AKTUALNOSTI AKTUALNOSTI. ULJANIK Pula VIJESTI IZ HRVATSKE. Brodosplit-Brodogradilište poslovalo s dobiti u prvih devet mjeseci 2009.

Transcription

1 AKTUALNOSTI Uređuje: Zdenko Barišić VIJESTI IZ HRVATSKE Dopisnici u ovome broju: Mitko IVANOVSKI, Zagreb Tanja JADREŠIĆ, Split Denis JAMBROŠIĆ, Pula Dorian KAPŠ, Kraljevica Boris LJUBENKOV, Zagreb Božana MILAT, Zagreb Ivana MITAR, Trogir Igor ROŽANIĆ, Rijeka Đurđica ŠPANIČEK, Zagreb BRODOSPLIT Split Veleposlanik SAD-a James B. Foley posjetio Brodosplit U sklopu prvoga posjeta Splitu, novi američki veleposlanik u Hrvatskoj James B. Foley s delegacijom veleposlanstva dana 22. rujna godine posjetio je i Brodosplit. U razgovoru sa Srđanom Kovačem, predsjednikom uprave Brodosplita d.d., te članovima uprave Damirom Arapovićem i Domagojem Klarićem, uvaženi gost pokazao je zanimanje za trenutačnu poslovnu situaciju tvrtke, njezinu perspektivu na tržištu kao i proces privatizacije, te naglasio svoju potporu što uspješnijoj privatizaciji Brodosplita: - Brodogradnja je iznimno važna industrija za Hrvatsku. Nadamo se da će proces privatizacije biti uspješno okončan, te da će novi investitor moći poduprijeti i održati ovu industrijsku granu rekao je veleposlanik Foley. Predsjednik uprave Brodosplita d.d. Srđan Kovač upoznao je veleposlanika i njegove suradnike s proizvodnim programom tvrtke kao i aktualnim podacima o poslovanju, izrazivši zadovoljstvo posjetom: - Iznimno sam ponosan što je jedan od prvih vaših posjeta tvrtkama u Hrvatskoj bio upravo posjet Brodosplitu rekao je Kovač. Nakon susreta s članovima uprave tvrtke, veleposlanik Foley je sa suradnicima posjetio proizvodni pogon Brodosplita. Brodosplit-Brodogradilište poslovalo s dobiti u prvih devet mjeseci godine Priopćenje za medije od 16. studenoga godine U prvih devet mjeseci ove godine Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. poslovalo je s ukupnom dobiti od kune, pri čemu je iz poslovanja ostvarena dobit od kune. Brodosplit-Brodogradilište d.o.o. je tijekom spomenutoga razdoblja isporučilo 3 broda, te se do kraja godine očekuje još jedna, a u prvom četvrtgodištu godine još dvije isporuke. Tanja Jadrešić, voditeljica odnosa s javnošću / PR manager, Brodosplit Brodogradilište d.o.o. Američki veleposlanik James B. Foley sa suradnicima u Brodosplitu ULJANIK Pula Porinut Grande Senegal U Uljaniku je 12. rujna godine porinuta Novogradnja Grande Senegal, četvrti brod iz serije od sedam Ro/Ro car container carriera nosivosti tona koje Uljanik Brodogradilište gradi za talijanskog brodara Grimaldi Grupu. Brod je u more uobičajenim presijecanjem konopa pustila gospođa Mame Penda Ndiaye Sady, supruga direktora luke Dakar Bara Sadyija koji je također nazočio porinuću. Prisutnim gostima 60(2009)4 429

2 Grande Senegal pred porinuće Kuma Grande Senegala gospođa Mame Penda Ndiaye Sady Svečanost polaganja kobilice Novogradnje 476 Grande Cameroona i čelnicima Uljanika obratio se Silvan Kranjc, član uprave Uljanik Brodogradilišta koji je između ostalog istaknuo kako suradnja Uljanika i Grupe Grimaldi traje već cijelo desetljeće i to uvijek u ozračju uzajamnog uvažavanja i razumijevanja. - Do sredine godine ispo ručit ćemo ukupno 18 brodova što je veliki posao s kojim, uvjereni smo, obje strane mogu biti zadovoljne, istaknuo je Kranjc zahvalivši se uobičajeno na koncu inspektorima Grimaldija u Uljaniku i inspektorima talijanskog registra brodova RINA na profesionalnoj suradnji i pomoći, kao i svim Uljanikovcima, projektantima, konstruktorima, radnicima i kooperantima. Nazočnima se obratio i Gianluca Grimaldi, predsjednik tvrtke Grimaldi, koji je istaknuo kako ova tvrtka već 20 godina održava redovite transportne brodske linije za Senegal. - Povezivanje zapadne Afrike i sjeverne Europe bit će primarna zadaća i ovoga broda koji će se pridružiti našim brodovima koji već plove na toj ruti, zaključio je Gianluca Grimaldi. Grande Senegal će kako je planirano biti isporučen do konca ove, godine, a istodobno na dvanaest paluba, od čega su dvije prilagodljive, može prevoziti oko 3890 automobila i 1360 kontejnera. Ukupna duljina broda iznosi 210 m, širina 32 m, a visina 21,5 metara. Do krajnje brzine od 21,9 čvorova poriva ga Uljanik/MAN-B&W glavni motor snage kw pri 105 min -1. Ugovor o izgradnji Grande Senegala potpisan je 13. listopada godine, a kobilica je položena 25. travnja godine. Podsjećamo da je Uljanik Grimaldi Grupi iz serije višenamjenskih brodova lani isporučio Grande Angolu, a ove, godine Grande Ghanu i Grande Benin. Uljanik je ovim višenamjenskim brodovima za prijevoz automobila, kamiona i kontejnera otvorio vrata novoga tržišnog segmenta i nameće se na svjetskom tržištu kao graditelj složenijih i skupljih brodova manjih serija. Inače, to je ukupno gledajući petnaesti brod za Grimaldi Grupu, najvećeg Uljanikovog partnera u proteklih deset godina. Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za Novogradnju Grande Cameroon, četvrtog broda za prijevoz kontejnera, automobila i kamiona, istovjetnoga Grande Senegalu kojeg Uljanik Brodogradilište također gradi za Grimaldi Grupu. Radovi na jaružarima Trenutačno najzanimljiviji, najvažniji ali i najizazovniji projekt Uljanika i hrvatske brodogradnje gradnja četiri broda za jaružanje (Self Propelled Cutter Suction Dredger) za tvrtku Jan De Nul, napreduje prema planu, a kako se bliži kraj godine provjerilo se u kojoj su fazi radovi na prva dva jaružara, jednom već porinutom i drugom čija je montaža na navozu u tijeku. Iako na obje gradnje ima još mnogo posla, općenito se može zaključiti kako se radovi odvijaju očekivanim ritmom. Na prvom jaružaru Novogradnji 480, nakon upućivanja u rad prvog od tri glavna motora slijedi upućivanje i ostala dva. Do Božića je predviđeno terećenje sva tri motora, a da bi se to ostvarilo potrebno je osposobiti za rad jednu pumpu za jaružanje. Valja se podsjetiti, svaki od tri glavna motora ima snagu od 7200 kw, dok jedna od dviju pumpi za jaružanje koje se nalaze u strojarnici ima snagu od 5000 kw što ih čini pogodnim za provjeru ispravnosti rada motora pod opterećenjem. Početak godine predviđen je za ispitivanje raznih sustava od hidrauličkog (2009)4

3 nastavnih i internih nastavnih programa osposobljavanja i usavršavanja, te učenja stranih jezika i osposobljavanja iz zaštite od požara, brojni zaposleni i nezaposleni ponovno postali konkurentni na tržištu rada. Otvoren MET.R.IS Novogradnja 480, prvo jaružalo u fazi završnog opremanja i ispitivanja. Ispred je Brodogradnjin suradnik iz Uljanika Denis Jambrošić upravljanja pilonima i vitlima za podizanje pilona, zatim ispitivanja opreme za kopanje koja je vezana uz visoki napon, kao i pogona kopača, vitala, radnih sidara kopača te propulzije. Na navozu 2 na drugom jaružaru, Novogradnji 481 montaža se odvija točno prema planu i rokovima. Sredinom prosinca očekuje se porinuće kopača u brod, dok je porinuće jaružara u more planirano za konac siječnja godine. Uljanik Brodogradilište potpisalo je u ožujku godine s luksemburškom tvrtkom Dredging and Maritime Management S.A. Luxemburg ugovor o gradnji dva, a ubrzo nakon toga i dodatna dva specijalna broda jaružara na vlastiti pogon (Self Propelled Cutter Suction Dredger). Riječ je tehnički iznimno složenim brodovima-strojevima koji služe za produbljivanje plovnih putova, odnosno izgrađivanje obala, umjetnih otoka ili produbljivanje obala, a Uljanikove će novogradnje moći raditi do 36,6 metara dubine mora. Isporuka oba broda predviđena je tijekom godine. skupina za 857 osoba upisanih u razne vidove osposobljavanja i usavršavanja, a ukupno je 830 polaznika i završilo obrazovnu aktivnost u koju su bili upisani. Sve obrazovne aktivnosti koje su se realizirale u Učilištu održavale su se na temelju isposlovanih odobrenja za rad, a sukladno zakonskim i podzakonskim propisima, te općim aktima Učilišta. Tako su putem Učilišta Uljanik i pravovaljanih Sa svečanog otvaranja istraživačkoga centra MET.R.IS U Puli je 23. studenoga u prostorima Opće bolnice Pula otvoren Istraživački centar za metalnu industriju u Istarskoj županiji pod nazivom MET.R.IS. čiji je sveukupni cilj izgradnja poslovne infrastrukture za istraživanje i razvoj u metalnoj industriji kako bi se povećala razina provedenih razvojno-istraživačkih projekata i time djelovalo na podizanje konkurentnosti istarske i hrvatske metalne industrije na globalnom tržištu. Prigodom otvaranja MET.R.IS-a potpisan je i Sporazum o poslovnotehničkoj suradnji u području istraživanja i razvoja, a potpisali su ga Silvan Kranjc, član uprave Uljanik Brodogradilišta, zatim Darko Lorencin, direktor IDA-e, te France Krašovec, predsjednik uprave CI- MOS-a. Odgovor na pitanje zašto upravo ove dvije tvrtke leži u činjenici da su to najistaknutiji predstavnici metalne industrije u Istri. - Uljanik danas gradi visokosofisticirane brodove velike dodane vrijednosti. Tehnologija i materijali koje koristimo, a Aktivnosti Učilišta Uljanik Učilište Uljanik, ustanova za obrazovanje odraslih, tijekom školske godine 2008./09. organiziralo je 95 obrazovnih 60(2009)4 431

4 osobito znanje koje se akumuliralo i koje imaju naši ljudi svakako će biti osnova za suradnju u istraživačkom radu između Uljanika i ovoga Centra za istraživanje metala, rekao je prigodom potpisivanja Sporazuma Kranjc. Centar se sastoji od četiri laboratorija opremljena elektronskim mikroskopom, statičkom kidalicom za testiranje čvrstoće i izdržljivosti materijala, optičkim emisijskim spektometrom, te sofisticiranim računalom koje će služiti za numeričku analizu. Navedena sofisticirana oprema omogućuje izniman uvid u svojstva kovina i drugih materijala, a numeričkom analizom moguće je predvidjeti njihovo ponašanje u stvarnim ili projektnim konstrukcijama. Otvaranje MET.R.IS-a iz Uljanikovoga kuta gledanja svakako je važno, a pravu vrijednost Centar će dobiti nakon što isposluje, na čemu se trenutačno radi, međunarodni certifikat koji bi omogućio i osigurao da rezultati dobiveni u Centru budu priznati i pravovaljani u cijelom svijetu. Centar će između ostalog obavljati ispitivanja svojstva materijala raznih vrsta čelika, aluminija i njegovih slitina, bakra i slitina bakra, ali i svih ostalih materijala koji se primjerice u Uljaniku i brodogradnji svakodnevno koriste. Namjera je i provođenje ispitivanja u području zavarivanja i rezanja materijala, zatim ispitivanja u području tehnologije izrade kao i potrebna ispitivanja novih proizvoda ili ispitivanja pri njihovom razvoju. Planiraju se i istraživanja u području površina nanostrukturnih i drugih materijala, zatim analize veličina i rasporeda čestica i homogenosti materijala, istraživanja u biomedicini Partneri u projektu su Istarska razvojna agencija (IDA), koja je ujedno i nositelj projekta, zatim Istarska županija i talijanska Provincia di Venezia, uz potporu suradnika Fakulteta strojarstva i brodogradnje iz Zagreba i Visoke tehničke škole Politehničkog studija u Puli. Valja reći da Centar za istraživanje metala nije slučajno smješten u krug Opće bolnice Pula, budući da će, kako je najavljeno, tu vrlo brzo niknuti sveučilišni kampus. Ukupna vrijednost projekta MET.R.IS. iznosi eura, a od pretpristupnog PHARE fonda Europske unije dobiveno je eura ili 65 posto navedenog novca, dok su ostatak sredstava osigurali Istarska županija i Ministarstvo regionalnog razvoja. Iz Uljanik TESU-a: Prezentacija i ispitivanje VN hidrogeneratora Najmlađi na utrci Dan Uljanika Sredinom studenoga godine u ispitnoj stanici Uljanik TESU-a održani su prezentacija i ispitivanje visokonaponskog hidrogeneratora s osvrtom na vertikalne hidrogeneratore u završnoj fazi montaže. Prezentacija i kasniji obilazak pogona TESU-a zamišljeni su kao uvod u moguće proširenje poslovne suradnje između TESU-a i Uljanik Brodogradilišta, a prezentaciji su uz radnike TESU-a nazočili brojni Uljanikovci iz pripreme Brodogradilišta. Kako se moglo zaključiti tijekom prezentacije, TESU nedvojbeno ima proizvodne i ljudske mogućnosti koji mogu zadovoljiti potrebe Brodogradilišta za definiranjem, projektiranjem, izradom i ispitivanjem generatora na novogradnjama sa zahtjevnijim elektropogonima i sustavima. TESU je između ostalog usvojio manju serijsku i pojedinačnu proizvodnju električnih strojeva prema zahtjevima kupca. Ima mogućnost izrade sinkronih i asinkronih elektromotora, zatim ispitivanja elektroopreme u vlastitoj ispitnoj stanici, ali i na novogradnjama. TESU, također, Brodogradilištu može pružiti potporu prigodom definiranja i ispitivanja agregata, razne strojne obrade, te kod prešanja, prematanja, lakiranja i bojenja u komorama. Zajedničko pronalaženje rješenja i proširenje poslovne suradnje TESU-a i Brodogradilišta svakako bi dodatno pove ćalo konkurentnost i fleksibilnost oba društva na zahtjevnom brodograđevnom tržištu. Održana 27. utrka Dan Uljanika Uljanik je 25. listopada godine po 27. put zaredom otvorio vrata osnovcima, atletičarima i rekreativcima na najvećoj pulskoj gradskoj utrci Dan Uljanika koja se tradicionalno organizira u povodu obljetnice osnutka pulskoga pomorskog arsenala i brodogradilišta. Oko 850 natjecatelja po lijepom i toplom vremenu protrčalo je Uljanikom od čega 720 osnovaca uglavnom iz pulskih i istarskih osnovnih škola, ali i gostiju iz Rijeke, te slovenskih atletskih klubova. U glavnoj 8- kilometarskoj utrci sudjelovalo je više od 126 trkača, a prvo mjesto osvojio je Đuro Kodžo, AK Petar Mrkonjić, BiH, koji je stazu pretrčao za 24,25 minuta. Kodžo bi, podsjećamo se, pobijedio i u lanjskoj utrci da nije pogriješio i nenamjerno skratio stazu. Drugi je prošlogodišnji pobjednik Zoran Žilić iz riječkoga Kvarner Autotransa, a treći Matija Lukina, AK Rudolf Perešin - Gornja Stubica. U konkurenciji atletičarki pobijedila je Suzana Alberini, Kvarner Autotrans, Rijeka, s vremenom od 30,04 minute. Drugo mjesto osvojila je Valentina Šćur, a treće Jasna Bolić, obje iz AK Istra, Pula. Kod sportaša s invaliditetom u kategoriji (2009)4

5 Pobjednici utrke Dan Uljanika u seniorskoj konkurenciji Platforma Scarabeo 4 u pripremama za isplovljenje handbike slavio je Gracijano Turčinović, SD Paraplegičar, Pula, a ukupno je utrku završilo četvoro sportaša s invaliditetom. Ovogodišnju 27. utrku Dan Uljanika kao i sve dosadašnje besprijekorno je organiziralo RSD Uljanik uz pomoć volontera i društava Grupe Uljanik. VIKTOR LENAC, RIJEKA Brodogradilište Viktor Lenac tešku će godinu završiti s uspjehom Dana 1. prosinca godine, nakon kratkog ugovorenog roka od 90 dana unutar kojeg je izmijenjeno oko 200 tona čelika uz 60 tona bravarije i 60 tona cijevi, te izmijenjeni cjevovodi u nastambama, skinuto je čak m 3 viseće skele i golema poluuronjiva bušeća platforma Scarabeo 4 u vlasništvu talijanskoga giganta Saipema otegljena je na svoju stalnu radnu poziciju ispred Egipta. Lenac je uspješno položio ispit i može se nadati i daljoj suradnji s ovom talijanskom tvrtkom, koja je jedna od najvećih u svijetu u offshore industriji. Glede stanja na tržištu i važnosti klijenta, ovaj posao došao je za Lenac u pravom trenutku. Prihvativši izazov da popravi prvu platformu ovakvoga tipa, Lenac je pokazao da može realizirati i ovako zahtjevne projekte prema strogim svjetskim normama za nadzor kakvoće, zaštitu na radu i zaštitu okoliša. Svakog dana na visini glavne palube od 40 metara iznad mora radilo je od 200 do 300 ljudi svih zanata, koji su prebacivani na platformu, ukupne visine 114 metara, uz pomoć dva sagrađena dizala uz jednu od nogu platforme. Cijelo vrijeme trajanja radova ispod platforme bila je postavljena zaštitna mreža, a oko platforme 500 m plutajuće brane bio je postavljen generator sa zvučnom izolacijom i korištene su ekološki prihvatljive tehnologije. Kroz remont ove platforme i 60 drugih uspješno ostvarenih remonata u godini za stalne klijente s talijanskog, njemačkog i domaćeg tržišta, koju će Lenac unatoč svjetskoj financijskoj krizi završiti sa samo nešto manjim prihodima nego prethodne godine koja je bila iznimno dobra, najbolje se pokazuje vrijednost koju je Lenac uložio ove godine u infrastrukturu. Naglasak je na Doku 11, novom kapacitetu Lenca, kojim ulazi na novo tržište velikih brodova tipa Aframax i Suezmax. Dosad je u obnovu ovoga plutajućeg doka utrošeno oko 1,5 mil. eura. Obavljena je kompletna izmjena čelika, remont dviju dokovskih dizalica nosivosti 18 t i druge opreme potrebne za brodove velikih dimenzija, ugrađen je sistem katodne zaštite, uređeni su svi električni, elektronički i sigurnosni sustavi. Cijeli dok stavljen je pod automatski sustav nadzora i upravljanja i moderniziran sustavom navođenja brodova. Uspješno je pušten u rad s tri Aframax tankera na kojima je napravljen remont u drugoj polovini ove godine za najveću hrvatsku brodarsku tvrtku Tankerska plovidba, koja je nedavno postala i većinski vlasnik Lenca. Još oko 1 mil. eura uloženo je u novu opremu za antikorozivnu zaštitu, kao što su škaraste platforme s radnom visinom od 25 m, hidraulične ruke, mini 60(2009)4 433

6 utovarivači i visokotlačne pumpe, zatim viseću skelu, unaprjeđenje energetskoga sustava brodogradilišta sa sustavom nadzora i upravljanja, revitalizaciju kotlovnice i novu kompresorsku stanicu. Trenutačno je u Lencu Saga Sea, ribarica u vlasništvu Aker BioMarine ASA, na kojoj se radi složena ugradnja Azimut propelera. Na vezu je i dalje Atlantic Navigator iste norveške tvrtke, ribarica na kojoj je godine započeto produljivanje, ali projekt je odlukom vlasnika stavljen na čekanje zbog uvjeta na tržištu. U rujnu je u brodogradilište došao i Seminole talijanskog vlasnika MICOPERI, brod dizalica star 34 godine na kojem se izvode opsežni radovi obnove čelične strukture i tretmana tankova balasta. BRODOGRADILIŠTE KRALJEVICA Kraljevica Vrlo intenzivan kraj godine U Brodogradilištu Kraljevica u tijeku su procesi gradnje i opremanja nekoliko objekata na navozima i uz opremnu obalu. Za dan 19. prosinca godine, planirano je porinuće velike komercijalne megajahte za domaćeg naručitelja, tvrtku Propela d.o.o. iz Splita. Također, u prosincu se sprema predaja zgotovljenog broda za prijevoz asfalta i bitumena talijanskom naručitelju, tvrtki Petrolmar SPA iz Genove, te polaganje kobilice za istovjetni brod za istoga naručitelja. Ova događanja će se odvijati nakon zaključivanja broja 4/09 Brodogradnje pa će se opširnije o njima pisati u broju 1/2010. Kaštelanski đaci u krugu Brodotrogira iz kaštelanske osnovne škole Bijaći posjetilo je dana 18. rujna godine Brodotrogir d.d. u okviru programa upoznavanja gospodarstva primorskoga kraja prema školskom godišnjem planu i programu rada. Sama brodogradnja se, inače, preporučuje učenicima u okviru tzv. učenja u neposrednom životu sukladno Hrvatskom nacionalnom standardu u obrazovanju (HNOS) kao životno važna gospodarska grana ovoga područja. Raspodijeljeni u četiri skupine, učenice i učenici provedeni su u pratnji domaćina iz Brodotrogira d.d kroz cijelo brodogradilište na način da spoznaju i djelomice dožive proces izgradnje tankera. Pritom nisu krili svoje oduševljenje. S vježbe Ne ponovilo nam se Mnogima je ovo bio prvi susret s brodogradilištem uopće. - Barba, koliko vama triba piture za ovoliki brod? Kako se vi popnete na ovako veliku dizalicu?... - bila su samo neka od pitanja postavljena radnicima škvera od djece zadivljene viđenim i naučenim. Održana radna vježba Ne ponovilo nam se Već četvrtu godinu zaredom u Brodotrogiru d.d. održana je radna vježba pod nazivom Ne ponovilo nam se. BRODOTROGIR Trogir Prvi susret s trogirskim škverom Više od stotinjak učenika i učenica četvrtog razreda u pratnji svojih učiteljica (2009)4

7 Cilj vježbe je provjera radnji i postupaka radnika Brodotrogira d.d. i kooperanata na prostorima navoza i objekta Novogradnje 321, te osiguravanje koordinacije nastupa vatrogasnog dežurstva Brodotrogira d.d. i DVD Trogir, sukladno Planu evakuacije i spašavanja u brodogradilištu Brodotrogir d.d. Poseban je cilj ove vježbe upoznavanje radnika s opasnostima koje mogu nastati prigodom incidenta i izbijanja panike među radnicima. Povod same intervencije bio je simulirani požar saonica na Novogradnji 321. Tom su prigodom testirane zone djelovanja, opasnosti, te sigurnosti uz istodobnu koordinaciju svih razina zapovijedanja, kanala komunikacija i službi, te kretanja vozila i interventnih snaga. - Izražavam zahvalnost i pohvalu svim sudionicima vježbe koji su iskazali zavidnu discipliniranost u ispunjavaju postavljenih zadataka, izjavio je po okončanju vježbe zadovoljan obavljenim Damir Kuzmanić, rukovoditelj Službe zaštite na radu u Brodotrogiru. FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Zagreb Obilježavanja 90. obljetnice Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Tijekom godine većina tehničkih fakulteta zagrebačkog sveučilišta, koji su sljednici Visoke kraljevske tehničke škole iz godine, obilježila je 90. obljetnicu, pa tako i Fakultet strojarstva i brodogradnje. U cilju prikazivanja života i djelovanja Fakulteta u proteklom desetljeću većina događanja tim povodom bila je više okrenuta budućnosti, a manje prošlosti. Kronološki slijed obljetničarskih događanja - 5. listopada godine: - otvorena je nova robotska stanica u Laboratoriju za zavarivanje; - otvorenje izložbe karikatura Felix u gostima, autora Srećka Puntarića, dipl.ing.strojarstva listopada: - održana je međunarodna konferencija Vision of engineering; - organizirani su dvodnevni Dani karijera listopada: - nastavak Dana karijera; - prof. Noam Lior, University of Pennsilvania, održao je predavanje The science and Art of Archival Engineering Publication; - predstavljani su studentski projekti; - održana je Izborna skupština Udruge bivših studenata FSB listopada: - otvorena je stanica za ispitivanje motora u Laboratoriju za motore i vozila; - svečana sjednica Fakultetskog vijeća FSB; - održana je Svečana akademija u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. Uz navedena događanja 90. obljetnica obilježena je izdavanjem dvojezične monografije i Zbornika radova konferencije Vision of Engineering. Osim izložbe karikatura Srećka Puntarića, otvorena je, uz pomoć Tehničkog muzeja izložba FSB autora Davora Fulanovića, direktora Muzeja, nekadašnjega studenta FSB. Konferencija Vision of Engineering održana je u znaku ovog važnog jubileja. Osam uglednih predavača iz područja strojarstva, brodogradnje i zrakoplovstva podijelilo je sa sudionicima konferencije svoju viziju inženjerstva i pokušalo odgovoriti na temeljna pitanja razvoja tehnike i tehnologije u sljedećih 20 godina. Jednodnevna konferencija odvijala se po rasporedu: 1. Prof. Farrokh Mistree, University of Oklahoma, Visioning Engineering 2020: Exploring the New Normal for the Post-Recession, Culturally Diverse, Interconnected World; 2. Prof. Noam Lior, University of Pennsylvania, Possible Sustainable Paths to Future Energy Generation and Use; 3. Prof. Udo Lindemann, Technical University of Munich, Research and Education in Engineering Design and Product Development The past - today - the future; 4. Prof. Vatroslav Grubišić, Fraunhofer-Institut for Structural Durability, Limits and Requirements at Structural Durabilty Validation; 5. Prof. Franz G. Rammerstorfer, Vienna University of Technology, Status and Trends in Lightweight Materials and Structures; 6. Dr. Luciano Fornasier, European Aeronautic Defence and Space Company, Enabling the Design of Complex Systems in Complex Environments; 7. Prof. Carlos Guedes Soares, Technical University of Lisbon, Evolution of the Design Process and Codes of Ship Structures; 8. Dr. Josip Stjepandić, PROSTEP AG Com petence Centre CA Technology, Virtual Product - from Vision to Actuality. S konferencije i Zbornik radova konferencije Dr. Noam Lior održao je u utorak u Velikoj vijećnici iznimno predavanje o pisanju znanstvenih radova The science and Art of Archival Engineering Publication. Kao dugogodišnji urednik jednog od brojnih izdanja poznate izdavačke kuće Elsevier ima u tome veliko iskustvo. Bilo je vrijedno čuti njegovo mišljenje o načinu pripreme rada, a osobito o važnosti recenziranja, te o velikom i vrlo često precijenjenom utjecaju impact faktora, na koje se i mnogi naši znanstvenici tako rado pozivaju. Spomenuti su i etički problemi, koji se podjednako javljaju i u bogatijim i razvijenijim sredinama, poglavito vezano uz objavljivanje gotovo nepromijenjenih tekstova u različitim časopisima ili pak stavljanje velikog broja autora, od kojih 60(2009)4 435

8 neki nisu stvarno sudjelovali u opisanim radovima. U prepunoj dvorani A FSB-a, predstavljeni su studentski projekti: 1. FSB Hydrogen-HICE 2. Bespilotna letjelica Marica 3. Raketni motor RM1 Izložbeni prostor udruge HUSZ- projekt Bespilotna letjelica Marica Studentski projekti imali su i svoje prostore u okviru Dana karijera, tako da su studenti tijekom dva dana mogli pobliže kontaktirati svoje kolege, dobijajući na taj način iscrpnije informacije o ciljevima i radu pojedinih udruga. Središnji događaj obilježavanja 90. obljetnice bila je Svečana sjednica Fakultetskog vijeća za sve zaposlenike i mnogobrojne uzvanike. Tom su prigodom nagrađeni najbolji studenti fakulteta, škole s kojih dolazi najveći broj uspješnih studenata, a podijeljene su i zahvalnice osobama i institucijama koje su u proteklom razdoblju pridonijele uspješnosti fakulteta. Svečanoj atmosferi pridonio je nastup Zagrebačkog akademskog gitarističkog kvarteta. Obilježavanje 90. obljetnice FSBa zaključeno je Svečanom akademijom u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici. U okviru svečanosti održan je prigodan program koji se sastojao od službenog dijela u kojem je dekan fakulteta, prof. Izvor Grubišić, predstavio rad i djelovanja FSB-a u proteklih 10 godina, prof. Mladen Franz i prof. Dorian Marjanović su na originalan način predstavili fakultetsku monografiju, a dodijeljene su medalje istaknutim djelatnicima fakulteta. U zabavnom, malo opuštenijem dijelu nastupio je ansambl udaraljki Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Bing Bang. Izrada dvojezične monografije FSB svakako je bio najzahtjevniji i najopširniji zadatak u projektu obilježavanja 90 godina njegova postojanja. U monografiji prikazani su rad, djelovanje i postignuća fakulteta tijekom proteklih deset godina. Knjiga je tematski podijeljena u pet cjelina. Uvodni tekstovi opisuju nastavnu, znanstvenu i stručnu djelatnost fakulteta, slijede opisi zavoda i samostalnih katedri. Posebno je opisan bogat sportski i društveni život na FSB-u u kojem podjednako sudjeluju studenti i zaposlenici. Na kraju su popisi istaknutih članova akademske zajednice, dekana, članova HAZU, profesora emerita, te nagrađenih djelatnika i studenata, popisi doktora, magistara i inženjera u proteklih deset godina što je nadovezuje na prethodne monografije. Ova monografija ima 216 stranica i 206 fotografija. Autori tekstova su profesori i djelatnici fakulteta, a urednica je dr.sc. Lovorka Grgec Bermanec. Tekstove je lektorirala profesorica Nives Opačić. Prijevod na engleski potpisuju profesorice Katedre za strane jezike FSB-a. Autor je većine fotografija renomirani umjetnik Damir Fabijanić. Dizajn i prijelom knjige napravila je dizajnerica Mirna Reinprecht. Recenzenti monografije su: akademik Stjepan Jecić, professor emeritus, dr.sc. Dragutin Taboršak, professor emeritus i dr.sc. Želimir Sladoljev, professor emeritus. Tijekom predstavljanja monografije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici istaknuto je da je Monografi ja knjiga koja prikazuje Fakultet kakav bi želio biti i knjiga koju s ponosom možemo dati svojim kolegama u svijetu Naslovnica Monografije FSB Terenska nastava studenata brodogradnje i brodostrojarstva FSB-a u Brodogradilištu Viktor Lenac Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku FSB-a je dana 9. studenoga godine u suradnji s brodogradilištem Viktor Lenac organizirao terensku nastavu za studente dodiplomskog i diplomskog studija brodogradnje i brodostrojarstva. Cilj terenske nastave bio je pokazati studentima kako funkcionira i s kakvim se poslovnim izazovima susreće brodogradilište koje se bavi remontom plovnih objekata, preinakama brodova, te gradnjom pučinskih objekata. Predsjednik uprave Viktora Lenca Robert Škifić sa suradnicima domaćin zagrebačkim studentima Monografija FSB (2009)4

9 Studenti pomno prate izlaganja o Lencu Zagrebačke studente dočekali su ljubazni domaćini: predsjednik uprave brodogradilišta Robert Škifić, direktor Marketinga i prodaje Marko Domijan, rukovoditelj Projektne prodaje Stjepan Ivanišević, rukovoditeljica Ljudskih potencijala Ljubica Linardić i voditelj službe Zaštite na radu Dražen Bevanda. Nakon pozdrava u prigodnom izlaganju Robert Škifić predočio je aktualno poslovno stanje u brodogradilištu i kretanja na svjetskom brodograđevnom tržištu. Posebno je istaknuo važnost obrazovanja i znanja, te potrebu brodogradilišta za mladim ljudima. Marko Domijan dao je povijesni presjek brodogradilišta, osvrt na trenutačne aktivnosti, te pogled u budućnost iz perspektive novih poslova i razvoja brodogradilišta. S obzirom da je u nastavku posjeta bio predviđen obilazak brodogradilišta i objekata na kojima rade, studente je trebalo upoznati s osnovnim uputama zaštite na radu, a to je pripremio Dražen Bevanda. Prema planu terenske nastave, studenti su u tri skupine predvođeni voditeljima objekata obišli radionice brodogradilišta, samopodiznu platformu Scarabeo 4, jedan od najvažnijih i najvećih poslova u posljednje vrijeme koji se u vrijeme posjeta nalazio u završnoj fazi, a vrijednost mu se penje na blizu 10 milijuna USD, te plovni dok 11. Na samopodiznoj platformi Scarabeo 4, trenutačno najatraktivnijemu mjestu u brodogradilištu Viktor Lenac, voditelji su objasnili što je sve trebalo izmijeniti u sklopu remontnih radova. Uz to, na zamolbu studenata opširno su objašnjavali funkcioniranje brojnih sustava ovoga sofisticiranog i složenog objekta, primjerice - kako se platforma pozicionira, sidri i kako teče postupak pripreme i bušenja podmorja, laboratorijsko ispitivanje uzoraka materijala, te kako je organiziran život posade. Voditelji su prezentirali kolika je važnost plovnog doka za remontno brodogradilište i prikazali strukturu i značajke sekcijskoga tipa doka kakav je Dok 11, te objasnili njegovo funkcioniranje. Studenti FSB-a imali su prigodu osjetiti izazove rada u suvremenom i uspješnom brodogradilištu s vrlo različitim i zahtjevnim poslovima remonta i preinaka za koje je ponekad jako teško predvidjeti koliko će trajati i što sve treba napraviti da bi objektu vratili optimalno funkcioniranje i stari sjaj. Svaki novi posao novi je izazov ljudima brodogradilišta, te često ulaznica u novi segment tržišta. U svakom slučaju, primjer brodogradilišta Viktor Lenac dokaz je kako znanjem, predanim radom i upornošću može doći dobar rezultat i u aktualnim vremenima recesije. Zavod za brodogradnju FSB-a zahvalan je upravi i ljubaznom osoblju brodogradilišta Viktor Lenac na gostoprimstvu i angažmanu oko provedbe terenske nastave, a izvršnom uredniku Brodogradnje koji je kao gost sudjelovao u ovom susretu, dopalo je da primijeti kako su studenti, njih četrdesetak, pokazali iznimnu ozbiljnost i razinu potrebnih predznanja i zanimanja za poslove u koje će Mlada studentica FSB u VL hoće li joj ova prigodna odora uskoro postati svakodnevna radna odjeća? Ispred Doka 11 Podno velebne platforme Scarabeo 4 60(2009)4 437

10 se uskoro i sami uključiti u Viktoru Lencu ili nekom drugom hrvatskom brodogradilištu. U tome će im ovakvi i slični posjeti sigurno biti od velike koristi. MALA BRODOGRADNJA NAUTIČKA PROIZVODNJA Caterpillarov jesenski seminar u Splitu Sudionici Caterpillarova seminara u Splitu Caterpillar Marine Power Systems i njegov hrvatski zastupnik Teknoxgroup Hrvatska d.o.o tradicionalno priređuju prezentaciju svojih noviteta vlasnicima, projektantima, odgovornim osobama, stručnoj javnosti i svima koji žele bolje upoznati Caterpillarove brodske motore. Dana 30. listopada godine u vrlo ugodnom ozračju hotela Lav u Splitu uz prisutnost gostiju iz mnogih pomorskih tvrtki, brodogradilišta, Hrvatskog registra brodova, lučkih kapetanija i vlasnika brodova priređen je ovogodišnji jesenski seminar. Voditelj programa brodskih motora gospodin Gojmir Radica predstavio je program seminara i najavio profesora dr. sc. Vladimira Medicu s Tehničkog fakulteta u Rijeci, koji je u vrlo zanimljivom izlaganju predstavio elektroniku u brodskim motorima s posebnim naglaskom na Caterpillarove elektronički upravljivane motore. Gospodin Željko Bašić iz splitske poslovnice Teknoxgroupa Hrvatska predstavio je Caterpillarov proizvodni program brodskih pogonskih motora, dizelskih generatora i elektronike. Predstavnik tvrtke Kontrolni sistemi d.o.o. iz Splita predstavio je rad i mogućnosti ComAp nadzornih sustava. Poslije izlaganja svi uzvanici krstarili su brodom Felun jedan, naravno s Caterpillarovim motorom u strojarnici do Splita i natrag, te uz vrlo ugodno druženje izmjenjivali iskustva o radu Caterpillarovih brodskih motora. Salone Nautico Internazionale, Genova repriza nautičkoga salona u Kolumbovom gradu ponudila je manje izlagača nego lani, manje posjetitelja i mnogo više zabrinutih lica. Predviđanja s prošlogodišnje Genove su se obistinila. Financijska kriza svom je snagom udarila i nautička industrija preživljava jednu od najvećih kriza poslije znamenite naftne krize godine. Mnoga brodogradilišta zaustavila su izgradnje jahti, mnogi su suzili program i mnogo njih tuži se na velike zalihe neprodanih plovila. Lizing kuće u Italiji imale su samo 55 posto ranijega prometa, što dovoljno znakovito govori o stanju u nautičkoj industriji. Usprkos tome primijećene su neke zanimljive novosti, koje će ipak pronaći kupce. Ukupno ipak respektabilnih 1450 izlagača predstavilo je 2400 plovila od kojih 59 posto do 10 metara duljine, 31 posto do 24 m i čak 13 posto plovila iznad 12 metara. Admiralske ljepotice Ovogodišnji primat najvećih brodova pripao je jedrilici Baracuda i motornoj jahti Bikini Queen 2. Aluminijska jedrilica Baracuda već je 50. uradak inovativnog brodogradilišta Perini Navi. Ova priča počela se pisati davne godine kad je Fabio Perini sagradio prvu jedrilicu Felicita duljine 40 m s potpuno novim elektrificiranim jedriljem i kompjutorski vođenoj plovidbi takvom grdosijom upravlja samo jedan član posade. To je tada bio predmet podsmijeha, no danas svi ozbiljni graditelji jedrilica slijede Perinievo rješenje. Baracuda ima dva jarbola visine 50 metara koji nose čak 1418 četvornih metara jedrilja. Bikini Queen 2 je nešto drugo. Njemačka skupina Dretmann počela je svoj rast prodajom motornih jahti tajvanskog brodogradilišta Horizon i s vremenom postala veliki prodavač. Bikini Queen 2 prva je jahta iz serije premier 135 i nudi puno prostora i vlasniku mogućnost izbora unutarnjeg uređenja. Cijena 15 milijuna eura standardni je početak razgovora o kupnji. Motorne jahte iznad 24 m U ovoj kategoriji dominirali su talijanski graditelji. Relativno mlado brodogradilište Absolute Yachts pokazalo je model Absolute 70 s čak 4 pogonska sustava IPS, što ga čini jedinstvenim u svijetu. Akhir 90 i 110 branili su boje legendarnog brodogradilišta Cantieri di Pisa, a Dominator 29 M ima admiralsku poziciju u Dominatoru. Maiora nudi za svoj model 35 dva različita sustava pogona s klasičnim osovinama i s jet pogonom. Riva je izložila svoga Riva 86 domino koji crnom bojom trupa i vrlo suvremenim unutarnjim uređenjem privlači nove kupce. Hvaljena Mangusta pokazala je cijeli niz svojih ljepotana od najmanje 80-ice do 130-ice. Ove vrlo brze jahte s plinskim turbinama postižu više od 55 čvorova brzine. Motorni čamci do 24 metra U ovoj kategoriji plovila treba se zadržati na Azimutovom Megallanu 74. To je prvi ozbiljni trawler suvremenih oblika i oceanskih sposobnosti ove kuće i vrlo vjerojatno će naći kupce. Azimut je predstavio čak 8 novih plovila s kojima očekuje bolja vremena. Tu su najprije najmanji Azimut 38 i 40S za početnike u nautici. Potpuno drukčiji je Atlantisov Verve 36 koji je mješanac otvorenoga čamca i tendera (pomoćnoga plovila za prijevoz putnika od matičnog broda do obale). Ni Francuzi sa svojim Monte Carlom 47 nisu zaostajali. Poljske boje štitio je najveći galeon svih vremena. Raptor 700 je rad engleskoga projektanta i poljske tradicije izgradnje plastičnih brodova (2009)4

11 Jedrilica manje, a neke - nove Jedrilice u Genovi nisu dominantne jer talijanski nautičari više vole brzinu i snagu motora nego vjetra. Njemačka Bavaria pokazala je svoj novitet Bavaria 32 cruiser, francuski Benateau jedrilicu Oceanis 58, koja među jedriličarima važi za vrlo sposobnu i prostranu jedrilicu. Slovenski Elan imao je svjetsku premijeru jedrilice Elan 310, koja bi s cijenom od eura trebala imati dosta kupaca. Bilo je tu mnogo talijanskih i engleskih graditelja no ostaje dojam da Genova nije mjesto jedriličarskih noviteta - tu će ulogu imati Pariz početkom prosinca godine. Hrvatska i Genova Talijansko tržište vrlo je zanimljivo za hrvatsku malu brodograđevnu industriju i posebice Hrvatsku kao nautičku destinaciju. Već tradicionalno sajam posjećuje Hrvatska turistička zajednica sa svojim vrlo lijepim izložbenim štandom, te dva već poznata graditelja. Pičuljan je pokazao već poznati dvojac Eleven i Rab 720, a Ad boats iz Splita jedrilice Salona, ove godine - cijelu flotu od Salone 34, 37, 42 do noviteta Salona 44, koji je pobudio mnogo znatiželje zbog vrlo dobre završne izvedbe jedrilice i odlične plovidbe. Jednom riječju - Ad boats nastupom u Genovi zavrjeđuje svaku pohvalu. Usmjerenost ka hibridnim plovilima Ove godine Genova će se pamtiti i po mnogim hibridnim plovilima. Pored već poznatog Mochijevog 23 long range bilo je i drugih plovila među kojima se ističe austrijski Frucher, koji nudi potpuni električni pogon svojih čamaca od 7 metara duljine. S velikim očekivanjem očekuje se 50. jubilarna repriza Salone Nautico Internazionale na kojoj će se jasno pokazati tko je preživio aktualnu krizu, a tko ne. Mala brodogradnja Hrvatske u godini Svjetska kriza financijskoga sektora najviše je pogodila nautičku industriju Europe i Amerike, a i Hrvatska nije iznimka. No čini se, da je maloj brodogradnji u Hrvatskoj zadala zadnji, eutanazirajući, udarac hrvatska Vlada neshvatljivim trošarinama. Godina koja prolazi bit će upamćena kao najlošija godina u nautičkoj industriji proteklog desetljeća. Spoj različitih događaja i mjera u Hrvatskoj, učinio je da ovu godinu treba što prije zaboraviti. No, ne zaboravljaju se posljedice tih aktivnosti i djelovanja. Već krajem godine mnoga brodogradilišta u Europi uočila su manje upita, no nitko nije polagao veliku pozornost takvom trendu. Ali početak godine bio je za mnoge skoro katastrofalan. Najveći graditelj plovila za zabavu talijanski Ferretti proživljavao je najveću krizu. Drugi iza njega, isto tako talijanski Azimut u razdoblju od prosinca do Štand Hrvatske turističke zajednice Oba Pičuljana Eleven i Rab Elan 310 svjetska premijera Flota jedrilica splitske tvrtke Ad boats 60(2009)4 439

12 ožujka godine nije imao čak ni telefonskih upita za novi brod. O ostalim manjim brodogradilištima, ova dvojica pokrivaju čak oko 60 posto cijele europske proizvodnje plovila, bolje da se i ne govori. Sve je stalo - od kupnje brodova, do kraha lizing kuća, manjka narudžbi, pada cijena polovnih plovila. Čak i vrlo raspoloženi vlasnik i predsjednik Azimuta Paolo Vitelli na upit s početka ljeta što misli i kako dalje, samo je odmahnuo rukom te rekao da je godina prekretna - tko ostaje ostat će, a tko ne, neće ga biti. I čini se da je Vitelli i pogodio. Takvo stanje reflektiralo se naravno i na hrvatske graditelje brodica. Na ovome mjestu bilo bi dobro implementirati regulativu EU, gdje su sva plovila do 24,00 m čamci, a iznad toga brodovi. U Hrvatskoj to sad nije tako, jer se još uvijek upotrebljavaju izrazi kao duljine plovila do 12 m, te brodice, brodovi i slično. Po europskoj regulativi sva plovila građena u Hrvatskoj morala bi biti zapravo čamci za razonodu, što bi bio i dobar prijevod engleske riječi recreationals boats. Po nekim statistikama u Hrvatskoj je više od 100 manjih brodogradilišta ili bolje rečeno radionica, 70-ak projektanata i oko 140 tvrtki koje proizvode dijelove i opremu za ta plovila. Sva ta mala brodogradilišta općenito možemo grupirati u tri skupine i to brodogradilišta za veća plovila od 10 do 15 m duljine, manja plovila do 10 m i jedrilice. Kriza je pogodila sve, no vjerojatno najviše kategoriju manjih plovila do 10 metara. Činjenica je da su to plovila u prvom redu namijenjena domaćim kupcima, a te je ovogodišnja financijska kriza pogodila dvostruko - općenita kriza gospodarstva i ovaj posljednji udarac s trošarinama. Stanje u svim kategorijama plovila vrlo je teško analizirati, jer ne postoji neka statistika, a i vlasnici tih škverova nisu razgovorljivi oko broja sagrađenih plovila i njihove prodaje. Plovila od 10 do 15 metara duljine U prvoj kategoriji većih plovila dominiraju Prinz iz Oroslavja, SAS iz Zadra, Terra Nautica iz Zagreba, Elan iz Obrovca, te u neku ruku još i Pičuljani s Raba, Monachus iz Splita i NCP iz Šibenika s modelom Mondial 54. Čini se da svi imaju velikih teškoća u prodaji, no možda najlakše prolazi Prinz koji ima svu proizvodnju u cijelosti unaprijed prodanu talijanskom kupcu. Neki od ovih graditelja (Monachus) razmišljaju čak otići u Tursku, gdje su uvjeti gospodarenja jednostavniji i lakši nego u Hrvatskoj. Za ovu vrstu plovila možda će ipak biti najlakše, jer ionako sve prodaju strancima i nisu na udaru domaćih trošarina. Na nautičkim sajmovima u Europi pojavljuju se Prinz, Pičuljan, Elan i Donat boats. Plovila do 10 metara duljine Najizrazitiju stagnaciju bilježe graditelji čamaca do 10 metara. Oni imaju najviše briga, jer su ionako slabi u financijskom smislu i jako su osjetljivi na promjene u domaćem gospodarstvu, posebice one poput spomenutih trošarina. Njihovi kupci su uglavnom hrvatski nautičari srednje platežne moći koji i sami najviše osjećaju gospodarsku krizu. Mnogi od ovih graditelja već su stavili ključ u bravu i radnike poslali na Zavod za zapošljavanje, a svi redom kukaju, da nema narudžbi i da se problemi gomilaju. Oni se ne pojavljuju na stranim nautičkim sajmovima, pa imaju najmanju mogućnost spasa s ovih pozicija. Od ozbiljnih jedriličarskih graditelja jedino Ad boats iz Splita s jedrilicom Salona uz obilazak mnogih sajmova i ima manje problema, jer većinu jedrilica prodaje stranim kupcima. Kako dalje i što činiti Sektor male brodogradnje vrlo je važan kao gospodarska grana i kao produljena ruka nautičkoga statusa i važnosti Hrvatske. Što učiniti?: 1. Odmah ukinuti trošarinu za plovila do 6 metara, možebitno zadržati 5 posto za plovila do 8 metara duljine i oko 10 posto za veća plovila. 2. Omogućiti vlasnicima škverova subvencionirane kredite za ponovno pokretanje proizvodnje ili barem odgoditi dospjele bankovne obveze. Ovo rješenje je vjerojatno sporno sa stajališta EU, no dok Hrvatska još nije punopravna članica, možda se može nešto i učiniti. 3. Država bi morala putem Hrvatske gospodarske komore, Udruge male brodogradnje i Hrvatske turističke zajednice sufinancirati prisutnost na nautičkim sajmovima u Sloveniji, Austriji i Italiji, te možda na BOOT-u u Düsseldorfu. 4. Orijentirati se na tržišta Slovenije i Italije, koja su najbliža i najlakša za promociju i prodaju. Neki su to vrlo dobro iskoristili, a i duljine plovila do 10 metara su vrlo tražene, u Italiji ih skoro nema. 5. Iz pristupnih fondova EU crpiti sredstva za razvoj novih proizvoda s ekološkim i hibridnim pogonima. Toga novca ima puno (Mochi long range 24, Grenline 33), samo treba imati unaprijed pripremljene projekte, te brzu i učinkovitu državnu administraciju (2009)4