Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu

Transcription

1 Katedra za istraživanja u biomedicini i zdravstvu

2 Kvantitativne koeficijent korelacije Kvalitativne χ2 test (hi-kvadrat test), McNemarov test omjer izgleda (OR), apsolutni rizik (AR), relativni rizik (RR)

3 Linearnost i smjer su dva koncepta koja nas interesiraju Pozitivna linearna ovisnost Negativna linearna ovisno Slaba ili ne-linearna ovisnost Nema ovisnosti

4 Koeficijent korelacije je pokazatelj smjera i jakosti povezanosti!

5 Primjer za povezanost kvantitativnih varijabli Citat iz rada: Squamous cell carcinoma tumor and perilesional display distinctly different scatter plots from normal tissue.

6 ndex.html

7 Naslov: Compensatory enlargement of human atherosclerotic coronary arteries. Rezultat: The internal elastic lamina area correlated directly with the area of the lesion (r = 0.44, P<0.001), suggesting that coronary arteries enlarge as lesion area increases.

8 Naslov: Compensatory enlargement of human atherosclerotic coronary arteries. Rezultat: The internal elastic lamina area correlated directly with the area of the lesion (r = 0.44, P<0.001), suggesting that coronary arteries enlarge as lesion area increases. Koeficijent korelacije: 1. je li povezanost statistički značajna (npr. P=0,001) 2. koliko je jaka povezanost (r=0,98 ili r=0,02)

9 Za povezanost 2 kvalitativne varijable Ako prva varijabla ima r kategorija, druga varijabla c kategorija, tada izrađujemo tablicu frekvencija r c (cross table).

10 YPEL5 Genotip Bolest X YES NO TOTAL AA 2 (100%) 0 (0%) 2 AB 1 (25%) 3 (75%) 4 BB 0 (0%) 4 (100%) 4 TOTAL Povezanost genotipa YPEL5 s bolešću X

11 ᵪ2 test (hi-kvadrat test) odgovara na pitanje "Ima li povezanosti?" Odgovor na pitanje Koliko je jaka povezanost? daju nam mjere za snagu povezanosti kao što je npr. relativni rizik, atributivni rizik, omjer izgleda

12

13

14 Jakost (intenzitet) povezanosti ispitivanih obilježja opisuje rizik za češće zajedničko pojavljivanje nekih stanja ispitivanih obilježja APSOLUTNI RIZIK = rizik za razvoj bolesti = broj oboljelih/ broj osoba pod rizikom za razvoj bolesti = stopa događaja RELATIVNI RIZIK (RR od relative risk, omjer rizika), = apsolutni rizik osoba u izloženoj skupini (EER) podijeljen s apsolutnim rizikom osoba u neizloženoj skupini (CER) tj. skupini koja nije izložena sumnjivom uzročnom čimbeniku (omjer dvaju apsolutnih rizika) PRIPISIVI RIZIK (AR od atributive risk, ATRIBUTIVNI RIZIK) = apsolutni rizik osoba u izloženoj skupini umanjen za apsolutni rizik osoba u neizloženoj skupine => razlika dvaju apsolutnih rizika Prikazuje se kao postotak ili proporcija EER-CER=30%=0.3 = proporcija objašnjivosti rizičnog događaja sumnjivim rizičnim faktorom

15 Recimo da je apsolutni rizik od nastanka bolesti 4 u 100 u nepušača. Recimo da se relativni rizik za razvoj bolesti povećava za 50% u pušača. 50% se odnosi na 4 - tako apsolutno povećanje rizika iznosi 50% od 4, što je 2. Dakle, apsolutni rizik pušača za nastanak ove bolesti je 6 u 100.

16 Glavna mjera povezanosti u istraživanju slučajeva i kontrola zamjena za relativni rizik (RR od relative risk) u tim slučajevima

17 = omjer izgleda (šanse) da pojedinac razvije bolest (postane slučaj ) u izloženoj skupini i izgleda (šanse) da razvije bolest u neizloženoj skupini aproksimativni relativni rizik = Izgled => izgled da će jedan događaj ili rezultat nastupiti izgled da će taj događaj izostati Klinički gledano, to često znači da istraživač mjeri izgled da će se razviti neka bolest ili nastupiti smrt zbog određene ozljede ili bolesti i izgleda da ta bolest ili smrt neće nastupiti. Omjerom izgleda procjenjuje se jesu li izgledi za određeni događaj ili ishod jednaki u ispitanika iz obje skupine. OR SE UVIJEK TREBA NAVESTI UZ RASPON POUZDANOSTI ZA OR statistički značajan ako su obje granice intervala veće od 1 (veći rizik u izloženoj skupini) ili ako su obje granice intervala manje od 1(manji rizik u izloženoj skupini)

18 slučajevi kontrole izloženi a b neizloženi c d proporcija izloženih a/(a+c) b/(b+d) Izgled za izloženost među slučajevima = a/c izgled za izloženost među kontrolama = b/d OR (omjer izgleda) = (a/c)/(b/d) OR = ad/bc

19 slučajevi kontrole izloženi a b neizloženi c d proporcija izloženih a/(a+c) b/(b+d) Izgled za slučaj među izloženima = a/b izgled za slučaj među nezloženima = c/d OR (omjer izgleda) = (a/b)/(c/d) OR = ad/bc

20 Govori o snazi povezanosti između statusa bolesti i izloženosti čimbeniku rizika OR <1,00 (95% CI < 1,00) izloženost smanjuje rizik za bolest (zaštitni čimbenik) OR = 1,00 (95% CI sadrži 1,00) nema povezanosti OR >1,00 (95% CI > 1,00) izloženost povećava rizik za bolest (rizični čimbenik)

21 Levin s Case-Control Studies of Lung Cancer slučajevi kontrole pušači 156 (a) 221 (b) nepušači 80 (c) 260 (d) OR = ad/bc = 2,29

22 Izglednost da su slučajevi (osobe s karcinomom pluća) bili pušači je 2,29 puta veća nego da su kontrole bile pušači Alternativno: izgled za pojavu raka pluća je 2,29 puta veći među pušačima, u odnosu prema nepušačima

23 Glavna mjera povezanosti u kohortnom istraživanju Računa se korištenjem kumulativne incidencije ili stope incidencije

24 Kumulativna incidencija (KI) = novi slučajevi bolesti dijele se s brojem osoba koje su pod rizikom za razvoj bolesti (u istom vremenskom razdoblju)

25 Kumulativna incidencija (KI) = novi slučajevi bolesti dijele se s brojem osoba koje su pod rizikom za razvoj bolesti (u istom vremenskom razdoblju) KI mjeri rizik za razvoj bolesti = apsolutni rizik

26 Bolest Da Ne Ukupno Incidencija Izloženost Da a b a+b a/(a+b) Ne c d c+d c/(c+d) Ukupno a+c b+d Apsolutni rizik u izloženoj skupini = a/a+b Apsolutni rizik u nezloženoj skupini = c/c+d Relativni rizik = a/(a+b) / c/(c+d) Pripisivi rizik = a/(a+b) - c/(c+d)

27 Govori o snazi povezanosti između izloženosti čimbeniku rizika i razvoja bolesti RR <1,00 (95% CI < 1,00) izloženost smanjuje rizik za bolest (zaštitni čimbenik) RR = 1,00 (95% CI sadrži 1,00) nema povezanosti RR >1,00 (95% CI > 1,00) izloženost povećava rizik za bolest (rizični čimbenik)

28 Višak bolesti među izloženim ispitanicima, u usporedbi s neizloženim ispitanicima koji se može pripisati istraživanoj izloženosti Pripisivi rizik = apsolutni rizik izloženih apsolutni rizik neizloženih

29

30

31 Učinkovitost RCT-a Stopa događaja u skupini s lijekom zlatnog standarda stopa u skupini s istraživanim lijekom

32

33

34 NNT= Broj osoba koje treba liječiti kako bi se izbjegao 1 neželjeni događaj

35 BOLEST ČIMBENIK BOLESN ZDRAV UKUPNO DA a b a+b NE c d c+d UKUPNO a+c b+d a+b+c+d Stopa događaja u izloženima (EER) = a/a+b Stopa događaja u nezloženima (CER) = c/c+d RR=EER/CER

36 % kontrole s lošim ishodom % intervencije s lošim ishodom RR RRR ARR(%) NNT

37 Primjer: gemfibrozil 37

38 N Engl J Med Nov 12;317(20): Helsinki Heart Study: primary-prevention trial with gemfibrozil in middle-aged men with dyslipidemia. Safety of treatment, changes in risk factors, and incidence of coronary heart disease....a reduction of 34.0 percent in the incidence of coronary heart disease. pojavnost srčanog udara (%) kontrola? gemfibrozil 38

39 Smanjenje pripisivog i relativnog rizika Pokusna skupina ES EE EN EER = EE / ES CE Kontrolna skupina CS CN CER = CE / CS Pripisivi rizik = EER - CER Relativni rizik (RR) = EER / CER 39

40 Primjer Helsinške studije gemfibrozil EER = EE / ES 84 placebo CER = CE / CS Apsolutno smanjenje rizika (ARR) =0.014 Relativno smanjenje rizika (RRR) =

41 Primjer studije Broj bolesnika koje je potrebno liječiti Pokusna skupina ES EE EN EER = EE / ES CE Kontrolna skupina CS CN CER = CE / CS NNT = 1 / (CER EER)=71 41

42 Tumačenje NNT 1 savršeno 2 4 učinkoviti postupci >20 prihvatljivo u postupcima sprječavanja

43 % kontrole s lošim ishodom % intervencije s lošim ishodom RR RRR ARR(%) NNT

44 RR relativni rizik Apsolutni rizik AR pripisivi rizik ARR apsolutno smanjenje rizika RRR- relativno smanjenje rizika NNT broj bolesnika koje je potrebno liječiti OR omjer izgleda

45 Primjer (MJA 2004;180: ): Četiri vrsti liječenja uspoređena su s placebom u kliničkim ispitivanjima. U niti jednom ispitivanju nisu utvrđeni veći neželjeni učinci. Rezultati ta 4 ispitivanja prikazani su na sljedeće načine: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbi s 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, odaberite ispitivanje čiji lijek bi odabrali za svoju kliničku praksu.

46 Primjer (MJA 2004;180: ): Četiri vrsti liječenja provjerena su u usporedbi s placebom u kliničkim ispitivanjima. U nijednom ispitivanju nije bilo većih neželjenih učinaka. Rezultati ta 4 ispitivanja prikazani su na sljedeće načine: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbi s 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, lijek iz kojeg ispitivanja bi odabrali za svoju kliničku praksu.

47 Primjer (MJA 2004;180: ): Četiri vrsti liječenja provjerena su u usporedbi s placebom u kliničkim ispitivanjima. U nijednom ispitivanju nije bilo većih neželjenih učinaka. Rezultati ta 4 ispitivanja prikazani su na sljedeće načine: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbi s 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. C: Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, lijek iz kojeg ispitivanja bi odabrali za svoju kliničku praksu.

48 Primjer (MJA 2004;180: ): Četiri vrsti liječenja provjerena su u usporedbi s placebom u kliničkim ispitivanjima. U nijednom ispitivanju nije bilo većih neželjenih učinaka. Rezultati ta 4 ispitivanja prikazani su na sljedeće načine: A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelo, u usporedbi s 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. C: Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek. D: Jedna se smrt izbjegla na svakih 30 bolesnika koji su liječeni lijekom. Temeljem ovih izvješća, a pod pretpostavkom da novi lijekovi nisu preskupi, lijek iz kojeg ispitivanja bi odabrali za svoju kliničku praksu.

49 Mišljenje liječnika: Više od 50% kliničara smatralo je da je najbolje u praksu uvesti lijekove iz ispitivanja B i D B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. (najpopularniji format za predstavljanje rezultata) D: Jedna se smrt izbjegla na svakih 30 bolesnika koji su liječeni lijekom. Manje od 20% ih je smatralo da su najkorisniji lijekovi iz ispitivanja A i C A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelu, u usporedbi s 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. C: Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek.

50 Jedno te isto ispitivanje!!! A: 91,9% bolesnika u skupinu koja je dobivala lijek je preživjelu, u usporedbi s 88,5% u skupini koja je dobivala placebo. usporedba apsolutnog rizika (EER i CER) B: U bolesnika koji su dobivali lijek došlo je do 30% smanjenja rizika od smrti. relativno smanjenje rizika, RRR = (CER-EER)/CER C: Smrtnost je smanjena za 3,4% u skupini koja je dobivala lijek. apsolutno smanjenje rizika ARR = CER - EER D: Jedna se smrt izbjegla na svakih 30 bolesnika koji su liječeni lijekom. NNT

51 Učinci ili razlike koje su nam interesantne: Razlike u aritmetičkoj sredini ili proporcijama Omjer izgleda (OR) povezanost dvaju varijabli Relativni Rizik (RR) povezanost dvaju varijabli Korelacijski koeficijent povezanost dvaju varijabli

52 Učinci ili razlike koje su nam interesantne: Razlike u aritmetičkoj sredini ili proporcijama Omjer izgleda (OR) povezanost dvaju varijabli Relativni Rizik (RR) povezanost dvaju varijabli Korelacijski koeficijent povezanost dvaju varijabli