BIODIVERZITET FAUNE RIBA RIJEKE GOSTELJE I AKUMULACIJE MODRAC

Transcription

1 Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine Aкадемија наука и умјетности Босне и Xерцеговине Academy of Sciences and Arts of Bosnia and Herzegovina Međunarodni naučni skup Struktura i dinamika ekosistema Dinarida stanje, mogućnosti i perspektive International Conference STRUCTURE AND DYNAMICS OF ECOSYSTEMS DINARIDES STATUS, POSSIBILITIES AND PROSPECTS juni/june 2011, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Posebna izdanja/special Editions CXLIX Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka Department of Natural Sciences and Mathematics Zbornik radova/proceedings 23, ISBN: DOI: /proc.eco BIODIVERZITET FAUNE RIBA RIJEKE GOSTELJE I AKUMULACIJE MODRAC BIODIVERSITY OF FISH FAUNA OF THE GOSTELJA RIVER AND RESERVOIRE MODRAC Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ, Štefica STJEPIĆ Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli avdul.adrovic@untz.ba; isat.skenderovic@untz.ba salihovicjasna@live.com; steffy.s@hotmail.com SAŽETAK Ihtiofauna pojedinih hidrosistema u našoj zemlji ni do danas nije temeljno i kvalitetno urađena, zbog čega je stepen poznavanja diverziteta naše ihtiofaune različit. Ciljevi istraživanja su analiza stanja diverziteta ihtiopopulacija u Modracu i Gostelji i procjena intenziteta antropogenih uticaja na degradaciju ekosistema, kao osnova ekološki održivog upravljanja istraživanim resursima. Primijenjene su standardne metode istraživanja stajaćim mrežama i elektroagregatom. Analizom biodiverziteta ihtiofaune Modraca utvrđeno je prisustvo 22 vrste riba iz sedam porodica. Gostelju naseljava 21 vrsta riba iz osam porodica. Vrijednosti Shannon-Wienerovog a diverziteta na svim lokalitetima su manje od 1, što ukazuje na zagađenje vode. Lokaliteti u donjem toku rijeke Gostelje pokazuju vrijednosti iznad 1, što ukazuje na zagađenje vode. Vrijednosti Margalefovog a su >4, što ukazuje na bogatstvo vrsta. Najviša vrijednost Pielouv a karakteriše prvi lokalitet Gostelje (0,77) i prvi lokalitet akumulacije Modrac (0,763). U Modracu egzistira najviše svejeda (45%), insektivori i piscivori čine 23% odnosno 22%. Planktivorna je jedna vrsta (5%). Dominacija svejeda

2 BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC i prisustvo hibrida ukazuju na loše stanje vode akumulacije Modrac. U Gostelji je najviše insektivora (60%), 25% su svejedi, piscivori, biljojedi i planktivori su podjednako zastupljeni (po 5%). Većina vrsta Modraca su tolerantne na većinu faktora životne sredine. Usljed organskog zagađivanja iščezavaju osjetljive, a razvijaju se tolerantne vrste i snižavaju i diverziteta. U Gostelji je većina vrsta srednje tolerantna za većinu faktora životne sredine. Evidentna je razlika prema toleranciji u odnosu na temperature, jer 70% vrsta podnosi variranje temperature (tolerantne vrste), a 30% vrsta je netolerantno. Ključne riječi: biodiverzitet, ribe, Gostelja, Modrac ABSTRACT Ichthyofauna of some water body in our country even today isn t a fundamental and well done, which is why the level of knowledge of the diversity of our ichthyofauna is different. This study aimed to analyze the state of diversity in ichtyopopulation of Modrac and Gostelja performed on the estimate of the intensity of anthropogenic influence on the degradation of ecosystems, as a basis for ecologically sustainable management of resources examined. The standard methods of research standing networks and electrofishing are applied. The analysis of the ichthyofauna bodiverziteta Modrac the presence of 22 fish species from seven families. Performed on 21 species of fish inhabit the eight families. Values of Shannon-Wiener index of diversity, in all localities, less than 1, indicating the contamination of water. Localities in the lower course of the show performed on the value above one, which indicates that the water pollution. Margalef index values were >4 indicates that the species richness. The highest index value Pielou characterized first performed on site (0.77) and the first site storage lake (0.763). In Modrac exists mostly omnivores (45%), and insektivori piscivor consisted of 23% or 22%. Planktivor one species (5%). Dominance of omnivores and the presence of hybrids indicates the poor condition of water storage lake. In insektivora performed on the most (60%), 25% are omnivores, piscivori, herbivores and planktivori are equally represented (5%). Most species Modrac are tolerant to most environmental factors. As a result of organic pollution disappear sensitive and tolerant varieties are developed and lower indices of diversity. Performed on the most tolerant species mean for most environmental factors. There is a difference in tolerance in relation to temperature, because 70% of species submitted to temperature variation (tolerant species), and 30% of the species is intolerant. Key words: biodiverzity, fish, Gostelja, Modrac 278 Struktura i dinamika ekosistema Dinarida, 2012

3 UVOD Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ & Štefica STJEPIĆ Akumulaciono jezero Modrac nastalo je godine izgradnjom brane na rijeci Spreči u mjestu Modrac, opština Lukavac, kako bi se industrijska postrojenja Tuzle i Živinica snadbijevala vodom. Prostire se na oko 17 kvadratnih kilometara. Maksimalna dubina je oko 20 m, najveća širina oko 1600 m, a dužina 11 km. Rijeka Gostelja nastaje spajanjem dvije rječice, Suhe i Zatoče, u Stuparima, u općini Kladanj. Nakon 28 kilometara brzog toka ulijeva se u rijeku Oskovu, u naselju Šarenjak. Kvalitativni i kvantitativni sastav živog svijeta u vodenim ekosistemima odražava i kvalitet vode u kojoj organizmi žive. Ribe su dobar indikator promjene stanja kvaliteta riječnih tokova, jer nastanjuju različita staništa u rijekama i koriste širok spektar hrane (FAME Consortium, 2004). One gotovo trenutno reaguju na zagađenja i najočigledniji su znak zagađenja. Zbog toga smo u ovom radu nastojali ispitati ihtiopopulacije kao najznačajniju životnu zajednicu i na osnovu prezentiranih parametara i a zaključiti o kvalitetu vode ispitivane rijeke i akumulacije. Ribe imaju specifične zahtjeve za uzgoj, hranjenje, rast i preživljavanje. Ove karakteristike su korištene za razvrstavanje vrsta u ekološke i funkcionalne grupe. U više od 40 godina postojanja, akumulacija Modrac je samo jednom djelomično ihtiološki istraživana (Habeković i sur., 1981). Njenom formiranju nije prethodila studija nultog stanja živog svijeta, zbog čega je praćenje promjena u novonastalom ekosistemu otežano. Zbog činjenice da nikada ranije nije istraživana, ali i zbog toga što je povezana sa hidroakumulacijom Modrac, Gostelja je ihtiološki vrlo interesantna. Neistraženost Gostelje s jedne strane, i mogućnost primjene savremenih metoda istraživanja s druge strane, kao i želja za utvrđivanjem stvarnog stanja ihtiopopulacija u ovoj rijeci, bili su glavni razlozi za njeno istraživanje. MATERIJAL I METODE Ihtiofaunistička istraživanja akumulacije Modrac provedena su u periodu od februara do novembra godine. Istraživanja su imala sezonski karakter i obuhvatila su zimu, proljeće, ljeto i jesen. Uzorkovano je na pet lokaliteta na uzdužnom profilu akumulacije, i to: Ljubače (L1), Šerići (L2), Dublje (L3), Mosorovac (L4) i Brana (L5). Podaci o biodiverzitetu riba rijeke Gostelje prikupljeni su tokom dvije sezone: ljeto-jesen godine i zima-proljeće godine, na sljedećih šest lokacija: Rujići (L1), Zatoča (L2), Stupari (L3), Podgajevi (L4), Nišići (L5 ), Šarenjak (L6). STRUCTURE AND DYNAMICS OF ECOSYSTEMS DINARIDES,

4 BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC U prikupljanju materijala korišten je elektroagregat za elektroribolov tipa «ELT 61 II» - 300/500 V, i «Honda», jačine 2 kv i ručni sak. Korišćene su i kombinovane stajaće mreže tipa popunica i barakuda različitih promjera okaca. Determinacija ulovljenih riba izvršena je pomoću raspoloživih ključeva Vuković & Ivanović (1971), Vuković (1977), Kryštufek & Janžekovič (1999), Simonović (2001), a korišćena je i druga raspoloživa literatura kao npr. Berg (1932) i Vuković (1963). Naučni nazivi riba usklađeni su sa nazivima koje donose Kottelat & Freyhof (2007). Dobijeni rezultati su uključeni u standardnu statističku analizu prema Petzu (1985), a rezultati pojedinih karaktera su prezentirani u tabelama. Indeksi raznolikosti su izračunati upotrebom softvera BioDiversity Pro. Podaci koji su dobijeni kvalitativno-kvantitativnom analizom zajednica ihtiopopulacija iskorišteni su za statističku analizu upotrebom neparametrijskih testova. Struktura zajednica riba vrednovana je upotrebom a bogatstva vrsta Margalefov (R) (Margalef, 1968), a raznolikosti Simpsonov (SI) (Simpson, 1949), Shannon-Wiener (H) (Shannon-Wiener, 1949) i a jednoličnosti Pielou (J) (Pielou, 1966). REZULTATI I DISKUSIJA Tokom istraživanja diverziteta riba akvalne akumulacije Modrac, ulovljeno je ukupno 1104 jedinke različitih vrsta riba, koje se svrstavaju u sedam ribljih porodica. Nakon determinacije ulovljenih riba, registrovan je visok specijski diverzitet izražen kroz prisustvo 22 vrste riba i jednog prirodnog hibrida Rutilus rutilus x Abramis brama (Adrović et al., 2009). Gostelja je istraživana tokom dvije sezone (ljeto-jesen, godine i zima-proljeće godine). Pri tom je ulovljeno je 2269 jedinki različitih vrsta riba. Na osnovu ovog uzorka je analiziran biodiverzitet ihtiopopulacija i obrađene njihove bitne karakteristike. Analiza diverziteta riba akumulacije Modrac pokazuje prisustvo riba iz sljedećih sedam ribljih porodica: Cyprinidae, Percidae, Ictaluridae, Esocidae, Centrarchidae, Cobitidae i Siluridae. U najvećem broju javljaju se predstavnici porodice Cyprinidae. Analizom diverziteta vrsta ustanovljene su 22 riblje vrste sa 1103 jedinke. (Tabela 1). Diverzitet riba rijeke Gostelje predstavljen je 21 vrstom riba sa ukupno 2269 jedinki svrstanih u sljedećih osam porodica: Petromyzontidae, Salmonidae, Cobitidae, Balitroidae, Cottidae, Cyprinidae, Percidae i Centrarchidae. U najvećem broju javljaju se predstavnici porodice Cyprinidae. Podaci o diverzitetu vrsta u akumulaciji Modrac, njihovoj apsolutnoj i relativnoj brojnosti i ihtiomasi, sadržani su u Tabeli Struktura i dinamika ekosistema Dinarida, 2012

5 Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ & Štefica STJEPIĆ Tabela 1. Kvalitativni i kvantitativni sastav ihtiopopulacija akvalne akumulacije Modrac Table 1. Qualitative and quantitative ichthyopopulation composition of the water reservoir Modrac Porodica Vrsta Broj Masa n % g % Esocidae Esox lucius 47 4, ,91 9,22 Abramis brama , ,24 39,72 Rutilus rutilus , ,57 13,80 Hybrid 96 8, ,15 12,91 Aspius aspius 2 0, ,30 1,85 Alburnus alburnus , ,20 5,31 Tinca tinca 21 1, ,20 1,53 Scardinius 17 1,54 304,20 0,43 Cyprinidae erythrophthalmus Carassius carassius 3 0,27 40,60 0,06 Carassius gibelio 1 0,09 235,20 0,33 Squalius cephalus 15 1,37 105,40 0,15 Gobio gobio 7 0,63 89,00 0,13 Barbus balcanicus 4 0,36 89,00 0,13 Cyprinus carpio 1 0,09 74,00 0,10 Rhodeus amarus 1 0,09 3,00 0,004 Cobitidae Cobitis elongata 6 0,55 64,80 0,09 Cobitis elongatoides 4 0,36 19,80 0,03 Ictaluridae Ameiurus nebulosus 9 0, ,50 1,80 Siluridae Silurus glanis 1 0,09 25,80 0,36 Perca fluviatilis 89 8, ,20 1,88 Percidae Sander lucioperca 17 1, ,20 8,46 Gymnocephalus cernuus 1 0,09 53,70 0,076 Centrarchidae Lepomis gibbosus 27 2, ,70 1,63 Ukupno , ,67 100,00 Najbrojnija vrsta na istraživanim lokalitetima akumulacije Modrac je Rutilus rutilus sa 347 jedinki, odnosno 31,25% ukupne brojnosti. Slijedi deverika sa 216 jedinki (19,65%). Zanimljivo je da treće mjesto po brojnosti zauzima populacija prorodnog hibrida ove dvije vrste. U ulovu je registrirano 96 jedinki (8,70) hibrida. Ovo je prvi nalaz ovog hibrida u vodama Bosne i Hercegovine (Adrović et al., 2009) Najmanju brojnost u uzorku sa po jednom registrovanom jedinkom (0,09%), ima pet vrsta riba. Stanje specijskog diverziteta riba u rijeci Gostelji sadržano je u Tabeli 2. STRUCTURE AND DYNAMICS OF ECOSYSTEMS DINARIDES,

6 BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC Tabela 2. Biodiverzitet ihtiopopulacija rijeke Gostelje Table 2. Biodiversity of ichthyopopulation of the Gostelja river Porodica Vrsta Broj Masa n % g % Petromyzonidae Lampetra planeri 1 0, ,90 0,0820 Salmonidae Salmo trutta m. fario 31 1, ,03 8,4000 Oncorhynchus mykiss 2 0, ,60 0,2700 Carassius gibelio 4 0, ,40 0,2400 Barbus balcanicus , ,09 40,1100 Gobio obtusirostris 167 6, ,82 2,3800 Tinca tinca 4 0, ,80 0,7710 Cyprinidae Abramis sapa 3 0, ,90 0,3750 Alburnoides bipunctatus , ,34 16,8710 Alburnus alburnus 26 1, ,16 2,5000 Rhodeus amarus 4 0, ,90 0,1100 Phoxinus phoxinus , ,99 10,3800 Rutilus rutilus 10 0, ,20 1,3100 Squalius cephalus , ,53 4,4500 Cobitidae Cobitis elongata 65 2, ,20 2,1800 Sabanejewia balcanica 35 1, ,80 0,2000 Balitoridae Barbatula barbatula 3 0, ,30 0,1200 Cottidae Cottus gobio 129 5, ,90 6,2000 Percidae Perca fluviatilis 15 0, ,30 1,7000 Gymnocephalus cernuus 2 0, ,80 0,3430 Centrarchidae Lepomis gibbosus 13 0, ,90 1,0080 Ukupno , ,86 100,0000 U anallizu diverziteta riba istraživanih hidrosistema uključeni su sljedeći i: Margalefov, Simpsonov, Shannon-Wienerov i Pielouv. Vrijednosti a prezentirane su u Tabeli 3. Tabela 3. Uporedna analiza a raznolikosti riba akumulacije Modrac po lokalitetima Table 3. Comparative analysis of the index of diversity of fish in the reservoir Modrac Izučavani lokaliteti Margalefov Simpsonov Indeksi Shannon- Wienerov Pielouv Ljubače (L1) 6,732 0,159 0,939 0,763 Šerići (L2) 7,593 0,224 0,815 0,693 Dublje (L3) 6,506 0,219 0,801 0,742 Mosorovac (L4) 6,572 0,209 0,763 0,799 Brana (L5) 7,141 0,256 0,699 0, Struktura i dinamika ekosistema Dinarida, 2012

7 locations Iz Tabele 3 se uočavaju znatne promjene indexa bogatstva vrsta (R) sa najvišom vrijednosti 7,593 zabilježenom na L2, dok je najniža vrijednost bila na L3, a iznosi 6,506. Što se tiče raznolikosti, najveća je konstatovana na lokalitetu pet, a najmanja na lokalitetu jedan. Najveća vrijednost Shannonovog a zabilježena je na lokalitetu Ljubače (L1), gdje diverziteta iznosi 0,939. Uzorci sa lokaliteta Šerići i Dublje u odnosu na prethodni imaju nešto niže vrijednosti koje iznose 0,815, odnosno 0,801. Vrijednost a diverziteta sa lokaliteta Mosorovac iznosi 0,763, a najniža je vrijednost a sa lokaliteta Brana i iznosi 0,699. Sve dobijene vrijednosti a diverziteta su manje od 1 i ukazuju na jako zagađenje vode u akumulaciji Modrac. Najviša vrijednost indexa jednoličnosti zabilježena je na L4, a iznosi 0,256, a najniža na lokalitetu dva, koja iznosi 0,19. Tabela 4. Uporedna analiza a raznolikosti riba rijeke Gostelje po lokalitetima Table 4. Comparative analysis of the index of diversity of fish in the Gostelja river Izučavani lokaliteti Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ & Štefica STJEPIĆ Margalefov Simpsonov Shannon- Wieverov Pielouv Rujići (L1) 5,318 0,508 0,477 0,77 Zatoča (L2) 6,125 0,403 0,602 0,76 Stupari (L3) 5,785 0,405 0,778 0,50 Podgajevi (L4) 4,952 0,411 0,954 0,56 Nišići (L5) 5,579 0,316 1,079 0,58 Šarenjak (L6) 5,406 0,307 1,176 0,61 locations Izračunati i za lokalitete rijeke Gostelje pokazuju znatne promjene. Najviša vrijednost Shannonovog a je na šestom lokalitetu i iznosi 1,176 (najveći broj vrsta). Najniža vrijednost a je 0,477 zabilježena na prvom lokalitetu. Najveća raznolikost konstatovana je na šestom lokalitetu (0,307), a najmanja na prvom lokalitetu (0,508). Margalefov najveću vrijednost pokazuje na drugom lokalitetu 6,125. Indeks jednoličnosti brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. Najviša vrijednost a iznosi 0,77 izračunata za prvi lokalitet, gdje je zabilježen mali broj vrsta u odnosu na broj jedinki, a najniža vrijednost a jednoličnosti je 0,50 izračunata za treći lokalitet. STRUCTURE AND DYNAMICS OF ECOSYSTEMS DINARIDES,

8 BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC Parametri tolerancije u odnosu na faktore sredine Urađena je analiza tolerancije ihtiouzorka na sljedeće faktore sredine: -Tolerancija u odnosu na niske koncentracije kisika -Tolerancija u odnosu na toksična onečišćenja -Tolerancija u odnosu na zakiseljavanje vode -Tolerancija u odnosu na temperaturu -Tolerancija u odnosu na degradaciju staništa -Trofičke skupine Rezulatati analize prezentirani su na Slici 1. Slika 1. Postotak vrsta u odnosu na pripadnost određenom parametru tolerancije na izučavanim lokalitetima akumulacije Modrac Figure 1. Percentage of species in relation to a particular tolerance parameter in the studied locations of the reservoir Modrac Slika 2. Postotak vrsta u odnosu na pripadnost određenom parametru tolerancije na izučavanim lokalitetima rijeke Gostelje Figure 2. Percentage of species in relation to a particular tolerance parameter in the studied locations of the Gostelja river 284 Struktura i dinamika ekosistema Dinarida, 2012

9 Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ & Štefica STJEPIĆ Analiza ihtiodiverziteta akumulacije Modrac pokazuje visok specijski diverzitet izražen kroz prisustvo 22 vrste riba iz sedam porodica: Esocidae, Cyprinidae, Cobitidae, Ictaluridae, Siluridae, Pecidae i Centrarchidae. Izlovljene su ukupno 1103 jedinke. Akumulaciju Modrac naseljava i brojna populacija prirodnog hibrida Rutilus rutilus x Abramis brama (Adrović i sar., 2009), koji je prvi put registriran u vodama Bosne i Hercegovine. Najveći broj jedinki nalazimo na trećem lokalitetu (Dublje) koji iznosi 288, a najmanji broj jedinki konstatovan je na drugom lokalitetu (Šerići) sa svega 131 jedinkom. Najzastupljenije vrste u ukupnom ulovu su iz porodice Cyprinidae sa 905 jedinki, odnosno 82,05% od ukupnog ulova. Neke porodice su predstavljene sa samo jednom vrstom, kao što su npr. porodice Ictaluridae, Esocidae, Centrarchidae i Siluridae. Na osnovu vrijednosti Shannonovog a diverziteta najbolje su razvijene populacije riba u uzorku sa lokaliteta Ljubače (L1), gdje diverziteta iznosi 0,939, a najniža je vrijednost a sa lokaliteta Brana (L5) i iznosi 0,699. Sve dobijene vrijednosti a diverziteta su manje od 1 i ukazuju na jako zagađenje vode u akumulaciji Modrac. Dobijene vrijednosti Simpsonovog a ukazuju na to da postoji raznolikost na svim lokalitetima. Margalefov bogatstva vrsta je veći na područjima u kojima obitava veći broj vrsta, a manji na područjima sa manjim brojem vrsta. Podaci pokazuju znatne promjene a bogatstva vrsta (R) Margalefov, sa najvišom vrijednosti 7,593 zabilježenom na L2, a najniža vrijednost bila je na L3, a iznosi 6,506. Indeks jednoličnosti, Pielouv, brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. Najviša vrijednost a zabilježena je na L4, a iznosi 0,799, gdje je zabilježen veliki broj vrsta u odnosu na broj jedinki (devet vrsta, 272 jedinke), dok je najniža na L2, koja iznosi 0,693, gdje je zabilježen veliki broj jedinki, ali manji broj vrsta (šest vrsta, 285 jedinki). U istraživanoj akumulaciji analizirano je i pet parametara tolerancije i ribe su, u odnosu na svaki, klasificirane kao tolerantne, srednje tolerantne ili netolerantne (Anex II). Ukoliko nisu mogle biti svrstane u odnosu na neki od parametrara, označene su kao neklasificirane. Posmatrajaći sve lokalitete zajedno, s obzirom na toleranciju u odnosu na niske koncentracije kisika, registrovano je deset vrsta (45%) koje podnose niske koncentracije kisika; devet vrsta (41%) koje srednje podnose niske koncentracije kisika; dok tri vrste (14%) ne podnose niske koncentracije kisika. Prema toleranciji u odnosu na toksična onečišćenja tri vrste (14%) nisu klasificirane, dok sedam (32%) podnosi toksična onečišćenja. S obzirom na toleranciju u odnosu na zakiseljavanje, jedna vrsta (5%) nije klasificirana, njih šest (27%) podnosi zakiseljavanje, osam STRUCTURE AND DYNAMICS OF ECOSYSTEMS DINARIDES,

10 BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC vrsta (36%) srednje podnosi zakiseljavanje, dok sedam (32%) ne podnosi zakiseljavanje. Tolerancija u odnosu na temperaturu je četvrti parametar tolerancije i u odnosu prema njemu sve vrste su klasificirane kao euritermne, što znači da imaju široko variranje temperature. Kao peti parametar navodi se tolerancija u odnosu na degradaciju staništa. Od ukupno 22 vrste, njih 16 (72%) podnosi degradaciju staništa; dvije vrste (9%) srednje podnose degradaciju staništa, dok tri vrste (14%) ne podnose degradaciju staništa, a jedna vrsta (5%) nije klasificirana u odnosu prema ovoj toleranciji. U odnosu na trofičku skupinu, registrovane su sljedeće skupine riba: svejedi deset vrsta (45%), insektivori pet vrsta (23%), piscivori parazitski pet vrsta (22%), planktivori jedna vrsta (5%) i jedna vrsta (5%) nije klasificirana u odnosu na hranidbeni lanac. Dominacija svejeda i prisustvo hibrida ukazuje na loše stanje vode akumulacije Modrac (Karr, 1981). Na lokalitetima rijeke Gostelje tokom perioda ljeto-jesen i zimaproljeće prikupljeno je 2269 jedinki. Jedinke su razvrstane u osam porodica i 21 vrstu. Najmanja raznovrsnost, odnosno najmanji broj vrsta je konstatovan na prvom lokalitetu. Najzastupljenije vrste u ukupnom ulovu su iz porodice Cyprinidae. Neke porodice su predstavljene sa samo jednom vrstom, kao što su npr. porodice: Petromyzontidae, Cottidae i Balitroidae. Kvantitativno-kvalitativni sastav ihtiofaune rijeke Gostelje ukazuje na određene razlike u gornjem i donjem dijelu toka. Na prvom lokalitetu nalazi se veliki broj jedinki (429), dok je na šestom lokalitetu prisutno 387 jedinki. Za vrste zabilježene na istraživanim lokalitetima izračunata je vrijednost Shannon-Wienerovog a. Najvišu vrijednost, 1,176, je imao na šestom lokalitetu longitudinalnog profila rijeke Gostelje. Najniža vrijednost zabilježena je na prvom lokalitetu (0,477). U našem radu ovaj je povoljan za određivanje raznolikosti i upoređivanje diverziteta između pojedinih lokaliteta. Veliki broj jedinki i manji broj vrsta znači niži Shannon-Wienerov. Indeks bogatstva vrsta u našem radu se kreće od 4,952 (četvrti lokalitet) do 6,125 (drugi lokalitet). Najveća raznolikost je bila na šestom lokalitetu, gdje je iznosila 0,307, a najmanja raznolikost u našem istraživanju je izračunata na prvom lokalitetu, gdje je iznosila 0,508. Najviša vrijednost a jednoličnosti je uočena na prvom lokalitetu 0,77. Iz analize a jednoličnosti i a raznolikosti možemo zaključiti da šesti lokalitet pokazuje namanji uticaj stresa, ali da je prvi lokalitet izložen antropogenom uznemiravanju, zbog čega je došlo do smanjenog broja vrsta ribljih jedinki. Indeks jednoličnosti brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. U istraživanoj rijeci analizirani su i parame- 286 Struktura i dinamika ekosistema Dinarida, 2012

11 Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ & Štefica STJEPIĆ tri riba u odnosu na abiotičke i biotičke faktore sredine, gdje se vrste svrstavaju kao tolerantne, srednje tolerantne ili netolerantne (Anex II). U odnosu na toleranciju na niske koncentracije kisika klasificira se 20 vrsta. Procenat netolerantnih vrsta na niske koncentracije kisika je 35%, 25% vrsta toleriraju niske koncentacije kisika, dok se 40% vrsta se klasificiraju kao srednje tolerantne na niske koncentracije kisika. Prema toleranciji na toksična onečišćenja od 21, 18 vrsta je klasificirano, 23% vrsta toleriraju toksičnost, dok je 22% vrsta netolerantno, 55% vrsta su srednje tolerantne u odnosu na toksična onečišćenja. Vrste koje su osjetljive na promjene temperature su klasificirane kao stenotermne ili netolerantne. Vrste koje su u stanju tolerisati širok raspon temperature su klasificirane kao euritermne ili tolerantne. S obzirom na njihovu toleranciju temperature, 20 vrsta se mogu svrstati i 70% su klasificirane kao tolerantne, a 30% su klasificirane kao netolerantne vrste. Vrste koje ne reagiraju na razgradnju njihovih staništa klasificiraju se kao tolerantne. Vrste također mogu pokazati srednju toleranciju prema degradaciji staništa. Ostale vrste ne mogu nadoknaditi bilo koju degradaciju njihovih staništa one su klasificirane kao netolerantne. Netolerantnih je 35% vrsta, 50% je srednje tolerantno, dok je tolerantno 15% vrsta. Vrste mogu biti klasificirane kao tolerantne, srednje tolerantne i netolerantne na zakiseljavanje. Od ukupnog broja registriranih, 50% vrsta su srednje tolerantne, 15% vrsta ispoljavaju toleranciju, 35% vrsta su netolerantne. S obzirom na prehrambene navike, 20 vrsta je moguće svrstati. Većina vrsta (60%) su bubojedi. Samo 25% vrsta su klasificirane kao svejedi. Jedna od 20 vrsta (5%) je planktivor. Nema vrsta koje su klasificirane samo kao detritivori, biljojedi ili piscivori. Piscivor/parazitske su 5% vrsta i 5% vrsta su bile klasificirane kao detritivori/biljojedi. ZAKLJUČAK Na osnovu rezultata provedenih istraživanja biodiverziteta i najznačajnijih ekoloških osobenosti ihtiopopluacija hidroakumulacije Modrac i rijeke Gostelje moguće je formulisati nekoliko temeljnih zaključaka. U oba istraživana hidrosistema je prisutan visok specijski diverzitet riba, a dominiraju predstavnici familije Cyprinidae. Shannonov diverziteta je izračunat na nivou vrsta i za akumulaciju Modrac kreće se od 0,699 do 0,939, dok se vrijednosti za rijeku Gostelju kreću od 0,477 do 1,176. Sve dobijene vrijednosti a diverziteta su manje od 1 i ukazuju na jako zagađenje vode u akumulaciji Modrac, dok peti i šeti lokalitet rijeke Gostelje pokazuju vrijednosti iznad jedan te STRUCTURE AND DYNAMICS OF ECOSYSTEMS DINARIDES,

12 BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC ukazuju na zagađenje vode. Usljed organskog zagađivanja iščezavaju vrste koje su osjetljive na promjene ključnih abiotičkih faktora, a razvijaju se vrste koje su tolerantne na promijenjena stanja. Ovakvi uslovi utiču na snižavanje a diverziteta. Većina vrsta u akumulaciji Modrac je tolerantna na većinu faktora životne sredine u kojoj živi. Jasnu sliku prikazuje tolerancija na temperaturu, gdje su sve vrste euritermne (tolerantne). Istraživanja rijeke Gostelje pokazuju da je većina vrsta srednje tolerantna za većinu faktora životne sredine. Ihtiofauna akumulacije Modrac pripada različitim trofičkim skupinama, a najviše je svejeda (45%). Insektivori i piscivori su skoro podjednako zastupljeni (23% i 22%). Trofička skupina planktivora je zastupljena sa jednom vrstom (5%). Dominacija svejeda i prisustvo hibrida ukazuju na loše stanje vode akumulacije Modrac. Ihtiofauna rijeke Gostelje pripada različitim trofičkim skupinama, a najviše je insektivora (60%). Samo 25% vrsta su svejedi. Piscivori/parazitske, detritivori/biljojedi i planktivori su podjednako zastupljeni (po 5%). Vrsta Barbus balcanicus nije klasificirana na parametre tolerancije u odnosu na abiotičke i biotičke faktore sredine. Shannon-Wienerov je pokazao najveće slabosti u ocjeni kvaliteta vode rijeke Gostelje. Njegove niske vrijednosti ukazuju na relativno malo bogatstvo ihtiofaune i najmanje se podudaraju sa ostalim ima. Indeksi bogatstva vrsta, jednoličnosti i raznolikosti se podudaraju te ukazuju da je veći dio ove vode nezagađen, što nam potvrđuje i manja zastupljenost svejeda. Rezultati provedenih istraživanja pokazuju znatne promjene Margalefovog indexa bogatstva vrsta. Analizirajući akumulaciju Modrac, najviša vrijednost je zabilježena na L2, a iznosi 7,593, dok je najniža zabilježena na L3, a iznosi 6,506. Što se tiče rijeke Gostelje, najviša vrijednost zabilježena je na L2, a iznosila je 6,125, pa do najniže vrijednosti na L4, a iznosi 4,952. Dobijene vrijednosti na svim lokalitetima su >4 što ukazuje na dobro stanje u pogledu bogatstva vrsta. Dobijene vrijednosti Simpsonovog a na svim lokalitetima su <1 što ukazuje na to da je zabilježena raznolikost. Indeks jednoličnosti, Pielouv, brojčano opisuje raznolikost ihtiocenoza, a njegove manje vrijednosti ukazuju na manji broj vrsta u odnosu na broj jedinki. Najviša vrijednost a, analizirajući akumulaciju Modrac, zabilježena je na L4, a iznosi 0,799, gdje je zabilježen veliki broj vrsta u odnosu na broj jedinki (devet vrsta, 272 jedinke), a najniža na L2, koja iznosi 0,693, gdje je zabilježen veliki broj jedinki, ali manji broj vrsta (šest vrsta, 285 jedinki). Rezultati istraživanja za rijeku Gostelju pokazuju da je najviša vrijednost a zabilježena na L1 i iznosi 0,77 (tri vrste, 429 jedinki), a najniža na L3 i iznosi 0,50. Istraživanju biodiverziteta ihtiocenoza i njihovoj primjeni u ocjeni kvaliteta vode u budućnosti treba dati 288 Struktura i dinamika ekosistema Dinarida, 2012

13 Avdul ADROVIĆ, Isat SKENDEROVIĆ, Jasna SALIHOVIĆ & Štefica STJEPIĆ veći značaj jer je analiza stanja životnih zajednica u vodenim ekosistemima značajan pokazatelj stalnosti ekoloških uslova vodene sredine. Literatura Adrović A Biodiverzitet i ekološke osobenosti ihtiopopulacija hidroakumulacije Modrac. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla. Adrović A. i sar Morfološke osobitosti prirodnog hibrida u vodama BiH. Balon E. K Reproducive Guilds of Fishes: A Proposal and Definition. Journal of the Fisheries Research Board of Canada 32: Берг Л. С Рыбы пресных вод СССР и сопредельных стран. Част IІ. Издание Всесоюзного Инстиута Озерного и Речного Рыбного Хозяйаства. Čamdžić J Uporedna saprobiološka i ekološka analiza kvaliteta rijeke Gostelje. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli. FAME Consortium Manual for the application of the European Fish Index EFI. A fish-based method to assess the ecological status of European rivers in support of the Water Framework Directive. Version 1. 1, January Holzer S European Fish Species: Taxa and Guilds Classification Regarding Fish-Based Assessment Methods. Diplomarbeit: Karr J. R Assessment of biotic integrity using fish communities. Fisheries (Bethesda) 6: Margalef R Perspective in Ecology Theory. Univer. Of Chicago Press, Chicago: 111. Petz B Osnovne statističke metode. SNL, Zagreb. Pielou E. C Shannons formula as measure of species diversity: its use and misuse. American Naturalist, 100: Simpson E. H Measurment of diversity. Nature, 163: 688. Wiener W., Shannon C. E The Mathematical Theory of Communication. Urbana, Illionis: University of Illionis. STRUCTURE AND DYNAMICS OF ECOSYSTEMS DINARIDES,

14 BIODIVERZITET RIBA RIJEKE GOSTELJE I JEZERA MODRAC Wootton R. J. Ed Ecology of Teleost Fishes. Fish and Fisheries Series, Kluwer Academic Publishers, 24 (2): (pristup ). (pristup ). (pristup ). (pristup ). Rukopis primljen/manuscript received: Rukopis prihvaćen/manuscript accepted: