B O O K OF A B S T R A C T S

Transcription

1

2 HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO CROATIAN SOCIETY OF AGRONOMISTS i / and EUROPSKO UDRUŽENJE SJEMENARA EUROPEAN SEED ASSOCIATION OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO PLANT BREEDING, SEED AND NURSERY PRODUCTION Z B O R N I K S A Ž E T A K A B O O K OF A B S T R A C T S Sveti Martin na Muri, od 6. do 8. studenog godine 1

3 Izdavač / Publisher Hrvatsko agronomsko društvo Croatian society of agronomists Berislavićeva 6/1, ZAGREB Phone/fax: +385 (0) info@agronomsko.hr Glavni urednik / Editor in Chief Prof.dr.sc. Zdravko Matotan Urednik / Editor Dr.sc. Josip Haramija Grafičko oblikovanje / Prepress: Aleksandar Mojko, Hlad-plus d.o.o. web: Tisak / Press: Hlad - papirna konfekcija, vl. Dražen Hlad, tel.: +385 (0) , hlad@hlad.hr web: Cip katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem ISBN

4 Organizatori: HRVATSKO AGRONOMSKO DRUŠTVO i EUROPSKO UDRUŽENJE SJEMENARA u suradnji s: Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu Poljoprivrednim fakultetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Agronomskim i prehrambeno tehnološkim fakultetom Sveučilišta u Mostaru Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima Veleučilištem u Slavonskom Brodu Bc Institutom d.d. Zagreb Hrvatskim sjemenom gospodarsko strukovnom udrugom za sjemenarstvo Hrvatskom udrugom rasadničara Sekcijom uposlenih u laboratorijima za ispitivanje kakvoće sjemena, Hrvatskog društva biljne zaštite (SULIKS) Hrvatskim centarom za poljoprivredu, hranu i selo Hrvatskom poljoprivednom komorom Poljoprivrednom savjetodavnom službom Hrvatskom gospodarskom komorom Hrvatskim poljoprivrednim zadružnim savezom Poljoprivrednim institutom Osijek Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša Split Institutom za poljoprivredu i turizam Poreč Semenarstvo Slovenije G.I.Z. Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta RH i Ministarstvom poljoprivrede, glavnim pokroviteljem Sveti Martin na Muri, Spa & sport resort, od 6. do 8. studenog godine 3

5 ORGANIZACIJSKI ODBOR: Predsjednik organizacijskog odbora: Dr. sc. Josip Haramija ZNANSTVENI ODBOR: Predsjednik znanstvenog odbora Prof. dr. sc. Zdravko Matotan Prof. dr. sc. Tajana Krička Prof. dr. sc. Vlado Guberac Prof. dr. sc. Stanko Ivanković Dr. sc. Tatjana Masten Milek Dr. sc. Marijana Ivanek-Martinčić Drago Ćorić dipl. ing. Kristijan Puškarić, dipl. ing. Dr. sc. Zvonimir Zdunić Mr. Jože Jerič Dr. sc. Dean Ban Prof.dr. sc. Antun Stoić Dr. sc. Slavko Perica Mr. sc. Ivan Đurkić Mr.sc. Marina Mikšić Božica Marković, dipl. ing. Dr.sc. Ivica Ikić Krunoslav Dugalić, dipl. ing. Dijana Horvat, dipl. ing. Adam Rendulić dipl.ing. Mr. Bert Scholte Prof. dr. sc. Ivan Pejić Prof. dr. sc. Sonja Marić Doc. dr. sc. Zrinka Knezović Dr. sc. Vesna Samobor Dr. sc. Alojzije Lalić Dr. sc. Krunoslav Mirosavljević Mr. sc. Zdravko Kozić Dr. sc. Frane Strikić Doc. dr. sc. Vladimir Meglič Mr. sc. Stanislav Volenik Dr. sc. Ivan Danjek Tajnik skupa: Mr. sc. Juraj Orenda 4

6 UVOD Šesti po redu kongres s međunarodnim sudjelovanjem Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo po treći puta zajednički organiziraju Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko udruženje sjemenara (ESA European Seed Association) uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih hrvatskih institucija i resornih ministarstava. Prihvaćanjem suorganizacije Europsko udruženje sjemenara čija je i Hrvatska članica na ovaj način podržava nastojanja hrvatske agronomske struke da što bolje unaprijedi sektor sjemenarstva sada i u sklopu članstva u Europskoj uniji. Kao i prethodnih pet godina cilj ovog kongresa je razmjena iskustava i stjecanje novih znanja s područja oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva neophodna za opstanak i razvoj sektora u uvjetima otvorenog europskog tržišta i izuzetno jake konkurencije dobro organiziranih sustava. Od izuzetnog značenja za hrvatsku agrarnu struku i nakon ulaska u Europsku uniju su iskustva u sektoru sjemenarstva ostalih članica Europske unije dobre sjemenarske tradicije kao i aktualnosti u europskom sektoru sjemenarstva koji će biti prezentirani tijekom kongresa. Isto tako od ne manjeg značenja za razvoj struke su radovi znanstvenika i stručnjaka koji će biti izlagani kroz trodnevni kongres, a čiji su sažeci publicirani u ovom zborniku. U zborniku sažetaka šestog međunarodnog kongresa Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo tiskani su sažeci 47 znanstvena i stručna rada izlaganih na kongresu. Oni su značajan doprinos znanosti i struke razvoju hrvatskog sjemenarstva i rasadničarstva. Radovi prezentirani na kongresu objavit će se u časopisu Sjemenarstvo i na taj način postati dostupni svekolikoj stručnoj i znanstvenoj domaćoj i međunarodnoj javnosti. Predsjednik Organizacijskog odbora: Dr. sc. Josip Haramija Predsjednik Znanstvenog odbora: Prof. dr. Zdravko Matotan 5

7 6

8 7 P R O G R A M K O N G R E S A SRIJEDA, 6. studeni Prijava i registracija sudionika uz koktel dobrodošlice Otvaranje skupa - predstavnik Ministarstva poljoprivrede Dodjela priznanja Zlatno sjeme Plenarna izlaganja: Radno predsjedništvo: Josip Haramija, Zdravko Matotan, Kristijan Puškarić, Vlado Guberac I. Pejić, V. Kozumplik Europske perspektive oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj European perspectives of plant breeding in Croatia K. Dugalić Hrvatsko rasadničarstvo u EU Croatian nursery production in EU I. Delić, Višnja Ljubetić, Tisa Vizek Borovina Novosti u područja sjemenarstva i rasadničarstva nakon pristupanja Republike Hrvatske u EU News in the field of seed and nursery production sector after Croatian accession to the EU Rasprava Stanka za ručak Okrugli stol: Očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora Moderatori: Ivica Delić, Mirta Culek, Zdravko Matotan Uvodna izlaganja: I. Delić, Mirta Culek, Željka Cegur Očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljo-privredu u Republici Hrvatskoj Conservation and sustainable use of plant genetic resources for food and agriculture in Croatia Mirta Culek, Snježana Bolarić, E. Maletić, Z. Matotan, F. Strikić, H. Šarčević, Z. Šatović, P. Vujević Nacionalna banka biljnih gena National plant genes bank Z. Matotan, Svjetlana Matotan Hrvatske čuvane sorte povrća Croatian conservation varieties of vegetable

9 Rasprava i zaključci okruglog stola Stanka uz osvježenje Domaćin: Syngenta Agro d.o.o. Sekcija oplemenjivanje bilja Moderator: Georg Drezner Ivana Rukavina, Ružica Jurić, Mirta Culek, T. Čupić, I. Varnica, Marina Zorić Vođenje referentne kolekcije u ispitivanju različitosti, ujednačenosti i stabilnosti ozime pšenice Guidance of reference collection in winter wheat testing for distin-ctness, uniformity and stability Sonja Petrović, Sonja Marić, V. Guberac, Dunja Kovačić, Sunčica Guberac Utjecaj okolišnih činitelja na agronomska svojstva germplazme ozime pšenice The influence of environmental factors on the agronomic traits of winter wheat germplasm G. Drezner, K. Dvojković, Valentina Španić, Daniela Horvat Utjecaj godine, lokacije, sjetvene norme i zaštite od bolesti na masu 1000 zrna kod pšenice Impact of the location, seeding rates and protection from disease in 1000 grain weight in wheat P. Titan, V. Meglič Perspektive za korištenje sintetičke pšenice Perspectives for exploitation of synthetic wheat Vesna Samobor, Lidija Drobac, M. Jošt Učinak smjese sorata pšenice na urod i pekarsku kakvoću Effect of cultivars blends on grain yield and backing quality Svjetlana Matotan, Z. Matotan, G. Kovačić Valorizacija gospodarskih svojstava novijih sorti ozime pšenice Valuation of economic traits of new winter wheat cultivars I. Ikić, R. Mlinar, Katarina Jukić, M. Bukan, M. Maričević Rezultati novopriznatih sorti i makropokusa ozime pšenice Bc Instituta Zagreb Results of new-released varieties and macrotrials of winter wheat of the Bc Institute Zagreb A. Lalić, I. Abičić, Gordana Šimić, G. Drezner, K. Dvojković, Daniela Horvat, V. Krstanović, M. Jukić, Marina Tišma, J. Kovačević Rezultati oplemenjivanja golozrnog ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek Results of breeding naked barley at Agricultural Institute Osijek Rasprava

10 ČETVRTAK, 7. studeni godine Sekcija oplemenjivanje bilja Moderator: Kristijan Puškarić 9.00 G. Drinić Oplemenjivanje Optimum AQUAmax Pioneer hibrida kukuruza The breeding of Optimum AQUAmax Pioneer corn hybrids 9.15 Suzana Pajić, S. Hrgović Proizvodni pokusi s hibridima kukuruza na području Međimurja Production trials with maize hybrids in Međimurje 9.30 Z. Kozić, M. Jukić, I. Buhiniček, I. Živković, A. Vragolović Reakcija na sušu novih Bc hibrida kukuruza FAO grupe 600 Responses to drought of new Bc hybrids FAO group T. Jozinović, K. Puškarić, Đ. Lukić Bc hibridi kukuruza u proizvodnim pokusima godine Bc corn hybrids in production trials Ilonka Ivanišić, B. Šimić, L. Andrić, H. Plavšić, J. Šimenić Utjecaj stresnih uvjeta proizvodnje na gospodarska svojstva OS sorti soji The impact of stress condition in production on agronomic traits of OS soybean cultivars Ružica Šimunić, I. Miličević, Anica Rešetar-Pečnik Utjecaj rasporeda i količine oborina na komponente prinosa sjemena suncokreta i soje Effect of precipitation distribution and quantity on seed yield components of sunflower and soybean Ankica Budimir, M. Boić Aktualno stanje u oplemenjivanju i sjemenarstvu duhana u Republici Hrvatskoj Current situation in breeding and seed production of tobacco in Croatia Rasprava o izlaganjima Stanka uz osvježenje Domaćin: Bc Institut d.d. Zagreb Sekcija sjemenarstvo Moderator: Vesna Samobor G. Jukić, Z. Mijić Proizvodnja sjemena u Republici Hrvatskoj godine Seed production in Croatia

11 D. Miloloža, D. Ćorić Vanjsko trgovinska bilanca u području sjemenarstva i rasadničarstva Republike Hrvatske External trade balance in the area of seeds and nursery production of Croatia J. Haramija, Vesna Bereček, Đ. Marić Inspekcijski nadzor sjemena na tržištu Republike Hrvatske u svrhu utvrđivanja možebitnog sadržaja GMO-a Inspection of seeds on the Croatian market for the purpose of determining the possible content of GMO Dijana Horvat, Sanja Špoljarić Marković, Marina Palfi Uloga i značaj laboratorija za kontrolu kvalitete sjemena u kvaliteti sjemena na tržištu Republike Hrvatske Role and importance of laboratory for quality control of agricultural seeds in seed quality at Croatian market S. Jelovčan Nova saznanja u tretiranju sjemena ratarskih kultura New insights in the treatment of crops seed B. Šimić, L. Andrić, J. Šimenić, V. Andračić, I. Beraković Utjecaj primjene insekticida na energiju klijanja i klijavost sjemena hibrida kukuruza i suncokreta Impact of insecticides treatment on germination energy and germination of corn and sunflower hybrids seed Vesna Samobor, Diana Horvat, Marijana Ivanek-Martinčić, V. Matijaško Efikasnost predsjetvenog tretiranja sjemena povrća kalijevim perman-ganatom i bakrenim oksikloridom Efficiency of vegetable seed pre-sowing treatment with potassium permanganate and copper oxychloride C. Maus, Marija Horvat, A. Sreš 150 godina tvrtke Bayer i skoro 100 godina tretiranja sjemena Bayerovim preparatima 150 years of Bayer and almost 100 years of Bayer s seed treatment program Rasprava Stanka za ručak Stručna ekskurzija Posjeta gospodarskim, prirodnim i kulturno povijesnim znamenitostima Međimurja Zajednička martinska večera uz ceremonijal krštenje mošta Supokrovitelji stručne ekskurzije i zajedničke večere: Pioneer sjeme d.o.o., Poljoprivredni institut Osijek, Bc Institut d.d. Zagreb, Bayer CropScience

12 PETAK, 8. studeni godine Sekcija oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo Moderator: Mladen Matjačić 9.00 Sanja Špoljarić Marković, Tatjana Ledenčan, Rezica Sudar, D. Šimić, Z. Mijić Učinak genotipa na antioksidacijsku aktivnost i sadržaj ukupnih fenola u zrnu kukuruza šećerca Genotype effect on antioxidant activity and phenol content in kernels of sweet corn 9.15 J. Haramija, Nada Parađiković, Z. Matotan, V. Guberac, T. Vinković, Dijana Horvat Povezanost habitusa sjemenjače blitve s komponentama prinosa sjemena Relationship of Swiss chard seed plant habitus with seed yield components 9.30 Z. Mijić, T. Čupić, H. Šarčević, Sanja Špoljarić Marković, I. Varnica, G. Jukić Utjecaj interakcije genotipa i okoline na veličinu gomolja krumpira Influence of genotype and environment interaction on the size of potato tubers 9.45 D. Jelković, Tamara Rehak Rezultati praćenja bolesti u proizvodnji sjemenskog krumpira u godini Results of disease monitoring in production of seed potatoes in M. Matjačić Nove Europlantove sorte krumpira na tržištu Republike Hrvatske Europlant s new potato varieties in the market of Republic of Croatia P. Hirschegger, D. Vernik Maximizing Slovenian garlic yield Maksimiziranje prinosa slovenskog češnjaka D. Vernik, Petra Šterbal Utjecaj načina pripreme i tretiranja reprodukcijskog sadnog materijala na prinos i kvalitetu češnjaka Influence of preparation and treatment of propagating material on the yield and quality of garlic Vesna Židovec, Dijana Horvat Očuvanje tradicijskih cvjetnih vrsta Preserving traditional flower species Dunja Geršak Održivost rezanog cvijeta gladiole u modificiranoj atmosferi Durability of cut gladiolus flower in a modified atmosphere Rasprava 11

13 Stanka uz osvježenje Domaćin: Poljoprivredni institut Osijek Sekcija rasadničarstvo Moderator: Krunoslav Dugalić Sanja Hrašćanec, T. Tomšić Razvoj rasadničarske proizvodnje na području međimurske županije Development of nursery production in Međimurje County I. Miljković Važnija dostignuća selekcije slabo bujnih podloga za jabuku Important achievements of selection dwarfing apple rootstock P. Vujević, Bernardica Milinović, T. Jelačić, Dunja Halapija Kazija, D. Čiček, A. Biško Pregled i rezultati introdukcije novih sorti jabuka Review and results of introduction of new apple varieties A. Vokurka, I. Pejić Genetska autentičnost matičnih stabala trešnje u hrvatskim rasadnicima Genetic authenticity of sweet cherry mother trees in Croatian nurseries A. Biško, T. Ćosić, Sanja Slunjski, Vesna Jurkić, T. Karažija Sadržaj biogenih elemenata u listu šljive nekih kultivara cijepljenih na slabo bujnim podlogama WaxWa i Wavit Content of mineral elements in the leave of some plum cultivars grafted on dwarfed rootstocks WaxWa and Wavit Vesna Maraš, Maja Žulj Mihaljević, Milena Tomić Mugoša, D. Preiner, E. Ruhl, Ulrike Anhalt, S. Šimon, I. Pejić Protokol za očuvanje i revitalizaciju ugroženih autohtonih sorti vinove loze Protocol for preservation and revitalization of indigenous grapevines varieties I. Pejić, S. Šimon, Maja Žulj Mihaljević, D. Vončina, D. Preiner, T. Radiček, M. Mišetić, D. Kamenjak Kleščec nova hrvatska autohtona sorta vinove loze Kleščec new Croatian autochthonous grapevine cultivar A. Biško, M. Poljak Utjecaj soli na primanje i raspodjelu dušika kod pojedinih sorti jagode Effect of salt on the receiving and distribution of nitrogen in some varieties of strawberries Tatjana Uljanić, Anica Benger Primjena Yara gonijiva u uzgoju rasada Aplication of Yara fertilizers in nurseries cultivation Rasprava Zaključci i zatvaranje kongresa

14 S A Ž E C I ŠESTOG MEĐUNARODNOG KONGRESA OPLEMENJIVANJE BILJA, SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO Sveti Martin na Muri, Spa & sport resort 6. do 8. studenog godine 13

15 14 6. međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

16 EUROPSKE PERSPEKTIVE OPLEMENJIVANJA BILJA U HRVATSKOJ EUROPEAN PERSPECTIVES OF PLANT BREEDING IN CROATIA I. PEJIĆ, V. KOZUMPLIK Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Hrvatska University of Zagreb, Agricultural Faculty, Croatia SAŽETAK Današnji prinosi osnovnih poljoprivrednih kultura u Hrvatskoj u odnosu na one od prije 80 godina veći su za 2 3 puta, a značajan udio tog povećanja (50 60%) izravni je rezultat oplemenjivanja bilja (genetskog poboljšanja reproduktivnog materijala). Počeci znanstveno utemeljenog oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj sežu u drugu polovinu 19. stoljeća, koje se od tih vremena sustavno razvija uspješnim spojem edukacije, istraživanja i razvoja novih kultivara. Kao rezultat toga danas postoji nekoliko institucija s dugom poviješću kontinuiranoga oplemenjivačkog rada i dobrom oplemenjivačkom infrastrukturom koje uspješno djeluju i opstaju na slobodnom tržištu. Hrvatska pripada relativno malobrojnom krugu zemalja koje zahvaljujući vlastitim programima oplemenjivanja i sortama, kao i naprednom sjemenarstvu, podmiruju većinu potreba za sjemenom osnovnih poljoprivrednih kultura iz vlastite proizvodnje. Primjerice, na tržištu certificiranog sjemena u Republici Hrvatskoj još uvijek dominiraju domaće oplemenjivačke kuće koje osiguravaju glavninu sjemena: pšenica 88%, ozimi ječam 86%, soja 80%, kukuruz 53%. U posljednjih godina hrvatski oplemenjivači stvorili su oko novih sorti, najviše kukuruza (443), pšenice (304), ječma (180) i soje (62). Ove sorte su dale velik doprinos gospodarskoj stabilnosti i neovisnosti primarne poljoprivredne proizvodnje te stvaraju osnovu za dodanu vrijednost i izvoznu orijentaciju poljoprivrednog sektora. Međutim, u zadnjih godina ugašeno je nekoliko oplemenjivačkih programa a za njima je ubrzo nestalo i sjemenarstvo istih kultura. Prošlo je vrijeme samo klasičnog oplemenjivanja i u razvoju novih sorti sve više se koriste suvremene biotehnološke metode koje su kod nas tek u eksperimentalnoj fazi. Pored toga, dodatne izazove danas stvara globalizacija tržišta i konkurencija multinacionalnih oplemenjivačkih kuća. Općenito, u današnje vrijeme se dovoljno ne shvaća i ne cijeni doseg i doprinos međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

17 domaćeg oplemenjivanja bilja hrvatskoj poljoprivredi, pa posljedično izostaje nužna potpora i poticaj njegovu očuvanju i razvoju. U ovom radu se daje pregled dosadašnjih postignuća oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj te analizira moguće perspektive njegova razvoja, primarno u okruženju Europske unije. Ključne riječi: oplemenjivanje bilja, sorta, sjemenarstvo međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

18 HRVATSKO RASADNIČARSTVO U EU CROATIAN NURSERY PRODUCTION IN EU K. DUGALIĆ Hrvatska udruga rasadničara Croatian nursery production association SAŽETAK Hrvatsko rasadničarstvo dočekalo je ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju na koljenima. Posljednjih nekoliko godina prisutan je stalan pad u proizvodnji voćnog i loznog sadnog materijala a tendencija se i dalje nastavlja. Razlog tomu je neizvozna orijentacija rasadničarstva, a stanje na tržištu Republike Hrvatske vrlo je nesigurno i stihijsko. Neinformiranost vinogradara i vinara s kvotama u podizanju vinograda i proizvodnji vina nakon ulaska u Europsku uniju doveo je do pada u sadnji novih vinograda, a uzročno i potražnje za loznim cijepovima. Sadnja novih voćnjaka vezana je uz IPARD sredstva. Sporo rješavanje zahtjeva i procedura koja ne prepoznaje ugovaranje proizvodnje sadnog materijala dovodi do nesigurnosti i stihijske proizvodnje sadnog materijala koja se u posljednje dvije godine okrenula maloprodajnoj mreži koju karakterizira šarolikost u proizvodnom programu s malim partijama. Ovakvom proizvodnjom rasadničari Republike Hrvatske nisu u mogućnosti dobiti velike poslove te se kod podizanja novih voćnjaka voćne sadnice u Hrvatske uvoze. Nepostojanje strategije razvoja voćarstva, nestandardizirana proizvodnja, neatraktivan sortiment, nepostojanje visokih kategorija i kvalitetnih matičnjaka, nemogućnost korištenja pretpristupnih fondova te visoke cijene usluga HCPHS-a koje su ponekad i višestruko više nego u okruženju čine rasadničarstvo Republike Hrvatske nekonkurentnim na tržištu. Ključne riječi: rasadničarstvo, sadni materijal, uvoz međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

19 NOVOSTI U PODRUČJU SJEMENARSTVA I RASADNI- ČARSTVA NAKON PRISTUPANJA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU NEWS IN SEED AND NURSERY SECTOR AFTER THE ACCESSION OF REPUBLIC OF CROATIA IN THE EUROPEAN UNION I. DELIĆ, Višnja LJUBETIĆ, Tisa VIZEK BOROVINA Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske Ministry of Agriculture Republic of Croatia SAŽETAK Nacionalna legislativa Republike Hrvatske u području sjemenarstva i rasadničarstva usklađena je s pravnom stečevinom Europske unije te se ista primjenjuju u praksi. Danom pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja godine došlo je i do određenih promjena u području sjemenarstva i rasadničarstva. Najznačajnije promjene po pitanju primjene nacionalnih propisa dogodile su se u smislu dobavljanja poljoprivrednog reprodukcijskog materijala kako iz drugih država članica Europske unije tako i iz trećih zemalja. Također je došlo do promjena po pitanju mogućnosti stavljanja na tržište poljoprivrednog biljnog materijala koji se nalazi na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije. Trenutno se na razini Europske unije vode rasprave po pitanju prvog nacrta nove Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o proizvodnji i stavljanju na tržište biljnog reprodukcijskog materijala (Zakon o biljnom reprodukcijskom materijalu) kojim bi se zamijenile postojeće Direktive Europske unije koje reguliraju predmetno područje. U radu su predstavljeni budući planovi izmjene i dopune zakonskih i podzakonskih akata koji će se kontinuirano i dalje prilagođavati promjenama propisa na razini Europske unije kao i druge buduće aktivnosti Odjela za poljoprivredni reprodukcijski materijal koji djeluje unutar Službe za biljno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Ključne riječi: sjemenarstvo, rasadničarstvo, zakonska regulativa međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

20 OČUVANJE I ODRŽIVA UPORABA BILJNIH GENETSKIH IZVORA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU U REPUBLICI HRVATSKOJ CONSERVATION AND SUSTAINABLE USE OF PLANT GENETIC RESOURCES FOR FOOD AND AGRICULTURE IN CROATIA I. DELIĆ 1, Mirta CULEK 2, Željka CEGUR 1 1 Ministarstvo poljoprivrede Ministry of Agriculture 2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs SAŽETAK Sustavna briga o bioraznolikosti poljoprivrednih biljnih vrsta provodi se kroz Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj. Nacionalnim programom utvrđuju se strateške smjernice razvoja nacionalne politike očuvanja biljnih genskih izvora te smjernice za regionalnu i međunarodnu suradnju. Program povezuje i koordinira rad sudionika iz različitih institucija i područja koji rade prema zajedničkim planovima i smjernicama radi ostvarenja dogovorenih ciljeva. Time je osigurano najučinkovitije korištenje postojećih ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta. Nacionalni program razvijen je u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske te prema smjernicama dogovorenim na međunarodnoj razini. Obuhvaća četiri područja određena Drugim globalnim planom akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu: ex situ očuvanje (Nacionalna banka biljnih gena), in situ očuvanje i upravljanje (on farm upravljanje, očuvanje divljih srodnika), održivo korištenje (opisivanje i procjena svojstava, korištenje biljnih genetskih izvora u izravnoj proizvodnji), te izgradnja kapaciteta (razvoj i jačanje informacijskog sustava, jačanje suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini, obuka i obrazovanje iz područja očuvanja biljnih genetskih izvora, podizanje javne svijesti). U pojedinim aktivnostima, poput ex situ očuvanja i razvoja informacijskog sustava postignuti su značajni rezultati a u narednom razdoblju planira se njihovo daljnje jačanje. Neka druga područja Nacionalnog programa, poput on farm upravljanja ili očuvanja divljih srodnika tek se počinju razvijati. Ključne riječi: biljni genetski izvori, nacionalni program, ex situ očuvanje, in situ očuvanje međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

21 NACIONALNA BANKA BILJNIH GENA NATIONAL PLANT GENES BANK Mirta CULEK 1, Snježana BOLARIĆ 2, E. MALETIĆ 2, Z. MATOTAN 3, F. STRIKIĆ 4, H. ŠARČEVIĆ 2, Z. ŠATOVIĆ 2, P. VUJEVIĆ 1 1 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs 2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomki fakultet University of Zagreb, Faculty of Agriculture 3 Podravka d.d. Koprivnica Podravka d.d. Koprivnica 4 Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Institute for Adriatic Crops and Karst Reclamation Split SAŽETAK Jedan od najvažnijih sastavnih dijelova Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj je Nacionalna banka biljnih gena. U okviru Banke gena provodi se ex situ očuvanje, kao i opisivanje i procjena svojstava primki. Banka gena je decentralizirana i čini je nekoliko aktivnih kolekcija u različitim institucijama: HCPHS Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek (sorte povučene sa Sortne liste), HCPHS Zavod za voćarstvo, Zagreb (kontinentalne voćne vrste), Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split (mediteranske voćne vrste), Visoko gospodarsko učilište, Križevci (povrće), te Agronomski fakultet, Zagreb (krmno bilje, ljekovito i aromatično bilje, vinova loza, žitarice i kukuruz). Radi dodatne sigurnosti formiraju se i sigurnosne kolekcije na lokaciji različitoj od lokacije aktivne kolekcije (HCPHS-ZSR sjeme; Split i Poreč vinova loza). U različite aktivnosti Nacionalne banke biljnih gena (prikupljanje materijala na terenu, umnažanje i opisivanje primki), uključene su i druge institucije. Djelovanje Banke gena odvija se kroz Radne skupine, a koordinira ga Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Banka gena trenutno uključuje oko primki, a putovnički podaci o njima javno su dostupni kroz Bazu podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske ( Podaci o hrvatskim primkama uključeni su i u europsku bazu podataka EURISCO međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

22 Planiran je daljnji rad na dopunjavanju postojećih kolekcija novim primkama, uključivanju dodatnih institucija i kolekcija, povećanju sigurnosti primki izgradnjom sigurnosnih kolekcija, omogućavanju dostupnosti ostalih podataka o primkama uz putovničke, te donošenju pravila o pristupu čuvanim primkama. Ključne riječi: Nacionalna banka biljnih gena, biljni genetski izvori, cpgrd, EU- RISCO međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

23 HRVATSKE ČUVANE SORTE POVRĆA CROATIAN CONSERVATION VARIETIES OF VEGETABLE Z. MATOTAN, Svjetlana MATOTAN Podravka d.d. Koprivnica, Istraživanja i razvoj, Razvoj poljoprivrede Podravka d.d. Koprivnica, Research and Development, Agricultural Development SAŽETAK Spontanim križanjima, prirodnom selekcijom pod utjecajem okoline te pomnim odabirom uzgajivača kroz dugi niz godina u mnogim su našim krajevima stvorene brojne vrijedne ekopopulacije povrća različitih osobina. Samo one ekopopulacije koji su se najbolje prilagodile lokalnim uvjetima, davale zadovoljavajuće prinose i imale dobru kvalitetu služile su za daljnju reprodukciju. Jedan dio tako stvorenih ekopopulacija bio je upisan u Nacionalnu sortnu listu, njime se mogla organizirati sjemenska proizvodnja i sjeme stavljati na tržište. Sve većom komercijalizacijom povrćarske proizvodnje, nestajanjem tradicionalnih seljačkih vrtova i depopulacijom ruralnog prostora umjesto domaćih se sorti i sjemena danas većinom uzgaja ono stranog porijekla. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju prestala je važiti Nacionalna sortna lista na kojoj se nalazila upisana većina domaćih i udomaćenih sorti povrća. Samo jedan manji dio tih sorti protekle je dvije godine upisan na važeću Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte čime im je omogućena proizvodnja i promet sjemenom na području Republike Hrvatske. Čuvane sorte su sorte porijeklom iz domaćih biljnih genetskih izvora koje nisu nastale kao rezultat sustavnog oplemenjivanja te se održavaju i umnažaju na području Hrvatske. Čuvanim je sortama dozvoljena proizvodnja na ograničenim površinama i trženje njihovog sjemena u težinski ograničenim pakiranjima samo na području Hrvatske. Do sada je na Sortnu listu Republike Hrvatske kao čuvane sorte upisano 13 sorti povrća što je izuzetno malo u odnosu na još uvijek postojeću biološku raznolikost koju bi se i preko čuvanih sorti i njihovim održivim korištenjem moglo dodatno zaštititi. U radu je dat prikaz najvažnijih morfoloških i bioloških obilježja postojećih hrvatskih čuvanih sorti povrća. Ključne riječi: povrće, čuvane sorte, održivo korištenje međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

24 VOĐENJE REFERENTNE KOLEKCIJE U ISPITIVANJU RAZLIČITOSTI, UJEDNAČENOSTI I STABILNOSTI OZIME PŠENICE GUIDANCE OF REFERENCE COLLECTION IN WINTER WHEAT TESTING FOR DISTINCTNESS, UNIFORMITY AND STABILITY Ivana RUKAVINA 1, Ružica JURIĆ 1, Mirta CULEK 1, T.ČUPIĆ 2, I.VARNICA 1, Marina ZORIĆ 1 1 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seed and Seedlings 2 Poljoprivredni Institut Osijek Agricultural Institute Osijek SAŽETAK Trženje poljoprivrednih kultura kao što je pšenica (Triticum aestivum L.) unutar Europske Unije (EU) kontrolirano je Direktivom 66/402/EEC o trženju sjemena žitarica, te Direktivom 2002/53/EC o zajedničkoj sortnoj listi koja može biti sastavljena samo na osnovu sortnih lista zemalja članica. Ispitivanje novih sorti za sortnu listu prvenstveno zahtjeva različitost (distinctness = D) u odnosu na postojeće sorte, ujednačenost (uniformity = U) i stabilnost (Stability = S). Isti principi DUS ispitivanja koriste se za dodjelu oplemenjivačkog prava, sustav zaštite intelektualnog vlasništva koji je dostupan oplemenjivačima za sve vrste prema principima koje je razvila Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV). Glavni izazov za one koji su uključeni u ispitivanje novih biljnih sorti za utvrđivanje različitosti, ujednačenosti i postojanosti je potreba usporedbe novih sorti sa svim opće poznatim sortama kao i odgovarajuće povećanje veličine referentne kolekcije. Jedan od mogućih pristupa je grupiranje nove sorte (kandidata) i referentnih sorti uporabom opisa pohranjenih u bazi podataka prethodno formalnom početku ispitivanja. Upravo u tu svrhu ovim istraživanjem su procijenjena morfološka svojstva, kako ona za grupiranje tako i ostala morfološka svojstva na biljci i klasu ozime pšenice. U istraživanju su korišteni rezultati dobiveni ispitivanjem ukupno 10 morfoloških svojstava prema UPOV-om protokolu za DUS ispitivanje pšenice kod 536 sorti ozime pšenice koje se nalaze u referentnoj kolekciji HCPHS-Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo. Ključne riječi: DUS ispitivanje, pšenica, referentna kolekcija, morfološka svojstva, UPOV međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

25 UTJECAJ OKOLIŠNIH ČINITELJA NA AGRONOMSKA SVOJSTVA GERMPLAZME OZIME PŠENICE THE INFLUENCE OF ENVIRONMENTAL FACTORS ON THE AGRONOMIC TRAITS OF WINTER WHEAT GERMPLASM Sonja PETROVIĆ, Sonja MARIĆ, V. GUBERAC, Dunja KOVAČIĆ, Sunčica GUBERAC Poljoprivredni fakultet u Osijeku Agricultural Faculty in Osijek SAŽETAK Bez obzira na veliku prilagodljivost različitim agroekološkim uvjetima, za proizvodnju pšenice potrebni su relativno povoljni okolišni čimbenici da bi se ostvario genetski potencijal za poželjna svojstva kao što je urod zrna i ostale komponente uroda. Vrlo ih je važno poznavati prilikom stvaranja novih sorti, jer su razlike u prinosu u različitim okolinama važan pokazatelj stabilnosti sorti u određenim proizvodnim uvjetima u skladu s kojima se stvaraju. U radu je ispitano 20 genotipova ozime pšenice u koje su uključene stare i nove sorte iz oplemenjivačkog programa Poljoprivrednoga instituta u Osijeku, Bc-instituta u Zagrebu i Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima te francuske i austrijske sorte. Tijekom dvije vegetacijske godine 2008./2009. i 2009./2010. biljni materijal posijan je po slučajnom blok rasporedu u tri ponavljanja na pokusnim parcelama površine 7,2 m 2 Poljoprivrednog instituta u Osijeku. U fazi voštane zriobe usjeva obavljena su poljska mjerenja visine biljke, broja biljaka po m 2 i dužine klasa za svaki genotip u svakom ponavljanju, a nakon žetve utvrđen je broj klasića po klasu, broj zrna po klasu i mase 1000 zrna. Analizom varijance utvrđene su statistički visoko opravdane razlike (P<0,001) između ispitivanih genotipova za sva agronomska svojstva u obje vegetacijske godine. Najveće vrijednosti koeficijenta varijacije utvrđene su za visinu biljke, 19,5 % u prvoj i 15,7 % u drugoj vegetacijskoj godini, a kretala se od 65 cm (Srpanjka) do 132 cm (U1). Najmanje razlike u broju zrna po klasu u obje godine pokazali su genotipovi Lucija, Srpanjka, Žitarka, Sana i Eurofit. Koeficijenti varijacije za svojstvo mase 1000 zrna u obje godine bili su najniži u odnosu na ostala ispitivana svojstva (6,4 % u prvoj i 5,84 % u drugoj godini), što potvrđuje znatan utjecaj genotipa u formiranju ovog svojstva. Unutar ispitivanih ge međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

26 notipova jasno su vidljiva dva oplemenjivačka modela sorte: intenzivni, niske i čvrste stabljike s većim brojem klasića i zrna po klasu i ekstenzivni stari i novi genotipovi, veće ukupne biomase, visoke stabljike i manjim, odnosno većim brojem klasića i zrna po klasu. Neki genotipovi korišteni u ovom istraživanju pokazuju određenu stabilnost u manje povoljnim godinama za pojedina svojstva. Novi genotipovi moraju se neprekidno unaprjeđivati u odnosu na postojeće jer predstavljaju osnovu za uspješnu biljnu proizvodnju koja u današnje vrijeme nailazi na značajne agroekološke i financijske izazove. Ključne riječi: ozime pšenica, agronomska svojstva, varijabilnost, okolišni uvjeti međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

27 UTJECAJ GODINE, LOKACIJE, SJETVENE NORME I ZAŠTITE OD BOLESTI NA MASU 1000 ZRNA KOD PŠENICE IMPACT OF THE LOCATION, SEEDING RATES AND PROTECTION FROM DISEASE IN 1000 GRAIN WEIGHT IN WHEAT G. DREZNER, K. DVOJKOVIĆ, Valentina ŠPANIĆ, Daniela HORVAT Poljoprivredni institut Osijek Agriculture Institute Osijek SAŽETAK Prosječna masa zrna uz broj zrna po jedinici površine računska je komponenta koja određuje konačni urod zrna. U praksi se koristi 1000 puta veća jedinica, tj. masa 1000 zrna. Masa 1000 zrna je kvantitativno svojstvo. Određena je djelovanjem velikog broja gena manjeg pojedinačnog učinka na čiju izražajnost u velikoj mjeri djeluju vanjski činitelji. Osim vremenskih prilika na različitim lokacijama gdje su bili pokusi, razlike su bile i u tipu tla, gnojidbi, nadmorskoj visini, datumu sjetve, prihranama dušičnim gnojivima i datumu žetve. Masa 1000 zrna koristi se u manjoj mjeri i kao jedan od pokazatelja kakvoće, ali je njen značaj puno veći za dorađivače sjemena. Dorađivači sjemena ove godine kod pojedinih sorti, osobito onih manje mase 1000 zrna imaju otpad zrna i preko 20% koji završava kao pšenično stočno brašno, hrana u ribnjacima i sl., što izravno utječe na profitabilnost u doradi sjemena. Temeljem sortnih pokusa provedenih tijekom proteklih pet godina za iste sorte analizirana je masa 1000 zrna s obzirom na godinu, lokaciju, normu sjetve i zaštitu od bolesti. U proteklih pet godina u pokusima bez provedene zaštite od bolesti najveća masa 1000 zrna ostvarena je godine, a najmanja 2013.godine. Razlika u masi 1000 zrna bila je 37,1%. U godini između kontrole bez zaštite i jednog tretmana fungicidom u cvatnji razlika je bila 11,6%, te 31,72% kad je usjev štićen i u vlatanju prije pojave Septorie na listu. Najveća masa 1000 zrna ostvarena je u Slavonskom Brodu gdje je pokus bio obuhvaćen zaštitom od bolesti u vlatanju i u cvatnji. Na preostale tri lokacije na kojima nije provedena zaštita od bolesti masa 1000 zrna bila je za 55,28% manja. Obzirom međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

28 na sjetvene norme od 330 i 600 zrna/m 2, veća masa 1000 zrna za 2,28% ostvarena je pri manjoj sjetvenoj normi. Sigurna i stabilna proizvodnja sjemenske pšenice treba neizostavno obuhvatiti zaštitu od bolesti u vlatanju i u cvatnji, osobito ako su nepovoljne vremenske prilike za uzgoj Ključne riječi: pšenica, masa 1000 zrna, okolišni uvjeti međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

29 PERSPEKTIVE ZA EKSPLOATACIJU SINTETIČKE PŠENICE PERSPECTIVES FOR EXPLOITATION OF SYNTHETIC WHEAT P. TITAN 1, V. MEGLIČ 2 1 SEMENARNA Ljubljana, Slovenia 2 Kmetijski inštitut Slovenije, Ljubljana SUMMARY The human population growth and climatic changes has an important impact on the activities related to production and cultivation of wheat (Triticum spp.). Considering that within the last twenty years area intended for wheat production have been constantly shrinking on a global level and the global wheat consumption trend indicates a steady upward direction, the only solution against the shortage of this cereal species seems to be a faster growth of yield on a local, regional, national and global level. In the Central Europe, the annual contribution of breeding work to the growth of an average grain yield of common wheat (Triticum aestivum L.) practically is not evident. This means that in the near future it will be necessary to find an alternatives for inbred varieties which now prevailing in the wheat production. According to several authors the alternative to inbred varieties represent the development of F 1 hybrid varieties which allow the exploitation of genetic phenomenon heterosis. Heterosis or hybrid vigor is evolutionarily defined as that the heterozygotes have higher fitness in a population than the homozygotes (superior levels of biomass, stature, growth rate, and/or fertility in the hybrid offspring than in the parents). But the development of F 1 hybrid varieties is very complex and therefore very expensive. It is also known that stable auto- and allopolyploids express the genetic phenomenon of heterosis. One of the most remarkable allopolyploids is also the common wheat (Triticum aestivum L.) with the genome structure AABBDD (2n = 6x = 42). Common wheat was formed by the second polyploidization after the crossing between cultivated Triticum turgidum L. and Aegilops Tauschii Coss. (T. tauschii or Ae. squarrosa). The genetic diversity of pre-ancestors of modern hexaploid common wheat may be introgressed into modern wheat breeding by the bridge of synthetics or amphidiploids derived from the artificial synthesis of hexaploid and/or octaploid wheat. This study will summarize significant achievements on the field of synthetic wheat development especially in the exploitation of heterosis with heterotic auto- and allopolyploids. Key words: allopolyploids, autopolyploids, common wheat, heterosis, synthetic wheat međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

30 UČINAK SMJESE SORATA PŠENICE NA UROD I PEKARSKU KAKVOĆU THE EFFECT OF CULTIVARS BLENDS ON GRAIN YIELD AND BACKING QUALITY Vesna SAMOBOR 1, Lidija DROBAC 2 and M. JOŠT 3 1 Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Agricultural College at Križevci 2 Prehrambeno-Biotehnološki fakultetu Zagrebu Food and Biotechnological Faculty Zagreb 3 JOST sjeme-istraživanja, j.d.o.o. Križevci JOST seed-researches Križevci SAŽETAK Kao rezultat oplemenjivanja pšenice na visoku pekarsku kakvoću godine priznata je sorta Divana. Prema pokazateljima kakvoće Divana je najbolja krušna pšenica ikada uzgajana u Hrvatskoj. Međutim zbog svoje osjetljivosti prema polijeganju i nižoj rodnosti, ovaj vrijedan oplemenjivački rezultat nije unaprijedio kakvoću proizvoda mlinarske i pekarske industrije u Hrvatskoj. Sjetvom smjese dviju sorti, jedne visokorodne i otporne na polijeganje (Koleda) i druge izuzetne kakvoće (poboljšivač) ali sklone polijeganju (Divana), ovaj problem bi mogao biti riješen na zadovoljstvo ratara, mlinara i pekara. Rezultati preliminarnih istraživanja ukazuju da uzgojem smjese sorti pšenice i urod zrna i kakvoća zrna mogu biti održani na visokom nivou te se na tržištu može osigurati premija za kakvoću (poboljšivač). Temeljem postignutih rezultata sjetva Divane i Kolede se preporuča u omjeru 1:1. Ključne riječi: pšenica, smjesa sorti, urod, pekarska kakvoće međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

31 VALORIZACIJA GOSPODARSKIH SVOJSTAVA NOVIJIH SORTI OZIME PŠENICE VALUATION OF ECONOMIC TRAITS OF NEW WINTER WHEAT CULTIVARS Svjetlana MATOTAN, Z. MATOTAN, G. KOVAČIĆ Podravka d.d., Koprivnica SAŽETAK Oplemenjivački rad i unapređenje potencijala rodnosti i kvalitete domaćih sorti pšenice kao i dostupnost novih sorti stranih oplemenjivača rezultiraju širokom ponudom sjemena na hrvatskom tržištu. Valorizacija gospodarskih svojstava novijih sorti ozime pšenice kroz sortni makropokus daje uvid ne samu u rodnost već i u adaptibilnost sorti na proizvodne uvjete. Sortni makropokus s novijim sortama ozime pšenice postavljen je na ujednačenoj proizvodnoj površini nedaleko od Koprivnice. U pokusu je ispitivano 30 sorti od čega 7 deklariranih kao poboljšivači, 3 kao konditorske sorte i 20 sorti krušarica. U pokusu su bile uključene sorte svih sjemenskih kuća koje distribuiraju sjeme u Republici Hrvatskoj. Sjetva je obavljena Sklop je utvrđen nakon nicanja, nakon zime i pred žetvu. Bilježeni su datumi klasanja i visina biljka pred žetvu. U vegetaciji opisno je izvršena procjena osjetljivosti na bolesti. U žetvi je izmjeren prinos, te je utvrđena vlaga i hektolitarska masa. Nakon žetve određena je masa 1000 zrna i napravljena analiza kvalitete. Najbolje su prezimile sorte Matea, Srpanjka i Adriana dok je najveće produktivno busanje utvrđeno kod sorti Antonija, Vesna i Illico. Najrodnije u pokusu bile su sorte Bc Irena s prinosom kg/ha, Kraljica s prinosom kg/ha te Antonija čiji je prinos bio kg/ha. Ključne riječi: sorta, pšenica, sortni pokus, prinos međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

32 REZULTATI NOVOPRIZNATIH SORTI I MAKROPOKUSA OZIME PŠENICE Bc INSTITUTA D.D. RESULTS OF NEW-RELEASED VARIETIES AND MACROTRAILS OF WINTER WHEAT OF THE Bc INSTITUTE I. IKIĆ, R. MLINAR, Katarina JUKIĆ, M. BUKAN, M. MARIČEVIĆ Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb Bc Institute d.d., Zagreb SAŽETAK U okviru oplemenjivačkih programa na strnim žitaricama koji se provode u Bc Institutu d.d. kontinuirano se radi na stvaranju novih sorata ozime pšenice. Rezultat toga rada tri su novopriznate sorte ozime pšenice u Republici Hrvatskoj. Bc Majda i Bc Blanka tipične su krušne sorte ozime pšenice, a sorta Bc Lada namijenjena je konditorskoj industriji. Iz rezultata Komisije za priznavanje sorata Republike Hrvatske primjećuje se veliki genetski napredak koji je postignut kod ovih novopriznatih Bc sorata pšenice i to u obliku povećanja prinosa zrna. Sorta Bc Majda ostvarila je od 19 do 40% veći prinos zrna od standardnih sorata u ispitivanju, dok su Bc Blanka i Bc Lada ostvarile od 7 do 26% veći prinos zrna. Osim ovih novopriznatih sorti, rezultati ovogodišnjih makropokusa pšenice postavljenih na nekoliko lokacija u Republici Hrvatskoj također pokazuju vrhunske rezultate već poznatih i u proizvodnji prisutnih Bc sorti ozime pšenice. Ostvarenim rezultatima posebice su se istakle sorte iz najnovijeg ciklusa oplemenjivanja ozime pšenice u Bc Institutu d.d. Tako sorta Bc Anica već drugu godinu zaredom u makropokusima pšenice ostvaruje najbolje prinose te se uz Bc Lorenu, koja je također u vrhu po rezultatima prinosa, nameće kao vrhunska sorta. Osim ove dvije sorte iz grupe novih visokorodnih, krušnih sorti izdvajaju se i sorte Bc Irena, Bc Darija te Bc Irma. Po svojoj iznimnoj kvaliteti ističu se sorte Bc Lira i Bc Tena, a po stabilnosti i adaptabilnosti Bc Renata i Bc Mira. Bc Institut d.d. u svojoj ponudi ima široku paletu sorti ozime pšenice koju neprestano osvježava i nadopunjuje novim kreacijama čiju vrijednost potvrđuju domaće i inozemne komisije za priznavanje sorti a prepoznaju poljoprivredni proizvođači. Najbolja je potvrda navedenog sve veća zastupljenost Bc sorti na proizvodnim površinama. Ključne riječi: oplemenjivanje, ozima pšenica, strne žitarice, prinos zrna, stabilnost međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

33 REZULTATI OPLEMENJIVANJA GOLOZRNOG JEČMA NA POLJOPRIVREDNOM INSTITUTU OSIJEK RESULTS OF BREEDING NAKED BARLEY AT AGRICULTURAL INSTITUTE OSIJEK A. LALIĆ 1, I. ABIČIĆ 1, Gordana ŠIMIĆ 1, G. DREZNER 1, K. DVOJKOVIĆ 1, Daniela HORVAT 1, V. KRSTANOVIĆ 2, M. JUKIĆ 2, Marina TIŠMA 2, J. KOVAČEVIĆ 1 1 Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek 2 Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno tehnološki fakultet u Osijeku University of Josip Jurij Strossmayer, Food Technology Faculty in Osijek SAŽETAK U svijetu raste interes za korištenjem golozrnog ječma u ljudskoj ishrani, ali i industrijskoj preradi. U Republici Hrvatskoj nema tradicije uzgoja golozrnog ječma, te nije prepoznata i iskorištena mogućnost većeg namjenskog korištenja ječma u prehrambenoj industriji. Golozrni ječam se može koristiti bez naknadne obrade (ljuštenja, brušenja) nakon žetve i ima mogućnost šire primjene u ishrani ljudi. Ciljano oplemenjivanje kultivara ječma za posebne namjene zrna je vezano uz selekciju i proizvodnju prema određenim parametrima i pokazateljima kvalitete. U tome pogledu kriterije prehrambene kvalitete ječma treba usmjeriti prema fizikalnim kvalitativnim pokazateljima zrna (prisustvo/odsutstvo pljevica, boja aleurona, masa zrna, hektolitarska masa zrna, tvrdoća, učešću zrna pojedinih frakcija, hranidbene vrijednosti ) i prema kemijskom sastavu zrna (ugljikohidrati, neškrobni polisaharidi, aminokiseline, vlakna, proteini, masti, minerali i vitamini). Na Poljoprivrednom institutu Osijek (PIO) kreirane su linije ozimog golozrnog ječma koje se nalaze u ispitivanjima na PIO, mikropokusima na lokacijama (Slavonski Brod, Požega, Tovarnik), proizvodnim pokusima kod poljoprivrednih proizvođača, te u postupku priznavanja (1 linija) i zaštite novih biljnih sorti kod Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo RH. U provedenim istraživanjima na pokušalištu Instituta ispitivane su linije (9) ozimog golozrnog ječma PIO i standardne sorte PIO pljevičaste forme zrna. Provedena istraživanja ukazuju da novostvorene linije Osk. 4.1/189GZ-10 (Matko), Osk. 4.1/184GZ-10, Osk. 4.1/186GZ-10 golozrnog ječma su u provedenim istraživanjima ostvarivale urod zrna na razini standardne sorte, uz vrlo međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

34 visoku hektolitarsku masu zrna (iznad 76 kg), udjel zrna I klase iznad 80 %, masu 1000 zrna od 44 grama, sadržaj proteina iznad 14 %. Na uzorcima golozrnog ječma provedeno je mikroslađenje, a rezultati analize slada ukazuju na vrlo visoki sadržaj ekstrakta, te nešto slabije citolitičke i proteolitičke parametre slada. Naročito visok sadržaj ekstrakta (86,3) imala je linija Osk. 4.1/179GZ-10 uz nižu viskoznost slada u odnosu na ostale ispitivane linije golozrnog ječma. Analiza sadržaja β-glukana u zrnu ječma ukazuje da linija Matko (5,42 g/100 g.s.t.), linija Osk. 4.1/186GZ-10 (5,27 g/100 g.s.t.) imaju povećani sadržaj β-glukana u zrnu u odnosu na pljevičastu sortu najvišeg ostvarenog sadržaja β-glukana ozimog dvorednog ječma sorte Bingo (4,24 g/100 g.s.t.). Razgradljiva biljna vlakna (prvenstveno β-glukani), povoljno utječu na ljudsko zdravlje a genotipovi povišenog sadržaja β-glukana u zrnu predstavljaju dobru osnovu za zasnivanje proizvodnje novel food i funkcionalne hrane, koja se razvija i ostvaruje visoku cijenu na svjetskom tržištu. Sjemenarstvo i održanje genetske čistoće kultivara golozrnog ječma je zahtjevnije s obzirom na uočeni povećani postotak stranooplodnje kod ove odlike ječma, kao i očuvanja klijavosti i energije klijanja zbog moguće većeg oštećenja zrna prilikom žetve u odnosu na pljevičaste forme ječma. Ključne riječi: golozrni ječam, genotip, urod zrna, parametri kvalitete međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

35 OPLEMENJIVANJE Optimum AQUAmax Pioneer HIBRIDA KUKURUZA THE BREEDING OF Optimum AQUAmax Pioneer CORN HYBRIDS G. DRINIĆ Pioneer Hi-Bred, Hungary SUMMARY Water limitations and heat stress are key factors that can impact yield in many areas in Continental Europe. Pioneer has been a leader in developing corn hybrids for such water-limited areas for more than 50 years. Because of the complexity of drought, Pioneer employs a systematic, multigenerational approach that integrates a number of different technologies. The Pioneer Optimum AQUAmax products can help minimize risk through key native traits like more fibrous root system, vigorous ear silking and improved staygreen. The Optimum AQUAMax corn hybrids provide top-end yield potential under optimal growing conditions and improve yield stability under drought stress. Key words: corn, drought, Optimum AQUAmax međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

36 PROIZVODNI POKUSI S HIBRIDIMA KUKURUZA NA PODRUČJU MEĐIMURJA PRODUCTION TRIALS WITH MAIZE HYBRIDS IN MEĐIMURJE Suzana PAJIĆ, S. HRGOVIĆ Poljoprivredna savjetodavna služba Croatian Agricultural Advisory Service SAŽETAK Pojavom sve većeg broja sjemenarskih kuća i distributera sjemena kukuruza na području Republike Hrvatske poljoprivrednim proizvođačima ponuđen je veliki broj hibrida kukuruza različite namjene. Kako bi pomogli poljoprivrednim proizvođačima kod izbora najpovoljnijeg hibrida za uzgoj na gospodarstvu Podružnica poljoprivredne savjetodavne službe Međimurske županije od godine na lokaciji Sveti Martin na Muri organizirala je proizvodne pokuse kukuruza namijenjenih za komercijalnu proizvodnju zrna. Plan je bio obuhvatiti što veći broj hibrida različitih namjena proizvodnje iz vegetacijskih skupina 300, 400 i 500 od što više sjemenarskih tvrtki. Sjetva je obavljana po vegetacijskim grupama i preporučenom sklopu uz istovjetnu gnojidbu za cijeli proizvodni pokus. Zaštita od korova vršena je prema zakorovljenosti parcele, a berba svih hibrida u proizvodnom pokusu bila je isti dan. Temeljem provedenih pokusa i dobivenih rezultata utvrđeno je da su hibridi za komercijalnu proizvodnju kukuruza sposobni ostvariti značajno veće prinose od prosječnih ukoliko se provodi pravovaljana agrotehnika. Pravilnim izborom hibrida pojedinih vegetacijskih grupa značajno se povećava ekonomičnost same proizvodnje. Ključne riječi: kukuruz, hibridi, ekonomičnost proizvodnje međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

37 REAKCIJA NA SUŠU NOVIH BC HIBRIDA KUKURUZA FAO GRUPE 600 RESPONSES TO DROUGHT OF NEW Bc HYBRIDS FAO GROUP 600 Z. KOZIĆ, M. JUKIĆ, I. BUHINIČEK, I. ŽIVKOVIĆ, A. VRAGOLOVIĆ Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb Bc Institute Zagreb SAŽETAK Nedostatak vode je pojedinačno najvažniji faktor smanjenja prinosa raznih poljoprivrednih kultura širom svijeta. Smatra se da se godišnje zbog suše izgubi hrane u vrijednosti 10 milijardi dolara. Suša u Hrvatskoj javlja se svakih tri do pet godina te može smanjiti prinose raznih kultura 20-80%. Kad je u pitanju kukuruz vrlo je važno i u kojem stadiju razvoja se pojavljuje suša. Tako smanjenje prinosa uzrokovano sušom tijekom vegetacije iznosi do 25%, u cvatnji do 50%, te do 21% u vrijeme formiranja zrna. Cilj ovog istraživanja je bio ispitati tri nova hibrida FAO grupe 600 (Dugi, Riđan i Bc 616) u sušnim vegetacijskim godinama i na tri odnosno četiri lokacije na prinos zrna i sadržaj vode u zrnu. Sva tri ispitivana hibrida zabilježila su veće prinose i manji sadržaj vode u zrnu u odnosu na dva ispitivana standarda, a to je naročito bilo izraženo u ekstremno sušnoj godini kada su te razlike bile i statistički visoko opravdane. Ključne riječi: kukuruz, prinos zrna, suša međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

38 Bc HIBRIDI KUKURUZA U PROIZVODNIM POKUSIMA GODINE Bc CORN HYBRIDS IN PRODUCTION TRIALS 2013 T. JOZINOVIĆ, K. PUŠKARIĆ, Đ. LUKIĆ Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja d.d. Zagreb Bc Institute Zagreb SAŽETAK Pokusi Bc hibrida kukuruza u godini postavljeni su na raznim lokacijama u različitim agroekološkim uvjetima na području cijele Hrvatske. Sjetva kukuruza je bila nešto kasnija nego prethodnih sezona zbog previsoke vlage tla i duljeg hladnog razdoblja. Priprema tla i sjetva obavljene su u kratkom razdoblju u solidnim uvjetima. U nicanju i za vrijeme ranog porasta kukuruza uvjeti su bili povoljni, pa su ostvareni preporučeni sklopovi. Pred cvatnju i u cvatnji, klimatski uvjeti su bili izuzetno povoljni na svim područjima uzgoja kukuruza. Usjevi kukuruza su imali optimalne količine vode u tlu, a i temperature nisu bile previsoke. U kolovozu nastupa razdoblje od tri tjedna bez oborina što je rezultiralo ubrzanim dozrijevanjem kukuruza, posebice u istočnom dijelu Hrvatske. Ključne riječi: Proizvodni pokusi, kukuruz, hibridi, urod međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

39 UTJEACAJ STRESNIH UVJETA PROIZVODNJE NA GOSPODARSKA SVOJSTVA OS SORTI SOJE THE IMPACT OF STRESS CONDITION IN PRODUCTION ON AGRONOMIC TRAITS OF OS SOYBEAN CULTIVARS Ilonka IVANIŠIĆ, B. ŠIMIĆ, L. ANDRIĆ, H. PLAVŠIĆ, J. ŠIMENIĆ Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek SAŽETAK Urod sjemena sorata soje u sjemenarstvu značajno varira, u pravilu proizvodi se više sjemena od potreba, a dio sjemena čuva se kao zaliha. Razlog tomu je činjenica da su agrotehnika proizvodnje i urodi sjemena ovisni o klimatskim uvjetima u proizvodnoj godini (ekološki stresovi, suša). Zbog toga se često proizvedu veće količine sjemena od potreba. Prema podacima iz literature na poljsku kakvoću sjemena utječu vremenski uvjeti proizvodnje, prisutnost štetnika u polju, sadržaj ulja u zrnu, prisutnost bolesti i štetnika, oštećenost zrna, sadržaj vode u zrnu, način kombajniranja. Svi navedeni čimbenici, izravno i neizravno utječu na postizanje ekonomičnosti proizvodnje i visoke kakvoće sjemena. Provedenim istraživanjem analizirana je proizvodnja Os sorti soje (Ika, Zora, Tena, Lucija) na tri lokacije (Vukovar, Osijek, Donji Miholjac) u proizvodnoj i godini. Rezultati istraživanja su pokazali da klimatski uvjeti u proizvodnoj godini značajnije djeluju od genotipa i lokaliteta na urod sjemena, masu 1000 zrna, energiju klijanja i klijavost sjemena u uvjetima stresa izazvanog nedostatkom oborina. Ključne riječi: soja, suša, masa 1000 zrna, energija klijanja, klijavost sjemena međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

40 UTJECAJ RASPOREDA I KOLIČINE OBORINA NA KOMPONENTE PRINOSA SJEMENA SUNCOKRETA I SOJE EFFECT OF PRECIPITATION QUANTITY AND DISTRIBUTION ON SEED YIELD COMPONENTS OF SUNFLOWER AND SOYBEAN Ružica ŠIMUNIĆ 1, I. MILIČEVIĆ 2, Anica REŠETAR-PEČNIK 2 1 Belje d.d., Darda 2 PIK Vinkovci SAŽETAK Zbog sve većih klimatskih promjena u pogledu količine i rasporeda oborina i njihovog utjecaja na prinos poljoprivrednih kultura potrebno je napraviti klasifikaciju kultivara obzirom na stabilnost prinosa. Cilj provedenih istraživanja bio je procijeniti i utvrditi utjecaj rasporeda i količine oborina tijekom četverogodišnjeg perioda na komponente prinosa kultivara suncokreta i soje različitih skupina dozrijevanja. Istraživanjima su utvrđene statistički opravdane razlike između ispitivanih kultivara godina bila je najpovoljnija za proizvodnju soje s prosječnim ostvarenim prinosom 4,03 t/ha, masom zrna 177 g, količinom ulja 694 kg/ha i sadržajem bjelančevina 42,5% što je omogućilo proizvodnju kvalitetne integralne sačme dok je godina bila najpovoljnija za proizvodnju suncokreta sa prosječnim ostvarenim prinosom 3,99 t/ha, sadržajem ulja 47,36 %, te prinosom ulja kg/ha. Rezultati ukazuju na mogućnost povećanja prinosa pravilnim odabirom kultivara. Ključne riječi: oborine, suncokret, soja međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

41 AKTUALNO STANJE U OPLEMENJIVANJU I SJEMENARSTVU DUHANA U REPUBLICI HRVATSKOJ CURRENT SITUATION IN BREEDING AND SEED PRODUCTION OF TOMATO IN CROATIA Ankica BUDIMIR, M. BOIĆ Hrvatski Duhani d.d.,virovitica Duhan se u Hrvatskoj proizvodi na oko ha s koje se površine godišnje proizvede tona suhog lista. Proizvodnja se organizira u dvije regije, Slavoniji i Podravini koje se međusobno razlikuju klimatski i po sastavu tla. Uzgajaju se dva tipa duhana, virdžinija i berlej. Za uzgoj virdžinije najbolja su laka pjeskovita tla koja sadrže manje od 2% organske tvari i ph vrijednosti su oko 5,5, dok su za proizvodnju berleja povoljnija nešto teža i plodnija tla. Oplemenjivanjem duhana u Hrvatskoj su stvoreni hibridi koji daju visok i stabilan prinos suhog lista, dobru kvalitetu u pogledu kemijskog sadržaja za pušenje te imaju visoku otpornost na biotske i abiotske stresove. Kod virdžinijskog tipa duhana kao izvor genetske varijabilnosti za oplemenjivanje na kvalitetu korišteni su američki linijski kultivari, dok su za otpornost prema najznačajnijim bolestima korištene europske germpalzme kao i australska germplazma za otpornost na peronosporu. Sjemenska proizvodnja duhana organizira se u Hrvatskim duhanima P.C. Kutjevo, a obuhvaća održavanje majčinske i očinske linije te križanje CMS majčinske linije s fertilnom očinskom linijom. Sjeme duhana se proizvodi uz pomoć zamrznutog polena koji se čuva 2-3 godine na temperaturi od -18 do -20 C. Polen iz prošlih godina nanosi se na njušku tučka pomoć kista u periodu od sredine srpnja do početka rujna. Rasad duhana se uzgaja hidroponski, gdje se za sjetvu koristi pilirano sjeme. Proizvodnja duhana u Hrvatskoj zasniva se isključivo domaćim kultivarima. Najzastupljeniji hibridi virdžinijskog tipa su DH17, DH27 i DH36, a tipa berleja hibridi BH9, BH4 i BH2. Prinos virdžinijskog duhana bez natapanja je u prosjeku kg/ ha, dok se uz natapanje postižu prinosi kg/ha. Proizvodnja duhana organizirana je na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prosječna površina po gospodarstvo je 8,5 ha za virdžinijski tip duhana, odnosno 0,25 ha za tip berleja. I na takvim malim površinama ostvaruju se prihodi koji su u usporedbi sa drugim ratarskim kulturama znatno veći, a ujedno se zapošljava veći broj ljudi čime se smanjuje problem nezaposlenosti. Ključne riječi: duhan, hibridi, citoplazmatska muška sterilnost, polen međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

42 PROIZVODNJA SJEMENA U REPUBLICI HRVATSKOJ GODINE SEED PRODUCTION IN CROATIA 2013 G. JUKIĆ, Z. MIJIĆ Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek Institute for seed and seedlings, Osijek SAŽETAK U godini površine zasnovanih sjemenskim usjevima u Republici Hrvatskoj povećane su za 4,3 % u odnosu na 2012., odnosno 12,5 % u odnosu na godinu. U Hrvatskom centru za poljoprivredu hranu i selo, Zavodu za sjemenarstvo i rasadničarstvo prijavljeno je za stručni nadzor ha sjemenskih usjeva. Od ukupno 756 subjekata upisanih u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena, proizvodnju sjemenskih usjeva u godini prijavilo je njih 252 od čega su 91 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Ukupno su u nadzoru sjemenske proizvodnje zastupljene bile 33 biljne vrste, odnosno 329 sorti i hibrida. Od sveukupno prijavljenih površina, sjemenske proizvodnje žitarice zauzimale su 57,9 %. Najzastupljenija je bila pšenica sa 47,9 %, kukuruz s 19,6 %, ječam 8,2 % te ostale žitarice s 1,7 %. Sjemenske proizvodnje povrća je bilo najmanje, svega 0,4 % čega je najzastupljeniji krumpir s 67,9 %. Krmno bilje zauzimalo je 2,7 % ukupno prijavljenih površina za nadzor sjemenskih usjeva, od kojih su najzastupljenija lucerna s 1,2 % i stočni grašak s 0,9 %. Sve druge biljne vrste unutar krmnog bilja su zastupljene s 0,6 % površina. Industrijsko bilje zauzimalo 19,3 % ukupno prijavljenih površina za nadzor sjemenskih usjeva. Najzastupljenija je bila soja s 14,4 % i suncokret 3,26%. Sve druge biljne vrste unutar industrijskog bilja bile su zastupljene na 1,6 % površina. Ključne riječi: sjemenski usjevi, površine međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

43 VANJSKO TRGOVINSKA BILANCA U PODRUČJU SJEMENARSTVA I RASADNIČARSTVA REPUBLIKE HRVATSKE EXTERNAL TRADE BALANCE IN THE AREA OF SEEDS AND SEEDLINGS OF CROATIAN D. MILOLOŽA 1, D. ĆORIĆ 2 1 Hrvatska gospodarska komora, Zagreb Chamber of Economy, Zagreb 2 Hrvatsko sjeme, Zagreb Croatian seed, Zagreb SAŽETAK Prema podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo godine u Republici Hrvatskoj certificirano je sjeme 91 biljne vrste od čega iz domaće proizvodnje samo 38 što ukazuje na skromnu zastupljenost biljnih vrsta iz domaće proizvodnje u odnosu na njihov broj iz uvoza. Najveći broj vrsta uvezenog sjemena odnosi se na povrće i krmno bilje. Od ukupno 38 biljnih vrsta čije je sjeme proizvedeno u Hrvatskoj izvezeno je sjeme 16 vrsta u količini većoj od , od čega najviše pšenice t, ječma 814 t, hibridnog kukuruza t, suncokreta t, soje 133 t i lucerne 14 t. Posebno je značajan izvoz sjemena suncokreta u europske zemlje kao što su Austrija, Italija, Francuska, Rumunjska i Mađarska. Hrvatska je u vrlo kratkom vremenu postala jedna od najveći europski izvoznika sjemena hibridnog suncokreta, a pozitivni trend je nastavljen i ove godine. Uvoz sjemena u godini, ne računajući uvoz sjemenskog krumpira i lučice, za najznačajnije 24 biljne vrste količinski je za 50% manji od ukupnog izvoza ali vrijednosno je veći za 65%. Uvozno sjeme iste kategorije i kakvoće u pravilu ima višu cijenu od izvozne jer su vlasnici kultivara najčešće inozemne tvrtke koje proizvođaču sjemena plaćaju samo uslugu proizvodnje, a vlasnička se prava ostvaruju u inozemstvu. Tako se sjeme jednolinijskih hibrida kukuruza izvozi po cijeni od $/toni, a uvozi po $/t, a sjeme suncokreta se izvozi po cijeni $/t a uvozi po $/t međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

44 Tradicionalni uvoz sjemena gotovo svih vrsta povrća, šećerne repe i sjemena krmnog bilja nije opravdan pa je nužno umjesto uvoza pokrenuti vlastitu proizvodnju. Sjemenski krumpir i sjemenska lučica crvenog luka neprestano se uvoze još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. U godini uvezeno je t sjemenskog krumpira i t lučice. Ukupna vrijednost sjemena izvezenog i prodanog na inozemnom tržištu u godini bila je 17 milj. $, a uvezenog oko 35 milj. $. Ključne riječi: sjeme, proizvodnja, uvoz, izvoz međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

45 INSPEKCIJSKI NADZOR SJEMENA NA TRŽIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE U SVRHU UTVRĐIVANJA MOŽEBITNOG SADRŽAJA GMO-A INSPECTION OF SEEDS ON THE CROATIAN MARKET FOR THE PURPOSE OF DETERMINING THE POSSIBLE CONTENT OF GMO J. HARAMIJA, Vesna BEREČEK, Đ. MARIĆ Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske Ministry of Agriculture Republic of Croatia SAŽETAK Poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede temeljem godišnjeg plana uzorkovanja sjemena kontinuirano uzima uzorke sjemena poljoprivrednog bilja radi utvrđivanja možebitnog sadržaja GMO-a. Prilikom izrade plana uzorkovanja sjemena poljoprivrednog bilja vodi se računa da nadzorom budu obuhvaćene sve domaće i strane selekcijske kuće te njihovi kultivari iz domaće proizvodnje i uvoza koji su najzastupljeniji u proizvodnji u Republici Hrvatskoj. Uzeti uzorci se pod šifrom dostavljaju na analizu ovlaštenom laboratoriju. U razdoblju od do godine u inspekcijskom je postupku poradi određivanja možebitnog sadržaja GMO-a iz domaće proizvodnje i uvoza uzeto sveukupno 200 uzoraka sjemena od čega 34 uzorka sjemenske šećerne repe (uvezeno sjeme), 98 uzoraka sjemenskog kukuruza (71 uzorak uvezenog sjemena i 27 uzorak iz domaće proizvodnje), 27 uzoraka sjemenske soje (8 uzoraka uvezenog sjemena i 19 uzoraka iz domaća proizvodnja), 11 uzoraka sjemenskog suncokreta (sjeme iz uvoza) i 30 uzoraka sjemenske uljane repice (sjeme iz uvoza). Kvalitativnom analizom u gore navedenim uzorcima šećerne repe, kukuruza, suncokreta i soje nije utvrđena prisutnost DNA sekvenci. Poljoprivredna inspekcija planira i dalje nastaviti inspekcijski nadzor sjemena na tržištu Republike Hrvatske radi utvrđivanja možebitnog sadržaja GMO-a. Ključne riječi: sjeme, poljoprivredna inspekcija, GMO, tržište međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

46 ULOGA I ZNAČAJ LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE SJEMENA U KVALITETI SJEMENA NA TRŽIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE ROLE AND IMPORTANCE OF LABORATORY FOR QUALITY CONTROL OF AGRICULTURAL SEEDS IN SEED QUALITY AT CROATIAN MARKET Dijana HORVAT, Sanja ŠPOLJARIĆ MARKOVIĆ, Marina PALFI 1 Visoko gospodarsko učilište u Križevcima College of Agriculture at Križevci 2 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seed and Seedlings 3 Podravka d.d. Koprivnica SAŽETAK Osnovna zadaća laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog sjemena je propisanim metodama ispitati sve parametre kvalitete poljoprivrednog sjemena: čistoću, prisutnost drugih vrsta i korova, klijavost, vlagu, zdravstveno stanje i masu 1000 sjemenki. Usporedbom dobivenih rezultata ispitivanja s pravilnicima koji propisuju minimalne norme kvalitete potrebne za stavljanje sjemena na tržište laboratoriji su ti koji omogućuju izlazak sjemena na tržište. U Hrvatskoj je u Upisnik laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala upisano 16 laboratorija, koji uglavnom obavljaju ispitivanje kvalitete vlastitog sjemena u sklopu svojih dorada sjemena. Laboratorij Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo (HCPHS), Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo ovlašteni je laboratorij koji provodi naknadnu kontrolu kvalitete sjemena proizvedenog u Hrvatskoj i sjemena iz uvoza. Uloga laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog sjemena je metodama ispitivanja koje propisuje zakonska regulativa omogućiti izlazak na tržište samo kvalitetnog sjemena koje udovoljava propisanim normama. Prema novim zakonskim odredbama usklađenim sa EU direktivama i regulativama pregled zdravstvenog stanja najvećim se dijelom provodi tijekom nadzora sjemenskih usjeva. Većina naših laboratorija provodi ispitivanje zdravstvenog stanja sjemena kao važnu informaciju o kva međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

47 liteti vlastitog sjemena. Vrši se i kontrola sjemena strnih žitarica i trava na prisutnost spora Tilletie spp. čime se sprječava ponovno širenje ove bolesti. Kvalitetno sjeme strnih žitarica, soje, kukuruza, uljane repice na tržištu Republike Hrvatske rezultat je provođenja nadzora proizvodnje sjemenskih usjeva od strane HCPHS, Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo, dobre dorade i stroge kontrole kvalitete u našim laboratorijima. Ključne riječi: laboratorij, kvaliteta, sjeme međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

48 NOVA SAZNANJA U TRETIRANJU SJEMENA RATARSKIH KULTURA NEW INSIGHTS IN THE TREATMENT OF CROPS SEED S. JELOVČAN Syngenta Agro d.o.o. SAŽETAK U integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji prednost u suzbijanju štetnika daje se ekološki prihvatljivim mjerama zaštite bilja. Jedna od tih mjera je i tretiranje sjemena insekticidima gdje je količina djelatne tvari i do 10 puta manja u odnosu na zemljišnu primjenu. Međutim, zbog potencijalnih problema vezanih na život i zdravlje pčela Europska unija je donijela direktivu o zabrani insekticida iz grupe neonikotinoida na uljanoj repici, kukuruzu i suncokretu te drugim kulturama. Ovom zabranom primjene insekticida na sjemenu navedenih kultura znatno je smanjena mogućnost borbe protiv zemljišnih štetnika, poglavito žičnjaka ali i nadzemnih štetnika (lisne uši). S tog razloga tvrtka Syngenta Agro registrirala je pripravak Force 20 CS koji se primjenjuje u odmjeri 300 ml /100 kg sjemena kukuruza ili 50 ml/ sjemenki. Force 20 CS je insekticid iz skupine piretroida koji djeluje kontaktno i plinovito te na zadovoljavajući način suzbija zemljišne štetnike. Ne utječe negativno na klijanje sjemena pa i nakon 12 mjeseci skladištenja sjeme zadržava svoju klijavost i energiju klijanja. Iako se zabrana primjene neonikotinoida odnosi na velik broj ratarskih kultura koje pčele rado posjećuju, ozima pšenica i ječam su izuzeti iz ove zabrane tako da se insekticid Cruiser 350 FS i dalje primjenjuje na sjemenu ozimih žitarica čime se sprečavaju štete od lisnih uši kao prenosioca viroza u jesenskom periodu vegetacije te se istovremeno smanjuje i populacija žičnjaka u tlu koji u jesen napadaju korijen ozimih žitarica prije odlaska na prezimljenje. U radu su prikazana nova saznanja o primjeni insekticida za tretiranje sjeme ratarskih kultura te rezultati vlastitih istraživanja. Ključne riječi: tretiranje sjemena, neonikotinoidi, zemljišni štetnici međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

49 UTJECAJ PRIMJENE INSEKTICIDA NA ENERGIJU KLIJANJA I KLIJAVOST SJEMENA HIBRIDA KUKURUZA I SUNCOKRETA IMPACT OF INSECTICIDES TREATMENT ON GERMINATION ENERGY AND GERMINATION CORN AND SUNFLOWER HYBRIDS SEED B. ŠIMIĆ, L. ANDRIĆ, J. ŠIMENIĆ, V. ANDRAČIĆ, I. BERAKOVIĆ, Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek SAŽETAK Proizvodnja sjemena je obično veća od potreba pa se dio sjemena čuva se kao zaliha. Činjenica da su agrotehnika proizvodnje i urodi sjemena povezani s više rizika (osobito suša) te ne predvidivost potreba tržišta za sjemenom uvjetuju ovakav pristup organiziranju sjemenske proizvodnje. Poljska kvaliteta sjemena se u procesu dorade i skladištenja nastoji što više očuvati, jer na taj način ostvarujemo maksimalni genetski potencijal kultivara. Provedenim istraživanjem je utvrđena energija klijanja i klijavost sjemena hibrida kukuruza Ossk499, Ossk 552, Ossk 617 i hibrida suncokreta Luka i Apolon, nakon skladištenja od 12 mjeseci u podno betonskom skladištu (temperatura zraka C i relativna vlaga zraka 65-70%). Sjeme hibrida kukuruza pripremljeno je u tri tretmana; T-1 kontrola, dorađeno-netretirano sjeme, T-2 (aktivna tvar fludioksonil+m-metalaksil, doza 100ml/100kg semena), T-3 (aktivna tvar karboksin+tiram, doza 500ml/100kg sjemena+ aktivna tvar imidaklopirid, doza 0,6l/100 kg semena), a hibridi suncokreta u tretmanima; T-1 kontrola, dorađeno-netretirano sjeme, T-2 a.t. Apron XL 350 ES + Gaucho FS 600 i T-3 Apron XL 350 ES + Poncho FS 600). Na osnovu dobivenih rezultata istraživanja utvrđen je značaj genotipa i primjene insekticida na vrijednosti energije klijanja i klijavosti sjemena tijekom skladištenja. Tretiranje sjemena hibrida kukuruza i suncokreta s pripravkom Gauchom FS 600 najviše smanjuje početnu energiju klijanja i klijavost sjemena u svim trajanjima i uvjetima skladištenja sjemena. Ključne riječi: kukuruz, suncokret, tretiranje sjemena, energija klijanja, klijavost, skladištenje međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

50 EFIKASNOST PREDSJETVENOG TRETIRANJA SJEMENA POVRĆA KALIJEVIM PERMANGANATOM I BAKRENIM OKSIKLORIDOM THE EFFICIENCY OF VEGETABLE SEED PRE-SOWING TREATMENT WITH POTASSIUM PERMANGANATE AND COPPER OXYCHLORIDE Vesna SAMOBOR 1, Dijana HORVAT 1, Marijana IVANEK-MARTINČIĆ 1, V. MATIJAŠKO 2 1 Visoko gospodarsko učilište u Križevcima Agricultural College at Križevci 2 A.B.M. d.o.o. Koprivnica A.B.M. d.o.o. Koprivnica SAŽETAK U ekološkoj proizvodnji nužna su prikladna sredstva za predsjetveno tretiranje sjemena povrća. U provedenim istraživanju korištene su različite koncentracije kalijeva permanganata i bakrenog oksiklorida da bi se utvrdio njihov učinak na bolesti te klijavost i energiju klijanja sjemena. Analizirano je sjeme lubenice (Citrullus lanatus), tikve (Cucurbita pepo), krastavaca (Cucumis sativus), graška (Pisum sativum) i dinje (Cucumis melo). Sjeme je tretirano 1 %, 3 % i 4 % otopinom bakrenog oksiklorida i 1 %, 3 % i 4 % otopinom kalijevog permanganata a kao kontrola korišteno je netretirano sjeme. Sjeme se tretiralo potapanjem u otopinu sredstva za tretiranje u vremenu od pola sata nakon čega je stavljeno na sušenje. Analizirano je po 25 sjemenki u osam ponavljanja. Sjeme je određeno vrijeme bile u komori za naklijavanje nakon čega je izvršena analiza sjemena. Determinacija gljiva prisutnih na sjemenu izvršena je pregledom pod mikroskopom. Analize klijavosti i energije klijanja sjemena rađene su po standardnim metodama za laboratorijsko ispitivanje klijavosti sjemena za svaku kulturu. Sjeme graška, tikve i lubenice ispitivano je metodom u kvarcnom pijesku, a sjeme krastavaca i dinje na filter-papiru. Tretmani sjemena bakrenim oksikloridom i kalijevim permanganatom pokazali su veoma dobar fungicidni učinak, međutim povećanjem koncentracije sredstva iznad 1% opadala je klijavost i energija klijanja ispitivanog sjemena. Ključne riječi: sjeme povrća, kalijev permanganat, bakreni oksiklorid, tretiranje sjemena, klijavost, energija klijanja međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

51 150 GODINA TVRTKE BAYER I 100 GODINA TRETIRANJA SJEMENA BAYEROVIM PREPARATIMA 150 YEARS OF BAYER AND 100 YEARS OF BAYER S SEED TREATMENT PROGRAM C. MAUS, Marija HORVAT, A. SREŠ Bayer CropScience SAŽETAK Razvoj tvrtke Bayer počeo je davne 1863 g. osnivanjem tvrtke Bayer & Co. Neprestano ulaganje u znanost i tehnologiju tvrtku Bayer d.o.o. danas svrstava među vodeće kompanije za proizvodnju pesticida sa najsuvremenijom tehnologijom i najjačim razvojem novih preparata. Tvrtka Bayer uvijek je bila aktivna i na području tretiranja sjemena. Tretiranje sjemena ratarskih kultura različitim sredstvima s namjerom zaštite od bolesti i štetočina seže daleko u prošlost. Farmeri su već prije pronalaska fitofarmaceutskih sredstava pokušali zaštiti sjeme s različitim materijalima (pepeo, sok od poriluka, gnojnica, slana voda i sl.). Efikasnost je bila veoma niska. S bakarnim sulfatom također nije postignuta gotovo nikakvu zaštita od gljivičnih bolesti i štetočina sjemena. Više uspjeha u zaštiti sjemena postigli su stručnjaci tvrtke Bayer otkrićem klorofenolnog oblika žive koji suzbija biljne bolesti a nema negativnog utjecaja na klijanje i nicanje mlade biljke. Daljnji razvoj tretiranja sjemena i tvrtke Bayer bili su nerazdvojivo povezani. Tvrtka Bayer uložila je puno napora u istraživanje segmenta zaštite sjemena, a rezultat rada je u 1914 g. bilo otkriće fungicidnog preparata Uspulun, prvog fitofarmaceutskog preparata za zaštitu sjemena u povijesti. Tako je tvrtka Bayer već od samog početka zauzela poziciju lidera na području tretiranja sjemena. Uz razvoj najkvalitetnijih preparata za tretiranje sjemena, tvrtka Bayer je brinula i o zaštiti ljudi i okoliša. Najveći napredak na tom području postignut je godine kad je tržištu ponuđen Baytan, prvi preparat za tretiranje sjemena koji nije sadržavao živu. Za dobru učinkovitost preparata veoma je bitan i kvalitetan nanos preparata na sjeme, a uz razvoj insekticidnih preparata za tretiranje sjemena, kvalitetan nanos preparata na sjeme postao je još značajniji. Sukladno tome Bayer je prvi organizirao Product stewardship aktivnosti (praćenje preparata od proizvodnje do upotrebe), međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

52 kojima se partnerima daje podrška kod izvođenja samog tretiranja s provjerenim recepturama kao i sa svim ostalim Bayerovim znanjem na području tretiranja sjemena. Područje tretiranja sjemena stalno zahtjeva nove i bolje pristupe i prilagođavanje najnovijim smjernicama EU. Sve te smjernice slijede se i u tvrtki Bayer. Rezultat tog rada novi je insekticidni preparat za tretiranje sjemena kukuruza Sonido. Registriran je za zaštitu sjemena i mlade biljke kukuruza od žičnjaka (Elateridae). Ključne riječi: Bayer, pesticidi, tretiranje sjemena međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

53 UČINAK GENOTIPA NA ANTIOKSIDACIJSKU AKTIVNOST I SADRŽAJ UKUPNIH FENOLA U ZRNU KUKURUZA ŠEĆERCA GENOTYPE EFFECT ON ANTIOXIDANT ACTIVITY AND PHENOL CONTENT IN KERNELS OF SWEET CORN Sanja ŠPOLJARIĆ MARKOVIĆ 1, Tatjana LEDENČAN 2, Rezica SUDAR 2, D. ŠIMIĆ 2, Z. MIJIĆ 1 1 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seed and Seedlings 2 Poljoprivredni Institut Osijek Agricultural Institute Osijek SAŽETAK Proizvodnja i potrošnja kukuruza šećerca u Hrvatskoj posljednjih je godina u stalnom porastu. Trend promišljanja funkcionalne hrane prepoznaje kukuruz šećerac kao namirnicu koja sadrži značajne količine biološki aktivnih komponenti. Fenolni spojevi imaju izraženu antioksidacijsku aktivnost i važni su u prevenciji različitih bolesti uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala. Cilj ovog rada bio je analizirati razlike u sadržaju ukupnih fenola u zrnu i antioksidacijskoj aktivnosti između sugary (su) i shrunken (sh) skupine hibrida kukuruza šećerca, te razlike između hibrida unutar svake skupine. Istraživanje je provedeno na pet su i pet sh hibrida u godini. Sadržaj ukupnih fenola u zrnu i antioksidacijska aktivnost analizirani su tijekom tehnološke zriobe - 17., 19., 21., 23. i 25. dan nakon kontrolirane oplodnje. Ukupni fenoli određeni su spektrofotometrijski, modificiranom metodom Singletona i Rossia (1965.) i izraženi kao ekvivalent galne kiseline u suhoj tvari (mggea/100g ST). Antioksidacijska aktivnost analizirana je pomoću DPPH radikala (Brand-Williams i sur., 1995) i izražena u mggea/100g ST. Hibridi sh tipa mutacije endosperma imali su značajno veći prosječni sadržaj fenola (291 mggea/100g ST) u odnosu na su hibride (222 mggea/100g ST). Dobivene su visokoopravdane razlike u sadržaju ukupnih fenola između hibrida unutar obje skupine. Najviši sadržaj fenola po skupinama imali su hibridi OS 258su (258 mggea/100g ST) i Bc sh (304 mggea/100g ST). Kod hibrida sh skupine tijekom zriobe došlo je do značajnog smanjenja prosječnog sadržaja ukupnih fenola. Prosječna antioksidacijska aktivnost nije se značajno razlikovala između međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

54 su i sh skupine hibrida. Također, nisu dobivene značajne razlike u antioksidacijskoj aktivnosti između hibrida unutar pojedine skupine. Najveću antioksidacijsku aktivnost imao je hibrid OS 254su ( 321 mggea/100g ST) a najmanju hibrid OS exp1 sh (226 mggea/100g ST). Tijekom zriobe došlo je do značajnog povećanja antioksidacijske aktivnosti sh skupine hibrida. Nije utvrđena značajna korelacijska povezanost između sadržaja ukupnih fenola u zrnu i antioksidacijske aktivnosti (r= 0,14). Dobiveni rezultati ukazuju na važnu ulogu nefenolnih spojeva u ukupnoj antioksidacijskoj aktivnosti. Razlike u potencijalnom zdravstvenom benefitu između genotipova kukuruza šećerca ne mogu se procijeniti samo na osnovu sadržaja ukupnih fenola u zrnu. Ključne riječi: kukuruz šećerac, antioksidacijska aktivnost, ukupni fenoli međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

55 POVEZANOST HABITUSA SJEMENJAČE BLITVE S KOMPONENTAMA PRINOSA SJEMENA RELATIONSHIP OF SWISS CHARD SEED PLANT HABI- TUS WITH SEED YIELD COMPONENTS J. HARAMIJA 1, Nada PARAĐIKOVIĆ 2, Z. MATOTAN 3, V. GUBERAC 2, T. VINKOVIĆ 2, Dijana HORVAT 4 1 Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske Ministry of Agriculture, Republic of Croatia 2 Poljoprivredni fakultet u Osijeku Agricultural Faculty in Osijek 3 Podravka d.d. Koprivnica Podravka d.d. Koprivnica 4 Visoko gospodarsko učilište u Križevcima College of Agriculture at Križevci SAŽETAK Trogodišnjim poljskim pokusima provedenima na sorti blitve Srebrnolisna u Podravini ispitivana je povezanost visine, promjera stabljike i broja bočnih grana sjemenske blitve s komponentama prinosa i kvalitetom sjemena. Visina stabljike sjemenske blitve, broj bočnih grana te udio krupne frakcije sjemena (>5,5 mm) u vrlo značajnoj su pozitivnoj korelaciji bili s promjerom stabljike sve tri godine istraživanja. Porastom promjera stabljike povećavala se masa 1000 sjemenki (0,766**, 0,464**, 0,770**). S promjerom stabljike u vrlo značajnoj negativnoj korelaciji bio je udio sitne frakcije sjemena (-0,709**, -0,774**, -0,683**) kao i udio srednje frakcije sjemena (-0,832**, -0,624**, -0,708**). Smanjenjem promjera stabljike povećavao se ukupni prinos sjemena blitve (-0,773**, -0,819**, -0,821**). Povećanjem visine stabljike i broja bočnih grana povećao se i promjer stabljike. Kod sjemenske blitve koja je imala veći promjer stabljike bio je povećan udio krupne frakcije sjemena (>5,5 mm). Kod biljaka sa manjim promjerom stabljike smanjio se udio sitne (<3,5 mm) i srednje frakcije sjemena (3,5-5,5 mm). Sa smanjenjem promjera stabljike povećao se ukupni prinos sjemena blitve međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

56 Visina stabljike sjemenske blitve bila je veća što je veći broj bočnih grana. Porastom visine stabljike smanjio se udio sitne i srednje frakcije sjemena, a povećao udio krupne frakcije sjemena. Ukupni prinos sjemena bio je manji što je visina stabljike bila veća. Većim promjerom stabljike vrlo značajno se povećavao prinos sjemena po biljci. Broj bočnih grana pozitivno utjecao na prinos sjemena po biljci. Ključne riječi: blitva, prinos sjemena, frakcije sjemena međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

57 UTJECAJ INTERAKCIJE GENOTIPA I OKOLINE NA VELIČINU GOMOLJA KRUMPIRA INFLUENCE OF GENOTYPE AND ENVIRONMENT INTERACTION ON THE SIZE OF POTATO TUBERS Z. MIJIĆ 1, T. ČUPIĆ 2, H. ŠARČEVIĆ 3, Sanja ŠPOLJARIĆ MARKOVIĆ 1, I. VARNICA 1, G. JUKIĆ 1 1 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Seed and Seedlings 2 Poljoprivredni Institut Osijek Agricultural Institute Osijek 3 Agronomski fakultet Zagreb Agricultural Faculty Zagreb SAŽETAK Cilj provedenih istraživanja bio je utvrditi utjecaj genotipa, okoline te njihove interakcija na veličinu gomolja krumpira. Dvogodišnja istraživanja provedena su tijekom i godine na tri lokacije; Osijek, Seget Donji i Hercegovac. U istraživanje je bilo uključeno 18 kultivara porijeklom iz Europe, koje su bili posađene po slučajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja. Nakon vađenja gomolji sa svake parcelice su podijeljeni u tri frakcije prema veličini (<35 mm, mm, >60 mm) te je utvrđen njihov broj i težina. Analiza varijance provedena je po frakcijama i utvrđene su opravdane statističke razlike po okolinama, sortama i interakciji sorta i okolina po svim frakcija za oba analizirana svojstva. Svojstvo boj gomolja najviše je variralo u najkrupnijoj frakciji tj. C.V je iznosio 60,45 % dok je srednja frakcija imala najmanji koeficijent variranja od 26,23 %. Sasvim suprotni rezultati ostvareni su u variranju svojstva masa gomolja po frakcijama gdje je utvrđeno najveće variranje u najsitnijoj frakciji od 79,10 %, dok je srednja frakcija najmanje varirala između sorata i lokacija 28,35 %. U prosjeku broj gomolja po frakcijama kretao se od 7,68 gomolja (> 60mm) do 35,75 gomolja (35-60mm). Dvije sitnije frakcije imale su najmanji broj gomolja u okolini SE02 dok je najkrupnija frakcija bila najmanje zastupljena u okolini HE03. Istraživano svojstvo ukupne težine gomolja po frakcijama kretalo se od 0,18 kg za međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

58 frakciju <35 mm do 2,60 kg za frakciju od 35 do 60 mm. Najkrupnija frakcija imala je najmanju ukupnu masu na lokaciji SE02 dok su ostale dvije frakcije imale najmanju masu SE03. Na osnovu ostvarenih rezultata može se zaključiti da na svojstvo veličine gomolja prema oba analizirana parametra (broj i ukupna masa gomolja) utječe najviše okolina, nešto manje sorta tj. genotip dok interakcija genotip okoline ima najmanji utjecaj na veličinu gomolja. Ključne riječi: krumpir, frakcije gomolja, broj gomolja i masa gomolja međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

59 REZULTATI PRAĆENJA BOLESTI U PROIZVODNJI SJEMENSKOG KRUMPIRA U GODINI RESULTS OF DISEASE MONITORING IN PRODUCTION OF SEED POTATOES IN 2013 D. JELKOVIĆ, Tamara REHAK Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za zaštitu bilja Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Plant Protection SAŽETAK U godini u Republici Hrvatskoj 7 proizvođača posadilo je 64 ha sjemenskog krumpira. Vremenski uvjeti kod sadnje i nicanja sjemenskog krumpira (duže kišno razdoblje i niže temperature) znatno su utjecale na pojavu bolesti. Stručnim nadzorom domaće proizvodnje tijekom vegetacije uočeni su biotski i abiotski uzročnici propadanja sjemenskog krumpira. Najštetniji i najrašireniji biotski uzročnici oštećenja na cimi su: gljivice Alternaria spp. (Alternaria solani i Alternaria alternate), uzročnici koncentrične pjegavosti i Phytophthora infestans uzročnik plamenjače krumpira ili krumpirove plijesni. Na mjestima gdje se voda zadržavala bile su prisutne u manjem obimu bakterije Erwinia caratovora subsp. atroseptica i Erwinia caratovora subsp. carotovora uzročnici bolesti crne noge i Rhizoctonia solani uzročnik bijela noge. Obična krastavost je rasprostranjena u većini naših krumpirišta. Uzročnik je bakterija Streptomyces scabies. Ona ne utječe na visinu uroda, ali zbog stvaranja nekrotičnih krasta na gomoljima, znatno smanjuje cijenu krumpira na tržištu. U manjem obimu utvrđena je i prašna krastavost čiji je uzročnik gljivica Spongospora subteranea. Virusi nisu bili prisutni u značajnijem obimu i nisu utjecali na proizvodnju (PLRV,PVY, PVA i PVM ). U godini u proizvodnji sjemenskog krumpira prisutna su bila i oštećenja uzrokovana abiotskim čimbenicima (oštećenja od mraza, visoka vlaga tla, neadekvatna gnojidba, oštećenja nakon primjene herbicida i folijarne prihrane, te oštećenja pokožice zbog nestručne tehnološke obrade). Navedeni biotski i abiotski uzročnici bitno utječu na visinu i kakvoću uroda u polju i tijekom skladištenja. Ključne riječi: krumpir, bolesti, abiotski čimbenici međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

60 NOVE EUROPLANTOVE SORTE KRUMPIRA NA TRŽIŠTU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPLANT S NEW POTATO VARIETIES IN THE MARKET OF REPUBLIC OF CROATIA M. MATJAČIĆ Agrico trade d.o.o. Prelog SAŽETAK Europlant gmbh Luneburg iz Njemačke kontinuirano nastoji razvijati nove sorte krumpira koje zadovoljavaju nacionalne i međunarodne zahtjeve u proizvodnji, preradi i trženju krumpira. Razvoj se uvijek odvija u svrhu zdrave prehrane, ekološki prihvatljive proizvodnje i očuvanja prirodnih resursa. Metode biotehnologije i molekularne biologije već su godinama sastavni dio uzgojnog rada Europlantovih oplemenjivača. Sve veći zahtjevi u proizvodnji, preradi i trgovini zahtijevaju stalnu prilagodbu i optimalizaciju uzgoja novih sorti i zato su nove sorte primarni cilj istraživanja i razvoja. Uzgojni ciljevi krumpira su u stalnoj mijeni. Osnovne karakteristike novih Europlantovih sorti su visok prinos, otpornost prema bolestima, otpornost prema nematodama, velika dormantnost gomolja, ujednačenost gomolja, privlačan izgled gomolja, plitka okca, glatka i čvrsta pokožica te boja pokožice i mesa. Temeljem višegodišnjih makro i mikro pokusa za sadnju se iz skupine vrlo ranih sorti mogu preporučiti Liliana, Nandina, Red Sonia i Viviana, od ranih sorti Bellarosa, Ewelina,Vineta, Julinka i Cardinia, srednje ranih Red Fantasy, Jelly i Concordia te srednje kasnih Swenja. Primjena novih sorti krumpira i najsuvremenije tehnologije u uzgoju su osnova opstanka i potencijalnog povećanja proizvodnje krumpira u Republici Hrvatskoj. Ključne riječi: krumpir, sorta, proizvodnja, prinos međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

61 MAXIMIZING SLOVENIAN GARLIC YIELD MAKSIMIZIRANJE PRINOSA SLOVENSKOG ČEŠNJAKA P. HIRSCHEGGER, D. VERNIK Semenarna Ljubljana, d.d. Selekcijski poskusni center Ptuj Semenarna Ljubljana d.d., Breeding and experimental centre Ptuj, Slovenia SUMMARY Semenarna Ljubljana, d.d. started an effort to update the garlic cultivation techniques in November of Trials were designed to determine optimal bulb and clove size, and the physiological condition of cloves before planting for the local varieties Ptujski jesenski and Ptujski spomladanski. In 2011, two planting densities were also tested. When the effect of planting density and bulb, as a clove size on yield were determined, a third trial was started in 2012 to optimize nitrogen concentration and to quantify the effect of different mulching material on yield. The results from 2010 and 2011 showed that the dry bulb yield was higher when larger cloves from larger bulbs were used as planting material. Size of single bulbs was not compromised when using planting densities up to plants/ha. For this plant density, 150 kg N/ha was determined to be the recommended doze. Freshly cut grass used as mulching material showed great potential in increasing garlic yield cost effectively. The Slovenian garlic production fluctuates between 4,5 and 8,9 t/ha. However, with the proposed measures, the Slovenian garlic yield could be increased significantly reaching up to 29 t/ha. Key words: garlic, yield, plant density, plant size, clove, bulb, mulching međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

62 UTJECAJ NAČINA PRIPREME I TRETIRANJA REPRODUKCIJSKOG SADNOG MATERIJALA NA PRINOS I KVALITETU ČEŠNJAKA INFLUENCE OF PREPARATION AND TREATMENT OF PROPAGATING MATERIAL ON THE YIELD AND QUALITY OF GARLIC D. VERNIK, Petra ŠTERBAL Semenarna Ljubljana d.d., Selekcijsko pokusni centar Ptuj, Slovenija Semenarna Ljubljana d.d., Breeding and experimental centre Ptuj, Slovenia SAŽETAK Početni troškovi proizvodnje češnjaka izuzetno su veliki. Najveći trošak čini reprodukcijski sadni materijal. Kultivirane sorte češnjaka u vegetaciji ne cvatu i ne stvaraju sjeme zato je jedino moguće vegetativno razmnožavanje iz pojedinačnih češnjeva. Glavica češnjaka sastavljena je iz 8 do 16 češnjeva koji se koriste kao reprodukcijski sadni materijal. Oko 10 do 15% češnjeva ne može se koristiti kao reprodukcijski materijal jer su presitni ili oštećeni. Za sadnju se koriste češnjevi minimalne debljine 10 mm i težine veće od 3 g. Optimalan sklop u uzgoju češnjaka je oko biljaka po hektaru za što treba 900 do kg reprodukcijskog sadnog materijala, odnosno do kg sjemenskog češnjaka, a što je vrijednosno do po hektaru. Prije sadnje glavice češnjaka treba razdvojiti na pojedine češnjeve. Većinom se to radi ručno. Kako jedna osoba može za sat vremena za sadnju pripremiti do 5 kg češnjaka, za pripremu reprodukcijskog sadnog materijala za jedan hektar potrebno je utrošiti 200 do 400 radnih sati, čime se trošak pripremljenog reprodukcijskog sadnog materijala povećava na do za 1 hektar. Kako se trošak reprodukcijskog sadnog materijala ne može smanjiti, pokušalo se smanjiti troškove njegove pripreme korištenjem posebno konstruiranog stroja za razdvajanje češnjeva kapaciteta oko 100 kg/sat za čije je posluživanje dovoljna jedna osoba. Budući konstruirani stroj radi na principu mehaničkog pritiska i uzrokuje manja oštećenja pojedinih češnjeva njihova ljepljivost može otežati strojnu sadnju. Poljskim pokusima provedenim na Selekcijsko pokusnom centru Semenarne u Ptuju sadnjom autohtone slovenske sorte češnjaka Ptujski proljetni istraživao se utjecaj oštećenja uzrokovan mehaničkim razdvajanjem češnjeva i tretiranja razdvojenih međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

63 češnjeva raznim preparatima na nicanje na tijek vegetacije i prinos češnjaka. Rezultati istraživanja prikazani su u ovome radu. Istraživanjima je utvrđeno da manja oštećenja češnjeva ne utječu na vegetaciju i prinos češnjaka dok su pojedini preparati kojima su tretirani češnjevi prije sadnje s namjerom sprečavanja infekcije bolestima preko tla imali negativan utjecaj. Ključne riječi: češnjak, priprema i tretiranje reprodukcijskog sadnog materijala međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

64 OČUVANJE TRADICIJSKIH CVJETNIH VRSTA PRESERVING TRADITIONAL FLOWER SPECIES Vesna ŽIDOVEC 1, Dijana HORVAT 2 1 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Agricultural Faculty University of Zagreb 2 Visoko gospodarsko učilište u Križevcima College of Agriculture at Križevci SAŽETAK Kućni vrt, bilo da se radi o ruralnom vrtu ili urbanom ima niz važnih uloga za život čovjeka. Od tradicijskih ruralnih vrtova, gdje su prevladavale utilitarne biljne vrste uz poneku ukrasnu, do urbanih s prevladavajućim ukrasnim biljnim vrstama postojao je još niz tipova. Depopulacijom ruralnih područja kao i promjenama načina života ruralnog, suburbanog i urbanog stanovništva dolazi do promjena u načinu korištenja kućnih vrtova što pak dovodi do promjena biološke i krajobrazne raznolikosti. Nekada uobičajene vrste, kultivari i ekotipovi iščezli su ili gotovo u potpunosti nestali iz uporabe, a razlike u odabiru vrsta za cvjetnjake sve su manje između kućnih vrtova ruralnih i urbanih sredina, kao i javnih gradskih nasada. Premda postoji interes za starim kultivarima, ne postoje vrtlarska amaterska udruženja koja bi okupljala i poticala svoje članove na sakupljanje i razmjenu sjemena. Stari kultivari i ekotipovi tradicijskih cvjetnih vrsta nestali su iz vrtova koji su time izgubili svoju regionalnu prepoznatljivost. Cilj ovog rada je upozoriti na problem nestanka tradicijskih vrsta, kultivara i ekotipova cvjetnih vrsta, istražiti zakonske mogućnosti proizvodnje i prodaje sjemena tih vrsta, te predložiti načine očuvanja preostalih tradicijskih cvjetnih vrsta. Uvidom u Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja Republike Hrvatske (NN 140/05) i njegovim izmjenama i dopunama (NN 35/08, 124/10, 55/11) uočljivo je da sjeme cvijeća ne podliježe istim kontrolama kao i sjeme ostalog bilja. U Pravilniku o stavljanju na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala ukrasnog bilja (NN 129/07) navodi se samo da poljoprivredni reprodukcijski materijal u slučaju sjemena mora imati zadovoljavajuću klijavost. Pravilnik međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

65 o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti (NN 43/13) poziva se na više pravilnika o stavljanju na tržište sjemena različitih poljoprivrednih skupina kultura, ali ukrasno bilje ne navodi kao što se ne iščitava da su biljni genetski izvori ukrasnog bilja pokriveni Pravilnikom o očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih izvora (NN 89/07). Ne postoje znanstvene ili stručne ustanove koje bi se bavile proučavanjem, vrednovanjem i umnožavanjem starih kultivara ukrasnog bilja. Ključne riječi: tradicijske cvjetne vrste, sjeme, očuvanje, zakonska regulativa međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

66 ODRŽIVOST REZANOG CVIJETA GLADIOLE U MODIFICIRANOJ ATMOSFERI DURABILITY OF CUT GLADIOLUS FLOWER IN A MODIFIED ATMOSPHERE Dunja GERŠAK Gospodarska škola Čakovec Economic School Čakovec SAŽETAK U istraživanju provedenom u Gospodarskoj školi Čakovec u jesen godine na tri kultivara gladiole (Gladiolus sp.), bijelom Amsterdam, ružičastom Priscila i crvenom Oscar, proučena je mogućnost skladištenja cvata u uvjetima modificirane atmosfere (MA). Gladiole hlađene četrnaest, osam i pet dana na temperaturi od 2 C tijesno zamotane u polietilensku (PE) foliju i kontrolna skupina nehlađenih gladiola značajno su se razlikovale međusobno u broju otvorenih cvjetova prema danima hlađenja i kultivaru. Bijela gladiola Amsterdam bila je najmanje osjetljiva na uvjete skladištenja, jer je u svim fazama pokusa cvala najvećim brojem cvjetova. Prosječno je imala jedan do tri otvorena cvijeta više od drugih kultivara u istraživanju. Prema danima hlađenja, najviše otvorenih cvjetova imale su gladiole najdulje hlađene, 14 dana, a iza njih kontrolna skupina nehlađenih gladiola. Obojane gladiole i gladiole hlađene 8 i 5 dana imale su značajno manji broj otvorenih cvjetova. Ovako skladištena gladiola može se primijeniti u aranžiranju bez znakova oštećenja lista i cvijeta. Ključne riječi: gladiola, kontrolirana atmosfera, skladištenje međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

67 RAZVOJ RASADNIČARSKE PROIZVODNJE NA PODRUČJU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE DEVELOPMENT OF NURSERY PRODUCTION IN MEĐIMURJE COUNTY Sanja HRAŠĆANEC, T. TOMŠIĆ Agromeđimurje d.d., Čakovec SAŽETAK Intenzivno voćarstvo u Hrvatskoj javlja se 60-tih godina prošlog stoljeća kada se proizvodnja odvijala na društvenim gospodarstvima tzv. kombinatima gdje se podižu prvi intenzivni voćnjaci. Razvojem voćarske proizvodnje podiže se svijest o značaju rasadničarstva s obzirom da su se formirali rasadnici unutar tih kombinata koji su proizvodili sadnice za podizanje vlastitih voćnjaka, a manjim dijelom i za hobi proizvođače za sadnju na okućnicama. Tako je u sklopu društvenog poduzeća Poljoprivredno dobro Čakovec u suradnji sa Zavodom za voćarstvo pokrenuta rasadničarska proizvodnja. Podižu se matičnjaci podloga i plemaka, organizira se proizvodnja voćnih sadnica a kasnije i loznih sadnica te se formira rasadnik u Svetoj Mariji. Na temeljima tog rasadnika i danas funkcionira rasadnik u sklopu voćarske proizvodnje poduzeća Agromeđimurje d.d. Čakovec. Promjenom društveno-gospodarskih prilika omogućuje se otvaranje privatnih rasadnika, a provođenjem operativnih programa za podizanje trajnih nasada javlja se deficit sadnog materijala zbog čega se otvaraju tri privatna rasadnika čije osnivače dovodimo u vezu sa rasadnikom Sveta Marija. Prema podacima Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz godine, nadzor nad proizvodnjom voćnih sadnica prijavila su 54 rasadnika na području Republike Hrvatske, od toga tri rasadnika su u Međimurskoj županiji; Agromeđimurje d.d., Horvat d.o.o. i Žižek d.o.o. Glede proizvodnje loznih cjepova od 27 dobavljača registriranih za djelatnost proizvodnje loznih cjepova tri rasadnika nalaze se u Međimurskoj županiji; Agromeđimurje d.d., Lozni cjepovi Poljak d.o.o. i Žižek d.o.o.. Ključne riječi: rasadničarstvo, Međimurska županija međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

68 VAŽNIJA DOSTIGNUĆA SELEKCIJE SLABO BUJNIH PODLOGA ZA JABUKU IMPORTANT ACHIEVEMENTS OF SELECTION DWARFING APPLE ROOTSTOCKS I. MILJKOVIĆ Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Agricultural Faculty University of Zagreb SAŽETAK U suvremenom intenzivnom uzgoju jabuka u gustom sklopu, radi postizanja visokih stabilnih priroda uz veću proizvodnost rada, veliko značenje ima izbor podloge slabije bujnosti. Oplemenjivački rad u tom pravcu oslanja se na klonsku selekciju podloge M 9 (Malus pumila var. paradisiaca) i hibridizaciju podloge M 9 s vegetativnim podlogama, sortama i izvornim vrstama roda Malus. Klonskom selekcijom podloge M 9 izdvojene se važnije nove subpodloge M 9: M 9 EMLA, NAKB T 337, NAKB T 338, NAKB T 339, NAKB T 340, FL 56 (Fleuren), M 9 KL 19 (M 9 klon A), M 9 Kl 29 (M 9 klon C), RN 29 (Nikolai 29), Pajam 1 (Lancep), Pajam 2 (Cepelend), M 9 n. 751 (Cover ili Burger 751), Cover 2 (Burger 984), J 9 (Jork 9) i MARK 9 (MAC 9). U selekciji slabo bujnih podloga za jabuku posebna se pozornost poklanja pitanju osjetljivosti, odnosno otpornosti prema bolestima i štetnicima. Važnije slabo bujne podloge nastale hibiridizacijom s podlogom M 9 su O 3 (Otawa 3), G 30, Pillnezer Supportter 1 i Pllinizer Supportter 4. Prema bakterijskoj paleži (Erwinia amylovora) otporne su podloge Pillnizer Supportter 1 (hibird M 9 x Malus baccata), i G 30 (hibrid Malus robusta x M 9). Prema raku korijenova vrata (Phytophtora cactorum) otporne su podloge: Pillnizer Supportter 4 (hibrid M 9 x M 4), Otawa 3 (hibrid M 9 x Robin Crab), a srednje otporna podloga P 2 ili Poland 2 (hibrid M 9 x Antonovka). Podloga Otawa 3 otporna je i prema krvavoj uši (Eriosoma lanigerum). U radu se iznose osnovne biološke i gospodarske osobine navedenih podloga i kratak osvrt na program selekcije slabo bujnih podloga u zemljama s razvijenom proizvodnjom jabuka. Ključne riječi: jabuka, slabo bujne podloge, otpornost na bolesti i štetnike međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

69 PREGLED I REZULTATI INTRODUKCIJE NOVIH SORTI JABUKA REVIEW AND RESULTS OF INTRODUCTION OF NEW APPLE VARIETIES P. VUJEVIĆ, Bernardica MILINOVIĆ, T. JELAČIĆ, Dunja HALAPIJA KAZIJA, D. ČIČEK, A. BIŠKO Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affair, Institute for Pomology SAŽETAK Oplemenjivački programi u području stvaranja novih sorti jabuka u posljednje vrijeme su usmjereni na selekciju novih sorti koje imaju otpornost na bolesti i pogodne su za integriranu proizvodnju. Značajniji oplemenjivački programi u Europi koncenrirani su u nekoliko vodećih europskih oplemenjivačkih tvrtki kao što su: Better3Fruit, Snc ELARIS/Davodeau Ligonniere, C.I.V. - Centro Italiano Vivaisti, Fresh Forward, Artevos te IFO - International Fruit Obtention. U pokusnom voćnjaku Zavoda za voćarstvo u Donjoj Zelini posađen je introdukcijsko pokusni nasad novih sorti i klonova jabuka. Tijekom praćenja pokusa mjerena su sljedeća svojstva: ukupan prirod po stablu, masa i opseg ploda, čvrstoća te suha tvar refraktometrijski. Prate se sve fenofaze, te broj dana od T faze do berbe. Vrijeme dozrijevanja navedenih sorti proteže se od početka srpnja (Zari) do početka listopada (Fujion). Sve navedene sorte su dobrih organoleptičkih osobina, a pojedine sorte su pogodne i za integriranu proizvodnju. Prema dobivenim rezultatima vrlo dobre su se pokazale sorte: Zari, Ultima Gala i Dalinbel, a kao perspektivne sorte prikladne za integriranu proizvodnju: Fujion, Smeralda, Isaaq, Renoir, Gaia i Gemini. Ključne riječi: jabuka, introdukcija, nove sorte međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

70 GENETSKA AUTENTIČNOST MATIČNIH STABALA TREŠNJE U HRVATSKIM RASADNICIMA GENETIC AUTHENTICITY OF SWEET CHERRY MOTHER BLOCKS IN CROATIAN NURSERIES A. VOKURKA, I. PEJIĆ Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet University of Zagreb, Agricultural Faculty SAŽETAK Pitanje genetske autentičnosti sorti trešnje i drugog koštičavog voća prisutno je u domaćoj praksi već niz godina. Ono se manifestira kroz činjenicu da deklaracija pojedinih sorata ne odgovara stvarnom genotipu sorte koja je navedena na deklaraciji. Ovakvi slučajevi mogu imati ozbiljne posljedice u komercijalnom uzgoju trešnje i dovesti u pitanje sam njen ishod budući da tehnologija proizvodnje ovisi o tehnološkim svojstvima odabranih sorti. Ovo ima poseban značaj kad je riječ o parovima sorti oprašivača koje se uključuju u nasad. Genetska analiza u cilju utvrđivanja DNA-profila genotipa provedena je na sedam sorti trešnje iz matičnih nasada nekoliko hrvatskih rasadnika. Analiza je provedena pomoću mikrosatelitskih DNA-markera. DNA je izolirana iz mladog liofiliziranog lista, a za PCR-analizu odabrano je deset relevantnih mikrosatelitskih lokusa. Vizualizacija genetskih profila provedena je u poliakrilamidnom gelu i pomoću kapilarnog genetskog analizatora. Genetski profili analiziranih sorti pokazali su razlike koje nedvojbeno upućuju na različitost u genotipu, tj. na činjenicu da je riječ o genotipovima sasvim drugih sorti, a ne o onima koji su navedeni na deklaraciji pod kojom se sadni materijal plasira u promet. Razlike su se kretale u rasponu od dva genotipa prisutna u matičnim nasadima za Hedelfingen i Svibanjsku do čak četiri genetska profila za Sunburst i Germersdorfsku. Ovakvo stanje ukazuje na potrebu za genetskom revalorizacijom matičnih nasada pomoću relevantnih tehnologija za analizu DNA i usporedbom s autentičnim uzorkom. Sustavnom revalorizacijom matičnih nasada znatno bi se unaprijedila proizvodnja sadnog materijala u domaćim rasadnicima, a time i voćarstvo u cjelini. Ključne riječi: trešnja, sadni materijal, genetska autentičnost, matični nasadi međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

71 SADRŽAJ BIOGENIH ELEMENATA U LISTU ŠLJIVE NEKIH KULTIVARA CIJEPLJENIH NA SLABO BUJNIM PODLOGAMA WaxWa i Wavit CONTENT OF MINERAL ELEMENTS IN THE LEAVE OF SOME PLUM CULTIVARS GRAFTED ON DWARFED ROOTSTOCKS WaxWa and Wavit A. BIŠKO 1, T. ĆOSIĆ 2, Sanja SLUNJSKI 2, Vesna JURKIĆ 2, T. KARAŽIJA 2 1 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo, Zagreb Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Pomology 2 Agronomski fakultet Zagreb Faculty of Agronomy Zagreb SAŽETAK U travnju godine podignut je intenzivni introdukcijsko-pokusni nasad šljive na slabo bujnim podlogama (9 kultivara na podlozi Wavit i 12 kultivara na podlozi WaxWa). Na obronačnom pseudogleju (pokušalište Sveti Ivan Zelina). Nasad je podignut dvogodišnjim sadnicama uz međuredni razmak 4 m, a unutar redni 2,2 m. Svaki od kultivara posađen je s po 10 biljaka u 3 ponavljanja po slučajnom bloknom rasporedu. Neposredno nakon sadnje instaliran je sustav za navodnjavanje i protugradna mreža te je međuredni prostor zatravljen. Tijekom ljeta godine kod dva kultivara Topstar plus/wavit i Tophit/WaxWa vizualno je utvrđena intenzivna pojava znakova nedostatka kalija. U kolovozu uzeti su uzorci biljnog materijala za kemijske analize na način da su uključeni kultivari bez znakova nedostatka kalija i oni sa intenzivnim znacima nedostatka kalija. Također kod kultivara Topstar plus uzorci su podijeljeni na zdrave i bolesne da se potvrdi (ili demantira) povezanost znakova nedostatka kalija utvrđenih vizualnom dijagnostikom i sadržaja kalija utvrđenog kemijskom analizom. Sadržaj kalija (% K 2 O na bazi suhe tvari) bio je sljedeći:1,12% Čačanska ljepotica, 1,18% Valor, 1,42% Ersinger, 1,44% Pitestan, 1,84% Top2000, 0,98% Tophit, 0,80% Topstar plus zdravo, i samo 0,52% Topstar plus bolesno. Sadržaj kalija u listu šljive utvrđen kemijskom analizom bio je u suglasju s vizualnim znacima nedostatka kalija. Također, utvrđen je širok raspon vrijednosti sadržaja međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

72 kalija u listu šljive bez vidljivih znakova njegovog nedostatka (1,12-1,84%), kao i značajne razlike u sadržaju kalija zdravog i bolesnog lista kultivara Topstar plus. U uzorcima s najnižim vrijednostima kalija utvrđene su i značajno niže vrijednosti fosfora i željeza. Kultivar Ersinger imao je značajno niže vrijednosti dušika i kalcija, Valor magnezija, a Top2000 i Ersinger cinka. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu sustavnih istraživanja fiziologije mineralne ishrane gospodarski najznačajnijih kultivara šljive u kombinaciji sa slabo bujnim podlogama i usporedbu sa standardnom podlogom Prunus cerasifera myrobalana L., na kojoj se do sada cijepilo više od 95% kultivara šljive koja se uzgaja u Republici Hrvatskoj. Ključne riječi: šljiva, biogeni elementi, znaci nedostatka, specifična reakcija kultivara međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

73 PROTOKOL ZA OČUVANJE I REVITALIZACIJU UGROŽENIH AUTOHTONIH SORTI VINOVE LOZE PROTOCOL FOR PRESERVATION AND REVITALIZATION OF INDIGENOUS VARIETIES OF GRAPEVINES Vesna MARAŠ 1, Maja ŽULJ MIHALJEVIĆ 2, Milena TOMIĆ MUGOŠA 1, D. PREINER 2, E. RUHL 3, Ulrike ANHALT 4, S. ŠIMON 2, I. PEJIĆ 2 1 Univerzitet Crne Gore, Biotehnički fakultet Podgorica, Crna Gora University of Montenegro, Biotechnical Faculty Podgorica, Montenegro 2 Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Hrvatska University of Zagreb, Agricultural Faculty, Croatia 3 Istraživački centar Geisenheim Njemačka Geisenheim Research Centre, Germany 4 Sveučilište prirodnih resursa i primijenjenih znanosti o životu Beč, Austrija University of Natural Resources and Applied Life Sciences Vienna, Austria SAŽETAK Vinogradarstvo zauzima važnu ulogu u poljoprivrednom sektoru Republike Hrvatske i Crne Gore. Obje zemlje u svojim strategijama razvoja naglašavaju važnost održive poljoprivrede i turizma kao okosnice njihovih gospodarstava. Značaj proizvoda od autohtonih sorti vinove loze je u tom kontekstu od iznimne važnosti jer osim jedinstvenog i prepoznatljivog proizvoda, autohtone sorte čine jedinstveno genetsko bogatstvo nekog kraja koje služi za oplemenjivačke svrhe. Zbog raznih čimbenika, mnoge su se lokalne sorte zapustile i došle na rub zaborava, a nepostojanje pouzdanog, virus-free materijala onemogućava njihovo ponovno uvođenje u proizvodnju. Cilj međunarodnog disciplinarnog tima znanstvenika bio je utvrditi efikasan sustav očuvanja sorti izravno povezan s korisnicima (vinogradarima i rasadničarima). Sakupljanjem autohtonih sorti na terenu, njihovom evaluacijom na ampelografskom i genetičkom nivou, analizom zdravstvenog stanja te procjenom njihovog enološkog potencijala osigurala se budućnost gospodarski značajnih i manje značajnih crnogor međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

74 skih i hrvatskih sorata vinove loze te proizveo kvalitetni predbazni sadni materijal dostupan domaćim i inozemnim rasadnicima. U ovom radu predstavljen je praktičan i stručan pregled metoda i rezultata u vidu protokola za očuvanje i revitalizaciju autohtonih sorti vinove loze. Ključne riječi: autohtone sorte, vinova loza, revitalizacija međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

75 KLEŠČEC NOVA HRVATSKA AUTOHTONA SORTA KLEŠČEC NEW CROATIAN AUTOCHTHONOUS GRAPEVINE CULTIVAR I. PEJIĆ 1, S. ŠIMON 1, Maja ŽULJ MIHALJEVIĆ 1, D. VONČINA 1, D. PREINER 1, T. RADIČEK 2, M. MIŠETIĆ 2, D. KAMENJAK 2 1) Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Hrvatska University of Zagreb, Agricultural Faculty, Croatia 2) Visoko gospodarsko učilište u Križevcima College of Agriculture at Križevci SAŽETAK Sorte vinove loze razmnožavaju se vegetativno te uzgajaju dugi niz godina. Tijekom vremena sadni materijal prenošen je između zemalja stoga je vrlo česta pojava sinonimije. Postojeći literaturni izvori navode da je sorta Kleščec identična kao i sorta Knipperle odnosno Ortlieber te da potječe iz Francuske. U sklopu projekta Podizanje matičnog nasada plemki sorte Kleščec napravljena je zdravstvena selekcija i genetička identifikacija. Sto biljaka sorte Kleščec odabrano je za zdravstvenu selekciju i analizirano na prisutnost 8 virusa korištenjem metode ELISA: virus mozaika gušarke, virus lepezastog lista vinove loze, virus pjegavosti vinove loze, viruse iz skupine uvijenosti lista 1, 2 i 3 te A i B-viruse vinove loze. Kod 85% biljaka nije utvrđena prisutnost niti jednog od testiranih virusa. Unutar skupine zdravih biljaka, odabrano je 20 trsova i analizirano upotrebom mikrosatelitskih DNA markera. Osim uzoraka Kleščeca analizirani su i pretpostavljeni sinonimi Ortlieber i Knipperle iz Instituta za oplemenjivanje vinove loze Geilweilerhof u Njemačkoj. Svi analizirani uzorci Kleščeca bili su identični te je utvrđen jedinstveni genetički profil sorte. Uzorci sorti Knipperle i Ortlieber bili su međusobno identični čime je potvrđeno da se radi o sinonimima. Profil Kleščeca nije se podudarao sa pretpostavljenim sinonimima, a usporedbom sa profilima ostalih hrvatskih autohtonih sorti i europskom bazom (European Vitis Database) nisu pronađene druge sorte jednakog profila. Moguće je zaključiti da je sorta Kleščec jedinstveni genotip i smatrati ga novom hrvatskom autohtonom sortom vrlo dobrog zdravstvenog statusa. Ključne riječi: Kleščec, autohtone sorte, genotipizacija, zdravstvena selekcija međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

76 UTJECAJ SOLI NA PRIMANJE I RASPODJELU DUŠIKA KOD POJEDINIH SORTI JAGODE EFFECT OF SALT ON THE RECEIVING AND DISTRIBUTION OF NITROGEN IN SOME VARIETIES OF STRAWBERRIES A. BIŠKO 1, M. POLJAK 2 1 Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za voćarstvo, Zagreb Croatian Centre for Agriculture, Food and Rural Affairs, Institute for Pomology 2 Agronomski fakultet Zagreb Faculty of Agronomy Zagreb SAŽETAK Vegetacijski pokus u djelomično kontroliranim uvijetima proveden je u plasteniku na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Ispitana je reakcija sorti jagode Elsanta, Marmolada i Miranda na primanje, raspodjelu i sadržaj dušika pri različitim koncentracijama soli. Dodavanjem NaCl u vodi za navodnjavanje dobiveni su tretmani soli od 1,65, 2,66, 4,37, 5,93, 7,81 i 0,73 (kontrola) ms cm -1. Po završetku vegetacije, sadržaj dušika određen je u vegetativnim (starim listovima, mladim listovima i korijenu) i generativnim (cvatnim izbojcima i plodu) organima sorti jagode. Primjena soli značajno je utjecala na primanje, raspodjelu i sadržaj dušika kod različitih sorti jagode. Porastom koncentracije soli u vodi značajno se smanjuje sadržaj dušika ovisno o sorti i biljnom organu jagode. Najintenzivniji pad sadržaja dušika utvrđen je u korijenu. U odnosu prema kontroli, prosječni sadržaj dušika u korijenu sorti Elsanta, Marmolada i Miranda niži je za 19,2%, 20,3% i 10,5%. Ključne riječi: jagoda, soli, dušik međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

77 PRIMJENA YARA GNOJIVA U UZGOJU PRESADNICA APPLICATION OF YARA FERTILIZERS IN NURSERIES CULTIVATION Tatjana ULJANIĆ 1, Anica BENGER 2 1 YARA, Oslo, Norveška 2 CIPRO d.o.o., Lepajci, Krapina SAŽETAK Suvremeni uzgoj biljaka podrazumijeva osiguranje optimalnih uvjeta okoline za razvoj, preciznost izvođenja agrotehničkih mjera od početka uzgoja do kraja te upotrebu kvalitetnih repromaterijala. Presadnice bilja se uzgaja na razne načine. Zbog čestih zalijevanja dolazi do ispiranja hranjiva pa je neophodno periodično prihranjivanje bez obzira na porijeklo supstrata. Yara gnojiva proizvedena su po najvišim standardima i njihova kvaliteta omogućava visoku pristupačnost hranljivih elemenata i postizanje najboljih rezultata tijekom uzgoja presadnica. Kod uzgoja presadnica u supstratu preporučujemo prihranjivanje vodotopivim Yara gnojivima Ferticare i Ferticare s mikroelementima. Prihranjivanje se vrši periodično, a između prihrana presadnice se zalijeva kako bi supstrat bio optimalne vlažnosti. Važno je gnojivo u vodu za zalijevanje dodavati u propisanim dozama, najčešće u količini 1-2 g/l. Prije presađivanja preporuča se pripremiti biljke za nepovoljnije vanjske uvjete u polju zalijevanjem presadnica 5-7 dana prije sadnje 0,1-0,2 % -tnom otopinom (1-2 g/l) gnojiva Krista K (kalijev nitrat) ili Krista SOP (kalijev sulfat) čime će se smanjiti stres uzrokovan negativnim utjecajem okoline i omogućiti bolje ukorijenjavanje biljaka. Za uzgoj intenzivnih usjeva osjetljivih na klor iz kalijevog klorida prije sadnje preporuča se primjena YaraMila TM Cropcare-a. Ova grupa granuliranih gnojiva ima izuzetnu topivost te se koristi kako u osnovnoj gnojidbi tako i za prihranu tijekom vegetacije jer se granule otapaju odmah u dodiru s vlagom iz tla te se usjevi trenutno opskrbljuju hranjivim elementima međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

78 Nedostatak kalcija je najčešće ponovljena i najveća svjesna greška u intenzivnom uzgoju voća i povrća danas. Za potpunu ishranu usjeva i postizanje prinosa vrhunske kvalitete Yara preporuča korištenje YaraLiva TM gnojiva na bazi kalcijevog nitrata visoke vrijednosti, koja poboljšavaju tržišnu kvalitetu plodova. U slučaju nedostatka pojedinih mikroelemenata, kako u uzgoju presadnica tako i u uzgoju u polju preporuča se korištenje gnojiva iz grupe YaraVita TM. To je linija proizvoda za ishranu biljaka preko lista. Radi se o najučinkovitijim gnojiva za sprečavanje i brzo otklanjanje nedostataka svih vrsta hranjiva. Ključne riječi: Yara gnojiva, presadnice, ishrana bilja međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

79 ŠTO SE OBJAVLJUJE TKO MOŽE OBJAVLJIVATI UPUTE AUTORIMA Časopis SJEMENARSTVO objavljuje znanstvene i stručne radove iz genetike, oplemenjivanja i sjemenarstva poljoprivrednih kultura. Objavljuju se samo radovi koji nisu drugdje objavljeni niti predani za objavljivanje drugom časopisu. Objavljuju se i recenzije knjiga, osvrti s kongresa, simpozija i skupova u zemlji i inozemstvu, te vijesti iz znanstvene i stručne djelatnosti s područja genetike, oplemenjivanja i sjemenarstva poljoprivrednih kultura. Domaći i strani znanstveni i stručni djelatnici. KATEGORIZACIJA Pristigli radovi se kategoriziraju kao znanstveni odnosno stručni. A) Znanstveni se radovi kategoriziraju kao: - izvorni znanstveni rad (orginal scientific paper) - pregledni znanstveni rad (scientific review) - izlaganje na znanstvenom skupu (conference paper) B) Stručni radovi kategoriziraju se kao: - stručni rad (professional paper) - pregledani stručni rad (professional review) - izlaganje na stručnom skupu (conference paper) Znanstvene radove recenziraju najmanje dva znanstvena djelatnika iz odgovarajućeg znanstvenog područja, a stručne najmanje jedan. Kategoriju članka određuju recenzenti, a UDC Uredništvo. Razlučivanje znanstvenog od stručnog rada Važnost ili korisnost rada ne određuje njegova znanstvenost odnosno stručnost. Razlika između znanstvenog i stručnog rada leži u izvornosti rezultata istraživanja, raspravi i zaključcima dobivenim provjerenim znanstvenim metodama. Stručni rad može biti važniji za širenje znanja i struke te gospodarski korisniji u primjeni, ali time nije i novi doprinos povećanju znanstvenih spoznaja. Izvorni znanstveni rad Izvorni znanstveni rad sadrži prvo objavljivanje izvornih istraživanja. On mora biti određen tako da se istraživanje može ponoviti, a da se pritom dobiju rezultati s istom točnošću u granicama pokusne greške, odnosno da se može provjeriti točnost analiza i zaključaka. Pregledni znanstveni rad Pregledni znanstveni rad je cjelovit pregled nekog problema ili područja istraživanja na osnovi već objavljenih radova ali sadrži originalne analize, sinteze ili prijedloge za daljnja istraživanja. Ima opsežniji uvod i raspravu nego izvorni znanstveni rad. Prethodno priopćenje Prethodno priopćenje sadrži nove znanstvene rezultate koji traže hitno objavljivanje, a istraživanja su u tijeku. Takav članak ne mora omogućavati ponavljanje i provjeru prikazanih rezultata. Objavljuje se samo uz obavezu autora da nakon toga objavi i izvorni znanstveni članak po završetku istraživanja međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

80 Izlaganje na znanstvenom skupu Izlaganje na znanstvenom skupu biti će tiskano samo ako, kao cjeloviti rad, prije toga nije objavljeno u zborniku. Stručni rad Stručni rad obrađuje određene probleme koji se javljaju u određenoj struci. On daje stručne naputke i prijedloge kako se taj problem može riješiti (tehnika, tehnologija, metodika). Pregledni stručni rad Pregledni stručni rad daje cjeloviti pregled određenog stručnog problema (tehnika, tehnologija, metodika) na temelju već objavljenih radova i upućuje na najbolje načine rješavanje navedenog problema. Izlaganje na stručnom skupu Izlaganje na stručnom skupu je rad predstavljen na skupu stručnjaka organiziranom na lokalnoj, regionalnoj ili državnoj razini. Bit će objavljen samo ako, kao cjelovit rad, nije objavljen u zborniku, izvješću, studiji i sl. Rukopisi se šalju na adresu uredništva : Časopis SJEMENARSTVO Hrvatsko agronomsko društvo Berislavićeva 6, HR Zagreb KAKAV SE RUKOPIS PRIMA Rukopisi se dostavljaju elektronskom poštom na adresu: sjemenarstvo@ agronomsko.hr pisani dvostrukim proredom (Double Spacing) na formatu A4 (210 x 297 mm) s gornjom i donjom marginom 2,54 cm odnosno lijevom i desnom 3,17 cm. Uobičajena veličina slova je 12. Objavljuju se rukopisi pisani: a) na hrvatskom književnom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na engleski jezik (u iznimnim slučajevima kada zato postoji opravdan razlog prijevod može biti napisan na njemačkom, francuskom ili talijanskom jeziku) b) na standardnom engleskom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na hrvatski jezik c) u iznimnim slučajevima mogu se tiskati radovi i na njemačkom jeziku uz prijevod sažetka i priloga na hrvatski jezik međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

81 VELIČINA RADA Rad ne smije imati više od 20 stranica uključujući priloge. ISTICANJE RIJEČI UNUTAR REDA Isticanje riječi se vrši spacioniranjem (razmaknuto) ili kurzivom. Masno otisnuti tekst koristi se isključivo za isticanje naslova rada. U tekstu se citirani autor navodi prezimenom i to spacionirano (razmaknuto), te godina objavljivanja citiranog članka; u slučaju dva autora između prezimena autora stavlja se veznik i ; ako je članak potpisalo više autora navodi se prezime svakog prvog autora i riječi i sur., odnosno et al. - Npr. W e e d e n (1991) W e e d e n i Gottlieb (1980) W e e d e n i sur. (1992) ili Weeden et al (1992) U svim ostalim slučajevima isticanje se vrši kurzivom (npr. latinski taksonomski nazivi) PRILOZI UZ TEKST Prilozi uz tekst (tabele, grafikoni, crteži, i fotografije) predaju se odvojeno i moraju biti razumljivi bez čitanja rukopisa. Ukupan broj priloga ne smije biti veći od 10. Prilozi se označavaju arapskim brojevima i moraju biti spomenuti u tekstu na mjestu iza kojeg će biti smješteni u tisku. Naslovi priloga kao i svi podaci unutar priloga pišu se na hrvatskom i engleskom jeziku. U tabelama se postavljaju samo vodoravne crte (što je moguće manji broj); pojedini podaci u tabelama se ne ističu sjenčanjem. Voditi računa o veličini tabela te izbjegavati tabele koje ne mogu stati na jednu cijelu stranu. Priloge ne stavljati u okvir (Border, Frame i sl.) U slučaju kad je prilog preuzet obavezno navesti izvor npr.: Izvor/Source: W e e d e n (1992) NASLOV Naslov treba biti što kraći i bez suvišnih riječi kao npr. Prilog istraživanja i sl. Navesti prvo slovo imena autora (odnosno puno ime autorice) i prezime velikim slovima bez titula, te naziv ustanove na hrvatskom i engleskom jeziku. - Npr. UTJECAJ TRETIRANJA I SKLADIŠTENJA NA KAKVOĆU SJEMENA SUNCOKRETA L. ANDRIĆ, B. ŠIMIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ i H. PLAVŠIĆ Poljoprivredni institut Osijek Agricultural Institute Osijek međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

82 ili KOMPONENTE GENETSKE VARIJANCE DUHANA TIPA BURLEY Jasminka BUTORAC 1 i J. BELJO 2 1 Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Faculty of Agriculture University of Zagreb 2 Duhanski institut Zagreb Tobacco Institute Zagreb SAŽETAK Najpovoljnije je u 25 redaka ili izuzetno 400 riječi. Kao riječi natuknice (do 5) izabrati jasne pojmove povoljne za indeksiranje. GLAVNI TEKST Izvorni znanstveni rad treba u pravilu sadržavati slijedeća poglavlja: uvod, pregled literature, materijal i metode, rezultate, raspravu i zaključak. SUMMARY Engleski prijevod naslova rada, sažetka i ključnih riječi. LITERATURA Napisati na posebnoj stranici i radove numerirati po abecednom redu: 1. Benson, E. (1990): Free radical damage in stored plant germplasm. Intrnational Board for Planet Genetic Resources, Rome, pp Bilandžić. M., Krizmanić, M., Mijić, A., Duvnjak, T. (2001): Pokus s primjenom fungicida na sjeme suncokreta. Osijek, Sjemenarstvo, br.3-4. Zagreb 3. Chai, J. (1998): Optimum moisture contents of seeds stored at ambient temperatures seed science research 8 (suppl. 1): Moor, F. D. and Jolliffe. P. A. (1987): Mathematical characterization in storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci.,112(4) pp ADRESA AUTORA Napisati puno ime i prezime autora s naznakom titule, adresu ustanove autora, te adresu. SEPARATI Autor će primiti besplatno 25 otisaka (separata) rada, a veći broj može se posebno naručiti od uredništva uz nadoplatu međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

83 INSTRUCTIONS FOR AUTHORS WHAT IS PUBLISHED WHOSE PAPERS ARE PUBLISHED CLASSIFICATION The journal SJEMENARSTVO (SEED SCIENCE) publishes scientific and professional papers from plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops. Only papers that have not been printed or sent to be printed in another journal will be published. Book reviews, comments from congresses, symposia and conferences in Croatia and abroad are also published as well as the scientific and professional news from the field of plant genetics, breeding and seed growing of agricultural crops. Papers of Croatian and foreign scientists and professionals. The submitted papers are classified as scientific or professional. Scientific paper is classified as: original scientific paper scientific review conference paper Professional paper is classified as: professional paper professional review conference paper Scientific papers are reviewed by at least two scientists from the relevant field and professional papers are reviewed by at least one. The reviewers classify the papers and the UDC is decided by the editors. DISTINGUISHING SCI- ENTIFIC FROM PRO- FESSIONAL PAPERS The importance or usefulness of the paper is not determined by whether it is scientific or professional. The difference between scientific and professional paper is the originality of the results of research, debate and conclusions obtained by verified scientific methods. A professional paper can be more important for spreading knowledge and profession and economically more useful in application, but this does not mean it is a new contribution to the increase of scientific knowledge. ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER Original scientific paper means it is the first publication of original research. It must be presented so that the research can be repeated giving results with equal precision within the limits of the trial error, which means that the correctness of analyses and conclusions can be checked. SCIENTIFIC REVIEW Scientific review is a complete review of the problem or a field of research based on already published work, but contains original analyses, synthesis or suggestions for further research. It has a more comprehensive introduction than the original scientific paper međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

84 PRELIMINARY COMMUNICATION CONFERENCE PAPER PROFESSIONAL PAPER PROFESSIONAL REVIEW CONFERENCE PAPER Preliminary communication includes new scientific results demanding urgent publication while the research is underway. This kind of article does not have to ensure the repetition and checking the presented results. It is published only with the author s obligation to publish the original scientific paper when the research is completed. Conference paper will be published only if it has not been published in the Proceedings. Professional paper deals with the problems in the profession. It gives professional instructions and suggestions for how to solve the problem (technique, technology, methodology). Professional review is a complete review of a professional problem (technique, technology, methodology) based on already published work indicating the best ways for solving the problem. Conference paper is the work presented at a professional conference organized on local, regional, state or international level. It will be published if it has not been published in full in Proceedings, as a report, a study etc. Manuscripts are submitted to the Editors for the journal SJEMENARSTVO Croatian Society of Agronomists Berislaviceva 6, Zagreb, Croatia MANUSCRIPTS ACCEPTED SIZE OF ARTICLE HIGHLIGHTING WORDS IN A LINE Manuscripts should be submitted electronically to the address: sjemenarstvo@agronomsko.hr They should be written in double space with a margin of at least 2.5 cm from the edge of the paper to the text (the customary margin is 2.54 cm at the top and at the bottom of the text and 3.17 cm to the left and the right of the text). The customary size of letters is 12. Published are manuscripts written: a) In the Croatian language with the summary, tables and graphs in the English language (exceptionally, for a justified reason, they can be in German, French or Italian). b) In the standard English with the summary and attachments in Croatian c) In exceptional cases articles can be printed in German with the summary in Croatian The article must not have more than 20 pages, including attachments. Words are highlighted either by spacing out letters or using italics. Bold type is used only to highlight the title of an article. In the text the author s surname is written spaced, followed by a comma and the year of publication of the referred article. If there are two authors and is written between the two surnames. If the article is signed by međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

85 several authors, the surname of the first authors is followed by et al.. E.g. Weeden (1991) Weeden and Gottlieb (1980) Weeden et al. (1992) In all other cases highlighting is done by italics (e.g. Latin taxonomic names) ATTACHMENTS WITH THE TEXT Attachments with the text (tables, graphs, charts and photographs) are submitted separately and must be understandable without reading the manuscript. The total number of attachments must not be more than 10. Attachments are marked by Arabic numerals and the place where they will be printed must also be marked in the text. Headings of all the tables, graphs, charts and photographs must be written in both Croatian and English. All the data in attachments are written in Croatian and in English. In tables only the horizontal lines are drawn (the smallest possible number); data in tables are not highlighted by shading. As for the size, tables that take more than one page should be avoided. Letters and figures in attachments should be written in the size that they remain readable when printed. Attachments are not to be bordered. If the information given in an attachment is taken from another source it must be stated, e.g. Source/Izvor: Weeden (1992). TITLE Title should be as short as possible without unnecessary words like Contribution to research. Write the first letter of the author s name (full name of a woman author) and the surname in capital letters, without titles, and the name of the institution in Croatian and in English. E.g. EFFECT OF TREATMENT AND STORAGE ON THE QUALITY OF SUNFLOWER SEED L.ANDRIĆ, B.SIMIĆ, Ruža POPOVIĆ, Ilonka IVANIŠIĆ, and H. PLAVŠIĆ Agricultural Institute Osijek međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

86 or GENETIC VARIANCE COMPONENTS OF TOBACCO CULTIVARS TYPE BURLEY Jasminka BUTORAC 1 and J. BELJO 2 1 Faculty of Agriculture, University of Zagreb 2 Tobacco Institute Zagreb SUMMARY MAIN TEXT Best in 25 lines or exceptionally 400 words. For key words choose terms (not more than 5) suitable for indexing. Original scientific paper should as a rule include the following chapters: introduction, review of the literature/references, material and methods, results discussion and conclusion. SAŽETAK Croatian translation of the title of the paper, summary and key words. Write on a separate page the references listing them alphabetically. REFERENCES 1. Benson, E. (1990): Free radical damage in stored plant germplasm. Intrnational Board for Planet Genetic Resources, Rome, pp Bilandžić. M., Krizmanić, M., Mijić, A., Duvnjak, T. (2001): Pokus s primjenom fungicida na sjeme suncokreta. Osijek, Sjemenarstvo, br.3-4. Zagreb. 3. Chai, J. (1998): Optimum moisture contents of seeds stored at ambient temperatures seed science research 8 (suppl. 1): Moor, F. D. and Jolliffe. P. A. (1987): Mathematical charac-terization in storage. J. Amer. Soc. Hort. Sci.,112(4) pp AUTHOR S ADDRESS OFF PRINTS Write the full name and surname of the author(s), the title, the address of the author s institute and the address. Author is entitled to 25 off prints of the article free; if more copies are required they can be obtained from the editors for a charge međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

87 SADRŽAJ CONTENT Pregled suorganizatora...3 Organizacijski i znanstveni odbori...4 Z. Matotan i J. Haramija Uvod...5 Program skupa Program skupa Program skupa SAŽECI - ABSTRACTS I. Pejić, V. Kozumplik Europske perspektive oplemenjivanja bilja u Hrvatskoj European perspectives of plant breeding in Croatia...15 K. Dugalić Hrvatsko rasadničarstvo u EU Croatian nursery production in EU...17 I. Delić, Višnja Ljubetić, Tisa Vizek Borovina Novosti u području sjemenarstva i rasadničarstva nakon pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju News in seed and nursery sector after the accession of Republic of Croatia in the european union...18 I. Delić, Mirta Culek, Željka Cegur Očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj Conservation and sustainable use of plant genetic resources for food and agriculture in Croatia...19 Mirta Culek, Snježana Bolarić, E. Maletić, Z. Matotan, F. Strikić, H. Šarčević, Z. Šatović, P. Vujević Nacionalna banka biljnih gena National plant genes bank...20 Z. Matotan, Svjetlana Matotan Hrvatske čuvane sorte povrća Croatian conservation varieties of vegetable međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

88 Ivana Rukavina, Ružica Jurić, Mirta Culek, T. Čupić, I. Varnica, Marina Zorić Vođenje referentne kolekcije u ispitivanju različitosti, ujednačenosti i stabilnosti ozime pšenice Guidance of reference collection in winter wheat testing for distinctness, uniformity and stability...23 Sonja Petrović, Sonja Marić, V. Guberac, Dunja Kovačić, Sunčica Guberac Utjecaj okolišnih činitelja na agronomska svojstva germplazme ozime pšenice The influence of environmental factors on the agronomic traits of winter wheat germplasm...24 G. Drezner, K. Dvojković, Valentina Španić, Daniela Horvat Utjecaj godine, lokacije, sjetvene norme i zaštite od bolesti na masu 1000 zrna kod pšenice Impact of the location, seeding rates and protection from disease in 1000 grain weight in wheat...26 P. Titan, V. Meglič Perspektive za eksploataciju sintetičke pšenice Perspectives for exploitation of synthetic wheat...28 Vesna Samobor, Lidija Drobac, M. Jošt Učinak smjese sorata pšenice na urod i pekarsku kakvoću The effect of cultivars blends on grain yield and backing quality...29 Svjetlana Matotan, Z. Matotan, G. Kovačić Valorizacija gospodarskih svojstava novijih sorti ozime pšenice Valuation of economic traits of new winter wheat cultivars...30 I. Ikić, R. Mlinar, Katarina Jukić, M. Bukan, M. Maričević Rezultati novopriznatih sorti i makropokusa ozime pšenice Bc Instituta d.d. Results Of New-Released Varieties And Macrotrails Of Winter Wheat Of The Bc Institute...31 A. Lalić, I. Abičić, Gordana Šimić, G. Drezner, K. Dvojković, Daniela Horvat, V. Krstanović, M. Jukić, Marina Tišma, J. Kovačević Rezultati oplemenjivanja golozrnog ječma na Poljoprivrednom institutu Osijek Results of breeding naked barley at Agricultural institute Osijek...32 G. Drinić Oplemenjivanje Optimum Aquamax Pioneer hibrida kukuruza The breeding of optimum Aquamax Pioneer corn hybrids međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

89 Suzana Pajić, S. Hrgović Proizvodni pokusi s hibridima kukuruza na području Međimurja Production trials with maize hybrids in Međimurje...35 Z. Kozić, M. Jukić, I. Buhiniček, I. Živković, A. Vragolović Reakcija na sušu novih bc hibrida kukuruza fao grupe 600 Responses to drought of new bc hybrids fao group T. Jozinović, K. Puškarić, Đ. Lukić BC hibridi kukuruza u proizvodnim pokusima godine BC corn hybrids in production trials Ilonka Ivanišić, B. Šimić, L. Andrić, H. Plavšić, J. Šimenić Utjecaj stresnih uvjeta proizvodnje na gospodarska svojstva OS sorti soje The impact of stress condition in production on agronomic traits of OS soybean cultivars...38 Ružica Šimunić, I. Miličević, Anica Rešetar-Pečnik Utjecaj rasporeda i količine oborina na komponente prinosa sjemena suncokreta i soje Effect of precipitation quantity and distribution on seed yield components of sunflower and soybean...39 Ankica Budimir, M. Boić Aktualno stanje u oplemenjivanju i sjemenarstvu duhana u Republici Hrvatskoj Current situation in breeding and seed production of tomato in Croatia...40 G. Jukić, Z. Mijić Proizvodnja sjemena u Republici Hrvatskoj godine Seed production in Croatia D. Miloloža, D. Ćorić Vanjsko trgovinska bilanca u području sjemenarstva i rasadničarstva Republike Hrvatske External trade balance in the area of seeds and seedlings of croatian...42 J. Haramija, Vesna Bereček, Đ. Marić Inspekcijski nadzor sjemena na tržištu Republike Hrvatske u svrhu utvrđivanja možebitnog sadržaja GMO-a Inspection of seeds on the croatian market for the purpose of determining the possible content of GMO međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

90 Dijana Horvat, Sanja Špoljarić Marković, Marina Palfi Uloga i značaj laboratorija za kontrolu kvalitete sjemena u kvaliteti sjemena na tržištu Republike Hrvatske Role and importance of laboratory for quality control of agricultural seeds in seed quality at croatian market...45 S. Jelovčan Nova saznanja u tretiranju sjemena ratarskih kultura New insights in the treatment of crops seed...47 B. Šimić, L. Andrić, J. Šimenić, V. Andračić, I. Beraković Utjecaj primjene insekticida na energiju klijanja i klijavost sjemena hibrida kukuruza i suncokreta Impact of insecticides treatment on germination energy and germination of corn and sunflower hybrids seed...48 Vesna Samobor, Dijana Horvat, Marijana Ivanek-Martinčić, V. Matijaško Efikasnost predsjetvenog tretiranja sjemena povrća kalijevim permanganatom i bakrenim oksikloridom The efficiency of vegetable seed pre-sowing treatment with potassium permanganate and copper oxychloride...49 C. Maus, Marija Horvat, A. Sreš 150 godina tvrtke bayer i 100 godina tretiranja sjemena bayerovim preparatima 150 years of bayer and 100 years of bayer s seed treatment program...50 Sanja Špoljarić Marković, Tatjana Ledenčan, Rezica Sudar, D. Šimić, Z. Mijić Učinak genotipa na antioksidacijsku aktivnost i sadržaj ukupnih fenola u zrnu kukuruza šećerca Genotype effect on antioxidant activity and phenol content in kernels of sweet corn...52 J. Haramija, Nada Parađiković, Z. Matotan, V. Guberac, T. Vinković, Dijana Horvat Povezanost habitusa sjemenjače blitve s komponentama prinosa sjemena Relationship of swiss chard seed plant habitus with seed yield components...54 Z. Mijić, T. Čupić, H. Šarčević, Sanja Špoljarić Marković, I. Varnica, G. Jukić Utjecaj interakcije genotipa i okoline na veličinu gomolja krumpira Influence of genotype and environment interaction on the size of potato tubers međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

91 D. Jelković, Tamara Rehak Rezultati praćenja bolesti u proizvodnji sjemenskog krumpira u godini Results of disease monitoring in production of seed potatoes in M. Matjačić Nove europlantove sorte krumpira na tržištu Republike Hrvatske Europlant s new potato varieties in the market of Republic of Croatia...59 P. Hirschegger, D. Vernik Maximizing slovenian garlic yield Maksimiziranje prinosa slovenskog češnjaka...60 D. Vernik, Petra Šterbal Utjecaj načina pripreme i tretiranja reprodukcijskog sadnog materijala na prinos i kvalitetu češnjaka Influence of preparation and treatment of propagating material on the yield and quality of garlic...61 Vesna Židovec, Dijana Horvat Očuvanje tradicijskih cvjetnih vrsta Preserving traditional flower species...63 Dunja Geršak Održivost rezanog cvijeta gladiole u modificiranoj atmosferi Durability of cut gladiolus flower in a modified atmosphere...65 Sanja Hrašćanec, T. Tomšić Razvoj rasadničarske proizvodnje na području Međimurske županije Development of nursery production in Međimurje county...66 I. Miljković Važnija dostignuća selekcije slabo bujnih podloga za jabuku Important achievements of selection dwarfing apple rootstocks...67 P. Vujević, Bernardica Milinović, T. Jelačić, Dunja Halapija Kazija, D. Čiček, A. Biško Pregled i rezultati introdukcije novih sorti jabuka Review and results of introduction of new apple varieties...68 A. Vokurka, I. Pejić Genetska autentičnost matičnih stabala trešnje u hrvatskim rasadnicima Genetic authenticity of sweet cherry mother blocks in croatian nurseries međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

92 A. Biško, T. Ćosić, Sanja Slunjski, Vesna Jurkić, T. Karažija Sadržaj biogenih elemenata u listu šljive nekih kultivara cijepljenih na slabo bujnim podlogama waxwa i wavit Content of mineral elements in the leave of some plum cultivars grafted on dwarfed rootstocks waxwa and wavit...70 Vesna Maraš, Maja Žulj Mihaljević, Milena Tomić Mugoša, D. Preiner, E. Ruhl, Ulrike Anhalt, S. Šimon, I. Pejić Protokol za očuvanje i revitalizaciju ugroženih autohtonih sorti vinove loze Protocol for preservation and revitalization of indigenous varieties of grapevines...72 I. Pejić, S. Šimon, Maja Žulj Mihaljević, D. Vončina, D. Preiner, T. Radiček, M. Mišetić, D. Kamenjak Kleščec nova hrvatska autohtona sorta Kleščec new croatian autochthonous grapevine cultivar...74 A. Biško, M. Poljak Utjecaj soli na primanje i raspodjelu dušika kod pojedinih sorti jagode Effect of salt on the receiving and distribution of nitrogen in some varieties of strawberries...75 Tatjana Uljanić, Anica Benger Primjena Yara gnojiva u uzgoju presadnica Application of Yara fertilizers in nurseries cultivation međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

93 Štovani suradnici, Radovi u ovom zborniku otisnuti su kao sažeci. Vaše višegodišnje iskustvo zaslužuje da Vaši cjeloviti radovi budu objavljeni u časopisu Sjemenarstvo u i 2014.godini. Radovi objavljeni u časopisu Sjemenarstvo redovito se referiraju u svjetskim referalnim časopisima: C.A.B. International, Wallingford, Oxon OX10 8DE, U.K. BIOSIS, 2100 Arch St., Philadelphia PA , U.S.A Stoga, Vaše radove pripremite što prije prema uputama koje se nalaze u ovom zborniku, te ih pošaljite na info@agronomsko.hr Za sve informacije možete se obratiti: glavnom i odgovornom uredniku prof. dr. Zdravku Matotanu - sjemenarstvo@agronomsko.hr - mob: 098/ uredniku dr. sc. Josipu Haramija - josip.haramija@vip.hr - mob: 091/ međunarodni kongres, Sv. Martin na Muri

94 Od Syngente samo najbolje NK Lucius NK Pako Maverik NK Galactic Za detaljnije informacije obratiti se: Syngenta Agro d.o.o., Samoborska cesta Zagreb, tel.: 01/ , fax: 01/

95

96 KAD JE KIŠA SJAJE KAD JE SUŠA USPIJEVAJU Optimum AquaMax hibride DuPont Pioneer je testirao sa najuspješnijim konkurentskim komercijalnim hibridima i najnovijim Pioneer hibridima u znanstvenim pokusima minimalno dvije godine u aridnim područjima istočne Europe. Optimum AquaMax hibridi imaju minimalno 5% veći prinos u usporedni sa komercijalnim hibridima koji su bili testirani. Sušni uvjeti i dostupnost vode u vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna manja su od 0,66 dostupnosti vode na skali od 0-1 (1=dostatna vlaga determinirana od strane Dupont Pioneer-a) po upotrebi EnClass sustava. Svojstva hibrida u uvjetima nedostatka vlage variraju i ovise o mnogim čimbenicima kao što su nedostatak oborina, njihova količina i raspodjela, temperaturni stres, tip tla, agrotehnika te napad bolesti i štetnika. U pokusima prosječni prinosi iznosili su manje od 10 tona po hektaru. Pojedini hibridi mogu varirati i ostvariti niže prinose u ekstremnim uvjetima topline i vlage. Ovalni logotip DuPont je registrirani zaštitni znak tvrtke DuPont., TM, SM Zaštitni znakovi i uslužne oznake Pioneera. Ÿ 2012 PHII.

97 SJEME POVRĆA ZA PROFESIONALNE PROIZVOĐAČE Bavite se profesionalnom proizvodnjom povrća? Tražite odlične hibride za svoju proizvodnju? Potražite Bejo sjeme! S ulaskom RH u Europsku Uniju, asortiman sjemenske kuće Bejo zaden d.o.o. proširio se na više kultura, sorti i hibrida koje matična kuća Bejo zaden BV ima u svojoj ponudi, a isprobane su za uzgoj u našim uvjetima. Time je našim kupcima omogućen mnogo veći izbor kultivara u proizvodnji, te je sada, uz naš standardan asortiman, moguće kupiti i sjeme šparoge, raštike, ljutike, ljute paprike, tikvice, witloofa, korijandera... Također, u skoroj budućnosti moći ćemo Vam ponuditi i sasvim nove kulture poput dinja, lubenica i pastrnjaka. Bejo zaden d.o.o. Soblinečka 14a Sesvete +385 (1) (1) (1) (1) info@bejo.hr

98

99 Ponuda sjemena Bc sorata ozime pšenice, ječma, tritikala, zobi i pira Rezultati uroda (kg/ha) Bc sorata strnih žitarica u makropokusima u godini SORTA LOKACIJA Rugvica Lovas Staro Topolje Donja Dubrava Prosjek Ozima pšenica Bc Anica Bc Lorena Prima Mihelca Bc Renata Sana Bc Mira Dora Bc Irena Bc Lira Bc Irma Bc Darija Bc Tena Adriana Ozimi tritikale Bc Goran Bc Ranko Ozimi ječam Bc Bosut Favorit Bc Vedran Rekorder Ozima zob Bc Marta Ozimi pir Bc Vigor Sorta Pregled vrijednosti pokazatelja kvalitete Bc sorata ozime pšenice - žetva godine Indirektni pokazatelji kakvoće Farinografski pokazatelji Ekstenzografski pokazatelji Sedimentacijska vrijednost (ml) Sadržaj proteina (%) Vlažni ljepak (%) Upijanje vode (%) Stupanj omekšanja (FJ) Kvalitetni broj Energija Grupa tijesta kvalitete (cm 2 ) Ratezljivost tijesta (mm) Otpor Omjer O/R tijesta (FJ/mm) (EJ) Makropokus Donja Dubrava Bc Anica A Bc Lorena A Bc Darija A Bc Irma A Bc Renata A Bc Tena A Bc Lira A Makropokus Staro Topolje Bc Anica B Bc Lorena A Bc Darija B Bc Irma B Bc Renata B Bc Tena A Bc Lira A Komercijala: tel.: , fax: ; Maloprodaja: tel.: bc-uprava@bc-institut.hr

100 DGA PJENUŠCI d.o.o. Banfi Štrigova 091 / dga.pjenusci@gmail.com

101 POLJOPRIVREDNI INSTITUT OSIJEK Južno predgrađe Osijek SORTE PŠENICE I JEČMA HIBRIDI KUKURUZA SORTE SOJE I HIBRIDI SUNCOKRETA SORTE LUCERNE, KRMNOG GRAŠKA I CRVENE DJETELINE

102

103

104 HRVATSKI CENTAR ZA POLJOPRIVREDU, HRANU I SELO Zagreb, Svetošimunska 25 T: F: E: centar@hcphs.hr ZAVOD ZA TLO I OČUVANJE ZEMLJIŠTA Osijek, Vinkovačka cesta 63 c T: , F: E: zt@hcphs.hr ZAVOD ZA SJEMENARSTVO I RASADNIČARSTVO Osijek, Brijest, Usorska 19 T: , F: E: zsr@hcphs.hr ZAVOD ZA ZAŠTITU BILJA Zagreb, Rim 98 T: , F: E: zb@hcphs.hr ZAVOD ZA VINOGRADARSTVO I VINARSTVO Zagreb, Jandrićeva 42 T: , F: E: zvvv@hcphs.hr ZAVOD ZA VOĆARSTVO Zagreb, Rim 98 T: , F: E: zzv@hcphs.hr

105