ISTRAŽIVANJE RIZIČNOG PONAŠANJA U ODNOSU NA HIV/SPI OSOBA NA IZDRŽAVANJU KAZNE ZATVORA, BOSNA I HERCEGOVINA, 2011.

Transcription

1 FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO ZDRAVLJA I SOCIJALNE ZAŠTITE Institut za javno zdravstvo Republike Srpske Public Health Institute of Republic Srpska Vesna Vidić Željko Ler Jelena Ravlija ISTRAŽIVANJE RIZIČNOG PONAŠANJA U ODNOSU NA HIV/SPI OSOBA NA IZDRŽAVANJU KAZNE ZATVORA, BOSNA I HERCEGOVINA, Mostar, Sarajevo, Banja Luka 2012.

2

3 Vesna Vidić Željko Ler Jelena Ravlija Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, Mostar/Sarajevo/Banja Luka,

4 CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo : HIV : (049.5) 2 Izdavač: Zavod za javno zdravstvo FBiH Autori publikacije: Vesna Vidić Željko Ler Jelena Ravlija Istraživački tim FBiH: Jelena Ravlija Marija Zeljko Alma Škopo-Gusinac Sanjin Musa Adnana Maksumić Iskra Vučina Istraživački tim RS: Stela Stojisavljević Jovan Živković Jelena Niškanović Slađana Uletilović Upravljački odbor: Željko Ler Zlatko Vučina Slobodan Stanić Tehnička obrada: Muris Krupić Mira Pupić Tiraž: 200 Print: Meligraf - Sarajevo Prijevod na engleski: Vladimir Marić VIDIĆ, Vesna Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora : Bosna i Hercegovina, / (autori publikacije Vesna Vidić, Željko Ler, Jelena Ravlija) ; (prijevod na engleski Vladimir Marić). - Mostar : Zavod za javno zdravstvo FBiH, , 42 str. : graf. prikaz ; 30 cm Nasl. str. prištampanog prijevoda: Research on risk behavior of prison inmates in relation to HIV/STI. - Tekst na bos. i engl. jeziku. - Oba su teksta štampana u međusobno obrnutim smjerovima. Bibliografija: str ISBN Dr. up. stv. nasl. 2. Ler, Željko 3. Ravlija, Jelena COBISS.BH - ID

5 Istraživanje je provedeno uz podršku GF i UNDP Partneri u istraživanju Institut za javno zdravstvo Republike Srpske Public Health Institute of Republic Srpska 3

6 4

7 Predgovor Studija o prevalenci HIV-a i drugih krvlju i spolno prenosivih infekcija je prvo sveobuhvatno, koordinirano istraživanje među osobama na izdržavanju kazne zatvora u BiH i predstavlja važan doprinos značaju provođenja nadzora nad marginaliziranim skupinama izloženim povećanom riziku od HIV-a, hepatitisa B i C virusne infekcije i sifilisa. Istovremeno, predstavlja doprinos komplementarnim programima smanjenja štete kondom program, programi zamjene igala, metadonski supstitucijski programi i dr., što doprinosi unapređenju nadzora nad krvlju prenosivim bolestima u populacijama izloženim povećanom riziku. Zatvorska populacija pokazuje visoku stopu rizičnog ponašanja, posebno injekcione zloupotrebe droga, stoga je posljedično izložena povećanom riziku od krvlju prenosivih infekcija. Činjenica da je HCV infekcija prisutna većinom među mlađim zatvorenicima podrazumijeva zdravstvene probleme i u slijedećih godina. Ovo je prva studija o rasprostranjenosti rizičnih i protektivnih ponašanja, odnosno nivoa osetljivosti na HIV i druge spolno prenosive infekcije u populaciji koja se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, a s obzirom da uključuje više zatvora, daje mogucnost procjene uticaja na izvanzatvorsko okruženje, ukupnu populaciju. Iskustva velikog broja zemalja pokazuju da je na temelju rezultata sličnih provedenih istraživanja, kreiranjem specifičnih programa prevencije, edukacije, informisanja u zatvorskim sistemima, moguće spriječiti prijenos HIV-a, HCV, HBV i drugih krvlju i spolno prenosivih bolesti među osobama na izdržavanju kazne zatvora. Nadamo da će Vam ova publikacija uspješno predočiti profil rizičnih i protektivnih ponašanja osoba na izdržavanju kazne zatvora i na taj način pokazati da se i u zatvorskom okruženju mogu ponuditi uslovi za poboljšanje pristupa njezi za tu populaciju izloženu povećanom riziku od HIV/AIDS-a i drugih krvlju i spolno prenosivih infekcija što doprinosi boljoj kontroli i prevenciji mosta prema općoj populaciji. Zahvaljujemo se svim saradnicima, institucijama i nevladinim organizacijama koje su podržale ili sudjelovale u ovom istraživanju. Posebno se zahvaljujemo osobama na izdržavanju kazne zatvora koji su bili voljni da sudjeluju kao ispitanici u ovom istraživanju, osoblju kazneno popravnih ustanova u kojima je provedeno ovo istraživanje, kao i članovima terenskih istraživačkih timova. Posebno zahvaljujemo Globalnom fondu za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, te UNDP-u koji su finansirali ovo istraživanje. Istraživački tim 5

8 6

9 SADRŽAJ Predgovor UVOD HIV/AIDS u Bosni i Hercegovini HIV i druge krvlju i spolno prenosive infekcije u zatvorima...11 HIV...12 HBV...12 HCV Injekcioni prijenos Tetoviranje, pirsanje Seksualno prenosive bolesti...13 Sifilis...14 Zdravlje u zatvorima CILJ STUDIJE Generalni cilj istraživanja...14 Specifični ciljevi istrazivanja: METODOLOGIJA I ISPITANICI Uzorak Vrijeme i mjesto istraživanja Instrumenti istraživanja SaGLASNOST ETIČKOG KOMITETA STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA I ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ REZULTATI Sociodemografski podaci Znanje, stavovi i ponašanje u odnosu na HIV/AIDS Znanje o HIV/AIDS-u, putu prijenosa i načinu spriječavanja Poznavanje puta prijenosa u odnosu na kategoriju zatvora Znanje, stav i ponašanje ispitanika u odnosu na HIV/AIDS, prema zatvorskom stažu Stav ispitanika u odnosu na osobe koje žive sa HIV-om Rizici ponašanja prije dolaska u zatvor...26 Seksualno ponašanje...26 Korištenje droga Rizično ponašanje u zatvoru...28 Seksualno ponašanje...28 Korištenje droge...28 Tetoviranje i zatvor Testiranje na HIV/SPI...30 Rezultati testiranja Indikatori RASPRAVA ZAKLJUČCI I PRIJEDLOG MJERA Literatura ANEKS ANEKS 2. UPITNIK

10 8

11 Skraćenice AIDS BiH FBiH RS HBV HCV HIV NVO RS SPI IKZ IKD DPST Sindrom stečene imunodeficijencije Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Republika Srpska Virus hepatitisa B Virus hepatitisa C Virus humane imunodeficijencije Nevladina organizacija Republika Srpska Spolno prenosive infekcije Izdržavanje kazne zatvora Injekcijski korisnici droge Dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje 9

12 10

13 1. UVOD 1.1 HIV/AIDS u Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina je zemlja s niskim stepenom HIV epidemije, ali okolnosti u zemlji (loši socioekonomski uslovi, visoka nezaposlenost, nedovoljna obrazovanost stanovništva naročito po pitanju transmisije HIV-a i spolno prenosivih infekcija, porast narkomanije, porast kriminala, prostitucija, trgovina ljudima, migracije, stigma, diskriminacija, nepoznavanje teško dostupne populacije izložene povečanom riziku), predstavljaju potencijalnu opasnost od širenja HIV-a u naredenom periodu. Uvođenjem druge generacije nadzora, aktivnosti na sprječavanju i suzbijanju HIV/AIDS-a usmjeravaju se na subpopulacijske grupe, čije rizično ponašanje može doprinijeti daljnjem širenju infekcije most prema općoj populaciji HIV i druge krvlju i spolno prenosive infekcije u zatvorima Brojna istraživanja u svijetu potvrđuju da osobe na izdržavanju kazne zatvora predstavljaju jednu od populacija posebno izloženih riziku od HIV-a i drugih krvlju, odnosno spolno prenosivih infekcija zbog visokog nivoa rizičnog ponašanja u zatvorima. Također, iskustva velikog broja zemalja pokazuju da je na temelju rezultata tih istraživanja, kreiranjem specifičnih programa prevencije, edukacije, informisanja u zatvorskim sistemima, moguće spriječiti prijenos HIV-a među osobama na izdržavanju kazne zatvora. Zatvorska populacija u Bosni i Hercegovini se kreće oko 2600 zatvorenika, a u zemlji ima 15 zatvorskih ustanova. Na području Federacije Bosne i Hercegovine postoji jedan kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa, četiri kazneno-popravna zavoda poluotvorenog tipa i tri odjeljenja kazneno-popravna zavoda poluotvorenog tipa. Ukupni smještajni kapacitet su 1052 mjesta za osuđene osobe i 361 mjesto za smještaj osoba na izdržavanju mjera pritvora. Na području Republike Srpske postoje dva kazneno-popravna zavoda zatvorenog tipa, jedan kaznenopopravni zavod poluotvorenog tipa i tri okružna zatvora. Ukupni smještani kapaciteti su 770 mjesta za osuđene osobe i 285 mjesta za smještaj osoba na izdržavanju kazne pritvora. U Brčko Distriktu BiH ne postoji kazneno-popravna ustanova u kojoj bi se izdržavala kazna zatvora, već se kazne zatvora izvršavaju u entitetskim kazneno-popravnim ustanovama. (2007) Na području BiH, zatvorska populacija krajem godine je iznosila ukupno 2668 zatvorenika, od toga je muških i ženskih punoljetnih osuđenika 2179, u Federaciji BiH 1332 i u RS 847. Okvirna stopa iznosi oko 69 zatvorenika/ stanovnika. U Evropskoj uniji stopa nacionalne zatvorske populacije se kreće od 66 do 285 zatvorenika na stanovnika. U zemljama članicama iz Centralne i Istočne Evrope registruje se veća prosječna stopa. Među osuđenim osobama u većini zemalja EU, zatvorenici kažnjeni zbog zloupotrebe opojnih droga čine između 10-30%. 11

14 Stope HIV-a, hepatitis B i C infekcije među osobama na izdržavanju kazne zatvora u većini zemalja znatno su veće od onih u općoj populaciji, zbog rizičnih ponašanja prije i tokom izdržavanja zatvorske kazne. Iako osobe na izdržavanju kazne zatvora mogu biti zaražene i prije dolaska u zatvor, nesumnjivo postoji rizik da budu zaraženi u zatvoru kroz nesigurne seksualne aktivnosti (uključujući i istospolne seksualne odnose) silovanja, nesigurno tetoviranje, rituale s razmjenjivanjem krvi, razmjenu injekcijske opreme i drugih oštrih instrumenata. Zbog visokog stupnja mobilnosti između zatvora i zajednice, HIV/ AIDS i ostale spolno prenosive infekcije ne ostaju unutar zatvora. HIV Humani imunodeficijentni virus (HIV) ne može opstati niti se reproducirati izvan živog domaćina, ali se prenosi sa osobe na osobu nezaštićenim (heteroseksualnim ili homoseksualnim) odnosom, kontaktom oštećene kože ili sluznice sa tjelesenim sekretima (npr. krv, sjemena tekućina), korištenjem zaraženim iglama ili špricama, uključujući dijeljenje među injekcionim korisnicima droge, transfuzijom zaražene krvi ili njenih komponenata i transplatacijom. Rizik za prijenos HIV-a seksualnim odnosom je niži nego kod većine drugih spolno prenosivih uzročnika. Ipak, prisutnost, drugih spolno prenosivih bolesti, npr. ulceracija, može olakšati prijenos HIV-a. HBV Hepatitis B virus (HBV) je krvlju prenosivi uzročnik, prenosi se perkutanim i permukoznim (npr. seksualnim putem) izlaganjem zaraženom krvi ili tjelesnim tečnostima (sjemena tečnost ili pljuvačka). HBV cirkulira u viskom titru u krvi, i u nižem titru u drugim tjelesnim tečnostima (npr. sjemena tečnost, vaginalni sekret ili pljuvačka) i približno je 100 puta više infektivniji od HIV-a, i 10 puta više infektivniji od HCV-a. Većina osoba sa kroničnom HBV infekcijom su asimptomatične, i jedna trećina nema znakove bolesti jetre, uprkos visokom stepenu viralne replikacije u hepatocitima. Stopa progresije u cirozu i hepatocelularni karcinom varira u skladu sa godinama pri sticanju kronične infekcije, HBeAg statusa, koinfekciji sa HDV-om, HIV-om, HCV-om, i konzumiranjem alkohola. HCV Hepatitis C virus (HCV) je uzročnik koji se prenosi krvlju, najučinkovitije direktnim perkutanim izlaganjem zaražene krvi. Među novoinficiranim osobama sa HCV-om, samo 20-30% ima simptome akutnog hepatitisa. Kronična infekcija se razvija među 75-85% osoba zaraženih u starijoj dobi (preko 45 godina), i među 50-60% osoba inficiranih u mlađoj dobi. Većina osoba sa kroničnim HCV infekcijama su asimptomatski i približno 30% nema znakove bolesti jetre. Rizik za progresiju u cirozu varira sa godinama pri inficiranju, od 10-20% kod onih koji su inficirani kao starije osobe, do manje od 5% među osobama koje su inficirane u mladosti. Klinička progresija je također ubrzana konzumiranjem alkohola, kroničnom koinfekcijom sa HBV-om, i češća je kod osoba muškog spola. Koinfekcija sa HIV-om povećava HCV viremiju, stopu progresije u u fibrozu i cirozu, i moratalitet povezan sa jetrom. Karcinom razvija 1-5% osoba sa kroničnim hepatitisom C. 12

15 1.3 INJEKCIONI PRIJENOS Dijeljenje šprica za injekciono korištenje droge je također učinkovit način za prijenos bolesti koji se prenose krvlju. Uprkos naporima da se spriječi unos droge unutar zatvora, injekciono korištenje droge u zatvorima je česta pojava koja predstavlja veliki rizik za prijenos infekcija koje se prenose krvlju. Zbog toga što je krijumčarenje opreme za injektiranje u zatvore puno teže nego krijumčarenje droge, često samo nekoliko šprica kruži među zatvorenicima unutar zatvora. Prijenos je uzrokovan razmjenom krvi, jer se dio krvi može zadržati u šprici i injektirati drugom korisniku. Prevencija je zasnovana na sprječavanju prijenosa uzrokovanim kontaminiranim špricama. Na populacijskom nivou, usvajanje pragmatične politike za smanjenje rizika stvara najprihvatljivije uvjete za sprječavanje prijenosa. Ako ne postoji takva politika, institucije mogu promovirati sigurnu praksu injektiranja intervencijama, od zdravstvene edukacije do programa igala i šprica. Visoka koncentracija virusa hepatitisa B i C u krvi i njihova sposobnost da žive izvan tijela, čini ih lakše zaraznim od HIV-a. Da bi se spriječila infekcija sa virusom hepatitisa B i C, injekcioni korisnici droge bi trebali izbjegavati dijeljenje bilo kojeg dijela njihove injekcione opreme, uključujući šprice, pamučne filtere, vodu i kuhala TETOVIRANJE, PRIRSANJE Iako je tetoviranje zabranjeno u zatvorima, u brojnim zemljama je to vrlo česta aktivnost. Tetoviranje se obično izvodi u nečistim uvjetima korištenjem olovaka i igala. Nesterilna oprema za tetoviranje može poslužiti kao učinkovito sredstvo za prijenos infekcija koje se prenose krvlju. Tetoviranje je povezano sa rizikom za dobijanjem HIV-a, virusa hepatitisa B, virusa hepatitisa C i tetanusa. Pirsanje je također prisutno u mnogim zatvorima. Dijelovi tijela koji se najčešće probuše su ušna školjka i hrskavica, obrva, usna, nos, jezik, bradavica, pupak i genitalije SEKSUALNO PRENOSIVE BOLESTI Zatvorska populacija zahvaćena spolno prenosivim bolestima može očekivati porast broja slučajeva HIV infekcije: spolno prenosive bolesti koje narušavaju integritet može i mukoznih membrana može lako prokrvariti, na taj način se povećava zaraznost i osjetljivost na HIV. Spolno prenosive infekcije su važan prediktor HIV infekcije zbog toga što pokazuju prisutnost ponašanja povezanog sa prijenosom HIV-a. Najbolji način za sprječavanje spolno prenosivih bolesti je potpuno izbjegavanje seksualnih odnosa, ali to nije realno očekivati, jer je većina zatvorenika u seksualno aktivnim godinama, a neki od njih mogu biti subjekt različitih formi seksualnog zlostavljanja. Ipak, zatvorenici mogu biti poticani na učenje kako spriječiti spolno prenosive infekcije i uobičajene simptome spolno prenosivih infekcija, i kako da potraže zdravstvenu njegu čim primjete bilo kakav simptom. SIFILIS Bez liječenja, uzročnik sifilisa, Treponema pallidum, ostaje u tijelu cijelog života, vodeći teškim oštećenjima, poremećajima nervog sistema i smrti. Sifilis prolazi kroz nekoliko faza, sa različitim 13

16 simptomima za svaku fazu. Sifilis se prenosi nezaštićenim vaginalnim, analnim i oralnim odnosom, ljubljenjem, ili sa majke na plod tokom trudnoće. Najzarazniji je u ranoj fazi sekret koji curi iz čankra je jako infektivan. ZDRAVLJE U ZATVORIMA Zdravstvene usluge u zatvorima, tamo gdje postoje, uglavnom su izvan zdravstvenog sistema obično insuficijentnih kapaciteta, karakterizirane nedostatkom osoblja i drugih resursa. Djelotvorne politike sprječavanja HIV-a i SPI (spolno prenosive infekcije) unutar zatvora su često onemogućene poricanjem postojanja faktora koji doprinose njihovom širenju (dostupnost droge, seksualne aktivnosti, nedostatak zaštite). Korisnici droga i osobe koje žive s HIV-om u zatvoru su često stigmatizirana grupa izložena socijalnoj izolaciji, nasilju i kršenju ljudskih prava od strane osoba na izdržavanju kazne zatvora, pa i od zatvorskog osoblja. Zaposlenici u zatvorima su, također, u opasnosti od HIV infekcije i ostalih krvlju prenosivih infekcija putem izloženosti krvi i tjelesnim tekućinama (slučajno ozljeđivanje kontaminiranim priborom). Nedostatak HIV/AIDS/SPI preventivnih programa u zatvorima ugrožava ne samo zdravlje osoba na izdržavanju kazne zatvora i zatvorskog osoblja, nego i zdravlje šire društvene zajednice. 2. CILJ STUDIJE GENERALNI CILJ ISTRAŽIVANJA Procijeniti stanje s obzirom na HIV i druge SPI u zatvorima u BiH, što bi omogućilo donošenje i implementaciju sveobuhvatnih, na dokazima temeljenih programa prevencije i liječenja HIV-a i drugih SPI (što predstavlja doprinos održanju statusa zemlje sa niskom prevalencom HIV-a). SPECIFIČNI CILJEVI ISTRAŽIVANJA: Procijeniti HIV/SPI prevalencu u zatvorskoj populaciji; Odrediti veličinu samoprijavljenog rizičnog ponašanja među osobama na izdržvanju kazne zatvora prije i za vrijeme tekućeg izdržavanja kazne zatvora) te identificirati druge faktore rizika koji bi mogli biti povezani s prijenosom HIV-a i drugih SPI; Istražiti udruženost rizičnog ponašanja i prevalence HIV/ SPI medju osobama na izdržavanju kazne zatvora; Procijeniti stepen znanja, stavova, ponašanja i prakse osoba na izdržvanju kazne zatvora u vezi s HIV/SPI; Utvrditi dostupnost promotivno-preventivnih usluga, informacija, edukacije, komunikacije o HIV/SPI u zatvorima; Osigurati osnovu za kontinuirano praćenje i vrjednovanje rezultata intervencijskih programa. 14

17 3. METODOLOGIJA I ISPITANICI 3.1. UZORAK Istraživanje je provedeno kao studija presjeka, na slučajno odabranom uzorku od 620 osoba na izdržavanju kazne zatvora u BiH, anketiranjem ispitanika primjenom standardiziranog upitnika i uzorkovanjem krvi za laboratorijsko testiranje na HIV i druge SPI (hepatitis B i C, sifilis). Kriterij uključivanja: osobe koje su na izdržavanju kazne zatvora duže od dva mjeseca, zatečeni u određenom danu istraživanja. Kriterij isključivanja: osobe na izdržavanju kazne zatvora koje su kraće od dva mjeseca u zatvoru, u samicama, koji su rijetko u kontaktu s drugim osobama izdržavanju kazne zatvora i oni koji prema procjeni zatvorskog osoblja predstavljaju veliku opasnost za anketara. Selektirani ispitanici, (nakon dobijanja informiranog pristanka) su bili anketirani (samoadministriranje upitnika u grupi), a nakon toga je uziman uzorak krvi za laboratorijsku analizu VRIJEME I MJESTO ISTRAŽIVANJA Istraživanje je provedeno u vremenu od godine u 10 odabranih zatvora (4 u FBiH, 6 u RS) na ukupnom uzorku od 620 ispitanika (421 u FBiH i 199 u RS). Prethodno je tim za procjenu, u saradnji sa zatvorskom službom, pripremio mjesto istraživanja - listu osoba na izdržavanju kazne zatvora, raspoređenih u manje grupe (mogućnost grupnog ispunjavanja upitnika) INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA Anketiranje su provodili posebno educirani NVO volonteri primjenom standardiziranog upitnika. Upitnik je bio šifriran, ista šifra je pratila i uzorak krvi (5 ml) koji je uziman vakutajnerom, nakon informiranog pristanka, odmah nakon anketiranja. Šifrirani uzorak s propratnom uputnicom s istom identifikacijskom šifrom je službeno dostavljan u odabrani laboratorij. Testiranje se provodilo pomoću ELISA testova novije generacije i rezultati su dostavljani nadležnom koordinatoru terenskog tima koji ih je kovertirane, zalijepljene, sa šifrom na koverti, putem zatvorskog koordinatora dostavljao svakom ispitaniku ponaosob-prema pripadajućoj šifri uz pojašnjenje nalaza i preporuku za eventualne dalje kontrole. 15

18 4. SAGLASNOST ETIČKOG KOMITETA Poštujući načela Helsinške deklaracije i njezinih dopuna, etičnost istraživanja je osigurana kroz informirani pristanak ispitanika za sudjelovanje u istraživanju, zaštitom podataka ispitanika u uzorku bez navođenja osobnih podataka. Prije istraživanja je osigurana suglasnost etičkog komiteta za provođenje istraživanja u FBiH. U Republici Srpskoj saglasnost za provođenje istraživanja je dobijena od strane Ministartsva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske jer u vrijemr provođenja istraživanja u Institutu za javno zdravstvo nije bio uspostavljen etički komitet. Dobijene saglasnosti su potvrda da se neće povrijediti dostojanstvo i pravo ispitanika na zaštitu privatnosti, čiji će podaci biti korišteni za planiranje i primjenu mjera zaštite javnog zdravlja. 5. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA I ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ Nakon logičke obrade ispunjenih upitnika i unosa podataka u bazu programskog sistema Microsoft Access 2000, za statističku analizu je koristen programski sistem SPSS for Windows (inačica 15.00, SPSS INC, Chicago, Illinois, SAD) U obradi podataka je korišten metod deskriptivne statistike. Podaci su prikazani kao frekvencija i postotak za kategorijske varijable, medijan i raspon za ordinalne, te za kontinuirane varijable ovisno o distribuciji podataka srednja vrijednost i standardna devijacija. Za testiranje razlike je korišten χ 2 test, razina vjerojatnosti od p<0,05 je uzeta kao statistički značajna. Rezultati istraživanja su prezentirani po poglavljima: opće informacije (uključujuči stopu odgovora, sociodemografske karakteristike), istoriju izdržavanja kazne zatvora (aktualna i ranija), prevalenca HIV-a i drugih SPI, prevalenca injekcionih korisnika droga, njihove karakteristike, prijavljene seksualne aktivnosti i ponašanja ispitanika, analiza kontributivnih faktora koji povečavaju rizik izloženosti infekciji HIV, HGV, HBV, sifilis-a. 16

19 6. REZULTATI Istraživanje je provedeno kao prevalentna studija među osobama na izdržavanju kazne u deset zatvora na području BiH, četiri u Federaciji BiH (Zenica, Sarajevo, Mostar i Tuzla) i šest u Republici Srpskoj (Banja Luka Trebinje Doboj Istočno Sarajevo, Bijeljina i Foča) Istraživanjem je obuhvaćeno 620 ispitanika što predstavlja zadovoljavajuću stopu odaziva od 84%. Od ukupnog broja ispitanika, 54,7% su na izdržavanju kazne u strogom tipu zatvora. Ukupno 620 ispitanika ja sudjelovalo u anketi koja se sastojala od ispunjavanja upitnika sa 31 pitanjem, a njih 595 je pristalo na davanje uzorka krvi za testiranje na HIV, odnosno HCV, HBV i sifilis (588) SOCIODEMOGRAFSKI PODACI Preko 97% ispitanika su državljani BiH, muškarci čine 93,7% ukupnog uzorka. Prosječna dob ispitanika je 34 godine (St.dev.10,639), u rasponu od 17 do 71 godine. Najveći dio ispitanika (38%) pripada dobnoj grupi godina, sa 40,7% ispitanika muškog, odnosno 48,7% ženskog spola mlađih od 30 godina. Grafikon 1: Raspored ispitanika (ukupni uzorak) po dobnim grupama 68 i više 0,2% ,0% 3,3% 6,7% 13,6% RS n=195 F/BiH n= ,1% 17,9% ,7% 38,6% ,6% 32,9% <18 0 0,5% 0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% Veći udio (61,9%) čine ispitanici sa srednjom stručnom spremom, bez škole ih je 2,6% (nešto manje u RS, 2,0% i općenito nešto bolji obrazovni profil imaju ispitanici u RS subuzorku). 17

20 Grafikon 2: Struktura ispitanika (ukupan uzorak) prema stepenu obrazovanja 2,5% visoka škola 1,2% RS n=198 F/BiH n=421 8,6% viša škola 5,0% srednja škola 68,2% 58,9% osnovna škola 1-7 razreda bez škole 2,5% 5,7% 2,0% 2,9% 16,2% 26,4% 0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0% 60,0% 70,0% 80,0% Preko polovine ispitanika (50,6%) prije izdržavanja kazne zatvora nisu bili zaposleni, 46,4% ih je u braku/ izvanbračnoj zajednici, 39% su samci. Prema dužini kazne koju služe, najveći udio u ukupnom uzorku čine ispitanici osuđeni na 3-5 godina, u prosjeku 5 godina i 4 mjeseca (raspon od 2 mjeseca do 32 godine). Grafikon 3: Struktura ispitanika (ukupni uzorak) prema duzini odlezane kazne > 3 god 27,7% 30,6% RS n=195 F/BiH n= god 32,8% 30,1% < 1 god. 39,5% 39,2% Najveći udio u uzorku (39,3%) čine ispitanici koji jos nisu napunili godinu dana izdržavanja kazne zatvora, dok ih je trećina ispitanika u zatvoru duže od tri godine. 18

21 Grafikon 4: Struktura ispitanika po ucestalosti izdrzavanja kazne zatvora 2 i više puta 20,20% 26,00% RS n=198 F/BiH n=419 jedanput 18,20% 22,00% nikad 52,00% 61,60% 0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% Za više od polovice ispitanika (55,1%) ovo je prvo izdržavanje kazne zatvora dok je njih 24,1% do sada bilo 2 i više puta na izdržavanju kazne. Ispitanici RS subuzorka su u većem postotku po prvi put u zatvoru. Grafikon 5: Struktura uzorka prema dužini kazne na koju su osuđeni ispitanici > 10 god 12,60% 17,20% RS n=198 F/BiH n= god 20,20% 18,20% 3-5 god 1-2 god 30,80% 27,80% 26,80% 23,20% < 1 god 9,60% 13,6% 0,0% 5,0% 10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% Najveći udio uzorka čine ispitanici osuđeni na kaznu od 3-5 godina zatvora. U subuzorku FBiH su više zastupljeni ispitanici sa najkraćom (<1godine) i najdužom (>10 godina zatvora. Preko 55% ispitanika je stupilo na izdržavanje kazne zatvora bez ikakve prethodne edukacije ili informacije o HIV/AIDS-u. 19

22 Grafikon 6: Informisanje ispitanika o HIV/AIDS-u prije zatvora RS n=195 F/BiH n=417 da 42,7% 49,7% 10,0% 30,0% 50,0% 70,0% Ispitanici RS subuzorka su u većem postotku prošli edukaciju, informisanje o HIV/AIDS-u prije dolaska na izdržavanje kazne zatvora. Prema vlastitoj procjeni, 41% ispitanika zna malo o HIV/AIDS-u (osobito oni iz federalnog subuzorka, dok oni iz RS subuzorka u najvećem postotku, njih 43% smatra da znaju dosta). Grafikon 7: Najčesći izvori informacija o HIV/AIDS-u, ukupni uzorak nisam dobio informacije od zdravstvene službe od drugih zatvorenika tecaj održan u zatvoru predavanja u zajednici/školi preko TV/radio od prijatelja ili obitelji iz novina/magazina 6,6% 10,8% 6,6% 12,4% 5,1% 7,2% 20,9% 14,1% 8,7% 11,7% 30,1% 25,4% 12,8% 15,1% 34,2% 26,1% RS N=196 F/BiH n=418 iz brošura o HIV/AIDSu 22,7% 38,8% 0,0% 20,0% 40,0% 60,0% 80,0% Kao najčešće izvore informacija o HIV/AIDS-u ispitanici navode novine, pisane medije odnosno TV, radio. Ispitanici iz RS subuzorka u najvećem postotku navode pisane izvore informacija o HIV/AIDS-u (brošure, novine), za subuzorak u FBiH to su novine, odmah zatim TV/radio.10% ukupnog uzorka navode da nisu dobili informacije o HIV/AIDS-u. 20

23 6.2. ZNANJE, STAVOVI I PONAŠANJE U ODNOSU NA HIV/AIDS Odgovori na pitanja o znanju su grupisani u tri grupe: općenito znanje o HIV/AIDS-u, o putu prijenosa te o načinu spriječavanja HIV infekcije ZNANJE O HIV/AIDS-u, PUTU PRIJENOSA I NAČINU SPRIJEČAVANJA Tabela 1. Struktura ispitanika s tačnim odgovorima na postavljene tvrdnje o HIV/AIDS-u SLAŽETE LI SE SA NAVEDENIM TVRDNJAMA? BiH F/BiH RS AIDS je uzrokovan HIV-om n=607 % n=413 % n=194 % da , , ,8 Svi ljudi zaraženi HIV-om imaju AIDS n=609 % n=416 % n=193 % ne , , ,3 Svi homoseksualci imaju HIV/AIDS n=605 % n=413 % n=192 % ne , , ,3 Osoba koja izgleda zdravo može biti zaražena HIV-om n=610 % n=414 % n=196 % da , , ,6 Osobe zaražene HIV-om su podložnije oboljenjima n=605 % n=413 % n=192 % da , , ,0 Postotak tačnih odgovora na pojedina pitanja o HIV/AIDS-u se kretao od 45,5% do 73,3% (ispitanici iz RS subuzorka, na pojedina pitanja pokazuju nešto bolje znanje). Najmanji broj ispitanika zna da svi ljudi koji žive sa HIV-om nemaju AIDS. Preko 50% ispitanika (RS subuzorak preko 69%) smatraju da svi homoseksualci imaju AIDS!? 21

24 Tabela 2. Znanje o putu prijenosa HIV infekcije NA KOJI NAČIN SE MOŽE ZARAZITI HIV-om? BiH FBiH RS Vaginalnim seksualnim odnosom bez kondoma n=618 % n=421 % n=197 % da , , ,4 Analnim seksualnim odnosom bez kondoma n=613 % n=416 % n=197 % da , , ,3 Oralnim seksom n=601 % n=408 % n=193 % da , , ,9 Ubodom komarca n=595 % n=403 % n=192 % ne , , ,5 Korištenjem zajedničkog pribora za jelo n=598 % n=408 % n=190 % ne , , ,2 Korištenjem zajedničkog toaleta n=595 % n=408 % n=187 % ne , , ,5 Razmjenom pribora za injektir. droge n=612 % n=417 % n=195 % da , , ,7 Rukovanjem sa osobom zaraženom HIVom n=601 % n=408 % n=193 % ne , , ,0 Sa zaražene majke na dijete toijekom trudnoće i poroda n=603 % n=409 % n=194 % da , , ,6 Zajedničkom opremom za tetoviranje/pirsing n=616 % n=418 % n=198 % da , , ,8 Korištenjem zajedničke britvice za brijanje, četkice za zube i sl. n=614 % n=416 % n=198 % da , , ,8 Postotak tačnih odgovora na pitanja o putu prijenosa HIV infekcije se kretao od 39,7% (oni koji znaju da se HIV ne prenosi ubodom komarca) do 84,1% (oni koji znaju da se HIV-om može zaraziti nezaštićenim vaginalnim odnosom sa osobom koja ima HIV infekciju). I u ovoj grupi pitanja ispitanici iz RS subuzorka pokazuju bolje poznavanje načina transmisije HIV infekcije. Najmanji postotak ispitanika (9,4%) zna da se HIV transmisija ne može spriječiti samim HIV savjetovanjem i testiranjem (tabl. 3). 22

25 Tabela 3: Poznavanje načina prevencije HIV transmisije PO VAŠEM MIŠLJENJU, PRIJENOS HIV-a SE MOŽE SPRIJEČITI: BiH F/BiH RS Uzdržavanjem od spolnih odnosa n=608 % n=414 % n=194 % da , , ,9 Vjernošću jednom, HIV nezaraženom partneru n=604 % n=411 % n=193 % da , , ,7 Pravilnim korištenjem kondoma kod svakog seksualnog odnosa n=617 % n=418 % n=199 % da , , ,9 HIV savjetovanjem i testiranjem n=609 % n=414 % n=195 % ne 57 9, ,1 15 7,7 Korištenjem jednokratnog pribora za tetoviranje n=611 % n=415 % n=196 % da , , ,0 Korištenjem jednokratnog pribora za injektiranje droge n=597 % n=408 % n=189 % da , , ,6 Gotovo 80% ispitanika je tačno odgovorilo da se transmisija HIV-a može spriječiti pravilnim koristenjem kondoma pri svakom spolnom odnosu. I u ovoj grupi pitanja, veći postotak tačnih odgovora su dali ispitanici iz RS subuzorka. Od ukupnog broja ispitanika, najmanje ih (9,4%) zna da se HIV transmisija ne može spriječiti samim HIV savjetovanjem i testiranjem što je možda posljedica nerazumijevanja pitanja jer HIV savjetovanje i testiranje može doprinijeti znanju koje međutim treba pretočiti u redukciju rizičnog ponašanja POZNAVANJE PUTA PRIJENOSA U ODNOSU NA KATEGORIJU ZATVORA Od 345 ispitanika iz teških zatvora, na svih 11 pitanja o putu prijenosa HIV-a, tačno je odgovorilo njih 23 (6,7%), a od 275 ispitanika iz zatvora poluotvorenog tipa, na svih jedanaest pitanja tačno je odgovorilo njih 14 (5,1%). Tabela 4: Poznavanje puta prijenosa HIV infekcije u odnosu na tip zatvora TIP ZATVORA PITANJA O PUTU PRIJENOSA HIV-a Poluotvoreni Zatvoreni n=275 % n=345 % Sva pitanja tačno odgovorena 14 5,0 23 6,7 Nisu sva pitanja tačno odgovorena , ,3 χ 2 test df P 0, ,411 Ispitanici iz teških zatvora su u većem postotku tačno (bez statističke značajnosti, p>0,5) odgovorili na pitanja o putu prijenosa HIV infekcije u odnosu na one iz polutvorenog tipa zatvora. 23

26 Tabela 5: Znanje o HIV/AIDS-u u odnosu na spol i tip zatvora SLAŽETE LI SE SA NAVEDENIM TVRDNJAMA? % TAČNIH ODGOVORA SPOL TIP ZATVORA M Ž Poluotvoreni Zatvoreni AIDS je uzrokovan HIV-om 63,1 59,45 67,6 59,2 Svi ljudi koji su zaraženi HIV-om imaju AIDS 45,3 47,3 48,8 42,8 Svi homoseksualci imaju HIV/AIDS 58,2 60,5 63,1 54,6 Osoba koja izgleda zdravo, može biti zaražena HIV-om Osobe zaražene HIV-om su podložnije različitim oboljenjima 72,9 78,9 75,2 71,7 68,0 69,2 72,0 65,0 Ispitanice u nešto većem postotku, u odnosu na ispitanike muškog spola, daju tačne odgovore na četiri od pet postavljenih pitanja o HIV/AIDS-u. U odnosu na kategoriju zatvora, osobe na izdržavanju kazne u zatvorima poluotvorenog tipa u većem postotku daju tačne odgovore na svako od postavljenih pitanja o HIV/AIDS-u. Tabela 6: Znanje o načinu transmisije HIV infekcije, po spolu, kategoriji zatvora NA KOJI NAČIN SE NETKO MOŽE ZARAZITI HIVom % TAČNIH ODGOVORA SPOL TIP ZATVORA M Ž Poluotvoreni Zatvoreni Vaginalnim spolnim odnosom, bez kondoma 83,4 94,8 85,8 82,7 Analnim spolnim odnosom, bez kondoma 73,9 71,0 70,0 76,6 Oralnim seksualnim odnosom 52,6 51,3 51,3 53,3 Ubodom komarca 39,2 45,7 40,1 39,2 Korištenjem zajedničkog posuđa 43,8 48,5 44,2 44,0 Korištenjem zajedničkog toaleta 46,1 50,0 46,9 45,9 Uzimanjem droge zajedničkim priborom 82,4 79,4 82,6 81,8 Rukovanjem s osobom zaraženom HIV-om 62,7 60,0 66,5 59,5 Sa zaražene majke na dijete tokom trudnoće i poroda 62,4 69,2 66,5 60,0 Zajedničkom opremom za tetoviranje 81,4 74,3 81,9 80,2 Korištenjem zajedničke britvice, četkice za zube 71,8 73,6 74,0 70,3 Ispitanici u većem postotku tačno navode da se HIV-om moze zaraziti putem analnog spolnog odnosa bez kondoma, kao i oralnim seksualnim odnosom, dok ispitanice u visokom postotku (94,8%) tačno navode da se vaginalnim spolnim odnosom bez kondoma može zaraziti HIV-om. 24

27 Tabela 7: Znanje o prevenciji transmisije HIV-a, po spolu, kategoriji zatvora % TAČNIH ODGOVORA KAKO SE MOŽE SPRIJEČITI TRANSMISIJA HIV INFEKCIJE? SPOL TIP ZATVORA M Ž Poluotvoreni Zatvoreni Uzdržavanjem od spolnih odnosa 59,8 57,4 62,5 57,4 Vjernošću jednom, HIV nezaraženom partneru Pravilnim korištenjem kondoma svaki put prilikom seksualnog odnosa 54,4 52,6 58,4 51,0 80,1 76,9 82,7 77,6 HIV savjetovanjem i testiranjem 9,6 5,2 8,9 9,6 Izbjegavanjem korištenja zajedničkog pribora za tetoviranje Korištenjem jednokratnog pribora za injektiranje droge 69,0 64,1 71,0 66,9 68,6 66,6 70,7 66,7 Žene na izdržavanju kazne zatvora u odnosu na muške ispitanike su pokazale slabije poznavanje načina kako se može spriječiti transmisija HIV-a. Ispitanici koji služe kaznu u poluotvorenim zatvorima, u odnosu na one u teškim zatvorima, u većem postotku daju tačne odgovore na pitanja kako se može sprijećiti transmisija HIV-a ZNANJE STAV I PONAŠANJE ISPITANIKA U ODNOSU NA HIV/AIDS, PREMA ZATVORSKOM STAŽU ANOVAIspitanici se značajno razlikuju u znanju, ovisno o dužini vremena provedenog na izdržavanju zatvorske kazne u zadnjih 10 godina (F=4,143; p=0,016). Ispitanici koji su proveli od 2 mjeseca do jedne godine u zatvoru, imali su značajno manje znanja od onih koji su proveli u zatvoru duže od tri godine (Poshoc Scheffe test, p=0,021). Tabela 8: Znanje, stav i ponasanje u odnosu na HIV/AIDS prema duzini zatvorskog staza VARIJABLA Teoretski raspon bodova M±SD BODOVA PREMA DUŽINI TRAJANJA ZATVORA F p 2-12 mjeseci 1-3 god. > 3 god. Znanje ,33±5,84* 13,62±5,62 13,94±4,92 4,143 0,016 Stav 0-4 2,16±1,47 2,27±1,45 2,35±1,43 0,885 0,413 Ponašanje ,26±2,47 17,98±2,36 17,60±2,76 2,704 0,068 U znanju, stavu i ponašanju ispitanika u odnosu na HIV/AIDS nema značajne razlike ovisno o vremenu provedenom u zatvoru (p>0, 05). 25

28 STAV ISPITANIKA U ODNOSU NA OSOBE KOJE ŽIVE SA HIV-om Postotak negativnih odgovora na navedena pitanja predstavlja odraz diskriminirajućeg odnosa ispitanika prema osobi koja živi sa HIV-om. disk Tabela 9: Izjave ispitanika o stavu prema HIV pozitivnim osobama AKO BISTE ZNALI NEKOGA TKO JE ZARAŽEN HIV-om, BISTE LI PRIHVATILI: BiH F/BiH RS Jesti s njim n=611 % n=416 % n=195 % da , , ,1 Družiti se s njim n=612 % n=416 % n=196 % da , , ,1 Dijeliti s njim ćeliju n=608 % n=414 % n=194 % da , , ,8 Pružiti mu podršku n=612 % n=417 % n=195 % da , , ,5 Nešto više od trećine ispitanika bi prihvatilo jesti s nekim tko je zaražen HIV-om odnosno dijeliti ćeliju s njim ( ti % su nešto veći kod ispitanika iz RS subuzorka). Od 605 ispitanika koji su odgovorili na to pitanje njih 90 (14,9%) je dalo negativan odgovor na sve četiri ponuđene opcije (subuzorak FBiH 17,4%; subuzorak RS 9,4). Zatvorenici iz poluotvorenog tipa zatvora su imali 2,40±1,43 bodova u rasponu 0-4 boda na ljestvici stava prema osobi zaraženoj HIV-om, dok su ispitanici iz zatvorenog tipa zatvora imali 2,14±1,46 bodova, zbog čega su ispitanici iz poluotvorenog tipa zatvora imali značajno pozitivniji, otvoreniji stav prema osobama koje žive sa HIV-om (Student t-test=2,145: p=0,032) 6.3. RIZIČNO PONAŠANJE PRIJE ODLASKA U ZATVOR SEKSUALNO PONAŠANJE Od 612 ispitanika, njih 82,4% navode da su imali seksualni odnos bez kondoma. Istospolni seksualni odnos navodi njih 4,2% (FBiH subuzorak 5,5%, RS 1,5%). Od 442 ispitanika koji prijavljuju seksualni odnos sa slučajnim partnerom, njih 86,4% pri tome nisu koristili kondom. Plaćenu seksualnu uslugu prijavljuje 22% ispitanika, a 7,3% ih navodi da se liječilo od neke spolne bolesti. KORIŠTENJE DROGA Od 617 ispitanika koji su odgovorili na pitanje o uzimanju droge, njih 231 (37,4%) je koristilo drogu prije dolaska u zatvor (FBiH, 41,8%, RS, 28,3%). Od ukupnog broja ispitanika, njih 107 (17,4% od ukupnog uzorka) je koristilo drogu injekciono (FBiH, 18,4% i RS, 15,2%). 26

29 Tabela 10: Udio ispitanika koji su prije dolaska u zatvor injekciono koristili drogu OSOBE NA IZDRŽAVANJU KAZNE ZATVORA BiH F/BiH RS KOJE SU PRIJE ZATVORA KORISTILI DROGU INJEKTIRANJEM n=616 % n=418 % n=198 % da , , ,2 Osobe na izdržavanju kazne zatvora koji su prije dolaska u zatvor razmjenjivali pribor za n=107 % n=77 % n=30 % injektiranje droge da 62 57, , ,3 Od 107 ispitanika koji su bili injekcioni korisnici droge prije dolaska u zatvor, njih 60 (57,9%) prijavljuje iskustvo razmjene korištenog injekcionog pribora (FBiH, 55,8%; RS, 63,3%). Prosječna dob prvog injektiranja droge u ispitanika je 21 godina, (St.dev.5,423), raspon od godina. Tabela 11: Dob (u godinama) uzimanja prve droge u istraživanom uzorku, ovisno o spolu ispitanika VARIJABLE Dob prvog uzimanja droge * C±Q* =medijan±kvartilni raspon MUŠKI C±Q* PO SPOLU ŽENSKI Mann-Whitney 20,00±7,0 17,50±8,0 230,500 0,310 Nije bilo značajne razlike između muških i ženskih ispitanika u dobi prvog injekcijskog uzimanja droge. Od 229 korisnika bilo kakve droge, njih 15,7% ih je bilo na metadonskom programu u vrijeme započinjanja služenja zatvorske kazne. Od 107 ispitanika koji navode da su injekciono koristili droge u vrijeme započinjanja služenja kazne, njih 27,1% (29) je bilo na metadonskom programu. Tabela 12: Injekciono korištenje droge prije zatvora, prema kategoriji zatvora U P PRIJE DOLASKA U ZATVOR KORISTILI DROGU INJEKCIJSKI TIP ZATVORA Poluotvoreni (%) Zatvoreni (%) Ukupno DA 47 (17,3%) 60 (17,4%) 107 (17,4%) NE 218 (80,1 %) 277 (80,5%) 495 (80,4%) Bez odgovora 7 (2,6%) 7 (2,0%) 14 (2,3%) Ukupno 272 (100,0%) 344 (100,0%) 616 (100,0%) Ne postoji statistički značajna razlika učestalosti injekcionih korisnika droge prema kategoriji zatvora (χ 2 test=0,199; df=2;p=0,905), što ukazuje na činjenicu da je iskustvo injekcionog korištenja droga gotovo jednako prisutno među ispitanicima iz oba tipa zatvora. Taj podatak posredno odražava prisutno ubrizgavanje droga u zajednici, neovisno o karakteru kriminalnog miljea, kao i potrebu kreiranja prioritetnih programa smanjenja štete u zatvorima. 27

30 6.4. RIZIČNO PONAŠANJE U ZATVORU SEKSUALNO PONAŠANJE Od 617 ispitanika, njih 1,6% navodi da su bili zrtva seksualnog nasilja (5 muškog i 1 ženskog spola), 10% fizičkog, a 19,4% psihičkog nasilja. Dobrovoljan seksualni odnos s drugim zatvorenicima navodi 1,9% ispitanika. Tabela 13: Indikatori rizičnog seksualnog ponašanja, po tipu zatvora JESTE LI ZA VRIJEME IZDRŽAVANJA TIP ZATVORA KAZNE ZATVORA IMALI DOBROVOLJNE SEKSUALNE ODNOSE S DRUGIM Poluotvoreni Zatvoreni ZATVORENICIMA n=273 % n=345 % da 5 1,8 7 2,0 ne , ,4 ne želi odgovoriti 3 1,1 9 2,6 Jeste li za vrijeme izdržavanja kazne zatvora bili žrtva seksualnog nasilja? da 4 1,5 6 1,7 ne , ne želi odgovoriti 3 1,1 9 2,6 χ 2 test df P 1, ,393 0, ,774 Kod procjene seksualnog ponašanja osoba na izdržavanju kazne zatvora, 61% ispitanika smatra da se u zatvoru ne prakticiraju medjusobni seksualni odnosi, 32% ih smatra da ih prakticira manji, a 6% veći broj zatvorenika, a da pri analnom seksualnom odnosu nitko ne koristi kondom smatra 69,5% ispitanika. Rizik da se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora zaraze HCV-om i HBV-om, više od trećine ispitanika (37%) smatra visokim, od HIV infekcije nesto nižim (27,5%). Od 615 ispitanika koji su odgovorili na to pitanje, 65,2% ih izjavljuje da im je tokom izdržavanja kazne zatvora dostupno dobrovoljno, povjerljivo HIV savjetovanje i testiranje (DPST), 40,5% ih odgovara da su im u zatvoru dostupni kondomi, u manjem postotku lubrikanti (22,6%), sterilne igle i šprice su bile dostupne svega za 3,3% ispitanika. KORIŠTENJE DROGE Od ukupnog broja ispitanika (620), njih 68 (11%) je za vrijeme izdržavanja kazne u ovom zatvoru uzimalo drogu (FBiH 12,9%, RS 7,0%). Od njih 68 koji navode da su u ovom zatvoru uzimali neku drogu, 16,2% ju je uzimalo injekcijski (FBiH 7/54; RS 4/14). Od ukupnog broja injekcionih korisnika droge koji su došli na izdržavanje kazne (107), njih 9 (8,4%) su nastavili u zatvoru injekcijski uzimati drogu od kojih četvoro pri tome koristi pribor za injektiranje koji je netko drugi koristio (Tabela 14). 28

31 Tabela 14: Ispitanici koji su u ovom zatvoru koristili drogu injektiranjem i pri tome koristili pribor koji je neko drugi koristio ISPITANICI SA ISKUSTVOM INJEKTIRANJA BiH F/BiH RS DROGE KOJI SU NASTAVILI IKD U OVOM ZATVORU n=107 % n=77 % n=30 % da 9 8,4 7 9,1 2 6,7 IKD koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora razmjenjuju pribor za injektiranje droge n=9 % n=7 % n=2 % da 4 44,4 3 42,9 1 50,0 Prvo injektiranje droge u zatvoru prijavljuje 3,7% od ukupnog broja ispitanika koji prijavljuju injekciono korištenje droga (FBiH, 5,2%; RS,0,0%). Statistički značajno veći broj ispitanika sa iskustvom injektiranja droge nije imao prvo injektiranje u zatvoru (χ 2 test=174,075; df=2; P<0,001), što znači da se na izdržavanje kazne zatvora uglavnom dolazi sa iskustvom injektiranja droge što u zatvorskim okolnostima predstavlja dodatni rizik izlaganja HIV/SPI. U odnosu na kategoriju zatvora, od njih 6 koji izjavljuju da pri injektiranju razmjenjuju pribor, petoro je iz zatvora zatvorenog tipa. Tabela 15: Razmjena pribora za injektiranje droge u zatvoru, po tipu zatvora RAZMJENA PRIBORA ZA INJEKTIRANJE DROGE TIP ZATVORA Poluotvoreni Zatvoreni n=47 % n=60 % χ 2 test df P da 26 55, ,0 ne 20 42, ,3 0, ,884 ne želi odgovoriti 1 2,1 1 1,6 Ne postoji statistički značajna razlika u razmjeni pribora za injektiranje droge u odnosu na kategoriju zatvora (p> 0,5). TETOVIRANJE I ZATVOR Od 618 ispitanika, njih preko 50% ima tetovažu (46,3% prije zatvora i 11,2% u zatvoru), pirsing je imalo 11,1% ispitanika prije, i 1,1% u zatvoru. Od ukupnog broja ispitanika, njih 57,5% ima tetovažu i njih 12,2% prijavljuje tetoviranje već korištenim priborom. 11% ih prijavljuje tetoviranje u zatvoru, pri čemu je njih 25% koristilo već korišten pribor. Ispitanici u zatvorenom tipu zatvora učestalije su imali tetovaže i to napravljene u zatvoru, u odnosu na ispitanike iz poluotvorenog tipa zatvora (χ 2 test=21,922; df=2; p<0,001). 29

32 6.5. TESTIRANJE NA HIV/SPI Od svih ispitanika u uzorku (617), njih 40,2% izjavljuje da su se ikad testirali na HIV, a od 616 ispitanika, njih 137 (22,2%) se testiralo u zadnjih 12 mjeseci. Od ukupnog broja ispitanika (617), njih 18,1% se testiralo u zadnjih 12 mjeseci i zna rezultat testa. Od onih koji navode da su se testirali u zadnjih 12 mjeseci (na to pitanje odgovor je dalo 124 ispitanika), njih 90% zna rezultat testiranja. Tabela 16: Struktura ispitanika testiranih na HIV u zadnjih 12 mjeseci, po tipu zatvora DA LI STE U ZADNJIH 12 MJESECI TESTIRANI NA HIV TIP ZATVORA Poluotvoreni Zatvoreni n=272 % n=345 % da 57 21, ,2 ne , ,8 χ 2 df P 0, ,508 Ispitanici u teškim zatvorima su u nesto većem postotku testirani u zadnjih 12 mjeseci (bez statistički značajne razlike u odnosu na poluotvorene zatvore, p<0,5) REZULTATI TESTIRANJA Od 616 ispitanika, uz prethodni informirani pristanak, na HIV je testirano njih 585 (od koji 7 brzim testom jer su odbili dati uzorak krvi iz vene), dok je na hepatitis B i C virusnu infekciju i sifilis testirano njih 588. Nijedan testirani nije bio anti HIV pozitivan, HCV infekcija je detektirana kod 14,3% testiranih, HBV kod 1,5%, odnosno sifilis kod 0,5% testiranih. Tabela 17: Učestalost HCV infekcije među ispitanicima, po spolu HCV - testiranje M Ž n=549 % n=39 % Pozitivan 80 14,5 4 10,2 Negativan , ,8 χ 2 test df P 0, ,457 HCV infekcija se u većem postotku registrira među ispitanicima muškog spola u odnosu na ispitanice, ali bez statističke značajnosti (p<0,5). Tabela 18: HCV infekcija i dužina boravka u zatvoru - uključeni svi ispitanici n=584 KOLIKO DUGO STE VEĆ U ZATVORU Rezultat HCV testiranja Pozitivni Negativni Ukupno 2 mjeseca do 1 godinu % 1-3 godine 41 50, , ,7 183 % više od 3 godine 32, , ,3 175 % Ukupno 17, , ,

33 Računato na ukupan broj ispitanika, oni sa HCV infekcijom su imali kraći boravak u zatvoru u odnosu na ispitanike bez HCV infekcije (postoji statistička značajnost χ 2 test=8,517; df=2; P=0,014) što se može objasniti prethodnim izdržavanjem kazne zatvora, odnosno iskustvom injektiranja droge. Tabela 19: HCV infekcija i dužina zatvorske kazne - uključeni samo ispitanici koji dosad nisu bili u zatvoru (n=328) KOLIKO DUGO STE VEĆ U ZATVORU Rezultat HCV testiranja Pozitivni Negativni Ukupno 2 mjeseca do 1 godine % 15 53, , ,0 1-3 godine % 8 28, , ,8 više od 3 godine % 5 17, , ,2 Ukupno U uzorku ispitanika kojima je ovo prvo izdržavanje kazne zatvora, među onima sa HCV infekcijom, u vrijeme provođenja istraživanja veći udio čine oni koji su kraće boravili u zatvoru (bez statistički značajne razlike u prisutnosti HCV infekcije ovisno o dužini boravka u zatvoru (χ 2 test=3,250; df=2; P=0,197), što se može objasniti činjenicom da se na izdržavanje kazne zatvora dolazi sa HCV infekcijom - iskustvo injekcijskog korištenja droge). HCV pozitivni ispitanici - injekcioni korisnici droga su imali značajno nižu dužinu kazne od HCV negativnih osoba što ukazuje na činjenicu da se HCV infekcija stječe prije dolaska na izdržavanje kazne zatvora ili kratko po dolasku u zatvor. Tablica 20: Učestalost HCV, HBV i sifilisa među ispitanicima, po tipu zatvora VARIJABLE POLUOTVORENI TIP ZATVORA ZATVORENI HCV - testiranje n=262 % n=326 % χ 2 test df P pozitivan 36 13, ,7 0, ,735 HBV- testiranje n=262 n=326 pozitivan 4 1,5 5 1,5 0, ,994 Sifilis - testiranje n=261 n=326 pozitivan 1 0,4 2 0,6 0, ,693 Nešto veći postotak HCV infekcije i sifilisa je detektiran u zatvorima zatvorenog tipa u odnosu na zatvore poluotvorenog tipa, ali bez statističke značajnosti (p<0,05). Multivarijantna logistička regresijska analiza pokazuje da je injekciono uzimanje droga jedan od najznačajnijih prediktora HCV infekcije u osoba na izdržavanju kazne zatvora. 31

34 Tabela 21: Prediktori za HCV infekciju Pitanja Sig. Exp(B) 95% C.I.for EXP(B) Lower Upper Koliko imate godina 0,215 1,027 0,984 1,072 Duzina zatvorskog staza 0,033 1,625 1,039 2,542 Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa stalnim partnerom bez kondoma Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa osobom istog spola Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom bez kondoma 0,675 0,849 0,395 1,824 0,033 3,575 1,105 11,563 0,671 0,818 0,324 2,064 0,831 1,107,436 2,811 Prije dolaska u zatvor koristili drogu injektiranjem 0,000 19,699 6,857 56,587 Prvo injektiranje bilo u zatvoru 0,109 2,185,841 5,678 Imate li tetovažu 0,003 0,415 0,232 0,742 Imate li pirsing 0,037 3,144 1,073 9,213 Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora bili žrtva seksualnog nasilja Za vrijeme kazne zatvora, prisilili nekoga na seksualni odnos Za vrijeme izdržavanja kazne imali dobrovoljne seksualne odnose s drugim zatvorenicima 0,004 26,975 2, ,065 0,135 0,086 0,003 2,142 0,035 0,123 0,018 0,864 Za vrijeme izdržavanja kazne, uzimali drogu (bilo kakvu) 0,105 2,287 0,841 6,223 Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora uzimali drogu injekcijski Za vrijeme izdržavanja kazne razmjenjivali pribor za injektiranje 0,729 1,387 0,218 8,831 0,806 1,315 0,148 11,652 Pri tetoviranju koristili pribor koji je netko već koristio 0,529 1,396 0,494 3,945 Constant 0,001 0,000 Nakon isključivanja varijabli iz prediktivnog modela koji su imali značajnu međusobnu korelaciju, kao značajni prediktori za HCV infekciju su se pokazali: korištenje droge injekcijski prije zatvora, vrijeme provedeno u zatvoru zadnjih 10 godina, seksualni odnos s osobom istog spola prije dolaska u zatvor, postojanje tetovaže i pirsinga, žrtva seksualnog nasilja, dobrovoljni seksualni odnosi s drugim zatvorenicima (Negelkerke R 2 =0,534) (Tabela 21). 32

35 Tabela 22. Mogući prediktori HBV infekcije Pitanje Sig. Exp(B) 95% C.I.for EXP(B) Lower Upper Koliko imate godina 0,203 0,957 0,895 1,024 U proteklih 10g. ukupno vremena provedeno u zatvoru Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa stalnim partnerom bez kondoma Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa osobom istog spola Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom tko vam nije bračni partner Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom bez kondoma 0,898 0,942 0,375 2,366 0,372 0,505 0,113 2,261 0,679 0,512 0,022 12,188 0,117 6,839 0,617 75,787 0,334 0,462 0,097 2,207 Prije dolaska u zatvor koristili drogu injektiranjem 0,325 7,077 0, ,440 Prvo injektiranje bilo u zatvoru 0,507 0,283 0,007 11,775 Imate li tetovažu 0,824 0,875,269 2,843 Imate li pirsing 0,944 0,925 0,105 8,157 Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora bili žrtva seksualnog nasilja Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora prisilili nekoga na seksualni odnos Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora imali dobrovoljne seksualne odnose s drugim zatvorenicima Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora uzimali drogu (bilo kakvu) Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora uzimali drogu injekc. Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora koristili pribor za injektiranje koji je neko već koristio 0,909 1,397 0, ,315 0,788 3,075 0, ,491 0,974 1,098 0, ,685 0,356 0,259 0,015 4,563 0,760 0,405 0, ,525 0,969 0,893 0, ,578 Pri tetoviranju koristili pribor koji je neko već koristio 0,523 2,087 0,219 19,908 Constant 0, ,886 Nakon isključivanja varijabli iz prediktivnog modela koji su imali značajnu međusobnu korelaciju, mogući prediktori HBV infekcije nisu se pokazali kao značajni (Negelkerke R 2 =0,088) (Tabela 20). 33