaci o prihodima i rashodima na drugoj razini računskog plana razini odjeljka. U ovom dijelu Obrasca uspostavljene su kontrole na: AOP 001 Prihodi koji su jednaki zbroju od AOP 002 do AOP 008 i AOP 008 Rashodi koji su jednaki zbroju od AOP 010 do AOP 016. Tablica 1. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, I. dio Račun iz rač. plana OPIS Ostvareno prethodne godine Ostvareno u izvještajnom razdoblju Indeks (5/4) PRIHODI (AOP 002 do ) 31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga Prihodi od članarina i 003 članskih doprinosa 33 Prihodi po posebnim 004 propisima 34 Prihodi od imovine Prihodi od donacija Ostali prihodi Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija RASHODI (AOP do 016) 41 Rashodi za radnike Materijalni rashodi Rashodi amor zacije Financijski rashodi Donacije Ostali rashodi Rashodi u vezi s financiranjem povezanih neprofitnih organizacija 016 Napomena: Posebno su označeni novi računi iz računskog plana: 37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija i 47 Rashodi u vezi s financiranjem povezanih neprofitnih organizacija, kojim je dopunjen Obrazac: S-PR-RAS-NPF. II. Drugi dio Obrasca obuhvaća dodatne podatke od AOP 017 do AOP 040. Kao i u Obrascu: PR-RAS- NPF, i ovdje se traže sta s čki podaci o prosječnom broju radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja i na osnovi sa rada. Ostali dodatni podaci obuhvaćaju uglavnom podatke o rashodima na trećoj (razini podskupine) ili četvrtoj razini računskog plana (izuzev podatka o ukupnim prihodima po posebnim propisima iz proračuna na AOP 019). Kako se u ovom dijelu ne mogu uspostavi matema čke kontrole između AOP oznaka, uspostavljen je kontrolni zbroj na AOP 040, na kojem se treba iskaza ukupan zbroj podataka od AOP 017 do AOP 039. Tablica 2. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, II. dio Račun iz rač. plana DODATNI PODACI Prosječan broj radnika na osnovi stanja 017 krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) Prosječan broj radnika na osnovi sa rada 018 (cijeli broj) Prihodi po posebnim 3311 propisima iz proračuna Plaće Ostali rashodi za radnike Doprinosi na plaće Službena putovanja Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život Stručno usavršavanje 025 radnika 422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim jelima, povjerenstavima 026 i sl. 423 Naknade volonterima 027 Naknade ostalim osobama 424 izvan radnog 028 odnosa 4241 Naknade za obavljanje ak vnos Rashodi za usluge Intelektualne i osobne usluge Rashodi za materijal i 032 energiju 4291 Premije osiguranja Reprezentacija Članarine Bankarske usluge i usluge platnog prometa 036 Ostvareno prethodne godine Ostvareno u izvještajnom razdoblju Indeks (5/4) 103

106 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK S pendije Kapitalne donacije Rashodi za ostala porezna davanja 039 Kontrolni zbroj (AOP do 039) III. Sadržaj trećeg dijela Obrasca, od AOP 041 do AOP 046, ukazuje na činjenicu da je ovo izvješćej izrađeno i za potrebe Državnog zavoda za sta s ku, kako bi zamijenilo dosadašnji sta s čki Obrazac: TSI-N. U ovom dijelu od neprofitnih organizacija traži se iskazivanje vrijednos ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu. Tablica 3. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, III. dio Račun iz rač. plana VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU Građevinski objek u pripremi Postrojenja i oprema u pripremi Prijevozna sredstva u pripremi Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi Ostala nefinancijska imovina u pripremi AOP Ostvarena vrijednost u istom razdoblju prethodne godine tekuće godine Indeks (5/4) Cilj prikupljanja podataka od AOP 041 do AOP 046 je mogućnost obračuna inves cija u dugotrajnu imovinu u kraćim vremenskim razdobljima, odnosno tromjesečjima. Pri tome je važno naglasi da se u navedene AOP oznake Obrasca: S-PR-RAS-NPF ne unosi stanje dugotrajne imovine na 30. rujna godine iskazano na bilančnim kon ma od 051 Građevinski objek u pripremi do 056 Ostala nefinancijska imovina u pripremi. Prema obrazloženjima Državnog zavoda za sta s ku pod pojmom: Vrijednost ostvarenih inves cija u novu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju se sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju postojećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovno i tekuće održavanje te popravci dugotrajne imovine. Ostvarenim inves cijama u novu dugotrajnu imovinu smatraju se nabave od izvođača građevinskih radova, proizvođača opreme, ostvarena ulaganja u vlas toj režiji, nabavljena dugotrajna imovina bez naknade (humanitarne pomoći i darovi), nabave opreme u trgovini, te nabave imovine od privatnih osoba, odnosno inves cijska dobra, koja još nisu bila predmet kupoprodaje između neposrednih korisnika h dobara. Vrijednost inves cija u novu dugotrajnu imovinu iskazuje se po kupovnim cijenama te obuhvaća sve transportne troškove, instalacijske troškove, kao i troškove prijenosa vlasništva (naknade bilježnicima, inženjerima, pravnicima i sl.) i sve poreze koji se plaćaju na prijenos. U ostvarene inves cije u novu dugotrajnu imovinu uključuje se i rabljena oprema nabavljena isključivo u inozemstvu, jer izravno utječe na porast nacionalnog bogatstva u zemlji. Nabave se smatraju ostvarene u trenutku promjene vlasnika, a kod građevinskih radova nabava je definirana ugovorom po fazama gradnje, odnosno obračunskim situacijama. Inves cije u građevinske objekte obuhvaćaju ulaganja u nove građevine visokogradnje, niskogradnje, hidrogradnje i ulaganja u stambene objekte. Inves cije u novu ostalu materijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja u osnovno stado priplodne i radne stoke, pošumljavanja i dugogodišnje nasade te ulaganja u važnija poboljšanja zemljišta. Ulaganja u novu nematerijalnu dugotrajnu imovinu obuhvaćaju ulaganja kao što su ulaganja u rudarska istraživanja, računalne programe, patente, prava, licence, književna i umjetnička djela. Podaci obuhvaćaju i nabavu dugotrajne imovine financijskim lizingom. U iskazane podatke ne uključuje se nabava zemljišta, jer se transakcije nabave i prodaje poništavaju na razini države. IV. Četvr dio Obrasca: S-PR-RAS-NPF pra bilančnu poziciju stanje zaliha na dan 1. siječnja i na dan 30. rujna godine. Budući da se od AOP 041 do AOP 047 ne mogu uspostavi matema čke i/ili logičke kontrole, na AOP 048 uspostavljen je kontrolni zbroj. Tablica 4. Isječak iz novog Obrasca: S-PR-RAS-NPF, IV. dio Račun iz rač. plana Opis stavke Stanje zaliha 047 Kontrolni zbroj (AOP 041 do ) Stanje 1. siječnja Stanje na kraju izvještajnog razdoblja Indeks (5/4)

107 UDK KOMUNALNO GOSPODARSTVO Formiranje cijena vodnih usluga Helena Dagos n * Cijene vodnih usluga određuju se prema načelima punoga povrata troškova kako je utvrđeno Zakonom kojim se uređuje financiranje vodnog gospodarstva, socijalne prihvatljivos cijene vode i zaš te od monopola. Način formiranja cijena vodnih usluga uređen je Zakonom o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrs troškova, koje cijena vodnih usluga pokriva (NN, br. 112/10). U članku se prikazuje primjer utvrđivanja najniže osnovne cijene vodnih usluga za javnog isporučitelja, koji pruža vodnu uslugu javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Također se ukazuje na novine koje stupaju na snagu od godine. 1. Opće zakonske odredbe Prema Zakonu o vodama, pod terminom vodne usluge podrazumijevaju se usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Javna vodoopskrba je djelatnost zahvaćanja podzemnih i površinskih voda namijenjenih ljudskoj potrošnji i njihova kondicioniranja te isporuka do krajnjega korisnika ili do drugoga isporučitelja vodne usluge, ako se poslovi obavljaju po građevinama javne vodoopskrbe te upravljanjem m građevinama. Javna odvodnja je djelatnost skupljanja otpadnih voda, njihova dovođenja do uređaja za pročišćavanje, pročišćavanja i izravnoga ili neizravnoga ispuštanja u površinske vode, obrade mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja, ako se poslovi obavljaju po građevinama javne odvodnje te upravljanjem m građevinama; javna odvodnja uključuje i crpljenje i odvoz otpadnih voda iz sep čkih i sabirnih jama. Djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporučitelji vodne usluge. Iznimno, jedinice lokalne samouprave mogu drugim pravnim odnosno fizičkim osobama da koncesiju iz članka 171., stavka 3. Zakona o vodama. Sredstva za obavljanje ovih djelatnos osiguravaju se iz cijene vodne usluge. Cijena vodnih usluga prihod je isporučitelja vodne usluge, a obveznik plaćanja je vlasnik ili drugi zakoni posjednik nekretnine u kojoj se usluga koris (korisnik). Odredbe koje se odnose na cijene vodnih usluga propisane su u člancima od 205. do 208. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13). Na temelju članka 206., stavka 7. Zakona o vodama (NN, br. 153/09) i na prijedlog Vijeća za vodne usluge 16. rujna godine donesena je Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrs troškova, koje cijena vodnih usluga pokriva (NN, br. 112/10). * Helena Dagos n, dipl. oec., Labin. U skladu s tom Uredbom isporučitelji vodnih usluga bili su dužni uskladi odluke o cijeni vodnih usluga s odredbama te Uredbe u roku šest mjeseci od njenog stupanja na snagu. Do donošenja ovih zakonskih odredbi nije bio propisan način izračuna i struktura najniže osnovne cijene vodnih usluga, nego je način formiranja cijene bio prepušten isporučitelju usluga. Uredbom se uređuje najniža osnovna cijena vodnih usluga i troškovi koje cijena vodnih usluga pokriva. Osnovna cijena vodnih usluga je cijena vodnih usluga isključujući cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva i isključujući vodnu uslugu čišćenja sabirnih i sep čkih jama. Najniža osnovna cijena vodnih usluga je osnovna cijena vodnih usluga koja osigurava puni povrat troškova od vodnih usluga, osim troškova gradnje komunalnih vodnih građevina, a izračunava se prema izrazu: NOC = T / V pri čemu je: NOC najniža osnovna cijena vodnih usluga izražena u kunama po jedinici mjere isporučene vodne usluge (m³) T iznos planiranih godišnjih troškova iz članka 4. Uredbe izražen u kunama V planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (m³). Prema člancima 4. Uredbe, cijena vodnih usluga mora osigura povrat troškova zahvaćanja vode, pogona i održavanja komunalnih vodnih građevina te isporuku vodnih usluga, i to: materijalne troškove troškove usluga troškove naknade za koncesiju, kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar 105

108 106 KOMUNALNO GOSPODARSTVO troškove za zaposlene financijske rashode amor zaciju dugotrajne imovine troškove vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem djelatnos vodnih usluga troškove naknade za korištenje voda iz članka 23. točke 3. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09, 56/13), nakon roka određenog člankom 95., stavkom 1. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i naknade iz članka 28., stavka 3., odnosno iz članka 95., stavka 3., Zakona o financiranju vodnog gospodarstva, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga. Člankom 6. Uredbe propisano je da se najniža osnovna cijena vodnih usluga sastoji od fiksnog i varijabilnog dijela, pri čemu fiksni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga služi pokriću troškova, koji ne ovise o količini isporučenih vodnih usluga, a nastaju kao posljedica priključenja nekretnine na komunalne vodne građevine, i to troškova: očitanja vodomjera obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima vodnih usluga umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima tekućeg i inves cijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ili odvodnje redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih usluga ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos vode za piće. UDK Fiksni dio se obračunava mjesečno i ne može bi veći od fiksnog dijela najniže osnovne cijene vodnih usluga. Varijabilni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga ovisi o količini isporučenih vodnih usluga, a izračunava se prema izrazu: NOCv = (T F) / V pri čemu je: NOCv varijabilni dio najniže osnovne cijene vodnih usluga izražen u kunama po m³ T iznos planiranih godišnjih troškova iz članka 4. Uredbe izražen u kunama V planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (m³) F planirani godišnji iznos troškova fiksnog dijela najniže osnovne cijene vodnih usluga izražen u kunama. Cijena vodne usluge zasebno se iskazuje u računu za vodne usluge za: 1) javnu vodoopskrbu: fiksni dio varijabilni dio 2) skupljanje otpadnih voda i njihovo dovođenje do uređaja za pročišćavanje: fiksni dio varijabilni dio 3) pročišćavanje otpadnih voda: fiksni dio varijabilni dio. 2. Formiranje cijena vodnih usluga Cijene vodnih usluga formiraju se na temelju planiranih godišnjih troškova. Važna podloga za izradu planiranih troškova su svakako računovodstveni podaci iz prošlih poslovnih događaja, pri čemu se javlja potreba računovodstvenog praćenja troškova po mjes ma nastanka zbog utvrđivanja rezultata poslovanja po djelatnos ma. Određena prilagodba internog kontnog plana će također olakša i ubrza postupak prilikom formiranja cijena. Na temelju utvrđenih planskih veličina u nastavku se prikazuje primjer formiranja cijena vodnih usluga. Svoje upite šaljite na: pitajcentar@tim4pin.hr

109 UDK KOMUNALNO GOSPODARSTVO Plan godišnjih troškova Vodovoda i odvodnje d. o. o. sastoji se od sljedećih podataka: Opis Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje Čišćenje sabirnih i sep čkih jama Ukupno planirani troškovi Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne , ,00 0, ,00 građevine Materijalni troškovi za umjeravanje vodomjera u vlas toj baždarnici , , , ,00 Materijal za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina , , , ,00 Materijal za rad vlas tog laboratorija za vodu ,00 0, , ,00 Materijal za čišćenje i održavanje poslovnih prostora , , , ,00 Uredski materijal , , , ,00 Električna energija ,00 0, , ,00 Gorivo , , , , ,00 Sitan inventar, autogume i rezervni dijelovi , , , , ,00 Poštanske i telefonske usluge , , , ,00 Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na , ,00 0, ,00 komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina , , , ,00 Vanjske usluge za održavanje ostale imovine , , , , ,00 Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i otpadnih voda usluge ZZJZ-a ,00 0, , ,00 Usluge zbrinjavanja otpada (mulja) 0,00 0, , ,00 Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje vodomjera većih profila , , , ,00 Osiguranje imovine , , , , ,00 Koncesijska naknada ,00 0,00 0, ,00 Troškovi osoblja bruto plaće i doprinosi na bruto plaće , , , , ,00 Amor zacija dugotrajne imovine financirana iz vlas h sredstava , , , , ,00 Ostale naknade za zaposlene , , , , ,00 Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne usluge, razna javna davanja , , , , ,00 i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja o kupaca , , , ,00 Financijski rashodi , , , , ,00 UKUPNO , , , , ,00 Broj korisnika vodne usluge (obveznika) Planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (u m³) Nakon utvrđivanja planskih veličina, utvrđuju se troškove koji će se pokriva fiksnim dijelom cijene. U nastavku se pristupa detaljnijoj razradi pojedine skupine troškova koji su u skraćenom prikazu definirani člankom 6. Uredbe. S obzirom na to da se u ovom primjeru radi o jedinstvenom isporučitelju, odnosno o javnom isporučitelju koji pruža vodnu uslugu i javne vodoopskrbe i javne odvodnje, pojedini troškovi potrebni za izračun cijene vodne usluge su zajednički, pa će se oni temeljem definiranih kriterija (ključeva) rasporedi po pojedinim djelatnos ma. 107

110 KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK S obzirom na to da se Uredbom ne propisuje detaljnije određenje pojedine skupine troškova, za potrebe izračuna fiksnog dijela cijene u obzir su uze sljedeći troškovi: Kriterij za raspored zajedničkih troškova fiksnog dijela osnovne cijene vodne usluge broj korisnikna vodne usluge (obveznika) Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje Ukupno Broj korisnika vodne usluge po djelatnos ma Zajednički broj korisnika Ostali broj korisnika samo vodoopskrba Ukupan broj korisnika za raspored zajedničkih troškova Učešće 75,00 % 12,50 % 12,50 % 100,00 % TROŠKOVI OČITAVANJA VODOMJERA (zajednički troškovi) Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje 75,00 % 12,50 % 12,50 % Ukupno Troškovi rada (planira se ostvari radnih sa godišnje, prosječna bruto satnica rada 55,00 kn) , , , ,00 Gorivo (cca km godišnje, litara goriva) , , , ,00 UKUPNO: , , , ,00 OBRADA PODATAKA I IZRADA I DOSTAVA RAČUNA Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje (zajednički troškovi) 75,00 % 12,50 % 12,50 % Ukupno Troškovi zaposlenih u fakturnom odjelu bruto plaće , , , ,00 Poštanski troškovi dostave računa ( kom godišnje, 3,10 kn/kom) , , , ,00 Uredski materijal ( sak obrazaca računa za vodu i ostali uredski materijal) , , , ,00 UKUPNO: , , , ,00 UMJERAVANJE I SERVISIRANJE VODOMJERA SUKLADNO Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje VAŽEĆIM PROPISIMA (zajednički troškovi) 75,00 % 12,50 % 12,50 % Ukupno Troškovi zaposlenih u baždarnici bruto plaće , , , ,00 Materijalni troškovi u baždarnici (materijal potreban za umjeravanje i servisiranje vodomjera profila do 40 mm) , , , ,00 Troškovi umjeravanja i servisiranja vodomjera većih profila korištenjem vanjskih usluga , , , ,00 UKUPNO: , , , ,00 TEKUĆE I INVESTICIJSKO ODRŽAVANJE PRIKLJUČKA NEKRETNINE NA KOMUNALNE VODNE GRAĐEVINE Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje Ukupno Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne građevine , ,00 0, ,00 Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne građevine , ,00 0, ,00 UKUPNO: , ,00 0, , REDOVITO ODRŽAVANJE KOMUNALNIH VODNIH GRAĐEVINA Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje Ukupno Materijal za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina , , , ,00 Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina , , , ,00 UKUPNO: , , , ,00 ISPITIVANJE I ODRŽAVANJE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODA Vodoopskrba Odvodnja Pročišćavanje Ukupno Troškovi zaposlenih u laboratoriju bruto plaće ,00 0, , ,00 Materijal za rad laboratorija ,00 0, , ,00 Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i otpadnih voda usluge ZZJZ ,00 0, , ,00 UKUPNO: ,00 0, , ,00 SVEUKUPNO , , , ,00

111 UDK KOMUNALNO GOSPODARSTVO Nakon utvrđivanja troškove fiksnog dijela osnovne cijene vodnih usluga pristupa se formiranju cijene posebno za vodnu uslugu javne vodoopskrbe i posebno za vodnu uslugu javne odvodnje Formiranje cijene za vodnu uslugu javne vodoopskrbe Troškovi za potrebe izračuna varijabilnog dijela cijene utvrdit će tako da se od ukupno planiranih troškova javne vodoopskrbe oduzme dio troškova koji ulazi u izračun fiksnog dijela cijene, što je prikazano na sljedeći način. OPIS Vodoopskrba Troškovi koji se pokrivaju fiksnim dijelom cijene Troškovi koji se pokrivaju varijabilnim dijelom cijene Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na , ,00 komunalne vodne građevine Materijalni troškovi za umjeravanje vodomjera u vlas toj , ,00 baždarnici Materijal za redovito održavanje komunalnih vodnih , ,00 građevina Materijal za rad vlas tog laboratorija , ,00 za vodu Materijal za čišćenje i održavanje poslovnih prostora , ,00 Uredski materijal , , ,00 Električna energija , ,00 Gorivo , , ,00 Sitan inventar, autogume i rezervni dijelovi , ,00 Poštanske i telefonske usluge , , ,00 Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje priključka , ,00 nekretnine na komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih vodnih , ,00 građevina Vanjske usluge za održavanje ostale , ,00 imovine Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i otpadnih voda usluge ZZJZ-a , ,00 Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje vodomjera većih profila , ,00 Osiguranje imovine , ,00 Koncesijska naknada , ,00 Troškovi osoblja bruto plaće i doprinosi , , ,00 na bruto plaće Amor zacija dugotrajne imovine financirana iz vlas , ,00 h sredstava Ostale naknade za zaposlene , ,00 Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne usluge, , ,00 razna javna davanja i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja , ,00 od kupaca Financijski rashodi , ,00 UKUPNO , , ,00 Temeljem podataka iz gornje tablice i uz pomoć obrasca za izračun najniže osnovne cijene vodnih usluga izračunat će se najniža osnovna cijena vodne usluge javne vodoopskrbe: JAVNA VODOOPSKRBA Fiksni troškovi ,00 kn trošak očitanja vodomjera ,00 kn trošak obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima ,00 kn vodnih usluga trošak umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima ,00 kn trošak tekućeg i inves cijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe i/ili ,00 kn odvodnje trošak redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih građevina za isporuku vodnih ,00 kn usluga trošak ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos vode za piće ,00 kn Broj korisnika vodne usluge (obveznika) korisnika Fiksni dio (najniže) osnovne cijene vodoopskrbe 20,00 kn/ korisniku/ mjesečno Varijabilni troškovi, od čega: ,00 kn materijalni troškovi ,00 kn troškovi usluga ,00 kn troškovi naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar ,00 kn troškovi za zaposlene ,00 kn financijski rashodi (troškovi) ,00 kn troškovi amor zacije dugotrajne imovine ,00 kn 109

112 110 KOMUNALNO GOSPODARSTVO troškovi vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenoga obavljanjem djelatnos vodnih usluga trošak naknade za korištenje voda iz članka 23., točke 3. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, nakon roka određenog članka 95., stavka 1. ZoFVG-a i naknade iz članka 28., stavka 3., odnosno iz članka 95., stavka 3. ZoFVG-a, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga Planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (u m³) Varijabilni dio najniže osnovne cijene javne vodoopskrbe Varijabilni dio osnovne cijene javne vodoopskrbe UKUPNI TROŠKOVI JAVNE VODOOPSKRBE ,00 kn kn m³ 8,86 kn/m³ kn/m³ ,00 Kn 2.2. Formiranje cijene za vodnu uslugu javne odvodnje U nastavku se utvrđuju troškovi varijabilnog dijela osnovne cijene javne odvodnje (odvodnju i pročišćavanje), kao i najnižu osnovnu cijenu ovih usluga na sličan način kao i za javnu vodoopskrbu. OPIS ODVODNJA Troškovi koji se pokrivaju fiksnim dijelom cijene Troškovi koji se pokrivaju varijabilnim dijelom cijene Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na , ,00 0,00 komunalne vodne građevine Materijalni troškovi za umjeravanje vodomjera u vlas toj , ,00 0,00 baždarnici Materijal za redovito održavanje komunalnih vodnih , ,00 0,00 građevina Materijal za rad vlas tog laboratorija 0,00 0,00 0,00 za vodu Materijal za čišćenje i održavanje poslovnih prostora 2.000, ,00 Uredski materijal , , ,00 Električna energija 0,00 0,00 0,00 Gorivo , , ,00 Sitan inventar, autogume i rezervni ,00 0, ,00 dijelovi Poštanske i telefonske usluge , , ,00 UDK Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje , ,00 0,00 priključka nekretnine na komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih , ,00 0,00 vodnih građevina Vanjske usluge za održavanje ostale ,00 0, ,00 imovine Ispi vanje zdravstvene ispravnos voda za piće i 0,00 0,00 0,00 otpadnih voda usluge ZZJZ-a Usluge zbrinjavanja otpada (mulja) 0,00 0,00 0,00 Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje vodomjera 6.875, ,00 0,00 većih profila Osiguranje imovine ,00 0, ,00 Koncesijska naknada 0,00 0,00 0,00 Naknada za korištenje voda (prema 0,00 0,00 0,00 ZoFVG-a) Troškovi osoblja bruto plaće i doprinosi na bruto , , ,00 plaće Amor zacija dugotrajne imovine financirana iz vlas ,00 0, ,00 h sredstava Ostale naknade za zaposlene ,00 0, ,00 Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne usluge, ,00 0, ,00 razna javna davanja i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja ,00 0, ,00 o kupaca Financijski rashodi ,00 0, ,00 UKUPNO , , ,00 Izračun najniže osnovne cijene odvodnje: ODVODNJA Fiksni troškovi ,00 kn trošak očitanja vodomjera ,00 kn trošak obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima ,00 kn vodnih usluga trošak umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima ,00 kn

113 UDK KOMUNALNO GOSPODARSTVO trošak tekućeg i inves cijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine ,00 kn vodoopskrbe i/ili odvodnje trošak redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih ,00 kn građevina za isporuku vodnih usluga trošak ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos voda 0,00 kn Broj korisnika vodne usluge (obveznika) korisnika Fiksni dio (najniže) osnovne cijene odvodnje 4,50 kn/ korisniku/ mjesečno Varijabilni troškovi, od čega: ,00 kn materijalni troškovi ,00 kn troškovi usluga ,00 kn troškovi naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar 0,00 kn troškovi za zaposlene ,00 kn financijski rashodi (troškovi) ,00 kn troškovi amor zacije dugotrajne imovine ,00 kn troškovi vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenog ,00 kn obavljanjem djelatnos vodnih usluga trošak naknade za korištenje voda iz članka 23., točke 3. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, nakon roka određenog članka 95. stavka 1. ZoFVG-a i naknade iz članka 0,00 kn 28., stavka 3., odnosno iz članka 95., stavka 3. ZoFVG-a, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga Planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene m³ vodne usluge (u m³) Varijabilni dio najniže osnovne cijene odvodnje 1,20 kn/m³ Varijabilni dio osnovne cijene odvodnje kn/m³ UKUPNI TROŠKOVI ODVODNJE ,00 Kn Utvrđivanje troškova za izračun varijabilnog dijela osnovne cijene pročišćavanja: OPIS Materijal za tekuće i inves cijsko održavanje priključka nekretnine na komunalne vodne građevine Materijalni troškovi za umjeravanje vodomjera u vlas toj baždarnici Materijal za redovito održavanje komunalnih vodnih građevina Pročišćavanje Troškovi koji se pokrivaju fiksnim dijelom cijene Troškovi koji se pokrivaju varijabilnim dijelom cijene 0,00 0,00 0, , ,00 0, , ,00 0,00 Materijal za rad vlas tog laboratorija za vodu Materijal za čišćenje i održavanje poslovnih prostora , ,00 0, ,00 0, ,00 Uredski materijal , , ,00 Električna energija ,00 0, ,00 Gorivo , , ,00 Sitan inventar, autogume i rezervni ,00 0, ,00 dijelovi Poštanske i telefonske usluge , , ,00 Usluge građevinskih radova za tekuće i inves cijsko održavanje 0,00 0,00 0,00 priključka nekretnine na komunalne vodne građevine Vanjske usluge za redovito održavanje komunalnih , ,00 0,00 vodnih građevina Vanjske usluge za održavanje ostale ,00 0, ,00 imovine Ispi vanje zdravstvene ispravnos- voda za piće i , ,00 0,00 otpadnih voda usluge ZZJZ-a Usluge zbrinjavanja otpada ,00 0, ,00 (mulja) Vanjske usluge za umjeravanje i servisiranje 6.875, ,00 0,00 vodomjera većih profila Osiguranje imovine ,00 0, ,00 Koncesijska naknada 0,00 0,00 0,00 Naknada za korištenje voda 0,00 0,00 0,00 (prema ZoFVG) Troškovi osoblja bruto plaće i doprinosi na , , ,00 bruto plaće Amor zacija dugotrajne imovine financirana ,00 0, ,00 iz vlas h sredstava Ostale naknade za zaposlene ,00 0, ,00 111

114 112 KOMUNALNO GOSPODARSTVO Ostali troškovi (naknada banke, registracija vozila, intelektualne ,00 0, ,00 usluge, razna javna davanja i ostali troškovi) Vrijednosno usklađenje potraživanja o ,00 0, ,00 kupaca Financijski rashodi ,00 0, ,00 UKUPNO , , ,00 Izračun najniže osnovne cijene pročišćavanja: PROČIŠĆAVANJE Fiksni troškovi ,00 kn trošak očitanja vodomjera ,00 kn trošak obrade očitanih podataka te izrade i dostave računa korisnicima ,00 kn vodnih usluga trošak umjeravanja i servisiranja vodomjera sukladno važećim propisima ,00 kn trošak tekućeg i investicijskog održavanja priključka nekretnine na komunalne vodne građevine vodoopskrbe 0,00 kn i/ili odvodnje trošak redovitog održavanja funkcionalne ispravnos komunalnih vodnih ,00 kn građevina za isporuku vodnih usluga trošak ispi vanja i održavanja zdravstvene ispravnos voda ,00 kn Broj korisnika vodne usluge (obveznika) korisnika kn/ Fiksni dio (najniže) osnovne cijene 6,00 korisniku/ pročišćavanja mjesečno Varijabilni troškovi, od čega: ,00 kn materijalni troškovi ,00 kn troškovi usluga ,00 kn troškovi naknade za koncesiju kada je isporučitelj vodnih usluga koncesionar 0 kn troškovi za zaposlene ,00 kn financijski rashodi (troškovi) ,00 kn troškovi amor zacije dugotrajne imovine ,00 kn troškovi vrijednosnog usklađivanja kratkotrajne imovine u visini 5 % ukupnog prihoda ostvarenog obavljanjem ,00 kn djelatnos vodnih usluga trošak naknade za korištenje voda iz članka 23., točke 3. Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, nakon roka određenog članka 95., stavka 1. ZoFVG-a i naknade iz članka 28., stavka 0 kn 3., odnosno iz članka 95., stavka 3. ZoFVG-a, za koje je obveznik isporučitelj vodnih usluga Planirana godišnja količina usluge izražena u jedinici mjere isporučene vodne usluge (u m³) m³ UDK Varijabilni dio najniže osnovne cijene pročišćavanja 2,31 kn/m³ Varijabilni dio osnovne cijene pročišćavanja kn/m³ UKUPNI TROŠKOVI PROČIŠĆAVANJA ,00 Kn 2.3. Utvrđivanje cijene za vodnu uslugu čišćenja sabirnih i sep čkih jama Način formiranja cijene za vodnu uslugu čišćenja sabirnih i sep čkih jama nije preciziran Uredbom ili drugim zakonskim odredbama, pa se u tom slučaju najniža cijena za pružanje ove usluge može utvrdi na način da se ukupno planirani troškovi od pružanja ove usluge podijele sa planiranom količinom, pa bi se prema našem primjeru cijena čišćenja sabirnih i sep- čkih jama izračunala na slijedeći način: Ukupno planirani troškovi: ,00 kn Planirana količina usluge u m³: m³ Najniža cijena za vodnu uslugu čišćenja sep čkih i sabirnih jama: 50 kn/m³. Prethodnim primjerima prikazan je izračun najniže osnovne cijene vodnih usluga, pri čemu visinu cijene vodnih usluga odlukom određuje isporučitelj vodne usluge. Zakonskim odredbama se zahtjeva puno pokriće troškova od obavljanja vodnih usluga, odnosno cijena vodne usluge ne može bi niža od najniže osnovne cijene vodnih usluga propisane Uredbom. Zakon o vodama u članku 197. propisuje osnovna načela za obavljanje ovih djelatnos, od kojih je u ovom kontekstu osobito važno spomenu da se djelatnos moraju obavlja učinkovito, ekonomično i svrhovito. Uredbom je dopušteno formiranje različi h cijena po pojedinim kategorijama obveznika. Među m, ako je osnovna cijena vodne usluge određena u različitoj visini za različite kategorije obveznika, njihov ponderirani zbroj ne smije bi manji od najniže osnovne cijene vodne usluge. Prema članku 206. Zakona o vodama tarifa vodne usluge javne vodoopskrbe mora sadržava i cijenu koju plaćaju socijalno ugroženi građani za količinu isporučene vode nužne za osnovne potrebe kućanstva. Ta cijena se ne može utvrdi u visini većoj od 60 % od osnovne cijene vodne usluge. Suglasnost na odluku o cijeni vodnih usluga daju gradonačelnici, odnosno općinski načelnici iz jedinica lokalne samouprave na vodoopskrbnom području, odnosno području aglomeracije u roku od 30 dana od podnošenja odluke. Uz cijenu vodnih usluga, na računu za vodne usluge javnog isporučitelja, zasebno se iskazuju i sljedeća javna davanja: porez na dodanu vrijednost, sukladno posebnom Zakonu

115 UDK KOMUNALNO GOSPODARSTVO naknada za zaš tu voda, kad je to uređeno Zakonom o financiranju vodnog gospodarstva naknada za korištenje voda, iz članka 95., stavka 2. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva naknada za razvoj, ako je sukladno Zakonu o financiranju vodnog gospodarstva uvedena odlukom jedinice lokalne samouprave ili jedinice područne (regionalne) samouprave. Radi osiguranja zakonitos u području određivanja cijene vodnih usluga osnovano je Vijeće za vodne usluge kao neovisno jelo Republike Hrvatske. Isporučitelji vodnih usluga dužni su dostavi odluku o cijeni vodnih usluga Vijeću za vodne usluge u roku 5 dana po ishođenju suglasnos na Odluku o cijeni vodnih usluga. Isporučitelji vodnih usluga dužni su sukladno pravilima o reviziji financijskih izvješća, po ovlaštenim revizorima, revidira svoja financijska izvješća jednom godišnje, pri čemu su također dužni svoja financijska izvješća, kao i nalaz i mišljenje ovlaštenog revizora dostavi Vijeću za vodne usluge. 3. Plaćanje naknade za korištenje voda i naknade za koncesiju Prema članku 23., stavku 1., točki 3. i članku 95., stavku 1. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09 i 56/13) obveznici naknade za korištenje voda od godine bit će isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe. Nadalje, odredba članka 2., stavka 1., točke 1. Pravilnika o obračunu i plaćanju naknade za korištenje voda (NN, br. 97/07), prema kojoj naknadu za korištenje voda plaćaju pravne i fizičke osobe koje koriste vodu isporučenu po vodoopskrbnogm sustavu (krajnji potrošači), prestaje važi godine, odnosno prema odredbi članka 2., stavka 1., točki 1. novog Pravilnika o obračunu i napla naknade za korištenje voda (NN, br. 84/10 i 146/12) naknadu plaćaju pravne i fizičke osobe koje zahvaćaju vodu iz jela površinskih i/ili podzemnih voda radi njihovog korištenja za potrebe javne vodoopskrbe (isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe). Prema Uredbi o izmjenama i dopuni Uredbe o visini naknade za korištenje voda (NN, br. 82/10, 83/12 i 10/14) visina naknade za korištenje vode koju zahvaćaju isporučitelji vodne usluge radi isporuke korisnicima vodnih usluga trenutno iznosi 2,85 kn/m³ zahvaćene vode s vodozahvata. Druga bitna promjena odnosi se na plaćanje naknade za koncesiju. Prema članku 164. Zakona o vodama ukinuta je potreba ishođenja koncesije za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu, a za istu namjenu Hrvatske vode izdaju vodopravnu dozvolu. Člankom 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (NN, br. 56/13) ukinuta je obveza plaćanja iznosa od 10 % na naknadu za korištenje voda korisnicima vodopravne dozvole za korištenje voda za potrebe javne vodoopskrbe. 4. Zaključak Način formiranja cijena vodnih usluga uređen je Zakonom o vodama i Uredbom o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrs troškova koje cijena vodnih usluga pokriva. S obzirom na zahtjeve koje propisuje Uredba, određena prilagodba računovodstvenog praćenja troškova i poslovanja po djelatnos ma u značajnoj mjeri olakšava i ubrzava postupak oko utvrđivanja cijena vodnih usluga. Preciziranje pojedinih skupina troškova za izračun najniže osnovne cijene vodnih usluga, kao i detaljnije pojašnjenje ostalih odredbi propisanih Uredbom zasigurno bi doveo do veće usklađenos cijena između isporučitelja vodnih usluga. Zakonske promjene povezane s obračunom i plaćanjem naknade za korištenje voda i naknade za koncesiju bitno će utjeca na način fakturiranja vodnih usluga, a samim me zahtjevat će i određeno usklađenje cijena vodnih usluga. Literatura: 1. Zakon o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) 2. Uredba o najnižoj osnovnoj cijeni vodnih usluga i vrs troškova koje cijena vodnih usluga pokriva (NN, br. 112/10) 3. Pravilnik o obračunu i napla naknade za korištenje voda (NN, br. 84/10, 146/12) 4. Uredba o visini naknade za korištenje voda (NN, br. 82/10, 83/12, 10/14) 5. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN, br. 153/09 i 56/13) 6. Podaci Vijeća za vodne usluge dostupni na: 113

116 TIM4PIN INFO Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata I. NAKNADE 1. Prijevozni troškovi na službenom u visini stvarnih putovanju izdataka 2. Troškovi noćenja na službenom u visini stvarnih putovanju izdataka u visini stvarnih izdataka 3. Troškovi prijevoza na posao i s prema cijeni mjesečne posla (mjesni i međumjesni) odnosno pojedinačne prijevozne karte 4. Uporaba privatnog automobila u 2,00 kn po prijeđenom poslovne svrhe kilometru II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 1. Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za 170,00 kn dnevno udaljenos najmanje 30 km) 2. Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od 170,00 kn dnevno sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) 3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno 4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno 5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno 6. Dnevnice u inozemstvu do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.) 7. Dnevni troškovi - per diem do propisanog iznosa (objavljeno u časopisu br. 3) III. OTPREMNINE I DAROVI Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca) 8.000,00 kn 6.400,00 kn 8.000,00 kn za invalide rada 3. Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga 8.000,00 kn poslodavca) 4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje 5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn 6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje IV. POTPORE 1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje 2. U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika one su neoporezive u ukupnom iznosu) 7.500,00 kn Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i 3. fizičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata U slučaju smr člana uže obitelji 4. zaposlenika Zbog bolovanja zaposlenika duljeg 5. od 90 dana Potpora za novorođeno dijete do 6. visine proračunske osnovice 1 Djeci poginulih boraca 7. Domovinskog rata 2 8. Darovanje za zdravstvene potrebe 3 Premije dobrovoljnog mirovinskog 9. osiguranja 4 Sredstva koja se fizičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ 10. u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA 1. VI. 1. Za navršenih: 10 godina radnog staža 15 godina radnog staža 20 godina radnog staža 25 godina radnog staža 30 godina radnog staža 35 godina radnog staža 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina STIPENDIJE S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) u ukupnom iznosu isplate 3.000,00 kn 2.500,00 kn godišnje 3.326,00 kn ukupan iznos primitaka⁶ 1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn 1.600,00 kn mjesečno 1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu (NN, br. 152/13, 39/14). 2 Sukladno čl. 9., st. 2., t Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa. 3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno. ⁵ Agencija za mobilnost i programe EU. ⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak. ⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

117 TIM4PIN INFO 2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 3. S pendije iz proračuna EU 4. S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja 4.000,00 kn mjesečno u ukupnom iznosu isplate u ukupnom iznosu isplate VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1. Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko 1.600,00 kn mjesečno usavršavanje 2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno 3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ ,00 kn godišnje VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika ,00 kn godišnje 2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno 1.1. Isplate zaposlenicima Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslodavac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak) Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofitne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofitne organizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva : Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak. Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz glase na neprofitnu organizaciju ili proračunskog korisnika. 2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u i godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do ; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 isprav. 153/13). Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo definirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo definirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek vnim ugovorima ( ), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada deficita ispod 3 %. Na sjednici održanoj 27. prosinca godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, a otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve 115

118 116 TIM4PIN INFO dok se ne definira njihov novi GKU (u trenutku izdavanja časopisa, GKU još nije zaključen). Donoseni su novi GKU-i za osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve dok se ne definira njihov novi GKU. Donoseni su novi GKU za osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolek- vni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim novinama, br. 42/14. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu definirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11). Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: /13-06/13, URBROJ: 689/ ), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is, ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost). Tablica 2. Pregled materijalnih prava u godini, prema dodacima kolek vnih ugovora Materijalno pravo Državni službenici i namještenici Službenici i namještenici u javnim službama Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn* Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 kn Regres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 500,00 kn** 500,00 kn*** * Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is, ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako definira TKU. ** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza godine. *** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn Jubilarna nagrada Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u godini prema dodacima kolek vnih ugovora Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave Ugovoreno pravo 1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica Državni službenici i namještenici osnovica: 500,00 kn Službenici i namještenici u javnim službama potpisnici Dodatka II TKU-a osnovica: 500,00 kn* Službenici i namještenici u javnim službama nepotpisnici Dodatka II TKU-a** osnovica: 1.800,00 kn 500,00 500, ,00 Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada u cijelos oporezivo 625,00 625, , ,00 750,00 750, , ,00 875,00 875, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,00 * Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica definirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i deficitom manjim od 3 %, što je definirano dodacima II. kolek vnih ugovora. ** Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos, koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II., kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju , uskraćuje pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %.

119 TIM4PIN INFO 2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak Naknada za odvojeni život od obitelji Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno 500,00 kn mjesečno 2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9). 3. Plaće 3.1. Doprinosi Osnovice za obračun doprinosa u godini Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od do godine iznosi 3.017,61 kn. Najniža mjesečna osnovica Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za godinu; NN, br. 157/13). Najviša mjesečna osnovica Najviša mjesečna osnovica iznosi ,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate. Najviša godišnja osnovica Najviša godišnja osnovica iznosi ,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje za I. stup Stope doprinosa iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće za mirovinsko osiguranje 20 % I. stup 15 % II. stup 5 % Stope doprinosa na plaću Tablica 6. Doprinosi na plaću Doprinosi na plaću Za zdravstveno osiguranje 15 %* Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % Za zapošljavanje i doprinos za (ili 1,6 + 0,1 %) po canje zapošljavanja osoba s 1,7 % invaliditetom** (ili 1,6 + 0,2 %) * Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja ** 1. siječnja godine stupio je na snagu novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13). Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom nakon 1. siječnja godine Obveznici uplate poslodavci koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan prethodne godine) koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05) koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida Doprinos za zapošljavanje Posebni doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom 1,7 % - 1,6 % 0,1 % 1,6 % 0,1 % 117

120 TIM4PIN INFO 118 koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do ) koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13) do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) od 1. siječnja poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹ 1,6 % 0,2 % 1,7 % 1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %) 1,7 % posebna novčana naknada koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi ¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica. Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i povećani doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8. Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se Ukupna stopa doprinosa Stope doprinosa za radnike u I. stupu Stope doprinosa za radnike u II. stupu 14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 % 15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 % 16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 % 18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 % Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (čl Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 41/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u: države članice Europske unije države s kojima je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Norveška, Island i Lihtenštajn). Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec Osnovica za obračun doprinosa u godini 2.779,35 kn Stopa 20 % Iznos doprinosa 555,87 kn Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu Broj dana u mjesecu Dnevna osnovica u kn 99,26 92,65 89,66 Dnevna obveza u kn 19,85 18,53 17,93 Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR poziv na broj: HR OIB ispla telja doprinosa oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 % Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 41/14), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima). Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom): a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala,

121 TIM4PIN INFO a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu Osobni odbici Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka Svota osobnog odbitka mjesečno Osnovni osobni odbitak 1, Uzdržavani član (supružnici, 0, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi) Prvo dijete 0, Drugo dijete 0, Treće dijete 1, Četvrto dijete 1, Peto dijete 1, Šesto dijete 2, Sedmo dijete 3, Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost 0, (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Za 100 % invalidnost 1, (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana) Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine, najviše I. skupina 3.200,00 Potpomognuta područja¹ II. skupina 2.700,00 područje Grada Vukovara 3.200,00 ¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Grada Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za godinu. Status potpomognutog područja prema članku 26. Zakona o regionalnom razvoju RH (NN, br. 153/09.) stječe: jedinica područne (regionalne) samouprave razvrstana u skupinu I. iz članka 24. podstavka 1. Zakona jedinica lokalne samouprave razvrstana u skupinu I. ili II. Iz članka 25., podstavaka 1. i 2. Zakona. Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca godine Odluku o ravrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenos (NN, br. 158/13). (Tablica u kojoj su prikazane jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9). Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od ,00 kn godišnje Stope poreza na dohodak Tablica 12. Pregled stopa poreza na dohodak Visina porezne osnovice Stopa Mjesečno Godišnje 12 % do kn do kn kn (razlika od kn (razlika od 25 % do 8.800) do ) 40 % Iznad kn Iznad kn Tablica 13. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz plaće i na plaće te naknade plaće R. br. Vrste dohotka Porez i prirez Doprinosi iz plaće za Mirovin. osiguranje Doprinosi na plaću za Osn. zdr. osig. Zaš tu na radu Zapošlj. Ukupno dopr. na plaću Posebni doprinos za zdr. osig = Plaće za redovni i prekovremeni rad da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % - 2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % - 3. Plaća upućenih na rad u da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % inozemstvo 17,20 % 10 %³ Plaće prvo 4. zapošljavanje⁴ da 20 % Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % - 17,20 % - ne da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % - 119

122 120 TIM4PIN INFO Neplaćeni 9. dopust Naknade, potpore i nagrade do 10. propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika) Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s eviden ranim stažom osiguranja) ne ne ne ne 20 % na osnovicu⁵ 20 % na osnovicu⁵ % 0,5 % - 15,50 % na osnovicu⁵ ¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju ² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnos. ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za godinu iznosi 2.779,35 kn. Tablica 14. Stope prireza i uplatni računi za gradove i općine, koji su promijenili stopu prireza od godine Grad/ Općina Uplatni račun za porez i prirez na dohodak Stopa prireza prije promjene Nova stopa prireza Primjena od Objava u NN, br. - Šifra grada / općine za JOPPD KLOŠTAR PODRAVSKI HR % / LASINJA HR % / PAKRAC HR % / ZADAR HR % 10 % / PERUŠIĆ HR % / DARUVAR HR % / PAZIN HR % 9 % / BENKOVAC HR % / ANTUNOVAC HR % 10 % / HRVATSKA KOSTANICA HR % 6 % / ILOK HR % 10 % / SVETI LOVREČ HR % 5 % / ŠKABRNJA HR % / SVETI ILIJA HR % / VLADISAVCI HR % / SVETA NEDJELJA (Labin) HR % 6 % / LUKAČ HR % / SLAVONSKI BROD HR % 12 % / ŽMINJ HR % 5 % / DUBROVNIK HR % 10 % / Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću Tablica 15. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada Naziv doprinosa/poreza Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za zapošljavanje Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada Broj i naziv uplatnog računa/iban konstrukcija računa HR Državni proračun RH HR Državni proračun RH HR Državni proračun RH HR Državni proračun RH HR Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje HR Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje HR Državni proračun RH HR Državni proračun RH Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb: HR Poziv na broj¹ HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)² HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) ¹ Od 1. siječnja godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-

123 TIM4PIN INFO za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-oib ispla telja doprinosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD. ² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom broju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podnosi 15. siječnja godine, oznaka izvješća će bi ³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u (NN, br. 95/14). Tablica 16. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14) Oznaka Opis oznake Na snazi u periodu od Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X 67 broj modela OIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja MM oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaća MMGG GG oznaka godine za koju se isplaćuje plaća 0 isplata plaće 1 isplata prvog dijela plaće X 2 isplata drugog dijela plaće 3 isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO II.stup 4 isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu Primjenjuje se od 15. ožujka Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X OIB OIB obveznika plaćanja svih davanja GG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza doprinosa prema plaći koja se isplaćuje 0 isplata plaće 1 isplata prvog dijela plaće 2 isplata drugog dijela plaće 3 isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO II. stup 4 isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu 5 isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja X postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu) 6 isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO II. stup i upla doprinosa na osnovicu 7 isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno pitajcentar@ m4pin.hr 3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za godinu Tablica 17. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Državni službenici i namještenici Javne službe Državni dužnosnici Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos 3.6. Minimalna plaća Bruto osnovica Propis Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne 5.108,84 kn službenike i namještenike (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za 5.108,84 kn obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09) Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih 4.221,762 kn dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja godine Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika 4.443,958 kn (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja godine Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja Tablica 18. Iznos minimalne plaće Bruto iznos za puno radno vrijeme od do za razdoblje od do od do od do Iznos minimalne plaće 2.814, , , ,61 Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/ / Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 19. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna. 121

124 122 TIM4PIN INFO Tablica 19. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna R. br. Privremena nesposobnost za rad Isplaćuje/ na teret Osnovica za naknadu Isplaćene Isplaćena barem jedna ili dvije ili ni jedna više plaća plaća Visina naknade kod isplata prema stupcu Privremena 1. nesposobnost Prosječna za rad zbog Isplaćuje 70 %/ 80 %¹/ isplaćena Najniža boles od poslodavac od osnovice, plaća u osnovica: 43. dana, na teret ne više od prethodnih 2.779,35 odnosno od HZZO-a 4.257,28 6 mj. 8. dana za invalide rada Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine od prvog dana Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života od prvog dana Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles od prvog dana Kada je radnik određen za pra telja bolesnika Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe od prvog dana Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem od prvog dana Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a Isplaćuje HZZO na svoj teret Isplaćuje HZZO na svoj teret Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj. Najniža osnovica: 2.779,35 Najniža osnovica: 2.779,35 Najniža osnovica: 2.779,35 Najniža osnovica: 2.779,35 Najniža osnovica: 2.779,35 Najniža osnovica: 2.779,35 70 % / 80 % / od osnovice, ne više od 4.257, % od osnovice, ne više od 4.257, % od osnovice, bez ograničenja 70 % od osnovice, ne više od 4.257, % od osnovice, ne više od 4.257, % od osnovice, ne više od 4.257,28 8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života od prvog dana Roditeljski dopust: od 6 mjeseci do 1 godine 9. Roditeljski dopust: Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete 10. Roditeljski dopust: Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci) 11. Prenatalni pregled (slobodan dan) Isplaćuje HZZO na svoj teret Isplaćuje HZZO na teret proračuna Isplaćuje HZZO na teret proračuna Poslodavac na svoj teret Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj Redovna plaća 100 % 100 % od osnovice, bez ograničenja 100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 ¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci. ²Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice). Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od: 70 % za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja. 80 % od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci. 50 % zadnje isplaćene naknade plaće nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine. Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52., st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %. Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen

125 TIM4PIN INFO uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja 5. Drugi dohodak Drugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osiguranja i propisanih izdataka Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka Porez na dohodak od drugog dohotka obračunava, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake isplate primitka. Prirez porezu na dohodak plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili općinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta. Porez na dodanu vrijednost (PDV) obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalendarskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporuka bila veća od ,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici: Tablica 20. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja Drugi dohodak 1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava 2. naknada za isporučeno umjetničko djelo 3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja 4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata 5. s pendija učeniku odnosno studentu 6. sportska s pendija 7. potpora obitelji za slučaj smr radnika 8. potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja 9. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos, sukladno posebnom propisu 10. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu 11. naknada sportskom sucu i delegatu 12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života 13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika 14. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu 15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku 5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne doprinose, i5 Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6 a) autorske naknade što je isplaćena prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima b) primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos, djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama. Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak. Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnos, kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija. Tablica 21. Pregled koeficijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka Stopa prireza Drugi dohodak* Doprinos za MIO -20 % Stopa poreza 25 % Drugi dohodak za koji ne postoji obveza doprinosa** Paušalni izdaci ne Doprinos za MIO ne Stopa poreza 25 % Autorski honorar Paušalni izdaci 30 % Stopa poreza 25 % Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge Neoporezivi dio 25 % Paušalni izdaci 30 % Stopa poreza 25 % ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , ,

126 TIM4PIN INFO 3,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,25 1, , , , ,50 1, , , , ,00 1, , , , ,50 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , ,00 1, , , , * Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %. ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr. Tablica 22. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za doprinose, poreza i prireza na drugi dohodak Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Porez i prirez Za sve vrste isplate drugog dohotka Broj i naziv uplatnog računa/iban konstrukcija računa HR Državni proračun RH HR Državni proračun RH HR Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u godini (NN, br. 95/14.) Poziv na broj HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) HR OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) Poziv na broj HR OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX) 6. Primici izuze od ovrhe Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta: primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju primanja po osnovi socijalne skrbi primanja po osnovi privremene nezaposlenos primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i studen ma naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika primanja po osnovi odličja i priznanja rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., definira sljedeća izuzeća od ovrhe: naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos, odnosno spriječenos za rad, zbog korištenja zdravstvene zaš te novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje. 124

127 TIM4PIN INFO * Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 93/14) od ovrhe se izuzimaju i slijedeća primanja: utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisaih iznosa do koih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesaostalnog rada dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada. Ove odredbe izmjena i dopuna Ovršnog Zakona stupile su na snagu 1. rujna Financijske obavijes Zatezne kamate Tablica 23. Pregled stopa zateznih kamata Ugovorni odnosi Između trgovaca (poduzetnika) međusobno Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuku robe ili usluge obavljene prije 30. lipnja (zaključno s 29. lipnja 2013.) 15 % 15 % Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013., i poslije od do ,40 % 12,40 % od do ,35 % 12,35 % od do ,29 % 12,29 % 15 % 15 % 15 % 15 % Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos Građanskopravni ugovori između građana međusobno Izvanugovorni odnosi Ugovorni odnosi s financijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.) 12 % 12 % 12 % 12 % 15 % 15 % 15 % 15 % Tablica 24. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim osobama RH Tromjesečno razdoblje Iznos u kunama Iznos u kunama Iznos u kunama mjesec godina bruto neto bruto neto bruto neto XI./2012. I./ I./ XII./2012. II./ II./ I./2013. III./ III./ II./2013. IV./ IV./ III./2013. V./ V./ IV./2013. VI./ VI./ V./2013. VII./ VII./ VI./2013. VII./ VIII./ VII./2013. IX./ IX./ VIII./2013. X./ X./ IX./2013. XI./ XI./ X./2013. XII./ XII./ XI./2013. I./ I./ XII./2013. II./ II./ I./2014. III./ III./ II./2014. IV./ IV./ III./2014. V./ V./ IV./2014. VI./ VI./ V./2014.-VII./ VII./ ERRATA CORRIGE U Dodatku broju 9. TIM4PIN Magazina, u dijelu Naknada plaće zbog bolovanja, u tekstu na str. 38., potkrala se greška u uredničkoj obradi te u nastavku objavljujemo ispravan navod: Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. 125

128 TIM4PIN INFO 8. Ostale informacije Tablica 25. Otpremnine prema poreznim propisima i prema Zakonu o radu R. br. Prestanak ugovora o radu 1. Poslovno uvjetovani otkaz Osobno uvjetovani otkaz Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili profesionalne boles Odlazak u mirovinu Sporazumni prestanak ugovora o radu Pravo na otpremninu Pravo radnika na otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom o radu, pravilnikom o radu, internim ak ma poslodavca te Zakonom o radu Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) nakon 2 godine neprekidnog rada Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6 Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles, te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14) Mogućnost neoporezive isplate Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak) Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak) Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak) Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada) Tablica 26. Pregled radnih sa po mjesecima u godini siječanj 184 srpanj 184 veljača 160 kolovoz 168 ožujak 168 rujan 176 travanj 176 listopad 184 svibanj 176 studeni 160 lipanj 168 prosinac 184 Ukupan broj radnih sa u godini iznosi Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. Tablica 27. Blagdani i neradni dani od listopada do prosinca listopada (srijeda) Dan neovisnos 1. studenog (subota) Dan svih sve h 25. prosinca (četvrtak) Božić 26. prosinca (petak) Sve Stjepan Tablica 28. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u listopadu Datum u listopadu Oznaka JOPPD obrasca Datum u listopadu Oznaka JOPPD obrasca Datum u listopadu Oznaka JOPPD obrasca Tablica 29. Rokovi za podnošenje obrazaca u listopadu godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofitne organizacije Obrasci Obrazac JOPPD PDV za mjesečne obveznike Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) u listopadu na dan isplate primitka ili sljedeći dan u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva do 31. listopada za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi do 20. listopada 2014., za rujan do 20. listopada 2014., za rujan

129 TIM4PIN INFO Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna razdjela Devetomjesečna financijska izvješća proračuna i proračunskih korisnika Devetomjesečna financijska izvješća izvanproračunskih korisnika proračuna Skraćeni račun prihoda i rashoda za neprofitne organizacije S-PR- RAS-NPF do 10. listopada do 15. Listopada do 10. listopada 2014., za I. IX do 20. listopada 2014., za I. IX do 20. Listopada 2014., za I. IX Tablica 30. Novi ekonomsko-financijski propisi Naziv propisa Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. srpnja Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža Narodne novine, br: 114/14 Stupanje na snagu / / Zakon o radu 94/ Zakon o izmenama i dopunama Ovršnog 93/ zakona (iznimke, Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u godini Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom Uredba o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama Ureba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja čl. 84.) 95/14-97/ / / / Dvodnevna edukacija: PROVEDBA EU PROJEKATA PODUGOVARANJE I IZVJEŠTAVANJE Zagreb, 11. i 12. studenog 2014., hotel Palace Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provode projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama financijskog i računovodstvenog praćenja). Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, financijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima onima koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak aplicira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovremenim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a. Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju. PROGRAM EDUKACIJE 1. dan 09:15 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze) Sekundarna nabava općenito 11:00 11:15 Pauza 11:15 12:30 Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema PRAG pojedinačna nabava (single tender) Vježba: Analiza primjera opisa posla i tehničkih specifikacija 12:30 13:30 Pauza za ručak 13:30 16:00 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): PRAG natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) ZJN (otvoreni i ograničeni postupak) Vježba: Razvijanje plana nabave 2. dan 09:15 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća Plan izvještavanja Vježba: Izrada plana izvještavanja 11:30 11:45 Pauza 11:45 13:00 Zahtjevi za plaćanjem/nadoknadom sredstava Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo 13:00 14:00 Pauza za ručak 14:00 15:30 Osiguravanje revizorskog traga Arhiviranje Komunikacija i vidljivost Monitoring (posjete na terenu) 15:30 16:00 Pitanja i odgovori Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi). Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine nove knjige Upravljanje EU projek ma po cijeni od 350 kn. Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR s pozivom na broj OIB-67, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/ , (faks)01/ , 099/ , 099/

130 TIM4PIN INFO TIM4PIN Centar za razvoj javnog i neprofitnog sektora i TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organiziraju II. KONFERENCIJU ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NJIHOVE PRORAČUNSKE KORISNIKE na temu SPECIFIČNOSTI FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA U SUSTAVU LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) RIZNICE U Zagrebu, 7. studenoga 2014., hotel Palace, s početkom u 10 sa Zakon o proračunu, svojim odredbama, postavlja zahtjev uvođenja sustava riznica na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uspostavljanjem jedinstvenog računa riznice te mehanizama praćenja i upravljanja prihodima i rashodima proračunskih korisnika i proračuna. Na prvoj konferenciji o sustavu riznica, koja je održana godine u organizaciji TIM4PIN-a, stavljen je naglasak na zakonodavnom okviru koji uređuje uspostavu i funkcioniranje sustava riznica, kao i prezentaciju različi h rješenja uspostave i funkcioniranja financijsko-upravljačkih informacijskih sustava koje nazivamo riznicama. Ova konferencija ide dalje. Na konferenciji će bi predstavljena rješenja na zahtjeva koje su pred sustave riznica donijele promjene u poreznom sustavu, kao i najave izmjena i dopuna Zakona o proračunu, izmjene sustava proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja, koje će stupi na snagu 1. siječnja godine. Uz sve gore navedeno, sva naglašenija je potreba donošenja pisanih procedura kojima će se regulira odnosi i odgovornos proračunskih korisnika i upravnih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračunskim procesima koji se izvršavaju uz pomoć sustava riznica. Upravo zbog toga organiziramo ovu konferenciju sljedećeg sadržaja: 128 Program konferencije 1. Primjena novina u sustavu proračunskog računovodstva i financijskog izvještavanja u lokalnim i područnim (regionalnim) riznicama 2. PDV u sustavu riznice 3. Financijsko upravljanje u sustavu riznice (procedure i odgovornos ) 4. Planiranje, praćenje i izvršavanje namjenskih i vlas h prihoda proračunskih korisnika Pauza za ručak u Uloga jedinstvenog računa riznice i način praćenja prihoda korisnika 6. Izvršavanje i eviden ranje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka u sustavu riznice 7. Plaćanja u gotovini u sustavu riznice 8. Upravljanje nepravilnos ma i pravila fiskalne transparentnos Završetak Predavači: Savjetnici Centra TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnih ministarstava. Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača. Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 800,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, ručak u pauzi). Naknada za drugog i više sudionika iz iste ustanove iznosi 500,00 kn (uključuje samo PDV i ručak u pauzi, bez materijala). Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje: HR s pozivom na broj OIB-35, model 00. Prijavi se možete: e-poštom: prijave@ m4pin.hr on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/ , (faks)01/ , 099/ , 099/