Program zapošljavanja i zadržavanja mladih - YERP

Transcription

1 Radna sveska za uposlenike Centara za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO) Program zapošljavanja i zadržavanja mladih - YERP Vodič za informisanje i savjetovanje u pogledu radnih migracija Jasminka Gradaščević-Sijerčić Sarajevo, oktobar 2011.

2

3 Radna sveska za uposlenike Centara za informisanje, savjetovanje i obuku (CISO) Program zapošljavanja i zadržavanja mladih - YERP Vodič za informisanje i savjetovanje u pogledu radnih migracija Jasminka Gradaščević-Sijerčić Sarajevo, oktobar 2011.

4 Sadržaj Predgovor... 5 DIO PRVI / Pristup tržištu rada (opći principi) Model povezivanja ponude i potražnje za radom u BiH Sezonsko zapošljavanje Opće informacije o au pair migracijama Informiranost EURES (Evropska služba za zapošljavanje) DRUGI DIO/ Zapošljavanje državljana BiH u inostranstvu Uvod Zapošljavanje državljana BiH u državama Evrope Plava karta EU Direktive EU o radnicima migrantima u pripremi Vizni režim za građane BiH Zapošljavanje građana BiH u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Švedskoj, Danskoj, Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Velikoj Britaniji Austrija Njemačka Slovenija Švicarska Švedska Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Velika Britanija Velika Britanija... 48

5 3. Zapošljavanje državljana BiH izvan Evrope: SAD, Kanada, Australija, Japan SAD Kanada Australija Japan TREĆI DIO / Zapošljavanje stranaca u BiH Uvod Ulazak i boravak stranaca u BiH Ulazak stranaca u BiH Izuzeci Boravak stranaca u BiH Međunarodna zaštita u BiH Ulazak i boravak stranaca u BiH u svrhu rada Radna dozvola Kvota radnih dozvola Radne dozvole koje se ne računaju u kvotu Zahtjev za izdavanje radne dozvole Zaključivanje ugovora o radu ili drugog odgovarajućeg ugovora Izuzeci od obaveze posjedovanja radne dozvole Isključenje primjene odredbi o radu stranca... 74

6

7 Predgovor Bosna i Hercegovina se po svom geopolitičkom položaju nalazi na putu brojnih migracijskih tokova između istoka i zapada, ali i juga i sjevera. Intenziviranjem migracijskih kretanja u cijelom svijetu, koja nisu zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu, pojavila se potreba za donošenjem sveobuhvatne migracijske politike kojom će se utvrditi postojeće stanje, ali i definirati mjere odnosno aktivnosti koje je potrebno poduzeti u uređenju migracijskih kretanja 1. Na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom, kao i mnoštva drugih međunarodnih dokumenata koji su inkorporirani u pravni sistem Bosne i Hercegovine, migracijska politika kao spektar mjera, aktivnosti i postupaka vezuje se za imigracijsku (immigration policies) i migrantsku politiku (immigrant policies). U OECD-ovim izvještajima o stanju migracija u zemljama OECD-a, migracij ska politika ogleda se kroz dvije komponente. Prva se odnosi na imigracijske politike, odnosno na unutarnje interese države kao što je privlačenje imigrantske radne snage, njihovo prihvaćanje i integraciju u tržište rada, te u društvo u cjelini. Druga je usmjerena na međunarodnu saradnju na području migracija radi što boljeg upravljanja migracijskim tokovima i poticanja regionalnog razvoja. Zemlje prijema nastoje regulirati migracijske tokove unapređujući saradnju sa zemljama porijekla kako bi se ograničio ili spriječio dolazak nezakonitih imigranata, odno sno zakonski uredio položaj imigranata koji već borave u zemlji prijema. Pod zakonskim uređenjem položaja imigranata često se podrazumijeva i njihovo izru čivanje u zemlju porijekla, repatrijacija, te izgon. OECD naglašava važnost razlikovanja imigracijske politike koja se bavi reguliranjem 1 Bosna i Hercegovina je napravila značajna poboljšanja u oblasti kapaciteta za upravljanje migracijama u relativno kratkom vremenskom periodu. Međutim, postoji još uvijek velika potreba za dodatnim poboljšanjima na polju azila, migracija i viza. Institucionalni okvir za provođenje propisa iz oblasti migracija vezan je za: Ministarstvo sigurnosti (Sektor za imigraciju; Sektor za azil), Graničnu policiju, Službu za poslove sa strancima, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Obavještajno-sigurnosnu agenciju, Državnu agenciju za istrage i zaštitu, entitetska i kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova i Policiju Brčko Distrikta BiH. vidjeti: Strategija u oblasti imigracija i azila BiH i Akcioni plan , Izdavači: Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, Međunarodna organizacija za migracije - Misija u BiH, Sarajevo, novembar dokumenti i akcioni planovi/ Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 5

8 migracijskih tokova od one koja ima zadaću provođenja konkretnih mjera usmjerenih na integraciju stranaca (SOPEMI 2007: 96). Imigracijska politika vezana je za mjere i aktivnosti s obzirom na vrstu migracija, kao što su: radne migracije, azilantska politika (međunarodna zaštita) i nezakonite migracije. Kategorizirajući migrante, država na temelju propisa i raznih odredbi propisuje načine tretiranja određene kategorije migranata. Na taj način države određuje žele li ili ne određenu kategoriju migranata na svome teritoriju, kakvu će vrstu restrikcije primijeniti na pojedinu kategoriju i sl. Za razliku od radnih, nezakonite migracije i migracije tražitelja azila postaju sve nepoželjnije i razlog su uvođenja restriktivnih politika. Država dakle, posjeduje moć da regulira migracij ske tokove na svome teritoriju, pri čemu se, zbog procesa evropske integracije, sve veći akcent stavlja na međunarodnu saradnju. U tom kontekstu na tlu Evrope, kontrola vanjskih granica uvijek se premješta na nove članice EU, koje postaju svojevrsna tampon-zona. Međunarodna saradnja na području migracija sve je nužnija i zbog sklapanja ugovora o readmisiji, čiji je cilj vraćanje nepoželjnih imigranata u zemlju porijekla. Pod migrantskim politikama (immigrant policies) na tlu Evrope podrazumijevaju se načini na koje države odgovaraju na različitosti nastale zbog sve većeg broja imigranata. Odgovori ovise o organizaciji država, njihovom političkom ustrojstvu, raspodjeli moći i vlasti, načinu funkcioni ranja države blagostanja, tržištu rada i strategijama koje se nalaze u pozadini tih pro cesa. Jedna od najvažnijih ideja za područje imigrantskih politika jeste ideja nacije i pripadanja naciji kao zamišljenoj zajednici. Imigrantske politike nastoje dati konceptualni i organizacijski okvir koji određenoj zajednici omogućuje uključivanje ili isključivanje pridošlica. Donošenje imigrantske politike u evropskim državama je snažno povezano sa shvaćanjem nacije-države koja je ovlaštena zakonski regulisati ulazak na svoj teritorij (suverenitet) i pripadnost zajednici (državljanstvo). Oslanjanjem na utvrđene standarde, sve mjere, aktivnosti i postupci u okviru migracijske politike u BiH moraju se temeljiti na : zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, načelima međunarodne solidarnosti i sudjelovanja u međunarodnim aktivnostima spriječavanja i uklanjanja mogućih uzroka nelegalnih migracija, provedbi aktivne migracijske politike u odnosima sa susjednim državama u srednjoj i jugoistočnoj Europi, kao i na širem evropskom prostoru, uređenju migracija, pružanju pune zaštite i pomoći izbjeglicama i tražiteljima azila (međunarodne zaštite), integraciji zakonitih migranata u bh. društvo, nastojanju dobrovoljnog vraćanja nezakonitih migranata u države porijekla, sistemskom praćenju migracijskih kretanja u BiH i svijetu. Izradom Migracionog profila BiH ispunjena je obaveza iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima, koja je od strane Evropske komisije prezentirana vlastima BiH u junu godine, a odnosi se na Upravljanje migracijom - Uspostava i primjena mehanizama 6 YERP program / Komponenta III - Migracije

9 za praćenje migracionih tokova, definisanje migracionog profila BiH, koji bi se redovno ažurirao, koji bi uključivao podatke o ilegalnoj i legalnoj migraciji, kao i uspostava tijela koje bi bilo odgovorno za praćenje i analizu podataka o migracionom stanju i tokovima. Prvi Migracioni profil BiH usvojen je na sjednici Vijeća ministara BiH godine, a njegovoj izradi prethodila je Analiza mjera potrebnih za uspostavu mehanizama za praćenje migracionih tokova i definisanje migracionog profila Bosne i Hercegovine koja je obuhvatila pregled zakonodavnog, institucionalnog i organizacionog okvira za prikupljanje migracionih statistika u BiH, te pregled evropskih i međunarodnih standarda i praksi u oblasti migracionih statistika. Migracioni profil BiH za godinu sadrži slijedeće podatke: vize, odbijanje ulaska i nezakonit prelazak granice, privremeni i stalni boravak stranaca, ilegalne migracije i poduzete mjere protiv stranaca, povratak neregularnih migranata, međunarodna zaštita (azil), izdate radne dozvole strancima, sticanje državljanstva BiH, emigracija iz BiH, te imigraciona politika BiH, pravni i institucionalni okvir. 2 U okviru usvojenih aktivnosti pri Programu zapošljavanja i zadržavanja mladih u BiH (YERP) 3 otvoreni su centri za informiranje, savjetovanje i obuku (u daljnjem tekstu: CISO) u svim većim gradovima u BiH. CISO službe su sastavni dio Zavoda/Službi za zapošljavanje, a namijenjene su mladim nezaposlenim osobama dobi do 30 godina koji žele dobiti informacije o slobodnim radnim mjestima, mogućnostima zapošljavanja i obrazovanja, te usluge savjetovanja i obuke. Jedan od segmenata informiranja i savjetovanja u okviru ovih Centara vezan je za pružanje informacija o legalnim migracijama i opasnostima od nelegalnih migracija. Posebno je važno naglasiti da raditi na pružanju informacija i savjeta u oblasti migracionih procesa znači i raditi na zadržavanju mladih u BiH kao i povratku dijaspore u BiH. Stoga, svi uposleni moraju voditi računa o nekoliko ključnih principa informiranja. Konkretnije, mora se stalno imati u vidu da se: informacije pružaju na profesionalan način, ponuđene informacije treba da su što potpunije, što tačnije, a pri tome bi trebale da budu praktične i prilagođene korisnicima. Pri tome, radi se o izuzetno dinamičnoj djelatnosti jer se informacije moraju kontinuirano dopunjavati 4. Dakako, potrebno je uložiti veliki trud da se osigura objektivnost pruženih informacija kroz raznovrsnost i provjeru korištenih izvora. 2 Vidjeti: Migracioni profil Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina - Ministarstvo sigurnosti, Sektor za imigraciju, Sarajevo, mart 2011.godine, str.7-8, dokumenti i akcioni planovi/ 3 Jedan od programa koji je u međusobno čvrstoj uvezanosti sa migracionom kretanjima stanovnika BiH je Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u BiH (YERP) u trajanju od tri godine ( ). Radi se o projektu koji je podržan kroz Fond za dostizanje milenijskih razvojnih ciljeva (MDG-F), a koji finansira Vlada Kraljevine Španije. Program zajednički provode UNDP, UNICEF, UNFPA, IOM i UNV u partnerstvu sa Ministarstvom civilnih poslova BiH, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, entitetskim ministarstvima za rad i obrazovanje, Agencijom za statistiku BiH, entitetskim agencijama za statistiku, zavodima za zapošljavanje u BiH, osnovnim i srednjim školama općeg usmjerenja, općinama i ruralnim zajednicama, pojedinačnim poduzećima, te udruženjima iz privatnog sektora i organizacijama civilnog društva od nivoa zajednice do dijaspore. 4 Napomena IOM-a: podaci prezentirani u vodiču su zaključno sa 30. junom godine. Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 7

10 Međunarodna organizacija za migracije (IOM) kao strana YERP programa, u okviru postizanja očekivanih ishoda projekta od uposlenih CISO službi: Bihać, Tuzla, Vitez, Brčko, Prijedor, Odžak, Zenica, Goražde, Sarajevo, Livno, Doboj, Mostar, Istočno Sarajevo za period januar oktobar godine zatražila/dobila je listu najčešće postavljenih pitanja od strane korisnika vezanih za tražene savjete i informacije u pogledu migracija. Na osnovu dostavljenih informacija od gore navedenih CISO službi (ukupno 1007 korisnik od toga: 543 muškaraca i 464 žena, te 141 korisnik sa porodicom), analiza je ukazala na slijedeće: 1. Migriranje radi zapošljavanja predstavlja temelj svih migracija. Naime, prema dobivenim podacima 80% evidentiranih korisnika CISO službi razmišlja da migrira radi zapošljavanja/posla. Imajući u vidu postojeću situaciju nezaposlenosti na bh. tržištu rada, migracija radi zapošljavanja i rada često predstavlja strategiju izdržavanja i javlja se kao posljedica odluke pojedinca i porodica da traže najbolja rješenja u datim okolnostima i ograničenjima sa kojima se suočavaju. Ostatak, dakle 20% evidentiranih korisnika ovih Centara prema naznačenim tendencijama migrirali bi: a) radi traženja azila (međunarodne zaštite) - 10%, b) zbog obrazovanja/studiranja ili spajanja porodica - 10%. 2. U odnosu na države u koje bi korisnici CISO službi željeli da migriraju, na listi deset destinacija građana BiH su: Država 1 Austrija 2 Njemačka 3 SAD 4 Australija 5 Kanada 6 Slovenija 7 Švicarska 8 Švedska 9 Danska, Francuska, Hrvatska, Italija, Velika Britanija 10 Japan 3. Analizom najčešće postavljenih pitanja, odnosno segmenata na koje su uposlenici CISO službi trebali davati informacije i savjete, uočene su tri oblasti koje predstavljaju izazove u smislu informiranja i savjetovanja. 8 YERP program / Komponenta III - Migracije

11 Radi se o : a) potrebama za stranom radnom snagom, odnosno stanju na datom tržištu rada u kontekstu nedostatka odgovarajućih profila zanimanja, sezonskoj migraciji i au pair migraciji; b) procedura za odlazak i boravak (radna dozvola, dozvola boravka); c) službe za podršku agencije za zapošljavanje, poslodavci, CISO službe. Zbog dobivenih rezultata u okviru naznačene analize, IOM se odlučio da izradom ovog materijala namijenjenog prevenstveno uposlenim u CISO službama, doprinese lakšem savladavanju njihovih zadataka u pogledu informisanja isavjetovanja o legalnom pristupu tržištima rada u inostranstvu, odnosno o legalnom pristupu tržištu rada u BiH. Naime, uočena tri segmenta pitanja korisnika usluga CISO službi u formi ključnih informacija biti će naznačena u okviru informacija o uslovima zapošljavanja stranih državljana u pojedinim državama. Radi jednostavnijeg snalaženja materijal je podijeljen na tri dijela: (1) Pristup tržištu rada (opći principi), (2) Zapošljavanje državljana BiH u inostranstvu i (3) Zapošljavanje stranaca u BiH. U prvom dijelu pod nazivom Pristup tržištu rada (opći principi) naznačene su temeljne informacije o modelu povezivanja ponude i potražnje za radom u BiH s ciljem da korisnici usluga dobiju saznanje gdje je moguće dobiti uvid u bazu podataka o oglašenim radnim mjestima, odnosno gdje je moguće naći informacije o pristupu na strana tržišta rada. Zbog utvrđenih ovlaštenja posebno se daju informacije vezane za rad i djelatnost Agencije za rad i zapošljavanje BiH. U ovom dijelu date su i osnovne karakteristike vezane za sezonsko zapošljavanje, au pair migracije, te okvir za informisanost u cilju migriranja radi zapošljavanja. U drugom dijelu pod nazivom Zapošljavanje državljana BiH u inostranstvu materijali prezentiraju karakteristike migracionih sistema zasnovanih na privremenom radu, u pravilu u državama članicama Evropske unije, ili migracionih sistema zasnovanih na zaposlenju, kao što su SAD ili Australija. Naime, migriranje radi zapošljavanja iako može biti kordinirano od službi za posredovanje pri zapošljavanju kako u državi porijekla tako i u državi odredišta, ipak u velikom procentu biva posljedica vlastite odluke pojedinca. Ove odluke su rezultat oslanjanja na različite migrantske mreže poput: privatnih agencija za posredovanje u zapošljavanju u zemlji i inostranstvu, porodične veze, udruženja dijaspore i sl. Treći dio pod nazivom Zapošljavanje stranaca u BiH, obrađuje aktuelna pitanja zapošljavanja stranaca u BiH. Ove informacije su značajne za uposlene u CISO službama kada daju informacije bh. dijaspori, jer gubitkom državljanstva BiH, dojučerašnji domaći državljani su postali stranci. Korištenje materijala pretpostavlja poznavanje osnovnih pojmova i kategorija politika prijema strane radne snage, te prava radnika migranata 5. 5 Detaljnije o pravima radnika migranata vidjeti :Priručnik za uspostavu djelotvornih politika rada u upravljanju migracijama u zemljama porijekla i zemljama odredišta, OSCE, IOM, ILO,2006, Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 9

12

13 DIO PRVI Pristup tržištu rada (opći principi) Posmatrana kroz lupu migracionih kretanja Bosna i Hercegovina je istovremeno i zemlja porijekla, tranzicije i prijema (odredišta). Međutim, mora se imati u vidu da tradicionalna klasifikacija država pogođenih migracijom u zemlje porijekla, tranzita i odredišta na početku 21.stoljeća postaje prilično bespredmetna. Činjenica je da mnoge države šalju migrante, primaju migrante ili imaju migrante koji su u prolazu, kao što je to slučaj i sa Bosnom i Hercegovinom. Vremena su se promijenila, u bližoj prošlosti mali broj zemalja je smatran zemljama odredišta, dok je u sadašnjosti gotovo svaka zemlja zemlja odredišta. Postoji više vrsta migracija uključujući migraciju radne snage, kvalificirane i nekvalificirane, spajanje porodica, migracije čiji je cilj biznis ili istraživanje, te drugi oblici. Ako se uzme period od sredine 20. stoljeća do danas, u Bosni i Hercegovini (u daljnjem tekstu: BiH) se mogu uočiti sve vrste migracionih kretanja: vanjske, unutarnje, prinudne, dobrovoljne, legalne, ilegalne, ali i migracije visokoobrazovanih ( odliv mozgova ) i niskoobrazovanih pojedinaca. 6 Međunarodne migracije se često upoređuju sa vozom koji stalno povećava brzinu, kao pogonsko gorivo služe mu ekonomski i socijalni faktori, dok država treba da predstavlja prekidač kojim se u skladu sa potrebama može ili promijeniti putanja kretanja voza ili kojim se čak cijela kompozicija može izbaciti iz šina. 7 6 Nejašmić (2005) ističe da se prema relevantnim savremenim stavovima, prostorna pokretljivost stanovništva dijeli na dvije šire kategorije: migraciju ili seljenje i cirkulaciju ili kružno kretanje. Pod migracijom ili seljenjem podrazumijevaju se sve promjene mjesta stalnog boravka (prebivališta), bilo da je riječ o preseljenju trajne, bilo privremene naravi na manju ili veću udaljenost unutar ili preko državnih i administrativnih granica. Cirkulacija se definira kao odlazak iz mjesta stalnog boravka u mjesto rada i povratak u mjesto stalnog boravka uz trajanje boravka u mjestu rada od nekoliko sati i dana do nekoliko mjeseci, i uz nepostojanje bilo kakve namjere za stalnom ili dugotrajnom promjenom boravišta. U klasifikaciji prostorne pokretljivosti stanovništva prema trajanju i učestalosti migracije se mogu podijeliti na konačne i privremene, a cirkulaciju na redovitu, slučajnu i sezonsku. Vidjeti: Nejašmić, I. : Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb, Hollifield, J. (2008) The Politics of International Migration. How Can We Bring the State Back In? In Brettell, C & J. Hollifield (eds.) Migration theory Talking across Disciplines. p Routledge: New York. Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 11

14 Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice van BiH živi najmanje bosansko-hercegovačkih emigranata, dok je prema podacima Svjetske banke taj broj još i veći i iznosi emigranata, što iznosi 38,9 % ukupne populacije, a što BiH svrstava na 8. mjesto u Europi i Centralnoj Aziji 8 po ukupnom broju emigranata ili na 12. mjesto u svijetu po broju emigranata u odnosu na ukupan broj stanovnika koji živi u zemlji. 9 Najveći broj naših iseljenika živi u evropskim zemljama, oko (od toga u Njemačkoj , Austriji , Sloveniji , Švedskoj , Švajcarskoj ), zatim u SAD (oko ), Kanadi (60.000) i Australiji (60.000). Procjene Svjetske banke iz godine 10 su da su vodeće zemlje odredišta bosanskohercegovačkih emigranata Hrvatska, Njemačka, Austrija, SAD, Slovenija, Švedska, Švajcarska, Kanada, Australija i Italija, što se i podudara sa podacima kojima raspolaže Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ali i sa informacijama koje su dobile CISO službe u periodu januar - oktobar 2011.godine. Neosporno, migracija može pružiti veće mogućnosti i rezultirati boljim životnim standardom za pojedince, ali migracija može uključivati i prepreke/teškoće. U tom kontekstu odlazak u inostranstvo u svrhu zaposlenja podrazumijeva prije svega saradnju između država porijekla i odredišta jer mnoge aktivnosti na zaštiti migranata trebaju da se primjene već u državi porijekla. Stoga u okviru pristupa tržištu rada treba krenuti od modela povezivanja ponude i potražnje za radom u BiH. 1. Model povezivanja ponude i potražnje za radom u BiH Jedan od najvećih i najtežih problema s kojim se suočava BiH je visok stepen nezaposlenosti i nefunkcionalno tržište rada. Model povezivanja ponude i potražnje za radom u BiH prati njenu ustavnu strukturu. To znači da se u oblasti posredovanja u zapošljavanju, temelj vezuje za djelatnost institucija na nivou države, entiteta i Brčko distrikta BiH. Radi se o djelatnosti: a) Agencije za rad i zapošljavanje BiH, b) Zavoda za zapošljavanje FBiH, c) Zavoda za zapošljavanje RS i d) Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH. Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je osnovana godine, kao samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, a njezine nadležnosti su regulirane članom 6. Zakona o Agenciji za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine ( Službeni glasnik BiH, broj: 21/03 i 43/09). 8 Prema podacima Svjetske Banke među 10 država u vrhu emigracije su: Rusija, Ukrajina, Turska, Kazahstan, Rumunija, Uzbekistan, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Albanija i Azerbejdžan. Izvor: World Bank, Migration and Remittances Factbook, 2011, 9 Izvor: Migracioni profil Bosne i Hercegovine za 2010.godinu 10 World Bank, Migration and Remittances Factbook, 2011, 12 YERP program / Komponenta III - Migracije

15 Prema Zakonu, Agencija je, u saradnji s entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta nadležna: u oblasti zapošljavanja sarađuje s nadležnim agencijama, institucijama i međunarodnim organizacijama; izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja; prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i sudjeluje u njihovoj implementaciji; inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i sudjeluje u vođenju pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio nezaposlenosti i prati njihovo provođenje; koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od interesa za BiH; prikuplja inozemne i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne snage i realizira iste u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u BiH; prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje, na osnovu čega predlaže potrebne mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja; inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim ustanovama i drugim udruženjima organiziraju i provode programi profesionalnog usmjerenja i obrazovanja u cilju većeg zapošljavanja; koordinira pri zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu; predlaže Vijeću ministara dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u BiH; daje resornom ministarstvu BiH prijedloge za zapošljavanje stranaca (kvote). Dakle, Agencija za rad i zapošljavanje BiH između ostalog prikuplja inostrane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne snage i realizira iste u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u BiH, te koordinira pri zapošljavanju bh. građana u inostranstvu. Agencija za rad i zapošljavanje je pitanjima zapošljavanja bh. državljana u inostranstvu odnosno prikupljanju podataka o ponudi i potražnji na međunarodnom tržištu, posvetila značajnu pažnju. U Aneksu ovog materijala se daju relevantni rezultati rada ove Agencije u odnosu na naznačene ovlasti i migracije radi zapošljavanja. U cilju zaštite i ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja državljana BiH u inostranstvu, s drugim državama sklopljeno je više međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju. Na osnovu primjene ovih ugovora državljani BiH koji su zaposleni ili borave u inostranstvu, ali i članovi njihovih porodica ostvaruju prava u okviru socijalnog osiguranja. Zaključeni međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 13

16 su dio pravnog sistema BiH, a po svojoj pravnoj snazi imaju prednost nad domaćim zakonodavstvom. Jedno od osnovnih načela prilikom zaključivanja međunarodnih bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju je načelo jednakog tretmana kojim se garantuje ravnopravan položaj osiguranika i državljana država ugovornica u sticanju i ostvarivanju prava iz socijalnog osiguranja. BiH primjenjuje načelo sabiranja perioda osiguranja navršenih u državama sa kojima ima i primjenjuje sporazume o socijalnom osiguranju. U segmentu socijalne sigurnosti koja obuhvata prije svega penzijsko i invalidsko osiguranje, BiH je zaključila ili inicirala zaključivanje bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju, koji su navedeni u Aneksu ovog materijala. 2. Sezonsko zapošljavanje Sezonsko zapošljavanje građana BiH ima prilično dugu tradiciju i zasniva se u pravilu na ličnim kontaktima, ali i na sporazumima o postupku zapošljavanja bh. državljana u odgovarajućoj državi (Slovenija, Hrvatska, Srbija). Poslovi koji se nude sezonskim radnicima vezuju se u pravilu za: poljoprivredu, šumarstvo, prerada voća i povrća, hotelijerstvo i ugostiteljstvo, područje zabave. Najznačajniji aspekti sezonskog zapošljavanja vezani su za: trajanje zaposlenja, ugovore i uslove rada i boravka. Trajanje zaposlenja: u kalendarskoj godini radnici u pravilu mogu sezonski raditi najduže šest mjeseci. Izuzeci se mogu predvidjeti za pojedine profile sezonskih radnika. Kako dobiti ugovor za sezonski rad: U pravilu, strani poslodavci zapošljavaju iste sezonske radnike. Poslodavci zbog pozitivne ocjene rada već angažiranih, radne ugovore sklapaju s istom osobom. Međutim, u određenim razdobljima u godini postoji potražnja za novim radnicima. Zainteresirani kandidati mogu se javiti svojoj službi za zapošljavanje u slučaju da postoji potražnja za radnicima njihovih kvalifikacija i sposobnosti. Odgovarajući ovlašteni ured za posredovanje u sezonskom zapošljavanju strane države dostavlja ovjerene ugovore našim službama za zapošljavanje. Koje uslove smještaja trebaju osigurati poslodavci: Poslodavac je dužan radnicima osigurati pristojan smještaj, kao i mogućnost korištenja sanitarne prostorije i mjesta kuhanja. Nakon dolaska na rad poslodavac je dužan poduzeti sljedeće korake: Prijaviti boravak radnika nadležnom organu u mjestu rada; ishoditi radnu dozvolu., Što poslodavac ne smije činiti: 3 3 Poslodavac nema pravo zadržati sezonskog radnika na radu duže od maksimalnog trajanja (šest mjeseci godišnje). Svako produženje boravaka 14 YERP program / Komponenta III - Migracije

17 predstavlja rad bez radne dozvole i ne podliježe obavezama određenih međudržavnim sporazumom. U slučaju neizvršenja ugovorom dogovorenih uslova, kao i isplate plaće, radnik se mora obavezno još za trajanja svog boravka, obratiti službi za rad u datoj državi. 3. Opće informacije o au pair migracijama Au pair migracije karakterizira, prije svega, aspekt kulturne razmjene, konkretnije au pair migracije se svrstavaju u obrazovne programe i kulturne razmjene mladih. Au pair osobe su migranti, u pravilu migrantice koje obavljaju rad u domaćinstvu, ali ih zvanični diskursi ne konstruiraju ni kao radnice ni kao migrantice, već kao učesnice u programu kulturne razmjene. Au pair program u fokus stavlja kulturnu razmjenu iako au pair migracija predstavlja nisko plaćeni posao u domaćinstvu/dadilje. Promocija programa koji se zasniva na konceptu kulturne razmjene kreira različita očekivanja kod strana uključenih u program. Dok se au pair osobe smatraju učesnicama/-ima programa kulturne razmjene, porodice koje ih primaju smatraju ih u najmanju ruku radnicama/-ima za pomoć u kući. Vijeće Evrope je godine usvojilo Evropski au pair sporazum koji je uspostavio okvir za današnju praksu au pair migracija - engleski termin je host family porodicadomaćin. Au pair osobe se smatraju jednakima sa članovima porodice s kojom žive i za čiju se djecu brinu. Tokom tog perioda au pair dobiva sedmični džeparac. Au pair osobe tokom trajanja programa žive sa porodicom i član/članica su porodice. Član 8. au pair sporazuma definira obaveze porodice: da osigura smještaj i hranu za au pair, slobodno vrijeme za učenje jezika, upoznavanje kulture i profesionalno usavršavanje, slobodan dan u toku sedmice i džeparac. Druga strana treba obavljati svakodnevne dužnosti u porodici što bi trebalo biti ograničeno na pet sati dnevno. U suštini, rad se ne smatra radom u punom smislu riječi, već pomaganjem pri obavljanju porodičnih obaveza onoliko koliko bi to au pair radio/ la i u vlastitom domu. Program je, u pravilu, predviđen da traje godinu dana, s tim što postoji mogućnost, na zahtjev strana, da se program produži za još jednu godinu Informiranost Pružanje informacija o pristupu tržištu rada u kontekstu migracije radi zapošljavanja, predstavlja temelj zaštite radnika migranata. Informacije ove vrste su posebno namijenjene ranjivim grupama poput manje kvalifikovanih i manje obrazovanih radnika, mladih, žena, te članovima porodica radnika migranata. Kao gorući problem u modelu povezivanja ponude i potražnje na tržištu rada BiH je prepoznat, još uvijek, nedjelotvoran sistem informiranja. Generalna ocjena je da se radi o nedovoljno razvijenom sistemu. Naime, pored službi za zapošljavanje kao izvor za 11 Vidjeti: web strana: banjaluka@bhv.hr, Bliže informacije o au pair migracijama nalaze se u drugom dijelu materijala kod obrađivanja zapošljavanja stranaca u državama za koje su korisnici CISO usluga iskazali najveći interes. Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 15

18 informiranost koriste se sredstva javnog informiranja, web portali poput ba, te osobne komunikacije. Važna baza podataka za migracije radi zapošljavanja su informacije pri Migracionim servisnim centrima (MSC). 12 Migracioni servisni centri pružaju informacije, savjete i upute potencijalnim migrantima, povratnicima i imigrantima. Radi se o informacijama o mogućnostima migracije u EU, Švajcarsku i region Zapadnog Balkana (40 zemalja), uslovima za ulazak, vizama, boravišnim i radnim dozvolama, sistemu socijalnog osiguranja i zdravstva, potrebama na tržištu rada, mogućnostima studiranja i stipendijama, itd. MSC pružaju i informacije migrantima povratnicima o državi njihovog povratka. Migracioni servisni centri ne nalaze posao već daju informacije u tržištu rada zemlje odredišta. Informacije koje su već na raspolaganju o migracionim servisnim centrima nalaze se na vebsajtu EURES (Evropska služba za zapošljavanje) Posebno mjesto u promovisanju i poboljšanju mobilnosti odnosno prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage na europskom tržištu rada ima EURES mreža (EURES - the European Employment Services /European Job Mobility/) Portal - ec.europa.eu/eures, pokrenuta godine. EURES je mreža javnih zavoda za zapošljavanje koja u partnerstvu s Evropskom komisijom (plus zemlje evropskog ekonomskog prostora, plus Švicarska) djeluju s ciljem pružanja informacija, savjetovanja i usluga posredovanja (job-matching) kako za poslodavce tako i tražitelje zaposlenja, ali i za sve građane koji smatraju da im sloboda kretanja može poboljšati status. U evropskim prekograničnim regijama, EURES ima važnu ulogu u pružanju informacija i pomoći u rješavanju svih vrsta problema vezano uz prekogranično putovanje na posao s kojim se mogu susresti radnici i poslodavci. Više od 700 EURES savjetnika, na dnevnoj bazi je u kontaktu sa poslodavcima i tražiteljima zapošljavanja širom Evrope. EURES savjetnici su trenirani specijalisti koji pružaju tri osnovne EURES usluge: informacije, usmjeravanje i posredovanje kako tražiteljima zaposlenja, tako i poslodavcima zainteresiranim za evropsko tržište rada. Razvili su specijalizirano znanje o praktičnim, pravnim i administrativnim pretpostavkama vezanim uz mobilnost na nacionalnoj i međudržavnoj razini i rade unutar javnog zavoda za zapošljavanje svake zemlje članice EU ili unutar drugih partnerskih organizacija u EURES mreži. 12 U okviru projekta Izgradnja kapaciteta, informisanje i podizanje svijesti u svhu promovisanja uređenih migracija na Zapadnom Balkanu finansiranog iz AENEAS-a 2006., koju su potom preuzele nacionalne službe za zapošljavanje u zemljama korisnicama po završetku projekta u februaru godine osnovani su Migracioni servisni centri. Trenutno radi 21 migracioni servisni centar, u zemljama korisnicama i širenje njihovih usluga na nove centre planirano je u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu (pod UNSCR 1244) i Crnoj Gori. 16 YERP program / Komponenta III - Migracije

19 Ciljevi EURES-a su za tražitelje zaposlenja i poslodavce promovisati: razvoj jedinstvenog evropskog tržišta rada otvorenog svim radnicima država članica EU-a, međudržavnu, međuregionalnu i međugraničnu razmjenu slobodnih radnih mjesta i prijava za zapošljavanjem, kao i transparentnost i razmjenu informacija o pojedinim nacionalnim/regionalnim tržištima rada, uslovima života, obrazovanju, te metodologiji i indikatorima na statističkom stupnju. Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 17

20

21 DRUGI DIO Zapošljavanje državljana BiH u inostranstvu Uvod Većina država definisala je kriterije, odnosno pravila i procedure koje regulišu ulazak u zemlju osoba koje su rođene u drugoj zemlji i/ili ne posjeduju njihovo državljanstvo koje traže zaposlenje i/ili boravak u toj zemlji. Kada donosi odluku o migriranju, pojedinac rijetko kada uzima u obzir zakonske propise kao glavne faktore koji utiču na tu odluku. Međutim, zakon značajno utiče na migraciona kretanja. Kada se govori o tome na koji način zakoni mogu da utiču na donošenje odluke o migriranju i migraciona kretanja, treba istaći značaj takozvanog zakona u glavama migranata (law in the mind) kojeg je u pravnu terminologiju uveo Piter Šak. On smatra da su razlike između formalno donijetih zakona i zakona koji se primjenjuju najveće upravo u imigracionoj politici. Zbog toga različite grupe aktera u imigracionom sistemu uzimaju u obzir različite aspekte imigracionog sistema ili iste aspekte posmatraju na različite načine. Zakonom se ne oblikuju samo namjere i odluke o potencijalnom migriranju, njime se one također i ograničavaju. Postoje različiti motivi za uspostavljanje i donošenje zakonskih propisa pomoću kojih neka država kontroliše priliv imigranata. U modernim demokratskim državama postoji uzajamno djelovanje očuvanja suvereniteta kroz kontrolu teritorije sa jedne strane preko vanjskih granica, a sa druge strane interno kroz kontinuirane napore na očuvanju društvene i kulturne osobenosti zajednice određene nacionalne države. Imigraciona politika, kao konkretan izraz ovog međuodnosa također je izložena uticaju različitih faktora : a) nacionalna sigurnost očuvanje mira i stabilnosti; b) nacionalna ekonomija razmatranje potreba tržišta rada, opterećenosti javnog budžeta izdvajanjima za socijalna davanja i dr; c) demografija razmatranje demografskih struktura stanovništva, procesa starenja, nivoa rađanja, gustine naseljenosti i drugo; Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 19

22 d) socijalna i kulturna kohezija očuvanje nacionalnog identiteta, religijske tradicije, društvene integracije i drugo. Kombinovanjem navedenih faktora stvara se osnova za formiranje nacionalne politike prema imigrantima. Skoro sve imigracione zemlje teže da ograniče useljeničke procese. Kako bi se zaštitili od prekomjernih i nelegalnih migracija, zakonom koji definiše kategorije legalnih migranata određuje se ko će u najvećoj mjeri činiti buduće strukture stanovništva određene države. Iako pravni analitičari naglašavaju važnost restriktivnih imigracionih zakona, također se u mnogim zemljama zakon koristi za pridobijanje određenih migranata naročito za one koji posjeduju visoko obrazovanje, potrebna znanja i vještine, investicione resurse ili atraktivne političke atribute. Treba istaći da i kriteriji za prijem mogu postati dio strategije kojima pribjegavaju potencijalni migranti, koja može voditi ka odluci da se ne migrira, ka imigraciji ili ilegalnom prelasku granice. Te strategije su povezane sa širim društvenim kontekstom, odnosno stanjem u socijalnom, ekonomskom, pravnom i političkom smislu i u zemljama porijekla i odredišta. Jedna od strategija kojima migranti često pribjegavaju u imigracionom procesu u posljednjih nekoliko decenija je i stvaranje migrantskih mreža kroz jačanje različitih oblika povezanosti, ne samo među migrantima, već i nemigrantskim stanovništvom i u zemlji porijekla i odredišta. Istraživanja sprovedena među različitim populacijama širom svijeta pokazala su da postoje kvalitativne razlike u tipovima društvenih veza koje se formiraju među različitim društvenim i ekonomskim slojevima stanovništva. Među visokoobrazovanim stanovništvom i stručnjacima obično se formiraju migrantske mreže koje su zasnovane na tzv. slabim vezama. Visokoobrazovani stručnjaci imaju širok spektar različitih društvenih mreža koje su sačinjene od kolega, prijatelja i rođaka koje u slučaju potrebe angažuju za pomoć pri imigracionom procesu i pronalaženju posla u novoj sredini. Također, treba imati u vidu da je unaprijed dobiveni posao u mnogim razvijenim državama preduslov za dobijanje useljeničke vize. Sa druge strane, nekvalifikovana i niskokvalifikovana radna snaga se u imigracionom procesu uglavnom oslanja na tzv. jake ili rođačke veze, jer ove grupe potencijalnih migranata useljeničku vizu mogu da dobiju jedino ukoliko za njih garantuje neki član porodice u zemlji imigracije. Mreže zasnovane na porodičnim i prijateljskim/poznaničkim vezama imaju glavnu ulogu i kada se posmatraju nelegalne migracije. 1. Zapošljavanje državljana BiH u državama Evrope Evropski prostor u određenom smislu tradicionalno je migracijski. Konkretnije, historija Evrope je historija migracija. U posljednje tri decenije migracijski procesi su posebno aktuelni, a sve snažniji pull-faktori sa prostora zapadne Evrope i push-faktori iz šireg prostora Mediterana im daju odgovarajući smjer. Stoga, u kontekstu budućih evropskih integrativnih procesa međunarodne migracije dobijaju posebno na značaju s obzirom na to da, prema nekima, treba u dobroj mjeri da izmijene demografsku sliku evropskog kontinenta. Prema racionalnijim shvatanjima migracija, budućnost Evrope je imigracija, jer prema populacionim studijama UN-a migracije će biti od ključnog značaja da bi se održala ekonomska i društvena dinamičnost i visoka stopa rasta u 21. stoljeću. 20 YERP program / Komponenta III - Migracije

23 Dolazak stranih radnika može, između ostalog, u nekim slučajevima intenzivirati razvoj određenih ključnih privrednih sektora. Potpuno otvaranje granica EU za sve koji žele useliti je, naravno, neprihvatljivo. Po mnogima jedno je nesporno, migracijski tokovi u Evropi će biti bitna komponenta budućih evropskih razvojnih procesa. U savremeno doba globalnih migracija kada 175 miliona ljudi, odnosno 3% svjetske populacije, ne živi u zemlji rođenja, većina migranata (oko 56 miliona) živi u Evropi. 13 Po mnogima, strani državljani će u budućnosti igrati sve važniju ulogu u održavanju željenog nivoa ekonomskog rasta u korelaciji sa starenjem evropske populacije. U odnosu na državljane trećih država i njihov pristup tržištu rada u Evropi postoje određeni standardi vezani za: boravak: privremeni/stalni boravak spajanje porodice boravak vezan za naučno istraživanje boravak studenata, učenika, volontera status visokoobrazovanih stručnjaka( EU Blue Card ) Ovi standardi vezani za državljane trećih država a time i za državljane BiH u pravilu su naznačeni u direktivama/smjernicama. Tako je u odnosu na radnike migrante iz trećih država u Evropskoj uniji doneseno ili se priprema donošenje nekoliko propisa (direktiva) koji će biti uvedeni u zakonodavstvo država članica. Zbog toga, u nastavku naznaka karakteristika Plave karte EU ; te informacija o direktivama u pripremi za radnike migrante Plava karta EU Članice Evropske unije su odobrile novi program radnih dozvola za visokokvalifikovane radnike plavu kartu, kako bi privukle stručnjake iz različitih dijelova svijeta. Naime, godine Vijeće i Evropski parlament usvojili su Direktivu o plavoj karti /50/EZ 14, kojom se uspostavlja jedinstveni postupak prijave i 13 Prema izvještaju evropskog statističkog biroa Eurostat u 27 zemalja Evropske Unije, godine, strani državljani su predstavljali 6,5 odsto ukupnog stanovništva EU. Od ukupno 32,5 miliona stranaca, 12,3 miliona su državljani neke druge države EU, dok je 20,2 miliona ljudi imalo državljanstvo neke od država izvan Unije. Najveći broj stranaca evidentiran je u Njemačkoj (7,1 milion ili devet odsto stanovništva), Španiji (5,7 miliona ili 12 odsto), Velikoj Britaniji (4,4 miliona ili sedam odsto), Italiji (4,2 miliona ili sedam odsto) i Francuskoj (3,8 miliona ili šest odsto). U ovih pet država EU živi više od 75 odsto ukupnog broja stranaca u Uniji. Najveći procenat stranaca zabilježen je u Luxembourgu (43 odsto), zatim u Letoniji (17 odsto), Estoniji i Kipru (po 16 odsto), a najmanje u Poljskoj, Litvaniji i Slovačkoj (2 odsto). Što se tiče državljanstva, skoro 40 odsto stranih državljana u nekoj od država EU ima državljanstvo neke od ostalih članica Unije, a trećina građana rođenih u inostranstvu rođena je u nekoj drugoj državi EU. Prema ovim podacima, broj osoba rođenih u nekoj drugoj zemlji, a koje su u međuvremenu stekle državljanstvo zemlje domaćina, prevazilazi broj stranih građana u svim državama EU osim u Luksemburgu, Letoniji i Češkoj.Tako je u u EU živjelo 47,3 miliona ljudi rođenih u inostranstvu i naturalizovanih u zemlji domaćinu. Od ovog broja, 16 miliona rođeno je u nekoj drugoj članici Unije, a 31,4 miliona je rođeno u državi izvan EU. Ukupno, broj ljudi rođenih u inostranstvu predstavlja 9,4 odsto ukupnog stanovništva Unije Official Journal of the European Union L 155/ Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 21

24 izdavanja radne i boravišne dozvole za visokokvalificirane radnike iz država koje nisu članice EU 15 (po uzoru na američku zelenu kartu) 16. Direktiva se ne odnosi na Ujedinjeno Kraljevstvo, Irsku i Dansku. Države članice su bile obavezne da ovu Direktivu uvedu u svoja nacionalna zakonodavstva do juna godine. Naime, uslijed starenja stanovništva ali i nedovoljnog interesa studenata za naučne i tehničke discipline, EU sve teže zadovoljava rastuću potrebu za visokokvalificiranom radnom snagom. U privlačenju visokokvalificiranih migranata EU do sada nije bila jednako uspješna kao SAD, Kanada, Australija ili Novi Zeland. Konkretnije, većinu radnika migranata u EU čine nekvalificirani radnici, dok u SAD-u većinu čine inženjeri, tehničari i stručnjaci za informatičke tehnologije. Plava karta izdavat će se na razdoblje od četiri godine (s mogućnošću produženja i automatskom dozvolom stalnog boravka nakon pet godina), a dopuštat će vlasniku i članovima njegove porodice boravak, rad i kretanje na području EU. Uslovi za dobivanje plave karte vezani su za: priznatu diplomu, dokaz o najmanje tri godine profesionalnog radnog iskustva te jednogodišnji ugovor o radu na području EU s plaćom najmanje tri puta većom od minimalne plaće. Države zadržavaju pravo da odrede kvote za visokokvalificirane radnike kojima će biti dozvoljen rad na njihovom teritoriju Direktive EU o radnicima migrantima u pripremi Evropska Unija je u postupku donošenja tri direktive vezane uz radnike migrante iz trećih država: 1. Direktiva kojom se uspostavlja jedinstveni postupak za izdavanje jedinstvene radne i boravišne dozvole 17 državljanima trećih zemalja na teritoriju države članice, i kojom se uspostavlja jedinstvena osnova za prava radnika iz trećih zemalja koji legalno borave u EU, 15 Među prigovorima ovoj direktivi nalazi se i zamjerka da će potaknuti jači odljev mozgova iz zemalja istočne Europe i Afrike. Istodobno, odljev mozgova predstavlja problem i za samu EU (2007. godine visokokvalificiranih Evropljana radilo je u SAD-u, Australiji, Kanadi i Novom Zelandu). 16 Paralela između EU Plave karte - EU Blue Card karte i dobro poznate SAD Zelene karte - US Green Card - Nastanjivanje: EU Blue Card: ne omogućava stalni boravak/nastanjivanje; US Green Card: omogućava stalno nastanjivanje - Period važenja: EU Blue Card: važenje dvije godine s mogućnošću produžavanja; US Green Card važi 10 godina, mogućnost produžavanja - Prostorno važenje: EU Blue Card: omogućava pojedincima i članovima njihovih porodica boravak, rad i putovanje u EU; US Green Card: omogućava pojedincima boravak, rad i putovanje u SAD - Uslovi za dobijanje: EU Blue Card: Kandidat mora imati jednogodišnji ugovor o zaposlenju i u iznosu trostruke najniže plaće; US Green Card: pet mogućnosti za dobijanje zelene karte: zaposlenje, porodične veze, lutrija, investicije ili boravak prije godine - Stalni boravak /državljanstvo: EU Blue Card Stalni boravak automatski nakon pet godina; US Green Card: Pojedinac može steći SAD državljanstvo nakon pet godina 17 Direktiva bi trebala biti usvojena u u godini. 22 YERP program / Komponenta III - Migracije

25 2. Direktiva kojom se uspostavljaju uslovi za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u svrhu sezonskog zapošljavanja 18, i 3. Direktiva kojom se uspostavljaju uslovi za ulazak i boravak državljana trećih zemalja u okviru unutar-korporacijskih transfera. 19 Pravna osnova za donošenje ovih direktiva po opredjeljenju Evropske komisije je član 79. Ugovora o funkcioniranju EU, koji se odnosi na imigraciju, iako će ove direktive imati učinak na tržišta rada i sisteme industrijskih odnosa u državama članicama 20. Uzimanjem ovog člana za pravnu osnovu Evropska komisija izbjegla je konsultacije sa socijalnim partnerima predviđene članom 154. Ugovora. 21 Direktiva o jedinstvenom postupku izdavanja jedinstvene radne i boravišne dozvole Ova direktiva odnosi se na državljane trećih zemalja na teritoriju države članice EU, a uspostavlja jedinstvenu osnovu za prava radnika iz trećih zemalja koji legalno borave u EU u pogledu procedure vezane za rad i boravak. Ostaje otvoreno pitanje potencijalnog učinka direktive na tržište rada, industrijske odnose i socijalnu koheziju zbog činjenice da su određene skupine radnika isključene iz okvira općih prava koji se uspostavlja ovom direktivom (detaširani radnici, fizičke osobe koje se bave trgovačkim i investicijskim aktivnostima, sezonski radnici, tražitelji azila). Procjenjuje se da ovakva praksa podupire fragmentaciju tržišta rada i prihvaćanje socijalnog dampinga u industrijskim odnosima. Direktiva o sezonskom zapošljavanju Direktiva za sada nije jasno definirala sezonski rad općenito, posebno u pogledu radnih i socijalnih uslova i standarda (npr.donošenjem direktive o socijalnim aspektima sezonskog zapošljavanja) kako bi se osigurao jednaki tretman sezonskih radnika, lokalnih radnika i migranata, s ciljem ujednačavanja uslova rada i života svih sezonskih radnika. Prijedlogu se zamjera i nedostatak uloge socijalnih partnera u provedbi ove 18 Evropski parlament i države članice raspravljat će o prijedlogu ove direktive tokom godine. 19 Europski parlament i države članice raspravljat će o prijedlogu ove direktive tokom godine. 20 Evropska konfederacija sindikata (EKS) zahtijeva uključivanje socijalne politike u pravnu osnovu ovih direktiva, te održavanje rasprave u Evropskom parlamentu o utjecaju ovih prijedloga na tržište rada. EKS također zahtijeva da se u svrhu stvaranja koherentnog sistema zaštite radničkih prava u direktivu o jedinstvenoj dozvoli uključe i sezonski radnici, detaširani radnici i unutarkorporacijski transferi, umjesto da ove kategorije radnika budu regulirane posebnim direktivama. EKS smatra da svi prijedlozi na području ekonomskih migracija moraju biti utemeljeni na određivanju potreba za poticanjem nove imigracije iz trećih zemalja, odnosno da je potrebno prethodno utvrditi da li je pravo vrijeme za uvođenje novih mjera usmjerenih povećanju imigracije. Prema stavovima EKS predložene direktive mogle bi nastaviti trend potkopavanja principa zemlje primateljice (u pogledu uslova rada za strane radnike), koji je već narušen odlukama Evropskog suda pravde (slučajevi Laval, Viking, Ruffert, Luksemburg i Njemačka). Unatoč novom zakonodavnom okviru Lisabonskog sporazuma, koji jamči socijalno tržišno privređivanje i zahtijeva od evropskog zakonodavca da radi na socijalnom napretku, ovakva politika Evropske komisije vodi daljnjoj fragmentaciji tržišta rada, ograničavanju autonomije kolektivnog pregovaranja socijalnih partnera i socijalnom dampingu. Više: Stavovi EKS-a prema Rezoluciji o jednakom postupanju i nediskriminaciji radnika migranata, usvojenoj na Izvršnom odboru EKS-a prosinca g 21 Direktive s utjecajem na evropsko tržište rada ne mogu biti predložene prije prethodnih konsultacija sa socijalnim partnerima i rasprave o njihovim posljedicama po tržište rada. Vodič za informiranje i savjetovanje u pogledu radnih migracija 23