Institut za mentalno zdravlje Beograd 2005.
|
|
- Hilary Hodge
- 6 years ago
- Views:
Transcription
1
2
3 WHO/MNH/MBD00.1 Original: Engleski Distribucija: Opšta PREVENCIJA SAMOUBISTVA PRIRUČNIK ZA LEKARE OPŠTE MEDICINE Ovaj dokument je jedan u nizu priručnika koji se bave specifičnim društvenim i profesionalnim grupama koje rade na prevenciji. Pripremljen je kao deo SUPRE, široko rasprostranjene inicijative Svetske zdravstvene organizacije za prevenciju samoubistva. Ključne reči: samoubistvo / prevencija / priručnik / lekari opšte medicine / obuka / primarna zdravstvena zaštita. Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja Odeljenje za mentalno zdravlje Svetska zdravstvena organizacija Ženeva Institut za mentalno zdravlje Beograd 2005.
4 Naslov originala Mental and Behavioural Disorders Preventing Suicide: a resource for general physicians Autor Department of Mental Health Social Change and Mental Health World Health Organization, 2000 Geneva Urednik izdanja na srpskom jeziku Prof. dr Dušica Lečić Toševski Prevod Prim. dr Aleksandra Milićević Kalašić, dr sci med. Lektura Prof. dr Dušica Lečić Toševski Nevena Mrđenović Tehnički urednik Jelena Kaličanin Izdavač: Institut za mentalno zdravlje Štampa: Kramer print, Beograd Tiraž: 300 primeraka Svetska zdravstvena organizacija, Izdanje Svetske zdravstvene organizacije pod naslovom Mental and Behavioural Disorders, Preventing Suicide: a resource for general physicians. za srpski jezik Institut za mentalno zdravlje Palmotićeva 37, Beograd, Srbija i Crna Gora Tel./Fax. +(0) imz@imh.org.yu Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije dao je prava za prevođenje izdanja na srpski jezik Institutu za mentalno zdravlje, Beograd, koji je jedini odgovoran za srpsko izdanje. Ovaj dokument nije zvanična publikacija Svetske zdravstvene organizacije (SZO), a sva prava zadržava SZO. Dokument može slobodno da se prikazuje, sažima, reprodukuje, prevodi, u delovima ili u celini, ali ne i u komercijalne svrhe. Viđenja iskazana u dokumentu od navedenih autora isključiva su odgovornost tih autora. Priručnici o prevenciji samoubistva štampani su zahvaljujući ljubaznoj pomoći Svetske zdravstvene organizacije Regionalne kancelarije za Evropu, kao deo implementacije dogovora o dvogodišnjoj saradnji za godinu.
5 Strana iii SADRŽAJ Predgovor... iv Teret samoubistva...1 Samoubistvo i mentalni poremećaji...2 Samoubistvo i telesni poremećaji...7 Samoubistvo i sociodemografski činioci...8 Kako otkriti pacijente sa visokim rizikom od samoubilačkog ponašanja...10 Zbrinjavanje suicidnih pacijenata...14 Upućivanje specijalisti...15 Sažetak koraka u prevenciji samoubistva...16 Literatura...18
6 Strana iv PREDGOVOR Samoubistvo je složena pojava koja vekovima privlači pažnju filozofa, teologa, lekara i umetnika. Prema francuskom filozofu Albertu Kamiju i njegovom delu Mit o Sizifu, samoubistvo predstavlja jedino ozbiljno filozofsko pitanje. Kao ozbiljni zdravstveni problem samoubistvo zahteva našu pažnju, ali njegova prevencija i kontrola, na žalost, nisu nimalo jednostavni. Aktuelna istraživanja pokazuju da prevencija samoubistva, ukoliko je primenjiva, obuhvata čitav spektar aktivnosti, počevši od obezbeđivanja najboljih mogućih uslova za podizanje naše dece i omladine, kroz delotvorno lečenje mentalnih poremećaja, do kontrole faktora rizika u okruženju. Odgovarajuća distribucija informacija i podizanje nivoa svesti predstavljaju ključne elemente uspeha programa za prevenciju samoubistva. Svetska zdravstvena organizacija je godine pokrenula program SUPRE inicijativu za prevenciju samoubistva na svetskom nivou. Ovaj priručnik predstavlja segment u seriji materijala pripremljenih u okviru SUPRE programa, a namenjen je posebnim društvenim i stručnim grupama za koje je pitanje prevencije samoubistva posebno relevantno. Priručnik predstavlja kariku u dugom, raznolikom lancu koji uključuje širok opseg ljudi i grupâ, kao što su zdravstveni radnici, nastavnici, socijalne službe, vlade, zakonodavstvo, izvršna vlast, porodice i zajednice. Posebnu zahvalnost dugujemo dr Žan-Pjeru Subrijeu (Jean-Pierre Soubrier) iz bolnice Košen, Pariz, Francuska, koji je napravio prvu verziju ovog priručnika. Tekst su zatim pregledali sledeći članovi Međunarodne Mreže SZO za prevenciju samoubistva, kojima se takođe zahvaljujemo:
7 Strana v Dr Serđo Perez Barero (Sergio Pérez Barrero), Bolnica Bajamo, Granma, Kuba Dr Aneta Botre (Annette Beautrais), Medicinski fakultet Krajstčerč, Novi Zeland Profesor Dijego de Leo (Diego de Leo), Univerzitet Grifit, Brizbejn, Australija Dr Ahmed Okaša (Ahmed Okasha), Univerzitet Ain Šams, Kairo, Egipat Profesor Lorens Šlebuš (Lourens Schlebusch), Univerzitet Natala, Durban, Južna Afrika Dr Ajri Varnik (Airi Värnik), Tartu Univerzitet, Talin, Estonija Profesor Danuta Vaserman (Danuta Wasserman), Nacionalni centar za istraživanje i kontrolu samoubistva, Stockholm, Švedska Dr Šutao Zai (Shutao Zhai), Medicinski fakultet, Bolnica za neurologiju, Nanđing, Kina. Zahvalni smo, takođe, dr Lakšmi Viđajakumar (Lakshmi Vijayakumar), SNEHA, Čenaj, Indija, za njenu pomoć u priređivanju za štampu ranijih verzija ovog teksta. Priručnik se sada nalazi u procesu masovne distribucije, u nadi da će biti preveden i prilagođen lokalnim uslovima što je i preduslov za njegovu delotvornost. Primedbe i zahtevi za odobrenje prevođenja i prilagođavanja više su nego dobrodošli. Dr J. M. Bertolote (J. M. Bertolote) Koordinator, Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja Odeljenje za mentalno zdravlje Svetska zdravstvena organizacija
8
9 Strana 1 PREVENCIJA SAMOUBISTVA PRIRUČNIK ZA LEKARE OPŠTE MEDICINE Jedna od najgorih stvari sa kojima lekar može da se suoči jeste samoubistvo pacijenta. Uobičajene reakcije lekara koji su prošli ovo iskustvo su neverica, gubitak samopouzdanja, ljutnja i stid. Samoubistvo pacijenta može da izazove osećanje nestručnosti, sumnju u kompetentnost i strah za reputaciju. Osim toga, lekar se suočava sa ogromnim teškoćama u radu sa porodicom i prijateljima preminulog. Ovaj priručnik namenjen je prevashodno lekarima opšte medicine. Njegov cilj je da se naznače glavni poremećaji i drugi činioci udruženi sa samoubistvom, i da se pruže informacije koje pomažu u otkrivanju i zbrinjavanju suicidnih pacijenata. TERET SAMOUBISTVA Prema procenama SZO, tokom godine, približno jedan milion ljudi je izvršilo samoubistvo. Samoubistvo je u skoro svim zemljama među deset glavnih uzroka smrti, i jedan od tri vodeća uzroka smrti u starosnoj grupi od 15 do 35 godina. Psihološki i društveni uticaj samoubistava na porodicu i društvo je nemerljiv. U proseku, jedno samoubistvo intimno se tiče još najmanje šest drugih ljudi. Ako se dogodi u školi ili na radnom mestu, ono utiče na stotine drugih ljudi. Teret samoubistava može se proceniti uz pomoć DALY pokazatelja (Disability-Adjusted Life Years godine života prilagođene onesposobljenosti). Prema ovom pokazatelju, u godini samoubistva su bila odgovorna za 1,8% ukupnog opterećenja
10 Strana 2 bolestima širom sveta, varirajući između 2,3% u zemljama visokog prihoda i 1,7% u zemljama niskog prihoda. To je jednako opterećenju koje uzrokuju rat i ubistva, skoro dvostruko opterećenje u poređenju sa šećernom bolešću, i jednako opterećenju zbog asfiksije i traume na rođenju. SAMOUBISTVO I MENTALNI POREMEĆAJI Samoubistvo se sada shvata kao višedimenzionalni poremećaj, rezultat složenog uzajamnog uticaja bioloških, genetskih, psiholoških, društvenih i sredinskih činilaca. Istraživanja su pokazala da je 40-60% osoba koje su se ubile posetilo lekara mesec dana pre počinjenja dela; među njima bilo je mnogo više onih koji su posetili lekara opšte medicine nego psihijatra. U zemljama u kojima službe za zaštitu mentalnog zdravlja nisu dobro razvijene, verovatnije je da je veći broj ljudi koji u suicidnoj krizi konsultuje lekara opšte medicine. Otkrivanje, procena i zbrinjavanje suicidnih pacijenata važan je zadatak lekara, koji ima ključnu ulogu u prevenciji samoubistva. Samoubistvo, samo po sebi, nije bolest, niti je nužno manifestacija bolesti, ali su mentalni poremećaji glavni činilac udružen sa samoubistvom. Istraživanja, kako iz zemalja u razvoju tako i iz razvijenih zemalja, otkrivaju ukupnu učestalost mentalnih poremećaja od 80 do 100% u slučajevima izvršenih samoubistava. Procenjuje se da je kod osoba sa poremećajima ponašanja (uglavnom depresije) životni rizik od samoubistva 6-15%; sa alkoholizmom 7-15% i sa shizofrenijom 4-10%.
11 Strana 3 Znatan deo osoba koje su počinile samoubistvo, međutim, umrle su a da nisu posetile stručnjaka za zaštitu mentalnog zdravlja. Zato je unapređenje otkrivanja, upućivanja i zbrinjavanja psihijatrijskih poremećaja u primarnoj zaštiti važan korak u prevenciji samoubistva. Kod osoba koje su izvršile samoubistvo, čest nalaz je prisustvo više od jednog poremećaja. Uobičajeni poremećaji, koji postoje zajedno, jesu alkoholizam i poremećaj raspoloženja (tj. depresija), i poremećaji ličnosti i drugi psihijatrijski poremećaji. Saradnja sa psihijatrom i obezbeđenje odgovarajućeg lečenja je najvažnija uloga lekara. Poremećaji raspoloženja Svi poremećaji raspoloženja udruženi su sa samoubistvom. Oni uključuju bipolarni afektivni poremećaj, depresivnu epizodu, povratni depresivni poremećaj i trajne poremećaje raspoloženja (npr. ciklotimija i distimija), koji formiraju kategorije F31-F34 u MKB-10 (1). Stoga je samoubistvo značajan rizik u neprepoznatim i nelečenim depresijama. Depresija ima visoku učestalost u opštoj populaciji i mnogi je ne priznaju za bolest. Procenjuje se da 30% pacijenata koji posete lekara pati od depresije. Oko 60% onih koji potraže pomoć prvo odlazi kod lekara opšte medicine. Za lekara je poseban izazov da istovremeno radi sa telesnim i psihičkim poremećajima. U mnogim slučajevima depresija je maskirana i pacijent iznosi samo telesne tegobe.
12 Strana 4 U tipičnoj depresivnoj epizodi, obično postoje: depresivno raspoloženje (tuga) gubitak interesovanja i radosti smanjena energija (zamorljivost i smanjena aktivnost) umor tuga Uobičajeni simptomi depresije su: nedostatak koncentracije anksioznost razdražljivost poremećaji spavanja bolovi u različitim delovima tela Ovi simptomi treba da pobude lekara na razmišljanje o prisustvu depresije i da vode ka ispitivanju rizika od samoubistva. Specifičan klinički nalaz udružen sa povećanim rizikom od samoubistva u depresiji pokazuje sledeće (2): dugotrajna nesanica samozanemarivanje ozbiljna bolest (prevashodno psihotična depresija) oštećeno pamćenje agitacija napadi panike. Kod osoba koje pate od depresije sledeći činioci povećavaju rizik od samoubistva (3):
13 muškarci, ako su mlađi od 25 godina rana faza bolesti zloupotreba alkohola depresivna faza bipolarnog poremećaja mešovito (manično-depresivno) stanje psihotična manija. WHO/MNH/MBD/00.1 Strana 5 Depresija je značajan činilac u samoubistvu adolescenata i starih osoba, ali većem riziku su izložene osobe sa kasnijom pojavom depresije. Skorašnja dostignuća u lečenju depresija značajna su za prevenciju samoubistva u primarnoj zaštiti. Pokazalo se da je edukacija lekara opšte medicine u otkrivanju i lečenju depresije u Švedskoj smanjila pojavu samoubistava (4). Epidemiološki podaci ukazuju da upotreba antidepresiva kod obolelih od depresije smanjuje rizik od samoubistva. Punu terapijsku dozu treba primenjivati tokom nekoliko meseci. Kod ostarelih je ponekad potrebno da se sa lečenjem nastavi i dve godine nakon oporavka. Podaci govore da je kod pacijenata koji su na terapiji održavanja litijumom rizik od samoubistva manji (5). Alkoholizam Alkoholizam (zloupotreba alkohola i zavisnost od alkohola) česta je dijagnoza kod počinilaca samoubistva, naročito mladih ljudi. Postoje biološka, psihološka i sociološka objašnjenja za povezanost samoubistava i alkoholizma. Specifični činioci udruženi sa povećanim rizikom od samoubistva kod alkoholičara su: rani početak alkoholizma duga istorija pijenja visok stepen zavisnosti
14 Strana 6 depresivno raspoloženje loše telesno zdravlje loš radni učinak porodična istorija alkoholizma skorašnji prekid ili gubitak glavnog interpersonalnog odnosa. Shizofrenija Među obolelima od shizofrenije samoubistvo je najčešći pojedinačni uzrok prevremene smrti. Specifični činioci rizika od samoubistva su (6): mladi nezaposleni muškarci rekurentni relapsi strah od deterioracije, posebno kod onih sa visokim intelektualnim sposobnostima pozitivni simptomi sumnjičavosti i sumanute ideje depresivni simptomi. Rizik od samoubistva najviši je u sledećim slučajevima: rani stadijumi bolesti rani relapsi rani oporavak Rizik od samoubistva smanjuje se sa trajanjem bolesti. Poremećaji ličnosti Nedavna istraživanja o mladim ljudima koji su izvršili samoubistvo pokazuju veliku učestalost (20-50%) poremećaja ličnosti. Poremećaji ličnosti koji su najčešće udruženi sa samoubistvima su granični i antisocijalni poremećaji ličnosti (7). Histrionični i narcistični poremećaji ličnosti, i određene psihološke crte kao što su impulsivnost i agresivnost, takođe se mogu povezati sa samoubistvom.
15 Anksiozni poremećaji WHO/MNH/MBD/00.1 Strana 7 Među anksioznim poremećajima, panični poremećaj je najčešće udružen sa samoubistvom, a prati ga opsesivnokompulzivni poremećaj (OKP). Somatoformni poremećaj i poremećaji ishrane (anoreksija nervoza i bulimija) takođe su povezani sa samoubilačkim ponašanjem. SAMOUBISTVO I TELESNI POREMEĆAJI Rizik od samoubistva povećava se sa hroničnim bolestima (8). Osim toga, kod ljudi sa telesnom bolešću postoji, uopšte uzev, povećana stopa psihijatrijskih poremećaja, naročito depresije. Sa samoubistvima su udruženi i hronicitet, onesposobljenost i negativna prognoza. Neurološke bolesti Epilepsija je udružena sa povećanim brojem samoubistva. Rizik se pripisuje povećanoj impulsivnosti, agresivnosti i hroničnoj onesposobljenosti udruženoj sa epilepsijom. Povrede kičme i mozga takođe povećavaju rizik od samoubistva. Skorašnja istraživanja pokazuju da je 19% pacijenata posle moždanog udara, naročito uz prisustvo posteriornih lezija, koje prouzrokuju veću onesposobljenost i telesna oštećenja, depresivno i sklono samoubistvu. Neoplazme Rizik od samoubistva najviši je u vreme postavljanja dijagnoze i u prve dve godine terminalne bolesti, a dodatno se povećava u slučajevima progresivnog maligniteta. Bol značajno doprinosi odluci da se izvrši samoubistvo. HIV/SIDA HIV infekcija i SIDA predstavljaju povećan rizik kod mladih, sa visokom stopom samoubistva. Rizik je veći u vreme potvrđivanja
16 Strana 8 dijagnoze i u ranim stadijumima bolesti. Uživaoci droga intravenskim putem izloženi su još većem riziku. Ostala stanja Ostala hronična bolesna stanja, kao što su hronična bolest bubrega, jetre, bolesti kostiju i zglobova, kardiovaskularne bolesti i gastrointestinalni poremećaji, povezana su sa samoubistvima. Lokomotorne onesposobljenosti, slepilo i gluvoća takođe mogu uzrokovati samoubistvo. Tokom poslednjih godina, eutanazija i asistirano samoubistvo postali su teme sa kojima se lekar ponekad suočava. Aktivna eutanazija protivzakonita je u skoro svim zakonodavnim sistemima, a asistirano samoubistvo natopljeno je moralnim, etičkim i filozofskim protivrečnostima. SAMOUBISTVO I SOCIODEMOGRAFSKI ČINIOCI Samoubistvo je individualni čin; međutim, ono se događa u određenom društvu, i izvesni sociodemografski činioci udruženi su s njim. Pol U većini zemalja muškarci češće od žena izvrše samoubistvo. Ovaj odnos varira od zemlje do zemlje. Kina je jedina zemlja u kojoj je broj samoubistva žena u seoskoj sredini veći od broja samoubistava muškaraca, a približno je isti u gradskoj sredini. Starost Starosne grupe sa povećanim rizikom od samoubistva čine stari (preko 65 godina) i mladi (15-30 godina). Skorašnji podaci ukazuju na porast stope samoubistva kod sredovečnih muškaraca.
17 Bračno stanje WHO/MNH/MBD/00.1 Strana 9 Razvedeni, udovci i osobe koje žive same pod većim su rizikom od samoubistva. Izgleda da je brak za muškarce zaštitni činilac ako govorimo o samoubistvima, ali ne i za žene. Bračna odvojenost i odvojen život povećavaju rizik od samoubistva. Zanimanje Kod određenih zanimanja, kao što su veterinari, hirurzi, farmaceuti, zubari, poljoprivrednici i zdravstveni radnici, postoji veći rizik od samoubistva. Za ove nalaze ne postoji očigledno objašnjenje, ali razlozi bi mogli biti dostupnost ubojitih sredstava, pritisak na radu, društvena izolacija i finansijske teškoće. Nezaposlenost Udruženost stope nezaposlenosti i stope samoubistva je vrlo česta, ali je priroda ove povezanosti prilično složena. Dejstvu nezaposlenosti verovatno doprinose činioci kao što su siromaštvo, izolovanost, kućni problemi i beznađe. S druge strane, verovatnije je da će osobe sa mentalnim poremećajima češće biti nezaposlene nego osobe dobrog mentalnog zdravlja. U svakom slučaju, neophodno je razmotriti razliku u značajnosti skorašnjeg gubitka posla i dugoročne nezaposlenosti: veći rizik od samoubistva udružen je sa nedavnim gubitkom posla. Selo/grad U nekim zemljama samoubistva su češća u gradskim sredinama, dok su u nekim zemljama češća u seoskim sredinama. Migracije Migracije, sa pratećim problemima kao što su siromaštvo, loš smeštaj, nedostatak društvene podrške i neispunjena očekivanja, povećavaju rizik od samoubistva.
18 Strana 10 Ostalo Na povećanje rizika od samoubistva utiču i izvesni društveni činioci, kao što su laka dostupnost sredstava za izvršenje samoubistva i stresni životni događaji. KAKO OTKRITI PACIJENTE SA VISOKIM RIZIKOM OD SAMOUBILAČKOG PONAŠANJA Veliki broj klinički korisnih, individualnih i sociodemografskih činilaca, udružen je sa samoubistvom (9): psihijatrijski poremećaji (depresija uopšte, alkoholizam i poremećaji ličnosti); somatska bolest (terminalna, bolna ili onesposobljavajuća bolest, SIDA); prethodni pokušaji samoubistva; porodična istorija samoubistva, alkoholizma i/ili drugih psihijatrijskih poremećaja; razvedenost, udovištvo i život bez partnera; život bez porodice (društvena izolacija); nezaposlenost ili penzionisanje; ožalošćenost u detinjstvu. Ako su pacijenti na psihijatrijskom lečenju, rizik je veći kod: osoba koje su nedavno otpuštene iz bolnice; osoba koje su već pokušavale da se ubiju. Osim toga, nedavni životni stresori udruženi sa povećanim rizikom od samoubistva uključuju:
19 bračnu razdvojenost; ožalošćenost; porodične probleme; promenu posla ili finansijskog stanja; odbacivanje od strane značajne osobe; stid i strah od osude. WHO/MNH/MBD/00.1 Strana 11 Postoje različite skale za procenu rizika od samoubistva ali, dobar klinički intervju je mnogo korisniji u otkrivanju osobe koja je pod neposrednim rizikom da izvrši samoubistvo. Lekar se može suočiti sa raznolikim okolnostima i stanjima povezanim sa samoubilačkim ponašanjem. Stariji muškarac, od skora udovac, lečen od depresije, koji živi sam, sa istorijom pokušaja samoubistva, i mlada žena sa nekoliko ogrebotina na podlaktici koju je ostavio dečko dva su ekstrema primera. U realnosti, većina pacijenata nalazi se između ova dva ekstrema i može fluktuirati od jedne do druge kategorije. Kada lekari uoče razumne razloge za pretpostavku da pacijent može biti sklon samoubistvu, suočavaju se sa dilemom kako da postupe. Neki lekari se osećaju nelagodno u kontaktu sa suicidnim pacijentima. Za njih je važno da budu svesni tog osećanja i da potraže pomoć od kolega i, možda i od stručnjaka za zaštitu mentalnog zdravlja, kada su suočeni sa ovakvim pacijentima. Osnovno je da se rizik ne ignoriše i ne poriče. Ako lekar odluči da se uhvati u koštac sa datom situacijom, prvi i osnovni korak je mentalni da odvoji adekvatno vreme za pacijenta, čak i ako mnogi drugi čekaju ispred ordinacije. Pokazivanjem spremnosti da razume, lekar počinje da uspostavlja pozitivan odnos sa pacijentom. Pitanja sa zatvorenim krajem i direktna pitanja na početku razgovora nisu naročito korisna. Primedbe kao što su: Izgledate vrlo uznemireno, recite mi nešto o
20 Strana 12 tome su korisna. Slušanje sa saosećanjem samo po sebi značajan je korak u smanjenju nivoa očajanja mogućeg samoubice. Mitovi Pacijenti koji govore o samoubistvu retko ga izvršavaju. Postavljanje pitanja pacijentu o samoubistvu može isprovocirati sam čin. Realnost Pacijenti koji izvršavaju samoubistvo obično daju neki nagoveštaj ili prethodno upozorenje. Pretnje se, takođe, moraju uzeti ozbiljno. Postavljanje pitanja o samoubistvu obično smanjuje anksioznost koja prati osećanje; pacijent može osetiti olakšanje i bolje razumevanje. Kako pitati? Nije lako pacijentima postavljati pitanja o njihovim samoubilačkim idejama. Korisno je da se ka temi krećete postepeno. Redosled korisnih pitanja je: Da li se osećate nesrećno i bespomoćno? Da li ste očajni? Da li se osećate kao da ste nesposobni da se suočite sa svakim novim danom? Da li mislite da je život teret? Da li osećate da nije vredno živeti? Da li se osećate kao da biste se ubili? Kada pitati? Važno je postaviti ova pitanja: kada je uspostavljen odnos; kada se pacijent više ne oseća nelagodno prilikom izražavanja svojih osećanja; kada je pacijent u procesu ispoljavanja negativnih osećanja.
21 Dalja pitanja WHO/MNH/MBD/00.1 Strana 13 Proces se ne završava potvrdom prisustva samoubilačkih ideja. On se nastavlja, daljim postavljanjem pitanja, sa ciljem da se procene učestalost i ozbiljnost ideje i mogućnost da se samoubistvo dogodi. Važno je saznati da li pacijent pravi neki plan i da li raspolaže sredstvima kojima bi izvršio samoubistvo. Ako pacijent pominje da bi se ustrelio, ali nema pristup vatrenom oružju, rizik je manji. Međutim, ako pacijent planira metod, a ima i sredstvo (npr. pilule), ili ako je pomenuto sredstvo lako dostupno, rizik je veći. Važno je da pitanja ne budu naredbodavna ili prinudna, kao i da budu postavljena s toplinom, da pacijent vidi da lekar saoseća sa njim. Pitanja mogu biti sledeća: Jeste li napravili nekakav plan za okončanje života? Kako ste planirali to da uradite? Da li imate kod sebe pilule/vatreno oružje/druga sredstva? Da li ste razmišljali kada to da uradite? Upozorenje Varljivo ili lažno poboljšanje. Kada uznemireni pacijent iznenada postane miran, on ili ona su možda doneli odluku da izvrše samoubistvo, i mirnoća je posledica odluke. Poricanje. Pacijenti koji imaju ozbiljnu nameru da se ubiju mogu namerno poricati takve ideje.
22 Strana 14 ZBRINJAVANJE SUICIDNIH PACIJENATA Ako je pacijent emocionalno uznemiren, sa neodređenim mislima o samoubistvu, mogućnost iskazivanja misli i osećanja lekaru koji je pokazao zabrinutost može biti dovoljna. Pored toga, mogućnost za dalje praćenje treba da ostane otvorena, naročito ako se radi o pacijentu sa neodgovarajućom društvenom podrškom. Bez obzira na to kakav je problem u pitanju, osećanja suicidne osobe obično su trijada bespomoćnosti, beznađa i očajanja. Tri najčešća stanja su: 1. Ambivalencija. Većina suicidnih pacijenata ambivalentna je sve do kraja. To je stalna klackalica između želje da se živi i želje da se umre. Ukoliko lekar iskoristi ambivalenciju da poveća želju za životom, rizik od samoubistva može se smanjiti. 2. Impulsivnost. Samoubistvo je impulsivni fenomen, a impuls je po svojoj prirodi prolazan. Ukoliko se podrška obezbedi u trenutku impulsa, kriza može proći. 3. Rigidnost. Suicidne osobe zatvorene su u svoje misli, raspoloženja i delovanja, a njihovo rezonovanje kreće se u dihotomijama ili/ili. Ispitivanjem nekoliko mogućih alternativa smrti sa suicidnim pacijentom, lekar polako olakšava pacijentu uvid da postoje druge mogućnosti, iako nisu idealne. Angažovanje podrške Lekar treba da ispita dostupan sistem podrške, identifikujući rođake, prijatelje, poznanike i druge osobe koje bi mogle pomoći pacijentu i da zatraži njihovu pomoć u ime pacijenta. Ugovaranje Pravljenje ugovora o neizvršavanju samoubistva korisna je tehnika u prevenciji samoubistva. I druge osobe bliske pacijentu mogu se uključiti u ugovor. Pravljenje ovog ugovora može uvesti u
23 Strana 15 razgovor različite važne teme. U većini slučajeva pacijenti se drže obećanja koja daju lekaru. Ugovaranje je prikladno jedino kada pacijent ima kontrolu nad svojim postupcima. U odsustvu ozbiljnog psihijatrijskog poremećaja ili suicidne namere, lekar može započeti farmakološko lečenje, uglavnom antidepresivima, kao i psihološku (kognitivno-bihejvioralnu) terapiju. Većina ljudi koristi nastavljanje kontakta, koji treba da budu strukturisani tako da zadovoljavaju potrebe pacijenta. Osim u slučaju lečenja neke bolesti, samo nekolicini pacijenata podrška je potrebna duže od dva-tri meseca, i ona treba da se usredsredi na pronalaženje nade, podršku osamostaljivanju i pomoć pacijentu da nauči različite načine savladavanja životnih teškoća. UPUĆIVANJE SPECIJALISTI Kada uputiti pacijenta Pacijenta treba uputiti psihijatru kada ima: psihijatrijski poremećaj; istoriju ranijih pokušaja samoubistava; porodičnu istoriju samoubistva, alkoholizma i psihijatrijskih poremećaja; telesno oboljenje; manjak društvene podrške. Kako uputiti Posle odluke da pacijenta uputi psihijatru lekar treba da: odvoji vreme da objasni pacijentu razlog upućivanja psihijatru; umanji anksioznost vezanu za stigmu i psihotropne lekove;
24 Strana 16 pojasni da farmakološka i psihološka terapija deluju; naglasi da upućivanje specijalisti ne znači napuštanje; organizuje pregled kod psihijatra; odredi vreme za pacijenta posle njegove posete psihijatru; obezbedi da se odnos sa pacijentom nastavi. Kada hospitalizovati pacijenta Navedene su neke od indikacija za hitnu hospitalizaciju pacijenta: povratne misli o samoubistvu; visok stepen namere da umre u bliskoj budućnosti (sledećih nekoliko sati ili dana); agitacija ili panika; postojanje plana da se upotrebi nasilni i trenutni metod za izvršavanje samoubistva. Kako hospitalizovati pacijenta ne ostavljajte pacijenta samog; organizujte hospitalizaciju; organizujte prevoz do bolnice ambulantnim ili policijskim kolima; obavestite nadležne organe vlasti i porodicu. SAŽETAK KORAKA U PREVENCIJI SAMOUBISTVA Tabela predstavlja sažetak glavnih koraka u proceni i zbrinjavanju pacijenata kada lekar posumnja ili utvrdi rizik od samoubistva.
25 Strana 17 Rizik od samoubistva, procena i plan akcije Rizik Simptom Procena Akcija 0 Nema - - uznemirenosti 1 Emocionalno uznemiren 2 Neodređene ideje o smrti 3 Neodređene suicidne ideje 4 Suicidne ideje, ali bez psihijatrijskog oboljenja 5 Suicidne ideje i psihijatrijsko oboljenje, ili ozbiljni životni stresori 6 Suicidne ideje i psihijatrijsko oboljenje, ili ozbiljni životni stresori, ili uznemirenost i raniji pokušaji Pitanja o suicidnim mislima Pitanja o suicidnim mislima Procena namere (plan i metod) Procena namere (plan i metod) Procena namere (plan i metod) Pravljenje ugovora Ostajanje s pacijentom (da se spreči pristup sredstvima) Slušanje sa saosećanjem Slušanje sa saosećanjem Ispitivanje mogućnosti Otkrivanje podrške Ispitativanje mogućnosti Otkrivanje podrške Upućivanje psihijatru Hospitalizacija
26 Strana 18 LITERATURA 1. WHO. International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision. Vol. 1. Geneva, WHO, Angst J, Angst F, Stossen HM. Suicide risk in patients with major depressive disorders. Journal of Clinical Psychiatry, 1999, 60, Suppl 2: Simpson SG, Jamison KR. The risk of suicide in patients with bipolar disorder. Journal of Clinical Psychiatry, 1999, 60, Suppl 2: Rutz W, von Knorring L, Walinder J. Long-term effects of an education programme for general practicioners given by the Swedish Committee for Prevention and Treatment of Depression. Acta Psychiatrica Scandinavica, 1992, 85: Schou M. The effect of prophylactic lithium treatment on mortality and suicidal behaviour. Journal of Affective Disorders, 1998, 50: Gupta S, et al. Factor associated with suicide attempts among patients with schizophrenia. Psychiatric Services, 1998, 10: Isometsa ET, et al. Suicide among subjects with personality disorders. American Journal of Psychiatry 1996, 153: Gonzalez Seijo JC, et al. Population groups at high risk. U: Bobes Garcia J et al., ur. Prevention of Suicidal and Parasuicidal Behaviours, Masson, Barcelona, 1997, Gunnell D, Frankel S. Prevention of suicide: aspirations and evidences. British Medical Journal, 1999, 308:
27 CIP Каталогизација у публикацији Народна библиотека Србије, Београд (035) PREVENCIJA samoubistva. 1, Priručnik za lekare opšte prakse / [priredila] Svetska zdravstvena organizacija ; [prevod Aleksandra Milićević Kalašić ; urednik izdanja na srpskom jeziku Dušica Lečić Toševski]. Beograd: Institut za mentalno zdravlje, 2005 (Beograd : Kramer print). V, 18 str. : tabele ; 21 cm. (Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja) Prevod dela: Preventing Suicide. 1, Resource for General Physicians. Tiraž 300. Str. IV-V: Predgovor / J. [José] M. Bertolote. Bibliografija: str. 18. ISBN Светска здравствена организација. Одељење за ментално здравље (Женева) а) Самоубиство Спречавање Приручници COBISS.SR-ID
28
29
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan.
SIMPLE PAST TENSE (prosto prošlo vreme) Građenje prostog prošlog vremena zavisi od toga da li je glagol koji ga gradi pravilan ili nepravilan. 1) Kod pravilnih glagola, prosto prošlo vreme se gradi tako
More informationBiznis scenario: sekcije pk * id_sekcije * naziv. projekti pk * id_projekta * naziv ꓳ profesor fk * id_sekcije
Biznis scenario: U školi postoje četiri sekcije sportska, dramska, likovna i novinarska. Svaka sekcija ima nekoliko aktuelnih projekata. Likovna ima četiri projekta. Za projekte Pikaso, Rubens i Rembrant
More informationPodešavanje za eduroam ios
Copyright by AMRES Ovo uputstvo se odnosi na Apple mobilne uređaje: ipad, iphone, ipod Touch. Konfiguracija podrazumeva podešavanja koja se vrše na računaru i podešavanja na mobilnom uređaju. Podešavanja
More informationAMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje. Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd,
AMRES eduroam update, CAT alat za kreiranje instalera za korisničke uređaje Marko Eremija Sastanak administratora, Beograd, 12.12.2013. Sadržaj eduroam - uvod AMRES eduroam statistika Novine u okviru eduroam
More informationInstitut za mentalno zdravlje Beograd 2005.
WHO/MNH/MBD00.5 Original: Engleski Distribucija: Opšta PREVENCIJA SAMOUBISTVA PRIRUČNIK ZA SLUŽBENIKE ZATVORA Ovaj dokument je jedan u nizu priručnika koji se bave specifičnim društvenim i profesionalnim
More informationEduroam O Eduroam servisu edu roam Uputstvo za podešavanje Eduroam konekcije NAPOMENA: Microsoft Windows XP Change advanced settings
Eduroam O Eduroam servisu Eduroam - educational roaming je besplatan servis za pristup Internetu. Svojim korisnicima omogućava bezbedan, brz i jednostavan pristup Internetu širom sveta, bez potrebe za
More informationMogudnosti za prilagođavanje
Mogudnosti za prilagođavanje Shaun Martin World Wildlife Fund, Inc. 2012 All rights reserved. Mogudnosti za prilagođavanje Za koje ste primere aktivnosti prilagođavanja čuli, pročitali, ili iskusili? Mogudnosti
More informationIZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI
IZDAVANJE SERTIFIKATA NA WINDOWS 10 PLATFORMI Za pomoć oko izdavanja sertifikata na Windows 10 operativnom sistemu možete se obratiti na e-mejl adresu esupport@eurobank.rs ili pozivom na telefonski broj
More informationGUI Layout Manager-i. Bojan Tomić Branislav Vidojević
GUI Layout Manager-i Bojan Tomić Branislav Vidojević Layout Manager-i ContentPane Centralni deo prozora Na njega se dodaju ostale komponente (dugmići, polja za unos...) To je objekat klase javax.swing.jpanel
More informationCJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA STAKLO PLASTIKA AUTO LAK KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE SVJETLA
KOŽA I TEKSTIL ALU FELGE CJENIK APLIKACIJE CERAMIC PRO PROIZVODA Radovi prije aplikacije: Prije nanošenja Ceramic Pro premaza površina vozila na koju se nanosi mora bi dovedena u korektno stanje. Proces
More informationKAPACITET USB GB. Laserska gravura. po jednoj strani. Digitalna štampa, pun kolor, po jednoj strani USB GB 8 GB 16 GB.
9.72 8.24 6.75 6.55 6.13 po 9.30 7.89 5.86 10.48 8.89 7.30 7.06 6.61 11.51 9.75 8.00 7.75 7.25 po 0.38 10.21 8.66 7.11 6.89 6.44 11.40 9.66 9.73 7.69 7.19 12.43 1 8.38 7.83 po 0.55 0.48 0.37 11.76 9.98
More informationSTRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13
MAŠINSKI FAKULTET U BEOGRADU Katedra za proizvodno mašinstvo STRUČNA PRAKSA B-PRO TEMA 13 MONTAŽA I SISTEM KVALITETA MONTAŽA Kratak opis montže i ispitivanja gotovog proizvoda. Dati izgled i sadržaj tehnološkog
More informationUvod u relacione baze podataka
Uvod u relacione baze podataka 25. novembar 2011. godine 7. čas SQL skalarne funkcije, operatori ANY (SOME) i ALL 1. Za svakog studenta izdvojiti ime i prezime i broj različitih ispita koje je pao (ako
More informationPROJEKTNI PRORAČUN 1
PROJEKTNI PRORAČUN 1 Programski period 2014. 2020. Kategorije troškova Pojednostavlj ene opcije troškova (flat rate, lump sum) Radni paketi Pripremni troškovi, troškovi zatvaranja projekta Stope financiranja
More informationCJENOVNIK KABLOVSKA TV DIGITALNA TV INTERNET USLUGE
CJENOVNIK KABLOVSKA TV Za zasnivanje pretplatničkog odnosa za korištenje usluga kablovske televizije potrebno je da je tehnički izvodljivo (mogude) priključenje na mrežu Kablovskih televizija HS i HKBnet
More informationTRAJANJE AKCIJE ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT
TRAJANJE AKCIJE 16.01.2019-28.02.2019 ILI PRETHODNOG ISTEKA ZALIHA ZELENI ALAT Akcija sa poklonima Digitally signed by pki, pki, BOSCH, EMEA, BOSCH, EMEA, R, A, radivoje.stevanovic R, A, 2019.01.15 11:41:02
More informationBENCHMARKING HOSTELA
BENCHMARKING HOSTELA IZVJEŠTAJ ZA SVIBANJ. BENCHMARKING HOSTELA 1. DEFINIRANJE UZORKA Tablica 1. Struktura uzorka 1 BROJ HOSTELA BROJ KREVETA Ukupno 1016 643 1971 Regije Istra 2 227 Kvarner 4 5 245 991
More informationMentalno zdravlje i HIV/AIDS
Mentalno zdravlje i HIV/AIDS Psihosocijalne grupe za podršku u okviru programa antiretroviralne (ARV) terapije Svetska zdravstvena organizacija Ženeva 2005. IAN Međunarodna mreža pomoći Beograd 2008. Izdanje
More informationRANI BOOKING TURSKA LJETO 2017
PUTNIČKA AGENCIJA FIBULA AIR TRAVEL AGENCY D.O.O. UL. FERHADIJA 24; 71000 SARAJEVO; BIH TEL:033/232523; 033/570700; E-MAIL: INFO@FIBULA.BA; FIBULA@BIH.NET.BA; WEB: WWW.FIBULA.BA SUDSKI REGISTAR: UF/I-1769/02,
More informationNIS PETROL. Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a
NIS PETROL Uputstvo za deaktiviranje/aktiviranje stranice Veleprodajnog cenovnika na sajtu NIS Petrol-a Beograd, 2018. Copyright Belit Sadržaj Disable... 2 Komentar na PHP kod... 4 Prava pristupa... 6
More informationUlazne promenljive se nazivaju argumenti ili fiktivni parametri. Potprogram se poziva u okviru programa, kada se pri pozivu navode stvarni parametri.
Potprogrami su delovi programa. Često se delovi koda ponavljaju u okviru nekog programa. Logično je da se ta grupa komandi izdvoji u potprogram, i da se po želji poziva u okviru programa tamo gde je potrebno.
More informationENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION
VFR AIP Srbija / Crna Gora ENR 1.4 1 ENR 1.4 OPIS I KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA U KOME SE PRUŽAJU ATS USLUGE ENR 1.4 ATS AIRSPACE CLASSIFICATION AND DESCRIPTION 1. KLASIFIKACIJA VAZDUŠNOG PROSTORA
More informationUNIVERZITET U BEOGRADU RUDARSKO GEOLOŠKI FAKULTET DEPARTMAN ZA HIDROGEOLOGIJU ZBORNIK RADOVA. ZLATIBOR maj godine
UNIVERZITETUBEOGRADU RUDARSKOGEOLOŠKIFAKULTET DEPARTMANZAHIDROGEOLOGIJU ZBORNIKRADOVA ZLATIBOR 1720.maj2012.godine XIVSRPSKISIMPOZIJUMOHIDROGEOLOGIJI ZBORNIKRADOVA IZDAVA: ZAIZDAVAA: TEHNIKIUREDNICI: TIRAŽ:
More informationDEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE
DEFINISANJE TURISTIČKE TRAŽNJE Tražnja se može definisati kao spremnost kupaca da pri različitom nivou cena kupuju različite količine jedne robe na određenom tržištu i u određenom vremenu (Veselinović
More informationNejednakosti s faktorijelima
Osječki matematički list 7007, 8 87 8 Nejedakosti s faktorijelima Ilija Ilišević Sažetak Opisae su tehike kako se mogu dokazati ejedakosti koje sadrže faktorijele Spomeute tehike su ilustrirae a izu zaimljivih
More informationBušilice nove generacije. ImpactDrill
NOVITET Bušilice nove generacije ImpactDrill Nove udarne bušilice od Bosch-a EasyImpact 550 EasyImpact 570 UniversalImpact 700 UniversalImpact 800 AdvancedImpact 900 Dostupna od 01.05.2017 2 Logika iza
More informationTRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
TRENING I RAZVOJ VEŽBE 4 JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ DIZAJN TRENINGA Model trening procesa FAZA DIZAJNA CILJEVI TRENINGA Vrste ciljeva treninga 1. Ciljevi učesnika u treningu 2. Ciljevi učenja Opisuju željene
More informationPort Community System
Port Community System Konferencija o jedinstvenom pomorskom sučelju i digitalizaciji u pomorskom prometu 17. Siječanj 2018. godine, Zagreb Darko Plećaš Voditelj Odsjeka IS-a 1 Sadržaj Razvoj lokalnog PCS
More informationOtpremanje video snimka na YouTube
Otpremanje video snimka na YouTube Korak br. 1 priprema snimka za otpremanje Da biste mogli da otpremite video snimak na YouTube, potrebno je da imate kreiran nalog na gmailu i da video snimak bude u nekom
More informationДЕМОГРАФСКИ ТРЕНДОВИ И КАДРОВСКИ ПОТЕНЦИЈАЛ СРБИЈЕ. Прим др сци мед Татјана Радосављевић, Директор Лекарске коморе Србије
ДЕМОГРАФСКИ ТРЕНДОВИ И КАДРОВСКИ ПОТЕНЦИЈАЛ СРБИЈЕ Прим др сци мед Татјана Радосављевић, Директор Лекарске коморе Србије Demografski trendovi i zdravstveni sistem Srbije Ukupan broj licenciranih lekara
More informationSAS On Demand. Video: Upute za registraciju:
SAS On Demand Video: http://www.sas.com/apps/webnet/video-sharing.html?bcid=3794695462001 Upute za registraciju: 1. Registracija na stranici: https://odamid.oda.sas.com/sasodaregistration/index.html U
More informationDANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta. Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, listopad 2010.
DANI BRANIMIRA GUŠICA - novi prilozi poznavanju prirodoslovlja otoka Mljeta Hotel ODISEJ, POMENA, otok Mljet, 03. - 07. listopad 2010. ZBORNIK SAŽETAKA Geološki lokalitet i poucne staze u Nacionalnom parku
More informationPODRŠKA STUDENTIMA U VISOKOM OBRAZOVANJU SA MENTALNIM TEŠKOĆAMA I PONAŠAJNIM POREMEĆAJIMA. Sarajevo, 2014.
PODRŠKA STUDENTIMA SA MENTALNIM TEŠKOĆAMA I PONAŠAJNIM POREMEĆAJIMA U VISOKOM OBRAZOVANJU Sarajevo, 2014. Pripremile: Medina Vantić -Tanjić, vanredni profesor Meliha Bijedić, docent Recenzenti: prof. dr.
More informationSOCIJALNO-DEMOGRAFSKA I ETIOLOŠKA OBELEŽJA SUICIDA U SAVREMENOM DRUŠTVU 2
Specijalna edukacija i rehabilitacija (Beograd), Vol. 10, br. 3. 529-546, 2011. Aleksandar L. JUGOVIĆ 1 Univerzitet u Beogradu Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju UDK: 316.624:616.89-008.441.44
More informationETIČKI ASPEKTI KRAJA ŽIVOTA Stručna konferencija. Kragujevac, Srbija mart 2012.
ETIČKI ASPEKTI KRAJA ŽIVOTA Stručna konferencija Kragujevac, Srbija 30-31. mart 2012. PALIJATIVNO ZBRINJAVANJE ODRASLIH U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Dr Olivera M. Ćirković Simpozijum Etički aspekti
More informationIskustva video konferencija u školskim projektima
Medicinska škola Ante Kuzmanića Zadar www.medskolazd.hr Iskustva video konferencija u školskim projektima Edin Kadić, profesor mentor Ante-Kuzmanic@medskolazd.hr Kreiranje ideje 2003. Administracija Učionice
More informationImpresum. Izdavač Novosadski humanitarni centar (NSHC)
1 1 MENTALNO ZDRAVLJE Impresum Izdavač Novosadski humanitarni centar (NSHC) Adresa izdavača Trg mladenaca 6 Novi Sad, Srbija Tel/fax: +381 21 524 134 nshc@eunet.rs www.nshc.org.rs Za izdavača Perica Mandić
More informationJU OŠ Prva sanska škola Sanski Most Tel: 037/ Fax:037/ ID br
Općina Sedmica obilježavanja ljudskih prava ( 05.12. 10.12.2016.godine ) Analiza aktivnosti Sedmica ljudskih prava u našoj školi obilježena je kroz nekoliko aktivnosti a u organizaciji i realizaciji članova
More informationTrening: Obzor financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze
Trening: Obzor 2020. - financijsko izvještavanje i osnovne ugovorne obveze Ana Ključarić, Obzor 2020. nacionalna osoba za kontakt za financijska pitanja PROGRAM DOGAĐANJA (9:30-15:00) 9:30 10:00 Registracija
More informationWELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET!
WELLNESS & SPA YOUR SERENITY IS OUR PRIORITY. VAŠ MIR JE NAŠ PRIORITET! WELLNESS & SPA DNEVNA KARTA DAILY TICKET 35 BAM / 3h / person RADNO VRIJEME OPENING HOURS 08:00-21:00 Besplatno za djecu do 6 godina
More informationWindows Easy Transfer
čet, 2014-04-17 12:21 - Goran Šljivić U članku o skorom isteku Windows XP podrške [1] koja prestaje 8. travnja 2014. spomenuli smo PCmover Express i PCmover Professional kao rješenja za preseljenje korisničkih
More informationIdejno rješenje: Dubrovnik Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Idejno rješenje: Dubrovnik 2020. Vizualni identitet kandidature Dubrovnika za Europsku prijestolnicu kulture 2020. vizualni identitet kandidature dubrovnika za europsku prijestolnicu kulture 2020. visual
More informationZNANJE ČINI RAZLIKU!!!!
ZNANJE ČINI RAZLIKU!!!! www.ricotrainingcentre.co.rs RICo Training Centre ATI Beograd, Republika Srbija ZNAČAJ OBUKE ZA DRUMSKU BEZBEDNOST? Drumska bezbednost je zajednička obaveza - preventivno delovati
More informationKARAKTERISTIKE KVALITETA ŽIVOTA I MENTALNOG ZDRAVLJA DECE I ADOLESCENATA KOJI SU U SISTEMU SOCIJALNE ZAŠTITE
UNIVERZITET U BEOGRADU MEDICINSKI FAKULTET Maja V. Damnjanović KARAKTERISTIKE KVALITETA ŽIVOTA I MENTALNOG ZDRAVLJA DECE I ADOLESCENATA KOJI SU U SISTEMU SOCIJALNE ZAŠTITE Doktorska disertacija Beograd,
More informationСТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ
1 СТРУКТУРА СТАНДАРДА СИСТЕМАМЕНАЏМЕНТАКВАЛИТЕТОМ 2 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 3 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ 4 ПРИНЦИПИ МЕНАЏМЕНТА КВАЛИТЕТОМ Edwards Deming Не морате то чинити, преживљавање фирми
More informationANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA
ANALIZA PRIMJENE KOGENERACIJE SA ORGANSKIM RANKINOVIM CIKLUSOM NA BIOMASU U BOLNICAMA Nihad HARBAŠ Samra PRAŠOVIĆ Azrudin HUSIKA Sadržaj ENERGIJSKI BILANSI DIMENZIONISANJE POSTROJENJA (ORC + VRŠNI KOTLOVI)
More informationPOSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU
POSTUPAK IZRADE DIPLOMSKOG RADA NA OSNOVNIM AKADEMSKIM STUDIJAMA FAKULTETA ZA MENADŽMENT U ZAJEČARU (Usaglašeno sa procedurom S.3.04 sistema kvaliteta Megatrend univerziteta u Beogradu) Uvodne napomene
More informationTutorijal za Štefice za upload slika na forum.
Tutorijal za Štefice za upload slika na forum. Postoje dvije jednostavne metode za upload slika na forum. Prva metoda: Otvoriti nova tema ili odgovori ili citiraj već prema želji. U donjem dijelu obrasca
More informationPaketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite
Paketi Usluga, Zdravstvenih Usluga Umerenih ka Ljudima, i Integrisane Zaštite Projekat Kvalitetna i Dostupna Zdravstvena Zaštita Projekat Kvalitetna i dostupna zdravstvena zaštita (AQH) je dizajniran
More informationBear management in Croatia
Bear management in Croatia Djuro Huber Josip Kusak Aleksandra Majić-Skrbinšek Improving coexistence of large carnivores and agriculture in S. Europe Gorski kotar Slavonija Lika Dalmatia Land & islands
More informationPERSONAL INFORMATION. Name: Fields of interest: Teaching courses:
PERSONAL INFORMATION Name: E-mail: Fields of interest: Teaching courses: Almira Arnaut Berilo almira.arnaut@efsa.unsa.ba Quantitative Methods in Economy Quantitative Methods in Economy and Management Operations
More information1. Instalacija programske podrške
U ovom dokumentu opisana je instalacija PBZ USB PKI uređaja na računala korisnika PBZCOM@NET internetskog bankarstva. Uputa je podijeljena na sljedeće cjeline: 1. Instalacija programske podrške 2. Promjena
More informationBOLESTI ZAVISNOSTI KAO BOLESTI DRUŠTVA, PORODICE I POJEDINCA: KRITIKA NEČINJENJA
Slađana Dragišić-Labaš Milan Milić Institut za neuropsihijatrijske bolesti Dr Laza Lazarević, Beograd Pregledni naučni članak UDK: 316.644:613.81/.84(497.11) Primljeno: 11. 02. 2006. BOLESTI ZAVISNOSTI
More informationSarajevo, Novembar 2015 g. Organizator/Organisator. Drustvo za Osteoporozu u Federaciji BiH. Predsjednik: Prof dr Šekib Sokolović
PRVI KONGRES UDRUŽENJA ZA OSTEOPOROZU U BIH/ THE FIRST CONGRESS OF OSTEOPOROSIS IN online medications cialis cialis online buy cialis price rise viagara cialis levitra comparison cial is drug prices buy
More informationAutomatske Maske za zavarivanje. Stella, black carbon. chain and skull. clown. blue carbon
Automatske Maske za zavarivanje Stella Podešavanje DIN: 9-13 Brzina senzora: 1/30.000s Vidno polje : 98x55mm Četiri optička senzora Napajanje : Solarne ćelije + dve litijumske neizmenjive baterije. Vek
More informationKAKO GA TVORIMO? Tvorimo ga tako, da glagol postavimo v preteklik (past simple): 1. GLAGOL BITI - WAS / WERE TRDILNA OBLIKA:
Past simple uporabljamo, ko želimo opisati dogodke, ki so se zgodili v preteklosti. Dogodki so se zaključili v preteklosti in nič več ne trajajo. Dogodki so se zgodili enkrat in se ne ponavljajo, čas dogodkov
More informationIDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC : (4-12)
FACTA UNIVERSITATIS Series: Economics and Organization Vol. 10, N o 2, 2013, pp. 117-127 Review paper IDENTIFYING THE FACTORS OF TOURISM COMPETITIVENESS LEVEL IN THE SOUTHEASTERN EUROPEAN COUNTRIES UDC
More informationPredrag Đurić USTANOVAMA Cen
Predrag Đurić SAVETOVANJE I TESTIRANJE NA HIV I DRUGE KRVNOPRENOSIVE VIRUSE U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA Institut za javno zdravlje Vojvodine 2007 Cen ntar za kotrolu i prevenciju bolesti SAVETOVANJE I TESTIRANJE
More informationThis CD contains Proceedings (single pdf file) from International Conference XVII YuCorr. click on the appropriate links in Contents (showed in blue)
September 8-11, 2015, Tara Mountain, Serbia Ovaj kompakt disk (CD) sadrži elektronsku Knjigu radova (u pdf formatu) prezenovanih u okviru Međunarodne konferencije XVII YuCorr This CD contains Proceedings
More informationTable 9.1. Scientific and Expertise Qualifications of the Teaching Staff and Their Teaching Tasks. Year Institution Field. University of Novi Sad
Table 9.1. Scientific and Expertise Qualifications of the Teaching Staff and Their Teaching Tasks Research Record - Researcher ID Number: Name and Surname Status Name of the Institution the Where Teacher
More informationKAKO ODGOJITI ZDRAVO DETE I SAČUVATI GA OD LEKARA
KAKO ODGOJITI ZDRAVO DETE I SAČUVATI GA OD LEKARA Naslov originala: How to Raise a Healthy Child in Spite of Your Doctor by Robert S. Mendelsohn. M.D. Prevod: Stevan Tomović Izdavač: Art Press, Doboj Distribucija:
More informationSTRUKTURNO KABLIRANJE
STRUKTURNO KABLIRANJE Sistematski pristup kabliranju Kreiranje hijerarhijski organizirane kabelske infrastrukture Za strukturno kabliranje potrebno je ispuniti: Generalnost ožičenja Zasidenost radnog područja
More informationANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD OD DO GOD.)
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O KVALITETU ZRAKA NA PODRUČJU OPĆINE LUKAVAC ( ZA PERIOD
More informationZdravo društvo. Erich Fromm ERICH FROMM: DJELA. u 12 svezaka. Izdaju»NAPRIJED«Izdavačko trgovačka radna organizacija Zagreb, Palmotićeva 30
ERICH FROMM: DJELA u 12 svezaka Erich Fromm Izdaju»NAPRIJED«Izdavačko trgovačka radna organizacija Zagreb, Palmotićeva 30 Zdravo društvo NOLIT Izdavačka radna organizacija Beograd, Terazije 27 Prevele
More informationCRNA GORA
HOTEL PARK 4* POLOŽAJ: uz more u Boki kotorskoj, 12 km od Herceg-Novog. SADRŽAJI: 252 sobe, recepcija, bar, restoran, besplatno parkiralište, unutarnji i vanjski bazen s terasom za sunčanje, fitnes i SPA
More informationMINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE
MINISTRY OF THE SEA, TRANSPORT AND INFRASTRUCTURE 3309 Pursuant to Article 1021 paragraph 3 subparagraph 5 of the Maritime Code ("Official Gazette" No. 181/04 and 76/07) the Minister of the Sea, Transport
More informationJEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE. Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka. (Opera preglednik)
JEDINSTVENI PORTAL POREZNE UPRAVE Priručnik za instalaciju Google Chrome dodatka (Opera preglednik) V1 OPERA PREGLEDNIK Opera preglednik s verzijom 32 na dalje ima tehnološke promjene zbog kojih nije moguće
More informationWWF. Jahorina
WWF For an introduction Jahorina 23.2.2009 What WWF is World Wide Fund for Nature (formerly World Wildlife Fund) In the US still World Wildlife Fund The World s leading independent conservation organisation
More informationUpute za korištenje makronaredbi gml2dwg i gml2dgn
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU - GEODETSKI FAKULTET UNIVERSITY OF ZAGREB - FACULTY OF GEODESY Zavod za primijenjenu geodeziju; Katedra za upravljanje prostornim informacijama Institute of Applied Geodesy; Chair
More informationSerbian Mesopotamia in the South of the Great Hungarian (Pannonian) Plain. Tisza Tisa. Danube Dunav Duna V O J V O D I N A. Sava
The Effect of Migration on the Ethnic Structure of Population in Vojvodina Uticaj migracije na etničku strukturu stanovništva u Vojvodini A vándorlások hatása a népesség etnikai összetételére a Vajdaságban
More informationUpotreba selektora. June 04
Upotreba selektora programa KRONOS 1 Kronos sistem - razina 1 Podešavanje vremena LAMPEGGIANTI 1. Kada je pećnica uključena prvi put, ili u slučaju kvara ili prekida u napajanju, simbol SATA i odgovarajuća
More informationNACRT. Pokazatelj potrebe za lečenjem (PPL) Standardni protokol
NACRT Pokazatelj potrebe za lečenjem (PPL) Standardni protokol 3.0 2011. NACRT Pokazatelj potrebe za lečenjem (PPL) standardni protokol 3.0 Zasluge EMCDDA Linda Montanari, Bruno Guarita, André Noor, Lucas
More informationYUCOMAT Hunguest Hotel Sun Resort Herceg Novi, Montenegro, September 4-8, Programme and The Book of Abstracts
Hunguest Hotel Sun Resort Herceg Novi, Montenegro, September 4-8, 2017 http://www.mrs-serbia.org.rs Programme and The Book of Abstracts Organised by: Materials Research Society of Serbia Endorsed by: Materials
More informationBrošura za podršku osobama sa autizmom. Brošura za školu
Brošura za podršku osobama sa autizmom Brošura za školu O brošuri Autizam govori Cilj ove brošure je da pruži korisne informacije o đacima sa autizmom, kao i da ukaže na efikasne načine za uspostavljanje
More informationINDEKSIRANI ČASOPISI NA UNIVERZITETU U SARAJEVU
NASLOV PODNASLOV ISSN BROJ OD KADA IZLAZI PREGLED BILTEN UNIVERZITETA U INFORMATIVNI GLASNIK UNIVERZITETA U South East European Journal of Economics and Business MECHATRONIC SYSTEMS Časopis za društvena
More informationECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP
ECONOMIC EVALUATION OF TOBACCO VARIETIES OF TOBACCO TYPE PRILEP EKONOMSKO OCJENIVANJE SORTE DUHANA TIPA PRILEP M. Mitreski, A. Korubin-Aleksoska, J. Trajkoski, R. Mavroski ABSTRACT In general every agricultural
More informationKABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500
KABUPLAST, AGROPLAST, AGROSIL 2500 kabuplast - dvoslojne rebraste cijevi iz polietilena visoke gustoće (PEHD) za kabelsku zaštitu - proizvedene u skladu sa ÖVE/ÖNORM EN 61386-24:2011 - stijenka izvana
More informationDAYS OF PREVENTIVE MEDICINE 47. ДАНИ ПРЕВЕНТИВНЕ МЕДИЦИНЕ - МЕЂУНАРОДНИ КОНГРЕС
47. ДАНИ ПРЕВЕНТИВНЕ МЕДИЦИНЕ - МЕЂУНАРОДНИ КОНГРЕС 24.-27. 09. 2013. FACULTY OF NIŠ, UNIVERSITY OF NIŠ МЕДИЦИНСКИ ФАКУЛТЕТ У НИШУ, УНИВЕРЗИТЕТ У НИШУ ORGANISED BY У ОРГАНИЗАЦИЈИ PUBLIC HEALTH INSTITUTE
More informationBrošura za podršku osobama sa autizmom. Brošura za agresivna i problematična ponašanja
Brošura za podršku osobama sa autizmom Brošura za agresivna i problematična ponašanja Brošura za agresivna i problematična ponašanja Džoni često beži i potreban mu je stalan nadzor. Suzi vrišti i pokriva
More informationPress clipping: World Tobacco Growers Day Macedonia
Press clipping: World Tobacco Growers Day Macedonia Tobacco growers send petition to the Government: Protect us from the WHO www.duma.mk, 29 October 2012 The Macedonian delegation, from the Ministry of
More informationSKINUTO SA SAJTA Besplatan download radova
SKINUTO SA SAJTA www.maturskiradovi.net Besplatan download radova Prirucnik za gramatiku engleskog jezika Uvod Sama suština i jedna od najbitnijih stavki u engleskoj gramatici su pomoćni glagoli! Bez njih
More informationINSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY
INSTALIRANJE SOFTVERSKOG SISTEMA SURVEY Softverski sistem Survey za geodeziju, digitalnu topografiju i projektovanje u niskogradnji instalira se na sledeći način: 1. Instalirati grafičko okruženje pod
More informationDimenzija zdravlja populacije infrastrukturni podaci planiranje i zdrav. politika sistemi nadzora podaci o nejednakosti
Zdravstveni informacioni sistem Jelena Marinkovi Institut za mnedicinsku statistiku i informatiku januar, 2008.g. PODACI, ZNANJE, INFORMACIJE Informacioni tokovi LEKARI PACIJENT USLUGE MENADŽMENT Podaci,
More informationUspostavljanje Kutaka za djecu
Uspostavljanje Kutaka za djecu PRIRUČNIK ZA RAD S DJECOM U KRIZNIM SITUACIJAMA LEJLA KAFEDŽIĆ, LARISA KASUMAGIĆ KAFEDŽIĆ I BELMA ŽIGA World Vision Bosna i Hercegovina SARAJEVO, JULI 2015. KUTCI ZA DJECU
More informationZDRAVSTVENA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA SEVERNOBAČKOG OKRUGA U GODINI
ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVLJE S U B O T I C A ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA SEVERNOBAČKOG OKRUGA U 2016. GODINI SUBOTICA BAČKA TOPOLA MALI IĐOŠ SUBOTICA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA STANOVNIŠTVA SEVERNOBAČKOG OKRUGA
More information24th International FIG Congress
Conferences and Exhibitions KiG 2010, 13 24th International FIG Congress Sydney, April 11 16, 2010 116 The largest congress of the International Federation of Surveyors (FIG) was held in Sydney, Australia,
More informationStruktura indeksa: B-stablo. ls/swd/btree/btree.html
Struktura indeksa: B-stablo http://cis.stvincent.edu/html/tutoria ls/swd/btree/btree.html Uvod ISAM (Index-Sequential Access Method, IBM sredina 60-tih godina 20. veka) Nedostaci: sekvencijalno pretraživanje
More informationPermanent Expert Group for Navigation
ISRBC E Permanent Expert Group for Navigation Doc Nr: 2-16-2/12-2-PEG NAV October 19, 2016 Original: ENGLISH INTERNATIONAL SAVA RIVER BASIN COMMISSION PERMANENT EXPERT GROUP FOR NAVIGATION REPORT OF THE
More informationBook of Proceedings. The Seminar AGRICULTURE AND RURAL DEVELOPMENT - CHALLENGES OF TRANSITION AND INTEGRATION PROCESSES
UNIVERSITY OF BELGRADE FACULTY OF AGRICULTURE Book of Proceedings The Seminar AGRICULTURE AND RURAL DEVELOPMENT - CHALLENGES OF TRANSITION AND INTEGRATION PROCESSES 50 th Anniversary DEPARTMENT OF AGRICULTURAL
More informationGLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC Konzumacija TV-a u prosincu godine
GLEDANOST TELEVIZIJSKIH PROGRAMA PROSINAC 2016. Agencija za elektroničke medije u suradnji s AGB Nielsenom, specijaliziranom agencijom za istraživanje gledanosti televizije, mjesečno će donositi analize
More information3D ANIMACIJA I OPEN SOURCE
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GRAFIČKI FAKULTET MARINA POKRAJAC 3D ANIMACIJA I OPEN SOURCE DIPLOMSKI RAD Zagreb, 2015 MARINA POKRAJAC 3D ANIMACIJA I OPEN SOURCE DIPLOMSKI RAD Mentor: Izv. profesor doc.dr.sc. Lidija
More information11 Analiza i dizajn informacionih sistema
11 Analiza i dizajn informacionih sistema Informatika V.Prof.dr Kemal Hajdarević dipl.ing.el 25.4.2014 11:58:28 1 1. Kompjuter, Internet, i mrežne osnove 2. Kompjuterska industrija Informatika u stomatologiji
More informationHRVATSKO PRIMORJE DALMACIJA MAKARSKA RIVIJERA, BIOGRAD NA MORU, ŠIBENIK, SPLIT, OMIŠ
LETO NA JADRANU 2018 HRVATSKO PRIMORJE DALMACIJA MAKARSKA RIVIJERA, BIOGRAD NA MORU, ŠIBENIK, SPLIT, OMIŠ DNEVNE CENE sopstveni prevoz POPUST ZA RANI BOOKING NIJE URAČUNAT U CENU Cenovnik broj 1 OLYMPIC
More informationHospital Health Information System EU HIS Broj ugovora IPA/2012/
Hospital Health Information System EU HIS Broj ugovora IPA/2012/283-805 : okvirni dokument o osnovnom setu podataka i osnovnom setu standardizovanih izveštaja i indikatora Nacrt dokumenta Novembar 2014.
More informationPREVARE MODERNE MEDICINE - Ispovest medicinskog jeretika -
PREVARE MODERNE MEDICINE - Ispovest medicinskog jeretika - Naslov originala: Confession of a Medical Heretic by Robert S. Mendelsohn. M.D. Prevod: Branko Marković Izdavač: Health Club Distribucija: 065/415-765
More informationCenter for Independent Living Serbia
CENTAR ZA SAMOSTALNI ŽIVOT OSOBA SA INVALIDITETOM SRBIJE Center for Independent Living Serbia MISIJA Osnovna misija Centra je promocija filozofije samostalnog života i stvaranje uslova za njeno ostvarenje
More informationCILJ UEFA PRO EDUKACIJE
CILJ UEFA PRO EDUKACIJE Ciljevi programa UEFA PRO M s - Omogućiti trenerima potrebnu edukaciju, kako bi mogli uspešno raditi na PRO nivou. - Utvrdjenim programskim sadržajem, omogućiti im kredibilitet.
More informationSERBIAN MEDICAL SOCIETY S MUSEUM OF SERBIAN MEDICINE
Povijesnomedicinski muzeji Acta med-hist Adriat 2006;4(2);323-330 Medicohistorical museums UDK: 069.2:61>(497.11) SERBIAN MEDICAL SOCIETY S MUSEUM OF SERBIAN MEDICINE MUZEJ SRPSKE MEDICINE SRPSKOG LEKARSKOG
More informationEn-route procedures VFR
anoeuvres/procedures Section 1 1.1 Pre-flight including: Documentation, mass and balance, weather briefing, NOTA FTD FFS A Instructor initials when training 1.2 Pre-start checks 1.2.1 External P# P 1.2.2
More informationTROŠKOVI PERSONALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SRBIJI PO MEDJUNARODNOJ KLASIFIKACIJI BOLESTI
TROŠKOVI PERSONALNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U SRBIJI PO MEDJUNARODNOJ KLASIFIKACIJI BOLESTI THE COST OF PERSONAL HEALTH CARE IN SERBIA ACCORDING TO THE INTERNATIONAL CLASSIFICATION OF DISEASES Prim. doc.dr
More information