Školski list učenika Srednje škole Ludbreg. Broj 3 Godina 2016./2017.

Transcription

1 Školski list učenika Srednje škole Ludbreg Broj 3 Godina 2016./2017.

2 1 Sadržaj Robotika Debatni klub Ludens Kreativno slobodno vrijeme Božo Hlastec Matematika Natjecanja i smotre Li Dra No VolOnTiRaj i Vodovia d.o.o Rad rađa ideje Književni i likovni prilog Falačec 26 Kolajna Srednja škola Ludbreg PET PUTA P predan rad prepoznata darovitost pruženo znanje proživljeno iskustvo pouzdan karakter DO VJEŠTINE ŽIVLJENJA PET P ZA PET Riječ uredništva Cijenjeni čitatelji, učenici i suradnici, pred vama je treći broj lista Luč i steza kojim bismo do vas željeli pronijeti djelić atmosfere koja vlada među mladim ljudima unutar zidova staroga dvorca. Cilj nam je da se u pisanom i fotografskom obliku zabilježe važniji događaji u Srednjoj školi Ludbreg, ali da učenici predstave i svoju nadarenost te trud i marljivost. Stranicama koje su pred vama željeli bismo, kao i u prethodnim brojevima ponukani nazivom Luč i steza, djelić svoje steze i svijetle trenutke s toga puta prema uspjehu podijeliti s vama. Želimo do vas pronijeti luč razlučivanja bitnosti, znanja i rada, zahvalnosti, zajedništva, prijateljstva, razumijevanja, radosti istraživanja i usavršavanja, proučavanja i stvaranja, a ujedno i vaše misli usmjeriti k onim vrijednostima koje su iznad običnosti, prosječnosti i površnosti. Zahvaljujemo svima koji su se na bilo koji način uključili u oblikovanje i izradu lista učinivši ga, svojim doprinosom i marljivošću, posebnim i značajnim. Veselimo se budućoj suradnji te vam želimo puno stvaralačkih trenutaka, radujemo se svakom vašem plemenitom uspjehu! Hrabro i radosno, do idućega broja srdačno vas pozdravlja vaše uredništvo Luči i steze. Uvodna riječ ravnatelja g. Josipa Zdelara Poštovani čitatelji, još se jedna školska godina bliži kraju, a Srednja škola Ludbreg može se podičiti već drugom generacijom maturanata, brojnim aktivnostima, radionicama, uspješno ostvarenim projektima, velikim postignućima, sudjelovanjem na raznim smotrama, manifestacijama i natjecanjima. Riječ je o srednjoškolskoj ustanovi koja sustavno osmišljava rad i razvoj mladih, odgaja ih i podučava, ne samo predmetnim znanjima, već i životnim vještinama, podupire ih u njihovim nastojanjima te priprema za život. Netko je zapisao: Učenik je spomenik sutrašnjice, a na tom putu izgradnje, škola ima nezamjenjivu ulogu. Stoga nam je cilj učenicima pomoći otkriti njihove talente, razvijati vještine i sposobnosti prema njihovom interesu te omogućiti sjecanje znanja koje će im pomoći na putu do uspješne, sretne, dobre i ispunjene sutrašnjice. Školski list Luč i steza donosi pregršt priloga koji su vjeran pokazatelj predanog i nesebičnog rada naših učenika i nastavnika, zato bih s ponosom i radošću želio zahvaliti svima na uloženom trudu tijekom protekle školske godine koja je za našu školu bila plodonosna. Sudjelovanje u međunarodnim projektima, vlastite humanitarne i brojne druge aktivnosti čine ovu školu posebnom, s naglaskom na brojnim uspjesima. Raduje me što mogu izraziti zadovoljstvo postignutim ciljevima koji se ogledaju i na stranicama školskoga lista. U njemu su sažeti veliki uspjesi naših učenika, kako diljem domovine, tako i izvan njezinih granica, ali svjedoči i o svakodnevnim malim naporima u sklopu redovne nastave, izvannastavnih aktivnosti i ostalih oblika rada u našoj školi kojima smjelo i sigurno koračamo prema ostvarenju novih ideja i uspjeha. Dragi učenici i djelatnici škole, želim vam uspješan završetak školske godine! Luč i steza Školski list učenika Srednje škole Ludbreg Broj 3. Godina 2016./2017. Ludbreg, svibanj Nakladnik: Srednja škola Ludbreg Za nakladnika: Josip Zdelar Urednice: Ivana Đuran i Viktorija Hadari Suradnici: nastavnici i učenici Srednje škole Ludbreg Lektura: Đina Bobetić, prof. Odgovorna urednica: Jasminka Vugrinec, prof. Adresa uredništva: Trg Svetog Trojstva 16 tel.: tajnistvo@ss-ludbreg.skole.hr

3 Piše: Ivana Đuran Natjecanja i smotre - kronika 2 Natjecanja i smotre U Uredu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović održan je Dan otvorenih vrata gdje se govorilo o popularizaciji STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Svoja otkrića, istraživanja, eksperimente, inovacije, robote i modele predstavilo je 170 mladih znanstvenika, inovatora, studenata i učenika, među kojima i učenici Srednje škole Ludbreg Antonio Vlahović, Dean Copan, Ivan Jovanović i Vilim Stančin, zajedno s mentorom Željkom Posavcem. Rezultat je to njihovog predanog rada u području poslovnog planiranja i inovacija te robotike u kojoj su prošle godine ostvarili izniman uspjeh postavši svjetskim prvacima, a ove su se godine, kao novi državni prvaci, ponovno plasirali na svjetsko prvenstvo koje će se održati u Japanu. Predsjednica Republike Hrvatske gđa Kolinda Grabar- Kitarović tom je prilikom istaknula potrebu obrazovanja za zanimanja iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematičke znanosti rekavši da je riječ o područjima u kojima su promjene stalne i brze te je zato potreban dinamičan obrazovni sustav. Jer oni koji budu pasivno čekali, neće moći krenuti na put gospodarskog razvoja. Zato Hrvatska mora odlučiti želi li čekati ili već biti u vlaku napretka koji vodi prema budućnosti. Ne želimo čekati, no prije svega, moramo biti svjesni da je ulaganje u obrazovanje, djecu i mlade investicija, a ne trošak, poručila je predsjednica. Kazala je i kako svi ondje okupljeni dokazuju da Hrvatska ima velike potencijale koji mogu biti predvodnici općeg društvenog napretka. Bila je čast upoznati se s Uredom predsjednice, što je velik uspjeh za SŠ Ludbreg, svjedoče naši sudionici. Osim izvrsnih uspjeha u robotici i Ideji godine, učenici Srednje škole Ludbreg postižu zapažene i hvalevrijedne rezultate i u drugim područjima obrazovanja. Na državnom natjecanju u kategoriji Tokar i srodna zanimanja područja obrade i montaže, školu je predstavljao Karlo Keretić, a u Zadru na državnom natjecanju Opisujemo sustave sudjelovali su Draženka Detelj i Gordan Grden osvojivši 5. i 10. mjesto. Na međunarodnom natjecanju iz matematike i fizike u Poljskoj, školu su predstavljali učenici Eva Horvat, Ana Majić i Bruno Pilošta, dok su učenice Janja Djura, Gabrijela Kajzogaj i Paula Petak sudjelovale na festivalu English All Around u Zagrebu osvojivši 2. mjesto, kao i učenice Lucija Ivanuša, Eva Horvat i Ivana Đuran na međužupanijskom Festivalu matematike. Industrijsko obrtnička škola Slavonski Brod bila je domaćin Državne smotre radova učenika s teškoćama u razvoju na kojoj su našu školu predstavljali učenici Tomica Šimek i Dario Tuksor. Na županijskoj razini Literarnog, dramskog i novinarskog stvaralaštva natjecalo se dvanaestero učenika, od kojih su za državnu razinu smotre Lidrano predložena dva rada, radijska emisija Bijele starke i školski list Luč i steza, dok je Ana Majić na županijskoj razini natjecanja iz hrvatskog jezika osvojila 4. mjesto. Učenik Gordan Grden na županijskom natjecanju iz fizike osvojio je, također, 4. mjesto, kao i Lucija Ivanuša iz povijesti. Na županijskoj razini natjecali su se i Vivian Prlog iz kemije, Ivana Hrastić, Vjekoslava Petrić i Krunoslav Busija iz latinskog jezika te Školski debatni klub Ludens na međužupanijskoj razini. Ivan Jovanović i Nikola Špoljarić sudjelovali su na međužupanijskom natjecanju Dizajniranje računalom CATIA, a Antonio Vlahović predstavljao je školu na međužupanijskom natjecanju CNC tehnike glodanja. Uz čestitke uredništva Luči i steze svim učenicima i mentorima, donosimo podrobnije informacije i osvrte na ova postignuća koja pročitajte na sljedećim stranicama.

4 13 Natjecanja i smotre - kronika Svjetski prvaci u robotici Učenici Srednje škole Ludbreg, Vilim Stančin, Dean Copan, Ivan Jovanović i Antonio Vlahović, pod mentorstvom prof. Željka Posavca, titulu svjetskih prvaka osvojili su ovoga ljeta u Leipzigu, a kao novi državni prvaci ponovno su se plasirali na svjetsko natjecanje koje će se održati g. u Japanu. Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta svake godine nagrađuju najuspješnije izvrsne učenike i njihove mentore. I ove su godine Oskarom znanja nagradili državne i međunarodne prvake, a tu prestižnu i vrijednu nagradu zaslužili su i ludbreški robotičari koji nose naslov svjetskih prvaka i novih državnih prvaka u Co Space kategoriji robotičkog natjecanja. To je, ujedno, i prvi Oskar znanja dodijeljen nekom učeniku Srednje škole Ludbreg. Također, učenici Antonio Vlahović i Dean Copan te mentor Željko Posavec nagrađeni su priznanjem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Nakon što su nas prošle godine razveselili i oduševili naslovom državnih prvaka, na međunarodnim natjecanjima iz robotike u Insbrucku u Austriji te Mariboru u Sloveniji postigli su zapažene rezultate. Potom su u Primoštenu s ostalim članovima hrvatske reprezentacije sudjelovali na pripremama za svjetsko prvenstvo. U Primoštenu smo puno toga odradili i odlično se pripremili za nastup na svjetskom natjecanju, bio sam siguran da se možemo plasirati među prvih 10 u svijetu, izjavio je Ivan Jovanović. Osim napornog rada, imali su i slobodno vrijeme za kupanje i razgledavanje grada. Umorni od programiranja gotovo svake večeri odigrali smo nogometnu utakmicu na igralištu kraj plaže, rekao je Antonio Vlahović. Dojmove sa svjetskog prvenstva Robocup održanog od 30. lipnja do 4. srpnja u Leipzigu, s nama je podijelio Dean Copan: To je nezaboravno i neopisivo iskustvo koje će zauvijek u mom sjećanju zauzimati posebno mjesto. Bilo je zanimljivo i uzbudljivo sudjelovati na tako značajnom događaju. Predivan je osjećaj biti sudionikom jednog takvog natjecanja, zato sam zahvalan mentoru, kolegama, sponzorima i svima koji su nam omogućili da pokažemo i dokažemo da je sve moguće uz malo truda i dobre volje, istaknuo je Vilim Stančin. Intervju s Ivanom i Antonijem pročitajte na 8. str. u prijepisu emisije Bijele starke. Naši su se robotičari natjecali pod imenom Ducati komponenti SŠ Ludbreg Team. Tvrtki Ducati komponenti d.o.o. i ovom prilikom zahvaljuju na sponzorstvu. Na nacionalnim su robotičkim natjecanjima, koja su uslijedila nakon svjetskoga prvenstva, ponovno postigli izvanredne rezultate. U 1. kolu Hrvatske lige robotičara održanom u Zagrebu tijekom prosinca, sudjelovale su ukupno 74 ekipe raspoređene u 10 kategorija. U kategoriji CoSpace učenici Srednje škole Ludbreg osvojili su četiri prva mjesta. Učenici su marljivo radili i njihov se trud isplatio. Lijepo je vidjeti sretna lica mojih srednjoškolaca koji su stvarno dali sve od sebe. Možemo biti ponosni što imamo takve učenike u našoj školi. Kao njihov mentor izuzetno sam ponosan i vodit ću ih dalje na natjecanja, istaknuo je prof. Željko Posavec. CoSpace, kategorija natjecanja u kojoj su naši prvaci najbolji, program je koji simulira spašavanje žrtava na računalu. Radi se o simulaciji dvaju robota koji se natječu koji će više žrtava pokupiti i spremiti ih u skladište. Pri tome robot mora izbjeći zamke. Robot se programira s dvama color senzorima i trima ultrazvučnim senzorima. Dakle, robot je u virtualnom svijetu potpuno autonoman i mora izvršiti svoj program u tzv. dva svijeta, odnosno dvije staze. Nakon 2. kola Hrvatske lige robotičara održanog u Sinju i zbrajanja bodova 1. i 2. kola, ukupni je rezultat koji su naši natjecatelji postigli 1. mjesto i plasman na svjetsko natjecanje u robotici koje će se održati u srpnju u gradu Nagoya u Japanu. Ponosni smo na uzastopne uspjehe naših robotičara i želimo im da se iz dalekog Japana vrate obogaćeni predivnim novim iskustvom i zavidnim rezultatom.

5 Razgovarala: Ivana Đuran Druga strana nastavnika - Intervju Željko Posavec 24 Željko Posavec nastavnik je strojarske grupe predmeta u Srednjoj školi Ludbreg i voditelj iznimno uspješnih projekata, robotike i ideje godine. S njim ćemo prokomentirati učenička promišljanja o profesorima i, jer bismo željeli u školskom listu učenicima približiti drugu stranu nastavnika, onu koju ne poznaju ili manje poznaju, postavili smo mu niz pitanja koja nisu izravno vezana uz školu i nastavu. Imate li nadimak? Imam. Mislim da ga svi dobro znaju. Žec. Čime počinje Vaš dan? Ispijanjem prve jutarnje kave, doručkom i odlaskom na posao. Imam čestu naviku odmah ujutro provjeriti učeničke e- mailove. Kako biste se opisali u tri riječi? Uporan, organiziran, društven. Kako najradije provodite slobodno vrijeme? Igrajući nogomet, a i pokoju računalnu igru. Slobodno vrijeme volim provoditi i u druženju s obitelji te s prijateljima. Koji Vam je najdraži glazbeni izvođač? Dire Straits. Koja Vam je najdraža pjesma? Sultans of Swing. Koja Vam je najdraža računalna igra? Fifa Koja Vam je najdraža društvena igra? Pictionary. Koji Vam je najdraži film? Shutter Island. Koje Vam je najdraže jelo i piće? Sve vrste mesa s roštilja, a piće Cedevita. Imate li kućnog ljubimca? Imam psa Flokija. Kako zamišljate svoj idealan odmor? Opuštajući se u nekom mirnom mjestu uz more. Kamo biste voljeli otputovati? U Japan. Kako popravljate loše raspoloženje? Dobrom glazbom ili odlaskom na nogomet. Što Vam najviše nedostaje iz djetinjstva, a što iz tinejdžerskog doba? Iz djetinjstva bezbrižnost i provođenje vremena u igri, a iz tinejdžerskog doba stalna druženja s prijateljima. Gdje se vidite za deset godina? Svakako i dalje u radu s mladima. Volio bih i dalje obavljati ovaj nastavnički posao, a uz to, volio bih realizirati i neke planove koje sam si zacrtao s osobnog i poslovnog aspekta. Koje su, po Vama, najvažnije osobine uspješnog čovjeka? Upornost, marljivost i samopouzdanje. Imate li životni moto? Imam, a to je da nikad ne treba odustati od onoga što ste naumili u životu. Knjiga ili film? Film. Kino ili televizija? Televizija. Ljeto ili zima? Ljeto. Ekipni ili individualni sport? Ekipni. Gitara ili tambura? Gitara. Slatko ili slano? Slatko. Računalne ili društvene igre? Računalne. Koji Vam je bio najdraži i najteži predmet u srednjoj školi? Najdraži predmet bio mi je tehničko crtanje, a najteži povijest. Što biste voljeli promijeniti u našoj školi? Više bih volio motivirati učenike na izvannastavne aktivnosti i bavljenje STEM područjem. U našoj školi zaista se nude brojne mogućnosti o tom pitanju. Po Vama, jeste li Vi strog nastavnik? Strog, ali pravedan. Koji Vam je najdraži uspjeh koji ste postigli u svojoj nastavničkoj karijeri? Svaki uspjeh jednako mi je drag i na svoje sam učenike posebno ponosan, no izdvojio bih, svakako, svjetsko prvenstvo u robotici. Zašto je robotika važna? Robotika, kao znanost koja uključuje područja mehanike, elektronike, informatike, i automatike, važna je jer pruža i razvija mnoge korisne vještine te učenike bolje priprema i za tržište rada. Mnogi su se naši učenici u anketi izjasnili da rijetko ili nikada ne uče. Imate li neki svoj poseban način na koji motivirate učenike za sustavno učenje? Najprije je važno uspostaviti pozitivan odnos nastavnika i učenika, što rezultira pozitivnim stavom prema nastavnom predmetu ili gradivu. Veoma je bitno povezati gradivo sa stvarnim životom i prilagoditi ga učeničkim potrebama i interesima. Potom, nastavu stalno treba obogaćivati novim sadržajima i raznolikošću, a učenike aktivirati i pomoći im da sami postave svoje ciljeve. Također, veoma je bitno poticati učeničku radoznalost. U istoj anketi učenici su u izboru svojih uzora profesore postavili na posljednje mjesto, iza sportaša i prijatelja. Što mislite da doprinosi takvom stavu? Rezultati su takvi jer je uloga nastavnika danas uvelike izmijenjena u odnosu na neka prošla vremena. No, tome pridonose promjene u društvu i stavu ljudi općenito. Nažalost, škola učenicima danas često predstavlja svojevrsni teret pa sve što se ubraja u školstvo stavljaju po strani. S druge strane, sport i prijatelji ili, pak, medijske ličnosti predstavljaju im zabavu i opuštanje pa uzore vide u osobama povezanima za to. Koje su, po Vama, kvalitete dobroga nastavnika? Postoji niz osobina koje bi kvalitetan nastavnik trebao imati. Izdvojio bih, svakako, puno razumijevanja za učenike, komunikativnost, prilagodljivost, uvažavanje učeničkih potreba, mogućnosti i sposobnosti, tolerancija. Na kraju, uspješan nastavnik mora voljeti svoj posao, a kad je to tako, onda se vide i rezultati. Što biste poručili učenicima koji tek upisuju našu školu? Srednja škola Ludbreg mala je i mlada škola, ali škola s puno potencijala i s ozračjem u kojem vlada razumijevanje, poštivanje, tolerancija i timski rad. Osim toga, naša škola nudi niz izvannastavnih aktivnosti gdje učenici mogu iskoristiti sve svoje potencijale. Na kraju, to je škola prepuna uspjeha na koje smo naročito ponosni, a naši budući učenici također mogu postati dio jedne vrlo uspješne priče.

6 15 Natjecanja i smotre - kronika Opisujemo sustave Krajem ožujka godine održalo se državno natjecanje i smotra Opisujemo sustave u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje te Hrvatskog interdisciplinarnog društva. Domaćini smotre bili su učenici i profesori Gimnazije Vladimira Nazora u Zadru koji su nas srdačno ugostili u svome gradu i školi te pripremili prigodan program dobrodošlice kojim su odagnali sav strah i tremu sudionika. Ključ je ovog natjecanja uočavanje, opisivanje i razumijevanje sustava iz naše okoline pri čemu se primjenjuju znanja iz različitih područja. Ocjenjuje se pismeni rad, zatim problemski zadatak i desetominutno izlaganje vlastite teme. Natjecatelj je najviše mogao osvojiti 100 bodova. Prvih desetero na ljestvici po zbroju bodova iz pismenog rada i problemskog zadatka nastavilo je natjecanje, dok je drugih desetero učenika svoja izlaganja održalo u sklopu smotre, među kojima smo bili Gordan Grden i ja. Temom svoga rada Život je psihologija željela sam istaknuti kako je psihologija svuda oko nas, opisujući različite psihološke pojmove potkrijepljene primjerima iz svakodnevnog života. Gordan je predstavljao svoj rad pod nazivom Solarno stablo opisujući višestruku važnost stabla koje se nalazi na Trgu Svetog Trojstva u Ludbregu. S nama je u Zadar išao naš mentor, profesor informatike Saša Petrinić, s kojim smo zajedno šećući gradom otkrivali njegove povijesne i prirodne ljepote. Natjecanje mi se veoma svidjelo upravo zato što svaki učenik može izložiti temu koja njega zanima te drugima prenijeti svoje znanje. Također, stekla sam nove prijatelje te upoznala mnogo mladih i ambicioznih ljudi koji znaju što žele u životu. Velik je užitak prisustvovati natjecanju gdje sami sudionici razmišljaju u zanimljivim smjerovima te iskazuju svoje znanje van područja školskog obrazovanja. Pozivam vas da proučite pravila natjecanja i tematiku prošlogodišnjih radova te se iduće godine uključite u natjecanje Opisujemo sustave s novim originalnim temama svoga rada. Vjerujte mi, neće vam biti žao! Draženka Detelj, 4. a English All Around Srednja škola Ludbreg pridružila se krugu od tridesetak odabranih škola iz cijele Hrvatske sudjelujući na natjecanju English All Around, festivalu u organizaciji Privatne umjetničke gimnazije te Hrvatsko-američkog društva. Iako se radi o natjecanju, cilj je organizatora, ponajprije, poticanje i promocija učenja engleskoga jezika u školama kroz niz kreativnih izazova (challenges) u kategoriji Drama, Movie, Song, Story, Spelling i Speaking. Tema ovogodišnjeg festivala, Sustainable tourism for development, odabrana je jer je UN godinu proglasio godinom turizma. Učenice 3. e razreda, Janja Djura, Gabrijela Kajzogaj i Paula Petak, prihvatile su "challenge" te uz mentorstvo razrednice i profesorice engleskoga jezika Ivane Pomahač prijavile svoje kreativne uratke u kategorijama Movie i Story. Prvo je naše sudjelovanje na ovom festivalu engleskoga jezika bilo izuzetno uspješno. Janja Djura pjesmom Tourism osvojila je 2. mjesto u kategoriji Story Challenge gdje su radove učenika srednjih škola ocjenjivali londonski dramaturg i redatelj Andrew Whyment te spisateljica Marija Pasanec iz Hrvatsko-američkog društva. Ovo natjecanje bilo je jedno od najboljih iskustava mog života, rekla je Janja Djura istaknuvši: Nije se ni činilo kao natjecanje, nego kao festival na kojem su suci ljudi različitih pozadina i iskustava koji su za nas imali konstruktivne kritike i savjete koji će nam, svakako, trebati u životu. Najviše od svega, zahvalna sam im što su iz svog užurbanog i pretrpanog života uzeli malo vremena da bi nama, mladim ljudima, potencijalnim umjetnicima, dali snage i poticaj da nastavimo raditi ono što volimo. Učenice su provele dva dana u Zagrebu, upoznale nove prijatelje, prošetale centrom grada, stekle nova znanja i dobile poticaj da poboljšaju svoj engleski te se s još boljim radovima prijave na festival i sljedeće godine. But, that's another story...

7 Natjecanja i smotre - kronika 26 Međunarodno natjecanje iz matematike i fizike u Poljskoj Učenici naše škole sudjelovali su 10. travnja na II. međunarodnom natjecanju iz matematike i fizike u Wieluniu u Poljskoj. Školu su predstavljale dvije učenice 3. a razreda, Eva Horvat i Ana Majić, te učenik 4. a razreda Bruno Pilošta. U pratnji učenicima bili su ravnatelj Josip Zdelar, nastavnik matematike i fizike Damir Cikač i nastavnica poljskog i njemačkog jezika Vanda Jezernik. Na natjecanju je sudjelovalo pedeset osam učenika koji su se natjecali u tri kategorije, učenici škole domaćina, učenici poljskih škola i učenici iz inozemstva. Zadaci su bili na engleskom jeziku, a naši učenici Eva Horvat i Bruno Pilošta u završnici su se s učenikom iz Latvije borili za 3. mjesto, ali su, nažalost, izgubili i podijelili odlično četvrto mjesto. Na natjecanju su sudjelovali učenici iz deset najboljih poljskih srednjih škola, učenici iz Ukrajine, Rumunjske, Latvije i Hrvatske. Osim odmjeravanja znanja iz matematike i fizike, bila je to prilika za upoznavanje zemlje i običaja te za sklapanje novih prijateljstava. Domaćini su za učenike i njihove pratitelje iz Hrvatske organizirali izlet u Zakopane. Državno natjecanje u kategoriji Tokar i srodna zanimanja područja obrade i montaže Prvi put na državnom natjecanju u sektoru strojarstva, svog predstavnika imala je i Srednja škola Ludbreg. Karlo Keretić učenik je 2. d razreda smjera CNC operater. Natjecanje se održalo u Strojarskoj školi za industrijska i obrtnička zanimanja u Rijeci. Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za strukovno obrazovanje Republike Hrvatske i obrazovanje odraslih organizatori su natjecanja koje je koncipirano u dva dijela. Prvi je dio praktičan izradak (izradak dijela na tokarskom stroju), dok je drugi dio pismena provjera (provjera teorijskih znanja). Karlo Keretić osvojio je 14. mjesto, iako je velik uspjeh što smo se uopće plasirali na državno natjecanje, a osim toga, Karlo ima prilike popraviti svoj rezultat iduće godine, s obzirom na to da su većinom 3. razredi sudjelovali na natjecanju. Svakako da sam zadovoljan rezultatom, posebno teorijskim dijelom, dok praktični dio trebamo još malo vježbati za bolji rezultat. Ono što me posebno veseli jest interes učenika za strukovno zanimanje tokar i velik broj natjecatelja iz naše županije na državnom natjecanju, izjavio je mentor Željko Posavec. Učenici su posjetili turističko središte u Tatrama, razgledali neuobičajenu drvenu arhitekturu, uživali u prekrasnim planinskim vrhovima i skakaonici koja je najstarija i najveća u Poljskoj. Dan poslije natjecanja domaćin je za natjecatelje iz inozemstva organizirao cjelodnevni izlet u Varšavu. Razgled grada sa stručnim vodstvom, kako tvrde učenici, sve je oduševio jer su posjetili mnoge važne znamenitosti te dvomilijunske poljske prijestolnice. Zadnji dan boravka u Poljskoj proveli su u školi gdje su za njih bile organizirane radionice iz matematike, fizike, kemije, biologije i stranih jezika. Posebno je zanimljivo bilo predstavljanje učenika domaćina i njihovih hobija. Zainteresirani učenici mogli su poslijepodne posjetiti gradski muzej i otići u obilazak grada. Vratili su se u domovinu puni dojmova i bogatiji za poneko iskustvo i prijateljstvo. Već se vesele i pripremaju za natjecanje sljedeće godine!

8 17 Natjecanja i smotre - kronika Županijska smotra LiDraNo Na županijskoj razini smotre Literarnog, dramskoscenskog i novinarskog stvaralaštva 2017., učenici Srednje škole Ludbreg postigli su hvalevrijedan i zapažen uspjeh. Izvrsno su se predstavili skupnim scenskim nastupom prikazavši osuvremenjenu dramatizaciju Perivoja od Slave Petra Zoranića koji donosimo u književnom prilogu Falačec, a pozornost stručnog ocjenjivačkog povjerenstva i javnosti privukli su i prošlim brojem školskoga lista koji su predstavljale Ivana Đuran i Janja Djura te radijskom emisijom, radovima koji su predloženi za državnu razinu Lidrana. Prijepis radijske emisije Bijele starke koju su ostvarili Draženka Detelj, kao urednica i voditeljica, i Luka Kefelja, kao snimatelj i voditelj, donosimo u nastavku članka, zajedno s Draženkinim kratkim osvrtom. Planinu će pomaknuti onaj tko je na početku pomicao kamenčiće. Domaćin smotre Lidrano bila je Prva Gimnazija Varaždin koja nas je toplo ugostila. Luka i ja zajedno smo snimili radijsku emisiju te se plasirali na županijsko natjecanje gdje je sve okupljene iznenadila činjenica kako smo čitavu emisiju snimili mobitelom. Tajna se krije u tome što je Luka snimku emisije obradio u programu koji smo koristili na satu informatike. Iako je naš rad primio puno pohvala i bio predložen za Državno, ipak nas nisu pozvali, kao, nažalost, ni jednog predstavnika Varaždinske županije iz drugih kategorija. To nas je malo rastužilo, međutim, puno nam je značila pohvala svih članova žirija koji su činili iskusni novinari, radijski voditelji i književnici. Drago mi je što sam sudjelovala na natjecanju koje cijeni kreativna i umjetnička razmišljanja kroz koja mladi mogu izraziti svoje misli, želje i stavove. Draženka Detelj Samo onaj tko je okusio žar borbe i sladak okus pobjede, može tvrditi da se isplati iznijeti tamnu stranu medalje kako bi zablistala u svom punom sjaju, a sve zato što zna da govori istinu. Dobra večer, poštovani slušatelji! U emisiji Srednje škole Ludbreg Bijele starke s vama su Draženka Detelj i Luka Kefelja. Večeras ćemo govoriti o uspjehu. Kako ga postići i zadržati? Označuje li se medaljom ili osobnim zadovoljstvom? Odgovore na ova pitanja donosimo u nastavku emisije u kojoj ćete čuti promišljanja i iskustva naših kolega učenika i Mladena Levaka, umjetnika i radijskog voditelja. Prezentirat ćemo vam rezultate ankete, podijeliti s vama zaključke zanimljivih znanstvenih istraživanja te misli poznatih osoba. Uspjeh je širok pojam, ali i individualan. Jedni uspjehom smatraju razred završiti s odličnim, dok je drugima važnije osvojiti pehar ili medalju na sportskom natjecanju. Upravo ovakvo razmišljanje potvrdilo je 110 ispitanika ankete o uspjehu koju smo proveli u svojoj školi i bližoj okolici. Analiza ankete pokazuje da je većina ispitanika u dobnoj skupini od 15 do 20 godina uspješnu osobu opisala kao onu koja je osvojila puno nagrada, medalja i priznanja. Na moje iznenađenje, muškarci zrele dobi u većini su se izjasnili da je uspješna osoba ona koja osnuje obitelj. A žene iste dobne skupine odgovorile su da je to ipak osoba koja završi fakultet. Moramo napomenuti da je mnogo ispitanika na to pitanje napisalo vlastiti odgovor, od kojih najzastupljeniji potvrđuju da je uspješna osoba ona koja je ostvarila svoje ciljeve, koja je sretna i zadovoljna sobom. Kad smo ih upitali tko prema njihovom mišljenju ima veće mogućnosti za uspjeh, muškarci ili žene, većina se odlučila za muškarce. Ali su muškarci većinu odgovora na ovo pitanje dali u korist ženama. Unatoč tomu, naši su ispitanici među prve tri najuspješnije osobe izabrali muškarce, i to Bila Gatesa, Christiana Ronalda i Stephena Hawkinga. Rezultati ankete odlično dokazuju koliko je teško definirati pojam uspjeha te da je njegovo poimanje različito s obzirom na dob i spol. Mnogi ljudi uspjeh identificiraju sa slavom, dok važnu ulogu ima i medijska zastupljenost. Da biste bili uspješni u onome čemu ste posvetili život, bilo da se radi o upisu na fakultet, pronalasku posla, polaganju ispita, zasnivanju obitelji, morate biti uporni i posvećeni zacrtanom cilju. Upornost, marljivost i strpljivost tri su ključne osobine koje bi svaka uspješna osoba morala posjedovati. Zapravo, bez toga trojedinstva, uspjeh je nemoguće postići. Dokazuju to i brojna psihološka istraživanja, primjerice, kako je upravo strpljivost, odnosno, sposobnost odgađanja trenutnog zadovoljstva u ime nekog vremenski udaljenijeg, ali vrjednijeg cilja, jedan od značajnih pokazatelja budućeg uspjeha. Rezultati najnovijeg istraživanja provedenog na stanfordskom sveučilištu pokazali su da je za uspjeh mnogo važniji stav nego koeficijent inteligencije. A nije nevažno čak ni to kako se osoba zove. Naime, na temelju istraživanja o tome kako fonetske osobine utječu na konotaciju riječi, znanstvenici tvrde da fonološka struktura imena pokazuje koliko ćemo ljudima biti simpatični. Zastupljenost svjetlijih i viših tonova osobno ime čine ugodnijim, dok tjesnačnici i praskavci unutar imena stvaraju nelagodu pa takva imena nose negativnu konotaciju. Rezultati jednog takvog istraživanja potvrđuju precizna predviđanja izbornih rezultata. Na temelju toga i Tolkien je stvorio nove jezike za svoje vilenjake i orke u Međuzemlju. A slično se, tvrde znanstvenici, postavljamo i u odnosu prema tradicionalnim i modernim imenima, pri čemu se uspjeh češće povezuje s tradicionalnima. Što je sve potrebno za uspjeh, doznat ćemo

9 Natjecanja i smotre - kronika 82 iz prve ruke od naše sugovornice Ive Gerić, ludbreške hrvačice koja je osvojila mnoštvo medalja na raznim natjecanjima diljem Europe. - Koliko puta tjedno treniraš kako bi postigla ovakav uspjeh? - Treniram svaki dan, ovisno o tome koliko mi je natjecanje blizu, kada je natjecanje bliže, treniram dvaput na dan. - Gotovo svi ispitanici ankete, koju smo proveli pripremajući se za ovu emisiju, smatraju da je lakše uspjeti nekome iz veće sredine. Kakvo je tvoje iskustvo? - Mislim da da, ali ne mora biti, zato što je ljudima iz veće sredine sve bliže, ne trebaju pola dana provesti u automobilu da bi negdje došli. - Što bi poručila mladima, koja je tajna uspjeha bez obzira na polje u kojem taj uspjeh mogu ostvariti? - Samo trebaju biti uporni. Zanimljivo je promatrati kako su poznate osobe kroz povijest promišljale o uspjehu. Stara kineska poslovica opominje nas da će planinu pomaknuti samo onaj tko je na početku pomicao kamenčiće. Takva skromnost i poniznost vodi nas prema poznatom Šimićevom stihu: I svaki uzlet opet se završava na zemlji. Mudrost takvog hoda pjesnik Miroslav Antić izrazio je stihovima: Pronađi nove svjetove/ i izatkaj im nebo./ I podari im zrak/ da dišu i da ožive./ Ali nikad ne zaboravi/ kako se korača po zemlji./ Samo tako se možemo/ jedan drugom približiti. Približavajući se u labirintima knjiga ovim mudrim izrekama, susreli smo i gospodina Mladena Levaka, umjetnika, urednika i dugogodišnjeg radijskog voditelja i zamolili ga da s nama podijeli svoje geslo, iskustvo koračanja prema vrhu. - Prije svega, da bi uspio, moraš voljeti ono što radiš, to je najosnovnije. Naravno, treba cijelog života učiti, učiti, učiti, to je geslo uspjeha. Ono na što mnogi danas zaboravljaju, posebice ljudi koji stoje sa strane, samo gledaju i dive se tuđim uspjesima, jest druga strana medalje. Nedavno je snimljen film o obitelji Kostelić čije je dostignuće tražilo mnogo odricanja i požrtvovnosti za postizanje tako cijenjenog uspjeha u skijanju. Zato je dragocjena rečenica koju u filmu izgovara Ivica Kostelić: Žaliti se na srebrnu ili brončanu medalju može samo onaj tko nije vidio tamnu stranu medalje. Medalja, sama po sebi, nije uspjeh. Uspjeh je život čovjeka koji iza medalje stoji, a za to nije dovoljno samo postići uspjeh, o čemu svjedoči misao književnika Luigija Pirandella: Lakše je biti junak nego čestit čovjek. Junak se mora biti samo jednom, a čestit čovjek uvijek. U njegovim se riječima nazire odlično, možda i ključno, pitanje: Isplati li se? Odgovor ćemo potražiti od naših gostiju, učenika Srednje škole Ludbreg koji su prošle godine u Leipzigu osvojili naslov svjetskih prvaka u robotici. S nama su Antonio Vlahović i Ivan Jovanović. - Kako ste se osjećali kada ste subotama u školi radili dok su vaši kolege još duboko spavali? - Nije nam bilo baš svejedno, ali znali smo da bez truda nećemo ostvariti svoje ciljeve. - Je li bilo trenutaka kada ste htjeli odustati od svog nauma? - Put do postizanja odličnih rezultata uvijek sadrži i neke poraze, nervozu, pa i strah, ali pobjeđuju oni koji ne odustaju. - Što vam je bio cilj? Jeste li željeli postati slavni? - Cilj nam je bio u robotici da se plasiramo među deset najboljih ekipa na svijetu, a u Ideji godine cilj nam je bio da dođemo do finala. Nije nas toliko privlačila slava, koliko nas je privlačilo to da pomognemo ljudima kojima je to potrebno. - Baš zbog toga mi se svidjela ideja o invalidskim kolicima koja izbjegavaju prepreke jer uspjeh i slava nije sama sebi svrha i, zapravo, ne vrijedi mnogo ako svijet ne čini boljim i ljepšim mjestom za život. - Budući da u školi postižete zavidne rezultate, ne samo u području robotike, Antonio je spomenuo ideju s kojom ste osvojili 2. mjesto u Hrvatskoj na natjecanju u poslovnom planiranju, isplati li se sav taj trud? - Mislim da se isplati jer su nas već sad neke tvrtke zvale da bi nas zaposlile. - Trud se uvijek isplati. - Samo onaj tko je okusio žar borbe i sladak okus pobjede, može tvrditi da se isplati iznijeti tamnu stranu medalje kako bi zablistala u svom punom sjaju, a sve zato što zna da govori istinu. Hvala na razgovoru i želimo vam mnogo uspjeha u ostvarivanju novih ideja! Već smo spomenuli film o obitelji Kostelić koji iskreno preporučamo pogledati, a svima koji želite krenuti u borbu za životnim dostignućima, preporučamo i kratkometražni motivacijski film Hrvatskog nadzemlja pod nazivom Usudi se koji možete pogledati na youtubeu. Kad smo kod filma, Bruce Lee ima izvrsnu poruku za sve nas: Uvijek budi svoj, izrazi se, imaj vjere u samoga sebe. Nemoj ići i tražiti neku uspješnu ličnost kako bi je kopirao. Dragi slušatelji! Hvala vam što ste i večeras bili s nama. Vođeni duhovitom, ali dubokom, izrekom Alberta Einsteina: Ako je A uspjeh u životu, onda je A = X + Y + Z. X je rad, Y je igra, Z je držanje jezika za zubima! Slušali ste emisiju za mlade Bijele starke koja je bila posvećena traganju za uspjehom. Neka nas u tome vodi geslo naše škole: Znanje i rad ključ su uspjeha! Srdačno vas pozdravljaju urednici i voditelji emisije Draženka Detelj Luka Kefelja. Do slušanja! Krenuli smo u nešto što se ne događa često, za što treba mnogo snage, truda i strpljivosti slušanja. Svatko od nas ima ponešto od toga, ali mi činimo jednu cjelinu, dramsku skupinu Falačec. Počelo je sve od dogovora. Morali smo napraviti jedan veliki korak, uzeli smo poeziju koju je trebalo pretvoriti u dramski tekst. Vježbali smo šest mjeseci, tjedno dva dana po tri do četiri sata s odvažnošću da uspijemo jer mi to možemo. Naravno, osim napornog rada, bilo je na probama i zabave, ponekad do te mjere da, jednostavno, naša mentorica nije znala hoćemo li uspjeti. Tijekom triju tjedana prije Lidrana dali smo maksimum od sebe, nalazili smo se čak i subotama. Vježbali smo, vježbali i napokon uspjeli. Došao je i dan kada smo krenuli prema Varaždinu. Kad smo stupili na pozornicu, trema je nestala. Nije bilo straha, bilo nam je super, izvrsno smo se proveli, a prije svega, zabavili. Neki od nas stekli su vrijedno novo iskustvo, a drugi su, pak, upotpunili svoje dotadašnje iskustvo. Hvala profesoricama što su našle vremena za nas, vježbale s nama i bile strpljive. Ana Blagaj i Zoran Bernat

10 19 Osvrt Debatni klub Ludens Piše: Silvija Šarec Debatni klub Ludens već drugu godinu uspješno, u raznim prilikama, predstavlja Srednju školu Ludbreg, kako na međužupanijskim natjecanjima u Zagrebu, tako i u zavičaju, gostovanjima u ludbreškoj knjižnici. S ovih manifestacija fotografijama prenosimo djelić atmosfere, a s međužupanijskog natjecanja osvrt o nastupu Ludensica Marte Šestak, Viktorije Hadari, Ane Blagaj, Silvije Šarec, Ivane Gašparić i Tonke Jerbić. Subotnje jutro dočekale smo s uzbuđenjem jer je za neke od nas ovo zadnje debatno natjecanje u srednjoj školi. Odmorene smo se našle na željezničkoj postaji u Ludbregu i nestrpljivo čekale prvi vlak koji nas je odveo u još jednu debatnu avanturu. Kako je vlak kasnio, početak natjecanja čekao je samo naše dvije ekipe (hvala im na tome). Objavljena je ad hoc teza ODSD maloljetnici ne bi trebali imati profile na aplikacijama koje se temelje na razmjeni fotografija (Instagram, Snapchat). Nakon prvotnog šoka od žurbe da stignemo na vrijeme, sat vremena pripreme za negaciju teze iskoristile smo najbolje što smo znale da bi naša argumentacija imala smisla. Imala je smisla, ali obje ekipe junački i za dlaku su izgubile u prvom kolu. Slijedila je druga ad hoc teza, teška za potvrditi (što se vidjelo i u rezultatu) ODSD je za djecu važniji uspjeh od njihove sreće. Jedva smo dočekali ručak te se odmorili nakon iscrpljujućih prvih kola. Sljedeća 4 kola bila su na tezu koju smo naporno pripremali mjesec dana ODSD bi građani o promjenama poreza trebali odlučivati putem referenduma. Naši argumenti bili su dotjerani gotovo do savršenstva jer je ekipa Ludens 1 (Ana, Viktorija i Marta) dobila 2 debate, a ekipa Ludens 2 (Tonka, Ivana i Silvija) odnijela čak 3 pobjede. Osjetile smo napredak u svojim govorima i borile se svim srcem. Nakon napornog dana, kupile smo večeru, otišle u hostel i uvježbavale svoje govorničke vještine igrajući Alias zajedno s debatanticama iz Prve gimnazije Varaždin s kojima smo sklopile nova prijateljstva. Sljedeće jutro, umorne zbog promjene sata unazad, došetale smo do X. gimnazije i spremile se za još 2 kola na zadanu tezu. Ispunile smo ankete za vrednovanje sudaca i zadovoljne otišle na ručak isprobavajući različite vrste hrane. Uživajući u predivnom sunčanom danu, provele smo vrijeme do polaska vlaka za Ludbreg na zagrebačkom Tomislavcu upijajući zrake sunca i obilježavajući trenutke fotografiranjem u prirodi. Oprostile smo se sa Zagrebom i otišle svojim kućama ispunjene i zadovoljne napretkom te novim prijateljstvima. Zahvaljujemo profesorici Katici Stažić koja se trudi oko nas i potiče nas na razvoj naših istraživačkih moći kojima se služimo da bismo obogatili svoje opće znanje. Upravo debata otvara nove vidike i, zahvaljujući njoj, smatramo da smo (barem u govorničkom smislu) spremne za svoje buduće školovanje i nadolazeći život koji je pred nama.

11 Biti ili ne biti Tijekom ove nastavne godine učenici Srednje škole Ludbreg uputili su se na brojna putovanja u sklopu terenske nastave, od kojih izdvajamo jedan osobit putopis iz Zagreba, s napomenom da nije za ljude koji ne razumiju sarkazam. Uvjerite se u nastavku. Danas je dan kada se 4. a osjeća poput Werthera, u patnji se uputio na terensku nastavu iz hrvatskog jezika. Kročivši na zagrebačko tlo, započele su njegove muke. Borio se protiv lošeg vremena kao Don Quijote protiv vjetrenjača. Prvu prepreku na koju je naišao brzonogi 4. a, baš poput Ahileja, naznačila je gomila ljudi na Interliberu. No, poput Candidea, naš je tim na taj veliki sajam knjiga gledao optimistično, bio je svjestan da se upušta u jednu veliku avanturu. Među tolikim izborom knjiga, naš se um pomutio kao pjesniku Baudelaireu. Ljudi su bili očarani sajmom te su kupovali knjige kao da je Black Friday u Americi. Nakon agonije Interlibera, ušli smo u drugi krug pakla nošeni vihorom koji ne prestaje. Lutajući gradom Zagrebom, ostavljeni na milost i nemilost hladnoj kiši, prošli smo Ilicom i osjetili hladnoću zagrebačkih ljudi i njihovih gorkih pogleda, baš poput stranaca. Kad smo se prvi put približili kipu bana Josipa Jelačića, gledali smo ga ćudljivo kao roditelji Gregora Samsu nakon preobražaja. Doista, bili smo zatečeni tom veličinom. Zbog lošeg vremena nismo posjetili važnije dijelove grada poput Cvjetnog trga, Zrinjevca i Kaptola. Uistinu, pomalo smo žalosni radi toga, ali kao Pomet Trpeza prilagodili smo se tom strašnom vremenu i uputili se u jedne od najposjećenijih civilizacijskih krugova grada kafiće. Već izmorene i izmučene, moćna je sila vukla do Muzeja iluzija. Zaintrigirani filmom Now you see me (Majstori iluzije) shvatili smo kako u tome muzeju postoji nemoguće. Soba veličine podsjetila nas je na Gundulićeve stihove: Tko bi gori, eto je doli, a tko doli, gori ustaje. Bili smo očarani i sobom zrcala u kojoj smo se, kao Luj XIV., narcisoidno selfierali. Izašavši iz te magične prostorije, u glavi nam je zvonio stih Tina Ujevića: Noćas se moje vjeđe pote, moje misli san ozari, umrijet ću noćas od ljepote. Putopis 10 2 Iz nadrealnosti vratili smo se u realnost življenja dolaskom u teatar Kerempuh gdje su slavni Bitorajac i Filipović uprizorili komične scene surove ljudske stvarnosti. Prikazujući nam kako su etape ljudskog života samo reality show u kojemu čovjek radi sve da bi ispunio tuđa očekivanja i živio život po tuđim normama, dok zaboravlja na pravu bit života, to jest, iskon sebe, osvijestili smo problem današnjeg modernog čovjeka. Glumci su nas oduševili svojom izvanrednom izvedbom, zavidnim opusom stranih riječi (srpskih, makedonskih i slovenskih), smislom za humor, šarmantnošću te, na kraju, najviše od svega, svojom ljudskošću. Shvatili smo da su oni kao i mi, ljudi, samo što posjeduju mogućnost preobrazbe na mnogo više polja koja svi mi, možda, nećemo dokučiti. Ali, i ne moramo jer onda ne bismo ušli u kazalište, zar ne? Za kraj ćemo samo zaključiti da je ovoj ekipi terenska nastava bila vrlo edukativna. Naučili smo kako preživjeti u Zagrebu i kako fizički i psihički opstati. Vođeni poučnim iskustvom, hvala Vam što ste nam omogućili da provedemo ovako lijep dan! Brzonogi 4. a

12 11 1 Pregled školskih aktivnosti Pišu: Janja Djura i Nikolina Bestijanić Vježbenička tvrtka Vodovia d.o.o. Vježbenička tvrtka bavi se prodajom i iznajmljivanjem aparata za vodu (s dodacima) na veliko, vježbeničkim tvrtkama registriranim u Središnjem uredu vježbeničkih tvrtki. Svaki učenik zadužen je za određenu organizacijsku jedinicu koju čine voditelj odjela i njegovi referenti. Odjeli su raspodijeljeni na odjel menadžmenta, financija, upravljanja ljudskim potencijalima, odjel prodaje, marketinga i nabave. Kao mjesto poslovanja koriste informatičku učionicu Srednje škole Ludbreg koja je opremljena svom potrebnom tehnologijom za poslovanje tvrtke. Učenici, odnosno zaposlenici tvrtke, sami izrađuju sve potrebne materijale i dokumente koji im služe u radu, što uključuje poslovni plan, izradu plakata, cjenika ili provođenje anketa. Zadnju anketu proveli su na području grada Ludbrega ispitujući prolaznike, a na temelju prikupljenih podataka, cilj im je bio pridobiti informacije o učestalosti konzumiranja vode. Kao i svaka vježbenička tvrtka, dobili su mogućnost odabira tvrtke partnera te su suradnju sklopili s tvrtkom WDF koja se bavi prodajom i najmom aparata za vodu (Studena) i kavu (Julius Meinl), Vodu kao piće koriste sve osobe, od najmlađih do najstarijih, stoga smo odlučili prodavati čistu, izvorsku vodu u galonima vježbeničkim tvrtkama, rekli su članovi tvrtke koja na tržištu postoji od rujna godine pod nazivom Vodovia d.o.o., a čine je učenici 3. e razreda, ekonomisti, i njihova voditeljica, nastavnica ekonomske grupe predmeta Irena Vađunec. Vodovia d.o.o. Osjeti svježinu u svakoj kapi! što im je, kako kažu, blisko, s obzirom na to da posluju u istoj djelatnosti. Tvrtka Vodovia d.o.o vrlo je uspješna tvrtka ludbreških srednjoškolaca jer njome rukovode mladi, elokventni ljudi kojima se otvaraju mnoge poslovne prilike, što nas iznimno veseli. Uče, usavršavaju se i posluju. Gabrijela Kajzogaj i Paula Petak VolOnTiRaj Igrom riječi, točnije slova i slogova, ove se školske godine Srednja škola Ludbreg o- bogatila za još jednu izvannastavnu aktivnost kojoj je cilj pobuditi, njegovati i razvijati socijalne kompetencije i vještine naših učenika. S radom je započeo Volonterski klub Srednje škole Ludbreg. Predvođeni vjeroučiteljicom Petrom Gal, unijeli su dašak svježine, pažnje i susretljivosti u našu sredinu, u što ćete se uvjeriti kada pročitate u kojim su se sve situacijama založili da svijet oko sebe učine boljim i ljepšim.

13 Pregled školskih aktivnosti 12 2 Od kada je klub započeo djelovati, prijavljeno je 15 učenika aktivnih volontera koji se redovito uključuju u razne aktivnosti i akcije. Primarni je cilj kluba razvijanje empatije i osluškivanje potreba vršnjaka, škole te pomaganje kroz konkretne akcije konkretnom čovjeku s problemima i poteškoćama. Od početka školske godine klub je imao 13 akcija te surađivao s ludbreškim Crvenim križem, Udrugom umirovljenika, profesorom Željkom Posavcem te nastavnicama prehrambene i poljoprivredne grupe predmeta i ostalim nastavnicima. Kroz neke akcije prikupljali su novčane donacije za potrebe učenika čije obitelji su u potrebama te namirnice za potrebe korisnika Socijalne samoposluge u Varaždinu. Djelovanjem kluba oživjela je cijela škola jer su volonteri oslikavali školske zidove te su obilježili neke važnije dane, primjerice, Međunarodni dan srednjoškolaca, Sveti Nikola, advent, Dan ružičastih majica, maskenbal. Klub je raspisao i natječaj za školsku himnu, čiji je tekst na poleđini lista, kao i jedna od slika kojima su ukrašeni školski zidovi. Vrijedne volonterke aktivno su se uključile u projekt volontiranja Grada Ludbrega i Udruge umirovljenika Integrativan Ludbreg, prikupljala se donacija rabljenih knjiga za pedijatrijsku ordinaciju u Ludbregu itd. Mnogo je aktivnosti iza nas te više nismo mali, već svakom akcijom rastemo jer je u svakoj akciji sudjelovao svaki učenik škole, kao i nastavnici koji su se nesebično uključivali. Svi su radosni dionici kluba jer radosno je srce svakog darivatelja, rekla je voditeljica volonterskog kluba Petra Gal dodavši da planova ima još mnogo, nažalost i potreba, no osvješćivanjem i pozivanjem na budnost, svijet nije siv, ni crn, već postaje bolje mjesto za život. Fotografijama s maskenbala, Dana ružičastih majica, oslikavanja školskih zidova i akcije PS4 FIFA 17 Gaming week, humanitarnog igranja na konzoli Playstation 4 u organizaciji 2. d razreda i uz podršku Volonterskog kluba, gdje je svaki natjecatelj umjesto novčane kotizacije trebao donirati živežne namirnice ili druge artikle koji su poklonjeni Socijalnoj samoposluzi Kruh sv. Antuna u Varaždinu, željeli bismo prenijeti dašak atmosfere koju novoosnovani Volonterski klub ostvaruje. Sudjelovanju u zanimljivoj akciji koja je nazvana Igraj se i pomogni pridružilo se mnogo učenika iz različitih usmjerenja naše škole. Akcija je nadmašila sva očekivanja te je prikupljeno mnogo namirnica. Što se tiče rezultata koji je u ovakvim akcijama u drugom planu, pobijedio je učenik 2. d razreda Nino Leš. U velikom finalu svladao je razrednika i organizatora akcije prof. Željka Posavca. Istoga dana, kreativni volonteri kluba VolOnTiRaj odlučili su darovati svoje vrijeme, energiju i talent za oslikavanje školskih zidova. Učenice Lea Kramar, Tamara Matulić, Ines Kovač, Ana Majić, Ivana Đuran, Marta Šestak i Ana-Marija Lilek, u skladu sa svojim slobodnim vremenom i obvezama u školi, odlučile su privesti kraju svoja umjetnička djela ili započeti neka nova.

14 13 1 Istraživanje Piše: Viktorija Hadari Kreativnost slobodnog vremena SKRIVENI TALENT EKONOMISTICE NICOL SINKOVIĆ Sve je počelo godine kada je Nicol Sinković, sa samo sedam godina, zakoračila u svijet umjetnosti. Od malih nogu zanimale su je skulpture i način na koji se one stvaraju. Bila sam mala i znatiželjna, voljela sam ručne radove, željela sam postati dio umjetnosti, rekla je naša Nicol. Za nju to je raj duši, opušta je i smiruje te joj povećava koncentraciju, bolje se osjeća. Nicol nam je ispričala na kakve sve izložbe ide i što se tamo sve događa. Imala sam puno izložbi, na svakoj sam uvijek najmlađa osoba koja ima vlastite ručne radove. Izložbe se održavaju zato da steknemo novo iskustvo, novi način gradnje radova te društveno i radno ozračje. Svake godine na izložbi ocjenjivačko povjerenstvo bira najljepši i najkvalitetniji rad, naravno, bira i najbolji način izradbe. Od ove godine počela je izrađivati na kolu i paljenjem mase u vatri. Time je ostvarila vrlo velik uspjeh. Nicol priželjkujemo mnogo uspjeha u radu, a nadamo se da će fotografije nekih od njezinih skulptura, kao i njezin primjer, i vas potaknuti da se upustite u kreativne vode. ANITA PETRIĆ, PJESNIKINJA U SRCU Pjesništvo nije samo puka riječ iza koje se kriju letimično smišljeni stihovi. Pjesništvo je strast, ljubav, čežnja način života, rekla je Anita Petrić, učenica 2. razreda gimnazije, nadodavši: Potaknuta problemima prošlosti, ali i suvremenog života, izražavam svoja razmišljanja na neki novi način, pisanjem poezije. Zbog izvrnute stvarnosti i teških situacija u životu, ljudi teže njegovom skončavaju vidjevši to kao najlakše rješenje, stoga su moji stihovi najčešće prožeti tematikom prolaznosti života. Svim svojim vršnjacima dala je i savjet o pisanju istaknuvši potrebu uviđanja detalja koje treba znati pretočiti u riječi. Za to je, prema Anitinom iskustvu, nužan bogat rječnik koji će doprinijeti kvalitetnoj poeziji i afirmiranju novih pjesnika o kojima je Antun Branko Šimić zapisao čuvenu misao: Pjesnici su čuđenje u svijetu. Oni idu zemljom i njihove oči velike i nijeme rastu pored stvari. Bez pjesništva, život bi bio samo puste sanje, beznadno lutanje i beskrajno traganje za savršenstvom, zaključuje Anita i poručuje: Ako se još niste okušali u pjesničkim vodama, definitivno si trebate dati šansu. Zvijezde su nepredvidljive, a život još više. Otpustite kočnice i krenite u avanturu života jer svi su ljudi pjesnici u srcu. Posljednja ruža Ploveći uzburkanim morima na dugome putu Zastane čovjek tražeći nadu već izvrgnutu. I plovi tako čovjek, u nebesa želi da se vine, Vapaj pokuša da utiša dok mu gorka suza mine. Ne želi on da pristane u luku njemu znanu, Korača sve dublje da izbriše i posljednju manu. O kako bešćutno stvorenje hodi zemljom ovom, Vapaj ga sada prati okrunjen krunom bodljikavom. Izgleda da čovjeka kroz putovanje lahor prati, No ljubavi svoje svima on ne mogaše dati. Zbog oholosti svoje on pada sve dublje i dublje, Okovan okovima pakla praćen zvukom zlatne trublje. Da sakrije ponos svoj i u ponor da padne, Umoljena mu duša ožiljke trpi goropadne. Uzevši posljednji crvene ruže dah, Završivši strmovito lutanje svoje, Umrlo je jedinstveno bilo tvoje, Ognjenu dušu pretvorilo u nepovrativi prah. Anita Petrić, 2. a

15 Istraživanje 14 2 Učenici Srednje škole Ludbreg vole se baviti sportom, provoditi vrijeme u prirodi i slušati zabavnu glazbu, a nerado uče i čitaju. Zanimljivi su razlozi zbog kojih bi ili ne bi voljeli postati profesori, a najveći su im uzori roditelji. U sklopu nastave sociologije, bilježili su svoja promišljanja o tome kakvi bi profesori i učenici trebali biti, a najzanimljivije izjave donosimo u nastavku članka. U anonimnoj anketi koju smo proveli za potrebe ovoga članka, sudjelovalo je 99 učenika od 1. do 4. razreda, odnosno 46 % učenika Srednje škole Ludbreg. Pitanja su ankete bila vezana za provođenje slobodnog vremena i školu s ciljem provjere učeničke zainteresiranosti za školske obaveze i njihove zanimacije izvan škole. Rezultati ankete pokazuju da najviše učenika slobodno vrijeme provodi baveći se sportskim aktivnostima (46 %), zatim na Facebooku (25 %) te najmanje na kavi (23 %). Za najbolji kafić u Ludbregu, učenici su odabrali Amadeus (27 %), a najmanje je glasova osvojio Rondo (3 %). Akcija i komedija najdraži su filmski žanrovi, a drama, sa samo 4 % glasova, na posljednjem je mjestu. Na pitanje čitaju li knjige, 69 % ispitanih učenika odgovorilo je da ne čitaju. Najdraža su vrsta onih koji su odgovorili da čitaju ljubići (36 %), zatim pustolovna tematika (13 %) i SF (9 %). 67 % učenika ima hobi, najčešće vezan za sportske aktivnosti ili čitanje knjiga, najslušanija je zabavna glazba (32 % učenika). 78 % učenika mnogo vremena provodi u prirodi te ih se 62 % bavi nekim sportom (najčešće nogometom, rukometom i košarkom). Na pitanje jesu li upisali željeni srednjoškolski smjer, 79 % učenika potvrdno je odgovorilo, no na pitanje koliko često uče, 43 % odgovorilo je: Samo prije usmenog i pismenog, 32 % učenika odgovorilo je da uopće ne uči, a oni koji uče svaki dan ili 2-3 puta tjedno u manjini su, ukupno 24 %. Takvi rezultati pokazuju kako učenici naše škole uče kampanjski ili uopće ne uče. Nadalje, čak 75 % ispitanih dobilo je, prema njihovom mišljenju, nepravednu ocjenu u školi. Nešto više od polovice (56 %) učenika ima najdražeg profesora i najdraži predmet, a za najgori predmet prvo mjesto osvaja matematika s 34 % glasova, zatim slijedi hrvatski jezik i geografija te strukovni predmeti. Na pitanje bi li ikad htjeli postati profesori, učenici su najčešće odgovarali: Možda (69 %), 22 % ne bi željelo raditi u školi, a samo 9 % odgovorilo je potvrdno. Razlozi zašto ne žele postati profesori su: premale plaće, previše obaveza, ne žele imati posla s djecom, nemaju živaca za to te ne žele provesti cijeli život u školi. Oni koji su odgovorili kako bi postali ili možda postali profesori, navodili su da vole djecu, da znaju s djecom ili jer žele biti bolji profesori od onih koje oni sada imaju. Posljednje postavljeno pitanje bilo je: Tko su vam uzori? na što su učenici najčešće odgovarali da su to roditelji (49 %), zatim sportaši (24 %) i prijatelji (22 %), a na posljednjem su mjestu profesori sa samo 4 % glasova. Obrazloženje zašto su im roditelji uzori, učenici su napisali: Žele mi sve najbolje, Uvijek su uz mene, Podržavaju me, itd., a jedna je osoba navela djeda kao uzor: Mnogo sam od njega naučio, od prakse pa sve do ponašanja. Učenici se u slobodno vrijeme bave i fotografiranjem pa je izabrana najbolja fotografija koja, kao i mnoge druge pristigle, potvrđuje rezultate ankete da učenici vole boraviti u prirodi. Autor je fotografije, koja prikazuje prijatelja u šetnji, Dragutin Borko, učenik 2. d razreda. Prema mišljenju učenika Srednje škole Ludbreg, dobar učenik treba: - biti pošten, poslušan, marljiv, snalažljiv, ozbiljan, vrijedan, dobar, pristojan, susretljiv, pažljiv na nastavi, aktivno sudjelovati na satu, uporan u svim preprekama koje mu stanu na put, strpljiv, uzoran, prilagodljiv, kreativan, kulturan, komunikativan, nesebičan, obziran - pomagati drugima, poštivati druga gledišta i mišljenja, imati razumijevanja, biti spreman na suradnju, zalagati se za sebe, poštivati profesore i kolege - biti sposoban iznijeti svoje mišljenje, savjestan za svoje ocjene i postupke, ne glumiti žrtvu (zbog ocjena jer sam je odgovoran za svoje radnje), truditi se, pokazivati zanimanje, poticati suradnju - ne dodvoravati se, ne ometati nastavu, ne varati na testu, slobodno priča, ali u tišini i ne previše. Prema mišljenju učenika Srednje škole Ludbreg, dobar nastavnik treba: - imati puno razumijevanja, znati zainteresirati učenike i imati vještinu prenošenja znanja te biti ravnopravan - biti komunikativan i prihvaćati različita mišljenja - biti iskren, susretljiv, ljubazan, pristupačan, pošten, kreativan, milosrdan i imati pripovjedački stil izražavanja - biti pošten, pametan, strpljiv, dobar, obziran i prilagodljiv, dobrodušan i pristojan te poštivati učenike - smatrati učenike jednako vrijednima sebi (a ne Kak da je pokupil svu pamet sveta. ) - držati do svojih kriterija - sve učenike doživljavati ravnopravno, bez stvaranja miljenika ili diskriminiranja - govoriti bez vikanja - pravedno ocjenjivati - govoriti hrvatskim književnim jezikom - biti strog, ali pravedan - nastavu učiniti zanimljivom i imati dobru volju - biti uporan u objašnjavanju i ponavljanju sadržaja - prema učenicima odnositi se prijateljski.

16 15 1 Reportaža iz radionica praktične nastave Piše: Viktorija Hadari Veliko priznanje školskom vrtu Školski vrt, koji marno obrađuju pomoćni vrtlari i predane nastavnice Martina Balažinec, Ivana Havaić-Marković i Sonja Pokos, zasluženo je ponio titulu najljepšeg školskog vrta u Hrvatskoj za izuzetno lijepo uređenje školskog vrta i okoliša na natjecanju koje provodi HRT. Tako se SŠ Ludbreg ponovno našla u krugu najboljih, među 10 najboljih vrtića i škola u Hrvatskoj, a njihovom se zauzetošću osnovala i Učenička zadruga pod imenom Zdenček. Školski vrt Srednje škole Ludbreg nalazi se u sklopu gradskih Varoških vrtova. Zahvaljujući povećanju površina, naši vrtlari ostvaruju nove ideje, kao što je uređenje krajobraza s mjestom za odmor na dijelu površine za sve posjetitelje Varoških vrtova, a osmislili su i aromatično-ljekoviti dio vrta na kojem će se uzgajati lavanda, smilje, kamilica, matičnjak, kadulja i menta. U školskom vrtu uzgaja se povrće uobičajeno za naše zavičajno podneblje, ali i neke manje zastupljene vrste povrća u našim krajevima, kao što je bamija, crna rotkva, raštika, čičoka, rabarbara, artičoka te šparoge. Ove se godine veselimo i nasadu jagoda! Različito aromatično bilje zasađeno je na površinama na kojima se uzgaja povrće kako bi se zaštitilo od nametnika, čime se izbjegava upotreba kemijskih sredstava, a prirodni izvori, kao što su svjetlo, voda i zrak, bolje su iskorišteni. Malčiranje slamom uvelike pomaže da se vrt obrani od korova, da se poboljša struktura tla i zadrži vlaga u tlu. Kako bismo sve korisne kukce zadržali u vrtu, izradit ćemo hotele za korisne kukce te na taj način učenicima približiti važnost očuvanja raznolikosti okoliša, ali i sam školski vrt koji treba biti učionica na otvorenom u kojoj se teorijska znanja primjenjuju u praksi i uči o ekološkom uzgoju i zaštiti bilja. U školskom vrtu naši učenici uče voljeti prirodu, uče prepoznavati vrijednost i ljepotu autohtone flore podneblja u kojem žive. Ekološko vrtlarstvo način je vrtlarenja u skladu s prirodnim zakonima, pri čemu koristimo samo ekološka prirodna sredstva. Školski vrt bogat je i različitim cvijećem koje biramo u suodnosu sa svime što je cvalo u vrtovima naših baka čime nastojimo očuvati baštinu, rekle su nam nastavnice poljoprivrednih predmeta. Osim praktičnog rada u vrtu, od prirodnih materijala izrađujemo različite prigodne predmete, ukrase, poklone, aranžmane i sl. Jednim dijelom biljke uzgojene u školskom vrtu koriste se u školskoj kuhinji gdje praktičnu nastavu pohađaju učenici koji se obrazuju za zanimanje pomoćni kuhar i slastičar. Ujedno, uzgojene se biljke koriste u prezentacijama i predstavljanjima škole na različitim smotrama i manifestacijama, primjerice povodom Dana zahvalnosti za plodove zemlje, Dana jabuka, Festivala jagoda, Cinkuša adventskog itd., izjavile su nastavnice, dodavši da im je želja na manifestacijama u sklopu novoosnovane zadruge Zdenček, voditeljice Ivane Havaić-Marković, ponuditi čajeve iz svog novog dijela vrta (kamilica, menta, matičnjak, kadulja), a u suradnji s profesoricom kemije upotrijebiti lavandu i smilje u radionici praktične kemije. Ludbreška škatulica s okusima grada legendi i čuda projekt je koji priprema Učenička zadruga SŠ Ludbreg Zdenček, a planira se ostvariti u suradnji poljoprivredne i prehrambene grupe predmeta. U sklopu projekta žele izraditi turistički proizvod, jestivi suvenir u obliku jedinstvenih kolačića koji nas vode kroz povijest i obilježja Ludbrega. Na tragu kulturno-povijesnog bogatstva, odlučili smo koristiti 4 obilježja našeg kraja i prezentirati ih na 4 kolačića koje će predstavljati otisci Iovia Centrum mundi, kalež, zrakoplov i cvijet, a izradit će ih učenici strojarske grupe predmeta, rekla je voditeljica projekta Martina Balažinec. Kolači bi se pakirali u škatulicu s poetičkim natpisom: Plavetnilo predvečerja, sutonski akvarel i obrisi zvjezdanog neba na krilima aviona Rudolfa Fizira koji slijeće u svoj zavičaj, pohranjuju se u blage latice maćuhica i ljubičica izniknulih na ostacima drevnih putova starih Rimljana čije stope ispraćaju, dok nebrojenim hodočasnicima Predragocjenoj Krvi Kristovoj ususret hrle pozdravljajući im u pogledima zrcaljeno traganje čovječanstva za izvorom života. Toplinu, vidike, mirise, harmoniju svoga doma, dašak živopisnih okusa ludbreškoga kraja, stopili smo u kolačiće koji do vas žele pronijeti ponos koji, misleći na zavičaj, gajimo u srcima priželjkujući da utaže glad za ljepotom i spokojem. Ludbreška škatulica predstavljala bi naš zavičaj, njegovo povijesno bogatstvo, ali i njegovu budućnost koju, na krilima znanja, kreativnosti i truda, čine učenici Srednje škole Ludbreg kao vrijedni poduzetnici našega zavičaja.

17 Pomoćni kuhari, slastičari i pekari i ove su godine sudjelovali na raznim manifestacijama, priredbama, smotrama i natjecanjima, kao što su Cinkuš adventski, Dani kruha u školi i Dani zahvalnosti za plodove zemlje u Varaždinu gdje su obogatili stol pekarskim proizvodima, sve redom slanim delicijama, domaćim i proso krekerima, keksićima od bućinog ulja, keksićima s kimom, štapićima s vinom i od svježega sira te pogačicama s čvarcima, jer su za temu izabrali asocijativnu sintagmu Sol zemlje. Svoj su doprinos dali i povodom Dana ružičaste vrpce izradom pereca i Reportaža iz radionica praktične nastave Reci mi, ja ću zaboraviti. Pouči me, ja ću se sjetiti. Uključi me u rad, ja ću naučiti. krašotica, a školski su maskenbal zasladili krafnama i fritulama. Osim ukusnih kolača, uvijek su nam zanimljive i njihove dekoracije, a ove su nas godine oduševili mišićima od kuhanih jaja. Od ove školske godine u potpunosti je zaživjela i praktična nastava u školi za zanimanje pekara gdje učenici stječu samopouzdanje, odgovornost i pedantnost, samostalnost u radu, a uče i raditi u timu. Uz radoznalost, smjelost i tehnike, eksperimentirali su s različitim okusima i naučili koliko su pekarski proizvodi važan dio naše prehrane Praktična nastava u Srednjoj školi Ludbreg odvija se na lokaciji bivše carine na adresi Pavleka Miškine 4, a prostori radionice opremljeni su učionicama za izvođenje teorijske nastave te učionicama za izvođenje praktičnog dijela nastave. Naši su strojari i ove godine potvrdili staru izreku: Rad rađa ideje. Posjetili smo njihovu radionicu i uvjerili se u istinitost mudrosti sadržane u tri kratke misli: Reci mi, ja ću zaboraviti. Pouči me, ja ću se sjetiti. Uključi me u rad, ja ću naučiti. Trenutno se u Srednjoj školi Ludbreg u strojarskoj grupi predmeta obrazuju učenici za zanimanje tokara, bravara, strojobravara i CNC operatera. Njihovi su nastavnici praktične nastave Dubravko Koprek i Marijan Vidović, a s voditeljem radionice prof. Zvonkom Bedenikom razgovarali smo o njihovim novim postignućima. Radionica u potpunosti odgovara materijalno-tehničkim, prostornim, kadrovskim, sigurnosnim, higijenskim, organizacijskim zahtjevima za izvođenje operativnog nastavnog programa. Praktična nastava podijeljena je prema sektorima. Prehrambeni dio u restoranu, poljoprivredni dio u plasteniku i na vlastitom vrtu, a strojarstvo u radionici praktične nastave, rekao je prof. Zvonko Bedenik, istaknuvši da radionicu praktične nastave odlikuje izvrsna suradnja s poslodavcima, posebno naglasivši kontinuira- nu suradnju s tvrtkom Ducati komponenti d.o.o iz Ludbrega na projektu montaže kotača za električne bicikle. Tijekom godine učenici su sudjelovali u izradi kovane bravarije (vrata, zaštita za prozore, balkonskih ograda, klasičnih ograda) za razne fizičke osobe, također, u strojnom dijelu obrade izrađivali su pante za vrata raznih modela i veličina te drugu metalnu galanteriju za potrebe poslovnih partnera. U sklopu terenske nastave posjetili su Tehnički muzej u Zagrebu gdje su uživali u slikovitim prikazima najvećih postignuća i pokusa hrvatskog inovatora svjetskoga glasa Nikole Tesle, a imali su prilike vidjeti i stalni postav automobila, pretežito oldtajmera, te rudnik čijem su se posjetu posebice veselili, ali i suosjećali s rudarima čiji je posao najteži na svijetu. O predanom i sustavnom radu naših strojara, svjedoči i sudjelovanje Karla Keretića, učenika 2. d razreda, na državnom natjecanju u tokarenju, a osobito su ponosni na svjetske prvake u robotici pod mentorstvom prof. Željka Posavca. Trenutno se u školskoj radionici izrađuje izložbeni primjerak bunara za potrebe novoosnovane školske zadruge Zdenček, otkrili su nam ponosni učenici 1. b i 1. d razreda čija lica možete prepoznati na priloženim fotografijama.

18 17 1 Istraživanje Piše: Ivana Đuran Božo Hlastec Božo Hlastec bio je dijalektalni pjesnik ludbreškoga kraja koji je afirmirao kajkavsko narječje. Rođen je 19. siječnja g. u Ludbregu, gdje je proveo djetinjstvo i mladost. Njegov je otac, Josip Hlastec, bio poznat i ugledan obrtnik, a majka Terezija radila je u Ciglani. Božo Hlastec osnovnu školu završio je u Ludbregu, a srednju tehničku građevinskog smjera u Zagrebu. Po zanimanju bio je građevinski tehničar, nakon školovanja radio je u očevu građevinskom obrtu. Sudjelovao je u II. svjetskom ratu i bio ranjen u lijevu ruku, a po povratku iz rata zaposlio se u Kotarskom građevnom poduzeću gdje je bio zadužen za obnovu mostova i regulaciju rijeke Bednje g. oženio se Anom Fresl, Samoborkom koja je radila kao učiteljica u školi u Hrženici. 70-ih, vođen idejom slobode i pravde, u- ključuje se u rad Matice hrvatske te je osnivač Matičina ogranka u Samoboru. Kajkavske pjesme pisao je od svoje mladosti, iako ih je tek u kasnijem životnom razdoblju počeo objavljivati kao samostalne knjige. Prva zbirka Stari poti, izašla je Ostale Hlastecove zbirke su: Zvezde nad Sanoborom, 1971., Podravske senje, 1977., Na zemli tragi, i Lubavne popevke iz g. Pjesme su objavljivane u raznim časopisima, a zastupljen je i u antologijama i zbornicima kajkavskoga pjesništva (Zeleni bregi Zeline, Hrvatska zemljica). Tridesetak je njegovih pjesama uglazbljeno, Ludbrežanin Antun Kranjčec uglazbio je pjesme Senjam te, Daj mi roko, Domovini i Drava, Drava, a neke je pjesme uglazbio i Miroslav Betlehem. Božo Hlastec umro je u Samoboru 26. siječnja godine. Povodom obljetnice rođenja Bože Hlasteca, Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner organizirala je tijekom siječnja Dane Bože Hlasteca na kojima su sudjelovali i učenici Srednje škole Ludbreg. Za sve posjetitelje knjižnice održali su zanimljivo predavanje na temelju istraživanja Hlastecovog opusa. Grad čine ljudi, a Božo Hlastec Ludbreg je vječno nosio u svom srcu. Ponosni smo na njegova djela i upravo zbog toga krenuli smo u realizaciju programa. U svojim počecima program je bio jednodnevnog karaktera, no uvidjeli smo da prostora ima još te smo drugu godinu zaredom održali višednevne programe, rekla je Edita Kutnjak-Zlatar, ravnateljica ludbreške knjižnice. Prezentaciju i izlaganje pripremila je Ivana Đuran, učenica 3. razreda, koja je, zajedno sa svojim kolegama, Anom Blagaj, Filipom Špoljarićem i Lukom Kefeljom, predstavila istraživanje i interpretirala Hlastecove stihove. Poznato je da se hrvatski jezik sastoji od triju narječja, štokavskog (koje je postalo osnova književnog jezika), čakavskog (kojim je pisana naša najstarija književnost, što nam svjedoče Gundulićevi, Marulićevi i Držićevi stihovi) i kajkavskog (kojeg su se odrekli ilirci kada su iz povijesnih razloga prihvatili štokavsko narječje). Većina hrvatskih pjesnika piše pjesme standardnim jezikom. Zato veseli svaka pjesma pisana dijalektom jer čuva vrijednost složenosti hrvatskog jezika. Osobito veseli dijalektalna poezija koja odiše kvalitetom poput Domjanićeve, Galovićeve i Matoševe lirike koji su početkom 20. stoljeća postavili temelje dijalektalnoj riječi ili, pak, čakavska lirika Drage Gervaisa. Vođeni vrijednošću našega domačeg kajkavskog izričaja u čast svome kajkavskom pjesniku Boži Hlastecu, donosimo članak nastao nakon istraživanja njegova pjesništva. Živjeti u malom mjestu najčešće znači stvoriti u sebi uporišnu točku sigurnosti sačinjenu od poznatih lica, dragih lokaliteta, ljepote i blagosti kraja, mirisa i okusa doma. Ako se i izgubi zavičaj, tu uporišnu točku nosimo u sebi cijeli život. Naš književnik nosio je Ludbreg u sebi kud god išao i u svojim mu se pjesmama uvijek vraćao, što svjedoči i jedna od najpoznatijih pjesama: Ludbregu Puno sam prešel sveta, I fnogi lepi videl kraj, Al srce navek me je vleklo V Ludbreg, v zavičaj. Tu navek sonce je toplo. Si so ludi poznati, Ze starim prijateli dragi, Sigde se moreš zestati. Tu mladost ostavil sem svojo, Se tožne i lepe cajte, I kak bi vas onda pozabil, Nit vi pozabiti najte. Navek ja mislim na te, Dragi moj Ludbreg zeleni. O, kak bi rad bil vu tebi z pajdaši dragi lubleni. Al došel bom, došel nazaj, Makar ob vuri skradnji, Da vidim svoj dragi kraj I pozdrav pošlem mu zadnji.

19 Istraživanje 18 2 Izborom pjesama iz zbirke Stari poti željeli smo oživjeti sjećanje na našeg pjesnika, njegovo djetinjstvo, prostor i vrijeme. Jasminka Hlastec Funda, njegova kći, pamti ga kao velikog veseljaka, toplog čovjeka koji je volio život i ljude, oca i djeda s kojim je bilo lijepo živjeti i koji je znao reći: Ne smiješ se bojati života! Njegove su pjesme odraz iskrenosti, ljubavi i topline, one čuvaju zaboravljene običaje našega kraja i ponosnog podravskog čovjeka. Hlastecova poezija proizlazi iz iskrene proživljenosti pjesnika duboko ukorijenjenog u svoj rodni kraj. Želi opisati taj dragi prostor, svoju grudu, svoju zemlju i drage ljude. On kao da ne posjeduje ni prenaglašene ambicije ni pretjerano samouvjerenje jer to je jednostavno pjevanje i govorenje iz iskrenog srca i plemenite duše. (Joža Skok) Njegovi su stihovi svjedočanstvo bliske, tople i iskrene poezije koja proizlazi iz srca, najčišćih predjela duše samog pjesnika. Slike su to iz intimnog životnog kruga njegovih najbližih, sjećanja na mrtve prijatelje i uspomene iz mladosti, na dane kad su dečki, već zagrijani kupicom, u kleti tiho zapjevali starinsku veselu vinsku pjesmu i, vraćajući se negdje pred zoru, zalutali te nisu mogli naći put kući. (Danilo Pejović) U mnogim pjesmama pjesnik je zanesen zavičajnim starim potima i stezama, ali progovorit će i o razočaranju, boli, intimnim lomovima. Podravske senje i Stari poti otvaraju svjetonazorske, egzistencijalne teme u kojima se pjesnik, prije svega, zalaže za ljudskost, humanost, hrabrost, poštenje, pravednost: Ima na tem svetu/ Za se lude/ Mesta./ Ima!/ Mogla bi saka cesta/ Biti sončani pot. ( ) Zakaj obračaš kaput?/ Ne paše to tebi,/ Čoveku./ Ne paše! (Podravske senje) U pjesmama ljubavne tematike ostvaruje se kao pjesnik dubokog intimnog, sentimentalnog, ispovjednog izričaja koji će svaku temu obraditi s pozicije snažno emocionalno angažiranoga subjekta: Idem dimo, - mesec z brega,/ Sveti kakti luč./ Tenja plava kak da gega/ Z brega v dol iduč./ Zutra te bum čekal znova,/ Črneša gde je tenja,/ Ti boš došla, - tam spod krova/ Kak najlepša senja (Čekal sam te). Izražajna vrijednost narječja doprinosi oblikovanju intimnih i zavičajnih tema te stvaranju autentičnog ugođaja koji se opredmećuje slikovitošću pjesničkog izraza ostvarenom pjesničkim figurama. Učenici 3. c razreda, inspirirani kajkavskim stihovima, Boži Hlastecu posvetili su pjesmu Črlena ruža v senci sedoga hrasta, a nakon predavanja, slušatelji su u radionici napisali vlastite stihove na temelju Hlastecovih motiva. Njihova ostvarenja pročitajte u nastavku. Črlena ruža v senci sedoga hrasta Mlode breze z listjem se štimaju velkim korakima v novi den kak v staru noč ideju. Okoli mene, kmica me je obrasla. Dogi pot zgledi kak zaleđena tišina pelja me do ruže koja se začrlenila v senci staroga hrasta. Se težeše je iti sam dok grane kitiju vence za tuđe valcere. V črnini vrišči srce moje Za sakim voglom skrivečki se plače. Reka bi štela nahraniti suhu zemlu Ali samo togu razlevle kak mrtvo more na otprtu ranu. Umorne nečije oči dale su ji suze Da bi kak v glajži za hrptom snagu beloga hrasta pokazala. Brazde su mu gliboke, ali zacelene Žuljne roke zdiže do vedroga neba Kak da prosi da se šuma ne bi više sekla Kak da prosi da bi breze imele doma. Z njegovoga dlana v ledenu zemlu Črlena ruža se zasadila. Pred vetrom koji ju vleče na stran od korena sedoga hrasta odbija biti ftrgnjena. Če ju zemeš roke bodo ti žuljne I krvave od trnja, Ali nad meglu toge bodu te zdigle I vodile do reči domače. Reč domača se strgane pelja v zatišje mudroga hrasta. Fala ti za črlenu ružu Koju si zasadil gliboko v naše duše. Krik tišine Živa smrt što iz ponora se diže kao vino što kroz suho lišće kliže. Vihor lagan miris ljeta nosi, zima u duši zimi prkosi. Bljesak tame u oku suznom vrije, što se to iza tvojeg života krije? Udarac za udarcem, srce tužno bije, osmijeh sreće ko krik što stvarnost lomi, dok se tišina glasom potiho smije. Lea Kramar, 3. e Soza Soza je tekla, pajdoš ju je brisal. Popevka mi je rekla da bez nje nem disal. Moje su roke daleko od ravnice. Teške kak muke, na jugu kak ptice. Mesečina je čez oblak zišla kak tenja i tiho šepnula da se vrnula moja izgubljena senja. Eva Fulir, 3. a Moja reč Soza je tekla niz obraz, pala mi je v roke. Bednja, velka voda mi je rekla da su pred menom velke moke. Kad bi svoju reč štel govoriti, zastal bi ja jer niko ne ceni jezika mojega. Moči me to jako kaj pravi kajkavec nesmem biti jer sako z mene norca more delati. Ali ja volim svoju reč, to se nebre poreči i očem reči da me baš briga kaj drugi veliju jer od reči kaj nebrem najti miliju. Jelena Margić, 3. a U osami Sjediš za stolom opijen tugom. Na podu proliveno vino, razbijena čaša. Zadnji plam na svijeći samo da ne ugasne. Zvuk sata na zidu svakim otkucajem Ko da je sve glasniji. Govori: Vrijeme prolazi, ustani! Ne padaj dublje u ponor tuge. Izađi iz svoje osame, prošeći. Ne budi zarobljenik zlokobnih misli Surovog svijeta ovog. Ne boj se stvarnosti, bori se protiv nje. Izađi! Osjeti miris bijelog jutra i pokošene trave, lagani povjetarac mreška uspavalu dušu. Osluškuj zvukove pjeva ptica, Žamor razigrane djece na ulici. Sjeti se tople riječi, zagrljaja, ruke, Osjeti da postojiš, tvoj lik ovjekovječen je u prostranstvima neba, u vječnosti. Ne kloni duhom! Ustani! Ne predaj se bijegu od stvarnosti! Tamara Matulić, 3. e Zrno Hlastecove riječi zasigurno će živjeti u svima nama, ukorijeniti se u našim mislima jer dio smo ludbreškoga kraja i njegove duše.

20 19 1 Književni i likovni prilog Falačec Voliš jih preveč Poslušaj, pucka, kaj ti postiha šepče osamljena vulica v tešku večer. Ne boli smrt. Boli uno kaj ide posle. Boli praznina koja neče biti spunjena. Boli nemoč da još nekaj za njega napraviš. Boli čkomina. Ne boli se uno kaj je bilo, nego se kaj neje bilo. Boliju reči koje neste rekli, a meli ste čas. Dok nešče hmerne po čkomini tečeju soze, ne po licu. Na pitanje ali je vredilo se cediju, na pozabljeno fala za, morti, najlepši del tebe ono nekaj kaj ste skupa meli. Na to prazno nikaj kaj naviše boli tečeju. Uspomene točeju. A voliš jih preveč. Monika Benčić, 3. c Ludbreški nokturno Hoda, klopoče, senja Vulica je doga po kmici. Na betonski pot trepeče luč z neba. Budni cvrček zlotnim zvezdama cvrči. V kmičnom poplunu se hižice merno spiju. Koji pes oda živlenje storoga dvorišča. Hrastu pospano veter šepče fmoren je zvuk listja. Sam huče sova jena. Polek pruge velki roste drač. V črnom svetli lopma bela, negdi v daljini plač. Noč živi, noč je doga, nigdar našla ne svoj kraj. I dok zaspi, una bdi, senku nočne duše prati pred prag. Hoda, klopoče, senja Kmica doga mesečinom pokrila Grad. Tonka Jerbić, 4. a Ilustracija: Ines Kovač, 2. e Listopad Lena jesen luče čez obločec stare hiže I mladi vrbi vu vrtu čipkasti šlajer slaže. Sivi oblaki se španciraju po nebeskim štengama Topli vetrek igra se z duhom uspomena. Ovo jutro je čudaj zdeneše nego ščera. Pomali se vleče megla kak bela kiklja. A ja samo mislim o noči, pospanoj, letnoj. Da bar vrne pesmu z tvojih vusnica. Bruno Pilošta, 4. a

21 Majčino srce Cilj je života da se rodimo, odgajamo, da volimo i da budemo voljeni, da živimo život kakav zaslužujemo. Ali opet, ako ne pazimo ili skrenemo s pravoga puta, više ništa nije isto. Ruke nam mogu biti hladne ili tople. Srce meko ili s trnovitom boli. Ona je bila poput mene, mala djevojčica s malo mana. Voljela je spavati, ne ići u školu, izbjegavati razne poslove, tulumariti. Njezin je cilj bio ostvariti svoje skromne snove. Snove koje je danas ostvarila, ali s mnogo muke. Mislila je, lako je to. Tako i ja danas mislim Kad je ona bila mala, život je bio težak, prije svega, skroman. Škola i mogućnosti je bilo, ali vrlo malo. I tako priča moja majka. Majka, koja je imenica bez zamjenice. Ona koja je stup obitelji. Sve mi jednoga dana želimo biti majke. Cure moje, mislite li da to može svatko? Pa, ne može! Majka je osoba koja je prijatelj, sestra, učitelj, psiholog, liječnik, majka sadržava sva zanimanja ovog svijeta. Moja mama nije liječnica, a kad sam bila bolesna, ona me izliječila. Kada postaneš majka, snovi se sruše, ali ti imaš nešto važnije od snova, a to je dijete. Moja majka ima zelene oči u kojima vidim radost, ponos, ali i tugu. Ruke koje su lijepe, ali, opet, žuljevite. Srce koje može sve podnositi, ali tugu i suze djeteta nikad. Kada je prvi put postala majka, nitko sretniji od nje. Ona nas nosi devet mjeseci, hrani s ljubavlju i radi, i odgaja, i pazi cijeli život. Svatko ima snove, tako je imala i moja majka, i još ih ima, ali snove koji se tiču nas, mene. Njezini smo snovi i planovi mi, moja braća i ja. Nama je majka sve priuštila i borit će se za nas protiv cijelog svijeta, ako treba. Ja želim biti poput nje. Majka je ona koja se uvijek mora snaći, ona se brine što ćemo jesti, ona je tu. Meni njezin osmijeh znači sve, njezina radost ispunjava moje srce. Kad joj vidim suze, i još ako sam ja za njih kriva, srce mi puca u komadiće koji se mogu zacijeliti samo njezinim osmijehom. Govorimo mnogo o ravnopravnosti žena u Hrvatskoj, a ne pitamo se poštujem li ja svoju mamu. Nikad se ne pitamo koliko puta majka ne spava kad mi tulumarimo, kako je tužna kad smo mi drski, koliko je znoja prolila za nas Kada se mi borimo za ravnopravnost žena, da, bitno je to, ali ne smijemo zaboraviti što znači imati majku i kakav je to dar. Da, ravnopravnost je važna, a poštujemo li mi majke ravnopravno njihovom poštovanju prema nama? Razmislite Živimo zahvaljujući njima, dišemo, smijemo se, volimo, i sve to zahvaljujući njihovoj ljubavi. Mama, znaj, volim te. Znam, teško ti je. Mnogo si boli pretrpjela, suze i znoj prolila Mama, ja tebe ne slavim samo na Dan žena ili na Majčin dan, meni je svaki dan blagdan jer te imam. Monika Benčić, 3. c Samo spomen meni ostaje Odavno te nema, lijepa ružo moja. Zapuštena i osamljena više sada nisi, Ali znaj da jedina u srcu mom bila ti si. Hranila te bezuvjetna vjera tvoja. Ako čuješ patnje moje zov, Prisjeti se samo lijepih naših uspomena, Gdje bili smo kao skulptura vrijedna spomena, Gdje bili smo slobodni kao bezbrižan pustolov. Oplakala te dosad bijedna duša moja, Prazna sada stari bez danjeg svjetla, I sivi i stari mi bilo koje više ne sluša. To milo blijedo lice u zaborav sada šaljem, Bez trunke svijesti na putovanju ovom, Obmanule me puste nesanice. Anita Petrić, 2. a Književni i likovni prilog Falačec 202 Najljepši je hram čovječanstva srce jedne žene Srce je hram svih emocija, mjesto gdje prvim udisajem i izdisajem započinje moja avantura. Od trenutka kada sam otvorila oči, znala sam da me nećeš napustiti jer ti si moj heroj, moja svetinja. U tvojim dubokom očima nalazim mir, spokoj i snagu. Uvijek govoriš stvari koje me smiruju, ali isto tako, u tvojim očima vidim težnju za boljom budućnošću. Želja da svijet prihvati ravnopravnost i jednakost žena, da ne bude nepravde, jača je od sve boli, razočaranja i trnja koje se nalazi na tom putu. Znam da si svjesna toga, ali ujedno znam i da nećeš odustati. Možda sada ti više ništa ne uspijevaš napraviti, ali dokazala si da je jedna žena više od supruge i majke, da je pravi borac i odlučna u namjeri da je cijeli svijet čuje. Tvoje se srce dosta mučilo, predugo je krvarilo, ali nikada se nije umorilo ni ostarjelo jer život znači borba, a tvoje srce još uvijek ima snage da se bori to je ono što me zadivilo. Kamo god išla, čujem tvoj nježan glas kako mi govori da ne odustajem od pravde jer i ako mi danas nismo ništa postigli djelima, možda smo pomogli da netko drugi sutra pusti svoj glas, a mi ćemo im pomoći da postignu svoje ciljeve i ostvare svoje želje, da ih svijet čuje i zna da i one dišu. Draga mama, tvoje srce i duša stup su mog života. Bez tebe ne bih se uspjela izboriti za svoja prava, živjela bih kao duh bez srca i snage. Znam da je još uvijek teško, ali sad svijet zna da nikada nećemo šutjeti pred nepravdom i da ćemo udružiti svoje snage. Sve što sam danas postigla, bilo je zahvaljujući tebi i tvojoj odlučnosti. Naučila si me vrijednostima života, pravednosti, ljubavi i, više od svega, da se nikada ne predajem. Hvala ti na tvom velikom srcu punom ljubavi i što si me naučila da jedna žena može biti dovoljno snažna da se izbori za pravdu. Romana Horvat, 3. c

22 21 1 Književni i likovni prilog Falačec Zaborav Sjedim u hladnoj zimskoj noći, crnim sam mrakom obgrljen. U svoju snagu se dvoumim, hoću li dalje živjeti moći jer bez njene ljubavi ja ne umim. Još sjećam se poljupca njena žarka i zavodljiva pogleda plavih očiju. Nemirnim drhtajima tijela, u zaborav padoh njen. Sjećam se dana kad sreli smo se mi, donijela je nadu u bijedni život moj, pomislih da samoće više ni, al prevari me naš ljubavni boj. Njene usne crvene ko rubin, njene misli mojima domaćin. Sada samo slabašan krik zastaje, dok u boli ljubavi ona ostaje. Denis Munka, 2. a Ilustracije: Ines Kovač, 2. e Ljubavni splet U zlatna polja vječne ljubavi ušetala je mračna, velebna sjeta. Ovijajući zlato u pepeo crni, ljubav pade u okove prošlosti. Sjećaš li se onih divnih, starih dana kad je ljubav plamtjela ko bujna rijeka i kolala rukama našim, neobuzdana? Pjesma U trenucima crnim tješiš me mol tonalitetom. Impozantnim zvucima uvlačiš se u moju dušu. Dane radosti obilježavam tobom, ti, srce moje živosti. O, kako život bio bi kratak, a noći pospanije bez tvog zvuka što se razlijeva gluhom tišinom. Sve ostalo samo je privid, mračna sjena što obavija korak. Radosti moja, ovdje si od davnina, prenio te zveket mača i pelerina. Mimikrijom svojom povezuješ svijet, poput bijele latice jasmina miluješ mi srce, rasplamsavaš žar. Predviđam zaspat ćeš na mojim usnama. Tonka Jerbić, 4. a Morima sreće kraj se nazirao nije, pazeći da ne idemo maleni ispod zvijezda, mjesec je za nas tajnovitije sjao prizivajući ples crnih sjena. Radosna žalost Odlazak tvoj svijeću moju ne gasne, u plamenu žarkom tvoj pogled blista. Da se okrenem i nestanem bez traga, još uvijek živjet ću mirisom tvog bića. U svakom koraku prati me svijetla sjena naših sjećanja. Rasplamsane uspomene ne odmiču ljubavi, tmurna žalost dijeli naše vrijeme. Jednom, osmjehnut će se i nama sreća, srest ćemo se kao stranci, zagrljajem odisati kao zaljubljeni znanci. Jednom kada zraka sunca probudi zoru, Šapnut ću ti nježno; Ti si moj san Do tada neka gori moja noćna svijeća. Tonka Jerbić, 4. a Kraj mene prolaze stare uspomene, sluge vremena što grčevito vape za životom. Samoća. Jecaj. Gubiš se u daljini. Noć je rastrgana. Podižem crne zastore tuge što svjetlo rastvaraju, ti toneš u bezdan. Vjekoslava Petrić, 2. a Ljubavna Ne postoji ljubav ta što u zaborav sjećanja tjera, liši nas boli silne i drhtaj na usnama stvara. Ne postoji ljubav ta koja oči suzama puni i srce vodi u samoću, a ono se silovito buni. Ne postoji ljubav ta što krik jada sakriva, mami pogled riječima suvišnim i na dušu poljubac stavlja. Ne postoji ljubav ta, to istina dušu vara. Emilly Zember, 2. e

23 Zakaj Saki dan vidiš čuješ osečaš ali... reagiraš? Ne. Zakaj? Zakaj, zakaj? Pa je, zakaj? Zato kaj... Ne znam. Ak ne znaš, unda idem! Idi! Jer to je i najležeše oditi... Kak ne znaš da ima neko; neko ko nema, a pak ima!? A on koji ima, eto, baš on nema. De mi to živemo? Sako v svoji tuđini. Sako za sebe i sako som. A zakaj? Zakaj?! Pa zoto kaj nam je tak On odredil. Koji On? Pak Penez! Naš jedini i najbolšeši prijatel. Sused, čak i brat. On koji nam v žilami teče i ne da nam da somi dišemo. Pak, neje tak, naj biti takšni... Kak nem? Pa kaj ne vidiš? Jeden po jeden, si idete za njim. Još malo i ničega ne bo. Čuj ga! Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo. Ni vezda ne bo da nam nekak ne bo. Kajti; kak bi bilo da ne bi nekak bilo? Pusti ve Krležu kaj ne bo i on... Ne razmeš, ne razmeš. Bode, bode, al kaj mora da bode baš tak? A kak? Pa dobro nam je! Neje! Kak ne razmeš da neje dobro?! Skrenuli smo i nebremo se vrnuti više! Ono kak nam bo, ne bo nam dobro! O čem ti to? No se smeri! Naj biti nadobudan! Imaš se kaj očeš Ali nemam. Nemaš ni ti. Niti bomo igdar meli. Ono kaj smo meli, nemamo više, dali smo se i ve smo ostali somi s Penezom. Nigdar ne bo kak bi biti trebalo. Viktorija Hadari, 3. a Ilustracije: Ines Kovač, 2. e Muk Dan je, a nema sunca. Magla se diže iz jezera punog tuge. Podsjeća na bol u srcu. Sam si i osjećaš samo samoću. Tišinu prekida drhtanje tijela. Uzimaš kamenčić u ruku i baciš ga u jezero misleći da će potonuti s tvojom žalošću. Zaogrće te jeza koja se s hladnoćom približava. Lagano sklopivši oči, naslućuješ trnovit put sa životnim zaprekama, posut cvijećem pobjede. I ledenu kišu nezahvalnosti. I povjetarac koji ti vuče osmijeh. I oluju koja razara svijet mrveći ono što godinama stvaraš. Svjetlost sunca obasjava put nadom u srcu dajući duši svjetlost oproštenja. Ali oblaci zakrivaju sunce nepravdom i zlom koje u obitelji šalje poklone mržnje. I otvaraš oči, ali ne samo oči, nego i rijeku suza koja teče i teče, neumorno polako, i bolno. Put do svega trnovit je. Put do svjetlosti, ljubavi, sreće, obitelji, pa i do Boga. Ali može se ostvariti ako ga podijeliš sa suputnikom, s obitelji, prijateljem ili nekim neznancem koji ima u očima ono nešto što i ti. Monika Benčić, 3. c Književni i likovni prilog Falačec 22 2 Tourism Welcome to my country Where do you wanna go? To the seaside, mountains? You're far away from home. We have beaches, hills, And everything is swell. But beware of the prices, Tourism in a nutshell. And we send our locals, To some other place, So we can raise prices, Foreigners don't care... Summer has come, And you're searching for a place to stay. It's too expensive You need to find a way. So you try to find a job Like a waitress or a maid. But for the job you need experience That's quite insane. So, hire me, if you please And don't complain There's no seasonal workers When you don't wanna pay. So, there's a nice coast Where you really wanna rest. But wait - what's that? They're building a hotel? The first step is the hardest, Towards a mutual goal. Prepare for a change, But let's start small. If you have a nice field, Don't turn it into a mall. Not everything has to be concrete, We don't have to build a wall. Let's enjoy what nature offers, Make it better than before. Maybe a ranch or a park, Or a simple bridge, Crown it with flowers, And how romantic it is. And locals really matter, Maybe you should ask them. Before starting a project. and telling them to Scram!. You can promote a destination, And praise it to the moon. But if tourists don't like it, You'll have to attune. Without our contribution, There is no execution. For it is in the attribution, That lies the solution. Janja Djura, 3. e

24 23 1 Književni i likovni prilog Falačec Perivoj od Slave Dramska skupina Falačec Srednje škole Ludbreg osmislila je dramski tekst inspiriran ulomkom iz romana Planine Petra Zoranića koji u razdoblju renesanse tematizira i potiče razvoj hrvatske kulture i književnosti u doticaju s grčkom, latinskom i babilonskom kulturom koje u ono doba predstavljaju uzor i vrhunac stvaralaštva. Nadahnuti stihovima domaćih te stranih pjesnika, osuvremenili su radnju stavivši je, alegorijski, u suvremenu šumu izbora te su, u suodnosu sa sadašnjom europskom, američkom i istočnjačkom kulturom, željeli svojim vršnjacima poslati poruku o vrijednosti i značaju hrvatske kulture i jezika koji ni u čemu za njima ne zaostaje te je vrijedan borbe i njegovanja, a dotaknuli su se i aktualne problematike iseljavanja mladih iz domovine. Predstava je uspješno izvedena na Županijskoj smotri Lidrano u HNK-u Varaždin. Ivana Đuran Sven Glavak i Filip Špoljarić Anita Petrić Denis Munka (Vila Hrvatica) (Satir) (Zoran) (Šumska nimfa) (Otac) Nimfa i Satir: glazbeni uvod instrumental (gitara i flauta) Zoran: Bože mili, kud sam zašo! Noć me je stigla u tuđini (P. Preradović, Putnik) Vila Hrvatica (iz daljine): A tuđincu, siromaku, još je veći mrak u mraku, još je tvrđa zemlja tvrda! (P. Preradović, Putnik) Zoran: Božanska ženo, gospo nepoznata, dokle, i kamo, mene misliš vući? (T. Ujević, IX.) Vila Hrvatica: Znaj, tvoja glava mlada nebolike ti zlatne sanke budi (August Šenoa, Budi svoj) Zoran: Mijenjaju se krajevi i postaje, ali tuga, tuga ostaje. Nosim je od stanice do stanice, nosim je od granice do granice. (D. Cesarić, Željeznicom) Vila Hrvatica: Ti znadeš i sâm, da svjetove nosiš u samom sebi, i - ako hoćeš - oluji prkosiš olujom, koja u tvom bilu huji. (G. Krklec, Srebrna cesta) Zoran: Preklinjem te: Nepoznata reci, kakva te tuga iz daljine draga? (Tin Ujević, IX.) Vila Hrvatica: Kad koračajući cestom kroz mrtvo svijetlo podne staneš preplašen krikom čudne tice, znaj: to krik je moga srca s blizih obala. (A. B. Šimić, Povratak) Zoran: Gdje si, što si, ko si? (Tin Ujević, IX.) Vila Hrvatica: U noći kada šumi u tvom uhu tiha mjesečina znaj: Ja lutam plavim stazama u tvojem vrtu. (A. B. Šimić, Povratak) Zoran: Hora je došla te ja moram tući zlatnim zvekirom na bešćutna vrata. (Tin Ujević, IX.) Satir i vile: Fluentes i Jelena Radan, Pođi na put Vila Amerikanka: Postoji još jedno nebo, postoji još jedno sunce. Zaboravi sušne šume, (Zorane,) zaboravi polja tišine. Evo jedne svijetle bašte bez mraza, k o iz mašte, i u njoj cvijeće boje snuje. (E. Dickinson, Postoji još jedno nebo) K meni stižu mnogi beskućnici koji ne čuju godišnja doba ( ) Ovamo stižu sa četiri strane svijeta oni koji misle da su nesretni, i drugi podjednako ubogi koji ne znaju što bi nazvali srećom. (V. Parun, Pećina sa izvorom i svijetom) Brate moj, dođi do moje bašte! (E. Dickinson, Postoji još ) Komentator: Ljudstvo je postalo društvo, a život pad, prodanje i poniženje. Ti si se sklonio tu u stradanje i stojiš Izgubljen. O, dokle ćeš ostati tako?! (A. B. Šimić, Sebi) Nimfa: instrumentana pratnja improvizacija (flauta) Vila Orijentalka: Prije mnogo ljeta živio je dobrijan čovo u zemlji gdje srce i u kamenu bije. Na parobrodu koji vozi prosjake hljeba, poput Sim- bada iz pradavnih vremena plovio je u čudesan novi svijet gdje drukčije je sve, čak i nebesa. Kroz huk zloslutnog vjetra, dopru do njega stihovi o mladoj kraljici Mari, kako joj zlaćanu krunu Moro je odnio crni. Ne želiš li doznati je li otac u crnim dvorima na širokom moru izgubljenu krunu kraljice Mare našao? (Prema: S. S. Kranjčević, Iseljenik) Dođi, dođi, tko god da jesi, bilo da bježiš, tražiš ili lutaš, to više važno nije. (Rumi, Dođi) Komentator: Nebo je svuda i more, tuđi sve veseli ljudi, piju i pjevaju bučno; para ih odnosi prijeko, nosi im srce, mozak i grudi. (S. S. Kranjčević, Iseljenik) Vila Europejka: Ja živim u kruzima koji se šire, i njima sve više obuhvatit žudim. Ja možda i neću polučit zadnji, konačni krug, no ja se trudim. (R. M. Rilke, Ja živim ) Ma tko ti bio: kroči u predvečerje iz sobe svoje gdje znaš svaki kut. Pogledom svojim koji se koleba da napusti tvog starog praga rub. (R. M. Rilke, Uvodna pjesma) Što šapću tvoje oči brzim pticama s dalekih obala? Na tvojim usnama treperi večer zvjezdana. Pitaš me zašto rukom pokazujem na zapad? (V. Parun, Zagrljaj) Zar ćeš vječno da tumaraš? Gle, dobro je blizu, tu. Tu je sreća, što se varaš! Samo znaj da ščepaš nju. (J. W. Goethe, Opomena)

25 Književni i likovni prilog Falačec 24 2 Komentator: Sreća, to je golem zaborav života. (T. Ujević, Kružna cesta sreće) Čovječe, pazi da ne ideš malen ispod zvijezda! (A. B. Šimić, Opomena) Zoran: Ruke, ni ptice se ne rastaju. Ne rastaju se ni vode. Na granici, ni izvan granica. Ni u granicama. ( ) Nemojte pokušati da me rastavite od mene! (Josip Pupačić: Ne može se rastati od mene) Komentator: O, tko bi mogo ispjevati pjesmu mladića našeg vremena. Mladića što su ostavili zavijek svoj dom i roditelje, braću, prijatelje i njihova božanstva i ostali sami da u samoći traže novog boga (A. B. Šimić: O tko bi mogo ispjevati) Veliko bijelo svjetlo sijeva preko kontinenta i cvijeće se na smrdljivom vjetru slijepo otvara, dok se naše nakaradno i uopće za život nepodnošljivo 21. stoljeće batrga u porođajnim mukama. (Charles Bukowski) Ako uzmemo ono što vidimo: mašine koje nas izluđuju, ljubavnike koji se na kraju mrze, ulične nerede, klaunove zaljubljene u novčanice, nacije pomiču ljude kao pijune, dnevne lopove s prelijepim noćnim ženama i vinom, pretrpane zatvore Uobičajeno nezaposlene Te stvari, i druge, pokazuju kako se život klati na istruljeloj osovini. (Charles Bukowski) Zbor vila (Vile započinju ples oko Zorana): Kako je teško biti slab, kako je teško biti sam, i biti star, a biti mlad! I biti slab, i nemoćan, i sam bez igdje ikoga, i nemiran, i očajan. I gaziti po cestama, i biti gažen u blatu, bez sjaja zvijezde na nebu. Komentator: Kako je teško biti slab! Zbor vila: I noge su mu krvave, i srce mu je ranjeno. I kosti su mu umorne, i duša mu je žalosna, i on je sam i zapušten. Komentator: Kako je teško biti sam! Zbor vila: I nema sestre ni brata, i nema oca ni majke, i nema drage ni druga. Komentator: I sam i samcat putuje! Zbor vila I noge su mu krvave, i srce mu je ranjeno. I nemiran, i očajan! I gažen i nemoćan i zapušten (Prema: Tin Ujević, Svakidašnja jadikovka) Zoran: Nešto tamno slute umorne oči. ( ) - O gdje si sada, gdje si, Bezimena? (Gustav Krklec, Bezimenoj) Komentator: Gdje su ruke tvoje majke sad da skupe suze sina? Gdje je tvoja domovina?! (P. Preradović, Putnik) Zoran: O, Bože, tek da dovrši pečalno ovo lutanje pod svodom koji ne čuje. Jer meni treba moćna riječ, jer meni treba odgovor, i ljubav, ili sveta smrt! (Tin Ujević, Svakidašnja jadikovka) (osvrće se pogledom tražeći vilu Hrvaticu) Bezimena Drveće plače pjesmu koju sam za tebe izmolio (J. Pupačić, Tvoja šutnja šuti i govori) Vila Hrvatica: Ti i ne slutiš moj povratak i moju blizinu. (A. B. Šimić, Povratak) Zoran: Prije nego neznano odšumi moj sluh daj da te vidim kao svjetlo koje ostaje u sebi. (J. Pupačić, Tvoja šutnja šuti i govori) Vila Hrvatica: (Prilazeći) Uhapšen u svojoj magli, zakopčan u svojem mraku, svako svojoj zvijezdi nagli, svojoj ruži, svojem maku. (Tin Ujević) Satir: Tamo da putujem (T. Ujević, Odlazak) instrumentalna pratnja (gitara) Vila Hrvatica: Izađi idi Srebrn plašt će pasti dalekom cestom kud te srce vodi. I ako hoćeš, ti ćeš za trenutak vidjeti Boga što te cestom prati. (Gustav Krklec, Srebrna cesta) Zoran: Skupi nas sa svih naših strana i smjesti u svoje postojanje jer se žalosni više ne prepoznajemo, jer naše se ime gasi što smo ga uz Zdravomarije u žilama od prapočetaka ko tužne oči svijetom nosili. (Vinko Pavić, Pod ovim nebom) Otac: Mnogo samuješ i dugo ćutiš, sine moj, zatravljen si snovima, izmoren putevima duha. Lik ti je pognut i lice blijedo, duboko spuštene vjeđe i glas kao škripa tamničkih vrata. Što si vidio u ljetni dan, sine moj? Zoran: Vidio sam da je zemlja jaka i nebo vječno, a čovjek slab i kratkovjek. Otac: Što si vidio, sine moj, u ljetni dan? Zoran: Vidio sam da je ljubav kratka, a glad vječna. Otac: Što si vidio, sine moj, u ljetni dan? Zoran: Vidio sam da je ovaj život stvar mučna, koja se sastoji od nepravilne izmjene grijeha i nesreće, da živjeti znači slagati varku na varku. Otac: Hoćeš da usneš, sine moj? Zoran: Ne, oče, idem, idem da živim. (Ivo Andrić, Epilog) Nimfa, satir i vile: Tamo, tamo da putujem, tamo, tamo da tugujem (T. Ujević, Odlazak) uz pratnju gitare i flaute. Vjekoslava Petrić Zoran Bernat Tonka Jerbić Ana Blagaj (Vila Orijentalka) (Komentator) (Vila Europejka) (Vila Amerikanka)

26 25 1 Osvrt Piše: Lucija Ivanuša Matematika Da matematika može pružiti mnogo izazova za izražavanje, potvrdili su rezultati naših učenica na matematičkom festivalu, a cilj je i sljedeće godine uključiti što više učenika u matematičke aktivnosti kako bi opravdali tvrdnju da matematika može biti kreativna, što učenici SŠ Ludbreg mogu iskusiti tijekom čitave godine sudjelujući u raznim matematičkim izazovima. Festival matematike U organizaciji Varaždinske županije i Centra izvrsnosti iz matematike Varaždinske županije, održana je velika smotra matematičkog znanja, vještina, stvaralaštva, kreativnosti i inovativnosti 3. Festival matematike. Festival se odvijao na tri lokacije, u sportskim dvoranama Gospodarske škole, Druge gimnazije Varaždin i Srednje strukovne škole Varaždin. Na natjecanju je sudjelovalo preko 1000 učenika iz Varaždinske županije, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske, Požeško-slavonske, Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske te Međimurske županije. Učenici su se natjecali u pojedinačnoj i ekipnoj kategoriji te kategoriji prezentacija. Zadaci su uglavnom bili vezani za temu Varaždinska županija - jučer, danas, sutra. Osim natjecanja, održana je i izložba plakata, maketa, modela, knjiga i učeničkih bilježnica, a nakon natjecateljskog dijela, za učenike su bile organizirane kreativne i zabavne radionice te radionice iz fizike, kemije i informatike. Srednju školu Ludbreg na 3. Festivalu matematike predstavljale su tri učenice koje je za natjecanje pripremala njihova mentorica, profesorica matematike Ivana Rajh. Lucija Ivanuša, učenica 1. a razreda, na Festivalu matematike predstavila je svoj rad pod naslovom Tangram, domino, pentomino. Učenice 3. a razreda Eva Horvat i Ivana Đuran svojim Magičnim kvadratom postigle su zapažen uspjeh osvojivši drugo mjesto. Učenicama čestitamo na postignutom rezultatu! Večer matematike Srednja škola Ludbreg sudjelovala je u projektu Večer matematike koji se održava u prosincu u suradnji s Hrvatskim matematičkim društvom. Podijelili smo se u grupe i rasporedili po radnim centrima. Rješavali smo različite matematičke probleme koje susrećemo u svakodnevnom životu. Uz mnogo razmišljanja i mozganja, suradnjom smo došli do rješenja svih postavljenih zadataka. Kako je namjena večeri bila podsjetiti nas da svi mi posjedujemo 'matematički talent' i pokazati nam da matematika itekako može biti zanimljiva i inovativna, kući smo pošli bogatiji za još jedno životno iskustvo. Zaključili smo da nam matematika ne mora biti 'bolna točka', već da se igrom i suradnjom postižu jednako dobri rezultati. S veseljem ćemo posjetiti Večer matematike i sljedeće godine u još većem broju! izjavili su zadovoljni i nasmijani sudionici. Klokan bez granica Pod pokroviteljstvom Hrvatskog matematičkog društva, u našoj školi održalo se Međunarodno matematičko natjecanje Klokan bez granica. Moto je igre natjecanja: Bez selekcije, eliminacije i finala. Natjecanje se organizira svake godine u ožujku, istoga dana, u isto vrijeme, u svim zemljama sudionicama. Namjera je motivirati učenike da se bave matematikom izvan redovitih školskih programa i popularizirati matematiku među mladima. Sastoji se od 12 zadataka za skupine Pčelica i Leptirić, odnosno 24 zadatka za sve ostale skupine. Zadaci su raznovrsni i poredani od lakših prema težima. U natjecanju je sudjelovalo preko 50 zemalja s više od učenika.

27 Piše: Vedran Zadravec Kolajna Vijesti iz sporta 26 2 Sport u srednjoj Srednja škola Ludbreg nema puno učenika jer nastala je tek prije nekoliko godina, međutim, u ovoj školskoj godini ima pravih sportaša i talenata koji su spremni boriti se za pobjedu na sportskim terenima. Sudjelovali smo na gotovo svim natjecanjima, kao što su nogomet, rukomet, košarka, atletika i kros. U futsalu i rukometu nismo prošli najbolje, ali zato smo u krosu osvojili drugo mjesto, što je velik uspjeh za školu. Borba na krosu nije bila laka, ali dali smo sve od sebe i borili se do kraja. U tome je i ključ dolaska do vrha jer ako uvijek dajemo sve od sebe, uspjeh je zagarantiran. Na županijskom natjecanju u košarci za djevojke, učenice su osvojile 3. mjesto, dok je na županijskom natjecanju u atletici Vedran Zadravec osvojio, pojedinačno, 1. mjesto u disciplini 100 m sprint, a ekipno je osvojeno 4. mjesto. Pobjednička ekipa Školske nogometne lige Ekipa koja je u krosu osvojila 2. mjesto U mitskoj borbi Davida protiv Golijata, Srednja škola Ludbreg u ulozi Davida izborila je drugo mjesto u iznimno teškoj konkurenciji među školama koje imaju peterostruko više učenika. Natjecanje u krosu održavalo se na terenima Arene Varaždin, a trčalo se na 2000 metara. Nastupili su Marijano Kolak, 3. d, Petar Matulić, 2. b, Vedran Zadravec, 2. d i Ivan Milak, 1. b. Voditelj je ekipe Marino Ledenko, prof. Školska nogometna liga Na međurazrednom nogometnom natjecanju koje privlači mnogo pažnje, 1. je mjesto, s ukupno osvojenih 12 bodova, osvojila ekipa bravara, tokara i pekara ispred ekipa CNC operatera, ekonomista, gimnazijalaca i pomoćnih zanimanja. U zdravom tijelu, zdrav duh Učenici 3. razreda gimnazije na satovima informatike izradili su videouradak o gradu Ludbregu kojim su htjeli predstaviti mjesto u kojem žive, školuju se i zabavljaju, a na izdvojenim su fotografijama prikazali Ludbreg kao grad u kojem ne nedostaje mogućnosti za rekreaciju. Cjeloviti uradci objavljeni su na mrežnim stranicama škole.

28 27 1 Mozgalice i pošalice Izabrala: Antonija Golec Gdje ima malo osmijeha, ima i malo uspjeha Kaže mama Perici: - Sine, ajde malo uči, ostavi taj telefon! Perica odgovara: - Ali, mama, znam sve. Mama ga upita: - Kako se zove kula u Parizu? Perica: - Ajfonova kula! Pozvao ravnatelj Peričinog oca na razgovor: - Vaš sin prepisivao je od najbolje učenice u razredu. - Kako možete biti sigurni u to? - Siguran sam jer je ona kod prvog pitanja napisala: Ne znam, a vaš sin: Ni ja. Pita mama Pericu: - Zašto ne jedeš? Rekao si da si gladan kao vuk. Perica joj odgovori: - A kad si ti vidjela vuka da jede mahune? Upisao se Perica na trening plivanja i kaže treneru nakon nekoliko minuta: - Idem ja kući. - A zašto? - Pa, nisam više žedan! Pita profesorica povijesti Pericu: - Perice, reci ti meni gdje je potpisana Deklaracija neovisnosti? - Na dnu papira. Na satu hrvatskoga profesorica ispituje đake: - Kupujem, kupuješ, kupuje, kupujemo, kupujete, kupuju. Perice, reci mi koje je to vrijeme. - Vrijeme rasprodaje! Stoje Perica i Ivica na aerodromu. - Perice, kako teroristi kradu avione kad su ogromni? - Ne kradu oni avione dok su na zemlji, nego dok su na nebu, onako malečki. Pita nastavnica koliko je Sunce udaljeno od Zemlje. Javlja se Perica i kao iz topa kaže: - Koliko i Dinamo od trofeja Lige prvaka. Učitelj matematike pita Pericu: - Perice, zašto si u bilježnici ostavio ovu stranicu potpuno praznu? - E, tu sam računao napamet!

29 Mozgalice i pošalice 28 2 Mnogi poznati pisci u naslovima svojih djela spajali su ljubavnike, junake, suprotnosti ili ono što se čini nespojivo. Riješi križaljku upisujući naslove najpoznatijih djela navedenih autora koja u naslovu sadrže određeni par i otkrij najpoznatiji ljubavni par u svjetskoj književnosti! 1. Lav Nikolajevič Tolstoj 2. Stendhal 3. Mihail Afanasjevič Bulgakov 4. Meša Selimović 5. Jane Austen 6. William Faulkner 7. Mark Twain 8. François Rabelais 9. Fjodor Mihajlovič Dostojevski 10. Ernest Hemingway 11. Charles Perrault 12. Ivan Sergejevič Turgenjev MAGIČNI KVADRAT Kojim su učenice SŠ Ludbreg na Festivalu matematike osvojile 2. mjesto 1) Koliko grad Ludbreg obuhvaća naselja? Tom broju pribroji 12 i oduzmi 2. 2) Koje je godine nastala SŠ Ludbreg? Zbroji sve znamenke unutar te godine. Taj dobiveni broj kvadriraj i od kvadrata oduzmi 8. 3) Koje je godine izbio požar u Varaždinu? Zbroji sve znamenke unutar te godine. 4) Koliko općina broji Varaždinska županija? 5) Koliko gradova ima Varaždinska županija? Taj broj pomnoži s 4. 6) Koliko grad Varaždin obuhvaća naselja? Taj broj zbroji s kvadratom broja 4. 7) Koliko osnovnih škola ima u Varaždinu? Kvadriraj taj broj i oduzmi kvadrat broja fakulteta. Tom rezultatu oduzmi 13. 8) Koliko planina ima Varaždinska županija? Taj broj pomnoži s 10. 9) Na koliko je vodoravnih polja podijeljena zastava Varaždinske županije? Taj broj pomnoži s 5. Vidiš li treću osobu na crtežu? Vidiš li sovu ili ženu?

30 29 1 Maturanti Srednje škole Ludbreg šk. god / a, gimnazija Gornji red s lijeva: David Cecelja, razrednik, Bruno Pilošta, David Grden, Denis Štefanek, Filip Kvezić Donji red s lijeva: Zorana Kučeković, Draženka Detelj, Silvija Šarec, Ivana Gašparić, Tonka Jerbić 3. b, bravar, tokar, pekar Gornji red s lijeva: Mario Žganec, Dino Lipić, Mihael Kovač, Luka Bačani, Mihael Brzaj, Filip Bestijanić, Matija Valjak, Leon Kolman. Donji red s lijeva: Karlo Krušec, Mihael Cukor, Dario Štabi, Hrvoje Vuković, Dorian Magdalenić, Veronika Meznarić, Patricija Novak, Marko Mikulić, Saša Petrinić, razrednik

31 2 Maturanti Srednje škole Ludbreg šk. god / c, pomoćni kuhar, slastičar i vrtlar Gornji red s lijeva: Danijel Balija, Antonija Milković, Martina Gotić, Romana Horvat, Tomica Šimek Donji red s lijeva: Petra Lenček, Monika Benčić, Sandra Horvat, Sonja Pokos, razrednica 3. d, CNC operater Gornji red s lijeva: Mario Ledinko, Karlo Sačer, Karlo Premec, David Martinković, Antonio Vlahović, Tomica Namesnik, Karlo Jedvaj, Marijano Kolak, Jurica Zorman, David Sakač, Dejan Ledinko, Dario Blažin, Zoran Bernat; Donji red s lijeva: Bojan Horvat, Dominik Benčić, Neven Kristanović, Karlo Kolak, Ivana Rajh, razrednica, Kristijan Gložinić, Josip Golec, Ivan Jovanović, Luka Novak; Nedostaje: Antonio Brkinjač

32 1