HRK 3 milijarde obveznica Republike Hrvatske

Transcription

1 HRK 3 milijarde obveznica Republike Hrvatske Kamatna stopa 6,750%. Dospijeće Cijena izdanja: 100,000% Izdanje obveznica Republike Hrvatske ( RH ) s kamatnom stopom od 6,750% i dospijećem 8. ožujka ("Datum dospijeća") iznosa HRK 3 milijarde ( Obveznice ). Obveznice su izdane 8. ožujka ( Datum izdanja ) u nematerijaliziranom obliku, na ime i u denominaciji od HRK 1. Kamata se obračunava po fiksnoj godišnjoj stopi od 6,750% od i uključujući Datum izdanja. Kamata se isplaćuje polugodišnje u jednakim iznosima. Obveznice su uvrštene u Usluge Depozitorija i Usluge Prijeboja i Namire Središnje depozitarne agencije sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200 ( SDA ). ISIN oznaka Obveznica je HRRHMFO103A0. Obveznice će 9. ožujka biti uvrštene u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze d.d. i Prvu kotaciju Varaždinske burze d.d. pod oznakom RHMF-O-103A. Agenti, Pokrovitelji izdanja i Vodeći aranžeri Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d. Su-vodeći aranžeri Erste & Steiermärkische Bank d.d. i HVB Splitska banka d.d. Aranžeri Hrvatska Poštanska Banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Datum ovog prospekta je 8. ožujka 2005.

2 Ministarstvo financija Republike Hrvatske ( Ministarstvo financija ) prihvaća odgovornost za sadržaj ovog prospekta. Prema uvjerenju, svim saznanjima i podacima kojima Ministarstvo financija raspolaže, podaci iz ovog prospekta čine cjelovit i istinit prikaz imovine i obveza, gubitaka i dobitaka i financijskog položaja Republike Hrvatske i prava sadržanih u Obveznicama, te niti jedna činjenica koja bi mogla utjecati na potpunost i istinitost ovog prospekta nije izostavljena. Ovaj prospekt dostavljen je Zagrebačkoj burzi i Varaždinskoj burzi 7. ožujka u svrhu informiranja investitora. Nitko nije ovlašten davati podatke i izjave u vezi s ponudom i prodajom Obveznica, a koji nisu sadržani u ovom prospektu. Ako bi se takvi podaci ili izjave dali, na njih se ne smije osloniti kao na podatke i izjave čije je objavljivanje odobrilo Ministarstvo financija ili Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d. kao Agenti, Pokrovitelji izdanja i Vodeći Aranžeri. Nikakva jamstva, izričita ili implicitna, nisu dana od strane Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d. za istinitost i potpunost takvih podataka. Također, ništa iz ovog prospekta ne smije se smatrati jamstvom Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d.. Izdavanje ovog prospekta niti prodaja ili kupnja Obveznica ne impliciraju da se okolnosti vezane uz Republiku Hrvatsku nisu izmijenile od datuma izdavanja ovog prospekta. Ovaj prospekt ne smije se smatrati preporukom za kupnju ili ponudom za prodaju od strane ili za račun Ministarstva financija, Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d. ili od strane ili za račun druge osobe koja je s njima povezana, njihovih afilijacija ili predstavnika, Obveznica u bilo kojoj državi u kojoj je davanje takvih ponuda ili poziva od strane takvih osoba protuzakonito. Distribucija ovog prospekta, ponuda i prodaja Obveznica zakonom je ograničena u pojedinim državama. Svaki ulagatelj koji razmatra kupnju Obveznica upućuje se na vlastitu ocjenu i prosudbu financijskog položaja Republike Hrvatske, te uvjeta Obveznica, uključivo inherentne rizike među kojima i one opisane u poglavlju 1. Čimbenici rizika. Ako drugačije nije navedeno, sve godišnje informacije, uključujući informacije o Državnom proračunu, temelje se na kalendarskim godinama. Brojevi u prospektu su zaokruživani - prema tome, brojevi prikazani za istu vrstu informacije mogu varirati i zbrojevi možda nisu aritmetički agregati. Upućivanje u ovom dokumentu na "EUR" označava euro, USD američki dolar, JPY" japanski jen, a HRK" hrvatske kune.

3 SADRŽAJ I ČIMBENICI RIZIKA Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira Hrvatski pravni sustav Kreditni rizik 8 II UVJETI OBVEZNICA Pravni status Obveznica Izdavanje i upis Obračun kamate Isplata kamate Kašnjenje s isplatom kamate Isplata glavnice o dospijeću Prijevremena isplata glavnice Kašnjenje s isplatom glavnice Isplate iz Obveznica bez odbitaka Izjave i jamstva Republike Hrvatske Prijevremeno dospijeće Obveznica Upis u Depozitorij SDA Trgovanje na sekundarnom tržištu Platni agent Administrativni agent Obavijesti Zastara Mjerodavno pravo i nadležnost Namjena stečenog prihoda 16 III REPUBLIKA HRVATSKA Teritorij i stanovništvo Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast Međunarodni odnosi Gospodarstvo 18 3

4 3.5. Državni proračun Ostvarenje Državnog proračuna u godini Porezni sustav Devizna kontrola Međunarodne i devizne pričuve Tečaj hrvatske kune Javni dug 27 IV OPOREZIVANJE Oporezivanje kamata Oporezivanje glavnice Oporezivanje kapitalne dobiti 32 V OPĆE INFORMACIJE Odobrenja Uvrštenje Obveznica na burzu Depozitorij, prijeboj i namira Dokumenti 33 VI POTPISNICI PROSPEKTA 34 VII SUDIONICI U PLASMANU OBVEZNICA 35 4

5 I ČIMBENICI RIZIKA 1.1. Hrvatsko tržište dužničkih vrijednosnih papira Usprkos činjenici da je hrvatsko tržište vrijednosnih papira relativno nerazvijeno, u usporedbi s tržištima razvijenih zapadnoeuropskih država, ono se ubrzano razvija kako na tržištu vlasničkih tako i na tržištu dužničkih vrijednosnica rezultirajući povećanjem broja i strukture vrijednosnih papira te konzistentnim povećanjem volumena i količine trgovanja. Međutim i dalje na mali broj izdavatelja otpada nerazmjerno velik postotak tržišne kapitalizacije i prometa, što rezultira povećanjem volatilnosti cijena na tržištu. Ukupni promet u godini na Zagrebačkoj burzi iznosio je HRK 23,8 milijardi što predstavlja porast od 92,0% u odnosu na godinu. Promet i volumen trgovanja obveznica u konstantnom su rastu i čine veliku većinu trgovanja na Zagrebačkoj burzi. U promet je obveznicama na Zagrebačkoj burzi iznosio 10,8 milijardi kuna, ili 87,2% ukupnog prometa, što je predstavljalo rast od 130,4% u odnosu na U nastavljen je pozitivan trend rasta prometa obveznicama koji je krajem godine iznosio 21,1 milijardu kuna, ili 96,1% više u odnosu na isto razdoblje Tržišna kapitalizacija obveznica na Zagrebačkoj burzi na 31. prosinca iznosila je 24,6 milijardi kuna što predstavlja porast od 83,1% u odnosu na kraj godine. CROBIS i promet obveznicama na ZSE 104,0 500 CROBIS 103,0 102,0 101,0 100,0 99,0 98,0 97, Promet, HRK m 96, CROBIS Promet obveznicama Izvor: Zagrebačka burza Na Zagrebačkoj burzi uvršteno je ukupno 17 izdanja obveznica, i to u prvoj kotaciji ( Službeno tržište ) kotira 16 izdanja obveznica, od čega je 8 izdanja obveznica Republike Hrvatske i s državom povezanih institucija (DAB 1, HBOR 2 ), 7 korporacijskih izdanja (Agrokor, Atlantic Grupa, Belišće, Bina-Istra, Hypo Alpe-Adria-Bank, Podravka, Pliva) te 2 izdanja municipalnih obveznica (Grad Koprivnica i Grad Zadar). Pored toga se u Redovitom tržištu nalaze i jedno izdanje komercijalnih zapisa (Medika). Na Varaždinskoj burzi je bilo uvršteno 388 vrijednosna papira, od čega se u trgovalo sa njih 156, ostvarujući ukupni redovni promet od HRK 704,2 milijuna, ili 48,4% manje u odnosu na 1 Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 2 Hrvatska banka za obnovu i razvitak 5

6 2002. U se od 391 uvrštenog vrijednosnog papira trgovalo s njih 177, a ostvaren je ukupni promet od HRK 1,4 milijardi ili 92,7% više u odnosu na godinu. Na Varaždinskoj burzi uvršteno je ukupno 4 izdanja obveznica, od čega 3 izdanja obveznica Republike Hrvatske (obveznice RH dospijeća 2007., i 2019.) i jedno municipalno izdanje obveznica (Grad Koprivnica). U godini ukupni promet obveznicama na Varaždinskoj burzi iznosio je 75,8 milijuna kuna mil. EUR Domaće državne obveznice u optjecaju , ,3 133, HZZO DAB03 DAB05 MF04 MF08 MF12 kunska MF08 MF14 MF07 MF19 Napomena: stanje krajem godine, iznimno u stanje krajem veljače Izvor: Zagrebačka burza Posljednjih godina sve je izraženiji trend financiranja države i trgovačkih društava i njihove orijentacije na tržišta kapitala u odnosu na tradicionalni oblik financiranja putem bankarskog sustava, što upućuje na daljnji nastavak razvoja domaćeg tržišta kapitala, naročito tržišta dužničkih vrijednosnih papira. Osim na domaćem tržištu dugoročnog duga, Ministarstvo financija je u posljednjih godinu dana znatno povećalo i volumen kratkoročnog financiranja putem izdavanja trezorskih zapisa. U nastavku donosimo grafičke prikaze kretanja kamatnih stopa na trezorske zapise Ministarstva financija i strukturu izdanih trezorskih zapisa prema ročnosti. 6

7 % 7,0 Kamatne stope na trezorske zapise u zadnjih 12 mjeseci 6,0 5,0 4,0 3,0 mil. kn Izvor: Ministarstvo finacija DAN 182 DANA 364 DANA Iznos trezorskih zapisa u opticaju u zadnjih 12 mj. 91 dan 182 dana 364 dana Izvor. Minstarstvo financija 7

8 1.2. Hrvatski pravni sustav Budući da je Hrvatska još uvijek u fazi tranzicije, ne može se govoriti o postojanju u cijelosti zaokruženog pravnog sustava koji bi, kao cjelina, bio usporediv s pravnim sustavima zapadnoeuropskih država. S druge strane, u okviru procesa usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s "acquis communautaire"-om Europske Unije u tijeku je intenzivna zakonodavna aktivnost koja bi u narednih nekoliko godina trebala rezultirati upravo takvim sustavom. Stoga su zakoni i provedbeni propisi koji uređuju pitanja trgovačkih društava, ugovornih odnosa, vlasništva, tržišne utakmice, stečaja, vrijednosnih papira, poreza i drugih područja bitnih za gospodarsku aktivnost u državi doneseni tek nedavno, pa u tim područjima još uvijek ne postoji u dovoljnoj mjeri stabilna, poznata i relevantna sudska i administrativna praksa, odnosno primjena i tumačenje tih propisa. Također, poznata je činjenica da je u hrvatskom pravosuđu prisutan veliki broj neriješenih sporova, što uvelike utječe na efikasnost pružanja pravne zaštite poslovnim subjektima Kreditni rizik U sljedećoj tablici nalaze se ocjene investicijskog kreditnog rejtinga dodijeljene Republici Hrvatskoj od stane tri vodeće međunarodne agencije za utvrđivanje kreditne sposobnosti. Dugoročni dug u stranoj valuti Moody's Fitch Standard & Poors Baa3 ( ) BBB- ( ) BBB ( ) Dugoročni dug u domaćoj valuti Baa1 ( ) BBB+ ( ) BBB+ ( ) Outlook STABLE ( ) POSITIVE ( ) STABLE ( ) Izvor: Bloomberg U prosincu godine Standard & Poors je po prvi put nakon sedam godina povećao kreditni rejting Republike Hrvatske za dugoročna zaduživanja u stranoj valuti s BBB- na BBB što je odraz snažnih reformi i strukturnih promjena unazad nekoliko godina, kao i stabilizacije razine vanjske zaduženosti javnog i privatnog sektora. 8

9 II UVJETI OBVEZNICA Sažetak Uvjeta Obveznica: HRK 3 milijarde obveznica Republike Hrvatske u nematerijaliziranom obliku, na ime, u denominaciji od HRK 1, uz fiksnu godišnju kamatnu stopu od 6,750%, s dospijećem 8. ožujka 2010., izdano je 8. ožujka ovisno i na temelju Ugovora o upisu obveznica Republike Hrvatske dospijeća u iznosu od HRK 3 milijarde, sklopljenog 7. ožujka između Ministarstva financija, u ime i za račun Republike Hrvatske kao Izdavatelja, te Privredne banke Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačke banke d.d. kao zajedničkih Agenata i Pokrovitelja izdanja i Vodećih aranžera, te Erste & Steiermärkische Bank d.d, HVB Splitske banke d.d., Hrvatske Poštanske Banke d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Ministarstvo financija izdalo je ukupno HRK 3 milijarde obveznica uz mogućnost povećanja iznosa izdanja koje može nastupiti bilo koji dan nakon datuma izdanja do datuma dospijeća Pravni status Obveznica Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Republike Hrvatske, međusobno su ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama Republike Hrvatske, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa Izdavanje i upis Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d. kao Agenti, Pokrovitelji izdanja i Vodeći aranžeri, Erste & Steiermärkische Bank d.d i HVB Splitska banka d.d. kao Su-vodeći aranžeri te Hrvatska Poštanska Banka d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. kao Aranžeri, s jedne strane, te Ministarstvo financija, u ime Republike Hrvatske kao Izdavatelja, s druge strane, sklopili su 7. ožujka Ugovor o upisu obveznica Republike Hrvatske u iznosu od HRK 3 milijarde dospijeća ( Ugovor o upisu ), kojim se Ministarstvo financija obvezalo izdati, a Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Zagrebačka banka d.d., Erste & Steiermärkische Bank d.d, HVB Splitska banka d.d., Hrvatska Poštanska Banka d.d. i Hypo Alpe- Adria-Bank d.d. obvezale upisati i uplatiti iznos od HRK 3 milijarde Obveznica sukladno Ugovoru o upisu. Sredstva na ime upisa Obveznica od investitora na primarnom tržištu uplaćena su Ministarstvu financija 8. ožujka 2005., koje je isti dan otvorilo Registar obveznica sukladno nominalnim iznosima upisa Obveznica. Agenti izdanja dostavili su Registar Obveznica Središnjoj depozitarnoj agenciji ( SDA ). Nakon primitka Registra Obveznica, SDA je otvorila vlasničke račune Agenata izdanja i investitora na primarnom tržištu, na koje je upisala njihove pozicije Obveznica sukladno Registru Obveznica, te vlasnicima Obveznica dostavila obavijest o stanju na njihovim računima. Ministarstvo financija ima mogućnost povećanja iznosa izdanja koje može nastupiti bilo koji dan nakon datuma izdanja obveznica do datuma dospijeća Obračun kamate Obveznice nose kamatu na glavnicu po stopi od 6,750% godišnje. Kamatna stopa računa se kao godišnja kamatna stopa Obveznica na glavnicu podijeljena s učestalošću isplate kamate iz Obveznica na godišnjoj razini. S obzirom na to, kamatna stopa kupona Obveznica iznosi 3,375%, što po HRK 1 Obveznica iznosi HRK 0,

10 2.4. Isplata kamate Prva isplata kamate bit će 08. rujna za razdoblje od i uključujući 8. ožujka do, ali ne uključujući 08. rujna Sljedeće kamate isplaćivat će se polugodišnje prema sljedećem planu: 08. ožujka 2006.; 08. rujna 2006.; 08. ožujka 2007.; 10. rujna 2007.; 10. ožujka 2008.; 08. rujna 2008.; 09. ožujka 2009.; 08. rujna 2009.; 08. ožujka Kašnjenje s isplatom kamate U slučaju kašnjenja s plaćanjem kamate iz Obveznica, Ministarstvo financija platit će zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća kamate do dana isplate. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule: C x p x n K= 100 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula: C x p x d K= odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene kamate p = stopa zatezne kamate d = broj dana Isplata glavnice o dospijeću Glavnica Obveznica u nominalnom iznosu od HRK 3 milijarde isplatit će se odjednom, na datum konačnog dospijeća 8. ožujka

11 2.7. Prijevremena isplata glavnice Republika Hrvatska može, u bilo koje vrijeme, otkupiti Obveznice po bilo kojoj cijeni na tržištu ili na drugi način, pod uvjetom da, u slučaju kupnje javnom ponudom, takva ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima Obveznica Kašnjenje s isplatom glavnice U slučaju kašnjenja s plaćanjem glavnice Obveznica, Ministarstvo financija platit će zakonsku zateznu kamatu od dana dospijeća do dana isplate. Zakonska zatezna kamata, koju izdavatelj plaća investitorima posredstvom SDA, obračunava se primjenom sljedeće formule: C x p x n K= 100 K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate n = broj godina Pri obračunu zatezne kamate za obračunsko razdoblje kraće od jedne godine primjenjuje se kalendarski broj dana za tu godinu i koristi se sljedeća formula: C x p x d K= odnosno za prijestupnu godinu: C x p x d K= K = zatezna kamata C = iznos dospjele, a neisplaćene glavnice p = stopa zatezne kamate d = broj dana Isplate iz Obveznica bez odbitaka Sve isplate glavnice i kamata iz Obveznica bit će učinjene bez ustege ili odbitaka svih sadašnjih ili budućih poreza, carina, akontacije poreza ili pristojbi svake prirode, osim ako takva ustega ili odbitak nije zakonska obveza. Ako je takva ustega ili odbitak zakonska obveza, Ministarstvo financija platit će dodatne iznose koji su potrebni da vlasnici Obveznica prime iznose koje bi primili da takvih traženih ustega ili odbitaka nije bilo. 11

12 2.10. Izjave i jamstva Republike Hrvatske Ministarstvo financija, u ime Republike Hrvatske, jamči: (i) da Obveznice predstavljaju izravnu, bezuvjetnu i prioritetnu obvezu Republike Hrvatske, međusobno su ravnopravne i, najmanje, pari passu sa svim drugim, sadašnjim i budućim, neosiguranim obvezama Republike Hrvatske, osim obveza koje mogu imati prvenstvo temeljem kogentnih propisa; (ii) da izdanje Obveznica predstavlja pravno valjanu obvezu Republike Hrvatske, te da je Ministarstvo financija za izdavanje Obveznica ishodilo sva potrebna odobrenja i suglasnosti; (iii) da izdanje Obveznica nije suprotno zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske, te ugovorima u kojima su Republika Hrvatska ili Ministarstvo financija jedna od ugovornih strana; (iv) da nikakvi parnični, upravni, arbitražni, ili slični postupci protiv i u vezi s Republikom Hrvatskom ili Ministarstvom financija nisu pokrenuti niti postoji vjerojatnost da će biti pokrenuti, čiji bi pravomoćni ishod mogao ugroziti sposobnost Republike Hrvatske ili Ministarstva financija da uredno izvršava obveze koje proizlaze iz Obveznica; (v) da će, sve dok je i jedna Obveznica neisplaćena, poduzimati ili će se pobrinuti da se poduzme sve potrebno kako bi se osigurao kontinuitet svih odobrenja, dozvola, ovlaštenja, registracija, evidencija ili sličnog potrebnog za izdanje, prodaju ili izvršenje obveza koje proizlaze iz Obveznica ili njihove valjanosti i naplativosti; (vi) da će ispunjavati sve obveze prema SDA i Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi vezane za održanje članstva u SDA i za održanje Obveznica u uslugama depozitorija, prijeboja i namire, te za održanje Obveznica u prvoj kotaciji (Službenom tržištu) Zagrebačke burze i Prvoj kotaciji Varaždinske burze; (vii) da će notificirati Agentima izdanja svaku promjenu činjenica koja bi mogla utjecati na gore navedena jamstva Prijevremeno dospijeće Obveznica Vlasnici Obveznica, koji samostalno ili skupno predstavljaju najmanje 2/3 ukupnog nominalnog iznosa izdanja Obveznica, imaju pravo proglasiti ukupno izdanje Obveznica dospjelim i plativim prije njegovog dospijeća i to u slučaju: (i) objave općeg moratorija Republike Hrvatske na plaćanje inozemnog duga; (ii) neisplate o dospijeću kamate ili bilo kojeg drugog iznosa koji proizlazi iz Obveznica; (iii) povreda izjava i jamstava, odnosno neispunjavanje obveza iz izjava i jamstava koje traje duže od 60 dana od pismene obavijesti o povredi, odnosno o neispunjavanju koju Zagrebačka banka d.d. ( Administrativni agent ), na zahtjev vlasnika Obveznice, dostavi Ministarstvu financija; (iv) neisplate, u iznosu većem od EUR 20 milijuna, od strane Izdavatelja obveza po inozemnom kreditu ili drugim poslovima s inozemstvom o originalnom dospijeću ili u slučajevima kada Izdavatelj bude pozvan od strane vjerovnika na plaćanje prije originalnog dospijeća; (v) nastup bilo kojeg drugog slučaja zbog kojeg vlasnici Obveznica koji imaju najmanje 2/3 izdanih, a do tada neotplaćenih Obveznica mogu zaključiti da je ugrožena sposobnost Izdavatelja da uredno izvršava svoje obveze iz Obveznica. 12

13 Odluku o prijevremenom dospijeću Obveznica donosi Skupština koju čine svi registrirani vlasnici Obveznica. Svaka Obveznica (HRK 1) nosi jedan glas na Skupštini. Pravo sazivanja Skupštine imaju vlasnici Obveznica koji raspolažu s najmanje 1/3 glasova. Odluke se donose kvalificiranom većinom, koju čine vlasnici Obveznica s više od 2/3 glasova. Pored ovlasti iz prethodnog stavka, Skupština ima ovlasti donijeti odluku o izmjeni uvjeta Obveznica iz Ugovora o upisu Obveznica, uz suglasnost Ministarstva financija. Sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica mora se zatražiti pisanim putem, preporučenom poštom od Administrativnog agenta. Po primitku zahtjeva za sazivanjem Skupštine vlasnika Obveznica Administrativni agent o tome će odmah obavijestiti SDA, Izdavatelja, ostale Agente izdanja i Zagrebačku i Varaždinsku burzu, te će u roku od sedam dana sazvati Skupštinu vlasnika Obveznica javnim oglasom objavljenim u najmanje dvije dnevne novine znatnije tiraže koje se prodaju na teritoriju Republike Hrvatske. Oglas kojim se saziva Skupština vlasnika Obveznica mora sadržavati jasnu naznaku predmeta o kojem se zahtijeva glasovanje i poziv na glasovanje izjašnjavanjem sa običnim protiv ili za. Zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica, SDA će utvrditi popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu, te će u najkraćem roku dostaviti Administrativnom agentu popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu, prema stanju zaključno s danom primitka obavijesti o zahtjevu za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica. Administrativni agent će isti dan popis vlasnika Obveznica s naznakom broja Obveznica na računu dostaviti Ministarstvu financija i Agentima izdanja. Skupština vlasnika Obveznica održava se pisanim putem, na način da vlasnici Obveznica koji su upisani u depozitorij SDA na dan objave javnog oglasa mogu u roku od pet kalendarskih dana od dana objave oglasa glasovati pisanim putem preporučenom poštom dostavljenom Administrativnom agentu o prijedlogu o kojem se zahtijeva glasovanje. Prvog sljedećeg radnog dana nakon isteka roka za glasovanje, Administrativni agent i Agenti izdanja zajednički će utvrditi ishod glasovanja. Tako utvrđen ishod glasovanja Administrativni agent objavit će sljedeći radni dan na istovjetan način kao i zahtjev za sazivanjem Skupštine u formi odluke Skupštine vlasnika Obveznica. U slučaju odluke Skupštine o prijevremenom dospijeću Obveznica, Administrativni agent će za račun vlasnika Obveznica pozvati Izdavatelja na prijevremenu otplatu Obveznica u roku od 15 kalendarskih dana od dana odluke Skupštine. Zatezna kamata počinje teći prvi radni dan po isteku spomenutog roka. Zahtjev za sazivanje Skupštine vlasnika Obveznica i dokument o glasovanju moraju biti javnobilježnički ovjereni, s time da u slučaju vlasnika Obveznice koji je pravna osoba, u javnobilježničkoj ovjeri mora biti sadržana naznaka o tome da je dokument potpisala ovlaštena osoba. Odluke Skupštine obvezujuće su za sve vlasnike Obveznica, a provodi ih Administrativni agent za račun svih vlasnika. Troškove održavanja Skupštine snose pro rata vlasnici Obveznica, a regresiraju se od Ministarstva financija. Administrativni agent ne provodi prisilnu naplatu. U svrhu održavanja Skupštine vlasnika Obveznica Ministarstvo financija je suglasno i ovlašćuje Administrativnog agenta da u bilo koje doba zatraži i obavi uvid u Depozitorij vlasnika Obveznica kod SDA. 13

14 2.12. Upis u Depozitorij SDA Obveznice su upisane i vode se u Depozitoriju nematerijaliziranih vrijednosnih papira SDA ( Depozitorij ) pod ISIN oznakom HRRHMFO103A0, te su uvrštene u Usluge Prijeboja i Namire SDA Trgovanje na sekundarnom tržištu Obveznice su uvrštene u Prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze te u Prvu kotaciju Varaždinske burze pod simbolom RHMF-O-103A. Uvrštenje obveznica u prvu kotaciju (Službeno tržište) Zagrebačke burze i Prvu kotaciju Varaždinske burze provest će Agenti izdanja. Cijena uvrštenih Obveznica temeljit će se na tzv. čistoj cijeni, što znači da ne obuhvaća stečenu kamatu. Plaćanje po obavljenoj kupnji Obveznica obavlja se prema cijeni po kojoj se trgovalo uvećanoj za stečenu kamatu za razdoblje od zadnje isplate kamate pa sve do pretpostavljenog dana namire, ne uključujući pretpostavljeni dan namire. Za obračun stečene kamate iz Obveznica uzima se stvarni broj dana u razdoblju za koje se obračunavaju kamate tj. za razdoblje od, i uključujući, dan dospijeća prethodnog kupona do, ali ne uključujući, dan dospijeća slijedećeg kupona. Kupon Isplata kupona Početak razdoblja Kraj razdoblja Broj dana Stečena kamata Stečena kamata po danu po danu po Obveznici (%) (HRK) , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , Godišnja kamatna stopa Stečena kamata po danu (%) 1 = 2 x Broj dana u razdoblju 1 Stečenu kamatu po danu izraženu kao % nominalne vrijednosti Obveznice dobivamo dijeljenjem godišnje kamatne stope (6,750%) s godišnjom frekvencijom isplate kupona iz Obveznica (2 puta godišnje) i brojem dana u razdoblju između dvije isplate kupona. Stečena kamata 2 = Stečena kamata po danu (%) x Broj Obveznica x Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do, ali ne uključujući, dana namire x nominalna vrijednost Obveznica (HRK 1) 2 Apsolutni iznos stečene kamate dobiva se množenjem stečene kamate po danu po Obveznici, izražene kao % nominalne vrijednosti Obveznice, s brojem Obveznica, te brojem dana proteklim od zadnje isplate kupona do, ali ne uključujući, dana namire i nominalnom vrijednošću Obveznica (HRK 1). 14

15 Primjer izračuna ukupne cijene Obveznica u trgovanju na sekundarnom tržištu: 1. Vrijednosni papir: Državna obveznica s dospijećem 08. ožujka Kamatna stopa: 6,7500% 3. Datum trgovanja: 9-lip Datum namire: 15-lip-06 (datum namire na burzi = dan trgovanja+ četiri radna dana) 5. Datum zadnjeg dospijeća kupona: 8-ožu Cijena Obveznica na burzi ( čista cijena ): 101,75% (% nominalne vrijednosti Obveznica) 7. Broj obveznica: Ukupna čista cijena (HRK): ,00 (8.=7. x 6. x HRK 1) 9. Broj dana od zadnjeg dospijeća kupona do dana namire: 99 (9.=4.-5.) 10. Stečena kamata po danu po Obveznici (HRK): 0, (iz tabele Stečena kamata ) 11. Stečena kamata: 1, % 12. Stečena kamata (HRK): ,45 (12.=10.x 9.x 7) 13. Ukupna cijena (čista cijena + stečena kamata): 103, % (13.= ) 14. Ukupno (čista cijena + stečena kamata): ,45 (14.= ) Platni agent Platni agent je Središnja depozitarna agencija sa sjedištem u Zagrebu, Ksaver 200. Sredstva primljena od Ministarstva financija na ime kamate i glavnice Obveznica, SDA će, na datum dospijeća kamate, odnosno glavnice uplatiti putem platnog sustava vlasniku Obveznica, bez odbitaka na ime naknade ili drugih troškova. Na postupak uplate sredstava od strane Ministarstva financija u korist SDA primjenjivat će se Pravila SDA i Ugovor o Platnom agentu sklopljen između Ministarstva financija i SDA. Ukoliko je dan dospijeća glavnice, kamata ili drugih iznosa koji proizlaze iz Obveznica neradni dan, isplata će dospjeti prvog sljedećeg radnog dana. Radni dan je dan koji je utvrđen kao radni dan SDA, te poslovnih banaka i deviznog tržišta koji obavljaju isplatu u Republici Hrvatskoj Administrativni agent Administrativni agent je Zagrebačka banka d.d., Paromlinska 2, Zagreb. Administrativni agent će 28 dana prije dospijeća kamate i/ili glavnice iz Obveznica dostaviti Ministarstvu financija obavijest o datumu dospijeća i dospjelom iznosu, a na dan dospijeća kamate i/ili glavnice Obveznica dostaviti Ministarstvu financija i SDA pripadajući iznos kamate po Obveznici. 15

16 2.16. Obavijesti Do konačne isplate svih iznosa koji proizlaze iz Obveznica, obavijesti vlasnika Obveznica Ministarstvu financija moraju biti dostavljene putem Administrativnog agenta Zagrebačke banke d.d., telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu: Zagrebačka banka d.d. Sektor tržišta kapitala i velikih sustava Savska Zagreb Faks: U slučaju promjene osobe Administrativnog agenta, investitori će o tome biti obaviješteni dopunom Prospekta. Obavijesti Agenata izdanja Ministarstvu financija moraju biti dostavljene telefaksom, uz naknadnu potvrdu poštom na sljedeću adresu: Ministarstvo financija RH Katančićeva Zagreb Faks: (01) Zastara Potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz kamata Obveznica zastarijevaju u roku od 3 godine od datuma dospijeća pojedinog iznosa kamata, dok potraživanja iz glavnice Obveznica zastarijevaju u roku od 5 godina od datuma dospijeća glavnice Mjerodavno pravo i nadležnost Mjerodavno pravo za Obveznice je pravo Republike Hrvatske. Svi sporovi koji proizlaze iz Obveznica, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njihovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, konačno će se riješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o Stalno izabranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori Namjena stečenog prihoda Neto prihod od izdavanja Obveznica bit će upotrijebljen za financiranje proračunskih rashoda. 16

17 III REPUBLIKA HRVATSKA 3.1. Teritorij i stanovništvo Republika Hrvatska zauzima ukupnu površinu od km 2 (od čega na more otpada km 2 ). Ukupna gospodarska površina Republike Hrvatske iznosi km 2. Glavni grad Republike Hrvatske je Zagreb, koji je ujedno i najveći grad, sa stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001., dok je ukupan broj stanovnika Republike Hrvatske bio Društveno uređenje, zakonodavna i izvršna vlast Sukladno Ustavu Republike Hrvatske iz 1990., Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Ustav je revidiran u studenome 1997., studenome i ožujku Odlukom Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora o proglašenju promjena Ustava Republike Hrvatske od 9. studenoga Hrvatska je prešla iz polupredsjedničkog sustava u parlamentarni. U Republici Hrvatskoj, državna vlast ustrojena je na načelu diobe vlasti, na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu. Hrvatski sabor ( Sabor ), je jednodomno predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. Između ostaloga, Sabor nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom. Zastupnici se biraju na vrijeme od četiri godine i nemaju obvezujući mandat. Posljednji izbori za Zastupnički dom Sabora održani su 23. studenog Ukupno je izabrano 152 saborska zastupnika. Na konstituirajućoj sjednici Hrvatskog Sabora održanoj 22. prosinca za predsjednika Sabora izabran je Vladimir Šeks. U sljedećoj tablici prikazani su rezultati parlamentarnih izbora održanih u studenom 2003.: Stranka Br. zastupničkih mjesta Postotak Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) 66 43,4% Socijaldemokratska partija Hrvatske (SDP) 34 22,4% Hrvatska narodna stranka (HNS) 10 6,6% Hrvatska seljačka stranka (HSS) 10 6,6% Hrvatska stranka prava (HSP) 8 5,3% Istarska demokratska stranka (IDS) 4 2,6% LIBRA 3 2,0% Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) 3 2,0% Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS) 2 1,3% Liberalna stranka (LS) 2 1,3% Demokratski centar (DC) 1 0,7% Hrvatska demokratska seljačka stranka (HDSS) 1 0,7% Primorsko goranski savez (PGS) 1 0,7% Samostalna demokratska srpska stranka 3 2,0% Zastupnici nacionalnih manjina 4 2,6% Ukupno ,0% Izvor: Izvješće Državnog izbornog povjerenstva Predsjednik Republike bira se neposrednim izborima na rok od 5 godina. Posljednji izbori održani su 16. siječnja kada je za Predsjednika Republike ponovno izabran Stjepan Mesić. 17

18 Vlada Republike Hrvatske sastoji se od predsjednika, kojeg predlaže predsjednik Republike, te članova, koje predlaže predsjednik Vlade, a kojima Sabor iskazuje povjerenje većinom glasova zastupnika. Povjerenje predsjedniku i članovima Vlade Republike Hrvatske Sabor je iskazao 23. prosinca Predsjednik Vlade je dr. Ivo Sanader, a ministar financija Ivan Šuker Međunarodni odnosi Europska unija i SAD priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu državu. Iste godine Hrvatska postaje članicom Ujedinjenih naroda i punopravnom državom-sudionicom OESS-a, a članicom Međunarodnog monetarnog fonda ( MMF ). Nakon toga slijedi članstvo u Svjetskoj banci, te nizu drugih međunarodnih financijskih (IDA, IFC, EBRD, BIS) i drugih institucija (ILO, CEI). Republika Hrvatska postaje članicom Vijeća Europe Od Hrvatska je sudionica Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu. Na putu prema članstvu u NATO-u, Hrvatska je u svibnju primljena u članstvo Partnerstva za mir, a u svibnju godine pozvana je u Akcijski plan za članstvo (MAP). Članicom Svjetske trgovinske organizacije (WTO) Hrvatska postaje 30. listopada 2000., a 5. prosinca potpisan je ugovor o pristupanju CEFTA-i. Jedan od glavnih strateških ciljeva Republike Hrvatske je punopravno članstvo u Europskoj uniji. U listopadu Hrvatska je, prihvaćanjem Smjernica za vođenje pregovora i sklapanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih zajednica i njihovih država članica ( SSP ), s Europskom unijom započela pregovore o pridruživanju. SSP parafiran je 14. svibnja 2001., a potpisan je na marginama sastanka Vijeća ministara u Luksemburgu 29. listopada 2001., te će stupiti na snagu ratifikacijom u parlamentima svih 15 država članica, te Saboru i Europskom parlamentu. Tim sporazumom Republika Hrvatska treba postati pridružena članica Europske unije, što će biti najvažniji korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Privremeni sporazum primjenjuje se od 1. siječnja 2002., a na snagu je stupio 1. siječnja SSP je ratificiran u Saboru 5. prosinca 2001., u Europskom parlamentu 12. prosinca 2001., te u državama članicama EU do kraja listopada SSP stupio je na snagu 01. veljače godine. Republika Hrvatska je 21. veljače u Ateni predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Europska komisija predala je 10. srpnja Hrvatskoj upitnik s pitanja na koje je Republika Hrvatska uručila odgovore 9. listopada Republika Hrvatska potpisala je s Europskom komisijom dodatni Protokol 7 SSP-a kojim se regulira trgovina s proširenom Unijom koji se privremeno primjenjivao od 01. svibnja 2004., a stupio je na snagu također 1. veljače Europska komisija donijela je pozitivno mišljenje (avis) o zahtjevu RH za punopravno članstvo u EU 20. travnja Europsko vijeće odlučilo je 18. lipnja promaknuti Hrvatsku u Službenog kandidata za članstvo u EU. Sukladno statusu kandidata za članstvo u EU Republika Hrvatska morala je izraditi Pretpristupni ekonomski program (PEP) koji je prihvaćen na sjednici Vlade RH 30. studenoga godine. Zemljama kandidatima za članstvo u EU to je strateški dokument, kojim se utvrđuje ekonomska politika za razdoblje koje prethodi ulasku u članstvo i strukturne reforme potrebne za što uspješnije pridruživanje EU. Također, to je prvi ekonomski dokument na osnovi kojeg će Europska komisija ocjenjivati provođenje reformi u RH. Početak pregovora za punopravno članstvo RH u Europskoj Uniji najavljen je za 17. ožujka Gospodarstvo Hrvatsko gospodarstvo temelji se na tržišnim načelima i privatnom vlasništvu. Hrvatska ima relativno moderno diverzificirano gospodarstvo u kojem usluge čine više od 62% bruto dodane vrijednosti. Poljoprivreda čini 9%, a industrija preostalih 29%. Iako su prihodi od turizma iznimno značajni za priobalni dio i otoke, Hrvatska nije ovisna niti o jednoj gospodarskoj aktivnosti. 18

19 Sljedeća tabela prikazuje kretanje BDP-a u razdoblju od do drugog tromjesečja 2004.: p. Nominalni BDP (mil. HRK) Nominalni BDP (mil. USD) Realni rast BDP-a, % 2,9 3,8 5,2 4,3 3,7 BDP po stanovniku (USD) 4.152, , , , Tečaj HRK/USD (prosjek razdoblja) 8,28 8,34 7,86 6,70 6,04 p - procjena Izvor: DZS, MF Godišnji bruto domaći proizvod za realno je veći za 4,3% u odnosu na U trećem tromjesečju bruto domaći proizvod je zabilježio realnu stopu rasta od 3,6% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Podaci ukazuju na blago usporavanje stope gospodarskog rasta s obzirom da je ista u prvom tromjesečju prethodne godine iznosilo 4,2%, odnosno 3,8% u drugom tromjesečju godine. DZS, za četvrto tromjesečje 2004., predviđa realnu stopu rasta BDP-a od 3,2% u odnosu na isto razdoblje 2003., a kao realnu stopu rasta BDP-a u u odnosu na procjenjuje 3,7%. Na nešto sporiji rast u odnosu na tri prethodne godine utjecalo je usporavanje investicijske aktivnosti, dok rast osobne i državne potrošnje zadržavaju stabilan trend, a u vanjskoj trgovini zabilježen je pozitivan trend u trećem tromjesečju godine kada je izvoz ostvario brži rast od uvoza. % Stope rasta BDP-a* 7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 0,0 2000/I III 2001/I III 2002/I * realne stope rasta u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine Izvor: DZS III 2003/I III 2004/I III Industrijska proizvodnja u prosincu veća je za 0,7% od industrijske proizvodnje ostvarene u studenom 2004., a u usporedbi s prosincem veća je za 4,6%. U prosincu 2004., u usporedbi s prosincem prerađivačka industrija bilježi rast od 5,6%, opskrba električnom energijom, plinom i vodom 3,4%, dok je rudarstvo i vađenje zabilježilo pad od 5,3%.Smanjenje proizvodnje u rudarstvu i vađenju prouzročeno je slabljenjem domaće potražnje koju nije uspjela nadomjestiti inozemna potražnja. 19

20 130,0 Indeksi fizičkog obujma industrijske proizvodnje 125,0 120,0 115,0 110,0 105,0 100,0 95,0 90,0 2001/I IV VII X 2002/I IV VII X 2003/I IV VII X 2004/I IV VII X Izvorni indeks, 2000 = 100 Desezonirani indeks Trend-indeks Izvor: DZS Državni zavod za statistiku je u veljači počeo objavljivati indeks potrošačkih cijena (umjesto indeksa cijena na malo čija metodologija izračuna nije bila usklađena s međunarodno prihvaćenim standardima). Indeks potrošačkih cijena izrađen je u skladu s metodološkim načelima koje su postavili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europske unije (Eurostat). Temeljni indeks potrošačkih cijena izračunava se tako da se iz košarice proizvoda za izračun indeksa potrošačkih cijena isključe poljoprivredni proizvodi te proizvodi čije se cijene administrativno reguliraju. Prosječna godišnja stopa inflacije u mjerena indeksom potrošačkih cijena bila je relativno niska i iznosila je 1,8%, što predstavlja povećanje od 0,1% u odnosu na U prosincu 2004., cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena više su za 2,7% u odnosu na prosinac godine, a prosjek u odnosu na prosjek viši je za 2,1%. U siječnju cijene dobara i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, više su za 0,3% u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 2,0% u odnosu na siječanj Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u siječnju u odnosu na prosinac imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, a najveći doprinos smanjenju porasta imale su cijene odjeće i obuće. 20

21 107,0 106,0 105,0 104,0 103,0 102,0 101,0 100,0 99,0 98,0 97,0 2002/I Kretanje indeksa potrošačkih cijena, proizvođačkih cijena i temeljnog indeksa potrošačkih cijena* III V VII IX XI 2003/I III V VII IX XI 2004/I III V VII IX XI Potrošačke cijene Proizvođačke cijene Temeljna inflacija 2005/I *usporedba na isti mjesec prethodne godine Izvor: DZS Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u siječnju u odnosu na prosinac u prosjeku su ostale na istoj razini, a u odnosu na siječanj više su za 4,4%. Na godišnjoj razini, siječanj u odnosu na siječanj 2004., cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima su u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom povećane za 12,6%, u rudarstvu i vađenju za 6,5%, a u prerađivačkoj industriji za 2,6%. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prosincu registrirana je nezaposlenost ponovno porasla, četvrti uzastopni mjesec nakon što se tijekom prethodnih 18 mjeseci kontinuirano smanjivala. Njezin je porast u prosincu iznosio osobe (0,5%), te je krajem mjeseca dosegla razinu od osobe, što je za osoba (14,9%) manje nego krajem prosinca Stopa registrirane nezaposlenosti u prosincu iznosila je 19,1%, dok je godišnji prosjek nezaposlenosti smanjen s 22,3% na 19,5% u Prema podacima HZZ broj nezaposlenih osoba krajem godine iznosio je osoba odnosno 0,3% manje nego krajem godine. Tijekom godine najniža je stopa nezaposlenosti zabilježena u srpnju kada je iznosila 17,2% što je najniža stopa zabilježena još od rujna godine. Na kraju siječnja godine u HZZ bilo je evidentirano nezaposlenih osoba što je za 2,9% više u odnosu na prethodni mjesec, odnosno 0,6% više nego u siječnju Stopa registrirane nezaposlenosti prema podacima DZS-a iznosi 19,3%. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u RH u prosincu iznosila je kuna, dok je prosječna mjesečna bruto plaća u istom mjesecu iznosila kuna. 21

22 3.5. Državni proračun Zakonom o proračunu od 29. svibnja utvrđen je postupak pripreme, odobrenja i provođenja Državnog proračuna. Jedan od uvjeta propisanih tim zakonom je da omjer nepodmirenog iznosa državnoga duga na kraju godine u odnosu na projekciju BDP-a može biti veći od prošlogodišnjeg omjera, s tim da navedeni omjer ne bude veći od 60% BDP-a. Sabor donosi Zakon o izvršavanju Državnog proračuna za svaku fiskalnu godinu. Sljedeća tabela prikazuje strukturu ostvarenih prihoda i rashoda proračuna konsolidirane opće države u razdoblju od do rujna 2004., u tisućama kuna: I-IX Ukupni prihodi Središnja država Izvanproračunski fondovi i agencije Lokalna samouprava Ukupni rashodi Središnja država Izvanproračunski fondovi i agencije Lokalna samouprava Manjak/višak % BDP-a -5,04-2,42-2,63-2,95-4,58 Ukupni prihodi bez kapitalnih prihoda Ukupni rashodi Manjak/višak (% BDP-a) -7,49-6,00-4,39-5,13-4,98 Kapitalni prihodi Financiranje manjka/viška (% BDP-a) 7,49 6,00 4,39 5,13 4,98 Kapitalni prihodi 2,45 3,59 1,76 2,18 0,40 Neto strana zaduživanja 4,52 1,44 2,73 3,07 2,40 Neto domaća zaduživanja 0,52 0,98-0,1-0,12 1,79 Napomena: na gotovinskom načelu Izvor: Ministarstvo financija 22

23 3.6. Ostvarenje Državnog proračuna u godini Ostvareni manjak proračuna konsolidirane opće države u godini iznosio je HRK 9,9 milijardi ili 5,1% BDP-a, ne uključujući kapitalne prihode. Manjak je najvećim dijelom financiran iz inozemnih izvora, i to uglavnom emisijom obveznica, a samo manjim dijelom kreditima. Dio manjka bio je također financiran sredstvima od privatizacije, posebice prodajom dijela INE. Prema podacima Ministarstva financija, na razini konsolidirane opće države ukupno je prikupljeno HRK 90,0 milijardi prihoda (uključujući prihode od privatizacije), što predstavlja povećanje od 8,6% u odnosu na godinu. Na razini konsolidirane središnje države u godini prikupljeno je HRK 81,0 milijardu što je za 8,7% više nego godine, ali i HRK 0,4 milijarde manje nego što je bilo planirano. Uzrok tome valja tražiti u podbačaju neporeznih prihoda i nešto slabijim poreznim prihodima (s izuzetkom prihoda od PDV-a). Prema podacima Ministarstva financija na razini konsolidirane opće države u rashodi su iznosili HRK 95,6 milijardi, što predstavlja povećanje od 9,2% u odnosu na godinu. Time je prekoračen plan rashoda za za otprilike HRK 1,2 milijarde, što je uglavnom posljedica probijanja plana rashoda lokalne države. Na razini konsolidirane središnje države u godini rashodi su iznosili HRK 85,7 milijardi, što predstavlja povećanje od 7,6% u odnosu na godinu. Isplaćene plaće te porast isplaćenih subvencija i transfera dali su najveći doprinos porastu ukupnih proračunskih rashoda. U prvih devet mjeseci ostvareni manjak proračuna konsolidirane opće države (ne uključujući kapitalne prihode) iznosio je HRK 10,3 milijardi ili 4,98% BDP-a. U istom razdoblju na razini konsolidirane opće države ukupno je prikupljeno HRK 69,1 milijardu, dok su ukupni rashodi iznosili HRK 78,6 milijardi Porezni sustav Porezni sustav u Hrvatskoj uključuje direktno oporezivanje kroz porez na dohodak i porez na dobit, te indirektno oporezivanje kroz porez na dodanu vrijednost. Fiskalna godina jednaka je kalendarskoj, a ukupan broj pravnih i fizičkih osoba poreznih obveznika iznosi oko 2,2 milijuna. Značajan korak u prilagodbi poreznog sustava s onim u Europskoj uniji učinjen je u siječnju uvođenjem poreza na dodanu vrijednost ( PDV ). Porez na dodanu vrijednost obračunava se po stopama od 0% i 22%, pri čemu se porez na dodanu vrijednost po stopi od 0% plaća na sve vrste kruha, sve vrste mlijeka, knjige, određene lijekove, proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo implantate, kao i ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka, znanstvene časopise, usluge javnog prikazivanja filmova te na usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva. Osim stope 0 % u Republici Hrvatskoj postoje i brojna oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost na isporuke svih ostalih dobara i usluga plaća se po stopi od 22% na poreznu osnovicu. Od 1. siječnja dohodak se oporezuje po četiri stope, 15%, 25%, 35% i 45%. Osobni odbitak poreznog obveznika iznosi HRK Poreznim obveznicima oporezuju se sljedeći oblici dohotka: dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od osiguranja i dohodak od kapitala. Porezni obveznici, rezidenti Republike Hrvatske, oporezuju se i prirezom porezu na dohodak, kao vrstom lokalnog poreza, i to po stopama koje utvrde nadležna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno gradovi i općine. Prirez porezu na dohodak plaća se prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta obveznika prireza. Dohotkom se ne smatraju primici od kamata na kunsku i deviznu štednju, na oročene depozite i depozite po viđenju, na žiro, tekuće i devizne račune, a koje fizičke osobe ostvaruju od banaka, štedionica i štedno-kreditnih zadruga. Dohotkom se ne smatraju niti kamate po vrijednosnim papirima 23

24 koji su izdani u skladu s posebnim zakonom, kao ni dohoci od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika. Porez na dobit plaća se po stopi od 20% na utvrđenu poreznu osnovicu. U Republici Hrvatskoj primjenjuju se ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što ih je Republika Hrvatska sklopila s drugim državama. Sukladno tim ugovorima izbjegava se dvostruko oporezivanje određenih oblika dohodaka odnosno prihoda i imovine utvrđenih ugovorom na način da se porez plaća samo u jednoj od država ugovornica ili se plaća po stopi manjoj od stope propisane domicilnim poreznim propisima. Trošarine se naplaćuju za sljedeće skupine proizvoda: duhanske proizvode, naftne derivate, kavu, pivo, automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove, alkoholna i bezalkoholna pića i luksuzne proizvode. U Republici Hrvatskoj, osim prireza porezu na dohodak, kao lokalnog poreza, plaćaju se i druge vrste poreza koje služe kao izvori sredstava za financiranje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. To su: porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre, porez na potrošnju, porez na kuće za odmor, porez na neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište, porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, porez na neizgrađeno građevno zemljište, porez na tvrtku ili naziv i porez na korištenje javnih površina. U Republici Hrvatskoj plaća se porez na promet nekretnina po stopi od 5% Devizna kontrola Sve transakcije putem tekućih računa u Republici Hrvatskoj obavljaju se bez ograničenja, bilo da se radi o rezidentima ili nerezidentima. Uvoz i izvoz strane valute od strane vlasnika nerezidentnih računa i stranih investitora obavlja se bez ograničenja i strani investitori nemaju obvezu o tome izvještavati HNB ili drugo nadležno tijelo. Stanovita ograničenja postoje kod kratkoročnih ulaganja. Stranim investitorima nije dopušteno stjecanje blagajničkih zapisa HNB-a i trezorskih zapisa Ministarstva financija. Zakonom o deviznom poslovanju nerezidenti ne smiju ulagati u domaće kratkoročne vrijednosne papire s preostalim rokom dospijeća od šest mjeseci, te nerezidenti ne smiju domaće vrijednosne papire prodati rezidentu, dati u zalog rezidentu odnosno fiducijarno prenijeti rezidentu, u roku od jedne godine od upisa prava vlasništva nad domaćim vrijednosnim papirom odnosno do dospijeća vrijednosnog papira ukoliko je rok dospijeća vrijednosnog papira kraći od jedne godine. No ova ograničenja se možda ne primjenjuju ukoliko je sklopljen ugovor između Vlade Republike Hrvatske i vlada drugih zemalja o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja (ovisno od slučaja do slučaja), stoga se potencijalnim investitorima savjetuje da samostalno utvrde da li se i u kojem opsegu na njih primjenjuje spomenuto ograničenje iz Zakona o deviznom poslovanju. Domaće osobe mogu se bez ograničenja zaduživati u inozemstvu, s tim što pravne osobe moraju kreditne poslove s inozemstvom registrirati kod HNB-a. Hrvatskim državljanima je dopušten transfer kapitala u inozemstvo u određenim slučajevima sukladno zakonskim odredbama. 24