Crvene liste i Crvene knjige - u sklopu zaštite prirode

Transcription

1 Crvene liste i Crvene knjige - u sklopu zaštite prirode

2 Pregled prezentacije IUCN Crvena lista i Crvena knjiga Ciljevi Kategorije u crvenim listama & kriteriji Primjena u zaštiti Regionalna/nacionalna primjena

3 Svjetska udruga za zaštitu prirode The International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources najveća i najvažnija - "conservation network 83 zemlje, 110 vladinih udruga i više od 800 nevladinih udruga preko znanstvenika cilj osvještavanje društva u svrhu zaštite prirode i prirodnih dobara u skladu s održivim razvojem

4 CRVENE LISTE Što su? indikator globalnog statusa biološke raznolikosti ukazuju na smanjenje biološke raznolikosti trenutno puta veće izumiranje vrsta nego li bi bilo prirodnim procesima IUCN - dobivanje nekih globalnih indeksa stanja bioraznolikosti

5 CRVENE LISTE Što su? ukazuju na smanjenje biološke raznolikosti ističu probleme u zaštiti ukazuju na vrste kojima najviše trebaju programi zaštite najbolji mogući znanstveni procjeniteljski alat koji procjenjuje vjerojatnost nestanka vrste

6 CRVENE LISTE Ciljevi: globalni popis rizika od nestajanja za određene vrste globalni kontekst za prioritete zaštite na lokalnom nivou istaknuti probleme u zaštiti UKLJUČIVANJE CJELOKUPNE ZAJEDNICE Znanstvene spoznaje Politika (zakonodavstvo) Upravljanje (primjena zakona)

7 Crvena lista sadrži: ime vrste ili podvrste znanstveno narodno englesko kategorija ugroženosti kriterij trend primjenjuje se pri ponovnoj procjeni IUCN Globalni trend u godini 76 vrsta 74 vrsta 1 vrsta izumrla 231 vrste nisu promijenile kategoriju

8 Vodeći i principi Slobodni & široko dostupni Jasni i razumljivi Korektan pristup kategorijama i kriterijima Pristupačan kritici Dobro dokumentiran Najbolja znanstvena informacija

9 1962/

10 Elektronske crvene liste slijede određeni taksonomski i dokumentacijski standard godišnje ažuriranje

11

12 Kategorije i kriteriji: Primjenjive različitim ljudima Objektivnost u procjeni Jasne smjernice u procjeni ugroženosti

13 IZUMRLA VRSTA EX IZUMRLA VRSTA U DIVLJINI EW REGIONALNO IZUMRLE RE Regionally Extinct Raphus cucullatus = Dodo KRITIČNO UGROŽENE CR Critically Endangered UGROŽENE UGROŽENE EN Threatened Endangered OSJETLJIVE VU Vulnerable NEDOVOLJNO POZNATE DD Status vrsta Data Deficient GOTOVO UGROŽENE NT Near Threatened NAJMANJE ZABRINJAVAJUĆE LC Least Concern

14 IUCN Red List Categories and Criteria Izuzeće LR Lower Risk Promjena kriterija Vodič za procjenu nesigurnih podataka Odlično opisana dokumentacija Dodaci stručnjaka - tip staništa glavne opasnosti i mjere zaštite

15 1994 Extinct Extinct in the Wild (Threatened) Critically Endangered Endangered Vulnerable (Evaluated) (Adequate data) Lower Risk Conservation Dependent Near Threatened Least Concern Data Deficient Not Evaluated

16 Extinct (EX) (Adequate data) (Threatened) Extinct in the Wild (EW) Critically Endangered (CR) Endangered (EN) Vulnerable (VU) (Evaluated) Near Threatened (NT) Least Concern (LC) Data Deficient (DD) Not Evaluated (NE) 2000

17 IUCN Red List Categories and Criteria A. reducirana populacija B. malo rasprostranjenje, smanjenje i oscilacije populacije C. mala populacija - smanjenje populacije (Evaluated) veličine i područje rasprostranjenosti (Adequate data ) D. mala populacija i ograničena uslijed E. kvantitativna analiza Not Evaluated (NE) (Threatened ) Data Deficient (DD) Extinct (EX) Extinct in the Wild (EW) Critically Endangered (CR) Endangered (EN) Vulnerable (VU) Near Threatened (NT) Least Concern (LC)

18 Predlošci za regionalnu procjenu Populacija može prelaziti političke granice Visoko mobilna može se kretati između populacija i van regije Regija može imat mali dio globalne populacije Preživljavanje može ovisiti o imigraciji izvan regije summer summer Ne gnjezdeći sezonski migrant Unesena vrsta? Regionalno izumrla vrsta winter

19 Crvena knjiga alat u zaštiti prirode rezultat znanstvenih istraživanja status ugroženosti vrste analiza uzroka ugroženosti mjere zaštite Sadrži: ime (znanstveno i narodno) kategorije ugroženosti i kriterije informaciju o vrsti (npr.rasprostranjenje; stanište i ekologija, zaštitne mjere, uzroke ugroženosti, bibliografiju... Određivanje prioriteta u zaštiti prirode

20 Prema Pravilniku o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (N.N. 7/06) u Hrvatskoj je određeno ukupno strogo zaštićenih i zaštićenih svojti: Skupina Strogo zaštićene svojte Zaštićene svojte Biljke Gljive Sisavci Ptice Gmazovi 37 6 Vodozemci 15 6 Slatkovodne ribe Morske ribe 5 - Leptiri Vretenca 32 5 Ukupno:

21 Fauna Hrvatske ~ vrsta Pretpostavljeni broj vrsta ~ vrsta Do danas je poznato 40% faune Morski beskralježnjaci 23% Kralježnjaci 4% Kopneni beskralježnjaci 73%

22 Fauna beskralješnjaka U cjelini vrlo slabo istražena Nedostatak stručnjaka Osnovni popisi postoje za svega nekoliko skupina 730 endema -? njihovo vrednovanje OSNOVNI UZROCI UGROŽENOSTI Formica rufa šumski mrav Uništavanje ili promjena staništa Onečišćenje i upotreba pesticida Unos stranih vrsta Prekomjerno iskorištavanje

23 Fauna beskralješnjaka Fauna trčaka (Carabidae) Jedna od najbrojnijih porodica reda kornjaši (Coleoptera) i razreda kukci (Insecta) Saproksilne vrste

24 Fauna beskralješnjaka Fauna trčaka (Carabidae) Ostali kornjaši

25 Fauna vretenaca (Odonata) Vrste osjetljive na kvalitetu vode jedan od prvih indikatora opterećenosti ekosustava klimatske promjene nestanak, onečišćenje i zagađenje staništa vretenaca Crvena lista i knjiga 64 vrste Aeshna grandis veliki kralj zaštićena svojta Leucorrhinia caudalis crni tresetar strogo zaštićena svojta Hemianax ephippiger - grof skitnica strogo zaštićena svojta

26 Fauna beskralješnjaka Fauna leptira (Lepidoptera) Lastin repak (Papilio machaon) strogo zaštićena svojta Uskršnji leptir (Zerynthia polyxena) strogo zaštićena svojta Velika preljevnica (Apatura iris) zaštićena svojta Mala preljevnica (Apatura ilia) zaštićena svojta

27 Fauna beskralješnjaka Jadranskog mora ~ vrsta do novog Pravilnika svega 4 vrste bile su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode Pinna nobilis - periska Mitra zonata prugasta mitra Charonia tritonis tritonova truba Tonna galea puž bačvaš

28 Slatkovodne ribe Hrvatske raznolika ihtiofauna 150 vrsta riba Crnomorski ili dunavski sliv Površina: km2 (62% površine) 81 vrsta riba 62 vrste naseljavaju isključivo ovaj sliv, a 19 vrsta dolazi u oba sliva 13 alohtonihvrsta Jadranski sliv Površina: km2 (38% površine) 88 vrsta riba 69 vrsta naseljava isključivo ovaj sliv, a 19 vrsta dolazi u oba sliva 14 alohtonih vrsta; niz vrsta koje primarno naseljavaju dunavski sliv

29 Slatkovodne ribe Hrvatske Bogatstvo endema 44 vrste - endemi Sredozemlja 41 vrsta - endemi Jadranskog sliva 16 vrsta endemi Hrvatske 25% 6% 8% 2% 32% RE CR EN VU DD NT 27% 6 vrsta endemi dunavskog sliva Hucho hucho -mladica Zingel streber mali vretenac Knipowitschia mrakovcici visovački glavočić

30 Salmothymus obtusirostris krkensis - zlousta Ugroženost Hrvatske ihtiofaune 10% 2% 35% 9% 7% 13% 24% RE CR EN VU NT LC DD RE CR EN VU NT LC DD Jadranski sliv Dunavski sliv Oba sliva

31 Razlozi ugroženosti slatkovodnih riba Unos alohtonih vrsta Kvaliteta vode Regulacija vodotoka i melioracija Izgradnja brana i stvaranje hidroakumulacija Degradacija staništa Prelov i ribolov Klimatske promjene Vađenje šljunka i pijeska Nestanak i uništavanje šuma Ribnjačarstvo Turizam Ihtiofagne ptice

32 Alohtone vrste Posljedice unosa stranih vrsta u ekosustav: Nestanak unesene vrste Istrebljenje unesene vrste od lokalnog predatora Pronalaženje slobodne niše unutar postojeće zajednice riba Križanje s autohtonom vrstom Uništenje ili značajno smanjenje autohtone vrste Unošenje novih bolesti i nametnika Carassius gibelio - babuška Lepomis gibbosus - sunčanica

33 Alohtone vrste prema Zakonu o slatkovodnom ribarstvu i Zakonu o zaštiti prirode RH - unos novih vrsta u otvorene ekosisteme je STROGO ZABRANJEN 16 alohtonih vrsta Gambusia affinis - gambuzija Pseudorasbora parva - bezribica

34 Kvaliteta vode ONEČIŠĆENJE urbanizacija i industrijalizacija Otopljene soli, nutrijenti, organska tvar, pesticidi, teški metali akutno ili kronično trovanje riba promjene fizikalno-kemijskih značajki vode promjene u strukturi zajednice riba akumulacija štetnih tvari u hranidbenim lancima točkasti i difuzni izvori

35 Regulacija vodotoka i melioracija promjene toka rijeka i nestanak brojnih staništa smanjen je hidrološki i geomorfološki dinamizam rijeka odvojena od svoje naplavne zone

36 Umbra krameri -crnka Leucaspius delineatus - belica Misgurnus fossilis - piškur

37 Izgradnja brana i stvaranje hidroakumulacija prekid riječne cjelovitosti onemogućene longitudinalne migracije riba riblje staze promjene tekućice u stajaćicu promjene fizikalno-kemijskih značajki vode nestanak brojnih mikrostaništa promjena cjelokupne biološke zajednice Huso huso - moruna

38 PRELOV I RIBOLOV mjestimično jako izraženi povećanje brojnosti riba u vodotocima PORIBLJAVANJE kratkotrajno rješenje KLIMATSKE PROMJENE nisu u potpunosti poznate posljedice globalnog zatopljenja na populacije riba povećanje temperature vode pretpostavka: u europskim rijekama doći će do promijene strukture ribljih zajednica

39 VAĐENJE ŠLJUNKA I PIJESKA gubitak staništa sniženje razine podzemnih voda NESTANAK I UNIŠTAVANJE ŠUMA uništavanje staništa promjene fizikalno-kemijskih značajki vode fizikalni utjecaj - promjena hidrološkog režima kemijske promjene promjene najviše utječu na salmonidne vrste riba

40 Vodozemci Hrvatske Vodozemci 22% 11% 11% CR 20 vrsta vodozemaca EN VU NT 9 vrsta je na Crvenom popisu 34% 22% DD Proteus anguinus čovječja ribica Triturus vulgaris ssp. meridionalismali vodenjak godine otkrivena Endem dinarskog krša

41 Razlozi ugroženosti vodozemaca regulacija vodotoka nestajanje i fragmentacija močvarnih staništa unos stranih vrsta onečišćenje kopnenih voda izgradnja cesta nedostatak prijelaza za životinje zapuštanje lokava intenzivna poljoprivreda sakupljanje u komercijalne svrhe Perccottus glenii

42 Proteus anguinus čovječja ribica/cr Rana latastei Lombardijska žaba/vu

43 Zaštita vodozemaca u Hrvatskoj Zaštićene vrste vodozemaca 17 vrsta je zaštićeno prema Pravilniku o zaštiti vodozemaca (Amhibia) Narodne novine br.: Mala zelena žaba (Rana kl. esculenta) Obična zelena žaba (Rana lessonae) Velika zelena žaba (Rana ridibunda) KOMERCIJALNE SVRHE

44 Gmazovi Hrvatske 38 vrsta gmazova 19 vrsta na Crvenom popisu Endemi Većina na nenastanjenim otocima nužni preduvjet je zakonska zaštita otočića Zakonski zaštićene sve vrste, osim poskoka i riđovke Gmazovi 5% 11% 32% RE 11% CR EN NT DD 41% Vipera ursini stepska riđovka / RE

45 Razlozi ugroženosti gmazova nestanak povoljnih staništa i područja razmnožavanja skupljanje i namjerno uništavanje urbanizacija prometnice turizam onečišćenje vodotoka nestanak obalnih staništa uznemiravanje i slučajni izlov u ribarstvu kočarenje onečišćenje mora Vipera ursinii macrops planinski žutokrug /EN Chelonia mydas zelena želva / CR

46

47

48 Fauna ptica Hrvatske 392 vrste ptica Bogatstvo ornitofaune 231 vrsti gnjezdarica 15 vrsta - regionalno izumrlo Velik antropogeni utjecaj ugroženost većine staništa Vlažna staništa Gotovo polovica ugroženih vrsta su ptice močvarice Kultivirani krajolici nastali tradicionalnim stočarstvom i poljodjelstvom Šumska staništa Staništa šumovitih i stjenovitih područja Oxyura leucocephala čakora Globalno ugrožena vrsta

49 Razlozi ugroženosti ornitofaune Lovstvo Uništavanje plitkih i muljevitih obala Uređivanje šuma Nestajanje vlažnih staništa Poljodjelstvo Turizam Haliaeetus albicilla štekavac / EN Phalacrocorax pygmeus mali vranac /CR Gyps fulvus bjeloglavi sup/cr Pluvialis squatarola zlatar pijukavac/ EN

50 Ugrožene ptice močvarnih staništa Netta rufina patka gogoljica /CR Platalea leucorodia žličarka / EN Botaurus stellaris bukavac / EN

51 Fauna sisavaca 101 vrsta 90 autohtonih vrsta raznolikost sisavaca 23 vrste ugrožene, 8 regionalno izumrlo izolirane otočne populacije zabrana naseljavanja biljoždera i grabežljivaca na otoke Spermophilus citellus/re Nannospalax leucodon/re Sisavci Monachus monachus/re 19% 50% 2% 10% 12% 7% RE EN VU NT DD LC

52 RAZLOZI UGROŽENOSTI SISAVACA: upotreba pesticida krivolov premazivanje građevinskog drva insekticidima obnova zgrada i crkava uz uništenje kolonije šišmiša regulacija vodotoka izgradnja brzih prometnica onečišćenje voda intenzivna poljoprivreda šišmiši - najugroženija skupina sisavaca u Europi Raznolikost staništa nužna zaštita staništa Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak/ EN

53 KRAJ