ZA PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 HR NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE I ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KANJON ZRMANJE - FINALNI NACRT ZAJEDNIČKI

Transcription

1 Ovaj projekt financira Europska unija Javna ustanova Natura Jadera Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH ZAJEDNIČKI ZA PODRUČJE EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 HR NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE I ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KANJON ZRMANJE - FINALNI NACRT Zagreb, travanj 2017.

2 Ovaj projekt financira Europska unija Javna ustanova Natura Jadera Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH

3 PROJEKT IZVRŠITELJ NOSITELJ IZRADE NARUČITELJ Zajednički plan upravljanja za NATURA 2000 područje Novigradsko i Karinsko more i Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje Zelena infrastruktura d.o.o. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja Eko-Zadar UGOVOR BROJ 44/16 VODITELJ IZRADE KONTROLA KVALITETE ČLANOVI STRUČNOG TIMA Dr. sc. Hrvoje Peternel, mag.biol. Prof. dr. sc. Oleg Antonić ZELENA INFRASTRUKTURA D.O.O. Sunčana Bilić, mag.ing.prosp.arch. - voditelj izrade Plana upravljanja za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje Fanica Kljaković Gašpić, mag.biol. - voditelj izrade Plana upravljanja za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more Jasmina Šargač, mag.biol., univ.spec.oecol. Višnja Šteko, mag.ing.prosp.arch. Andrijana Mihulja, mag.ing.silv. Dr.sc. Tomi Haramina, mag.phys. et geo.phys. Nikolina Bakšić, mag.ing.geol. Zoran Grgurić, mag.ing.silv. Matea Lončar, mag.ing.prosp.arch. Martina Čipčić-Bragadin, mag.ing.prosp.arch. VODITELJ RADIONICA DIREKTOR PROJEKTA DIREKTOR VANJSKI SURADNICI Melita Burić, mag.phys. et geophys. Ognjen Škunca, dipl. ing. fiz. Višnja Šteko, mag.ing.prosp.arch. Prof. dr. sc. Oleg Antonić Autor fotografije na naslovnici: Darko Tokić

4 Zajednički Plan upravljanja za područje ekološke mreže Natura 2000 HR Novigradsko i Karinsko more, te zaštićeno područje Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, nastao je u sklopu projekta B.transparent: Jačanje lokalnih partnerstva za transparentno upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora kojeg provodi Udruga za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja Eko-Zadar. Uz nositelja projekta, kao partneri na projektu sudjeluju i Zadarska županija, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije Natura-Jadera, Općina Novigrad, Udruga za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija i Ekološka udruga Zrmanja. Projekt B.transparent je započeo s provedbom 10. studenoga godine, s ukupnim trajanjem od 18 mjeseci odnosno do 10. svibnja godine. Ukupna vrijednost projekta je ,81 EUR, dok projekt financira Europska unija i sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske u ukupnom udjelu od 94,52% ( ,87 EUR). Udio EU iznosi ,68 EUR (90%), a udio Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske iznosi ,19 EUR (10%). Projekt se provodi unutar Programa Europske unije za Hrvatsku IPA. Sadržaj ovog dokumenta isključiva je odgovornost autora, Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije Natura-Jadera, Zelene infrastrukture d.o.o. i Udruge Eko-Zadar te se ni na koji način ne može smatrati da odražava gledišta Europske unije i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

5

6 1.1. Zakonodavni i institucionalni okvir zaštite i upravljanja Zaštićena područja Područja ekološke mreže Plan upravljanja - svrha i zadaci Proces izrade Plana upravljanja OPĆI PODACI Smještaj i granice područja obuhvata Plana Važeće kategorije zaštite i osnovna obilježja zaštićenih područja Susjedna područja ekološke mreže i zaštićena područja Područje ekološke mreže POVS HR Novigradsko i Karinsko more Zaštićeno područje Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje Javna ustanova Natura Jadera Vlasništvo zemljišta i prava na korištenje OPIS FIZIČKOG OKOLIŠA Geološka i geomorfološka raznolikost Pedološka obilježja Klimatska obilježja Hidrološka obilježja Fizika mora OPIS BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI Biološka raznolikost mora i estuarija Zrmanje Biološka raznolikost kopna KULTURNO-POVIJESNA OBILJEŽJA Povijesni prikaz stanja Kulturna dobra DRUŠTVENO-GOSPODARSKA OBILJEŽJA... 30

7 Stanovništvo Namjena i korištenje zemljišta Gospodarske djelatnosti Infrastrukturni sustavi KRAJOBRAZNA OBILJEŽJA Proces uključivanja lokalnog stanovništva i dionika Isticane vrijednosti i razvojne prednosti područja Isticane slabosti, problemi i prijetnje Vizija budućnosti Očekivanja od Javne ustanove Natura Jadera Prepoznati rizici za uspješnu provedbu Plana i prijedlozi za njihovo umanjivanje UPRAVLJANJE PODRUČJEM EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 HR NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE Vizija Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti TEMA I: Očuvanje ciljnih staništa na području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more TEMA II: Održivi razvoj sektora UPRAVLJANJE ZNAČAJNIM KRAJOBRAZOM KANJON ZRMANJE Vizija Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti TEMA A: Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti krajobraza TEMA B: Održivo korištenje prirodnih dobara TEMA C: Upravljanje posjećivanjem, edukacija, interpretacija i promocija TEMA D: Upravljanje i administracija Upravljačko zoniranje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje Principi zoniranja u zaštićenim područjima Zone upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje Područja izvan Značajnog krajobraza... 76

8 4.3. PLANIRANI LJUDSKI RESURSI PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI Planirani financijski resursi za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more Planirani financijski resursi za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje PRAĆENJE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA Revizija nakon deset godina Izmjene i dopune nakon pet godina Godišnji programi Prilog 1. Analiza dionika i opis njihovog uključivanja u proces izrade Zajedničkog plana upravljanja... 89

9 AGRRA CLC EU GOPEM GS HAOP HV IUCN IZO IZP JLS JRS JU KONZ KO LAG MZOE MP MK MGPO NKS OCD OPEM OPPUO OSŠ POP POVS PP PPUO/G PUO RH SS SPUO TZ UOPUZOKP UR VGI VGO ZI ZOP ZPU ZK ZŽ Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije CORINE Land Cover / CORINE pokrov zemljišta Europska unija Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Gospodarski subjekti Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Hrvatske vode International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources (Međunarodni savez za očuvanje prirode) Inspekcija zaštite okoliša Inspekcija zaštite prirode Jedinica lokalne samouprave Jedinica regionalne samouprave Javna ustanova Konzultanti Konzervatorski odjel Lokalna akcijska grupa Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Ministarstvo poljoprivrede Ministarstvo kulture Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta Nacionalna klasifikacija staništa Organizacije civilnog društva Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš Osnovne i srednje škole Područja ekološke mreže značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa, te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti Područja ekološke mreže značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU Pomorska policija Prostorni plan uređenja Općine/Grada Procjena utjecaja zahvata na okoliš Republika Hrvatska Savjetodavna služba Strateška procjena utjecaja strategije, plana ili programa na okoliš Turističke zajednice Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove Zadarske županije Uprava za ribarstvo Vodnogospodarska ispostava Vodnogospodarski odjel Znanstvene institucije Zaštićeno obalno područje mora Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije Značajni krajobraz Zadarska županija

10 O PLANU UPRAVLJANJA Ovaj Plan upravljanja izrađen je kao zajednički strateški dokument za upravljanje područjem ekološke mreže Natura 2000 HR Novigradsko i Karinsko more koje je značajno za vrste i stanišne tipove (POVS), te zaštićenim područjem Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, koji se dijelom preklapaju upravo na području kanjona Zrmanje, od ušća do Obrovca Zakonodavni i institucionalni okvir zaštite i upravljanja Zaštićena područja Područje kanjona Zrmanje zaštićeno je prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), (u daljnjem tekstu Zakon) u kategoriji značajnog krajobraza koji spada u zaštićena područja od lokalnog značenja. Navedena kategorija zaštite usklađena je i kompatibilna s V. kategorijom zaštite (zaštićeni kopneni / morski krajobraz) prema IUCN-u koja podrazumijeva područja gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne ekološke, biološke, kulturne i estetske vrijednosti, i gdje je održavanje tog odnosa nužno da bi se ove vrijednosti sačuvale. Prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), zaštićenim područjem upravlja javna ustanova koja obavlja djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja te sudjeluje u prikupljanju podataka u svrhu praćenja stanja očuvanosti prirode (monitoring). Za upravljanje Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje nadležna je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera (u daljnjem tekstu JU Natura Jadera), a upravljanje će provoditi na temelju ovog Plana upravljanja Područja ekološke mreže Temelj EU zakonodavstva u zaštiti prirode, odnosno temelj ekološke mreže Natura 2000, predstavljaju Direktiva o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC) i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC), (u daljnjem tekstu Direktiva). Svaka zemlja članica EU pridonosi ekološkoj mreži Natura 2000 izdvajanjem najvažnijih područja za svaku pojedinu vrstu i stanišni tip naveden u dodacima navedenih Direktiva. U skladu s tim, ekološka mreža RH, koja čini dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000, proglašena je Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) te je izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15). Ekološka mreža Natura 2000 uspostavljena je u svrhu očuvanja i ostvarivanja povoljnog stanja divljih vrsta ptica i njihovih staništa, te drugih divljih vrsta životinja i biljaka i njihovih staništa, kao i stanišnih tipova, od osobitog značaja za EU i RH. Ekološku mrežu stoga čine područja očuvanja značajna za ptice (POP) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS). Predio Karinskog i Novigradskog mora dio je ekološke mreže RH kao područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja pojedinih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova (POVS). Pri tome se radi o nizu kopnenih, obalnih i slanih staništa. Područjima ekološke mreže, neovisno o tome da li su zaštićeni dio prirode sukladno Zakonu ili ne, upravlja javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima na čijem teritoriju se nalaze. Za upravljanje ovim područjem ekološke mreže, također je nadležna JU Natura Jadera, a upravljanje će provoditi na temelju ovog Plana upravljanja. Pri tome očuvanje

11 područja ekološke mreže osigurava javna ustanova, no i pravne osobe koje provode planove gospodarenja na područjima ekološke mreže, svaka u okviru svoje nadležnosti Plan upravljanja - svrha i zadaci Plan upravljanja je strateški dokument koji utvrđuje svrhu i stanje zaštićenog područja te određuje ciljeve upravljanja, aktivnosti potrebne za ostvarenje ciljeva i pokazatelje učinkovitosti upravljanja. Donosi se za razdoblje od deset godina, uz mogućnost izmjene i/ili dopune nakon pet godina. Plan upravljanja zaštićenih područja donosi se uz suglasnost nadležnog ministarstva, po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatske agencije za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu HAOP). Prema Zakonu, javna ustanova koja upravlja područjima ekološke mreže može izraditi planove upravljanja područjima ekološke mreže, pri čemu plan upravljanja sadrži analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, ciljeve upravljanja i očuvanja, i načine postizanja ciljeva. Pri tome, prema članku 6. Direktive o staništima, kojim se definira upravljanje, države članice za posebna područja očuvanja utvrđuju potrebne mjere za očuvanje koje prema potrebi uključuju u odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područja ili integrirane u druge razvojne planove te odgovarajuće zakonske, administrativne ili ugovorne mjere koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prisutnih prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. Direktive Proces izrade Plana upravljanja Nositelj izrade zajedničkog Plana upravljanja POVS područjem ekološke mreže NATURA 2000 Novigradsko i Karinsko more i Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje (u daljnjem tekstu Plan) je JU Natura Jadera, a izrađivač Plana poduzeće Zelena infrastruktura d.o.o. Proces izrade Plana uključuje slijedeće: prikupljanje i analizu relevantnih podataka te dokumentacije vezane uz predmetna područja; analizu i procjenu stanja područja po pojedinim segmentima (fizički okoliš, biološka raznolikost, ciljevi očuvanja područja i vrsta, krajobraz, kulturološka obilježja, društvenogospodarska obilježja i stanovništvo); izradu upravljačkog dijela Plana - definiranje vizija za upravljanje područjima, glavnih i posebnih ciljeva upravljanja, mjera i aktivnosti za upravljanje, pokazatelja za praćenje njihove provedbe, te mogućih partnera u provedbi, kao i financijsku procjenu troškova aktivnosti za desetogodišnje razdoblje; savjetovanje s dionicima koji imaju interes u upravljanju projektnim područjem bilo zbog utjecaja Plana na njih ili njihovog utjecaja na ishod Plana, te kao takvi imaju važnu ulogu u pripremi Plana (predstavnici lokalne i regionalne samouprave, organizacije civilnog društva, lokalne akcijske grupe, dionici pojedinih sektora, lokalno stanovništvo, akademske institucije, kao i niz pojedinaca koji imaju znanja potrebna za izradu Plana). Uključivanje dionika predviđeno je kroz sve prethodne korake, odnosno cijeli proces izrade Plana; izradu nacrta i finalnog nacrta Plana upravljanja - uređivanje i objedinjavanje rezultata prethodnih faza u cjeloviti dokument sa svim potrebnim materijalima i kartografskim prikazima; javnu raspravu o finalnom nacrtu Plana upravljanja objava i stavljanje finalnog nacrta Plana upravljanja na javni uvid u trajanju od 30 dana koji uključuje održavanje javnog izlaganja; izradu završne verzije Plana upravljanja - odgovori na očitovanja, prijedloge i primjedbe sudionika na finalni nacrt Plana, te prema potrebi, njihova implementacija u Plan; donošenje odluke o usvajanju Plana upravljanja uz suglasnost nadležnog Ministarstva, po prethodno pribavljenom mišljenju HAOP-a.

12 ZNAČAJNI KRAJOBRAZ KANJON ZRMANJE I NATURA 2000 PODRUČJE NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE U nastavku su izdvojeni osnovni podaci o području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more, te o Značajnom krajobrazu Kanjon Zrmanje, dok su detaljniji opisi fizičkog okoliša, biološke raznolikosti, zaštićene kulturne baštine, te društveno-gospodarskih i krajobraznih obilježja područja, uključujući prateće grafičke prikaze i analize pritisaka na područja, dani kao prilog osnovnom dijelu Plana u Knjizi OPĆI PODACI Smještaj i granice područja obuhvata Plana Područje obuhvata Plana uključuje POVS područje ekološke mreže Natura 2000 HR Novigradsko i Karinsko more, te Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje koji se dijelom preklapaju na predjelu donjeg toka Zrmanje od Obrovca do ušća (Slika 2.1-1). Pri tome je analiziran i kontaktni obalni pojas širine 1 km od granica navedenih područja. Iako nije pod ingerencijom JU Natura Jadera, sagledan je kao izvor pritisaka koji proizlaze iz trenutnih načina korištenja prostora, ali i potencijalnih pritisaka koji proizlaze iz planiranog načina korištenja i namjene prostora. Slika Prikaz područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more i ZK Kanjon Zrmanje u odnosu na administrativne granice jedinica lokalne samouprave

13 Prema administrativno-teritorijalnom ustroju, područje obuhvata Plana se nalazi na području Zadarske županije, odnosno pet jedinica lokalne samouprave - Općina Jasenice, Posedarje i Novigrad, te Gradova Benkovac i Obrovac. Prirodno-geografski, smješteno je na razmeđi nekoliko cjelina - između krajnjih JZ obalnih padina Velebita i Velebitskog kanala na sjeveru, Ravnih kotara na zapadu i jugu, te Bukovice na istoku Važeće kategorije zaštite i osnovna obilježja zaštićenih područja Budući da je smješteno na razmeđi nekoliko prirodno-geografskih cjelina, šire područje obuhvata Plana odlikuju znatna biološka, geološka i krajobrazna raznolikost. S obzirom na to, znatan dio ovog teritorija je i u formalnom sustavu zaštite prirode Susjedna područja ekološke mreže i zaštićena područja Predmetna područja, Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje i područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more graniče ili se dijelom preklapaju s nekoliko slijedećih područja ekološke mreže i zaštićenih područja (Slika 2.1-2): POVS HR Zrmanja područje ekološke mreže koje obuhvaća cijeli tok Zrmanje od izvora do ušća (dijelom se preklapa s predmetnim područjem na dijelu donjeg toka Zrmanje), POVS HR Karišnica i Bijela ovo područje ekološke mreže obuhvaća šire područje vodotoka Karišnica i Bijela koji se ulijevaju u Karinsko more, gdje se zbog miješanja slane i slatke vode stvorilo iznimno bogato močvarno područje Tuvina, (graniči s predmetnim područjem na krajnjem jugu uz Karinsko more), POP HR SZ Dalmacija i Pag - područje ekološke mreže koje obuhvaća velik teritorij SZ Dalmacije i otoka Paga, značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, (unutar vrlo velikog teritorija ovog POP područja, u cijelosti se nalazi i predmetno POVS područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more), Park prirode Velebit - ujedno je i istoimeno područje ekološke mreže POVS HR Park prirode Velebit, (dijelom se preklapa s predmetnim POVS područjem ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more i to na kraćem potezu vodotoka Zrmanje, uzvodno od Obrovca do Jankovića buka).

14 Slika Prikaz područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more i ZK Kanjon Zrmanje u odnosu na susjedna područja ekološke mreže i zaštićena područja s kojima graniči Područje ekološke mreže POVS HR Novigradsko i Karinsko more Područje HR Novigradsko i Karinsko more čini dio Ekološke mreže RH kao područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja pojedinih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova koji su od interesa za EU (POVS), navedenih u Direktivi o staništima. Ovo područje obuhvaća Novigradsko i Karinsko more te donji tok Zrmanje do Jankovića buka, predjele iznimne biološke raznolikosti. Ukupna površina područja iznosi 3.738,8 ha, a obuhvaća 6 stanišnih tipova koji su proglašeni kao ciljevi očuvanja (Slika 2.1-3, Tablica 2.1-1), pri čemu je njihov opis, područje rasprostranjenosti i grafički prikaz ekološke zonacije dan u nastavku teksta. Osim toga, akvatoriji Novigradskog i Karinskog mora, iako površinom relativno mali, iznimno su bogati školjkašima i ribljim vrstama, među kojima su i dvije endemične vrste riba (Knipowitschia panizzae, Pomatoschistus canestrinii).

15 Slika Prikaz ciljnih stanišnih tipova unutar POVS Novigradsko i Karinsko more Tablica Popis, površine i udjeli ciljnih stanišnih tipova unutar područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more UDIO (%) POVRŠINA U UKUPNOJ STANIŠTE (HA) POVRŠINI PODRUČJA 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem 1.800,13 48, Estuariji 3.733,53 99, Obalne lagune 23,00 0, Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia 5,00 0, Mediteranske sitine 5,00 0, Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova 5,00 0,13 prioritetno stanište Napomena pojedina staništa se dijelom ili u potpunosti preklapaju stoga kumulativni zbroj udjela i površina ne predstavlja, odnosno ne odgovara ukupnoj površini područja.

16 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem Ovo stanište se rasprostire na području obalnog pojasa Novigradskog mora do dubine od 20 m, dok u Karinskom moru u potpunosti prekriva morsko dno. Morsko dno je prekriveno sedimentom različite granulacije uglavnom pijeskom i muljem (Bakran-Petricioli, 2011). Na ovom području nastanjuju ga morske cvjetnice Zostera marina, Zostera noltii i Cymodocea nodosa, (Kruschel i sur., 2011; Garibović, 2011). Popis staništa prema usmenom priopćenju Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže: P. Kružić G.3.2. lnfralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja G Biocenoza sitnih površinskih pijesaka G Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala (G Asocijacija s vrstom Cymodocea nodosa, G Asocijacija s vrstom Zostera noltii) G.3.3. lnfralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja G Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja G Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (pojavljuje se i u cirkalitoralu) G Biocenoza infralitoralnoh algi G.4.1. Cirkalitoralni muljevi G Biocenoza obalnih terigenih muljeva G Biocenoza obalnih detritusnih dna G.4.2. Cirkalitoralni pijesci G Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja pojavljuje se i u infralitoralu) unutar ovog područja prisutna su i staništa G Biocenoza donjih stijena mediolitorala (G Asocijacija s vrstom Fucus virsoides) te G Koraligenska biocenoza.

17 1130 Estuariji Ovo stanište se rasprostire na cijelom području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more, a radi se o specifičnom staništu koje je nastalo nakon otapanja ledenjaka i dizanja morske razine poslije zadnjeg ledenog doba, što je dovelo do preplavljivanja ušća i kanjona Zrmanje. S okolnim terestričkim staništima, ovo stanište čini jedinstvenu ekološku cjelinu. Predstavlja važno područje mrijesta za morske i brakične vrste, (Bakran-Petricioli, 2011). Popis staništa prema Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže: Bakran-Petricioli, (2011.) F.1.2. Supralitoralni muljevi F.2.2. Supralitoralni pijesci G.1.1. Pelagijske zajednice neritičke provincije G Prirodne pelagijske zajednice neritičke provincije G Pelagijal estuarija K.1. Estuariji 1150 Obalne lagune Ovo stanište zauzima iznimno plitko obalno područje uvale Žabokrek, sjeverno i južno od crkve Duha Svetoga. Stanišni uvjeti variraju unutar ovog staništa, posebice salinitet koji ovisi o količini padalina, evaporaciji i morskim mijenama, (Bakran-Petricioli, 2016). Popis staništa prema Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže: Bakran-Petricioli, (2011.) K.2. Obalne lagune (kompleksna staništa) G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu G Eurihalina i euritermna biocenoza

18 1310 Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia Ovo stanište obuhvaća obalno područje sjeverno od crkve Duha Svetoga u Novigradskom moru, a predstavljaju ga zajednice uglavnom jednogodišnjih biljaka (porodice Chenopodiaceae i roda Salicornia) na periodično poplavljenim muljevitim ili pjeskovitim tlima uz morsku obalu, (Topić, Vukelić, 2009). Popis staništa prema Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže: Bakran-Petricioli, (2011.) F.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitima F Slanjače caklenjača i muljevitih močvara pod halofitima sodnjača F Slanjača caklenjače F Slanjača sodnjače 1410 Mediteranske sitine Ovo stanište obuhvaća obalno područje sjeverno od crkve Duha Svetoga u Novigradskom moru. Radi se o halofilnim mediteranskim zajednicama reda Juncetalia maritimi koje nastanjuju vlažna staništa uz bočate vode s različitim salinitetom, (Topić, Vukelić, 2009). Popis staništa prema Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže: Bakran-Petricioli, (2011.) F.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitima F Sredozemne sitine visokih sitova F Europsko-mediteranske sitine visokih sitova F Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca F Zajednica valjkastog tankorepića i primorske pirike F Sitina tupocvjetnog sita i politovca

19 1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova Ovo stanište obuhvaća obalno područje sjeverno od crkve Duha Svetoga u Novigradskom moru. Predstavlja ga vegetacija grmolikih trajnica na morskim slanim muljevitim obalama, (Topić, Vukelić, 2009). Popis staništa prema Zonacija ciljnog staništa unutar ekološke mreže: Bakran-Petricioli, (2011.) F.1.1. Površine slanih, plitkih, muljevitih močvara pod halofitima F Sredozemne grmaste slanjače F Livada grmolike caklenjače i slankuše F Zajednica jesenske mrižice i modrikastog pelina F Zajednica jesenske mrižice i dalmatinskog vražemila Zaštićeno područje Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje Područje kanjona Zrmanje proglašeno je zaštićenim 1964., temeljem akta o proglašenju (Rješenje br. 159/ ) koji je donio Zavod za zaštitu prirode, a danas je zaštićeno u kategoriji značajnog krajobraza. Proteže se u duljini od oko 10 km, od ušća u Novigradsko more do Obrovca, zauzimajući površinu od oko 557 ha. Pri tome osim samog vodotoka (pov. oko 146 ha), obuhvaća i kopneni dio do ruba kanjonskih strana (pov. oko 411 ha). Prema Zakonu, značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje. U značajnom krajobrazu dopušteni su zahvati i djelatnosti koje ne narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Kao osnovno obilježje zbog kojeg je područje zaštićeno, navodi se geomorfološki fenomen kanjona Zrmanje koji predstavlja jedan od najljepših hrvatskih geomorfoloških i hidrografskih fenomena u kršu. Kanjon je najizrazitije razvijen upravo u svom završnom dijelu od Obrovca do ušća gdje je dubok i do 180 m. Slikovitost kanjona još više pojačava kontrast bistre modrozelene Zrmanje i okolne goleti, te brojni denudacioni oblici i pećine. Kanjon je formiran u vapnenačkim slojevima kredne starosti, a stvoren u pleistocenu kad je morska razina bila znatno niža. Danas se u tom dijelu kanjona Zrmanje miješa morska i slatka voda što uvjetuje specifičnu i zanimljivu biocenozu.

20 Javna ustanova Natura Jadera Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera osnovana je 2002., a s radom je započela u travnju godine. Javna ustanova upravlja s ukupno 13 zaštićenih područja, te s 90 područja ekološke mreže (koja se nalaze na teritoriju Zadarske županije), uključujući i područja koja su predmet Plana. Tijela JU: Javnom ustanovom upravlja Upravno vijeće od 5 članova koje imenuje župan, voditelj ustanove je ravnatelj, a stručni voditelj vodi stručni rad ustanove. Djelatnost JU: zaštita, očuvanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode (osim parkova prirode i nacionalnog parka) kao i područja ekološke mreže na području Zadarske županije, sve u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara. JU također, unutar područja kojima upravlja, nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode koji su sastavni dio dokumenata prostornog uređenja i planova gospodarenja prirodnim resursima. U sklopu svoje djelatnosti JU vrši sljedeće poslove: A - zaštita nadzire zaštićene dijelove prirode provodi mjere osiguranja i sprječavanja od oštećenja ili degradacije objekta područja B - održavanje održava izvorne vrijednosti objekta i područja, te osigurava šumske i agrotehničke mjere koje se provode u smislu održavanja C promicanje obavlja znanstvena proučavanja i istraživanja vrijednosti objekata i područja ili osigurava obavljanje tih poslova vodi evidenciju relevantnih podataka o zaštićenoj prirodi organizira i sudjeluje u organizaciji turističkih obilazaka objekata i područja, te razmatra pristigle ponude i daje prijedloge za prvokup zemljišta na objektima i područjima. Osim navedenih djelatnosti, JU Natura Jadera može, u svrhu zaštite, održavanja i promicanja zaštićenih područja kojima upravlja, obavljati i sljedeće djelatnosti: upravljanje područjem ekološke mreže turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude ostale turističke usluge. Financiranje JU: iz proračuna Županije, vlastitih prihoda, projekata i drugih izvora sukladno Zakonu. Djelatnici JU: četiri zaposlenika - ravnatelj, stručna voditeljica, glavni čuvar prirode i čuvar prirode. U svojem radu, Javna ustanova surađuje s brojnim subjektima u procesu zaštite prirode. Na državnoj razini, zaštita prirode spada u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a stručne poslove odrađuje Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, s kojom Javna ustanova surađuje. Aktivna suradnja se provodi i s tijelima Zadarske županije, posebice Upravnim odjelom za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Upravnim odjelom za razvoj i europske procese, Upravnim odjelom za more i turizam, Upravnim odjelom za proračun i financije, te Upravnim odjelom za poljoprivredu. Upravljanje zaštićenim područjima na godišnjoj razini provodi se na temelju godišnjih programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode. JU je također obavezna donositi izvješća o ostvarivanju godišnjeg programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja.

21 Vlasništvo zemljišta i prava na korištenje Područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more obuhvaća more i vode koje su javno dobro. Područje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje, osim samog vodotoka, obuhvaća i uski kopneni pojas kanjona čije zemljište je pretežno u državnom vlasništvu. Osim toga, kontaktno područje kopna u pojasu širine 1 km od predmetnih područja, obuhvaća zemljišta u privatnom i javnom vlasništvu. Korištenje voda pravno je uređeno Zakonom o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14). Zakon definira pravni status voda kao opće dobro koje ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Propisuje da vode u tijelima površinskih i podzemnih voda ne mogu biti objektom prava vlasništva i drugih stvarnih prava. Vode se koriste, i na njima se stječu prava, na način i pod uvjetima utvrđenim navedenim Zakonom i drugim propisima. Nositelji upravljanja vodama su Hrvatski sabor, Nacionalno vijeće za vode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, jedinice lokalne i regionalne samouprave, te Hrvatske vode (HV) kao pravna osoba za upravljanje vodama. Na predmetnom području HV upravljaju putem Vodnogospodarskog odjela (VGO) Split, vodnogospodarske ispostave (VGI) Zadar. U okviru svoje djelatnosti Hrvatske vode zadužene su za obavljanje poslova i organiziranje obavljanja poslova u vezi s osiguravanjem potrebnih količina voda, te izradu planova i programa i poduzimanje mjera kojima se osigurava zaštita voda od onečišćenja. Uz Ministarstvo poljoprivrede, koje je osnovna institucija za upravne poslove u području upravljanja vodama, neka područja su u djelokrugu drugih tijela državne uprave, kao što je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture za gospodarenje obalnim vodama te Ministarstvo zdravlja u segmentu vode za piće. Područje mora pravno je regulirano Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11 i 56/16). Pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan navedenim Zakonom. Pomorsko dobro čine unutarnje morske vode i teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, te dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje. Pri tome se dijelom kopna smatra: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva. Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Pomorskim dobrom upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbom navedenog Zakona. Pod upravljanjem pomorskim dobrom podrazumijeva se održavanje, unapređenje, briga o zaštiti pomorskog dobra u općoj upotrebi, te posebna upotreba ili gospodarsko korištenje pomorskog dobra na temelju koncesije ili koncesijskog odobrenja koje se može dati fizičkim i pravnim osobama. O dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave. Osim toga, područje obuhvata Plana dijelom spada i u zaštićeno obalno područje mora (ZOP) koje je regulirano Zakonom o prostornom uređenju (NN 153/13), a podrazumijeva područje od posebnog interesa za RH. Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (tzv. prostor ograničenja). Kopneni, kontaktni pojas širine 1 km od granice predmetnih područja, obuhvaća zemljišta u privatnom i javnom vlasništvu. Pojas zauzima površinu od oko ha, pri čemu u zemljišnom

22 pokrovu i namjeni korištenja zemljišta (prema klasifikaciji CLC Hrvatska 2012.), izuzev voda (33%), najveći udio (26,6%) čine poljoprivredne površine (maslinici, pašnjaci, mozaici poljoprivrednih površina, pretežno poljoprivredno zemljište sa značajnim udjelom prirodne vegetacije), zatim šumska vegetacija (17,66%) i prirodna vegetacija (14,64%), (prirodni travnjaci, gole stijene i područja s oskudnom vegetacijom). Najmanji udio (oko 8%) čine neprirodne (izgrađene) površine (naseljena područja, industrijski ili komercijalni objekti, prometnice s pripadajućim zemljištem, mjesta eksploatacije mineralnih sirovina, sportsko-rekreacijske površine). Pri tome su šume i šumska zemljišta dijelom u državnom, a dijelom u privatnom vlasništvu. Državnim šumama upravljaju Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma podružnica Split, šumarija Zadar (gospodarske jedinice Novigrad, Lovinac, Posedarje), šumarija Obrovac (gospodarske jedinice Kruševo Medviđa, Golubić, Burovača, Zrmanja, Jasenice i Zaton), šumarija Benkovac (gospodarska jedinica Karin). Dok su gospodarske jedinice privatnih šuma: Muškovci Zelengrad i Južni Velebit Novigradske šume. Privatnim šumama i šumoposjednicima stručnu i savjetodavnu pomoć pružaju djelatnici Savjetodavne službe po županijama. Za promatrana područja to je Zadarska županija. Lokalnim prometnicama upravljaju jedinice lokalne samouprave, županijskim županijske uprave za ceste, a AC Hrvatske autoceste OPIS FIZIČKOG OKOLIŠA Smještaj područja obuhvata Plana na razmeđi nekoliko prirodno-geografskih cjelina, gdje se Novigradsko i Karinsko more susreću s krajnjim JZ padinama Velebita i Velebitskim kanalom, brdskim krajem Bukovice, te ravničarsko-brežuljkastim Ravnim kotarima, uvjetovao je razvoj specifičnih obilježja fizičkog okoliša Geološka i geomorfološka raznolikost Geološka raznolikost podrazumijeva geološku i geomorfološku raznolikost, odnosno raznolikost nežive prirode - stijena, minerala, fosila, reljefnih oblika, podzemnih objekata i struktura te prirodnih procesa koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja. Geološka raznolikost ovog područja, značajan je prirodni čimbenik na kojem se temelji razvoj pedoloških i hidroloških obilježja, a time i biološke raznolikosti područja. Područje obuhvata Plana geološki pripada geotektonskoj jedinici Adriatic koja je dio jadranske litosferne ploče, a koju karakterizira karbonatni razvoj naslaga nastalih u razdoblju mezozoika od prije milijuna godina. Izgrađeno je od taložnih (sedimentnih) stijena koje su nastajale taloženjem mineralnih skeletnih ostataka vodenih organizama tijekom milijuna godina. Postupnim procesima kompakcije i cementacije na kraju su nastale čvrste stijene vapnenci. Od ostalih vrsta stijena zastupljene su i različite vrste vapnenaca, dolomita i breča s velikim brojem prijelaznih naslaga. Gledano geomorfološki, područje obuhvata Plana pripada megageomorfološkoj regiji Dinarskog gorskog sustava. Dominacija karbonatno-vapnenačkih dolomitnih naslaga područja, odredila je reljefne osobine područja tipične za krš. Osnovni geomorfološki oblici područja su potopljeni estuarij rijeke Zrmanje, odnosno nekadašnja dolinska proširenja koja obuhvaćaju Novigradsko i Karinsko more s pripadajućim Novskim i Karinskim ždrilom, te duboko usječeni (i do 180 m) krški kanjon donjeg toka Zrmanje. Kanjon karakteriziraju brojni denudacioni oblici (stjenjaci, sipari, erodirane površine, erozivne brazde, rovine, vododerine i jaruge) i uska poplavna dolinska proširenja. Uz to, unutar promatranog područja nalazi se tek jedna sedrena barijera - Jankovića buk i to na samoj granici područja ekološke mreže.

23 Kanjon je stvoren u pleistocenu, kad je morska razina bila znatno niža. Nakon zadnjeg ledenog doba, došlo je do otapanja ledenjaka i dizanja morske razine. More je prodrlo duboko u kopno i preplavilo ušće, kanjone i dolinska proširenja koja su se prostirala na području Novigradskog i Karinskog mora, i tako stvorilo današnji estuarij u kojem dolazi do miješanja morske i riječne vode. Novsko ždrilo predstavlja nekadašnje kanjonsko ušće paleo Zrmanje. Radi se o tjesnacu dubine do 30-ak m i duljine oko 4 km koji Novigradsko more spaja s Velebitskim kanalom. Novigradsko more je duboko uvučeni morski zaljev, površine oko 28,65 km², najveće dubine oko 30 m. Preko Karinskog ždrila, plitkog tjesnaca duljine oko 2,5 km, Novigradsko more je povezano s Karinskim morem. Karinsko more još je dublje u kopno uvučen, gotovo zatvoren morski zaljev, površine oko 7,5 km² i najveće dubine do oko 13 m Pedološka obilježja Različitost i relativno veliki broj tipova tala šireg područja u najvećoj su mjeri uvjetovani klimatskim i reljefnim faktorima. Krški reljef i morfologija terena koju karakteriziraju relativno strme padine, uz djelovanje erozije, utjecala je na nastanak otvorenih stjenskih masa, potpuno ogoljelih prostora i plitkog zemljišnog pokrova. Na promatranom širem području, u zoni obalnog pojasa od 1 km, javlja se osam tipova tala (Škorić, 1986). Najveći dio, zauzima smeđe tlo na vapnencu koje je zastupljeno u području kanjona Zrmanje i uglavnom je okarakterizirano visokom stjenovitošću i kamenitošću. Od ostalih znatnije su zastupljeni kamenjar, rendzina na laporu ili mekim vapnencima, crnica vapnenačko dolomitna, dok ostali tipovi zauzimaju znatno manje površine Klimatska obilježja Kao posljedica reljefne raznolikosti, te morskog utjecaja modificiranog brdsko-planinskim barijerama, na području obuhvata Plana, javljaju se dva tipa klime mediteranska i submediteranska. Obalno područje obilježavaju topla, suha ljeta i blage, kišovite zime mediteranske klime. Hladnije zime i veća temperaturna kolebanja obilježja su submediteranske klime na području Bukovice i Ravnih kotara. Prema Koppenovoj klasifikaciji: i) obalno područje ima Csa tip klime (sredozemna klima sa suhim vrućim ljetom); dok ii) Ravni kotari, Bukovica i podvelebitsko primorje imaju Cfa tip klime (umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom). Bukovicu karakteriziraju oštrije zime u odnosu na obalno područje, koje često pojačava bura, nerijetko i s orkanskim udarima Hidrološka obilježja Primorska krška tekućica Zrmanja, s izvorom podno planine Poštak i utokom u Novigradsko more, dio je Jadranskog sliva u Dinaridima koje je tipično krško područje s razvijenom podzemnom cirkulacijom vode. Na samu hidrologiju vodotoka Zrmanje utječu pritoke, oborine, kao i izrazito razvijena topografija te površinski i podzemni fenomeni u kršu kojima dolazi do dotjecanja ili otjecanja vode iz sliva. Najveća i najznačajnija pritoka Zrmanje je Krupa, a od ostalih pritoka, ističe se Krnjeza koja se ulijeva u Krupu te ličke rijeke ponornice Ričica i Otuča. Podzemni tok Ričice pod Velebitom javlja se kao Dobarnica, pritok Zrmanje. Otuča se nakon podzemna toka ispod Velebita javlja kao Krupa (Slika 2.2-1). Šire područje obuhvata Plana također je bogato oborinama. Pri tome su velike razlike u količini protoka između kišnog i sušnog razdoblja pa se u ljetnom razdoblju vodostaj Zrmanje izrazito smanji, a na nekim mjestima rijeka potpuno presuši. Na slivu postoje i značajni antropogeni zahvati (RHE Velebit) koji su utjecali na prirodni hidrološki režim.

24 Ispod Jankovića Buka, rijeka Zrmanja prelazi u estuarij, miješa se sa slanom, morskom vodom te njezina voda postaje bočata. Veličina estuarija ovisi o dotocima vode Zrmanjom. U ljetnom razdoblju kada su protoci mali, u estuariju more ulazi duboko u kopneni dio, dok se u zimskom razdoblju, estuarij povlači nizvodno od Jankovića Buka. Sam estuarij Zrmanje je visokostratificiran te se vodeni stupac dijeli na gornji bočati sloj i donji morski sloj koji su razdvojeni haloklinom, koja je jače izražena u vrijeme pojačanog dotoka slatke vode. Zrmanja utječe u Novigradsko more. U odnosu na ukupan volumen Novigradskog mora, sama rijeka donese u prosjeku 2,3 puta više vode od količine sadržane u bazenu. Stoga je utjecaj Zrmanje na fizikalna, kemijska i biološka svojstva Novigradskog mora značajan. Osim Zrmanje, u Novigradsko more se još ulijevaju vodna tijela Bašćica, Novigradska Draga, Slapaća. Također su važne i vode koje dotječu iz Karinskog mora u koje utječu Karišnica i Bijela, kratki povremeni vodotoci, bujičnog karaktera. Na mjestu gdje se spajaju u zajedničko ušće i ulijevaju u Karinsko more, nalazi se močvarno područje Tuvina.

25 Slika Hidrološka karta šireg područja

26 Fizika mora Novigradsko i Karinsko more čine srednji dio estuarija Zrmanje koji je tjesnacem Novsko ždrilo povezan s Velebitskim kanalom. Temperatura i salinitet ovog područja pod značajnim su utjecajem dotoka Zrmanje. U Novigradskom moru, raspon saliniteta znatno varira na površini, a manje na većim dubinama. U situacijama s jakim protokom Zrmanje niski površinski salinitet u površinskom sloju Novskog ždrila upućuje na istjecanje vode u tom sloju. U pridnenom sloju Novskog ždrila voda ima visok salinitet čak i u situacijama s jakim protokom Zrmanje što upućuje na stalno strujanje mora u pridnenom sloju iz Velebitskog kanala u Novigradsko more. U vrijeme pojačanog dotoka slatke vode haloklina je vrlo izražena. Strujanja u Novigradskom moru su zbog neposrednog ulijevanja Zrmanje, kao i prodiranja velikih količina slane vode iz Velebitskog kanala, intenzivnija nego u Karinskom moru. U Novigradskom moru se, neovisno o godišnjem dobu, pojavljuju dvije općenito nezavisne komponente strujanja ovisne o jačini vjetra (osobito bure). S jedne strane se kod pojave velikih voda rijeke Zrmanje, velike količine vode s jakim impulsom sastaju sa stajaćom vodenom masom koja se raslojava ovisno o temperaturnim odnosima i udjelom lebdećih tvari te se, ili razvije u strujanje kroz Karinski kanal u Karinsko more, ili se kao slatkovodna struja ulijeva u Velebitski kanal. S druge strane, dolazi do jakih strujanja slane vode iz Velebitskog kanala u Novigradsko more, već prema razlikama u gustoći zbog različitih temperatura i udjela soli u vodenoj masi (čak i u riječni tok Zrmanje do Obrovca), te iz Novigradskog u Karinsko more. Kao posljedica tog, još u detalje neistraženog režima vodenih struja, može u tom akvatoriju doći do saliniteta koji približno odgovara vrijednostima otvorenog Jadrana. Za razliku od termohalinih svojstava Novigradskog mora, koja su se u manjoj mjeri ipak istraživala, o dinamici mora nema nikakvih podataka jer nisu provođena, niti mjerenja morskih struja, niti hidrodinamička mjerenja tog akvatorija OPIS BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI S obzirom na specifična i raznolika obilježja fizičkog okoliša, područje Novigradskog i Karinskog mora, te estuarija Zrmanje, kao i okolnog kopnenog pojasa, odlikuje velik broj raznolikih morskih, vodenih i kopnenih stanišnih tipova i pripadajuće biocenoze Biološka raznolikost mora i estuarija Zrmanje Novigradsko i Karinsko more čine dva odvojena bazena, duboko usječena u kopno. Oba sustava primaju veće količine slatke vode, a glavni su im pritoci Zrmanja (u Novigradsko more) te Karišnica i Bijela (u Karinsko more), stoga u ovom području dolazi do znatne varijacije ekoloških uvjeta, naročito temperature i saliniteta, koji su pak uvjetovali razvoj specifičnih staništa, flore i faune. Donji tok Zrmanje, nizvodno od grada Obrovca, prelazi u estuarij Zrmanje koji pripada tipu krških estuarija malih morskih mijena. U ovom području pojavljuje se infralitoralna biocenoza na muljevima i muljevitim pijescima u eurihalinom i euritermnom okolišu. Riječ je o izrazito osjetljivom staništu s malim brojem vrsti, ali redovito prisutnih s velikim brojem jedinki. Karakteristične biljke su morske cvjetnice Zostera marina, Zostera noltii i Cymodocea nodosa (Kruschel i sur., 2011; Garibović, 2011). Od prisutne faune pojavljuju se školjkaši, puževi i račići (Bakran Petricioli, 2016). Eutrofni uvjeti unutar estuarija pogoduju rastu planktona te time i organizama koji se hrane filtriranjem. U novigradskom je području dosad zabilježeno 35 vrsta školjkaša iz 12 porodica

27 (Legac, 2004), od kojih je najbrojnija dagnja (Mytilus galloprovincialis) koja u Novigradskom moru čini gusta naselja. Ihtiofaunu ovog područja čini više od 50 različitih vrsta morskih riba čija raznolikost i raspodjela sezonski koleba ovisno o precipitaciji i evaporaciji koje određuju termohalina svojstva tog područja, te ovisno o sedimentu i pokrovu. Najčešće vrste su gavun oliga (Atherina boyeri), cipal balavac (Liza ramada), babica kukmašica (Lypophrys pavo) te glavoč travaš (Zosterisessor ophiocephalus) jer je znatan dio tog područja obrastao morskom cvjetnicom (Zoostera marina). U gornjem dijelu ušća Zrmanje rasprostranjene su vrste gavun oliga, endemske vrste glavočić vodenjak (Knipowitschia panizzae) i glavočić crnotrus (Pomatoschistus sp.), te rijetko cipal balavac. U nizvodnom dijelu kanjona prema Novigradskom moru prisutne su manje tolerantne, ali još uvijek eurihaline vrste iz nekolicine porodica i rodova, kao što su: Diplodus sp. (špar, fratar, pic), ostali cipli (Liza aurata, L. saliens i Chelon labrosus), glavoč blatar (Gobius niger); iglica (Belone belone); usnjače (kosirica, Symphodus roissali; hinac sivi, S. cinereus i martinka, S. ocellatus), brojna šila (Syngnathidae) te glavočić vodenjak (Matić-Skoko, 2015). Zahvaljujući bogatstvu zooplanktona estuarij Zrmanje, ali i cijelo Novigradsko i Karinsko more, bogati su malom plavom ribom, pogotovo inćunom (Engraulis encrasicolus) i srdelom (Sardina pilchardus), (Viličić i Kršinić, 2016; Legac, 2004; Sinovčić, 1994). Također, zabilježene su i jedinke jegulje (Kruschel i sur., 2011). Od strogo zaštićenih vrsta prisutni su obični dupin (Delphinus delphis), dobri dupin (Tursiops truncatus), morske kornjače Chelonidae, jegulja (Anguilla anguilla), morske spužve (Tethya spp), (Garibović, 2011), morski konjic (Hippocampus ramulosus) koji je zabilježen samo u Novigradskom moru i periska Pina nobilis (Kruschel i sur., 2011.). Što se tiče flore, u području Novigradskog i Karinskog mora rasprostranjene su morske cvjetnice: patuljasta svilina (Zostera noltii), morska svilina (Zostera marina) i čvorasta morska resa (Cymodocea nodosa). Od prisutnih algi važno je spomenuti vrste jadranski bračić (Fuscus virsoides) koji je endemska vrsta za Jadransko more te vrste iz roda Cystoseira (Garibović, 2011; Kruschel i sur., 2011; Schultz i sur., 2009; Jolić, 2014). Sve prethodno navedene vrste spadaju u strogo zaštićene vrste Biološka raznolikost kopna Biološka raznolikost kopna odnosi se na kanjonske strane Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje, a sagledan je i obalni pojas širine 1 km koji okružuje područje Novigradskog i Karinskog mora. Raznoliki ekološki uvjeti područja, pogodovali su razvoju specifičnih staništa, flore i faune. Kopneni stanišni tipovi na kontaktnom kopnenom pojasu uz područja koja su predmet Plana, razlikuju se prema svom postanku, od čega su najzastupljeniji prirodni i poluprirodni (antropogeno uvjetovani) stanišni tipovi, a u urbanim zonama i umjetni stanišni tipovi. Na širem području prisutan je i veći broj povremenih vodotoka koji se ulijevaju u Novigradsko ili Karinsko more te rijeku Zrmanju. Područje oko Novigradskog i Karinskog mora pripada mediteranskoj vegetacijskoj regiji i submediteranskoj vegetacijskoj zoni za koju je karakteristična veća količina padalina u zimskim mjesecima i znatno niža temperatura zbog koje je vegetacija listopadna. Na području Zrmanje te u zaleđu Novigradskog i Karinskog mora nisu dosad obavljena sustavna istraživanja flore, ali se procjenjuje kako je na širem području rasprostranjeno više od 400 vrsta (HAOP - baza podataka, 2016).

28 U kanjonu Zrmanje moguća je prisutnost točila na kojima uspijevaju samo biljke točilarke, odnosno njihove zajednice prilagođene takvom specifičnom staništu. Također, moguća je pojava i hazmofitske vegetacije stjenjača pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena. U ovom tipu staništa rastu specifične biljke pukotinarke (hazmofiti) kojima pripadaju mnogi endemi hrvatske flore kao što je prozorski zvončić (Campanula fenestrelata) i piramidalna zvončika (Campanula pyramidalis), (Alegro, 2000). Na području Novigradskog i Karinskog mora dosad nisu napravljena sustavna istraživanja faune, dok je područje kanjona Zrmanje te Karišnice i Bijele, fauna djelomično istražena (BIOM, 2013, DZZP, 2009). Sisavci su na području kanjona Zrmanje zastupljeni s malim brojem vrsta. Od krupnijih vrsta prisutan je jež (Erinaceus roumanicus), vidra (Lutra lutra), lisica (Vulpes vulpes), jazavac (Meles meles) i divlja svinja (Sus scrofa). U špilji blizu ušća Zrmanje, te na području Karišnice i Bijele, zabilježeni su šišmiši. U kanjonu Zrmanje nizvodno od Obrovca tijekom istraživanja pronađene su 53 vrste ptica, a većina od tih vrsta je zabilježena u prvih nekoliko stotina metara nizvodno od Obrovca (prije nego vegetacija postane izrazito oskudna). Bliže ušću prisutne su povremene gnjezdarice modrokos (Monticola solitarius) i primorska bjeloguza (Oenanthe oennathe) na stjenovitim padinama kanjona te mali gnjurac (Tachybaptus ruficollis) koji se zadržava u blizini tršćaka na ušću. U kanjonu se gnijezdi i ušara (Bubo bubo). Kanjon Zrmanje, s velikim točilima na kojima se razvijaju jaki termali je i prostor kretanja bjeloglavih supova (Gyps fulvus). Područje Novigradskog i Karinskog mora, uključujući i ušća Zrmanje, Karišnice i Bijele, predstavlja važno zimovalište za močvarice, plijenore, morske patke, gnjurce i dr. U kanjonu Zrmanje, ušću Karišnice i Bijele, te okolici Novigradskog i Karinskog mora, prisutan je mali broj vrsta gmazova i vodozemaca. Najbrojniji je gušter krška gušterica (Podarcis melisellensis), endem istočnog Jadrana, a područje naseljava i veliki zelembać (Lacerta trilineata). Od zmija u širem području zabilježena je prisutnost šare poljarice (Hierophis gemonensis), četveroprugog kravosasa (Elaphe quatuorlineata), bjelouške (Natrix natrix) i crvenkrpice (Elaphe situla). U Zrmanji živi i barska kornjača (Emys orbicularis) koja bolje podnosi slanost od većine slatkovodnih životinja. Zaslanjenost vode u ušćima rijeka ne odgovara vodozemcima te su stoga prisutne samo dvije vrste: velika zelena žaba (Palophylax ridibunda) i zelena krastača (Bufo virdis). Istraživanja provedena na području oko Zrmanje, Karišnice i Bijele pokazuju da je fauna beskralješnjaka izuzetno bogata i raznolika. Utvrđeno je 19 vrsta puževa (npr. uskoušćani zvrčić Vertigo angustior), 64 vrste pauka, 12 vrsta vretenca (npr. žućkasti strijelac, Sympetrum fonscolombii i istočni vilenjak, Orthetrum Coerulescens), 3 vrste bogomoljki (Matis religiosa, Ameles decolor i Empusa fasciata), 7 vrsta kornjaša, 26 vrsta leptira (npr. prugasto jedarce, Iphiclides podalirius i šahovnica, Melanargia galathea) te razne vrste ravnokrilaca, dvokrilaca i opnokrilaca. Nizvodno od slapa Jankovića buk kod Obrovca trajno je prisutan sloj morske vode, pa se ovdje uz morske vrste puževa i školjkaša mogu ponekad pronaći i glavonošci. U tom dijelu Zrmanje prisutne su i neke vrste puževa iz porodice Hydrobiidae karakteristične za boćata staništa (BIUS, 2013).

29 2.4. KULTURNO-POVIJESNA OBILJEŽJA Povijesni prikaz stanja Na današnja društveno-gospodarska obilježja šireg područja utjecala su burna povijesna zbivanja, društvene okolnosti i gospodarske prilike. Zbog povoljnog geostrateškog položaja, područje je naseljavano od prapovijesti i antike sve do danas. Svoje tragove tu su ostavili Iliri, Rimljani, a potom i Slaveni, odnosno Hrvati koji su naselili područje u 7.st. U kasnijim razdobljima (od 15. do 17. st.), upravo se na području Bukovice i Ravnih kotara nalazila nekadašnja tromeđa Mletačke Republike, te osmanskog i habsburškog carstva, a sukobi ovih velesila i povijesna previranja, ostavila su najviše traga na kasnije formiranje i razvoj čitavog područja i pripadajućih naselja koja se nalaze na kontaktnom kopnenom pojasu uz područja koja su predmet Plana. Grad Obrovac je zbog povoljnog prirodno-geografskog položaja stoljećima bio jedno od najvažnijih trgovačkih središta sjeverne Dalmacije. Još je u doba Rimljana bio važna točka koja povezuje obalu s kopnenim dijelovima. Današnji grad se razvio kao suburbium srednjovjekovne utvrde na brežuljku, a u ispravama se spominje od 1337.g. Obrovac je tijekom stoljeća bio predmet interesa i pod vlašću nekoliko sila - Mletačke Republike, osmanskog carstva, te pod austrijskom i francuskom upravom. Stara jezgra Novigrada smještena je podno stare tvrđave (Fortice) okružen zidinama. Naseljen je još od brončanog doba, kada ovaj kraj nastanjuju Liburni, o čemu svjedoči gradinsko naselje na mjestu današnje tvrđave, a naselje se razvija i u rimsko doba, kao i nakon doseljenja Hrvata u 7.st. Današnje ime Novigrad je dobio upravo po rimskoj kuli koja je bila obnovljena početkom 13.st. i nazvana Castrum Novum, a koju su godine iz temelja pregradili Ličko-krbavski knezovi Kurjakovići, tadašnji vlasnici Novigrada. Početkom 15. st. Novigrad je došao pod mletačku vlast. Zbog prodora Turaka krajem 15. i početkom 16. st. utvrda je pojačana i Novigrad je ostao izvan njihove vlasti. Nakon oslobođenja Ravnih kotara od Turaka krajem 17. st., Novigrad je ponovno postao istaknuto upravno središte šireg područja. Zbog geo-strateške važnosti područje je bilo privlačno za velike osvajačke vojske i izloženo ratnim razaranjima, ne samo tokom srednjeg vijeka, već i u novijoj povijesti kada je tijekom posljednjega, Domovinskog rata pretrpjelo velike štete. U novijem, predratnom razdoblju, područje Ravnih kotara bilo je jedno od poljoprivredno najvrjednijih prostora u Dalmaciji s razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom. Nažalost, ovaj prostor je ujedno većim dijelom bio pod okupacijom neprijatelja tijekom Domovinskog rata, te je došlo do masovnog iseljavanja stanovništva. Siromašno područje Bukovice u novijoj je, predratnoj povijesti, s obzirom na oskudne površine poljoprivrednog zemljišta, tradicionalno bilo orijentirano na stočarstvo. Problem demografskog i gospodarskog razvitka bezuspješno se pokušao riješiti industrijalizacijom kraja i otvaranjem Tvornice glinice u Obrovcu koja je naposljetku završila stečajem. Tokom Domovinskog rata, ovo je područje bilo jedno od žarišta neprijateljske pobune, te je nakon oslobođenja broj stanovnika znatno smanjen Kulturna dobra Bogata kulturna baština, koju predstavljaju nematerijalni tragovi te fizički ostaci iz raznih povijesnih razdoblja, svjedoči o povijesnim zbivanjima, društvenim okolnostima i gospodarskim prilikama koji su utjecali na formiranje i razvoj teritorija. Od materijalnih ostataka, na kontaktnom kopnenom pojasu širine 1 km, nalazi se 18 zaštićenih kulturnih dobara raznih kategorija, a još su brojna kulturna dobra evidentirana prostorno planskom dokumentacijom.

30 Od zaštićenih kulturnih dobara na kontaktnom kopnenom pojasu uz područja koja su predmet Plana, nalaze se dva arheološka lokaliteta - Gradina Budim južno od Posedarja i Stari grad Obrovac, te dvije kulturno povijesne cjeline naselja - Obrovac i Novigrad. Preostalih 14 zaštićenih kulturnih dobara pojedinačni su objekti sakralne i/ili profane graditeljske baštine koji se najvećim dijelom nalaze unutar spomenute kulturno povijesne cjeline Novigrada. Manji broj nalazi se i u naseljima Obrovac, Posedarje, Jasenice, Karin i Ribnica. Pri tome se svojom osobitom prepoznatljivošću među njima ističu Tvrđava "Fortica u Novigradu, Samostan i crkva Bezgrešnog začeća Marijina (Gospe od Anđela) u Karinu, te crkva Svetog Duha na otočiću pred Posedarjem. Od navedenih, jedino je crkva Sv. Duha obuhvaćena razmatranim područjem ekološke mreže. Na kontaktnom kopnenom pojasu područja obuhvata Plana također su evidentirana brojna kulturna dobra. Uglavnom se radi o graditeljskim sklopovima i kopnenim arheološkim lokalitetima, dok je unutar razmatranog područja ekološke mreže zabilježen i jedan pomorski arheološki lokalitet kod Pridrage. Najznačajnije evidentirane arheološke lokalitete na području Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje predstavljaju ostaci utvrda. U blizini samoga ušća smještene su utvrde Pržunac na kruševačkoj i Šibenik na jaseničkoj strani kanjona. Ove utvrde potječu još od prapovijesti, a u rimskom i srednjovjekovnom razdoblju za vrijeme osmanlija, bile su u funkciji nadziranja trgovačkog puta kanjonom Zrmanje od ušća do Obrovca. Uz navedene dvije manje utvrde, na predjelu Bojnik se nalaze i vidljivi ostaci velike srednjovjekovne utvrde Otišne koju su također osvojili Turci. Nalazi se uz lijevu obalu ponad ušća Zrmanje, na strateški važnom položaju zbog pregleda nad kopnom i morem, a širi predio oko nje je također evidentirano kao arheološko područje. Osim toga, na brežuljku nad današnjim gradom Obrovcem uzdiže se evidentirano kulturno dobro - srednjovjekovna tvrđava Kurjakovića / Obrovac koja je s vremenom mijenjala svoj izgled, a danas je u prilično dobrom stanju DRUŠTVENO-GOSPODARSKA OBILJEŽJA Stanovništvo Socioekonomska i demografska obilježja stanovništva na području jedinica lokalne samouprave koje okružuju predmetna područja - Gradovi Benkovac i Obrovac, te Općine Jasenice, Novigrad i Posedarje, opisana su na temelju rezultata sociološkog istraživanja 1. Prema zadnjem aktualnom popisu stanovništva (2011. god.), na teritoriju navedenih pet jedinica lokalne samouprave nalazi se 64 naselja (od kojih tek šest ima više od tisuću stanovnika), u kojima živi ukupno stanovnika, što je povećanje od osobe u odnosu na prethodni popis stanovništva iz Pri tome najviše stanovnika broji G. Benkovac ( st.), koji obuhvaća gotovo polovinu stanovništva, zatim slijede G. Obrovac (4.232 st.), O. Posedarje (3.607 st.) i O. Novigrad (2.375 st.), dok najmanje stanovnika broji O. Jasenice (1.398 st.) koja je teritorijalno ujedno i najmanja jedinica lokalne samouprave. Područje je izrazito rijetko naseljeno s obzirom da ga karakteriziraju teritorijalno velike jedinice lokalne samouprave s malim brojem stanovnika i raštrkanim naseljima. Na površini od st/km² živi stanovnika što čini gustoću naseljenosti od svega 20,4 st/km². Navedeno je daleko 1 Sociološko istraživanje za potrebe projekta B.transparent: Jačanje lokalnih partnerstva za transparentno upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora (Marcelić, S. i Udruga Eko-Zadar )

31 ispod prosjeka Zadarske županije (46,6 st/km²) i državnog prosjeka RH (76 st/km²). Pri tome su naročito rijetko naseljeni O. Jasenice (11,5 st/km²) i G. Benkovac (12,4 st/km²), dok su jedino O. Novigrad i O. Posedarje na razini županijskog prosjeka. S obzirom na prosječnu starost, stanovništvo je u odnosu na prosjek RH (41,7 god.) mlađe samo u G. Benkovcu (40,8 god.), dok je starost stanovništva u O. Posedarje i O. Jasenice na razini državnog prosjeka (41,8 god.). Stanovništvo u O. Novigrad je nešto starije (42,5 god), dok je u G. Obrovcu najstarije (44 god.). Prema razvijenosti 2, četiri od pet jedinica lokalne samouprave spadaju u drugi stupanj razvijenosti, između 50% i 74,99% prosjeka razvijenosti RH. Samo O. Jasenice spada u treću skupinu, između 75% i 99,99% državnog prosjeka. Ekonomski se radi o slabo razvijenim jedinicama lokalne samouprave koje su pri samom dnu u Zadarskoj županiji. Naročito ga pogađaju niski prihodi stanovništva i samih jedinica lokalne samouprave, a navedeno se odražava i na njihove financijske kapacitete koji su često nedostatni za neke od temeljnih infrastrukturnih zahtjeva. U konačnici, prema navedenim socioekonomskim i demografskim obilježjima, može se zaključiti da najlošije stoji G. Obrovac čije stanovništvo ima najmanje osobne prihode, najveću nezaposlenost i najveću prosječnu starost, a za razliku od toga, O. Jasenice je ukupno gledano u najboljoj situaciji Namjena i korištenje zemljišta S obzirom da se radi o području estuarija, najveći dio površine obuhvata Plana čine vode, dok se na širem području, odnosno razmatranom kontaktnom kopnenom pojasu širine 1 km, javlja raznolika struktura zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta (Slika 2.5-1). Pri tome osim voda (33,1 %, uglavnom more, a manje i vodotoci), najveći udio čine poljoprivredne površine (26,6%, maslinici, pašnjaci, mozaici poljoprivrednih površina, pretežno poljoprivredno zemljište sa značajnim udjelom prirodne vegetacije), zatim šumska vegetacija (17,66%) i prirodna vegetacija (14,64%, prirodni travnjaci, gole stijene i područja s oskudnom vegetacijom). Najmanji udio (oko 8%) čine neprirodne, odnosno izgrađene površine (naseljena područja, industrijski ili komercijalni objekti, prometnice s pripadajućim zemljištem, mjesta eksploatacije mineralnih sirovina, sportskorekreacijske površine). 2 Razvijenost je mjerena prema podacima o indeksu razvijenosti koje je iznijelo Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.

32 Slika Karta zemljišnog pokrova i načina korištenja zemljišta na širem području obuhvata Plana prema klasifikaciji CORINE pokrova zemljišta RH (2012.) Neprirodne površine na kontaktnom obalnom pojasu podrazumijevaju razne oblike antropogenih aktivnosti koje ujedno predstavljaju i glavni izvor pritisaka na prirodne vrijednosti unutar obuhvata Plana (Slika 2.5-2). Radi se o postojećim, ali i planiranim građevinskim područjima unutar i izvan naselja, tj. zonama sportsko-rekreacijske, ugostiteljsko-turističke, gospodarske, te javne i društvene namjene. Građevinska područja pri tome su najraširenija uz sjevernu obalu Novigradskog mora, u manjoj mjeri uz obale Karinskog mora, dok je kanjon Zrmanje najvećim dijelom očuvan od izgrađenosti, uz iznimku grada Obrovca s pripadajućim zonama gospodarske namjene.

33 Slika Postojeća i planirana građevinska područja na širem području obuhvata Plana (izvor: prostorno-planska dokumentacija) Gospodarske djelatnosti Iako šire područje obuhvata Plana predstavlja jedno od slabije razvijenih predjela Županije, odlikuju ga povoljan geostrateški položaj i niz prirodnih resursa (more, rijeka Zrmanja, rezerve mineralnih sirovina, obradive površine, šume), koji omogućuju razvoj raznih sektora, od ribarstva i poljoprivrede, preko industrije, energetike i eksploatacije mineralnih sirovina, sve do turizma. No navedene djelatnosti pri tome ujedno predstavljaju postojeće i/ili potencijalne pritiske na područja koja su predmet Plana.

34 Slika Lokacije proizvodnih postrojenja elektroenergetskog sustava, lokacije za eksploataciju mineralnih sirovina, te zone i lokacije marikulture na širem području obuhvata Plana (izvor: prostornoplanska dokumentacija) Jedna od tradicionalnih djelatnosti ovog područja svakako je ribarstvo. Danas Novigradsko i Karinsko more pripadaju ribolovnoj zoni E4, a dio akvatorija koji uključuje ušće rijeke Zrmanje, proglašeno je posebnim staništem riba i drugih morskih organizama u kojem se posebnim pravilnikom regulira ribolov. Uz to, Novigradsko more je kroz povijest bilo područje prikupljanja školjkaša te područje prirodno bogato populacijom dagnji. Uslijed nekontroliranog izlova, prirodne populacije školjkaša su značajno smanjene. Danas Novinarsko i Karinsko more pripadaju zoni Z2, tj. području u kojem marikultura ima visoki prioritet, ali se dozvoljavaju i druge djelatnosti (Slika 2.5-3). Premda se radi o krškom području, stanovništvo ovog kraja tradicionalno se bavilo i poljoprivredom. Pri tome poljoprivredne površine zauzimaju oko trećinu obalnog kopnenog pojasa, od čega je znatan dio zapušten, a najzastupljeniji su pašnjaci (Slika 2.5-1). Za razliku od toga, na širem području poljoprivredna djelatnost je nešto zastupljenija, stoga postoji rizik od većeg unosa hranjivih tvari i pesticida koji ispiranjem mogu dospjeti u vodene ekosustave. Tako su prema podacima Hrvatskih voda (listopad, 2016.) pojedine pritoke u Novigradsko i Karinsko more (Bašćica, Meka draga, Novigradska jaruga i Karišnica) već opterećene povećanim koncentracijama dušika i/ili fosfora.

35 Na području oko Novigradskog i Karinskog mora trenutno nema značajne industrijske proizvodnje. Postojeće i planirane zone industrijske namjene razvijene su oko grada Obrovca te na području Općine Jasenice (Slika 2.5-2). Pri tome najveći problem i prijetnju ovom području predstavljaju ostaci nekadašnje tvornice glinice Jadral kod Obrovca zbog nesaniranih bazena lužine i crvenog mulja, a dodatni ugrozu okoliša, posebice Zrmanje, predstavlja i zabilježeno curenje mazuta. Osim toga, neposredno van granice razmatranog područja predviđena je gospodarska zona Brčić, proizvodne - pretežito industrijske namjene, unutar koje se razvija projekt tvornice žbuke i vapna, te hidrauličkih vezova za proizvodnju cementnog klinkera (za koji je proveden postupak PUO i izdano je Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš). Što se energetike tiče, na području obuhvata Plana nema postojećih proizvodnih postrojenja, no na Zrmanji uzvodno od Obrovca, nalazi se RHE Velebit, dok su uzvodnije planirane još dvije, HE Zrmanja i HE Žegar, a sjeverno i plinska TE (Slika 2.5-3). Pri tome je i čitav vodotok Krupe, najveće pritoke Zrmanje, također predviđen kao istražno područje za HE. Postojeća postrojenja HE te potencijalna nova, predstavljaju prijetnju stabilnosti biocenoza Zrmanje zbog izmjene hidrološkog režima i potencijalnog neodržavanja ekološki prihvatljivog protoka u donjim dijelovima toka rijeke. Područje južno od Zrmanje bogato je i mineralnim sirovinama, od kojih su najznačajnije boksit, te građevinski i arhitektonski kamen. Predio Kruševo Stari gaj, stoga je predviđen kao zona za eksploataciju boksita, karbonatne sirovine za industrijsku preradu i tehničko-građevnog kamena, a ovdje se nalaze i ostaci, tj. nesanirani površinski kopovi nekadašnje eksploatacije boksita koji se često koriste kao divlja odlagališta otpada (Slika 2.5-3). Uže, ali i šire područje obuhvata Plana ima značajnu, još uvijek u najvećem dijelu očuvanu turističku atrakcijsku osnovu i potencijal za razvoj raznih vrsta turističke ponude. Atraktivnost prostora ogleda se u povojnoj klimi te bogatstvu prirodnih (more, rijeka, geološka i biološka raznolikost), kulturno-povijesnih (materijalna i nematerijalna baština očuvana tradicionalna kultura života i rada) i vizualno-doživljajnih vrijednosti koje ga čine poželjnim odredištem za posjećivanje. S obzirom na to, vrste turističke ponude uključuju ljetno-kupališni turizam, turizam zaštićenih područja prirode i ekoturizam, te ruralni, kulturni, aktivni i avanturistički turizam. Opisani potencijal u sve širem obimu i sve dinamičnije počinje se i realizirati u stvarnosti. Iako je s trenutnih oko kreveta (kod oko 720 iznajmljivača / subjekata), oko turista, te oko noćenja (što čini oko 5% istih veličina za ZŽ), još uvijek značajno ispod prosjeka ZŽ, svi turistički pokazatelji bilježe vrlo brzi rast. U proteklom 5-godišnjem razdoblju broj dolazaka i noćenja okvirno je rastao 100%, relativno prema rastu od oko 30% u ZŽ i RH, u prvom redu kao posljedica rasta registriranih smještajnih kapaciteta (u većini JLS oko 200% u proteklih 5 godina), a procjena TZ JLS je da će se opisani brzi rast nastaviti, ponajviše kroz daljnji rast smještajnih kapaciteta. Višestruki rast smještajnih kapaciteta predviđen je i u prostornim planovima: novih kreveta u 15 novih zona ugostiteljsko turističke namjene izvan naselja na ukupno 122 ha površine; oko novih kreveta u okviru čak tri planirane zone za golf igrališta; te mogućnost za značajne nove kapacitete privatnih iznajmljivača u okviru novoplaniranih 395 ha neizgrađenog građevinskog područja unutar naselja, predstavlja značajno povećanje u odnosu na trenutnih oko 690 ha izgrađenog područja naselja Infrastrukturni sustavi Šire područje obuhvata Plana ima povoljan geoprometni položaj koji je važan za povezivanje teritorija, ne samo Zadarske sa susjednim županijama, već i šire - primorske sa središnjom Hrvatskom preko visokogorskog vijenca Velebita. Navedeno je ostvareno postojećom i

36 planiranom mrežom prometnog sustava koji uključuje elemente cestovnog prometa (od kojeg su najznačajniji koridori autocesta A1 i jadranska magistrala D8), te pomorskog i riječnog prometa, budući da je Zrmanja plovna do Obrovca. Osim toga, uz koridor A1, planirana je i željeznička pruga velike propusne moći. Što se tiče opremljenosti komunalnom infrastrukturom, sustav javne vodoopskrbe postoji u većini naselja uz predmetna područja. S druge strane, odvodnja otpadnih voda najvećim dijelom nije adekvatno riješena budući da se otpadne vode uglavnom ispuštaju u tlo ili izravno u obalno more bez prethodnog pročišćavanja. Pri tome je izgradnja sustava javne odvodnje s adekvatnim pročišćavanjem planirana važećim dokumentima prostornog uređenja KRAJOBRAZNA OBILJEŽJA Područje obuhvata Plana se prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske (Bralić I., 1995) nalazi na sjevernom, rubnom dijelu, osnovnog krajobraznog područja Sjeverno-dalmatinska zaravan, a smjestilo se na razmeđi Ravnih kotara na zapadu i jugu, Bukovice na istoku te primorskih padina Velebita na sjeveru. Unutar obuhvata Plana razlikuje se pet manjih krajobraznih područja: Novigradsko more, Karinsko more, Novsko ždrilo i Karinsko ždrilo, te kanjon Zrmanje Obrovac (Slika 2.6-1). Slika Osnovna krajobrazna područja u prostornom kontekstu širih krajobraznih regija

37 Krajobrazno područje Kanjon Zrmanje Obrovac, čini krški kanjon rijeke uskog toka i strmih, stjenovitih strana koji se proteže nizvodno od akumulacije Razovac do ušća Zrmanje u Novigradsko more. Oko 17 km dugačak dio kanjona prepoznatljiv je po izrazitoj stjenovitosti i strmosti padina, te gradu Obrovcu smještenom u jedinom većem dolinskom proširenju. Ovo područje se prema dominantnim krajobraznim obilježjima može dodatno podijeliti na tri podpodručja: (1) Kanjon Zrmanje uzvodno od Obrovca od Jankovića buka karakteriziraju pretežno prirodna obilježja, tj. uže korito i manja dubina kanjona, te uska, poplavna, dolinska proširenja pod vlažnim livadama koja se mjestimice javljaju uz meandre riječnog toka (Slika 2.6-4); (2) Kanjonsko proširenje Zrmanje kod grada Obrovca karakteriziraju pretežno antropogena obilježja, budući da obuhvaća dolinsko proširenje na kojem se s obje strane obale razvio grad Obrovac s osnovnim urbanim sadržajima (Slika 2.6-3); (3) Stjenoviti kanjon Zrmanje nizvodno od Obrovca, odnosno područje ZK, karakterizira očuvana prirodnost, veća dubina kanjona (do cca 180 m), nešto šire korito ( m) te izrazita stjenovitost, ogoljelost i strmost padina (Slika 2.6-2). Kanjon, posebice njegov dio nizvodno od predjela Punat Miljanić je geomorfološki interesantan i prepoznatljiv po kompleksnosti formi stijena, litica i sipara koje se izdižu iz vode u okomitim do dijagonalnim smjerovima. Slika Kanjon Zrmanje nizvodno od Obrovca Slika Kanjonsko proširenje Zrmanje kod grada Obrovca Slika Kanjon Zrmanje uzvodno od Obrovca Novsko ždrilo je oko 4 km dugačak, relativno uzak (oko 250 m) i gotovo pravocrtan tjesnac koji karakteriziraju vrlo strme (preko 30 ) i visoke (oko m.n.m) stjenovite obalne strane, a osim toga, njegovo prepoznatljivo obilježje su i dva mosta (Slika 2.6-5). Karinsko ždrilo je oko 2,5 km dug, uski tjesnac ( m), nepravilnog toka kojeg zatvaraju blage (cca 5-10 ) i niske (do 15-ak m.n.m) stjenovite obalne strane (Slika 2.6-6). Jugozapadnu obalu tjesnaca karakterizira visok stupanj prirodnosti, a za razliku od toga suprotna obala je velikim dijelom urbanizirana apartmanskom novogradnjom. Slika Novsko ždrilo Slika Karinsko ždrilo Novigradsko more čini srednji dio potopljenog dolinskog proširenja rijeke Zrmanje. Iako je riječ o moru, zbog svoje relativno male površine (cca 28 km²), te uokvirenosti kopnom ovo područje se krajobrazno percipira više kao jezero. Osnovne značajke područja su prostranost, otvorenost i sagledivost prostora pri čemu su glavni nosioci identiteta Novigradsko more, grad Novigrad sa

38 svojom zanimljivom morfologijom i smještajem u uskoj uvali (Slika 2.6-8), te crkva Sv. Duh smještena u uvali Žabokrek uz Posedarje (Slika 2.6-7). Slika Uvala Žabokrek, Novigradsko more (izvor: JU Natura Jadera) Slika Grad Novigrad (izvor:internet) Karinsko more zajedno s Novigradskim također čini srednji dio potopljenog dolinskog proširenja rijeke Zrmanje koji je tjesnacem Karinsko ždrilo povezan s Novigradskim morem. Površinom manje od Novigradskog mora, i ovo područje se zbog uokvirenosti kopnom percipira više kao jezero (Slika 2.6-9). Osnovne značajke područja su također prostranost, otvorenost i sagledivost prostora pri čemu su glavni nosioci identiteta Karinsko more, brdo Orljak s vjetroparkom, te ušće rijeke Karišnice s franjevačkim samostanom Blažene Djevice Marije iz XV. stoljeća (Slika ) i obalnim područjem Tuvina koje predstavlja važno odmorište i hranilište brojnih ptica. Slika Karinsko more Slika Ušće Karišnice s franjevačkim samostanom

39 - ŠTO KAŽU LOKALNO STANOVNIŠTVO I DIONICI? 3.1. Proces uključivanja lokalnog stanovništva i dionika Zajednički plan upravljanja NATURA 2000 područjem Novigradsko i Karinsko more i Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje izrađen je kroz participativni proces tijekom kojeg se nastojalo uključiti i potaknuti na aktivno sudjelovanje što reprezentativniji i potpuniji skup lokalnih i drugih dionika: predstavnika upravnih tijela i drugih relevantnih institucija, lokalnih korisnika prostora i njihovih interesnih udruga, te lokalnog stanovništva i njihovih udruga. Uključivanje je provedeno na više načina, s ciljem osiguranja: kvalitetne evaluacije ključnih tema i u stvarnosti utemeljenih prijedloga za upravljački dio Plana; osjećaja uključenosti ključnih dionika u Plan; te uspostave partnerstva potrebnih za njegovu učinkovitu provedbu. Cijeli spektar provedenih aktivnosti uključivanja dionika detaljno je opisan u Prilogu 1., a uključivao je: (1) informiranje najšire javnosti i otvorenu mogućnost za iskazivanje mišljenja i davanje prijedloga; (2) konzultacije s ključnim dionicima; (3) anketiranje ključnih dionika; (4) radionice s pozvanim ključnim dionicima, ali otvorene za sve zainteresirane; (5) interne radionice JU Natura Jadera i vanjskih konzultanata suradnika na izradi Plana s Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu (HAOP) kao ustanovom koja je metodološki i sadržajno usmjeravala proces izrade Plana, te kontrolirala kvalitetu procesa planiranja i konačnog Plana. Dorađeni rezultati svih aktivnosti s dionicima su, ili ugrađeni u teme, ciljeve, aktivnosti ovog Plana upravljanja, ili su u dijelu koji je izvan njegovog sadržajnog obuhvata registrirane od strane dionika kao ideje za buduće uključivanje u druge razvojno planske dokumente za područje, u prvom redu LAG strategiju, FLAG strategiju i prostorne planove. Plan je izrađivan kao jedna od aktivnosti projekta B.transparent koji je, kako je naznačeno u podnaslovu projekta, osmišljen i iniciran s ciljem Jačanja lokalnih partnerstva za transparentno upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora, a potaknut recentnim podjelama u lokalnoj zajednici, te između lokalne samouprave i dijelova zajednice, vezano uz razvojnu viziju i neke planirane projekte koji je na značajan način određuju. Nastojanja oko uključivanja svih ključnih dionika u proces izrade Plana nisu u potpunosti uspjela riješiti probleme i otvorena pitanja, dileme i nesuglasice, ali svojim i pristupom, i sadržajem sigurno predstavljaju korak u pravom smjeru Isticane vrijednosti i razvojne prednosti područja Dionici su se na radionicama složili da osnovne vrijednosti i razvojne prednosti područja u prvom redu uključuju: - veliku prirodnu vrijednost i atraktivnost područja, njegovu izrazitu biološku, geomorfološku i krajobraznu raznolikost na relativno malom prostoru; - relativno dobru očuvanost područja, s još uvijek postojećim područjima divljine ; - uspostavljen sustav formalne zaštite (ekološka mreža i značajni krajobraz); - bogatu kulturnu i povijesnu baštinu, još uvijek živu tradiciju, kulturu življenja, s brojnim tradicijskim gastro proizvodima; - povoljan geografski položaj (relativno prema nacionalnim i regionalnim središtima, drugim turističkim atrakcijama - NP, PP, itd.) i prometna povezanost.

40 Među prilikama koje trenutno nisu dovoljno iskorištene naglašena je: - mogućnost šire i dublje suradnje među dionicima, i lokalnim, i vanjskim (uključujući i sa Zadarskim sveučilištem i drugim odgojno-obrazovnim institucijama u području; s okolnim zaštićenim područjima, u prvom redu PP Velebit i NP Paklenica; te u okviru LAG-a Bura; FLAG-a Tri mora te LAG-a Laura); - veliki potencijal za održivi ruralni razvoj temeljen na kombinaciji: poljoprivredne i marikulturne proizvodnje tradicijskih proizvoda s pričom i vrhunskom kvalitetom (i višom cijenom ), mogućnošću plasmana na lokalnom turističkom tržištu, na vlastitom gospodarstvu ili kod susjeda (izrazita pogodnost za školjkaše zbog visoke primarne produkcije); očuvanju, interpretaciji i turističkoj valorizaciji prirodne i kulturne baštine kroz eko, agro, razne vidove pustolovno-aktivnog, gastro, zdravstvenog, kulturnog, te turizma sunca i mora gdje je upravo ta raznolikost velika prednost na današnjim turističkim tržištima Isticane slabosti, problemi i prijetnje Među problemima su istaknuti: - velika osjetljivost ekosustava nevelikog, zatvorenog akvatorija, naročito u uvjetima: njegove trenutne nedostatne analiziranost i osviještenosti po pitanju granica rasta koji neće imati neželjene posljedice na prirodne vrijednosti, kvalitetu života i razvojne mogućnosti lokalne zajednice; brzih uzlaznih razvojnih trendova; neadekvatne komunalne infrastrukture zbog čega i manji razvojni pritisak može rezultirati značajnim negativnim utjecajima na okoliš; - brojni nedostaci postojećeg sustava upravljanja, uključujući nepostojanje jasne, konzistentne, široko prihvaćene razvojne strategije, zbog čega je razvoj diktiran parcijalnim interesima i pritiscima kapitala; političku / institucionalnu rascjepkanost i nedovoljnu suradnju među dionicima), nedovoljan stručni kadar i financije; u stvarnosti slaba zaštita i nadzor nad područjem; - depopulacijski trendovi, stanovništvo koje je u velikoj mjeri neaktivno, nezainteresirano, neosviješteno o razvojnim mogućnostima, vrijednostima područja, šteti za okoliš i prirodu od nekih trenutno postojećih ilegalnih praksi, te važnosti i potrebi zaštite i očuvanja prirodne i kulturne baštine područja, kao njenog najvrjednijeg resursa; - nerazvijeni programi, posjetiteljska infrastruktura i promocija kojom bi se potpunije realizirao veliki turistički potencijal područja; - ilegalne aktivnosti u prostoru (ilegalne ribolovne prakse, divlja odlagališta otpada, divlja gradnja na pomorskom dobru - mulići, plažni objekti i sl., ilegalna mini-uzgajališta školjkaša, nepropisni pomorski/riječni promet) u kombinaciji sa slabim nadzorom; - nesanirani okoliš degradiran bivšom industrijom (bazeni lužine, površinski kopovi, mazutom onečišćeno krško podzemlje). Među prijetnjama su istaknuti: - brzi uzlazni trend i postojeći planovi o višestrukom povećanju / izgradnji turističkih kapaciteta / apartmanizaciji Novigradskog i Karinskog mora; te - planovi o ponovnoj gradnji velikih industrijskih objekata (tvornica žbuke i cementa) Vizija budućnosti Ključni elementi vizije budućnosti područja koju su dionici usuglašavali na radionicama, uključili su: - očuvanu prirodnu i kulturnu (materijalnu i nematerijalnu / tradicijsku) baštinu područja; sanirane postojeće degradacije okoliša;

41 - razvoj temeljen prvenstveno na kombinaciji poljoprivredne i marikulturne proizvodnje tradicijskih proizvoda, očuvanju, interpretaciji i turističkoj valorizaciji prirodne i kulturne baštine kao prepoznatljive destinacije eko, agro, razne vidove pustolovno-aktivnog, gastro, kulturnog, te turizma sunca i mora; - razvojni model temeljen na mreži malih lokalnih poduzetnika, otporan na šokove, gdje ostvareni višak vrijednosti ostaje u zajednici i koristi njenom daljnjem razvoju; - demografski oporavljenu, dobro organiziranu zajednicu zadovoljnih stanovnika, osviještenih čuvara i korisnika vrijednosti i posebnosti svog zavičaja; - učinkovito i transparentno upravljanje i upravu, aktivno i uključeno stanovništvo, učinkovitu komunikaciju i koordinaciju među ključnim dionicima; - infrastrukturnu i komunalnu opremljenost koja osigurava visoku kvalitetu života lokalnog stanovništva i razvoj, a bez negativnih posljedica po okoliš i prirodu; - uspostavljen učinkoviti sustav zaštite prirode koji osigurava njeno očuvanje Očekivanja od Javne ustanove Natura Jadera Dionici su svjesni ograničenih kapaciteta, a u slučaju ekološke mreže, i nadležnosti JU Natura Jadera u osiguravanju, usmjeravanju i upravljanju područjem s ciljem ostvarenja prethodno opisane razvojne vizije. Međutim, očekuju da Javna ustanova bude podupiratelj, aktivni i zvučni saveznik u njihovim nastojanjima u usmjeravanju razvoja u smjeru opisanog zelenog razvojnog scenarija. Brojni dionici istakli su svoju želju za aktivno uključenje u provedbi Planom utvrđenih aktivnosti, kao i pozitivna prethodna iskustva suradnje s Javnom ustanovom koja, prema riječima jednog dionika institucija koja zna pronaći i uspješno surađivati s partnerima na terenu Prepoznati rizici za uspješnu provedbu Plana i prijedlozi za njihovo umanjivanje Osim za diskusiju i verifikaciju nacrta Plana, posljednja radionica s dionicima iskorištena je i za identifikaciju i diskusiju rizika za uspješnu provedbu izrađenog Plana, kao i prijedloga za njihovo umanjivanje. Među ključnim rizicima prepoznati su: 1) nedostatna i neučinkovita suradnja ključnih dionika; 2) manjak financijskih i kadrovskih kapaciteta ključnih dionika (uključujući samu JU); 3) percepcija JU kao nekoga tko samo ograničava, zabranjuje, i posljedično manjak motivacije kod dionika za suradnju; 4) nedostatan nadzor nad provedbom, odnosno poštivanjem pravila koja će se utvrditi Planom i provedbom njegovih mjera. Kao ključne prijedloge za umanjivanje navedenih rizika istaknute su: 1) s ciljem prepoznavanja JU kao partnera, ulaganje više napora i resursa u objašnjavanje konkretnih koristi koju dionici imaju od djelovanja JU, odnosno od zaštićenih područja o kojima ona skrbi; 2) s ciljem osiguravanja veće motiviranosti dionika za aktivno uključivanje, sadržajno osmišljavanje i provedba planiranih aktivnosti na način da ih korisnici dožive kao korisne, bilo za rješavanje nekog problema koji doista osjećaju, bilo za unapređenje nekog aspekta njihova života; 3) s ciljem osiguranja učinkovitog nadzora, uspostava direktnih kontakata i planiranje sustavne suradnje s institucijama nadležnim za nadzor (lučka kapetanija, ribarska inspekcija, pomorska policija ); 4) uključivanje lokalnih ljudi, izgradnja zajedničkog razumijevanja problema, odnosa povjerenja i suradnje; 5) integracija upravljačkih dijelova Plana u relevantne prostorno-planske i razvojne dokumente; 6) uspostava trajnog okvira / platforme za komunikaciju dionika vezano uz Plan i njegovu provedbu.

42 Zajednički Plan upravljanja je osnovni strateški dokument za upravljanje područjem ekološke mreže Natura 2000 HR Novigradsko i Karinsko more, kao i Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje. U nastavku je upravljački dio Plana prikazan odvojeno za pojedino područje pri čemu su za svako područje zasebno definirane vizije, teme, te opći i specifični ciljevi, kao i aktivnosti za njihovo ostvarenje. Vizija osigurava povezanost svih interesnih skupina i dionika, čija svrha je zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti unutar područja ekološke mreže, odnosno zaštićenog područja s jedne, i održivi razvoj lokalne zajednice s druge strane. Teme podrazumijevaju upravljačke dijelove Plana unutar kojih su povezani međusobno srodni skupovi pitanja, odnosno predstavljaju osnovna problemska područja koja su obrađena Planom. Svaka tema ima jedan opći cilj koji definira ono što je Planom potrebno ostvariti u okviru svake teme. Svaki opći cilj razrađen je pak na niz specifičnih ciljeva, a za svaki je razrađen niz aktivnosti kojima ih je moguće ostvariti. Uz to, za specifične ciljeve i aktivnosti definirani su indikatori, tj. pokazatelji provedbe aktivnosti koji omogućavaju praćenje ostvarivanja ciljeva, odnosno provedbe Plana upravljanja. Pri tome su zbog ograničenih ljudskih i financijskih kapaciteta JU, definirane i tri različite razine prioriteta planiranih aktivnosti: - Prioritet 1 podrazumijeva aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja Plana. Ova razina dodijeljena je samo ključnim aktivnostima čije bi neprovođenje narušilo uspješnost cijelog Plana; - Prioritet 2 podrazumijeva aktivnosti koje bi se trebale provesti za vrijeme trajanja Plana. S obzirom da postoji određena fleksibilnost, za njihovo neprovođenje treba postojati opravdani razlog koji se u prvom redu odnosi na ograničene financijske i kadrovske resurse; - Prioritet 3 podrazumijeva aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni nakon dovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta. Uz to, za svaku aktivnost predviđen je period provođenja Plana prema godinama, a navedeni su i suradnici JU Natura Jadera u njihovoj provedbi bez kojih izvršenje aktivnosti ne bi bilo moguće UPRAVLJANJE PODRUČJEM EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000 HR NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE Područje ekološke mreže Natura 2000 Novigradsko i Karinsko more dijelom je zahvaćeno granicama Parka prirode Velebit (poglavlje ), odnosno postoji podijeljenost ingerencije nad područjem između JU PP Velebit i JU Natura Jadere na dijelu vodotoka Zrmanje uzvodno od Obrovca do Jankovića buka. S obzirom na to, upravljačke aktivnosti predviđene ovim Planom, odnose se na onaj dio područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more nad kojim JU Natura Jadera ima nadležnost, odnosno na dio ovog područja koje se nalazi van granica PP Velebit Vizija Vizija upravljanja područjem ekološke mreže Natura 2000 HR Novigradsko i Karinsko more, definirana je u suradnji s dionicima participativnog planskog procesa:

43 Područje Novigradskog i Karinskog mora prostor je očuvane cjelokupne biološke raznolikosti i krškog područja, s povoljnim stanjem očuvanosti ciljnih Natura 2000 staništa, što se ostvaruje kroz uzajamnu suradnju dionika iz sektora upravljanja vodama, akvakulture, turizma i poljoprivrede, te promociju prirodnih vrijednosti i kulturnog nasljeđa područja, kao i poticanje održivog razvoja prostora. Planom predviđene aktivnosti i donošenje odluka moraju biti u skladu s ovom vizijom koja odražava ciljeve razvoja i smjernice za upravljanje Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti TEMA I: Očuvanje ciljnih staništa na području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more Procjena stanja 1310 Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranske sitine / 1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova Navedena staništa rasprostiru se na malom području uvale Žabokrek. Sustavna istraživanja ciljnih staništa na području Žabokreka nisu provođena, te stoga točna rasprostranjenost pojedinog ciljnog staništa nije poznata (prema podacima JU Natura Jadera). Stanište 1310 prema dostupnim informacijama (Topić, Vukelić, 2009., usmeno priopćenje J. Topić 2017.), nekada se rasprostiralo u plikom obalnom području kod otočića Sv. Duh, međutim u međuvremenu je površina rasprostiranja reducirana zbog izgradnje plažnog objekta. Osim prisutnih utjecaja korištenja plažnog objekta, kao pritisci su prepoznati i planirana turistička zona na području Posedarja, opterećenje Bašćice dušikom (Hrvatske vode, 2016.) i problem odlaganja građevinskog otpada na rubnim područjima Posedarja prema uvali Žabokrek. Prema dostupnim podacima, može se zaključiti da je stupanj očuvanosti ovih staništa smanjen. S obzirom na to da se radi o staništima koja su rijetka na području jadranske obale, kao i prepoznate pritiske, potrebna su daljnja istraživanja vezana za ciljna staništa u vidu utvrđivanja stupnja očuvanosti. Nadalje, potrebno je provoditi sustavnu edukaciju o važnosti ovih staništa, razvijati suradnju s dionicima u prostoru s ciljem zaštite, odnosno prioritetno provoditi aktivnosti predviđene ovim Planom Obalne lagune Prema dostupnim informacijama (Topić, Vukelić, 2009., usmeno priopćenje J. Topić 2017.), stanište 1150 Obalne lagune obuhvaća plitko priobalno područje oko otočića Sv. Duh. Sustavna istraživanja ciljnog staništa nisu provođena. Prema dostupnim podacima, može se zaključiti da je stupanj očuvanosti ovog staništa smanjen. Osim prisutnih utjecaja zbog korištenja prethodno spomenutog plažnog objekta, kao pritisci također su prepoznati: opterećenje Bašćice dušikom (Hrvatske vode, 2016.) i neadekvatan sustav odvodnje na području Općine Posedarje (kanalizacijski sustav sa sabirnom jamom na obali i ispustom u duljini od 20 m u more). S obzirom da se radi o prioritetnom staništu koje je rijetko na području jadranske obale, kao i prepoznate pritiske, potrebna su daljnja istraživanja vezana za ciljno stanište sa svrhom utvrđivanja stupnja očuvanosti. Nadalje, potrebno je provoditi sustavnu edukaciju o važnosti ovog staništa, razvijati suradnju s dionicima u prostoru s ciljem zaštite, odnosno prioritetno provoditi aktivnosti predviđene ovim Planom Pješčana dna trajno prekrivena morem / 1130 Estuariji Na području ekološke mreže stanište 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, rasprostire se u obalnom području do dubine od 20 m, dok stanište 1130 Estuarij prekriva čitavo područje

44 ekološke mreže. S obzirom na dostupne podatke (Schultz i sur, Kruschel i sur., 2009, Kruschel i sur., 2011, Garibović, 2011.), uočen je utjecaj urbanizacije na priobalnom pojasu na morske cvjetnice koje se nalaze na području staništa 1110 (Zostera marina, Zostera noltii i Cymodocea nodosa). Nadalje, istraživanja Kruschel i sur., 2011., ističu visoku bioraznolikost ihtiofaune i beskralježnjaka Novigradskog i Karinskog mora, u odnosu na pojedina područja Zadarske županije. Što se tiče provedenih programa praćenja na području ova dva staništa, on je proveden u okviru nadzornog monitoringa Hrvatskih voda. Naime, prijelazne vode Zrmanje, koje se preklapaju s područjem ekološke mreže, a time i staništima 1110 i 1130, obuhvaćene su nadzornim monitoringom, u skladu s prvim Planom upravljanja vodnim područjem ( ) te je njihovo stanje ocijenjeno kao dobro temeljem Uredbe o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15 i 61/16), izuzev prijelaznih voda na području Novskog ždrila (vodno tijelo P2_3-ZR) koje je ocijenjeno umjerenim prema bilološkim elementima kakvoće (ribe, makrofita). U novom planskom razdoblju (prema Planu upravljanja vodnim područjem za razdoblje ), na svim prijelazim vodama Zrmanje, predviđen je i monitoring makrozoobentosa i morskih cvjetnica uz biološke elemenate kakvoće (fitoplankton, ribe), prateće fizikalno-kemijske pokazatelje, hidromorfološke pokazatelje i specifične onečišćujuće tvari te kemijsko stanje.. Stupanj očuvanosti ciljnih staništa 1110 i 1130 se stoga može procijeniti dobrim, pri čemu se stupanj očuvanosti i dalje treba utvrditi i detaljnije istražiti u skladu s predviđenim aktivnostima ovog Plana za ova ciljna staništa. Rezultati istraživanja svih prethodno opisanih ciljnih staništa će, ovisno o utvrđenom stupnju očuvanosti, poslužiti i kao osnova za definiranje usmjerenijih aktivnosti upravljanja ciljnim staništima. Drugim riječima, ukoliko se tijekom provedbe Plana, realizacijom mjera i aktivnosti upravljanja utvrdi potreba za novim osnovnim kao i dodatnim mjerama, kroz reviziju Plana i Godišnje programe, nove mjere potrebno je uvrstiti u Plan upravljanja, uz konzultacije s nadležnim Ministarstvom i Hrvatskom agencijom za okoliš i prirodu. S obzirom na sve navedeno, definiran je slijedeći opći cilj, te pripadajuće mjere i aktivnosti upravljanja koje su u obliku tablica dane u nastavku. Klasifikacija različitih aktivnosti Plana: Uvjetna aktivnost aktivnost se provodi ovisno o rezultatima prethodno provedenih aktivnosti Projektna aktivnost aktivnost koja se povodi od strane JU Suradnička aktivnost aktivnost koju JU provodi u suradnji s različitim dionicima Priprema dokumentacije za pristupanje različitim fondovima Opći cilj I: Očuvati ciljna staništa na području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more u povoljnom stanju s očuvanim područjima rasprostiranja.

45 OPĆI CILJ I: OČUVATI CILJNA STANIŠTA NA PODRUČJU EKOLOŠKE MREŽE NOVIGRADSKO I KARINSKO MORE U POVOLJNOM STANJU S OČUVANIM PODRUČJIMA RASPROSTIRANJA SPECIFIČNI CILJ I.1.: Doprinijeti postizanju dobrog ekološkog stanja voda i vodnih sustava na širem području INDIKATOR: Održano dobro stanje prijelaznih voda Zrmanje te postizanje dobrog stanja vodnih tijela koje utječu u Novigradsko i Karinsko more i Zrmanju BR. DODATNA MJERA AKTIVNOST P INDIKATOR I.1.1. Osigurati ekološki prihvatljiv protok za Zrmanju i za sva ostala površinska vodna tijela koja utječu u Novigradsko i Karinsko more I Aktivno savjetodavno sudjelovanje u projektima izrade stručnih studija vezanih za procjenu ekološki prihvatljivih protoka 1 Održani sastanci s predstavnicima HV. Period provođenja plana ( ) Suradnici HV, MZOE, HAOP, JU PP Velebit Troškovi aktivnosti - Izvor financiranja Redovan rad JU I.1.2. Osigurati kakvoću vode u skladu s odredbama Uredbe o standardu kakvoće vode I Podržati izgradnju kanalizacijske mreže s pripadajućim sustavom pročišćavanja I Podržati istraživanja vezana za identificiranje izvora onečišćenja Zrmanje mazutom 1 1 Održani sastanci s predstavnicima HV-a i JLS. Suradnja na istraživanjima s provedenim mjerama zaštite širenja mazuta. JLS, HV - HV, HAOP, MZOE - Redovan rad JU Redovan rad JU

46 SPECIFIČNI CILJ I.2.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem INDIKATOR: Izrađeni izvještaji o provedenim istraživanjima 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem BR. DODATNA MJERA AKTIVNOST P INDIKATOR Period provođenja plana ( ) Suradnici Troškovi aktivnosti Izvor financiranja I Provesti kartiranje staništa 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem 2 Karta staništa 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem ZI, KONZ., OCD Različiti fondovi I.2.1. Istražiti očuvanost 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem I Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za stanište 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem 2 Popis vrsta vezanih za stanište 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem ZI, KONZ., OCD Različiti fondovi I Uspostaviti program praćenja stanja 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem 2 Proveden program praćenja stanja 1110 Pješčanih dna trajno prekrivenih morem ZI, KONZ., OCD Različiti fondovi Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I i I.2.1-2

47 SPECIFIČNI CILJ I.3.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1130 Estuarija INDIKATOR: Izrađeni izvještaji o provedenim istraživanjima 1130 Estuarija BR. DODATNA MJERA AKTIVNOST P INDIKATOR Period provođenja plana ( ) Suradnici Troškovi aktivnosti Izvor financiranja I Provesti kartiranje staništa 1310 Estuarij 3 Karta staništa 1310 Estuarija ZI, KONZ., OCD, JU PP Velebit Različiti fondovi I Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za stanište 1310 Estuarij 3 Popis vrsta vezanih za stanište 1310 Estuarija ZI, KONZ., OCD, JU PP Velebit Različiti fondovi I.3.1. Istražiti očuvanost 1310 Estuarija I Uspostaviti program praćenja stanja 1310 Estuarija I Sudjelovati u izradi hidrodinamičkog modela zaslađenog sloja u Novigradskom moru za sva 4 godišnja doba 3 3 Proveden program praćenja stanja 1310 Estuarija Ostvarena suradnja pri izradi hidrodinamičkog modela ZI, KONZ., OCD, JU PP Velebit ZI, KONZ., JU PP Velebit Različiti fondovi Različiti fondovi I Sudjelovati u zaštiti plaža kroz projekte određivanja ekološki prihvatljivih kapaciteta plaža pod velikim pritiskom posjećivanja 1 Ostvarena suradnja u zaštiti plaža s jedinicama lokalne samouprave ZI, KONZ., JLS, OCD - Redoviti rad JU Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I i I.3.1-2

48 SPECIFIČNI CILJ I.4.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1150 Obalnih laguna INDIKATOR: Izrađeni izvještaji o provedenim istraživanjima 1150 Obalnih laguna BR. DODATNA MJERA AKTIVNOST P INDIKATOR Period provođenja plana ( ) Suradnici Troškovi aktivnosti Izvor financiranja I Utvrditi prisutnost i provesti kartiranje staništa 1150 Obalne lagune 1 Karta staništa 1150 Obalnih laguna ZI, KONZ., OCD Različiti fondovi I.4.1. Istražiti očuvanost 1150 Obalnih laguna I Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za stanište 1150 Obalne lagune 1 Popis vrsta vezanih za stanište 1150 Obalne lagune ZI, KONZ., OCD Različiti fondovi I Uspostaviti program praćenja stanja 1150 Obalnih laguna 1 Proveden program praćenja stanja 1150 Obalnih laguna ZI, KONZ., OCD Različiti fondovi Ukoliko se kroz aktivnost I utvrdi da na području ekološke mreže nije prisutno ovo stanište, aktivnosti I i I nije potrebno provoditi Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I i I.4.1-2

49 SPECIFIČNI CILJ I.5.: Utvrditi i istražiti stupanj očuvanosti 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova INDIKATOR: Izrađeni izvještaji oprovedenim istraživanjima staništa 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova BR. I.5.1. DODATNA MJERA Istražiti očuvanost 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia / 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova AKTIVNOST P INDIKATORI I Utvrditi prisutnost i provesti kartiranje staništa 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia / Provesti kartiranje staništa 1410 Mediteranskih sitina / 1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova I Provesti inventarizaciju karakterističnih vrsta za ciljna staništa 1 1 Karta staništa 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia/1410 Mediteranskih sitina/1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova Popis vrsta vezanih za stanište 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia/1410 Mediteranskih sitina/1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova Period provođenja plana ( ) Suradnici ZI, KONZ., OCD ZI, KONZ., OCD Troškovi aktivnosti Izvor financiranja Različiti fondovi Različiti fondovi I Uspostaviti program praćenja stanja ciljnih staništa 1 Proveden program praćenja stanja 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia/1410 Mediteranskih sitina/1420 Mediteranske i termoatlantske vegetacije halofilnih grmova ZI, KONZ., OCD Različiti fondovi Ukoliko se kroz aktivnost I utvrdi da na području ekološke mreže nije prisutno stanište 1310 Muljevitih i pjeskovitih obala obraslih vrstama roda Salicornia, aktivnosti I i I nije potrebno provoditi Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima kroz aktivnosti I i I.5.1-2

50 SPECIFIČNI CILJ I.6.: Podići svijest o važnosti očuvanja ciljnih stanišnih tipova na području ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more INDIKATOR: Osmišljeni edukativni i interpretacijski programi i materijali BR. I.6.1. DODATNA MJERA Podizati svijest o Natura 2000 obalnim i morskim staništima AKTIVNOST P INDIKATORI I Osmisliti program edukacije i izraditi edukativni materijal o važnosti prisutnih morskih i obalnih staništa na području uvale Žabokrek i području ekološke mreže I Izgraditi edukacijske šetnice i promatračnice s info pločama na području uvale Žabokrek 1 2 Održane edukativne radionice Edukativne brošure o uvali Žabokrek i području ekološke mreže Ostvarene suradnje pri realizaciji ljetnih škola za studente Izrađena projektna dokumentacija Izgrađena edukacijska šetnica i promatračnica s info pločama Period provođenja plana ( ) Suradnici ZI, OCD, KONZ ZI, OCD, KONZ Troškovi aktivnosti Izvor financiranja Proračun JU Različiti fondovi I Postaviti info ploče na području JLS o ciljnim staništima 2 U suradnji s JLS, postavljeno 5 info ploča na području 5 JLS ZI, OCD, KONZ, JLS Različiti fondovi

51 TEMA II: Održivi razvoj sektora Procjena stanja Aktivnosti čovjeka mogu pozitivno ili negativno utjecati na očuvanje i upravljanje područjem ekološke mreže. Budući da se protiv opasnosti, pritisaka i aktivnosti s negativnim učincima može djelovati mjerama i aktivnostima upravljanja, ove su informacije temelj za definiranje načina upravljanja područjem. Ciljna staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more u izravnoj su vezi s kakvoćom voda na ovom području. Uzevši u obzir prostorne planove jedinica lokalne i regionlne samouprave, kao i dostupne dokumente o stanju okoliša, kao glavni sektorski pritisci na morska i obalna staništa te vode (prvenstveno rijeke Zrmanje, ali i okolnih pritoka koji se ulijevaju u Novigradsko i Karinsko more), izdvojeni su: energetika, industrija, vodno gospodarstvo - odvodnja, poljoprivreda, pomorski promet, turizam i ribarstvo (marikultura i ribolov). Energetika Na rijeci Zrmanji uzvodno od Obrovca, nalazi se RHE Velebit i njena akumulacija Razovac. Utjecaj izgradnje RHE i akumulacije očituje se u promjeni prirodnog hidrološkog režima rijeke uzvodno i nizvodno. Tako je na vodomjernoj stanici Jankovića Buk vidljivo značajno smanjenje minimalnih protoka uslijed zadržavanja vode u akumulaciji (Bonacci i Roje-Bonacci, 2015). Uz to, predviđene su još dvije hidroelektrane na Zrmanji (Zrmanja i Žegar), koje bi se nalazile uzvodno od postojeće RHE Velebit. Planirani hidroenergetski zahvati mogu imati potencijalno negativan utjecaj na staništa rijeke Zrmanje zbog promjene hidrološkog režima i neostvarenja ekološki prihvatljivog protoka u nizvodnom toku. Kao posljedica prethodno navedenog može doći do promjena na širem području Novigradskog mora prvenstveno zbog promijenjenog dotoka vode iz Zrmanje, odnosno na stratifikaciju estuarija. Industrija Na području oko Novigradskog i Karinskog mora nema značajnije industrijske proizvodnje. Zone pretežno industrijske namjene razvijene su oko grada Obrovca i na području Općine Jasenice. Najveći problem i prijetnju ovom području predstavljaju bazeni nekadašnje tvornice glinice Jadral kod Obrovca koji su trenutno u postupku sanacije. Nakon trogodišnje proizvodnje, u bazenima tvornice ostale su znatne količine crvenog mulja i otpadne lužine koja dospijeva u okolno područje. Sanacija bazena još nije do kraja završena, međutim Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je donijelo suglasnost godine za Sanacijski program Bazeni crvenog mulja i lužine bivše tvornice glinice Jasenice čiji rok provedbe je pet godina, odnosno sanacija bi trebala biti dovršena do godine. Dodatni problem predstavlja i mazut koji nakon velikih oborina, ispiranjem i procjeđivanjem kroz krško podzemlje, dospijeva u Zrmanju. Vodno gospodarstvo - odvodnja otpadnih voda Odvodnja otpadnih voda na većem dijelu područja obuhvata Plana trenutno nije adekvatno riješena budući da se otpadne vode uglavnom ispuštaju u tlo ili izravno u obalno more bez prethodnog pročišćavanja. Kolektorska/kanalizacijska odvodnja u priobalnom području uglavnom je riješena tako da se prikupljene otpadne vode ispuštaju izravno ili preko jednostavnih taložnica, kroz kraći ili dulji podmorski ispust u more. U mjestima bez izgrađenog javnog sustava odvodnje, odvodnja otpadnih voda uglavnom je riješena sabirnim i septičkim jamama koje su ili propusne pa se njihov sadržaj cijedi izravno u krško podzemlje i potencijalno ugrožava podzemlje, ili se njihov sadržaj povremeno ispumpava i nekontrolirano prazni na tlo, u neki vodotok ili more. Nepročišćene otpadne vode u velikoj mjeri mogu pridonijeti povećanju koncentracije hranjivih

52 tvari te time i eutrofikaciji koja može uzrokovati narušavanje ekološke ravnoteže. Navedeno može biti problem naročito za vrijeme turističke sezone kada u relativno kratkom razdoblju može doći do naglog povećanja broja ljudi, odnosno opterećenja komunalne infrastrukture uslijed povećanih količina otpadnih voda. Iako sustav javne odvodnje s adekvatnim sustavom pročišćavanja ne postoji u većini naselja, njihova izgradnja planirana je važećim dokumentima prostornog uređenja. Urbanizacija (stanovanje, turizam, sport i rekreacija) Osnovni pritisci koje generira urbanizacija odnose se na izgradnju građevinskih područja unutar i izvan naselja, kao i prateće infrastrukture. Pri tome jedan od najznačajnijih pritisaka predstavlja izgradnja i uređenje obalnih dijelova Novigradskog i Karinskog mora u turističke svrhe. Višestruki planirani rast smještajnih kapaciteta (opisan u poglavlju 2.), neupitno predstavlja značajan rizik i izazov vezano uz njegovu provedbu na održivi način koji neće narušiti stanje okoliša i prirode. Navedeno uključuje uređenje plaža, izgradnju smještajnih kapaciteta, te luka i pristaništa. Turističke zone na obalnom pojasu, predviđene su u Posedarju, Maslenici, Novigradu, Ribnici, D. Karinu i Pridragi, a uglavnom se radi o turističkim naseljima (zona T2). Pri tome su najugroženiji stanišni tipovi 1150, 1410 i 1420 koji su koncentrirani na relativno malim površinama južno od naselja Posedarje gdje je planirana izgradnja turističkog naselja i uređenje plaže. Nadalje, turizam podrazumijeva i naglo povećanje broja ljudi u relativno kratkom razdoblju turističke sezone, što može uzrokovati opterećenje komunalne infrastrukture uslijed povećanih količina otpadnih voda. Uzevši u obzir da odvodnja otpadnih voda na većem dijelu područja obuhvata Plana trenutno nije adekvatno riješena, ovaj pritisak može imati značajan utjecaj na kakvoću voda. Osim toga, turizam može uzrokovati i porast nautičkog prometa. Porast broja plovila, a time i porast korištenja benzina ili dizelskoga goriva može dovesti do povećanog onečišćenja mora. Sidrenje nautičara u prirodnim uvalama također može uzrokovati njihovo onečišćenje kao i degradaciju morskog dna. Pomorski promet Na području Novigradskog i Karinskog mora odvija se pomorski promet koji je intenzivnijeg karaktera za vrijeme turističke sezone. Kao posljedica pomorskog prometa može se javiti onečišćenje okoliša, odnosno postoji povećan rizik od incidentnih situacija zbog povećane gustoće prometa i/ili nepropisnog prometovanja. Poljoprivreda Premda je riječ o krškom području, Općine Posedarje i Novigrad imaju povoljne uvjete za poljoprivredu jer prirodni uvjeti prostora uz Novigradsko i Karinsko more (kao što je ekološka dubina tla, dreniranost i dominantni način vlaženja te nagib terena i stjenovitost površine) omogućavaju uspješnu poljoprivrednu proizvodnju. Potencijalno intenziviranje poljoprivrede značilo bi i veći unos hranjivih tvari i pesticida koji ispiranjem dolaze u vodene ekosustave te mogu imati nepovoljan utjecaj na stanje voda kao i na obalna i morska staništa. Nepročišćene otpadne vode u velikoj mjeri mogu pridonijeti povećanju koncentracije hranjivih tvari te time i eutrofikaciji. Podaci Hrvatskih voda (listopad, 2016.) pokazuju kako su pritoci u Novigradsko i Karinsko more (Bašćica, Meka draga, Novigradska jaruga i Karišnica) već opterećeni povećanim koncentracijama dušika i/ili fosfora te je stoga potrebno riješiti pitanje odvodnje i poticati održive načine poljoprivredne proizvodnje kako bi se spriječio nepovoljan utjecaj na stanje voda. Ribarstvo (ribolov i školjkarstvo) Kod ribolovne prakse najviše problema predstavlja športsko-rekreacijski ribolov s obzirom da nema nadzora te ne postoji evidencija dozvola, lovi se bez dozvole, lovi se alatima koje dozvola ne dopušta (puno veći broj udica na parangalu i sl.). Kao rješenje, nameće se potreba za jačim nadzorom koji je moguće ostvariti kroz sustavnu suradnju JU Natura Jadera s Ribarskom

53 inspekcijom, Pomorskom policijom i Lučkom kapetanijom. Nažalost, još uvijek je prisutna i praksa ribolova dinamitom. Što se školjkarstva tiče, postojeći kapacitet proizvodnje iznosi 350 t/a i odvija se na ukupno 7 uzgajališta, a planirana buduća 3 uzgajališta s dodatnih 250 t/a godišnje iznose tek 60% od mogućeg maksimalnog kapaciteta Novigradskog i Karinskog mora za uzgoj. Utjecaj ove djelatnosti na okoliš, prisutan je kroz emisiju pseudofecesa na morskog dno i zasjenjenje morskog dna ispod uzgojnih instalacija što za posljedicu može imati promjenu, odnosno degradaciju staništa ispod uzgojnih instalacija. Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM) je postupak kojim se ocjenjuje utjecaj plana, programa ili zahvata, samog kao i s drugim planovima, programima ili zahvatima, na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Kao mehanizam očuvanja područja ekološke mreže, postupak ocjene prihvatljivosti plana, programa ili zahvata omogućava učinkovito upravljanje područjem ekološke mreže. OPEM se može provesti na dva načina; ili kao samostalni postupak, ili kao dio postupka PUO, odnosno SPUO. OPEM se provodi u sklopu postupka PUO za one zahvate za koje je PUO potreban (kao što je definirano Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 03/17)) i kao samostalni postupak za ostale zahvate. Javna ustanova može u ove postupke biti uključena kroz rad stručnog savjetodavnog povjerenstva ili kroz mogućnost sudjelovanja u okviru javne rasprave. Trenutno se nitko od djelatnika JU ne nalazi na popisu članova stručnog savjetodavnog povjerenstva temeljem čl. 87. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13 i 78/15), što je potrebno promijeniti kako bi se doprinijelo zaštiti ovog područja ekološke mreže kao i drugih područja ekološke mreže za koje je JU Natura Jadera nadležna. S obzirom na sve navedeno, definiran je slijedeći opći cilj, te pripadajuće mjere i aktivnosti upravljanja. Opći cilj II: Poticati održivi zajednički razvoj sektora ribarstva i marikulture, poljoprivrede, turizma i infrastrukture.

54 OPĆI CILJ II: POTICATI ODRŽIVI ZAJEDNIČKI RAZVOJ SEKTORA RIBARSTVA I MARIKULTURE, POLJOPRIVREDE, TURIZMA I INFRASTRUKTURE SPECIFIČNI CILJ II.1.: Poticanje suradnje s različitim sektorima INDIKATOR: Broj realiziranih suradnji BR. DODATNA MJERA AKTIVNOST P INDIKATORI II Osmisliti program edukacije ribara o korištenju ribolovnih alata i njihovog utjecaja na morska staništa, prevenciji krivolova i prednostima uspostave notake zona 3 Radionica za ribare Brošura vezana za prevenciju krivolova na području ekološke mreže Period provođenja plana ( ) Suradnici MP, JLS, MZOE, UR Trošak aktivnosti 6.000,00 Izvor financiranja Različiti fondovi II.1.1. Osmisliti program suradnje s dionicima u prostoru kroz radionice i edukativni materijal u duhu održivog razvoja turizma, kulturne baštine, lokalne poljoprivrede i akvakulture II Poticati suradnju s inspekcijskim službama II Osmisliti i provoditi program edukacije poljoprivrednika s ciljem poticanja ekološki prihvatljivog načina uzgoja uključujući i razvoj održive akvakulture II Osmisliti i provoditi program s turističkim zajednicama s ciljem promocije područja ekološke mreže i edukacije posjetitelja Radni sastanci JU i inspekcijske službe Ostvarena suradnja Edukativni materijal Provedene radionice Radionica za turističke zajednice Brošura za turiste MP, JLS, MZOE, IZP MP, JLS, SS, UR TZ, JLS, MZOE , ,00 Redovan rad JU Različiti fondovi Različiti fondovi II Sudjelovanje u izradi programa promocije kulturne baštine 1 Ostvarena suradnja s nadležnim KO MK-KO, TZ, JLS, - Redovan rad JU II Poticati izradu programa kartiranja usluga ekosustava na području ekološke mreže 1 Ostvarena suradnja na programu kartiranja usluga ekosustava MZOE, ZI, KONZ. TZ, JLS, MP - Različiti fondovi

55 II.1.2 Djelovati kroz uspostavljene instrumente zaštite prirode i okoliša te prostornog planiranja II Sudjelovati u uspostavljenim zakonskim procedurama (SPUO, PUO, OPPUO, OPEM, GOPEM, izmjene i dopune PPUO/G, ID PP ZŽ) 1 Sudjelovanje u radu savjetodavnih-stručnih povjerenstava i javnim raspravama JLS, MZOE, UOPUZO KP - Trošak sudjelovanja osigurano kroz troškove postupaka

56 Tablica u nastavku daje pregled ciljeva očuvanja i osnovnih mjera očuvanja za Natura 2000 stanišne tipove te je navedena i poveznica s brojem upravljačkih aktivnosti Plana koji se odnosi na određeno stanište. Tablica Popis osnovnih mjera i njihov odnos prema aktivnostima Plana IDENTIFIKACIJ SKI BROJ PODRUČJA HR HR HR HR HR HR NAZIV PODRUČJA Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more HRVATSKI NAZIV VRSTE/HRVATSKI NAZIV STANIŠTA Pješčana dna trajno prekriveno morem Pješčana dna trajno prekriveno morem Pješčana dna trajno prekriveno morem Pješčana dna trajno prekriveno morem ZNANSTVENI NAZIV VRSTE / ŠIFRA STANIŠNOG TIPA Estuariji 1130 Estuariji 1130 OSNOVNE MJERE Očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem kakvoće morske vode; Regulirati uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/uništavaju stanišni tip; Ne dopustiti komercijalno iskorištavanje mulja i vađenje pijeska te ograničiti gradnju i betoniranje obale na području rasprostiranja stanišnog tipa i u neposrednoj blizini pješčanih plaža; Odrediti ekološki prihvatljive kapacitete plaža pod velikim pritiskom posjećivanja; Očuvati povoljne stanišne uvjete održavanjem kakvoće morske i slatke vode; Regulirati uporabu ribolovnih alata koji oštećuju ovaj stanišni tip; AKTIVNOST PLANA I I I II II A I I I II HR Novigradsko i Karinsko more Estuariji 1130 Ne dopustiti uzgajališta bijele ribe; II HR Novigradsko i Karinsko more Obalne lagune 1150 Očuvati povoljne stanišne uvjete u laguni održavanjem dobre kakvoće vode; I I I HR Novigradsko i Karinsko more Obalne lagune 1150 Očuvati stalnu povezanost s morem; II HR HR HR HR HR HR Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Obalne lagune 1150 Obalne lagune 1150 Obalne lagune 1150 Obalne lagune 1150 Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima Ne dopustiti gradnju i nasipanje mora te zatrpavanje lagune; Ne dopustiti odlaganje otpada antropogenog porijekla; Ne dopustiti komercijalno iskorištavanje mulja i vađenje pijeska; Ne dopustiti uporabu ribolovnih alata koji oštećuju/ uništavaju stanišni tip Ne dopustiti nasipavanje obale; Ne dopustiti građevinske radove na stanišnom tipu i u njegovoj blizini; II II , I II II II II

57 IDENTIFIKACIJ SKI BROJ PODRUČJA HR HR HR HR HR NAZIV PODRUČJA Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more Novigradsko i Karinsko more HRVATSKI NAZIV VRSTE/HRVATSKI NAZIV STANIŠTA Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi) Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi) ZNANSTVENI NAZIV VRSTE / ŠIFRA STANIŠNOG TIPA OSNOVNE MJERE Ne dopustiti komercijalno iskorištavanje mulja; Ne dopustiti nasipavanje obale; Ne dopustiti građevinske radove na stanišnom tipu i građevinske radove u blizini stanišnog tipa kojima se uništava stanište; Ne dopustiti nasipavanje obale; Ne dopustiti građevinske radove na stanišnom tipu i građevinske radove u blizini stanišnog tipa kojima se uništava stanište; AKTIVNOST PLANA II II II II II

58 4.2. UPRAVLJANJE ZNAČAJNIM KRAJOBRAZOM KANJON ZRMANJE Vizija Vizija upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje, definirana je u suradnji s dionicima participativnog planskog procesa: Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, prostor je iznimnih prirodnih i kulturnih krajobraznih vrijednosti, u kojem lokalno stanovništvo, korisnici prostora i zaposlenici Javne ustanove Natura Jadera, međusobnom suradnjom pridonose održivom razvoju, te uspostavi i očuvanju dobrog stanja prirodnih procesa i krajobraznih vrijednosti područja. Planom predviđene aktivnosti i donošenje odluka moraju biti u skladu s ovom vizijom koja odražava ciljeve razvoja i smjernice za upravljanje Teme, opći cilj, specifični ciljevi i aktivnosti TEMA A: Zaštita i očuvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti krajobraza Procjena stanja Budući da je smješteno na razmeđi nekoliko prirodno-geografskih cjelina dinarskog krša, područje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje odlikuju znatna biološka i geomorfološka, te krajobrazna raznolikost. Uz to, zbog povoljnog geostrateškog položaja, područje je naseljavano od prapovijesti i antike sve do danas, a tragovi toga vidljivi su u formi pojedinačnih materijalnih kulturnih dobara na nekoliko lokaliteta. Geomorfološka raznolikost Geomorfološka forma kanjona Zrmanje koji predstavlja jedan od najljepših hrvatskih fenomena u kršu, temelj je identiteta Značajnog krajobraza i osnovno obilježje zbog kojeg je ovo područje zaštićeno. Uz to, georaznolikost je značajan prirodni čimbenik na kojem se temelje biološka raznolikost te osnovna vizualna i ambijentalna obilježja područja. Trenutno je geomorfološka raznolikost kanjona Zrmanje najvećim dijelom očuvana u svojoj izvornoj prirodnoj formi, no potencijalne pritiske predstavljaju promjene prirodne morfologije terena, tj. kanjonskih strana i/ili ruba kanjona, do kojih može doći uslijed širenja postojećih i planiranja novih građevinskih područja i eksploatacije mineralnih sirovina. Uz sjeverni rub kanjona nalaze se dva postojeća manja naselja Rončevići i Maričići, te površina planirana za zabavni park koja je predviđena na području Pariževačke glavice. Osim toga, na predjelu kanjona uz grad Obrovac, predviđeno je širenje građevinskog područja naselja na relativno blagim sjevernim padinama kanjona unutar Značajnog krajobraza. Iako postojeća građevinska područja ne predstavljaju znatnu degradaciju krške forme kanjona, potencijalno daljnje širenje i gradnja mogu dovesti do degradacije krških struktura, posebice ukoliko se planiraju na lokalitetima koji su iznimno osjetljivi i/ili vrijedni, poput rubova kanjonskih strana. Postojeću degradaciju krške strukture ruba kanjona predstavljaju i nesanirani otvoreni kopovi i nasipi jalovine nekadašnjih eksploatacijskih polja, od kojih se manji dio nalazi unutar granica Značajnog krajobraza (predio Čajer). Pri tome osim postojeće degradacije, potencijalnu ugrozu krške forme kanjona predstavlja moguće buduće širenje eksploatacije mineralnih sirovina duž kanjonskog ruba. S obzirom na to da do sada nisu vršena detaljna istraživanja geomorfološke raznolikosti kanjona, kao osnovu za zaštitu i očuvanje ove prirodne vrijednosti potrebno je sustavno inventarizirati i zabilježiti geomorfološka obilježja područja, s naglaskom na posebno atraktivne i/ili osjetljive

59 podzemne i nadzemne geomorfološke oblike. Navedeno uključuje istraživanje i kartiranje speleoloških objekata, te izradu geomorfološke karte s posebnim osvrtom na izdvajanje područja naglašenih geomorfoloških vrijednosti. Osim što će poslužiti kao temelj za usmjeravanje budućeg razvoja van iznimno osjetljivih i/ili vrijednih krških struktura, svrha navedenih istraživanja je da služe i kao osnova za planiranje promotivnih, interpretacijskih i posjetiteljskih programa Značajnog krajobraza. Biološka raznolikost Specifična kombinacija ekoloških faktora koji se javljaju na području Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje, pogoduje razvoju osebujnih staništa, flore i faune. Unatoč tome, područje nije sustavno istraživano pa tako ne postoje pouzdani podaci o bioraznolikosti, odnosno prisutnoj flori i fauni šireg područja. Prema podacima o flori šireg područja (HAOP, 2016), u kanjonu Zrmanje moguća je pojava točila na kojima uspijevaju samo biljke točilarke odnosno njihove zajednice prilagođene takvom specifičnom staništu. Također, moguća je rasprostranjenost i hazmofitske vegetacije stjenjača pukotinjarki koja se razvija u pukotinama suhih vapnenačkih stijena. Najnovija istraživanja faune provedena su u okviru projekta Turistička valorizacija bioloških sastavnica kanjona Zrmanje od Obrovca do ušća (BIOM, 2013). Zabilježen je veći broj ptica i beskralješnjaka, te manji broj sisavaca, gmazova i vodozemaca. Budući da ušće Zrmanje predstavlja prijelazne vode u donjem dijelu rijeke Zrmanje prisutno je više od 40 vrsta morskih riba (Dulčić, Matić Skoko, 2014). S obzirom na slabu istraženost bioraznolikosti ovog područja, trenutno stanje vrsta i staništa na području kanjona nije moguće precizno procijeniti, stoga je svakako potrebno potaknuti sustavnija istraživanja koja će uključiti kopnene i vodene ekosustave unutar kanjona Zrmanje. Pri tome je važno napomenuti da je vodotok Zrmanje unutar Značajnog krajobraza, ujedno dio ciljnog staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more 1130 Estuarij, a Planom upravljanja za navedeno ciljno stanište ekološke mreže, propisana je provedba istraživanja (kartiranje, inventarizacije i monitoring). S obzirom na to, predlaže se iz rezultata ovih istraživanja izdvojiti podatke za donji tok Zrmanje. Na osnovi rezultata svih navedenih istraživanja, moguće je planirati daljnje aktivnosti zaštite i očuvanja kopnenih i vodenih vrsta i staništa. Uz to, navedena istraživanja također će poslužiti kao osnova za planiranje promotivnih, interpretacijskih i posjetiteljskih programa. Kao glavni sektorski pritisci koji uvelike mogu utjecati na stanje biološke raznolikosti kanjona, u prvom redu samog vodotoka Zrmanje, prepoznati su: (1) energetska proizvodna postrojenja, tj. jedna postojeća RHE Velebit i dvije HE planirane uzvodno koje mogu uzrokovati promjene prirodnog hidrološkog režima rijeke i stanišnih uvjeta u vodotoku; zatim (2) ostaci nekadašnje tvornice glinice Jadral kod Obrovca, tj. ostaci mazuta i nesanirani bazeni u kojima su preostale znatne količine crvenog mulja i otpadne lužine, a koji ispiranjem mogu dospjeti u vodene ekosustave te tako uzrokovati pogoršanje ekološkog (i kemijskog) stanja voda Zrmanje što se direktno odražava i na pripadajuće biocenoze; i (3) odvodnja otpadnih voda bez adekvatnog pročišćavanja koja također može uzrokovati pogoršanje ekološkog (i kemijskog) stanja voda Zrmanje, kao i pripadajućih biocenoza. Pri tome prepoznati sektorski pritisci nisu u direktnoj nadležnosti JU Natura Jadera, stoga upravljački pristup podrazumijeva konzultacije i suradnju JU s nadležnim institucijama pojedinog sektora, kao i tijelima lokalne i regionalne samouprave. U skladu s tim, upravljačke aktivnosti koje se odnose na uspostavu suradnje s ciljem pronalaska rješenja za opisane pritiske, navedene su u Temi C - Održivo korištenje prirodnih dobara.

60 Kulturno-povijesna baština Područje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje obuhvaća nekoliko evidentiranih arheoloških lokaliteta, tj. ostatke nekadašnjih utvrda smještenih uz sam kanjonski rub, u blizini ušća. Radi se o utvrdama Otišna na predjelu Bojnik, te Pržunac na kruševačkoj i Šibenik na jaseničkoj strani kanjona koje potječu još od prapovijesti, a u rimskom i srednjovjekovnom razdoblju za vrijeme osmanlija, bile su u funkciji nadziranja trgovačkog puta kanjonom Zrmanje od ušća do Obrovca. Danas su vidljivi tek ostaci nekadašnjih utvrda. S obzirom da su bile u funkciji stražarnica, smještene su na atraktivnim lokacijama s kojih je omogućen pregled nad kanjonom, no danas uglavnom nisu pristupačne. Uz to, na širem prostoru uz Otišnu, južno od ušća Zrmanje, evidentirano je i šire arheološko područje. Kulturno-povijesna baština predstavlja važan dio identiteta ne samo Značajnog krajobraza, već i šireg područja, no njena vrijednost trenutno nije prepoznata, naglašena i promovirana u prikladnoj mjeri. Arheološki lokaliteti s ostacima nekadašnjih utvrda nisu dovoljno istraženi, teško su dostupni i neuređeni. S obzirom na to, predlaže se u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelom poticati izradu konzervatorskih podloga za evidentirane arheološke lokalitete na području kanjona, te arheološka istraživanja na predjelu oko gradine na Bojniku s ciljem identifikacije, analize stanja i valorizacije, te prema potrebi propisivanja mjera očuvanja ovih kulturno-povijesnih vrijednosti. U konačnici, navedena istraživanja također mogu poslužiti kao osnova za planiranje promotivnih, interpretacijskih i posjetiteljskih programa Značajnog krajobraza. Uz to, postoji znatan potencijal za tematsko-povijesno i prostorno povezivanje kulturnih dobara u neposrednoj blizini Značajnog krajobraza, s onima unutar granica zaštićenog područja, te njihovo korištenje u turističkoj ponudi i promociji Značajnog krajobraza. Neposredno uz područje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje, nalazi se zaštićeno kulturno dobro, kulturno-povijesna cjelina grada Obrovca koja se razvila kao suburbium srednjovjekovne utvrde na brežuljku. Radi se o tvrđavi Kurjakovića / Obrovac koja je danas evidentirano kulturno dobro, očuvano u prilično dobrom stanju. Ukupna krajobrazna raznolikost Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje odlikuje se bogatstvom prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti, koje prostor čine vizualno i ambijentalno izuzetno privlačnim i vrlo vrijednim. S obzirom na prethodno utvrđene razvojne pritiske s jedne, i atraktivnost prostora s druge strane, naročito je važno u budućem razvoju djelatnosti, odnosno prostornom planiranju primijeniti politiku integralnog i održivog pristupa koje u obzir uzima zaštitu prirode. U tu svrhu predlaže se izraditi krajobraznu studiju Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje (studiju krajobraznog vrednovanja) koja bi služila kao stručna podloga pri izmjenama i dopunama prostorno-planske dokumentacije. Svrha studije je dati sveobuhvatnu detaljnu analizu i vrednovanje prirodnih i kulturnih krajobraznih elemenata, te u konačnici smjernice za njihovo očuvanje, unaprjeđenje i održivo korištenje koje bi se implementirale u prostorno-plansku dokumentaciju.. Opći cilj: Zaštititi i očuvati ukupnu krajobraznu raznolikost kanjona Zrmanje, njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te omogućiti uvjete za unapređenje stanja.

61 TEMA A: ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI KRAJOBRAZA OPĆI CILJ A: Zaštititi i očuvati ukupnu krajobraznu raznolikost kanjona Zrmanje, njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te omogućiti uvjete za unapređenje stanja SPECIFIČNI CILJ A1: Postići i/ili očuvati povoljno stanje geomorfološke raznolikosti Značajnog krajobraza INDIKATOR CILJ A1: Inventarizirana i valorizirana geomorfološka raznolikost BR. AKTIVNOST P INDIKATOR A1-1 Provesti istraživanje i kartiranje speleoloških objekata. 2 A1-2 Izraditi geomorfološku kartu Značajnog krajobraza s posebnim osvrtom na izdvajanje područja naglašenih geomorfoloških vrijednosti. Izrađen je izvještaj o istraživanju. Izrađena je karta speleoloških objekata. 2 Izrađena je geomorfološka karta. SPECIFIČNI CILJ A2: Postići i/ili očuvati povoljno stanje vrsta i staništa na području Značajnog krajobraza INDIKATOR CILJ A2: Utvrđeno postojeće stanje vrsta i staništa i osigurano kontinuirano praćenje stanja BR. AKTIVNOST P INDIKATOR A2-1 Provesti istraživanje i kartiranje kopnenih staništa na području Značajnog krajobraza, na temelju rezultata definirati popis indikatorskih vrsta i staništa, te osigurati kontinuirano praćenje stanja. 2 Izrađen je izvještaj o istraživanju. Izrađena lista indikatorskih kopnenih vrsta i staništa. Izrađen plan praćenja stanja. Izrađeno izvješće praćenja stanja. Period provođenja plana ( ) Period provođenja plana ( ) Suradnici ZI, OCD, KONZ ZI, OCD, KONZ Suradnici ZI, KONZ, OCD A2-2 Provesti detaljnu inventarizaciju flore na području Značajnog krajobraza, te osigurati kontinuirano praćenje stanja. 2 Izrađen je izvještaj o inventarizaciji. Izrađen plan praćenja stanja. Izrađeno izvješće praćenja stanja. ZI, KONZ, OCD A2-3 Provesti istraživanje rasprostranjenosti endemičnih vrsta na području Značajnog krajobraza te na osnovi dobivenih rezultata izraditi plan očuvanja. 2 Izrađen je izvještaj o istraživanju. Izrađen plan očuvanja endemičnih vrsta. ZI, KONZ, OCD A2-4 Na temelju rezultata inventarizacije ciljnog staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more Estuariji, definirati popis indikatorskih vrsta za donji tok Zrmanje. 3 Izrađena lista indikatorskih vrsta za donji tok Zrmanje. ZI, KONZ., OCD

62 TEMA A: ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI KRAJOBRAZA OPĆI CILJ A: Zaštititi i očuvati ukupnu krajobraznu raznolikost kanjona Zrmanje, njegovih prirodnih i kulturnih vrijednosti, te omogućiti uvjete za unapređenje stanja A2-5 Iz rezultata monitoringa ciljnog staništa područja ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more Estuariji, izdvojiti podatke za donji tok Zrmanje. 3 Izrađeno izvješće praćenja stanja. ZI, KONZ., OCD Financije za provedbu inventarizacije i monitoringa ciljnog staništa ekološke mreže, predviđeni su iz vanjskih izvora, a troškovi ovih aktivnosti procijenjeni su u Planu upravljanja ekološkom mrežom. S obzirom na to da će se koristiti rezultati inventarizacije i monitoringa ciljnog staništa ekološke mreže, pretpostavljeno je da ove dvije upravljačke aktivnosti ne predstavljaju dodatne troškove, već podrazumijevaju stručnu interpretaciju rezultata prethodno obavljenih istraživanja. Učestalost monitoringa treba biti definirana sukladno nalazima prethodne aktivnosti. TEMA A: ZAŠTITA I OČUVANJE PRIRODNIH I KULTURNIH VRIJEDNOSTI KRAJOBRAZA SPECIFIČNI CILJ A3: Zaštiti i očuvati materijalnu kulturnu baštinu na području kanjona Zrmanje INDIKATOR CILJ A3: Ostvarena suradnja s nadležnim konzervatorskim odjelom u svrhu zaštite i očuvanja materijalne kulturne baštine BR. AKTIVNOST P INDIKATOR A3-1 Poticati izradu konzervatorskih podloga za evidentirane arheološke lokalitete na području kanjona - utvrde Pržunac, Šibenik i Otišnu na Bojniku s ciljem identifikacije, analize stanja i valorizacije, te prema potrebi propisivanja mjera očuvanja ovih kulturno-povijesnih vrijednosti. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama s ciljem poticanja izrade konzervatorskih podloga za evidentirane arheološke lokalitete - utvrde Pržunac, Šibenik i Otišnu. Period provođenja plana ( ) Suradnici MK KO, ZI, OCD, JLS, JRS A3-2 Poticati arheološka istraživanja na području evidentiranog arheološkog područja koje obuhvaća širi predio oko gradine na Bojniku. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama s ciljem poticanja provedbe arheološkog istraživanja. MK KO, ZI, OCD, JLS, JRS SPECIFIČNI CILJ A4 : Očuvati i unaprijediti područje visoko vrijednog krajobraza kanjona Zrmanje INDIKATOR CILJ A4: Izrađena stručna podloga za zaštitu i očuvanje ukupne krajobrazne raznolikosti kanjona BR. AKTIVNOST P INDIKATOR A4-1 Izraditi i implementirati krajobraznu studiju Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje kao prostorno-plansku stručnu podlogu. 3 Izrađena je krajobrazna studija. Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama s ciljem integracije mjera iz krajobrazne studije u prostorno-plansku dokumentaciju lokalne i regionalne razine. Period provođenja plana ( ) Suradnici KONZ, ZI, UOPUZOKP

63 TEMA B: Održivo korištenje prirodnih dobara Procjena stanja Temeljno obilježje Značajnog krajobraza je izvorna prirodnost osebujnog geomorfološkog fenomena - kanjona Zrmanje. Drugim riječima, njegova obilježja nisu primarno rezultat interakcije čovjeka i prirode, odnosno nisu nastala pod utjecajem određene ljudske djelatnosti kojom bi trebalo upravljati. No s druge strane, razvoj gospodarskih djelatnosti koji ne vodi brigu o održivom korištenju prirodnih dobara, u prvom redu voda, te mineralnih sirovina, ali i samog prostora koji je temeljni preduvjet za razvoj, lako može narušiti temeljna obilježja ovog zaštićenog područja. Pri tome su kao glavni sektorski pritisci unutar samog područja prepoznati urbanizacija, eksploatacija mineralnih sirovina i riječni promet. Područje stjenovitog kanjona Zrmanje nizvodno od Obrovca karakterizira očuvana prirodnost i gotovo da nema degradirajućih elemenata jer prostor zbog nedostupnosti najvećim dijelom nije zahvaćen postojećom i/ili planiranom gradnjom i razvojem gospodarskih djelatnosti. Iznimka su tri lokacije uz sjeverni rub kanjona gdje se nalaze postojeća i planirana građevinska područja. Radi se o dva postojeća manja naselja Rončevići i Maričići, te površini planiranoj za zabavni park koja je predviđena na području Pariževačke glavice. Iako se sva tri područja većim dijelom prostiru uz rub kanjona van zaštićenog područja, manjim se dijelom nalaze i unutar njega. S obzirom da su navedena građevinska područja nalaze na vizualno istaknutim i osjetljivim rubnim predjelima kanjona, predlaže se prostorno-planskim odredbama definirati detaljne smjernice i uvjete gradnje na način da se buduća gradnja proporcijama i oblikovnim karakteristikama maksimalno prilagodi prirodnim datostima i lokalnoj graditeljskoj tradiciji. Nadalje, nekadašnji razvoj rudarstva koji nije bio utemeljen na principima održivog korištenja prirodnih dobara, ostavio je traga uz južni rub kanjona, na predjelu Stari gaj, gdje se nalaze nesanirani otvoreni kopovi i nasipi jalovine nekadašnjih eksploatacijskih polja Dalmatinskih rudnika boksita. Pri tome se manji dio ovih površina nalazi unutar granica Značajnog krajobraza (predio Čajer), dok se većina preostalih proteže neposredno uz samu granicu (predio iznad Punat Miljanića). S obzirom da napuštena eksploatacijska polja predstavljaju vizualnu degradaciju prostora koja je saglediva sa šireg područja kanjona, te da ujedno postoji rizik od formiranja ilegalnih odlagališta otpada, potrebno je poticati njihovu sanaciju. Osim toga, buduću eksploataciju mineralnih sirovina, koja je predviđena južno od postojećih kopova, potrebno je svesti u održive okvire donošenjem prostorno-planskih odredbi koje su u skladu sa zaštitom prirode. S obzirom na iznimnu atraktivnost ovog područja i činjenicu da je većim dijelom dostupno jedino plovnim putem, sezonski se na Zrmanji odvija izletnički riječni promet, a uglavnom se radi o turističkim turama brodom. Pri tome u slučaju intenzivnijeg prometa i/ili nepropisnog prometovanja postoji rizik od oštećenja podvodnih i priobalnih staništa, naročito za niskog vodostaja, stoga je nužno uspostaviti i održavati sustav regulacije (zabrana sidrenja, oznake plovnog puta) i nadzora riječnog prometa (pomorska policija). Područje kanjona Zrmanje kod Obrovca odlikuju manje vizualno doživljajne vrijednosti, budući da zahvaća periferne dijelove urbanog tkiva grada Obrovca - groblje i nogometno igralište koji su smješteni na dolinskom proširenju neposredno uz rijeku. Pri tome dolinsko proširenje ima potencijal da se osmisli kao gradska zelena površina s naglašenim boravišnim, rekreacijskim, ekološkim i estetskim funkcijama, prilagođena postojećim krajobraznim obilježjima područja. Ponad dolinskog proširenja, na relativno blagim padinama kanjona, predviđen i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja grada Obrovca. Sjeverno od ovog područja, odnosno uz sam rub Značajnog krajobraza, planirano je širenje građevinskog područja naselja Grkovac na zaravni sjeverno od kanjona. S obzirom da se navedena građevinska područja nalaze na vizualno

64 istaknutim i osjetljivim rubnim predjelima kanjona, predlaže se prostorno-planskim odredbama definirati detaljne smjernice i uvjete gradnje kojima bi se minimizirala promjena morfologije terena i gradnja maksimalno prilagodila prirodnim datostima. Osim toga, pojedini sektorski pritisci, odnosno korištenje prirodnih resursa izvan područja Značajnog krajobraza, također mogu predstavljati rizik za očuvanje njegovih prirodnih i vizualnih vrijednosti. Navedeno se posebice odnosi na vodeni ekosustav Zrmanje uzvodno od granica zaštićenog područja, čija kakvoća vode i vodni režim mogu izravno utjecati na ekološka i vizualna obilježja samog zaštićenog područja. Pri tome glavne razvojne pritiske na vodni resurs Zrmanje predstavlja razvoj energetike, ostaci nekadašnje industrije i odvodnja otpadnih voda. Zahvaćanje vode iz Zrmanje za postojeću RHE Velebit, a potencijalno i za nekoliko planiranih HE uzvodno, mogu uzrokovati promjene hidrološkog režima, što posljedično dovodi do promjena stanišnih uvjeta u vodotoku, odnosno u distribuciji površina pod močvarnom i poplavnom vegetacijom, te mjestimičnu eroziju obale koja se može odraziti u smanjenju vizualnih kvaliteta krajobraza. Kako bi se ovo spriječilo, nužno je provoditi kontroliranu razinu zahvaćanja vode koja osigurava ekološki prihvatljiv protok. Zbog nesaniranih ostataka nekadašnje tvornice glinice (bazeni crvenog mulja i lužine, mazut), postoji rizik od zagađenja tla onečišćujućim tvarima koje ispiranjem mogu dospjeti u vodene sustave, te tako uzrokovati pogoršanje ekološkog (i kemijskog) stanja voda Zrmanje što se direktno odražava i na pripadajuće biocenoze. Pri tome bi sanacijski program bazena crvenog mulja i lužine trebao bi biti proveden do godine. Do pogoršanja ekološkog (i kemijskog) stanja voda Zrmanje, kao i pripadajućih biocenoza, može doći i uslijed ispuštanja otpadnih voda iz sustava javne odvodnje bez adekvatnog pročišćavanja. Iako grad Obrovac trenutno nema pročistač otpadnih voda, planiranja je njegova gradnja. S obzirom na to da navedeni sektorski pritisci nisu u direktnoj nadležnosti JU Natura Jadera, nužno je uspostaviti ili pojačati suradnju sa svim korisnicima prostora i nadležnim institucijama (tijelima regionalne i lokalne samouprave, pravnom osobom za upravljanje vodama, gospodarskim subjektima, inspekcijskim službama i dr.) kako bi se očuvalo dobro stanje te osiguralo održivo i učinkovito upravljanje područjem. Uz to, naročito je važno sudjelovati u postojećim procedurama koje su zakonska obaveza u procesu prostornog planiranja i gradnje, a ujedno služe kao mehanizmi zaštite prirode. Navedeno podrazumijeva postupke: (1) izmjena i dopuna prostorno-planske dokumentacije (na lokalnoj i regionalnoj razini, DPU i UPU); (2) postupke strateške procjene utjecaja strategije, plana ili programa na okoliš (SPUO); (3) procjene utjecaja zahvata na okoliš (PUO); kao i (4) prethodne / glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (OPEM / GOPEM) budući da je vodotok Zrmanje dio ekološke mreže. Svaka od navedenih procedura uključuje javnu raspravu u okviru koje je moguće davati primjedbe, prijedloge i mišljenja te na taj način utjecati na razvoj područja. Osim toga, s ciljem osiguravanja provođenja mjera zaštite okoliša i objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za zahvate za koje je u okviru postupka PUO već izdano rješenje nadležnog tijela o prihvatljivosti za okoliš, prema potrebi je moguće ostvariti suradnju s tijelima nadležnim za inspekcijski nadzor (inspekcija zaštite prirode / inspekcija zaštite okoliša). Opći cilj: Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje i primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode.

65 TEMA B: ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA OPĆI CILJ B: Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje i primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode SPECIFIČNI CILJ B1: Postići održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje INDIKATOR CILJ B1: Broj ostvarenih suradnji s ključnim sektorskim dionicima BR. AKTIVNOST P INDIKATOR B1-1 Uspostaviti i nastaviti dobru praksu suradnje s nadležnim upravnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, posebno inspekcijskim službama. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. Period provođenja plana ( ) Suradnici MZOE, HAOP, ZŽ, JLS B1-2 Poticati sanaciju degradiranih predjela krajobraza unutar i/ili u blizini kanjona napuštenih otvorenih kopova eksploatacijskih polja i divljih odlagališta otpada (ukoliko se pojave). 1 Izrađeni su izvještaji ostvarenim suradnjama. ZŽ, JLS, IZP, IZO, GS, MGPO B1-3 Ostvariti suradnju s tijelom nadležnim za kontrolu riječnog prometa s ciljem nadzora nad provedbom pravila korištenja prostora. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. PP B1-4 Osigurati ekološki prihvatljiv protok za Zrmanju kroz poticanje i aktivno savjetodavno sudjelovanje u projektima izrade stručne studije procjene ekološki prihvatljivog protoka. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. HV, KONZ, ZI, JU PP Velebit B1-5 Poticati istraživanja utjecaja lužine iz tvornice glinice na ekosustave kanjona Zrmanje. 1 Izrađeni su izvještaji ostvarenim suradnjama. Izrađeni su izvještaji o istraživanjima. HV, MZOE, ZŽ, JLS, ZI, KONZ B1-6 Poticati istraživanje i identifikaciju izvora onečišćenja Zrmanje mazutom, te osigurati nadzor. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. Izrađeni su izvještaji o istraživanjima. HV, MZOE, ZŽ, JLS, ZI, KONZ B1-7 Ostvariti suradnju s jedinicama lokalne samouprave s ciljem poticanja projekata izgradnje sustava javne odvodnje koji uključuje odgovarajući sustav pročišćavanja. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. HV, JLS Redovni trošak poslovanja JU

66 TEMA B: ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA OPĆI CILJ B: Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara kroz uspostavu sektorske suradnje i primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode SPECIFIČNI CILJ B2: Postići održivo korištenje prirodnih dobara kroz primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode INDIKATOR CILJ B2: Broj sudjelovanja u zakonskim procedurama koje služe kao instrumenti zaštite prirode BR. AKTIVNOST P INDIKATOR B2-1 Sudjelovati u postupcima izmjena i dopuna prostornih planova lokalne i regionalne razine, UPU i DPU-a. 1 Broj sudjelovanja u postupcima za izmjene i dopune prostornih planova (javne rasprave, posebni uvjeti zaštite prirode). Period provođenja plana ( ) Suradnici MZOE, ZPU, ZŽ UOPUZOK P, JLS B2-2 Sudjelovati u postupcima SPUO, PUO, OPUO i GOPEM. 1 Broj sudjelovanja u postupcima SPUO, PUO, OPUO i GOPEM. MZOE, ZPU, ZŽ UOPUZOK P, JLS B2-3 Ostvariti suradnju s tijelima nadležnim za inspekcijski nadzor s ciljem osiguravanja provođenja mjera zaštite okoliša i objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za zahvate za koje je u okviru postupka PUO izdano rješenje nadležnog tijela o prihvatljivosti za okoliš. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. MZOE - IZO, IZP Redovni trošak poslovanja JU

67 TEMA C: Upravljanje posjećivanjem, edukacija, interpretacija i promocija Procjena stanja Atraktivnost ZK Kanjon Zrmanje ogleda se u povojnoj klimi te bogatstvu prirodnih (rijeka, geomorfološka i biološka raznolikost), kulturno-povijesnih (materijalna i nematerijalna baština kultura života i rada) i vizualno-doživljajnih vrijednosti krajobraza koje ga čine poželjnim odredištem za posjećivanje. Uz to, pogodnost predstavlja i turistički atraktivno šire područje Značajnog krajobraza koje uključuje Novigradsko i Karinsko more, područje Velebitskog kanala, Bukovice i Park prirode Velebit, što omogućuje razvoj i povezivanje raznih oblika turizma (ljetnokupališni, ribolovni i lovni, kulturni, ruralni, lječilišni - ljekovito blato u Karinu Donjem, adrenalinski, aktivni i avanturistički turizam). Javna ustanova Natura Jadera trenutno upravlja posjećivanjem Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje kroz naplatu ulaznica i organizirane posjete. Jedan sezonski čuvar prirode - recepcionar obavlja poslove naplate ulaznica i kontrolu raznih turističkih aktivnosti. Posjetiteljima je dijeljen letak u kojemu su ukratko opisane prirodne vrijednosti kanjona, pravila ponašanja u kanjonu, te iznos koji se naplaćuje za razgledavanje i vožnju kanjonom. Posjetiteljsko-turistička ponuda na području Značajnog krajobraza trenutno uključuje slobodne ili organizirane aktivnosti poput izletničkih tura brodom, kanuing ili pak individualne posjete pojedinih lokaliteta. Organizirane posjete provode ugovoreni koncesionari za obavljanje djelatnosti prijevoza turista, posjećivanje i razgledanje, sidrenje brodova i pružanje ugostiteljskih usluga. Na području kanjona ne postoji posjetiteljska infrastruktura (nema osmišljenih staza s odgovarajućom posjetiteljskom signalizacijom) i interpretacijski sadržaji, no planirano je postavljanje četiri informativne ploče. Na službenim internetskim stranicama JU Natura Jadera dane su osnovne informacije o ZK, a izrađena je i brošura o prirodnim i kulturnim bogatstvima Novigradskog i Karinskog mora, uključujući i kanjon Zrmanje. Drugi oblici interpretacije i promocije uglavnom nisu provođeni. Unatoč znatnoj atraktivnosti i potencijalu, sadašnje stanje sustava posjećivanja i turističke ponude ZK nije razvijeno u dovoljnoj mjeri, a dosadašnji napori JU u području edukacije, interpretacije i promocije su skromni. Primarni razlog tome je financijska i kadrovska podkapacitiranost JU, a moguće rješenje predstavlja umrežavanje javnog i privatnog sektora, tj. suradnja sa znanstvenim i odgojno-obrazovnim institucijama, organizacijama civilnog društva, volonterima, turističkim zajednicama, gospodarskim sektorom i sl. S obzirom na sve navedeno, svakako je potrebno razviti i provoditi programe edukacije, interpretacije i promocije ZK Kanjon Zrmanje. Edukacija, interpretacija i promocija podrazumijevaju sadržaje i aktivnosti koji su u funkciji općeg informiranja i upoznavanja, a potom i boljeg razumijevanja vrijednosti ovog područja. Od velikog su značenja za njegov daljnji razvoj i očuvanje, budući da potiču znanje i osviještenost o značajkama ovog zaštićenog područja, tj. o prisutnim prirodnim i kulturnim vrijednostima, kao i važnosti njihovog očuvanja i zaštite. Potreba za edukacijom, ne samo posjetitelja, već i lokalnog stanovništva i korisnika prostora, sve je izraženija zbog uočljivih razvojnih prijetnji. Dionici koji se bave pružanjem eko-turističkih usluga u Kanjonu Zrmanje i širem okolnom području, istakli su da je krug ljudi koji je to područje posjetio i doživio, i tako osvijestio njegovu vrijednost i atraktivnost, još uvijek relativno mali, čak i među stanovništvom u samom području, a posebno šire. Upravo je edukacija učinkovit način za podizanje svijesti o odgovornom i održivom korištenju resursa ovog područja. Osim toga, edukacijski programi pogodni su i za osmišljavanje organiziranih grupnih posjećivanja budući da podrazumijevaju razne oblike aktivnosti poput predavanja, radionica, terenske nastave za predškolsku i školsku dob (škole na otvorenom, eko-kampovi), međunarodne radionice studenata,

68 stručna vođenja i sl. Edukacija je usko povezana s interpretacijskim sadržajima (info-panoi i table, tiskani materijali (brošure), razni oblici informacijske i komunikacijske tehnologije) koji prirodne i kulturne vrijednosti područja čine razumljivim laicima. Dodatno, promocija široj javnosti pruža osnovne informacije o značajkama područja, mogućnostima posjećivanja i turističkoj ponudi. Promotivni materijali važno su sredstvo informiranja potencijalnih posjetitelja, ali i izgradnje imidža zaštićenog područja. Uz to, potrebno je razviti i provoditi programe posjećivanja koji uključuju održive i neintenzivne oblike posjećivanja i rekreacije čija svrha je doživljaj izvorne prirodnosti područja, a ujedno i pomoć lokalnoj zajednici. Prije svega se radi o izletničkom turizmu koji uključuju tematske ture u vezi prirodnih (bioraznolikost, georaznolikost) i kulturnih vrijednosti kanjona, a koji je poželjno povezati s turističkom ponudom i sadržajima šireg područja, odnosno ruralnim i aktivnim avanturističko-adrenalinskim, te kulturnim i ljetno-kupališnim turizmom. U prilog tome idu i zaključci Glavnog plana razvoja turizma Zadarske županije, koji prema provedenoj analizi atrakcijske osnove, navodi da šire područje Značajnog krajobraza, odnosno područje Bukovice i donjeg Pozrmanja ima najviše potencijala za razvijanje ruralnog turizma te adrenalinskog i aktivnog turizma. Pri tome se navodi da je ponudu ruralnog turizma Bukovice poželjno upotpuniti s aktivnostima kulturnog turizma (etno turizam na seoskim domaćinstvima, kulturne manifestacije, razgledavanje kulturne baštine) te aktivnostima turizma zaštićenih prirodnih vrijednosti. Temeljna obilježja ZK kanjona Zrmanje, njegove geomorfološke posebnosti, sama krška tekućica, te specifična flora i fauna, pružaju mogućnosti planiranja raznih znanstvenoedukativnih turističkih aktivnosti, poput festivala znanosti i znanstvenih skupova s raznim temama (geomorfologija, krška flora, krška fauna, i dr.), edukativne radionice za turiste i školsku djecu o prirodnim specifičnostima, obilazak Zrmanje brodovima, kao i razne druge turističke aktivnosti. Temelj za razvoj ponude aktivnog turizma na području Bukovice također predstavlja kanjon rijeke Zrmanje s pritokama i podzemnim objektima. Pri tome, na brojnim stijenama, od koji su neke atraktivne za sportsko slobodno penjanje, nema označenih i osiguranih penjališta. Rafting (uzvodno od Obrovca) i kanuing predstavljaju najatraktivnije turističke aktivnosti na rijeci Zrmanji. Uz to, postoji i interes za obilaske Bukovice brdskim biciklima, no zbog nedostatka obilježenih biciklističkih staza, posjetitelji koriste glavne i lokalne prometnice i poljske putove. Šetnice uz rijeku nalaze se u gradu Obrovcu, a planirano je i uređenje šetnice i biciklističke staze od Obrovca do prvog slapa na Zrmanji Jankovića buk. Na širem području ZK, odnosno donjem Pozrmanju održavaju se i manifestacije pretežno sezonskog (ljetnog) karaktera. Budući da unutar samog područja Značajnog krajobraza ne postoji posjetiteljska infrastruktura ni interpretacijski sadržaji, potrebno ga je opremiti navedenim sadržajima koji su pogodni za razvoj izletničkog turizma. Na predjelima prepoznatljivih prirodnih i kulturnih znamenitosti, odnosno na lokacijama s panoramskim vizurama, predlaže se smještaj vidikovaca i odmorišta koji ujedno služe kao interpretacijsko-informativni punktovi, te ih međusobno povezati sustavom poučno tematskih, pješačkih i biciklističkih staza koje su opremljene posjetiteljskom signalizacijom (smeđe table i info-panoi). Uz to, potrebno je osigurati sustav i opremu za evidenciju i kontrolu posjetitelja, odnosno obaveznu ophodnju djelatnika JU s ciljem nadzora i kontrole provedbe definiranih pravila korištenja prostora. S obzirom na to da se kao službeni ulaz u područje koristi plovni put na ulazu u kanjon, odnosno ušću u Novigradsko more, predlaže se i na kopnenom dijelu područja planirati lokaciju koja bi bila u funkciji ulaza i kontrolne točke za posjetitelje, opremljena posjetiteljskom infrastrukturom i pratećim sadržajima (rekreacijski sadržaji, regulirane komercijalne aktivnosti). Pri tome je unutar

69 granica ZK, za ovakvu namjenu pogodan prostor dolinskog proširenja unutar kanjona Zrmanje kod grada Obrovca koji je trenutno predviđen za sportsko-rekreacijsku namjenu. Pri razvoju turističke ponude i sustava posjećivanja, svakako treba imati na umu da turizam također može predstavljati prijetnju prirodnim vrijednostima ovog zaštićenog područja. Navedeno se prije svega odnosi na povećani broj turista / posjetitelja i razvoj onih oblika turizma koji nisu kompatibilni sa zaštitom područja. Nepoželjne posljedice mogu biti izravna fizička degradacija prirodnih staništa (otpadci, buka, uznemiravanje, gaženje, čupanje), opterećenje sustava javne vodoopskrbe, povećane količine komunalnog otpada, kao i komunalnih otpadnih voda, sve do neprimjerene izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina. Razvoj turizma se stoga mora promišljeno planirati, uz sudjelovanje svih njegovih dionika, njihovo usuglašavanje oko vrsta turističkih doživljaja najprimjerenijih za područje, te vrstu i intenzitet turističke ponude, kao i organizaciju sustava posjećivanja na način da se utjecaji od aktivnosti drže unutar granica prihvatljivih promjena (limits of acceptable change), u smislu da ne dosežu razine kojima bi se ugrozio i doživljaj posjetitelja, i sam prirodni resurs. Opći cilj: Unaprijediti sustav posjećivanja i razviti turističku ponudu, te osigurati da lokalno stanovništvo, posjetitelji i korisnici prostora razumiju i cijene vrijednosti Značajnog krajobraza kako bi doprinosili očuvanju i zaštititi njegovih vrijednosti.

70 TEMA C: UPRAVLJANJE POSJEĆIVANJEM, EDUKACIJA, INTERPRETACIJA I PROMOCIJA OPĆI CILJ C: Unaprijediti sustav posjećivanja i razviti turističku ponudu, te osigurati da lokalno stanovništvo, posjetitelji i korisnici prostora razumiju i cijene vrijednosti Značajnog krajobraza kako bi doprinosili očuvanju i zaštititi njegovih vrijednosti SPECIFIČNI CILJ C1: Osigurati održiv i funkcionalan sustav posjećivanja na području ZK Kanjon Zrmanje INDIKATOR CILJ C1: Raznolikost posjetiteljskih programa, opremljenost posjetiteljskom infrastrukturom, posjećivanje u granicama prihvatljivih promjena BR. AKTIVNOST P INDIKATOR Period provođenja plana ( ) Suradnici C1-1 Provoditi sustav naplate ulaznica u ZK Kanjon Zrmanje. 1 Broj prodanih ulaznica. - C1-2 Prirodne i kulturne znamenitosti ZK Kanjon Zrmanje opremiti i povezati mrežom posjetiteljske infrastrukture i interpretativnih sadržaja (interpretacijsko-informativni punktovi, sustavi poučno tematskih pješačkih i biciklističkih staza, vidikovaca i odmorišta, posjetiteljska signalizacija - smeđe table i info-panoi). 1 Izrađena je projektna dokumentacija za posjetiteljsku infrastrukturu. Prirodne i kulturne znamenitosti ZK opremljene su posjetiteljskom infrastrukturom. MZOE, KONZ, OCD, JLS, KONZ C1-3 Razmotriti mogućnost prenamjene prostora kanjona Zrmanje kod grada Obrovca u funkciju ulaza i kontrolne točke za posjetitelje, opremljene posjetiteljskom infrastrukturom i pratećim sadržajima (rekreacijski sadržaji, regulirane komercijalne aktivnosti). 3 Izrađen je izvještaj o suradnji s JLS. Izrađena je projektna dokumentacija za posjetiteljsku infrastrukturu. Prostor je uređen u funkciji ulaza. JLS, MZOE, KONZ C1-4 Surađivati u osmišljavanju i provedbi posjetiteljskih programa (vožnje brodom, kanuima, Winnetou-land, birdwatching), koji se temelje na prirodnim i kulturnim vrijednostima područja. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. Broj osmišljenih i provedenih posjetiteljskih programa. TZ, GS, OCD, ZI, OSŠ, MK - KO C1-5 Organizirane obilaske ZK Kanjona Zrmanje provoditi kroz ugovorene koncesionare koji posjeduju potrebna stručna znanja, osoblje i opremu. 1 Broj ugovorenih koncesionara. GS C1-6 Osigurati okolišno odgovorno ponašanje posjetitelja i korisnika prostora redovitom ophodnjom čuvara prirode s ciljem nadzora nad provedbom definiranih pravila korištenja prostora. 1 Izrađen je izvještaj s ophodnji. PP C1-7 Definirati granice prihvatljivih promjena ( limits of acceptable change LAC ) Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje. 2 Izrađena je stručna studija o granicama prihvatljivih promjena. ZI, KONZ Redovni trošak poslovanja JU

71 TEMA C: UPRAVLJANJE POSJEĆIVANJEM, EDUKACIJA, INTERPRETACIJA I PROMOCIJA OPĆI CILJ C: Unaprijediti sustav posjećivanja i razviti turističku ponudu, te osigurati da lokalno stanovništvo, posjetitelji i korisnici prostora razumiju i cijene vrijednosti Značajnog krajobraza kako bi doprinosili očuvanju i zaštititi njegovih vrijednosti SPECIFIČNI CILJ C2: Razviti turističku ponudu ZK Kanjon Zrmanje koja je u skladu sa zaštitom prirodnih vrijednosti i postojećom turističkom ponudom šireg područja INDIKATOR CILJ C2: Raznolikost turističke ponude; prepoznatljivost ZK kao destinacije izletničkog i aktivnog turizma BR. AKTIVNOST P INDIKATOR C2-1 C2-2 U suradnji s okolnim turističkim mikro-destinacijama, podupirati turistički razvoj ZK u smjeru prepoznatljive destinacije izletničkog aktivnog turizma, a koji je povezan s turističkom ponudom šireg područja (pustolovni, ruralni, kulturni i ljetno-kupališni turizam). Umrežiti se s organizatorima zabavnih i kulturnih manifestacija (rafting regata, olimpijada starih tradicionalnih sportova u Kruševu, Obrovačko kulturno ljeto, manifestacija tragovima Winnetoua) u svrhu kreiranja turističkih paketa. 2 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. Period provođenja plana ( ) SPECIFIČNI CILJ C3 : Razviti edukaciju, interpretaciju i promociju vrijednosti Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje INDIKATOR CILJ C3: Raznolikost edukacijskih, interpretacijskih i promotivnih programa; stupanj educiranosti i informiranosti lokalnog stanovništva i posjetitelja BR. AKTIVNOST P INDIKATOR C3-1 C3-2 C3-3 Razviti i provoditi edukacijske i interpretacijske programe o prirodnim i kulturnim vrijednostima Značajnog krajobraza za lokalno stanovništvo i posjetitelje (edukacijski i interpretacijski materijali, informacijske i komunikacijske tehnologije, predavanja i radionice, stručna vođenja, terenska nastava za predškolsku i školsku dob - škole na otvorenom, eko-kampovi, međunarodne radionice studenata i sl.). Razviti i provoditi programe promocije prirodnih i kulturnih vrijednosti Značajnog krajobraza putem elektroničkih medija, tiskanih promo-materijala, sudjelovanjem na prigodnim manifestacijama (obilježavanjima značajnih datuma dan bioraznolikosti, dan zaštite prirode, sajmovima, stručnim kongresima). Razvijati mrežu vanjskih suradnika za pružanje usluga edukacije i interpretacije, odnosno stručnog vođenja. Redovni trošak poslovanja JU Izrađeni su edukacijski i interpretacijski programi. Broj realiziranih edukacijskih i interpretacijskih sadržaja. Broj ostvarenih aktivnosti edukacije i interpretacije. Izrađen je program promocije. Ostvarena je promocija ZK putem službene Internet stanice JU, društvenih mreža, lokalnih radio i TV emisija. Broj publiciranih promo-materijala (brošura, letaka, plakata). Broj sudjelovanja na prigodnim manifestacijama. Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama. Period provođenja plana ( ) Suradnici GS, TZ, OCD GS, TZ, OCD Suradnici OCD, GS, KONZ, JLS, KO, ZI, OSŠ GS, OCD, ZI TZ, KONZ, ZŽ, JLS, KO ZI, KONZ, KO, OCD, GS

72 TEMA D: Upravljanje i administracija Procjena stanja Područjem Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije - Natura Jadera. Rad financira iz proračuna Županije, vlastitih prihoda, projekata i drugih izvora sukladno zakonu. JU ima četiri zaposlenika - ravnatelja, stručnu voditeljicu, glavnog čuvara prirode i čuvara prirode. Temeljni dokumenti za upravljanje područjem ZK su ovaj Plan upravljanja koji se donosi za razdoblje od 10 godina, te godišnji programi zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenih dijelova prirode, kao i Pravilnik o unutarnjem redu u Značajnom krajobrazu Kanjon Zrmanje iz godine (a pred donošenjem je i nova Odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja, dokument koji predstavlja zamjenu za Pravilnik). Od do sada provedenih aktivnosti održavanja, jedan sezonski čuvar prirode recepcionar, obavljao je poslove naplate ulaznica, kontrolu raznih turističkih aktivnosti te kontrolu ribolova. Posjetiteljima je dijeljen letak u kojemu su ukratko opisane prirodne vrijednosti kanjona, pravila ponašanja u kanjonu, te iznos koji se naplaćuje za razgledavanje i vožnju kanjonom. Što se aktivnosti korištenja kanjona Zrmanje tiče, gospodarenje je pod koncesijskim odobrenjem i unaprijed utvrđenim uvjetima zaštite prirode, povjereno pojedinim pravnim i fizičkim osobama za obavljanje djelatnosti prijevoza turista, posjećivanje i razgledanje, sidrenje brodova i pružanje ugostiteljskih usluga osobama (u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13), čl. 188.). Odabrani koncesionari su osim interesa posjedovali i potrebna stručna znanja, osoblje i opremu. Od osnovnih problema pri upravljanju područjem ističu se prethodno naglašavana financijska i kadrovska podkapacitiranost JU. Moguća rješenja nedostatnih financijskih sredstava su kandidiranje projekata za programe nacionalnih i međunarodnih fondova, te ostvarenje vlastitih prihoda, a rješenja za manjak kadrova suradnja sa znanstvenim institucijama, udrugama civilnog društva, volonterima, javnim sektorom i sl. Opći cilj: Ojačati sustav upravljanja kroz unapređenje kadrovskog, materijalno-tehničkog i financijskog potencijala JU. Karinsko more i Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje

73 TEMA D: UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA OPĆI CILJ D: Ojačati sustav upravljanja kroz unapređenje kadrovskog, materijalno-tehničkog i financijskog potencijala JU SPECIFIČNI CILJ D1: Administrativno, kadrovski i materijalno-tehnički jačati kapacitet JU INDIKATOR CILJ D1: Donesen opći akt o zaštiti i očuvanju zaštićenog područja; uključenost vanjskih suradnika u radu JU; primjena novih znanja i iskustava u radu JU; opskrbljenost opremom BR. AKTIVNOST P INDIKATOR D1-1 Donijeti Odluku o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja usklađenu s prostorno-planskim dokumentima i Planom upravljanja. 1 Donesena je Odluka o mjerama zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja zaštićenog područja. Period provođenja plana ( ) Suradnici MZOE D1-2 Stvoriti uvjete za uključivanje više volontera i vježbenika u rad JU. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim volonterskim suradnjama. OCD, ZI D1-3 Kontinuirano obučavati i usavršavati sve djelatnike JU. 1 Broj prisustvovanja na programima stručnog usavršavanja, stručnim skupovima i sl. MZOE D1-4 Nabavljati opremu i sredstva za rad stručnih službi JU u skladu s tehnološkim napretkom. 2 Broj i vrsta nabavljene opreme. MZOE D1-5 Uspostaviti razmjenu znanja i iskustava s JU ostalih zaštićenih područja u zemlji i inozemstvu. 1 Izrađeni su izvještaji o ostvarenim suradnjama / primjeni novih znanja i iskustava. SPECIFIČNI CILJ D2: Financijski jačati kapacitet JU INDIKATOR CILJ D2: Osigurana dostatna financijska sredstva za učinkovitu provedbu Plana upravljanja BR. AKTIVNOST P INDIKATOR D2-1 D2-2 Osigurati trajne izvore financiranja putem županijskog proračuna, donacija i vlastitih prihoda. Osigurati dodatne izvore financiranja prijavljivanjem projekata na natječaje i programe nacionalnih i međunarodnih institucija. 1 Izrađeni su financijski izvještaj. 1 Izrađeni su financijski izvještaj. Broj projekata koji su provedeni temeljem financijske pomoći nacionalnih i međunarodnih institucija. Redovni trošak poslovanja JU / Aktivnosti, odnosno troškovi koji će služiti JU u redovnom poslovanju, ne samo za upravljanje ZK-om. Period provođenja plana ( ) MZOE Suradnici GS MZOE, ZŽ, MZOE, ZŽ, JLS, OCD, ZI, KONZ

74 Upravljačko zoniranje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje Principi zoniranja u zaštićenim područjima Zoniranje zaštićenog područja predstavlja osnovni instrument i prvi korak u planiranju korištenja i upravljanja prostorom sa svrhom očuvanja vrijednosti zaštićenog područja. Postupak zoniranja uključuje podjelu područja na zone ovisno o postojećim ili planiranim upravljačkim potrebama i korištenjem prostora. Zoniranje se prema stupnju zaštite područja provodi u rasponu od zone gdje nije dozvoljen gotovo nikakav ljudski utjecaj, pa do zone intenzivnijeg korištenja gdje prirodni prostor unutar zone može biti znatno promijenjen. Pri tome sve zone predviđene u sustavu zoniranja ne moraju biti zastupljene u svakom zaštićenom području Zone upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje, podijeljen je u dvije osnovne zone, odnosno tri podzone (Slika 4.2-1), a zoniranje je izrađeno na temelju procjene stanja ovog zaštićenog područja, te utvrđenih pritiska, odnosno postojećih i planiranih načina korištenja i namjene prostora. Slika Upravljačko zoniranje Značajnog krajobraza Kanjon Zrmanje (tumač: N naselje, T turistčka zona, I gospodarska zona, pretežno industrijska, ZP zabavni park, SR sportsko-rekreacijska zona)

75 1. Zona stroge zaštite Ova zona obuhvaća stjenoviti kanjon Zrmanje nizvodno od Obrovca, područje koje odlikuju velike prirodne vrijednosti, čije očuvanje je od iznimne važnosti i ne zahtijeva nikakve ili samo iznimne upravljačke intervencije. Cilj upravljanja je očuvanje prirodnih procesa i staništa, odnosno zona je namijenjena očuvanju prirodnih vrijednosti krajobraza, te vizualnih i ambijentalnih obilježja kanjona koja proizlaze iz njih. Ovdje se odvijaju prirodni procesi uz minimalnu intervenciju upravljanja i bez intenzivnog razvoja gospodarskih djelatnosti i gradnje. Uz to, dopuštena su znanstvena istraživanja, te inventarizacija i praćenje stanja, ali i kontrolirano posjećivanje pod nazorom (rekreacijske aktivnosti, plovidba). Zaštita se provodi indirektno kroz stručna istraživanja, te direktno kroz ophodnju i provedbu definiranih pravila korištenja, kao i pružanje osnovnih informacija i interpretaciju. 2. Zona korištenja Zona korištenja obuhvaća područja niže vrijednosti za očuvanje i/ili područja gdje je prisutan određeni stupanj korištenja. Cilj upravljanja područjem unutar ove zone je održivo korištenje prostora, u skladu s ciljevima očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti područja. Predstavlja kompromis između korištenja i zaštite, a njeno korištenje mora biti u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe zaštićenog područja i ugrožavanja temeljnih obilježja područja. Ova zona je podijeljena na dvije podzone različitih prostornih karakteristika i razvojnih mogućnosti. 2a. Zona korištenja - enklave i koridori Enklave i koridori korištenja obuhvaćaju nekoliko ograničenih lokacija unutar zone stroge zaštite na kojima se već nalazi postojeća ili planirana gradnja, kao i lokalitete koji su potencijalno privlačni za posjećivanje zbog svojeg atraktivnog položaja i/ili sadržaja. Navedeno uključuje građevinska područja koja se dijelom protežu uz sam rub kanjona, tj. izgrađene dijelove naselja Rončevići i Maričići, te zonu javne namjene predviđenu za zabavni park na području Pariževačka glavica. Uz to, ove zone obuhvaćaju i arheološke lokalitete utvrde Pržunac, Šibenik i Otišna na predjelu Bojnik. Unutar ovih enkalava korištenja, moguće je organizirano i regulirano posjećivanje većem broju ljudi, često u specifična i značajna doba godine (kulturno i ekološki prigodna sezonska događanja), odnosno pogodne su za razvoj posjetiteljske infrastrukture poput vidikovaca, odmorišta sa sjenicama, poučnih / tematskih staza. S obzirom na to da ova podzona obuhvaća posebno osjetljive rubne dijelove kanjona, sva posjetiteljska infrastruktura bi svojim proporcijama i oblikovnim karakteristikama trebala biti prilagođena lokalnoj graditeljskoj tradiciji. Upravljanje uključuje zaštitu koja se provodi kroz pojačani nadzor i ophodnju lokaliteta, te kroz osiguranje objekata za kontrolirani pristup definiranim putevima. 2b. Zona korištenja kanjon Zrmanje kod grada Obrovca Ova zona obuhvaća stjenoviti kanjon Zrmanje kod grada Obrovca. Radi se o dostupnom i manje osjetljivom, dijelom izgrađenom području koje može primiti veći broj posjetitelja i korisnika. Pogodno je za razvoj posjetiteljske infrastrukture (pr. tematska staza / šetnica s uređenim prostorom za škole u prirodi, posjetiteljski info-centar s eventualnim izložbenim prostorom, suvenirnicom, prezentacijsko-edukacijskom dvoranom ) i rekreacijskih sadržaja (pr. kamp, dječja igrališta ), te reguliranih komercijalnih aktivnosti. S obzirom na razvojne mogućnosti - prostor dolinskog proširenja ima potencijal da preuzme funkciju ulaza i kontrolne točke za posjetitelje, odnosno da se uredi kao gradska zelena površina s naglašenim boravišnim, rekreacijskim,

76 ekološkim i estetskim funkcijama, prilagođena postojećim krajobraznim obilježjima zaštićenog područja. Upravljački pristup uključuje pružanje detaljnih informacija i interpretaciju sadržaja na samoj lokaciji, te osiguranje infrastrukture za posjetitelje i ostale korisnike, uz obaveznu provedbu definiranih pravila ponašanja za korisnike. Osim toga, u slučaju intenziviranja posjećivanja, nužno je osigurati i adekvatnu pristupačnost do lokacije (pristupne ceste, parkirališta), urbanu opremu (rasvjeta, koševi za otpadke, klupe) i komunalnu infrastrukturu (sanitarni čvorovi s odgovarajućim sustavom pročišćavanja otpadnih voda) Područja izvan Značajnog krajobraza Specifičnost Značajnog krajobraza su osjetljivi vodeni ekosustavi koji uvelike ovise o kakvoći vode i vodnom režimu rijeke Zrmanje uzvodno od granica samog zaštićenog područja. Uz to, doživljaj i izgled kanjona također u velikoj mjeri ovise o karakteru šireg područja koje se prostire i van granica Značajnog krajobraza. Drugim riječima, u kontaktnom pojasu širine oko 1 km, odvija se gospodarski razvoj i razvoj naselja koji uvelike može utjecati na obilježja kanjona (Slika 4.2-1). Iako JU Natura Jadera nema direktne ingerencije nad ovim područjem, moguća je uspostava suradnji, partnerstva i konzultacija s korisnicima prostora (tijelima lokalne i regionalne samouprave, pravnom osobom za upravljanje vodama, prostornim planerima, gospodarstvenicima i ostalim dionicima) s ciljem promicanja neometajućih, održivih aktivnosti koje neće naštetiti zaštićenom području, te osvješćivanja i edukacije lokalnog stanovništva i posjetitelja PLANIRANI LJUDSKI RESURSI JU Natura Jadera trenutno ima četiri zaposlenika - ravnatelja, stručnu voditeljicu, glavnog čuvara prirode i čuvara prirode, te po potrebi sezonske djelatnike. Pri tome definirana sistematizacija radnih mjesta obuhvaća ukupno 10 pozicija (Tablica 4.3-1). S obzirom na ukupan broj zaštićenih područja (13) i područja ekološke mreže (90) kojima je JU dužna upravljati, svakako je potrebno predvidjeti zapošljavanje novih kadrova koji nedostaju prilikom obavljanja redovitih poslova JU, a predviđeni su sistematizacijom radnih mjesta. Navedno se posebno odnosi na potrebu zapošljavanja savjetnika za provedbu programa i projekata, budući da većinu troškova aktivnosti Plana upravljanja područjem ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more nije moguće financirati iz proračuna JU te se njih planira osigurati kroz traženje financiranja u sklopu različitih dostupnih fondova. U skladu s tim, u skorijoj budućnosti planirano je zapošljavanje savjetnika za provedbu programa i projekata. Tablica u nastavku daje pregled plana zapošljavanja na ostalim pozicijama kroz desetgodišnje razdoblje.

77 Tablica Plan zapošljavanja VREMENSKI RASPORED KADROVSKOG POPUNJAVANJA RADNA MJESTA G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Popunjena radna mjesta Ravnatelj Stručni voditelj Glavni čuvar prirode Čuvar prirode Nepopunjena radna mjesta Savjetnik za provedbu programa i projekata + Viši savjetnik + Viši stučni suradnik + Viši referent + + Administrativni referent + + Tehnička služba i održavanje + + planirana godina zapošljavanja 4.4. PLANIRANI FINANCIJSKI RESURSI Djelatnost JU Natura Jadera, financira se iz nekoliko izvora: (1) proračuna Zadarske županije, (2) vlasitih prihoda i (3) vanjskih izvora, uglavnom putem natječaja od strane nacionalnih i međunarodnih institucija raspisanih za dodjelu financijske pomoći za odgovarajuće projekte. Pregled ukupnih prihoda i rashoda JU Natura Jadera za razdoblje dan je u tablici u nastavku. Tablica Pregled ukupnih prihoda i rashoda JU Natura Jadera za razdoblje prihodi godina županijski proračun , , ,00 vlastiti prihodi , , ,00 donacije i pomoći , , ,00 rashodi ukupno , , ,00 rashodi za zaposlene , , ,00 materijalni rashodi , , ,00 rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine , , ,00 pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna , ,00 0,00 financijski rashodi 7.467,00 0,00 0,00 ukupno , , ,00

78 Planirani financijski resursi za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more Iznos rashoda provedbe aktivnosti Plana upravljanja područjem ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more, kroz razdoblje od 10 godina procijenjen na oko kn (Tablica Tablica 4.4-4). S obzirom na ograničene proračunske stavke JU Natura Jadera (prethodni podaci odnose se na poslovanje JU u svih 13 zaštićenih područja kojima upravlja), za provedbu aktivnosti Plana upravljanja područjem ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more, iz proračunskih stavki JU moguće je financiranje samo ukupnog iznosa upravljačkih aktivnosti kroz desetogodišnji period. Ostale troškove aktivnosti ovog Plana nije moguće financirati iz proračuna JU te se njih planira osigurati kroz traženje financiranja u sklopu različitih dostupnih fondova. Tablica Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more prema prioritetima i temama RASHODI PRIORITETA PO TEMAMA P1 P2 P3 UKUPNO KN PO TEMI I II Ukupno kn po prioritetima

79 Tablica Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more prema prioritetima PRIORITET G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 UKUPNO KN PO PRORITETIMA P P P Ukupno kn godišnje Tablica Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more prema temama TEMA G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 UKUPNO KN PO TEMI TEMA I TEMA II Ukupno kn godišnje

80 Planirani financijski resursi za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje S obzirom na to da se prethodni podaci (Tablica 4.4-1) odnose na poslovanje JU Natura Jadera u svih 13 zaštićenih područja kojima upravlja, procijenjeno je da se od ukupnih financijskih sredstava JU za provedbu upravljačkih aktivnosti Plana upravljanja Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje, može izdvojiti oko kn godišnje. Pri tome je iznos rashoda provedbe upravljačkih aktivnosti Plana kroz razdoblje od 10 godina procijenjen na oko kn (Tablica i Tablica 4.4-6). Budući da se radi o iznosu koji nadilazi trenutne financijske mogućnosti JU, upravljačke aktivnosti su podijeljene u tri različite razine prioriteta, od kojih: - Prioritet 1 podrazumijeva aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja Plana. U ovu razinu svrstane one aktivnosti koje su s obzirom na procjenu stanja smatrane prioritetnima, a ujedno iziskuju najmanje financijskih sredstava. Navedeno podrazumijeva (1) one aktivnosti kojima se kroz razne oblike suradnje i/ili primjenu postojećih mehanizama zaštite prirode u uspostavljenim procedurama, nastoje ublažiti prepoznati sektorski pritisci; zatim (2) aktivnosti opremanja posjetiteljskom infrastrukturom, te edukacije, interpretacije i promocije kojima se, između ostalog, nastoji preventivno djelovati; te (3) aktivnosti jačanja kapaciteta JU. Uzme li se u obzir da je njihova provedba obavezna za vrijeme trajanja Plana, kao i predviđena financijska sredstva koja je iz proračuna JU moguće izdvojiti za ZK, rashodi planirani za provedbu aktivnosti ove razine prioritetnosti ne prelaze iznos veći od kn godišnje (Tablica 4.4-5). - Prioritet 2 podrazumijeva aktivnosti koje bi se trebale provesti za vrijeme trajanja Plana. S obzirom da postoji određena fleksibilnost, za njihovo neprovođenje treba postojati opravdani razlog koji se u prvom redu odnosi na ograničene financijske i kadrovske resurse. Rashodi planirani za provedbu aktivnosti ove razine prioritetnosti prelaze iznos koji JU godišnje može izdvojiti za upravljanje ZK Kanjon Zrmanje (Tablica 4.4-5). S obzirom na to, financijska sredstva za njihovu provedbu predlaže se osigurati iz vanjskih izvora, uglavnom putem natječaja od strane nacionalnih i međunarodnih institucija raspisanih za dodjelu financijske pomoći za odgovarajuće projekte. Pri tome su u ovu razinu prioriteta svrstane aktivnosti koje se odnose na provedbu stručnih istraživanja ili studija. - Prioritet 3 podrazumijeva aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni nakon dovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta. Financijska sredstva za njihovu provedbu također se predlaže osigurati iz vanjskih izvora.

81 Tablica Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje prema prioritetima PRIORITET G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Ukupno kn po prioritetu ukupno kn po god Tablica Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje prema temama TEMA G1 G2 G3 G4 G5 G6 G7 G8 G9 G10 Ukupno kn po temi A B C D Ukupno kn po god Tablica Rashodi provedbe upravljačkih aktivnosti Plana za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje prema prioritetima i temama RASHODI POJEDINOG Ukupno kn P1 P2 P3 P4 PRIORITETA PO po temi TEMAMA A B C D Ukupno kn po prioritetu

82 4.5. PRAĆENJE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA Kako bi se utvrdilo da li se Plan djelotvorno primjenjuje, odnosno postižu li se zadani ciljevi, potrebno je kroz niz aktivnosti motrenja pratiti provedbu upravljačkih aktivnosti Plana, odnosno nadzirati i prikupljati njihove rezultate. Kroz aktivnosti praćenja provedbe Plana također se omogućava da se kroz promatranje pojedinih indikatora upravljanja, sakupe rezultati temeljem kojih će se tijekom provedbe Plana prilagođavati upravljačke aktivnosti. Praćenje tako omogućava da se kroz motrenje učinkovitosti upravljanja prikupe iskustva na temelju kojih se upravljačke aktivnosti mogu prilagođavati. U skladu s rezultatima praćenja učinka Plana, predlagat će se redovne godišnje izmjene programa praćenja provedbe. Tako aktivnosti za nadolazeću godinu mogu biti prilagođene iskustvima prošlogodišnje realizacije ili promijenjenim okolnostima i novim saznanjima. U završnoj godini provedbe Plana, potrebno je napraviti cjelovitu procjenu postignuća, ciljeva i vizije. Rezultati revizije uključit će se u Plan za slijedeće razdoblje. Tablica Aktivnosti praćenja provedbe Plana upravljanja za područje ekološke mreže Novigradsko i Karinsko more AKTIVNOSTI PRAĆENJA PROVEDBE PLANA ŠIFRA AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA KOJE SE PRATE A1 A2 A3 Redovito nadopunjavati bazu podataka o prirodnoj baštini u informacijskom sustavu zaštite prirode. Voditi evidenciju o održanim edukativnim i informativnim aktivnostima. Voditi evidenciju o broju i vrsti izrađenih i distribuiranih informativnih i edukativnih materijala. I.2.1-1, I.2.1-2, I.2.1-3, I , I , I , I.4.1-1, I.4.1-2, I.4.1-3, I.5.1-1, I.5.1-2, I I.6.1-1, I.6.1-2, II , II , II I.6.1-1, I.6.1-3, II , II , II , II A4 Voditi evidenciju o održanim sastancima s dionicima. I.1.1-1, I.1.2-1, I.1.2-2, II II , II , II , II A5 A6 Uspostaviti i voditi evidenciju pojavljivanja u medijima. Uspostaviti i voditi bazu prijavljenih i odobrenih projekata. I.6.1-1, I II , II , II , II I.2.1-1, I.2.1-2, I.2.1-3, I , I , I , I.4.1-1, I.4.1-2, I.4.1-3, I.5.1-1, I.5.1-2, I.5.1-3, II A7 Osigurati da se web stranica redovito ažurira. I.6.1-1, I.6.1-2, II , II , II A8 Pripremiti punu procjenu realizacije Plana upravljanja tijekom pete godine implementacije i proizvesti revidiranu verziju uz izvještavanje dionika o provedenim aktivnostima. Sve akcije Plana započete u prvih 5 godina provođenja Plana

83 Tablica Aktivnosti praćenja provedbe Plana upravljanja za Značajni krajobraz Kanjon Zrmanje AKTIVNOSTI PRAĆENJA PROVEDBE PLANA ŠIFRA AKTIVNOSTI UPRAVLJANJA KOJE SE PRATE M1 M2 M3 M4 M5 M6 M7 M8 M9 M10 Osigurati da se za sav terenski i/ili istraživački rad proveden od strane zaposlenika JU ili kao ugovorna obveza suradnika, pravovremeno podnesu izvještaji, a rezultate istraživanja ažurno unositi u bazu podataka, redovito ih analizirati i pratiti trendove. Osigurati da se za sve aktivnosti suradnje između zaposlenika JU i dionika pravovremeno podnesu izvještaji. Održavati arhivu stručnih studija, istraživačkih i drugih izvještaja, projekata, interpretacijskih i edukacijskih materijala, projektne dokumentacije za posjetiteljsku infrastrukturu i sl. Osigurati da su sva partnerstva formalizirana i potvrđena kroz izmjenu dopisa, ugovora i sporazuma o suradnji. Voditi evidenciju o sudjelovanju u zakonskim procedurama koje služe kao instrumenti zaštite prirode. Voditi evidenciju o broju posjetitelja i provedenim programima posjećivanja. Voditi evidenciju o opremljenosti ZK posjetiteljskom infrastrukturom. Voditi evidenciju o izrađenim i provedenim programima edukacije, interpretacije i promocije. Održavati aktualan popis i dokumentaciju zaposlenika i volontera JU, izvještaja o službenim putovanjima, stručnom osposobljavanju i edukacijama (odrađenim tečajevima i radionicama), općih akata, te vozila i opreme JU. Pripremiti punu procjenu realizacije Plana upravljanja tijekom pete godine implementacije i proizvesti revidiranu verziju uz izvještavanje dionika o provedenim aktivnostima. A1-1, A1-2, A2-1, A2-2, A2-3, A2-4, A2-5, A3-1, A3-2, A4-1, C1-6 A3-1, A3-2, B1-1, B1-2, B1-3, B1-4, B1-5, B1-6, B1-7, C1-3, C1-4, C2-1, C2-2, C3-3, D2-5 A1-1, A1-2, A2-1, A2-2, A2-3, A2-4, A2-5, A4-1, C1-2, C1-3, C1-7, D3-2 C1-5, C3-3, D3-2 B2-1, B2-2, B2-3 C1-1, C1-4, C1-5, C2-1, C2-2 C1-2, C1-3 C3-1, C3-2, C3-3 D2-1, D2-2, D2-3, D2-4, D2-5, D3-1 D3-2 Sve akcije Plana započete u prvih 5 godina provođenja Plana

84 4.6. PROCEDURA IZMJENE PLANA UPRAVLJANJA Plan upravljanja određuje i opisuje način upravljanja zaštićenim područjem temeljen na najboljoj praksi poznatoj u vrijeme njegove izrade, no praćenjem stanja u prostoru i spoznajom novih informacija te pojavom nekih novih utjecaja, može doći do potrebe za promjenom načina upravljanja. Plan stoga treba biti prilagodljiv na način da omogućuje izmjenu planiranih aktivnosti sukladno promjenama do kojih je došlo Revizija nakon deset godina Plan upravljanja zaštićenim područjima se, prema članku 138. Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13), donosi za razdoblje od deset godina. Pri tome se kroz revizije Plana nakon isteka deset godina, omogućuje uklapanje promjena do kojih je došlo u proteklom razdoblju. Mogućnost unošenja izmjena postojećih akcija osigurava Upravi JU da bude fleksibilna u svom radu, ali da istodobno zadržava opći smjer upravljanja koji je definiran vizijom i ciljevima. Vizije Plana upravljanja zapravo su dugoročni ciljevi upravljanja zaštićenim područjem i područjem ekološke mreže. One se stoga postavljaju za razdoblje koje je dulje od trajanja samog Plana. Vizija bi dakle, ukoliko se status zaštićenog područja / ekološke mreže ne promijeni, trebala ostati ista i pri sljedećoj izradi Plana upravljanja, osiguravajući tako kontinuiranost upravljanja područjem. Slično tome, osim ako ne dođe do neke značajne promjene, pojedinačni ciljevi Plana trebali bi ostati nepromijenjeni barem za sljedeće desetogodišnje razdoblje Izmjene i dopune nakon pet godina Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba Plana upravljanja i ostvareni rezultati, te se po potrebi obavlja revizija Plana na način i u postupku kako je to propisano za njegovo donošenje. Ukoliko se ukaže potreba, ponovno treba sastaviti aktivnosti upravljanja, djelomično ili potpuno. U poglavlje o praćenju provedbe Plana treba uključiti analizu uspješnosti provedbe dotadašnjih aktivnosti, tj. onoga što se napravilo i što se nije napravilo te razloge zbog kojih se aktivnost nije provela, kao i druga saznanja i iskustva koja su poslužila pri reviziji Plana upravljanja Godišnji programi Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja je provedbeni dokument kojim se na godišnjoj bazi provodi Plan upravljanja. U godišnje programe ugrađuju se aktivnosti predviđene Planom upravljanja za tu godinu, koje se, ukoliko se ukaže potreba, mogu dodatno razraditi. Također se, uz relevantno obrazloženje, kroz izradu godišnjih programa može napraviti manje odstupanje od Planom predviđenih aktivnosti ili dodavanje aktivnosti izvan okvira Plana, te provjera i ponovno definiranje prioriteta aktivnosti kao i izmjena vremenskih okvira.

85 Propisi Direktiva o zaštiti ptica / Council Directive 79/409/EEC; 2009/147/EC Direktiva o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore / Council Directive 92/43/EEC Odluka o Planu upravljanja vodnim područjima (66/16) Odluka o načinu obavljanja ribolova u pojedinim posebnim staništima, određenim ribolovnim alatima i na određeno vrijeme (NN 125/07) Pravilnik o granicama u ribolovnom moru Republike Hrvatske (NN 05/11) Pravilnik o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu (148/04, 152/04, 55/05, 96/06, 123/09, 130/09 - ispravak) Pravilnik o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom kočom u godini (NN 81/16) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13) Uredba o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži (NN 105/15) Uredba o kakvoći mora za kupanje (NN 73/08) Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11, 56/16) Zakon o prostornom uređenju (153/13) Zakon o vodama (153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15) Zakon o zaštiti prirode (80/13) Strateška i planska dokumentacija Prostorno-planska dokumentacija Prostorni plan Zadarske županije (Sl. glasnik Zadarske županije 2/01, 6/04, 2/05, 17/6, 3/10, 15/14) Prostorni plan uređenja Grada Obrovca (Sl. glasnik Grada Obrovca 1/09, 2/09, 4/10, 6/10) Prostorni plan uređenja Grada Benkovca (Sl. glasnik Grada Benkovca 1/03, 6/03, 2/08, 4/12, 02/13, 5/13, 6/13, 02/16) Prostorni plan uređenja Općine Jasenice (Sl.glasnik Zadarske županije 12/06, 7/10, 6/11, 6/13, 2/16) Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (Sl. glasnik Zadarske županije 3/04, 3/07, 1/13) Prostorni plan uređenja Općine Novigrad (Sl. glasnik Zadarske županije 11/02, 14/02, 13/06, 8/07, 8/08, 11/09, 6/10, 10/10, 20/12, 3/11, 15/11, 8/13) Sektorske strategije, planovi i programi regionalne i lokalne razine Županijska razvojna strategija Zadarske županije ( ) Strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije ( ) Lokalna razvojna strategija LAG Mareta ( ) Lokalna razvojna strategija LAG-a Bura za razdoblje

86 Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije ( ) Izvješće o stanju okoliša Zadarske županije (2013.) Program zaštite okoliša Zadarske županije (2014.) Studija korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije (2003.) Program ruralnog razvoja Zadarske županije ( ) Program održivog razvoja poljoprivrede Zadarske županije ( ) Program razvoja sektora ribarstva Zadarske županije ( ) Program razvoja ribarske infrastrukture Zadarske županije (2012.) Stručna i znanstvena literatura Hidrologija Bonacci, O., Trninić, D., Roje-Bonacci, T. (2015): Analysis hydrological changes along the river Zrmanja, Vodoprivreda, 47, ; Bonacci, O. (1999): Water circulation in karst and determination of catchment areas: example of the River Zrmanja. Hydrological Sciences Journal 44(3), Burić, I. (2006): Vodni sustavi slivnog područja rijeke Zrmanje - diplomski rad Burić, Z., Katarina Caput, Goran Olujić, Damir Viličić (2003): Raspodjela fitoplanktona i nutrijenata u estuariju rijeke Zrmanje (srpanj 2000). 3. Hrvatska konferencija o vodama, hrvatske vode u 21. stoljeću, Osijek Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Austrijska agencija za okoliš (2015): Stručne smjernice male hidroelektrane. Twinning Light projekta EU HR/2011/IB/EN/02 TWL Jačanje stručnih znanja i tehničkih kapaciteta svih relevantnih ustanova za Ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPEM). Hrvatske vode (2016): Podaci o stanju vodnih tijela Hrvatske vode (2014): Provedbeni plan obrane od poplava branjenog područja sektor F Južni Jadran, branjeno područje 26: područje malog sliva Zrmanja - zadarsko primorje Viličić, D. (2011): Estuarij Zrmanje i njegova ekološka svojstva. Hrvatske vode, 77, pp Internet izvori Projekt Jadran - Hrvatski nacionalni monitoring program ( Kakvoća mora u Republici Hrvatskoj ( Institut za oceanografiju i ribarstvo Bioraznolikost Alegro, A. (2000): Vegetacija Hrvatske. Interna skripta, Botanički zavod PMF-a, Zagreb Bakran Petricioli, T. (2016): Morska staništa. Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, Zagreb

87 Ćaleta, M., Buj, I., Mrakovčić, M., Mustafić, P., Zanella, D., Marčić,Z., Duplić, A., Mihinjač, T., Katavić, I. (2015): Hrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb Garibović T. (2011): Effects of coastal development on habitat structure, biodiversity and water quality in the Novigrad Sea, eastern Adriatic Sea, Croatia. Master thesis - Institute for Botany and Landscape Ecology, University of Greifswald and University of Zadar Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2016): Podaci iz baze podataka Jolić, M. (2014): Ugroženost morskih cvjetnica u Jadranskom moru. Seminarski rad. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb Kruschel, C., Schultz, S. T., Stiefel J. (2011): High diversity and sensitivity to coastal development of fish and invertebrates of the Novigrad and Karin seas: A metacommunity study in the northern Adriatic, Croatia. Annales Ser. hist. nat. 21(2011), 1, Legac, M. (2003): Prilog poznavanju školjkaša (Bivalvia) Novigradskog područja. Pomorski zbornik 41 (2003)1, Matić-Skoko, S. (2015): Ihtiofauna i ribarstvo Novigradskog mora. Knjižica sažetaka znanstvenog skupa Novigrad nekad i sad, Zadar i Novigrad Schultz, S. T., Kruschel, C., Bakran-Petricioli, T. (2009): The influence of seagrass meadows on predator prey habitat segregation in an Adriatic lagoon. Marine Ecology Progress Series 374: Sinovčić, G. (1994): Neki aspekti biologije adolescentna brgljuna (Engraulis encrasicolus) u estuarnim uvjetima. Zbornik sažetaka priopćenja V kongresa biologa Hrvatske, Zagreb Šikić, Z., Zjalić, S. (2015): Vegetacija na području općine Novigrad. Knjižica sažetaka znanstvenog skupa Novigrad nekad i sad, Zadar i Novigrad Topić J., Vukelić, J. (2009): Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema Direktivi o staništima EU. Državni zavod za zaštitu prirode RH, Zagreb. Udruga BIOM (2013): Turistička valorizacija bioloških sastavnica kanjona Zrmanje od Obrovca do ušća. Zagreb Viličić, D., Kršinić, F. (2016): Ekološka i specifična biološka svojstva hrvatskoga dijela Jadrana. More hrvatsko blago (pripremio: Zvonimir Radić), Zagreb Župan, D., Leko, K. i sur. (2009): Stručna podloga za zaštitu - Značajni krajobraz ''Karišnica i Bijela''. Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb Internet izvori Internet portal kataloga zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj ( Agencija za zaštitu okoliša Internet portal informacijskog sustava zaštite prirode ( Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Fizika mora i klima "Dippold und Gerold" - Germering, "Dippold & Gerold - Hidroprojekt 91 (2005): Studija izvedivosti o mogućnostima odvodnje na području Novigradskog i Karinskog mora. Zagreb Branković, Č., Patarčić, M., Güttler, I., Srnec, L. (2012): Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations. Climate Research 52 (2012):

88 Viličić, D. (2011): Estuarij Zrmanje i njegova ekološka svojstva. Hrvatske vode, 19 (2011), 77, Internet izvori Klima i klimatske promjene ( Državni hidrometeorološki zavod Ribarstvo i marikultura Bavčević, L., Glamuzina, B., Marguš, D. (2009): Integralni planovi razvoja školjkarstva Područja Malostonskog zaljeva, ušća rijeke Krke i akvatorija sjeverozapadnog dijela Zadarske županije, UNDP Grubišić, F. (1982.): Ribe, rakovi i školjke Jadrana. Naprijed, Zagreb.

89 6.1. Prilog 1. Analiza dionika i opis njihovog uključivanja u proces izrade Zajedničkog plana upravljanja Zajednički plan upravljanja NATURA 2000 područjem Novigradsko i Karinsko more i Značajnim krajobrazom Kanjon Zrmanje izrađen je u sklopu projekta B.transparent koji je, kako je naznačeno u podnaslovu projekta, osmišljen i iniciran s ciljem Jačanja lokalnih partnerstva za transparentno upravljanje javnim dobrima i prirodnim resursima na području Novigradskog i Karinskog mora. Sukladno tom projektnom cilju, osim same aktivnosti izrade Zajedničkog plana upravljanja, kroz projekt je proveden i niz drugih aktivnosti koje su značajno doprinijele identificiranju i uključivanju dionika u izradu Plana, kao i izgradnji partnerstva nužnih za njegovu buduću provedbu. Tablica daje kratki opis najznačajnijih takvih aktivnosti iz šireg projektnog konteksta izrade Zajedničkog plana upravljanja. Tablica Aktivnosti iz šireg projektnog konteksta izrade Zajedničkog plana upravljanja od najvećeg značaja za uključivanje dionika u njegovu izradu i buduću provedbu AKTIVNOSTI IZ ŠIREG PROJEKTNOG KONTEKSTA Izgradnja partnerstva među ključnim dionicima Analiza dionika, njihovih stavova, socio-ekonomskog konteksta i društvenog kapitala Osvješćivanje, analiza, diskusija, informiranje i edukacija za ključne teme Plana upravljanja - Kao partneri u provedbi projekta već su okupljeni brojni regionalni i lokalni dionici, iz javnog i civilnog sektora, ključni za upravljanje područjem, uključujući: 1) Javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura Jadera, 2) Zadarsku županiju, 3) Općinu Novigrad (u kojoj se nalazi prezentacijsko-posjetiteljski centar za NATURA 2000 područja Kula Buta), 4) regionalno aktivnu Udrugu za promicanje ekološke proizvodnje hrane, zaštite okoliša i održivog razvoja Eko Zadar (kao vodećeg partnera na projektu), 5) najaktivniju i najutjecajniju lokalnu Ekološku udrugu Zrmanja, te 6) Udrugu za poticanje neformalnog obrazovanja, kritičkog mišljenja i filozofije u praksi Mala filozofija. - S ciljem poboljšanja suradnje između stanovništva, gospodarstva i općina u području Novigradskog i Karinskog mora, kroz 5 radionica sa svim zainteresiranim dionicima je artikulirana zajednička Komunikacijska strategija,. kojoj je jedan od fokusa bio upravo komunikacija izrađivanog Plana upravljanja unutar lokalne zajednice i među ključnim razvojnim dionicima. - Provedeno Sociološko istraživanje (na preko 150 ispitanika: građana, predstavnika organizacija civilnog društva i predstavnika jedinica lokalne samouprave) ukazalo je na: relativno zadovoljstvo stanjem okoliša; pozitivno vrednovanje udruga; važnost OPG-ova kao oblika gospodarske aktivnosti koji također ima jasne interese i želju za uključivanje u procese odlučivanja o upravljanju prirodnim javnim dobrima; ali i neriješenu odvodnju otpadnih voda i nepostojeću kanalizacijsku mrežu kao na glavni problem po pitanju materijalne infrastrukture; akutnu prisutnost problema komunikacije između JLS, organizacija civilnog društva i građana u prostoru Novigradskog i Karinskog mora; izrazit manjak udruga građana kao potencijalnih aktera društvenog života; nezadovoljstvo razinom transparentnosti i vlastitog uključivanja u procese odlučivanja; nezadovoljstvo lokalnim čelnicima. Analiza osnovnih gospodarskih i demografskih parametara pokazala je da se radi o rijetko naseljenom prostoru s velikim brojem naselja, ekonomski slabo razvijenom i s jedinicama lokalne samouprave koje nemaju dostatne resurse za financiranje nekih od temeljnih infrastrukturnih zahtjeva. - Organizirana su tri zajednička obilaska područja za najaktivnije dionike na projektu, s ciljem razvoja komunikacije i partnerstva među njima, ali i njihova osvješćivanja i upoznavanja s potencijalima područja za zeleni razvojni scenarij kao kombinaciju raznih vidova ekoturizma i poljoprivredne proizvodnje. - Održano je nekoliko edukacija i okruglih stolova na teme od najvećeg interesa dionika, uključujući o postupku koncesioniranja pomorskog dobra; o postrojenju tvornice glinice Jadral i njegovom utjecaju na okoliš; te o utjecaju fekalnih ispusta na Novigradsko i Karinsko more, odnosno o perspektivi i planovima za rješavanje tog problema. - S ciljem osvješćivanja vrijednosti i atraktivnosti područja, organiziran je natječaj, a potom i izložba fotografija koje najbolje prezentiraju i interpretiraju ljepotu i bogatstvo područja