Udio starije populacije. Zdravstvene dobrobiti tjelesne aktivnosti u starijoj dobi. Starenje populacije

Transcription

1 Zdravstvene dobrobiti tjelesne aktivnosti u starijoj dobi Prim. dr.sc. Bojana Knežević, dr.med. Dr.sc. Marija Rakovac, dr.med. Udio starije populacije Prema popisu stanovništva iz godine u Hrvatskoj živi stanovnika. Broj osoba starijih od 65 godina je osoba odnosno 17,7% ukupne populacije. Ovim udjelom starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji Hrvatska je iznad prosjeka zemalja Europske unije (17%). Hrvatska je zakoračila u demografsku starost. Hrvatsko stanovništvo prema popisima od do 2011.g. Starenje populacije Veći udio kroničnih nezaraznih bolesti u populaciji 1

2 Koja je dobna granica za starost? Klasifikacija starije dobi UN sve osobe iznad 65 se smatraju starima SZO (eng. WHO) Ranija (65-74 g) Srednja (75-84 g) Duboka starost (85 i više ) Klasifikacija po kronološkoj dobi kronološka dob: mlađi stariji g. srednje stari g. stari stari g. najstariji stari 100 g. Biološka dob biološko starenje: skup procesa koji dovode do gubitka adaptabilnosti, do bolesti, funkcionalnih ograničenja, invalidnosti i smrti "mlađi" stariji godina - maksimalna sposobnost 5-7 MET-a "stariji" stariji - >75 godina - sposobnost 2-3 MET-a "sportski" stariji - maksimalna sposobnost 9-10 MET-a (neovisno o dobi) 2

3 Biološke teorije starenja genetske teorije utjecaj genetike na brzinu starenja biološki sat Hayflick limit ograničen broj podjela stanice ( 50) teorije oštećenja nakupljanje staničnih oštećenja kao uzrok disfunkcije i smrti slobodni radikali atomi (ili grupe atoma) sa slobodnim elektronom vrlo reaktivni; oksidacija oštećuje membrane stanice, DNA i RNA unakrsna povezanost među makromolekulama teorije postepene neravnoteže organski sustavi stare različitom brzinom, što dovodi do neravnoteže u biološkoj funkciji Psihološke teorije starenja hijerarhija potreba (Maslow, 1943) samoaktualizacija psihosocijalni stadiji razvoja (Erikson et al, 1986) ličnost se razvija kroz osam stadija svaki karakteriziran nekim oblikom psihosocijalne krize mora se razriješiti za postizanje uspješnog starenja teorija selektivne optimizacije s kompenzacijom (Baltes & Baltes, 1990) sposobnost starije osobe da se prilagodi na fizičke, mentalne i socijalne gubitke u starijoj fazi života funkcionalna kompetencija Sociološke teorije starenja teorija aktivnosti (Fisher, 1995) mentalno i fizički aktivne osobe stare uspješnije teorija kontinuiteta (Atchley, 1972) osobe koje uspješno stare imaju pozitivne zdravstvene navike i životni stil Fiziološki aspekti starenja proces starenja dovodi do niza regresijskih promjena u funkcijama i morfologiji ljudskog organizma za najmanje 50% promjena koje se pripisuju starenju odgovorna je atrofija uslijed neaktivnosti u prosjeku, razina tjelesne aktivnosti počinje opadati oko 30.god. -početak promjena, kasnije nagliji razvoj značajne promjene oko 60.god. redovita TA može odgoditi normalni proces starenja za godina sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+peopl e+and+food&imgrc=avqkyu-g0yhytm%3a 3

4 Promjene u starosti: Kardiovaskularni sustav funkcija kardiovaskularnog i dišnog sustava mišićna funkcija pokretljivost zglobova koštana masa neurološka funkcija Pad minutnog volumena srca Pad aerobnog kapaciteta Smanjeni dotok u mišiće periferna arterijska bolest, koronarna bolest srca, cerebrovaskularne bolesti Smanjenje oksidativnog kapaciteta mišića Srce postaje osjetljivije na poremećaje ritma Minimalna razina aerobnog kapaciteta za neovisan život osobe dobi 85 g. VO 2max = 18 ml/kg/min (5 METa) sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+peopl e+and+fitnes&imgrc=gqhdfdkwuxq8lm%3a Kardiovaskularni sustav u starosti FREKVENCIJA SRCA (FS) smanjenje autonomne regulacije srčanog rada neovisno o razini fitnesa varijabilnost brzine pulsa snizuje se puls u aktivnosti promjene u provodnom sustavu srca (SA-čvor, Hisov snop) ili u autonomnoj regulaciji (pad osjetljivosti na katekolaminsku stimulaciju) FS max pada za do 10 otk/min od 20 g. Lijekovi beta-blokatori mogu sniziti FS za 30 otk/min (VAŽNO: koristiti subjektivan osjećaj opterećenja kao pokazatelj!) Kardiovaskularni sustav u starosti Arterijski krvni tlak tlak u mirovanju i u aktivnosti progresivno raste s dobi povećava se zahtjev na srce tijekom aktivnosti porast perifernog otpora Dobri učinci tjelesne aktivnosti: snižavanje tlaka uslijed aktivnosti bolji učinak kod blage hipertenzije (pad od 7/6 mmhg) 4

5 Kardiovaskularni sustav u starosti Događaju se promjene na periferiji manja elastičnost arterija i arteriola slabija sposobnost širenja krvnih žila manje krvi u mišićima mišići iz raspoložive krvi ekstrahiraju manje kisika Dišni sustav u starosti PROMJENE RESPIRACIJSKOG SUSTAVA pad jakosti respiratornih mišića, povećanje krutosti prsnog koša, zatvaranje malih dišnih puteva, smanjenje elastičnosti plućnog tkiva Dovodi do sljedećih promjena: Vitalni kapacitet pluća progresivno pada do 40 ili 50% do dobi od 70 g. Maksimalna voljna ventilacija pad do 50% između 30. i 70. g. Rezidualni plućni volumen u istom periodu raste 30-50% Mišićna funkcija MIŠIĆNA MASA gubitak mišićne mase genetika, bolesti, prehrana, stres, tjelesna neaktivnost pad jakosti mišića pad od 30% između 50. i 70.g. (još veći pad nakon 80.g.) veći pad jakosti mišića donjih ekstremiteta problemi s pokretljivošću Preporuka za tjelovježbu: uključiti vježbe za mišiće leđa, stražnjice, natkoljenice i potkoljenice Mišićna funkcija se smanjuje Gubitak mišićne mase Smanjenje broja brzih mišićnih stanica (tip II) Smanjenje broja motoričkih neurona Dovodi do: Pada maksimalne frekvencije živčanih impulsa u aktivaciji motoričkih jedinica 5

6 Mišićna snaga se smanjuje MIŠIĆNA SNAGA smanjena razina TA, selektivna atrofija vlakana tipa II, pad broja motoričkih jedinica (posebno brzih) Dovode do toga da: se brzina izvođenja rada smanjuje važna za svakodnevne aktivnosti je pad brzine brži od pada mišićne jakosti Promjene mišićne funkcije u starosti sarkopenija gubitak mišićne mase pad jakosti mišića pad mišićne snage pad mišićne izdržljivosti snižena aktivnost aerobnih enzima u mitohondrijima mišića Pokretljivost zglobova je smanjena Koštana masa smanjen opseg pokreta u zglobu fleksibilnost pada 20-50% između 30. i 70.god. (ovisno o zglobu) ograničenost svakodnevnih aktivnosti, opasnost od ozljeda i kontraktura zgloba pad mineralne gustoće kosti -osteoporoza žene posebno brz pad u 5 godina nakon menopauze pad usporedan s padom mišićne mase (učinak nije veći do dobi od 70 g.) Kontraktura je skraćenje i krutost ligamenata, tetiva, zglobne čahure, mišića, fascija i kože oko zgloba en.wikipedia.org 6

7 Neurološka funkcija KOGNITIVNE FUNKCIJE sporije nedovoljan transport kisika u mozgu, smanjena sinteza neurotransmitera, smanjenje cerebralnog metabolizma PSIHOLOŠKI PROBLEMI Usamljenost, bezvoljnost, depresija Prestanu se brinuti o sebi Dovodi do: Slabijeg pamćenja, pažnje, pada inteligencije i brzine procesiranja informacija (sporije vrijeme reakcije) poteškoće s pamćenjem, posebno nakon 70.god. nakon 85.god., češći problemi u žena nego u muškaraca Kratkotrajno pamćenje je slabije od dugotrajnog sporadične poteškoće s memorijom vezane uz fluidnu inteligenciju (kratkotrajno pamćenje) SENZORNA I MOTORIČKA FUNKCIJA VID I SLUH smanjena brzina reakcije, smanjena brzina provodljivosti (10-15%) anatomske promjene rožnice, leće, šarenice, staklastog tijela, vidne kore mozga oslabljena propriocepcija stopala i gležanjskog područja, oslabljena funkcija vestibularnog sustava ima veći utjecaj na donje ekstremitete poremećaji somatosenzorne funkcije remete osjećaj pozicije ranije kod muškaraca Nakon dobi od 50 g. pad oštrine vida, vida na blizinu i fokusa; periferni vid, adaptacija na tamu, dubinska percepcija, kontrastna osjetljivost 12-14% smanjenje vidnog polja slabljenje razdvajanja glasova šum u ušima 7

8 UTJECAJ TJELESNE AKTIVNOSTI NEPOSREDNI UČINCI VJEŽBANJA 1. NEPOSREDNI UČINCI 2. UČINCI DUGOROČNOG VJEŽBANJA Bolja regulacija šećera u krvi Dulja budnost i kvalitetnije spavanje noću Bolji apetit i probava sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=starost+i+ vje%c5%bebanje&imgrc=qgd5_s92_dmjsm%3a REGULACIJA GLUKOZE U KRVI u dobi od 65 godina i do 40% populacije ima poremećaj tolerancije glukoze rizični čimbenik PRETILOST i nedostatna tjelesna aktivnost Regulacija glukoze Neposredna bolja prokrvljenost i bolja potrošnja glukoze Dugoročno troše se masti, povećava se osjetljivost tkiva na inzulin i smanjuje glukoze u krvi bkq_auibigb#tbm=isch&tbs=rimg%3acrvnlce8hig0ijha4pf81socs1tizgepgzk3wbt1e1uulykgou_13wvsivkhtvbylrv922hynmo2upd1herlygny68yoscvrg8xzv KgKzETWXlRBtIDJ3KhIJVOJkYSmDOTcRhI6nXJohjMMqEglZtPV7W5SVghEbJDM5U7LLHioSCYahT_1fBWyK- EUaovZ7ubgIcKhIJQdO9vKWu_13YRXbAneDC8KOgqEgnaFicw7ZQ8PRGACc1eZo50tCoSCUcRGXIafLrzEXiqF8YTj1Tg&q=pretilost%20u%20starijoj%20dobi&imgrc=R xezchp8uvp_7m%3a sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=starost+i+ vje%c5%bebanje&imgdii=qgd5_s92_dmjsm%3a%3bqgd5_s92_dmjsm%3a%3bgaegzc7z7npjqm%3a &imgrc=qgd5_s92_dmjsm%3a 8

9 UTJECAJ NA BUDNOST I SAN Tjelovježba utječe na dulju razinu budnosti tijekom dana Bolje kognitivne sposobnosti BOLJI APETIT I PROBAVA Vježbanje potiče apetit zbog potrošnje energije Kretanje potiče bolju probavu Vježbanje rano tijekom dana ima povoljan utjecaj na količinu i kvalitetu noćnog sna sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+peopl e+and+food&imgrc=rvkt2xkm5b1kmm%3a UČINCI DUGOROČNOG VJEŽBANJA Tjelesna aktivnost utječe na: funkciju kardiovaskularnog i dišnog sustava mišićna funkciju pokretljivost zglobova koštanu masu neurološku funkciju sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=starost+i+ vje%c5%bebanje&imgdii=qgd5_s92_dmjsm%3a%3bqgd5_s92_dmjsm%3a%3bfeteuypi8c3dcm%3a &imgrc=qgd5_s92_dmjsm%3a &tbm=isch&sa=x&ved=0ahukewig5qn6s8_mahxllxokhd5qdbkq_auibigb#tbm=isch&q=sre%c4%87a +u+starosti&imgrc=3lj4fnzbmufhbm%3a 9

10 Kardiorespiracijska izdržljivost Vitalni kapacitet pluća je bolji Trening izdržljivosti umanjuje gubitak elastičnosti pluća i prsnog koša tjelesna aktivnost + održavanje konstantnog sastava tijela mogu stopu pada aerobnog kapaciteta smanjiti sa 10% na 5% po desetljeću Proces starenja ne umanjuje sposobnost adaptacije na trenažni proces sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+man+ and+fitnes&imgrc=pt8p2rnafn3y2m%3a Trening jakosti i snage umanjuje mišićnu atrofiju povećava poprečni presjek obiju vrsta mišićnih vlakana ŽIVČANI SUSTAV fizički aktivne osobe - bolje vrijeme reakcije, točnost i kontrola izvođenja pokreta kvaliteta preostale mišićne mase ostaje očuvana (gustoća kapilara, aktivnost oksidacijskih enzima) Starenje nema veći utjecaj na sposobnost adaptacije skeletnih mišića na trening izdržljivosti sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+man+ and+fitnes&imgrc=rykdaujxtmft3m%3a 10

11 FLEKSIBILNOST - tjelesna aktivnost održava, a i povećava fleksibilnost Kombinacija vježbi s utezima i sa specifičnim treningom ravnoteže dobra za opće povećanje funkcionalnih tjelesnih sposobnosti i povećanje povjerenja u sebe RAVNOTEŽA I KOORDINACIJA - ravnotežno-koordinacijska sposobnost je bolja - posljedica promjena neurovegetativnog i lokomotornog sustava ubrzanje reakcije veća propriocepcijska osjetljivost veća mišićna jakost mogućnost izvođenja dužih koraka bolji tonus stijenki perifernih vena Redovita tjelesna aktivnost dovodi do korekcija debljine Raste energetska potrošnja i bazalni metabolizam u mirovanju Utjecaj na lipidni profil u krvi - u većine osoba u dobi od 60. do 69. godine nastupa u plazmi povišena razina kolesterola i triglicerida i smanjena razina HDLkolesterola što znači povećan rizik za kardiovaskularne bolesti Na te promjene ne utječe proces starenja nego stil života - prevelika tjelesna masa, neaktivnost, pušenje, konzumiranje alkohola, bolesti veća tjelesna aktivnost + manji unos hrane - smanjenje masti u tijelu - očuvanje bezmasne mase veća frekvencija + dulje trajanje aktivnosti = BOLJI UČINAK 11

12 Tjelesna aktivnost tipa izdržljivosti pozitivno utječe na lipidni profil Viša koncentracija korisnog HDL-C (20-30% viši nego kod sedentarnih starijih osoba) Neposredni učinak: prolazno poboljšanje lipidnog profila u prvih nekoliko sati nakon aktivnosti Dugotrajni učinak: veća koncentracija lipoprotein-lipaze niža razina trigliceridi TA u starijoj dobi POVOLJNI UČINCI: Smanjuje anksioznost i depresiju Poboljšava cjelokupnu kvalitetu života + Pozitivan učinak na imunološku funkciju: proliferativni odgovor T-limfocita stvaranje citokina aktivnost stanica prirodnih ubojica smanjuje rizik od malignih bolesti nje&biw=1920&bih=973&source=lnms&tbm=isch&sa=x&ve d=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb &dpr=1#tbm=isch&q=starost+i+vje%c5%bebanje&imgdii= QtkaYqKJdKCPkM%3A%3BQtkaYqKJdKCPkM%3A%3Bx3lj Ql2KQ8K7cM%3A&imgrc=QtkaYqKJdKCPkM%3A TA u starijoj dobi RIZICI prekomjerno vježbanje imunosupresivan učinak ( > km / tjedno) iznenadna srčana smrt ateroskleroza koronarnih arterija ozljede lokomotornog sustava slabija koordinacija brže zamaranje slabiji vid Primjeri programa tjelovježbe Hodanje s nordijskim štapovima Plivanje za starije osobe Biciklizam za starije osobe Istezanje za starije osobe Dizanje utega za starije osobe Vodeni aerobik za starije osobe Joga za starije osobe Vrtlarenje za starije osobe Tai Chi za starije osobe Golf za starije osobe 12

13 Umjereni aerobni intenzitet Hodanje Aerobik u vodi Ples Biciklizam Tenis u parovima Kanu Odbojka Visoki aerobni intenzitet Trčanje Aerobik Brzo plivanje Biciklizam Tenis Nogomet Planinarenje Borilačke vještine sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+peopl e+and+fitnes&imgrc=su48rz8l0z-bdm%3a sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+peopl e+and+fitnes&imgrc=eyrrdmhubopfrm%3a Trening snage MINIMALNO 1 serija sa 8-12 ponavljanja Nošenje teškog tereta poput namirnica iz Plesanja Vrtlarenje Bodyweight vježbe Yoga Dizanje utega Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (eng.who) za tjelesnu aktivnost starijih: Osobe dobi 65 god. Dva i pol sata tjedno (150 min) aerobne aktivnosti umjerenog intenziteta ili Malo više od jednog sata tjedno (75 min) žustre aerobne aktivnosti ili Odgovarajuća kombinaciju umjerenih i žustrih aktivnosti. Aerobnu aktivnost treba provoditi u (pojedinačnim) sesijama u trajanju od barem 10 min. Za dodatne zdravstvene učinke: umjerenih aerobnih aktivnosti do pet sati tjedno (300 min) ili Dva i pol sata tjedno (150 min) žustrih aerobnih aktivnosti ili Odgovarajuću kombinaciju umjerenih i žustrih aktivnosti. sch&sa=x&ved=0ahukewi_npcc183mahwjlcwkhxuvaxgq_auibigb&dpr=1#tbm=isch&q=old+peopl e+and+fitnes&imgrc=1tquapzkrxdawm%3a 13

14 Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (eng.who) Slabije pokretne starije osobe tjelesnu aktivnost za unapređenje ravnoteže i prevenciju padova najmanje 3 x tjedno. aktivnosti za razvoj mišićne jakosti velikih mišićnih skupina najmanje 2 x tjedno. Ukoliko osobe zbog zdravstvenih razloga ne mogu provoditi preporučeni volumen tjelesne aktivnosti, ipak trebaju biti tjelesno aktivne u mjeri u kojoj mogu ZAKLJUČAK Tjelesno aktivne starije osobe funkcijski su značajno sposobnije od svojih sedentarnih vršnjaka. Bolja je : kardiovaskularna izdržljivost funkcijska sposobnost srca radna sposobnost mišićna jakost fleksibilnost ravnoteža i koordinacija čvrstoća kostiju Smanjuje debljinu i snižava kolesterol ZAKLJUČAK Sve je moguće Tjelesna aktivnost: 1. može usporiti i umanjiti utjecaj procesa starenja i njihov negativan utjecaj na svakodnevni život. 2. produžiti i poboljšati funkcijsku sposobnost i neovisnost starijih ljudi, 3. povećati im kvalitetu života u psihičkom, fizičkom i aspektu

15 Korištena literatura ACSM. (2010). ACSM's Resource Manual for Guidelines for Exercise Testing and Prescription, 6 th ed. Philadelphia: Lippincott Williams & Wilkins. Durstine, J.L., Moore, G.E., Painter, P.L., & Roberts, S.O. (2009). ACSM's Exercise Management for Persons with Chronic Diseases and Disabilities-3rd ed. Champaign (IL): Human Kinetics. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2012). Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis za godinu /on-line/. Preuzeto 30. kolovoza s: Griffin, J.C. (2006). Client-Centered Exercise Prescription. Champaign, IL: Human Kinetics. Howley, E.T., & Franks, B.D. (2007). Fitness Professional s Handbook, 5th ed. Champaign (IL): Human Kinetics. Heyward, V.H. (2010). Advanced Fitness Assessment and Exercise Prescription, 6th ed. Champaign, IL: Human Kinetics. United Nations, Department of Economic and Social Affairs, Population Division. (2013). II. Magnitude and speed of population ageing /on-line/. Preuzeto 30. kolovoza s: erii.pdf Hvala na pažnji bojkneze@gmail.com 15